Professional Documents
Culture Documents
599779.2012 Zastita Od Bujicnih Poplava Sustavom Retencija
599779.2012 Zastita Od Bujicnih Poplava Sustavom Retencija
599779.2012 Zastita Od Bujicnih Poplava Sustavom Retencija
SAETAK
Za smanjenje opasnosti od poplava bujinim vodama esto se kao tehnika mjera
koriste retencije kao pojedinane graevine ili u okviru sustava vie graevina.
Iznalaenje mjerodavnih oborina temeljem kojih se dimenzioniraju retencije
sloenije je to je sloeniji sustav. Pri tome je jedan od kljunih elemenata korektno
izraen simulacijski model koji daje vjerodostojne prognoze nailazeeg vodnog vala.
U radu je prikazana metoda odreivanja opasnosti od poplava vezano uz vjerojatnost
pojave pojedinih kinih dogaaja. Dan je primjer analize na sloenom slivu potoka
Medveak, kao dijela sustava odvodnje brdskih voda Medvednice za zatitu grada
Zagreba od bujinih poplava. Kao rezultat simulacijskog modela prema predloenoj
metodi dobivena je procjena opasnosti od poplava za izgraeni sustav retencija na
podruju sliva Medveaka.
KLJUNE RIJEI: HEC - HMS, Retencija; Otjecanje; Vodni val; Opasnost od
poplava
1. UVOD
Koritenje retencija, kao tehnikog rjeenja zatite od bujinih poplava, vrlo je
esto u hidrotehnikoj praksi. Prema definiciji, retencije su ureeno podruje u
slivu vodotoka predvieno za vremenski krae zadravanje vode u svrhu zatite od
poplava. Njima se regulira vodni reim vodotoka. Prema raspoloivom prostoru,
a
Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Kaieva 26, Zagreb, 10.000, Republika Hrvatska, kuspa@grad.hr
b
Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Kaieva 26, Zagreb, 10.000, Republika Hrvatska, kpotocki@grad.hr
c
Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Kaieva 26, Zagreb, 10.000, Republika Hrvatska, ggilja@grad.hr
158 Neven Kuspili, Kristina Potoki, Gordon Gilja
9L 9
4LL] 4LXO 4LXO L 4LL] (3)
'W 'W
Nepoznate veliine vezane su zakonom istjecanja iz retencije, dok su poznate veliine
definirane podacima iz ulaznog hidrograma i iz prethodnog koraka u proraunu.
Ulazni hidrogram predstavlja zakonitost promjene protoka u vremenu vodnog vala
koji ulazi u retencijski prostor.
Proraun uinka retencije kao rezultat mora dati izgled izlaznog hidrograma, odnosno
zakonitost promjene protoka u vremenu vodnog vala koji izlazi iz retencije u nizvodni
vodotok. Da bi se uz pomo jednadbe (3) mogla obaviti ta zadaa, moramo imati
niz definiranih zakonitosti, odnosno funkcijskih veza izmeu volumena retencije,
vodostaja u retenciji, povrine retencije i protoka izlaza iz retencije.
160 Neven Kuspili, Kristina Potoki, Gordon Gilja
KRITINA KAPACITET
TOKA KORITA
[m3/s]
KT1 10
KT2 12
KT3 20
KT4 11
KT5 4
KT6 14
KT7 8
KT8 8
KT9 28
KT10 60
Tablica 1: Kapaciteti korita na kritinim mjestima
162 Neven Kuspili, Kristina Potoki, Gordon Gilja
1,60
1,40
1,20
PR 10
1,00
i [mm/min]
PR 20
PR 50
PR 100
0,80
PR 1000
0,60
0,40
0,20
0,00
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130 140 150 160 170 180 190 200 210 220 230 240 250
t [min]
povratni
period trajanje oborina [min]
[godina]
10 60 90 120 150 180 240 330 480
5. REZULTATI PRORAUNA
Redoslijed provedene analize sastoji se od sljedeih koraka:
Za kritine toke se za razliite kine situacije izrade hidrogrami (svaki hidrogram
odgovara jednoj kii jednog trajanja i jednog povratnog perioda), primjer na slici
6.,
Izrade se krivulje najveih maksimalnih vrijednosti protoka iz hidrograma za
razliite povratne periode i trajanja kie (za svaku kritinu toku), primjer na
slikama 7. i 8.,
Iz krivulja najveih maksimalnih vrijednosti protoka oitaju se najvee vrijednosti
za pojedini povratni period i izrade zavisnosti PP-Qmax (za svaku KT) , primjer na
slici 9.,
164 Neven Kuspili, Kristina Potoki, Gordon Gilja
Slika 5. Prikaz izlaznih rezultata za retenciju Lagvi (krivulje vremenske promjene volumena
i vodostaja u retenciji, hidrogrami ulaza i izlaza iz retencije) kod kie PP 10 godina i trajanja
180 minuta
Zatita od poplava u Hrvatskoj 165
Slika 6. Neki od hidrograma za kritinu toku KT10 kod kia razliitih trajanja i PP
38 38.04
37.18
34.69
33
29.36
28
26.6
PP 10
23.83
Q [m3/s]
23 PP 20
21.5 PP 50
PP 100
18 18.45 PP 1000
17.49 15.99
15.46
13.78
13.36
13
12.04
8
7.29
4.44 4.544.364.63 4.83
4.3 4.49 4.58
4.39 4.1 4.55
4.28 4.67 4.45 4.64 4.63 4.61
3 3.92 4.07 4.21 4.28 4.34 4.41 4.44 4.42
0 60 120 180 240 300 360 420 480
t [min]
166 Neven Kuspili, Kristina Potoki, Gordon Gilja
14
12
10
8 PP 10
TREND ZA QMAXPP
Q [m3/s]
PP 20
PP 50
PP 100
6
PP 1000
0
0 60 120 180 240 300 360 420 480
t [min]
120
117,59
111,17
108,26
100
92,69
80
77,77
2.TREND ZA QMAXPP 76,08
70,75 PP 10
66,95
Q (m3/s)
PP 20
60 PP 50
58,21
53,73 PP 100
49,97 49,19 PP 1000
46,41
43,6 44,3 43,7 43,77
42,26
40 39,91 38,85 37,42
34,96 35,49
30,67 31,48 31,32 29,77 28,09
24,69 25,48 25,45 25,33 24,27 25,36 24,06
22,5 22,13 22,72
20 19,48
17,7
1. TREND ZA QMAXPP
0
0 60 120 180 240 300 360 420 480
t (min)
Qmax-PP na izlazu
Qmax (m3/s)
120
117,59
110
100
90
80
70
66,95
60
50 49,97
40
30 31,48
25,48
20
10 75 100 1000 PP (god)
Iz tablice 3. se moe vidjeti da, osim na kritinoj toki KT6, ne dobivamo potrebnu
sigurnost od plavljenja na kiu PP>100 godina ni na jednoj od preostalih 9 kritinih
toaka. Na temelju ove analize zakljuuje se da postojei sustav retencija obavlja samo
djelomino svoju funkciju i nema dostatnu sigurnost od kia povratnih perioda 100
godina.
Na kraju treba zakljuiti da je za prikazani primjer bilo potrebno provesti veliki broj
prorauna za:
5 povratnih perioda (10, 20, 50, 100 i 1.000 godina),
8 trajanja kie (iz raspona 30, 60, 90, 120, 150, 180, 240, 330, 420 i 480 min),
10 kritinih toaka na slivu,
to ukupno iznosi 5 x 8 x 10 = 400 prorauna. Broj provedenih prorauna je bio
potreban samo za jednu geometriju retencija. Proporcionalno broju varijantnih
rjeenja poveava se i broj potrebnih analiza i on moe dosegnuti stvarno veliki broj.
No ta nas injenica nikako ne smije obeshrabriti i pokolebati u procesu iznalaenja
najboljeg tehnikog rjeenja sa aspekta zatite od poplava.
ZAKLJUAK
Procjena opasnosti od poplava je vrlo sloen postupak, zbog niza imbenika koje
je mogue svrstati u dvije kategorije. Prva kategorija je opasnost pojave hidroloki
nepovoljnog dogaaja, a druga kategorija je vezana uz pouzdanost funkcioniranja
sustava. U ovome radu dana je metoda procjene samo dijela opasnosti vezanog uz
pojavu hidroloki nepovoljnog dogaaja u sluaju primjene retencija kao tehnike
mjere zatite od poplava.
Openito je, kada govorimo o slivovima, odnosno vodotocima na njima, unaprijed
nemogue odrediti koja e kia fiksnog PP i intenziteta, a razliitog trajanja, dati
vei protok na pojedinim mjestima na vodotoku. Prikazanom metodom mogue
je relativno tono odrediti koja kia daje najnepovoljniju situaciju na pojedinim
tokama branjenog podruja. Svakoj toj kii pridruen je povratni period, odnosno
vjerojatnost pojave. Usporedbom s kapacitetom korita dobiva se veliina opasnosti
od poplava. Takvi podaci vrijedni su pokazatelj za strateku odluku planera o potrebi
izgradnje ili dogradnje sustava za zatitu od poplava za pojedina podruja.
Zatita od poplava u Hrvatskoj 169
LITERATURA
[1] Hydrologic Modeling System; Technical Reference Manual, March 2005,
Approved for Public Release - Distribution Unlimited.
[2] Hydrologic Modeling System; Users Manual, Version 2.1, January 2001, Approved
for Public Release- Distribution Unlimited.
[3] Hydrologic Modeling System; Applications Guide, December 2002, Approved for
Public Release- Distribution Unlimited.
[4] Primijenjena hidrologija, Dionis Srebrenovi, Tehnika knjiga Zagreb, 1986.
[5] Applied hydrology, Ven Te Chow, McGraw-Hill Book Company, New York,
1988.
[6] Analiza dostignutog stupnja sigurnosti od poplava bujinih voda grada Zagreba.
izgradnjom retencija i daljnje planiranje sustava, (2005) Hidroinenjering,
Zagreb
[7] IDVOZG - Izmjene i dopune Vodoprivredne osnove grada Zagreba (1992).
[8] NOVAK., K., KUSPILI, N., KUNTEK, D., The Flood Risk Analysis of Areas
Defended by Retention System, Proceedings of 10th International Symposium on
Water Management and Hydraulic Engineering, ibenik, Croatia, 4-9 September
2007.
170 Zatita od poplava u Hrvatskoj