UNIVERZITET CRNE GORE

EKONOMSKI FAKULTET PODGORICA

PREDMET:

Naslovna strana rada pie se fontom:

Times New Roman (size: 14-16), osim
samog naslova teme (size: 16-18);

Polja Mentor i Student pisati

fontom: Times New Roman (size: 12-
14).

MARKETING MENADMENT
U TURIZMU CRNE GORE

SEMINARSKI RAD

Mentor: Student:
Prof. dr Boban Melovi Markovi Marko
Br. indeksa: 50/12

Podgorica, 2017. godine

 Seminarski rad: Marketing menadment u turizmu Crne Gore Markovi Marko

SVRHA I CILJ IZRADE SEMINARSKOG RADA

Seminarski rad je struni rad koji podrazumijeva nauno-istraivaku obradu

izabrane teme iz nastavnog programa (silabusa) konkretnog nastavnog predmeta.
Svrha seminarskog rada je u proirivanju i produbljivanju teorijskih i praktinih
znanja iz odreene oblasti, razvijanju sposobnosti korienja razliitih izvora
podataka, kao i usavravanju vjetine pisanja. Izradom seminarskog rada student
pored sticanja neophodnog iskustva u pisanju strunih radova, treba da dokae
poznavanje konkretne materije, ali i osposobljenost za uspjeno rjeavanje teorijskih,
odnosno praktinih problema odreenog nastavnog predmeta. Nadalje, izrada
seminarskih radova podrazumijeva da studenti sami prikupljaju istraivaku grau,
koristei pri tome osnovnu literaturu (udbenik), monografije, enciklopedije, strune
komentare, zakonske tekstove i sl. Takoe, veliki dio ovog materijala danas je
dostupan u elektronskom obliku, te se pojedine baze podataka mogu koristiti putem
Interneta.
SADRAJ1

UVOD .......2

1. ODREENJE POJMA MARKETING MENADMENT .............................................................. 3

1.1. Definisanje pojma marketing menadment .......................................................................................... 4
1.2. Primjena marketing menadmenta u turizmu ........................................................
1.2.1. Definisanje turizma kao privredne i uslune djelatnosti .......................
1.2.2. Faktori ponude i tranje .......................................................................
1.2.3.

2.
2.1.
2.2. SADRAJ rada pie se fontom: Times New Roman
2.2.1. (size: 12), kako je ovdje prikazano. Voditi rauna o
2.2.2. formi sadraja (uvod, sadraj, zakljuak, literatura).
Uvod, zakljuak i literatura se, po pravilu, ne
2.3. numeriu! Glavni naslovi se piu fontom 12 i
. boldiraju! Mogu biti sa poetnim velikim slovom ili
sva slova velika. Naslove i podnaslove (font 12)
mogue je boldirati ili na neki drugi nain (npr.
italic) istai kako bi se poboljao tehniki izgled rada!
3. PROJEKCIJE DALJEG RAZVOJA
Takoe, pravilo je da se za radove manjeg obima
(struni rad, lanak, diplomski, magistarski) sadraj
ZAKLJUAK....... dijeli najvie do dva nivoa razrade, npr.
1.
LITERATURA. 1.1.
1.2.
1.2.1
1.2.2
ne navoditi taku 1.2.2.1 i dalje!

Smatra se da ne treba stavljati novi naslov ili

podnaslov ako se o tom problemu ne moe ispisati
minimum kucane strane. U tom sluaju bolje je
objediniti dva manja podnaslova i formirati jedan!

Ako se navode podnaslovi svaki od njih je potrebno

numerisati! Voditi rauna ukoliko se navode
podnaslovi da ih mora biti minimum dva. Npr.
1.
1.1.
1.2.
(ne moe biti samo 1.1. jer ako se neto dijeli, onda je
logino da postoje bar dva dijela!

1
U naunim i strunim radovima esto se koristi i font Arial, za 1-2 manju veliinu u odnosu na Times New Roman ili neki
slian poslovni, odnosno formalni stil pisanja. Odabir jednog od navedenih fontova je stvar izbora autora.
 Seminarski rad: Marketing menadment u turizmu Crne Gore Markovi Marko

UVOD

UVOD treba da bude orijentaciono do jedne kucane strane!

U uvodu se obino navodi ta e biti predmet analize rada,
nain na koji je rad koncipiran i sl. U uvodu (po pasusima)
treba ukratko obrazloiti svaku cjelinu koja e biti obraena
u radu!

3
 Seminarski rad: Marketing menadment u turizmu Crne Gore Markovi Marko

1. ODREENJE POJMA MARKETING MENADMENT

Header & Footer - Zaglavlje obino sadri

1.1. Definisanje pojma marketing menadment
U savremenoj literaturi pojam marketing
menadment se definie na razliite naine ....
naziv rada i ime i prezime studenta, Footer
sadri broj strane u desnom uglu ili na
sredini. Oni se najee piu fontom Times
New Roman, italic, (size: 10). Ako je naziv
isuvie dugaak mogue je navesti samo vrstu
rada (npr. Seminarski rad) i ime autora.
Uobiajeno pravilo je da Header ne bude dui
od jednog reda (shodno tome autor odluuje ta
navodi).

1.2. Primjena marketing menadmenta u turizmu

1.2.1. Definisanje turizma kao privredne i uslune djelatnosti

1.2.2. Faktori ponude i tranje

Cjelokupan ili najvei dio rada je potrebno pisati istim fontom (12), u
formi prikazanoj na ovoj strani. Pravilo je da se ne kombinuju razliite
vrste fontova u istom radu!

Opte pravilo pisanja rada je da se rad pie u prvom licu mnoine

(npr. miljenja smo da se taj problem moe rijeiti...) ili bezlino
(npr. smatra se da je neophodno uraditi...). U strunim i naunim
krugovima preovlauje stav da se, u radovima ovakve vrste, ne treba
izraavati u prvom licu jednine (mislim, smatram i sl.), ve kao
to je pokazano ovim primjerom!

4
2. MARKETING MENADMENT U TURIZMU CRNE GORE

2.1. Uticaj turizma na bruto domai proizvod Crne Gore

Bruto domai proizvod (BDP ili GDP eng.) je ekonomski izraz koji predstavlja ukupnu produkciju roba i
usluga, ostvarenu u nacionalnoj ekonomiji (domicilnoj zemlji), bez obzira na vlasnitvo. To podrazumeva da
BDP ukljuuje vrijednost produkcije stranih lica (kompanija) u zemlji, a iskljuuje aktivnosti firmi u
vlasnitvu domaih rezidenata u inostranstvu.2

Za sve definicije, podjele, vrste neega, faze nekog procesa, statistike podatke,
tabele, slike, eme, grafike i sl. mora se navesti IZVOR iz koga je taj dio preuzet!
Izvor moe biti knjiga, asopis, neka studija, interni dokument preduzea, internet
adresa i sl.
Izvori se mogu navoditi na vie naina od kojih se najee koriste sljedea dva:
1. U prvom sluaju odmah nakon definicije, podjele i sl. izvor se navodi u
zagradi
(Izvor X, str. Y). Na primjer: (3, str.58). To znai da je taj podatak preuzet iz
izvora koji je dat na kraju rada u literaturi pod brojem 3, sa strane 58.
2. Drugi, najei, sluaj citiranja podrazumijeva da se izvori navode u
fusnotama na dnu strane.
FUS-NOTE (Insert Reference - Footnote) U ovom sluaju se navodi:
Prezime i ime autora, naziv djela, izdava, mjesto, godina izdanja, broj
strane sa koje je podatak preuzet. Na primjer:
Melovi B., Meunarodni benchmarking, Ekonomski fakultet Podgorica,
Podgorica, 2007, str. 122.
Kotler Ph.., Marketing menadment, dvanaesto izdanje, Data status, Beograd,
2005, str. 166.
Mihailovi B., Marketing u turizmu, CPI, Podgorica, 2008, str. 256.
Mogue je godinu izdanja staviti odmah nakon imena autora. Na primjer:
Melovi B., (2007), Meunarodni benchmarking, Ekonomski fakultet
Podgorica, Podgorica, str. 122.

Oba naina su u skladu sa metodologijom NIR-a i stvar su izbora autora! Ne

treba kombinovati razliite naine citiranja izvora.

Kada je izvor sa interneta, potrebno je navesti bar uopteno web adresu, npr.
www.biznisrecnik.rs, datum pristupa 10.02.2017. godine, a, poeljno je navesti
detaljan izvor, odnosno naziv preuzetog dokumenta npr. Plan razvoja turizma
Crne Gore za 2017. godinu, dostupno na www.nto.me, datum pristupa
10.02.2017. godine

Isti izvor je mogue ponavljati vie puta (ak i na istoj stranici)! Izvori se ne
navode jedino kod originalnog autorovog vienje (objanjenja) nekog
problema! Izvore je potrebno navoditi i kada se parafrazira tekst drugog
autora, a posebno kada se on preuzima kao originalan ili u cjelosti! Ukoliko
se preuzima vie reenica, pasus ili sl. onda se sugerie da se cjelokupni
preuzeti dio stavi pod znake navoda () i da se poslije znaka izvoda navede
izvor! Ukoliko je neki dio preuzet samo u kraem obliku, a italac se eli uputiti
detaljnije u taj problem, u izvoru se navodi:

Opirnije pogledati: Baki O., Marketing menadment turistike destinacije,

igoja, 2005, str. 125.

2
www.biznisrecnik.rs, datum pristupa 10.02.2017. godine
 Seminarski rad: Marketing menadment u turizmu Crne Gore Markovi Marko

TABELE moraju imati redni broj i naslov, kao i naveden izvor odakle su
preuzete! Izvor za tabele se navodi ispod tabele, a za slike na kraju
naziva slike ili u fusnoti.

Tabela br. 1: Indeksi dolazaka i noenja turista, decembar 2016.

Dec 2016 Dec 2016 Dec 2016 Jan-Dec 2016

Indeksi
2010 Nov 2016 Dec 2015 Jan-Dec 2015
Indeks dolazaka turista 25.3 99.8 109.5 105.9
Indeks noenja turista 14.5 85.4 121.6 101.8

Izvor: Monstat, dostupno na www.monstat.me, datum pristupa 15.02.2017. godine

Slika br. 1: Logo Crna Gora turistika destinacija3

Osim tabela, grafika i fotografije je potrebno hronoloki numerisati, sa

izvorom odakle su preuzete (fusnota)!

U fusnotama se mogu navoditi i druga objanjenja koja se smatraju

zanimljivim, a sa kojima ne treba opteretiti glavi tekst!4

3
www.visit-montenegro.com, datum pristupa 12.02.2017.
4
Statistika turizma pokriva ugostiteljske i druge organizacije koje pruaju usluge smjetaja turistima (hoteli, moteli, kampovi,
odmaralita), odnosno koje posreduju u pruanju tih usluga (agencije).
ZAKLJUAK

ZAKLJUAK rada treba uraditi orijentaciono na jednoj (1) kucanoj stranici!

Opte pravilo pisanja naunih tekstova je da zakljuak treba da bude vei od

uvoda! U zakljuku, slino kao u uvodu, po pasusima, treba obrazloiti svaku
cjelinu (poglavlje) koja je obraena u radu, pokazati do kojih saznanja se
dolo i dati neki sopstveni zakljuak (poruku rada)!

Takoe, treba imati u vidu da se uvod jednim dijelom pie u sadanjem i/ili
buduem vremenu (npr. u radu je data analiza ili bie objanjeno i sl.), dok
se najvei dio zakljuka pie u prolom vremenu (npr. u radu je analizirano i
sl.).

VANA NAPOMENA: Prije predaje rada, rad treba detaljno proitati i

otkloniti pravopisne i tehnike greke (npr. slovne greke, neakademske
izraze, slengove i sl.) koji utiu na vizuelni izgled rada i ukupni dojam osobe,
koja bude itala rad, kako o samom radu tako i o kandidatu!
 Seminarski rad: Marketing menadment u turizmu Crne Gore Markovi Marko

LITERATURA

1. ANTUNAC I., Turizam: teorijsko-znanstvene rasprave, Institut za turizam, Zagreb, 2011.

2. BAKI O., Marketing menadment turistike destinacije, igoja, Beograd, 2002.
3. BEARING P., Situacija za turistike investicije u Crnoj Gori, Gap analiza, DEG, Podgorica,
2003.
4. GOBE M., Emocionalno brendiranje nova paradigma povezivanja brendova sa ljudima, Mass
Media International, Beograd, 2006.
5. KOTLER Ph., Marketing menadment, Data status, Beograd, 2005.
6. MELOVI B., Meunarodni benchmarking, Ekonomski fakultet Podgorica, Podgorica, 2007.
7. MIHAILOVI B., Marketing u turizmu principi za menadment, Fakultet za turizam i
hotelijerstvo Kotor, CPI Podgorica, 2005.
8. MINISTARSTVO TRGOVINE, TURIZMA I USLUGA, Republika Srbija, Turistiki pregled
struni asopis iz oblasti turizma, br. 2, Beograd, 2006.
9. MINISTRY OF TOURISM, Touristic Masterplan for Montenegro, The Government of
Montenegro & DEG German Investment and Development Company, 2001.
10. RAKITA B., Meunarodni marketing, Ekonomski fakultet Beograd, Beograd, 2008.
11. SENII J., GRGONA J., Marketing menadment u turizmu, MATE, Zagreb, 2006.
12. USKOKOVI B., Marketing-menadment u turizmu Crne Gore, Ekonomski fakultet Podgorica,
Podgorica, 2000.
13. WORD TRAVEL & TOURISM COUNCIL, Crna Gora uticaj putovanja i turizma na
zaposlenost i privredu, London, 2004.
14. Interna dokumentacija kompanije MONTENEGROSTARSGROUP
15. http://www.dakovgroup.com, zvanini sajt....
16. http://www.dalmacija.hr
17. http://www.futuria.hr
18. http://www.hia.com.hr
19. http://www.interbrand.com
20. http://www.mediaclub.cg.yu
21. http://www.montenegro-properties.eu
22. http://www.poslovnimagazin.org
23. http://www.pregled.cg.yu
24. http://www.setimes.com
25. http://www.skyscrapercity.com
26. http://www.tripadvisor.com
27. http://www.visit-montenegro.org

LITERATURA se navodi abecednim redom prema prikazanoj metodologiji. Isto

vai i za WEB SITE-ove. Prvo navoditi knjige, asopise, interna dokumenta preduzea,
web adrese.
Pravilo je da se navodi Ime autora, naziv djela, izdava, mjesto i godina izdanja,
sve odvojeno zarezima, kao to je prikazano u ovom primjeru. Uobiajeno je da se
autori navode po prezimenu (od A-Z ili od A-) sa poetnim slovom imena.
U literaturi navesti samo stvarno koriene izvore!
Literatura se moe navoditi i na nain to se prvo navode knjige, pa zatim studije,
asopisi i internet adrese, odvojene po posebnim cjelinama, a prema istim pravilima
navoenja kao u prethodnom sluaju.
 Seminarski rad: Marketing menadment u turizmu Crne Gore Markovi Marko

VANE SUGESTIJE I NAPOMENE ZA PISANJE RADA:

1. Obratiti panju na strukturu rada! Ona mora biti logino postavljena da odgovara
naslovu!
2. Naslove upodobiti sa sadrajem odreenog dijela (teksta). Svuda mora postojati logian
odnos naslov tekst!
3. Ne samo kod naslova, ve svuda i u radu mora postojati logina veza naslov-tekst! Ovo
posebno vai za slike i grafike u radu (kod svake slike/grafika mora postojati veza sa
prethodnih tekstom i komentar (analiza, objanjenje) nakon slike/grafika)!
4. Pisati po pasusima (tzv. problemski pristup sa razradom, a ne samo pasus sa jednom
reenicom!) i logino po povezanim cjelinama da naredni pasus logiki proistie iz
prethodnog! Izbjegavati da samo jedna reenica ini pasus, osim ako je ona od
krucijalnog znaaja!
5. Reenice treba da budu razumljive, jasne i po mogunosti relativno kratke!
6. Svaki dio (naslov) zavravati tekstom (ne slikom, nabrajanjem, tabelom i sl.). Truditi se
da dio zavrite linim stavom!
7. Ispravno navoditi koriene izvore (citate)! Takoe, izvore koristiti u potrebnoj mjeri
(kod svega onoga to nije originalno autorovo - lino)! Kod izvora navoditi sve
pripadajue elemente (autor, naziv djela, izdava, mjesto, godina, broj strane). Kod web
adresa u fusnotama mora biti puni sadraj adrese ili adresa sa datumom pristupanja!
8. Ne izraavati se u prvom licu jednine, ve u prvom licu mnoine ili bezlino!
9. Pojedine djelove koji su originalno preuzeti parafrazirati i pozvati se na izvor ili ih kao
originalne staviti pod znake navoda i izvoda i na kraju citata staviti izvor!
10. U radu mora biti zastupljen lini stav autora! Rad ne moe i ne smije biti samo ili
dominantno kompilacija tuih miljenja!
11. Svuda unificirati stil pisanja (font i sl.)!
12. Obratiti panju na pravopis i gramatike greke! Upotreba znakova interpunkcije i
pravopisa uopte (, , skraenice, razmaci, pravopis brojeva, slengovi i sl.).
13. Pojedine zanimljivosti navoditi u fusnotama. Ne optereivati glavni tekst manje bitnim
stvarima (koje udaljavaju od sutine teme)! Fusnote ne slue samo za navoenje izvora
(literature)!
14. Sortirati literaturu/izvore na ispravan nain (prema datom uputstvu: knjige, asopisi,
interne izvore kompanije, web adrese)! Navesti samo stvarno koriene i konsultovane
izvore! Logino je da svaki izvor naveden u literaturi treba da bude bar jednom citiran u
radu!
15. Prije donoenja rada na itanje mentoru provjeriti da li je svaka od datih sugestija
ispunjena!

Podgorica, 2017. godine Prof. dr Boban Melovi