GRAFIKI PROIZVODI 2

Na oblikovanje grafikog proizvoda utjeu brojni faktori. Neki od

najvanijih su svakako sve vea i snanija konkurencija na tritu,
sve izbirljiviji i zahtjevniji kupci te promjena naina i stila ivota. U
trgovinama se mnotvo razliitih proizvoda natjee u privlaenju
panje potencijalnih kupaca. To je jedan od glavnih razloga to
dizajneri prilikom dizajna grafikog proizvoda moraju razumjeti samu
bit tog proizvoda, bez obzira radi li se to o omotu, koricama ili
knjinom bloku knjige, brouri, katalogu, plakatu, ambalai ili nekom
drugom grafikom proizvodu. Vano je da dizajner pozna materijale i
tiskarske tehnike te njihov meusobni odnos. Neophodno je da
razumije i psihologiju kupaca prije nego zapoinje svoj posao.

Druga grupa

U drugu grupu grafikih proizvoda svrstavamo:

1. Knjige

2. Broure

3. Katalozi, prospekti

4. Plakati, letci

5. Kalendari: zidni, stolni, depni

6. Razglednice

7. Proizvodi sa zatitnim grafikim dizajnom

i aplikacionim elementima

8. Akcidencije

9. Beskonani obrasci

10. Rokovnici

11. Papirna konfekcija

KNJIGA

O knjizi moemo govoriti kao o jedinstvu govora i znaka, slovnog

znaka. No, na poetku moramo neto rei o povijesti knjige.

Knjiga u dananjem smislu pojavila se tristotih godina nove ere.

Naime, u to vrijeme rukom ispisani arci papirusa obrezivali su se
na odreeni format i uvezivali u knjini blok. Sve do 1450. godine
knjige su se pisale rukom, no tada je graver iz Mainza, Johan
Gutenberg, izumio pomina lijevana slova. Do tada nije bilo
gotovo nikakvog napretka u izdavanju knjiga. Kanonik Bla
Boromi 1494. godine u Senju tiska prvi hrvatski misal.

Mnogi itatelji kad uzmu knjigu u ruku ne znaju koji se put treba
prijei od rukopisa do gotove knjige, zatim - tko sve osim autora
sudjeluje u izradi ovog grafikog proizvoda, i to sve treba znati i
uiniti da bi itatelj knjigu dobio u ruke. Osim sadraja, knjiga ima
i neke druge dimenzije - jedna od njih je svakako oprema knjige.
Rad na opremi i prijelomu (dizajnu) knjige moe se svrstati u
domenu umjetnikog rada.

Knjiga nastaje u dvije faze. Prva je iskljuivo u rukama autora -

izvedba rukopisa.

Druga faza je pretvaranje rukopisa u grafiki proizvod - knjigu. U

ovoj drugoj fazi autor gubi ne samo prvenstvo nego i vanost, jer
rukopis dolazi u ruke onog koji e ga preoblikovati u knjigu.
Rukopis dolazi u ruke grafikog dizajnera. O njemu, grafikom
dizajneru ovisi njena daljnja sudbina, u prvom redu format knjige,
njena debljina, opseg, izbor uveza i opreme. Nadalje, o grafikom
dizajneru zavisi izbor i vrste papira, izbor vrste i veliine pisma i
proreda kojim e biti prelomljena i otisnuta knjiga. O ovim
elementima izmeu ostalog zavisi i itljivost knjige. Grafiki
dizajner odluuje kako e biti rasporeena i na koji nain
istaknuta poglavlja, naslovi, inicijali, ilustracije i prilozi. Posebnu
panju posveuje izgledu korica, ovitku i nainu uveza te spajanju
priloga s koricama prema kvalitetnim zahtjevima

to je knjiga?

1. Knjiga je cjelina koju tvori vei broj listova meusobno

spojenih u knjini blok, zatien koricama.

2. Knjiga je materijalizirano prikladnim tiskarskim postupkom

umnoeno intelektualno dijelo.

3. Knjiga je specifian proizvod grafike industrije, koji se od

novina, asopisa i drugih tiskovina razlikuje svojim opsegom i
uvezom.
4. Knjigu kao grafiki proizvod predstavljaju tiskani listovi papira
spojeni u knjini blok i uvezani u korice. Ovdje se ubrajaju i knjige
s netiskanim listovima, zbog dorade i naina uveza.

Broure:

1. Broura je jednostavno uvezana knjiica s kartonskim

koricama.

2. Broura je knjiica skromnog opsega od oko 100 stranica s

kartonskim koricama i ivana odozgo ili u pregibu hrbta.

3. Broura je knjiica lako spojena i ulijepljena u korice, ivana

icom ili koncem.

4. Broura je knjiica najjednostavnijim nainom spojenih listova

u jednu cjelinu. Moe biti dobro tehniki izraena i obraena, no
ipak ima privremeni karakter.

Zadatak knjige:

- konzerviranje znanja

- edukacja

- informiranje

Upotreba:

- jednokratna

- viekratna

- trajna

Izrada:

- runo (sve faze)

- industrijski (strojno)
KLASIFIKACIJA KNJIGE:

- prema sadraju

- prema namjeni

O klasifikaciji knjige prema sadraju i namjeni zavisi tehnika

izvedba i oblik knjige.

Tehnika izvedba knjige zavisi o:

- razini zahtjeva izrade i kvaliteti izrade

- osnovnom materijalu

- tehnici tiska

- izradi opreme

- pakiranju i prodaji

KLASIFIKACIJA KNJIGE PREMA KVALITETNIM ZAHTJEVIMA

I. Klasa knjige: Knjige najviih zahtjeva s viebojnim

reprodukcijama, premazni papir i tvrdi uvez. Knjige trajne
vrijednosti. Umjetnike monografije...

II. Klasa knjige: Knjige visokih zahtjeva s viebojnim i crno -

bijelim reprodukcijama. Knjige trajne vrijednosti. Enciklopedije,
leksikoni, rjenici ...

III. Klasa knjige: Ostale knjige prosjenih zahtjeva. Knjige za

viekratnu uporabu. kolske knjige, prirunici...

IV. Klasa knjige: Knjige niih zahtjeva. Knjige za jednokratnu

uporabu. Jeftine depne knjige, roto-romani...
 SHEMA TEHNOLOKOG PROCESA IZRADE KNJIGE

KLASINIM POSTUPKOM

Rukopis i slikovni materijal

Grafiki dizajn knjige

Projektiranje, izrada makete, kalkulacija - prijem materijala

Prijelom teksta i obrada slikovnog materijala

Integraija slike i teksta, formiranje strania

Ispis stranica, korektura kontrola

(Osvjetljavanje na film, montaa stranica kontrola)

Izrada tiskovne forme - CTP

Probni otisak - Kontrola, korekcija

Imprimatur

Tisak knjinih araka - fazna kontrola

Dorada - fazna kontrola

Izlazna kontrola

Pakiranje i otprema
Format knjige

Za izradu knjiga koriste se tri osnovna formata:

1. Stojei format

Stojei format je najee koriteni format. Koristi se za sve vrste

i kategorije knjiga.

2. Leei format

Leei format najee se koristi za izradu kataloga, prospekata,

slikovnica, zbirci pjesama, atlasa, albuma, kajdanki a ponekad za
udbenike i slino.

3. Kvadratian format

Kvadratian format upotrebljava se za tisak kataloga, prospekata,

slikovnica, zbirka pjesama...

Dimenzije knjige

Dimenzije, format knjige odreuju se u centimetrima ili

milimetrima. Uvijek se najprije navodi irina a zatm duina knjige -
npr. 21 x 30 centimetara (stojei format). Ako nije drugaije
oznaeno, pod formatom knjige podrazumijevaju se dimenzije
korica. No, zadati treba posebno dimenzije za korice a posebno za
obrezani knjini blok za sluaj tvrdi uvez knjige. Dimenzije za
meko uvezane knjige uvijek su jednake za korice i knjini blok jer
se kartonske korice (meki uvez) obrezuju zajedno s ulijepljenim
knjinim blokom.

Pod pojmom irina knjige misli se na duinu od hrpta knjige do

prednjeg obreza.
Duina knjige uvijek je paralelna s hrptom knjige i mjeri se od
donjeg do gornjeg ruba korica ili knjinog bloka. Visina knjige
mjeri se od donje do gornje korice, ako mjerimo knjigu kada lei
na stolu.

Tehniki opis kjige:

- glava knjige

- noge knjige

- hrbat knjige

- vanjski rub

Osnovni dijelovi knjige:

1. knjini arak

2. knjini blok

3. unutarnji podstavni list

4. vanjski podstavni list

5. prednja korica

6. zadnja korica

5. hrbat (ravni ili zaobljeni)

6. donji, prednji, gornji obrez

7. zaglavna vrpca

8. pokazna vrpca

9. dep za prilog

10. prilog

11. ovitak
Dijelove knjige prema izvedbi moemo odrediti:

Knjini blok sastoji se od knjinih araka (knjini arak) a

odreujemo ga prema:

- vrsti papira (sastav, povrinska obrada, gramatura)

- tehnika tiska (offset, visoki tisak, digitalni tisak)

- nain izvedbe uveza (ivanje, lijepljenje, spirala)

Postavu odraujemo prema:

- vrsti papira

- tehnici tiska

- izvedbi, spajanju s koricama i knjinim blokom

Korice odreujemo prema:

- jednodijelne

- viedijelne

- materijalu (karton, ljepenka)

- presvlaka (platno, koa, skaj, papir)

- tehnika tiska

- izvedbi (vrsta uveza i spajanje sa knjinim blokom)

- sa ili bez depa za prilog

Ovitak odreujemo prema:

- materijalu

- tehnici tiska

- izvedbi (nain savijanja)

Hrbat odreujemo prema:

- ojaanju hrbta (traka, gaza, cijevica, papir)

- zaobljeni, ravan

Zaglavnu vrpcu odreujemo prema:

- materijalu

- izvedbi, spajanje s knjinim blokom

Pokaznu vrpcu odreujemo prema:

- materijalu

- izvedbi, spajanje s knjinim blokom

Prilog odreujemo prema:

- vrsti papira

- tehnici tiska

- spajanju s knjinim blokom

Dep za prilog odreujemo prema:

- nainu spajanja s knjinim blokom ili koricama

- materijalu

KNJINI BLOK

Knjini blok sastavljen je od knjinih araka. Broj stranica jednog

knjinog arka zavisi o: standardu stroja na kojem se tiska,
ukupnom broju knjinih araka, vrsti i gramaturi papira. Najvie se
koriste knjini arci od 16, 8 i 4 stranice, no po potrebi mogu se
formirati knjini arci od 32 strane (tanji papir), 24, i 12 strana.
Knjini arci mogu se spajati s knjinim blokm: ivanjem na hrptu
koncem, odozgora ili kroz hrbat icom; ili samo lijepiti
odgovarajuim ljepilom na hrptu. Nain spajanja odreen je
zadanom kvalitetom knjige i vrstom uveza.

Knjini blok moe biti zaobljen ili ravan kod tvrdog uveza a izbor
je na grafikom dizajneru.

PROIZVODNI PROCES IZRADE KNJIGA, KLASIAN POSTUPAK

I. Rukopisi se predaju na obradu u tiskaru:

a) Zapisani na magnetski medij ili na CD disk. Slikovni materijali:

diskete, CD diskovi, filmovi, slike i ostalo.

b) pigli (dizajn preloma) i sav popratni materijal za prijelom i

integraciju slike i teksta.

c) Gotove prelomljene stranice pripremljene za osvjetljavanje na

film (diskete, CD diskovi).

d) Prelomljene i osvijetljene stranice na filmu ili CD za CTP

sustav.

II. Montaa - kontrola stranica. Kopiranje na ozolid - korektura

Izrada tiskovnih formi, kopiranje montaa na ploe, CTP. Probni

otisak za stranice u boji. Konzerviranje tiskovnih formi. Kontrola -
korektura - kontrola.

III. Ugradnja tisk. formi u stroj za tiskanje, dekonzerviranje,

podeavanje parametara za tisak (nanos boje, voda, upasivanje
boja). Odobravanje tiska, imprimatur (prvi primjerci). Stalna
kontrola tiska kroz cijelu nakladu. Brojanje i kontrola otisnutih
araka poslije faze tiska.

IV. Obrezivanje otisnutih araka i kontrola.

- Savijanje i preanje knjinih araka - kontrola.

- Paralelna izrada korica, sve faze rada - kontrola.

- Razvrstavanje i sabiranje knjinih araka prema redoslijedu u

knjinom bloku (hrbtena oznaka).
- ivanje ili lijepljenje knjinog bloka. Obrezivanje, zaobljavanje
knjinog bloka, lijepljenjekapitalne i pokazne vrpce za tvrdi uvez
knjige.

- Spajanje knjinog bloka s koricama, preanje knjige, stavljanje

ovitka.

V. Kontrola svake knjige pojedinano i pakiranje.

Korice za meki uvez:

Spajanje knjinog bloka s mekim koricama i obrezivanje knjiga

(knjini blok i korice) zajedno.

Korice za tvrdi uvez

Osnova za izradu korica za tvrdi uvez je vieslojna ljepenka ili

karton koji mogu biti razliitih gramatura. Sastavni dio korica koji
dolazi izmeu prednje i zadnje korice je kartonska hrptena lajsna.
Korice i lajsnu spaja presvaka. Zavisno o vrsti materijala iz koje
se izrauje presvlaka odreuje se i vrsta tiska korica.
Viebojno otisnuta papirnata presvlaka tiska se offset tiskarskom
tehnikom, obino na papiru od 80 do 120 g/m2, i kaira na
pripremljene dijelove korica. U sluaju da je presvlaka od nekog
drugog materijala (koa, skaj, platno...) ne dolazi u obzir viebojni
tisak ve samo jednotonske, jednobojne reprodukcije sa veim
slovnim znakovima i crteima. Te reprodukcije tiskaju se u tehnici
visokog tiska (elikotisak). Obino su to reljefne forme to znai
da je povrina presvlake i ljepenke deformirana. Ako pregana
forma nije obojena zovemo je slijepi tisak, no te deformacije
mogu biti obojene nekom bojom preko folija. Osim na prednjoj i
zadnjoj korici istim postupkom tiska se i tekst na hrptu.

UVEZ KNJIGE

Razlikujemo etiri naina uveza knjige:

- Broirani uvez je najjednostavniji nain uveza knjige. Savijeni

arci sabiru se u knjini blok, ivaju ili bigaju na hrbtu a zatim se
knjini blok ulijepljuje u meke kartonske korice koje su sa
knjinim blokom spojene samo na hrptu. Broiranim uvezom
uvezuju se kolske knjige, asopisi, katalozi i slini proizvodi.

- Mekani uvez je uvez u savitljive korice od tanje ljepenke, kartona

ili plastike. Korice se mogu savijati bez tetnih posljedica. Uglovi
korica i knjinog bloka mogu se polukruno zaobliti. Mekim
uvezom uvezuju se kolske knjige, biljenice, katalozi i slini
proizvodi.

- Tvrdi uvez je najzahtjevniji i najskuplji uvez knjige. Knjini blok

uvezuje se u tvrde korice ija je osnova deblja ljepenka ili karton.
Korice se ne daju savijati. Knjini blok mora se obvezno ivati
koncem i prije uveza obrezati, a hrbat ojaati. Na glavu i noge
hrpta lijepe se zaglavne vrpce i po potrebi pokazna vrpca. Hrbat
se moe zaobliti ili ostati ravan. Korice se s knjinim blokom
spajaju pomou postave, gdje se jedan list kaira na poleinu
prednje i zadnje korice, a drugi ostaje vezan uz knjini blok. Na
korice tvrdog uveza navlai se ovitak koji je obino viebojno
jednostrano otisnut zajedno sa klapnama i presvuen tankom
plastinom folijom ili lakiran.

- Beavni uvez - sabrani knjini blok obree se sa etiri strane,

zatim se lepezasto razastre na prednju i zadnju stranu te na hrptu
premae odgovarajuim ljepilom. Osueno ljepilo povezuje sve
listove bez ivanja. Hrbat je gladak i ravan. Ovaj uvez primjenjuje
se za uvez depnih knjiga, tel. imenika, kolskih knjiga...

NAIN SPAJANJA KNJINIH ARAKA U KNJINI BLOK

ivanje

Poslije sabiranja knjini arci sloeni u knjini blok idu na

meusobno povezivanje. Najee spajanje araka je metodom
ivanja. ivanje se izvodi koncem kroz hrbat u razmaku od 12 do
13 milimetara. Zbog ojaanja, preko hrbta moe se uiti gaza ili
tanji papir.

Kopanje kroz hrbat

Kopanje kroz hrbat vri se icom raznih debljina zavisno o vrsti

papira i debljini knjinog bloka. iom se kopaju obino:
broure, blokovi, prospekti, biljenice...

Zavarivanje

Zavarivanjem se spajaju plastine korice s knjinim blokom.

Rokovnici, rjenici, biljenice i slini proizvodi.

Lijepljenje

Uz ivanje, lijepljenje je najei nain spajanja knjinih araka u

knjini blok. Najvanija faza je odabir odgovarajueg ljepila za
lijepljenje knjinog bloka.
Povezivanje

Knjini arci povezuju se: spiralom (plastinom, ianom) - teke,

katalozi, skripte; vrpcom - mape, blokovi, herbariji...

KATALOZI, PROSPEKTI

Razlikujemo ih po formatu, uvezu i kvalitetnim zahtjevima.

Tiskaju se uglavnom na visokokvalitetnim obostrano premaznim

papirima 60 do 130 g/m2 ili polukartonima, zavisno o dizajnu,
opsegu i namjeni, sa ili bez korica. Tiskaju se u offset tehnici, a
knjini blok uvezuje se kopanjem kroz hrbat, broiranim ili
beavnim uvezom. Katalozi se mogu dizajnirati i otisnuti tako da
je vie stranica povezano u nizu i zatim ih savinuti u harmoniku
na preklop ili na neki drugi pogodan nan vodei rauna o tome
da se odreena savijanja mogu izvesti samo runim radom.

RAZGLEDNICE, ETITKE

Razglednice se tiskaju na polukartonima jednostrano premaznim

220 do 250 g/m2. Tehnika tiska je offset. Nakon tiska jednostrano
se plastificiraju ili lakiraju. Standardni format razglednice je 10
x15 ili 15 x 10 cm.

No, esto se tiskaju i neki drugi formati. Sadraj je jedan ili vie
motiva. Povrina zadnje strane razglednice mora biti slabo upojna
kako bi se na nju moglo pisati. estitke se dizajniraju i izrauju u
razliitim formatima i oblicima. Prema sadraju odreuje se i
tiskovna podloga koja moe biti vrlo razliita: polukarton sa ili bez
dodatne povrinske obrade, folije i slino. Tehnika tiska odreuje
se prema tiskovnoj podlozi i dizajnu.

PLAKATI, PROSPEKTI

Rjenik hrvatskog jezika govori da je plakat: oglas, reklama,

proglas ili objava, grafiki oblikovana na papiru i privrena na
javnom i vidljivom mjestu. Nadalje, plakat je pisana, crtana ili
grafiki umnoena obavijest, nalijepljena ili izvjeena na javnom
mjestu. Sadraj i tekst su usmjereni na to uoljivije djelovanje.
Likovno-tematski elementi uglavnom se stiliziraju odnosno
efektima.

U kompoziciji plakata slovni znakovi imaju ravnopravnu ulogu

zajedno sa slikom. No, u praksi se ne uzimaju ravnopravni omjeri
slike i teksta. Odnos 70 naprama 30 % u korist slike uobiajen je
odnos kako bi se uspostavile vizualna dominanta.
Uvjetno, plakat moe biti definiran svojom funkcijom i formatom.
Funkcionalno, plakat je produkt komunikacije izmeu aktivne i
reaktivne strane. Osniva (pojedina, institucija ili poslovna
organizacija) prodaje svoju poruku, a strogo ciljna publika mora
biti uvjerena da kupuje tu poruku.

Plakati se izrauju zavisno o namjeni u vrlo razliitim formatima.

Jumbo (504 x 300 i 400x300 cm) - ovi plakati izrauju se u vie
jednakih segmenata i tek na reklamnom panou spajaju u cjelinu
prema odreenoj shemi. Format segmenta je B0 ili B1. Plakati se
mogu tiskati u offset tehnici (velike naklade), sitotiskom ili
digitalnim tehnikama tiska. Izbor tehnike tiska ovisi o nakladi,
formatu i tiskovnoj podlozi. Tisak varira od jednobojnih do
viebojnih plakata. Izbor tiskovne podloge zavisi o namjeni
plakata. Uglavnom se biraju tiskovnepodloge otporne na
atmosferilije, a isto vai i za tiskarske boje. U vee plakate po
formatu obino se svrstavaju i City-Lights plakati (118.5 x 175
cm). Ovi plakati tiskaju se obostrano, s tim da se na zadnju stranu
otisnu dvije ili tri boje, svrha je da se onemogui uoavanje
rasvjetnog tijela. Gramature papira za tisak plakata su 120 - 135
g/m2. Plakati se mogu i dodatno plastificirati.

KALENDARI, ROKOVNICI

Kalendare dijelimo na zidne, stolne i depne. Po opsegu mogu biti

jednolisni i vielisni, jednodijelni, dvodijelni ili trodijelni sa ili bez
pokazivaa datuma. Listovi se mogu formirati za dnevne, tjedne ili
mjesene forme. Vielisni zidni kalendari uvezuju se u spiralu ili
se listovi spajaju lijepljenjem. Formati kalendara su vrlo razliiti i
zavise o dizajnu. Tiskani su na uglavnom premaznim papirima
(sjajni ili mat) gramature od 80 do 160 g/m2. Tehnika tiska je
offset a moe biti u kombinaciji s jo nekom tiskarskom tehnikom.

AKCIDENCIJE

- Listovni papiri, memorandum papiri, tisak na bezdrvnim

papirima (pisaim), crno ili u arenim bojama (logotip).

- Posjetnice 10,5 x 7,5

- Pozivnice

- Blokovska roba: dostavnice, povratnice, narudbenice, uvez

blokova, samokopirajui

beskonani papiri...
PROIZVODI SA ZATITNIM GRAFIKIM ELEMENTIMA

Elementi zatita od krivotvorina ili mjenjanja grafikog proizvoda

razliite su prirode pa se za dizajn i izradu koriste razliite
specifine tehnike kao i raznovrsni grafiki elementi. Cilj
postupka zatite razliitih grafikih proizvoda i ne samo njih je
zatita originala od dijelominog ili potpunog krivotvorenja.

Specifini grafiki elementi i tehnike bili su najprije namjenjeni

samo za zatitu vrijedonosnih papira i papirnatog novca, no vrlo
brzo potreba za zatitom javila se na osobnim dokumentima a
danas i za razliite proizvode iroke potronje. U svrhu zatite
razlikujemo:zatitu tiskovne podloge (papir), postojanost
zatite s obzirom na tehnike tiska i kvalitetu boja te grafike
elemente i siguronosni znak. Zatita, odnosno informacija na
papiru dolaz u obliku crtea, razliitih slovnih i numerikih
znakova, naljepnica te deformacije tiskovne podloge (suhi ig).

Grafiki proizvodi za koje se projektira zatitni dizajn

- papirnati novac

- osobni dokumenti (putovnica, osobna karta, vozaka dozvola)

- dionice, bankovne garancije, ekovi, razni vrijedonosni papiri

- vozne karte, ulaznice

- kreditne kartice

- razni prizvodi koji se ele zatititi od krivotvorina (zatitne

markice)

Zatitni grafiki dizajn:

- vidljiv

- uvjetno nevidljiv

Frekventno modulirani raster, ponavljajue linije, ravne linije,

pleteri, latentna slika, prozor, mikrotisak, iris tisak, gioshi.
Materijali

1. Papir: vodeni ig, vidljive i nevidljive arene niti, sastav papira

2. Boje: nebrisive, brisive, nevidnjive, u vodi topive, netopive,

optiki varijabilne, magnetske, IR, UV

3. Aplikacioni elementi: vrpce sa ili bez reljefa, konci, hologram,

kinegram

4.Tiskarske tehnike: OFF, DT, VT, elikotisak - intaglio, ST.