Visoka kola LOGOS

Mostar

Naziv rada:
Velika Ekonomska kriza 1929. 1933.

Kolegij: Ime kolegija Student:

Mentor: Ime Mentora Broj Indeksa:

Mostar
studeni, 2015.

1
SADRAJ:

1. Uvodna rije................................................................................................................2
2. Predkrizno razdoblje................................................................................................4
3. Pad u krizu.....................................................................................................................5
3.1 Krah........................................................................................................................................5
3.2 Deflacija................................................................................................................................6
3.3 Bankarski sektor i novac...........................................................................................8
3.4 Nezaposlenost..................................................................................................................9
4. New Deal.......................................................................................................................10
4.1 Prvi New deal..................................................................................................................10
4.2 Drugi New Deal...............................................................................................................11
5.2 J M Keynes - opaske o poslovnom ciklusu......................................................12
6. Zakljuak.......................................................................................................................14
Literatura:..........................................................................................................................15

1. Uvodna rije

2
 U ovom radu emo govoriti o velikoj gospodarskoj krizi koja se dogodila
sredinom prve polovice prolog stoljea. Velika gospodarska kriza koja je
pogodila itav svijet imala je svoj poetak/uzrok u SAD-u i zato se ovaj rad
oslanja na zbivanja u SAD-u tijekom krize.

Najvea vanost ovog rada je da pokae veliinu krize i kakav je utjecaj

imala na privredu i ivot ljudi. Vei dio seminarskog rada je posveen
pitanju ta se dogodilo, a naznake toga zato se dogodilo , moemo
izvui iz citata Keynes - a. Razlog tome je nikad postignut koncenzus, o
tome zato se depresija dogodila. Seminarski rad je podeljen na etiri
cjeline.

Prvi dio govori o razdoblju prije krize, stanjem vlasti i kretanjem burze u
tom razdoblju. Druga cijelina se bavi samom krizom. Istrauje se sam
slom, uinak deflacije, banke i novac za vrijeme krize i nezaposlenost.
Trea cijelina se bavi New Dealom i njegovim programima, kao i njegovim
utjecajem na oporavak privrede. U etvrtoj cijelini nalazi se isjeak iz dijela
jednog od najveih ekonomista dvadesetog stoljea John Maynarda
Keynesa.

Pri pisanju ovog seminara koritene su metode kompilacije, indukcije i

dedukcije, kao i metoda klasifikacije.

3
2. Predkrizno razdoblje

Poetkom prolog stoljea poinje ubrzani razvoj tehnologije, proizvodnja

automobila skae, dolazi do elektrifikacije Amerike, poetka radija,
otvaranja velikog broja kino dvorana itd. Zaposlenost je bila velika, svi su
proizvodili i svega je bilo u izobilju, tako npr. svaki radnik Forda mogao je
sebi priutiti automobil. Bilo je to izuzetno povoljno vrijeme i svi su
pokazatelji ukazivali na rast privrede. Od 1923. do 1929. godine cijene
proizvoda iroke potronje opadale su za 0,9 % godinje ukazujui pri tom
stvaran rast i stabilnu ekonomiju.1

Temelj ekonomskog rasta bila je masovna proizvodnja potroakih

dobara. Masovna proizvodnja imala je za svoju posljedicu masovnu
potronju koja je promjenila tradicionalne vrijednosti tednje i odricanja za
budunost. Reklamiranje i kupovina na kredit postalo je ogledalo
Amerikog naina ivota. Dostupnost kredita omoguilo je potroaima da
kupuju ogromne koliine dobara, a proizvoaima da prodaju gotovo sve
to proizvedu.

Tijekom sjajnih dvadesetih trite vrednosnih papira doivjelo je

procvat. Burza je rasla od 1921. do 1929. godine. Cijene dionica su rasle
puno bre nego dividende koje su isplaivala poduzea. Rezultat odnosa
dividenda i cijena pao je sa 6,5% u 1921.godini na 3,5 u 1929. godini.2

Veliki dio kupovine dionica se obavljao preko odobrenih kredita. U tom

razdoblju nije bilo kredita koji se nije mogao dobiti, bilo je potrebno samo
zaloiti svoju imovinu. Kupac vrednosnih papira plaao je samo dio u
gotovom novcu i razliku pozajmljivao zalaui novokupljene dionice kao
jamstvo za kupovinu.

Kupci su takve kredite prihvaali ak i po neto veoj kamatnoj stopi jer

im nita nije znailo to da plate posredniku 6, 10 ili 15 %, kad je vrijednost
dionice mogla narasti 10% preko noi. Trina vrednost dionica se
poveavala za 36 % godinje, a u prvih osam mjeseci 1929.-e ak 53%. 3U
prvih devet mjeseci 1929.-e 1436 kompanija je objavilo da e isplatiti vee
dividende nego prilikom prethodne isplate. Samo u rujnu je takvu objavu
dalo 193 kompanije. 4

Meutim takvo stanje nije moglo dugo potrajati. Radnike dnevnice nisu
rasle dovoljnom brzinom da bi zadovoljile narasle apetite proizvoaa i
potroaa. Zalihe su se poele gomilati u skladitima. Kako je prodaja
dobara opadala tako su proizvoai pravili sve vee rezove u proizvodnji a
radnici su ostajali bez posla..

1 www.cartmann.com
2Cit.Blanchard, O., Makroekonomija, Mate., Zagreb, 2005.g., 472.str.
3Cit. Kindleberger, C. P., Najvee svjetske finansijske krize, Masmedia., Zagreb 2006. g., 37.
str.
4: www.cartmann.com

4
 Ameriki BDP je dostigao vrhunac u prva tri mjeseca 1929.-e i onda je
poeo polako kliziti prema dole. Proizvodnja je poela opadati pa je tako
proizvodnja automobila pala sa 660 000 jedinica u oujku, na 440 000 u
kolovozu i u listopadu na 319 000.5

Uprkos tim pokazateljima burza je nastavila da raste, i ljudi su nastavljali

kupoati dionice oekujui jo vei rast. U odnosu na 1928.-u kada su
burzovni meetari podigli zajmove u vrijednosti od 5 miliona dolara, taj
iznos se do rujna 1929. popeo na vrtoglavih 850 miliona dolara.

3. Pad u krizu
pekulativno ludilo ispunjava svoja vlastita obeanja. Ako narod kupuje
zbog toga to misli da e dionice rasti, im njegova kupovina podie cijenu
dionica, to produuje vrtoglavi ples u jo jednu rundu. Veliki procvat
trita vrijednosnih papira 1920-ih bio je klasina pekulativna varka.
Cijene su rasle zbog nada i snova, a ne zbog toga to su profiti i dividende
vrtoglavo rasli. Krah je stigao u crnom rujnu 1929.6

Slika 1 Wall Street 1929

3.1 Krah

Rastue trite dionica postalo je simbol prosperiteta i znak

neogranienih kapaciteta Amerike privrede. Rast burze i profiti na

5Cit. Kindleberger, C. P.., Najvee svjetske finansijske krize, Masmedia., Zagreb 2006. g.,
82. str.
6 Cit. Samuelson P, Nordhaus W., Ekonomija, Mate., Zagreb, g.,. 498. str.

5
burzama privlaile su ljude ulaganju u dionice. Veliki dio stanovnitva je
imao uloge na burzama i zato je krah burze doveo do takvog stanja.

Pomicanjem burze prema svom vrhuncu, sredstva su skretana sa

potronje i proizvodnje na trite novca na opoziv. Koliina novca se
poveala sa 6,4 milijarde dolara krajem prosinca 1928-e, na 8,5 milijardi
poetkom 1929-e.7

Slom je zapoeo 24.10.1929. (crni etvrtak), dionice su poele naglo

padati, dok je na dan 28.10.1929. (crni utorak) Dow Jones indeks pao sa
298 bodova na 260, a sljedei dan je dodatno pao na 230 bodova. Bio je to
pad od 23% u dva dana i pad od 40% od vrhunca u poetku rujna. Takav
pad cjena dionica nikad do tada nije bio zabiljeen.

Investitori su doivljavali velike gubitke. Prema nekim procjenama na

crni utorak ulagai su izgubili oko 9 milijardi dolara. Tabele koje su do
juer bile promatrane sa nadom i zadovoljstvom, odjedanput su se
pretvorile u izvore frustracija i oaja. Ljudi su u nevjerici, izgubljeni i
razoarani lutali gradskim ulicama i svaki od njih je nosio neku svoju tunu
priu o svojim gubitcima.

Kada je dolo do sloma, ulagai koji su kupovali marom nisu vie mogli
podizati sredstva kako bi pokrili svoje dionice i trite je sve vie tonulo.
Banke su postale sve opreznije i ograniile su davanje zajmova pogotovo
sudionicima burze. Nakon toga su poele traiti da se zajmovi vrate to je
dodatno uzrokovalo pad cjena dionica. Kako su cjene dionica sve vie
padale investitori su poeli prodavati svoje dionice po bilo kojoj cjeni dok
se burza nije pretvorila u stampedo i jednostavno krahirala.

Sistem koji je do tada funkcionirao, jednostavno se uruio. Bankarski

sistem koji je prije hranio stanovnitvo kreditima, nakon sloma
jednostavno se smrznuo. Razdoblje sigurnosti i velikih zarada, vie nije
postojalo, a zamenjeno je sveopom nevjericom i nesigurnou. Slom
burze u rujnu 1929. oznaio je kraj jedne ere, prosperiteta i napretka, i
zadao je Amerikom snu ozbiljan udarac.

7Cit. Kindleberger C P., Najvee svjeske finansijske krize, Masmedia., Zagreb, 2006. g., 82.
str.

6
Slika 2 Natpis u lokalnim novinama:"Wall Street u panici zbog pada burze"

3.2 Deflacija
Smanjenjem kupovne moi u skladitima mnogih poduzea ostajala je
gomila neprodane robe, koju vie niko nije mogao kupiti. Poduzea vie
nisu imala kome prodavati svoje proizvode i tako su se jedno po jedno
poela zatvarati. Kako su poduzea propadala, tako su prodavane zalihe
njihovih roba to je sniavalo cjenu i smanjivalo neto vrijednost ostalih
firmi u istoj privrednoj grani.

Pad cjena najvie se odrazio na one privredne grane koje su bile nosioci
poleta. Industrija a naroito poljoprivreda teko su bile pogoene
novonastalom situacijom. U tim granama cijene su pale do takvih razmjera
da je svaka dalja proizvodnja samo donosila nove gubitke. Tako npr. cijene
poljoprivrednih dobara su pale za oko 55% svoje prethodne vrednosti.

Pad cijena primarnih dobara bio je katastrofalan. Proizvoai su se nali u

situaciji da moraju prodavati svoje proizvode po cijeni koja u veini
sluajeva nije pokrivala ni trokove. Farmeri su dobivali premalo da bi
nastavili svoju proizvodnju, to je dovelo do propasti velikog broja malih
farmera.

Pogoeni krahom i osjeajui se nesigurno, potroai i poduzea su

odluili priekati da vide to e se dalje dogaati i odgaali su kupovinu
trajnih i investicijskih dobara to je dovelo do snanog pada prodaje tih
dobara. Industrijska proizvodnja pala je 9,8% od listopada do prosinca, i
dodatnih 24% od prosinca 1929. do prosinca 1930. 8 Rezultat niskog
domaeg proizvoda bila je snana deflacija.

Deflacija se zadrala kroz sve godine krize i bila je jedna od konica

novim investiranjima. U situaciji u kojoj nikakva poduzetnika aktivnost
nije donosila dobitke i nitko nije imao hrabrosti pokrenuti neku proizvodnju,
stvorio se zaarani krug u kojem je cijeli sustav doveden na rub kolapsa, a
depresija se stalno poveavala.

Do deflacije u SAD-a dolo je i aprecijacijom amerikog dolara

(deprecijacijom britanske funte) i smanjenjem bankovnih rezervi.

8Cit. Blanchard, O., Makroekonomija, Mate., Zagreb, 2005.g., 475. str.

7
Propadanje banaka nastavilo se iriti u procesu pozitivne popratne sprege
dugovne deflacije, smanjenja robnih cijena, steajeva i propadanja banaka.

Tablica br. 1. Stopa inflacije, nominalna kamatna stopa i realna kamatna

stopa 1929.-1933.
Jednogodinja Jednogodin
nominalna ja realna
Godina Stopa inflacije kamatna stopa kamatna
(%) (%) stopa (%)
1929 -0,0 5,3 5,3
1930 -2,5 4,4 6,9
1931 -9,2 3,1 12,3
1932 -10,8 4,0 14,8
1933 -5,2 2,6 7,8
Izvor: Blanchard, O, Makroekonomija, Mate., Zagreb 2005., 476. str.

8
3.3 Bankarski sektor i novac
Situacija za banke nakon sloma je bila alarmantna. Nekad sigurne luke,
postale su izvor nesigurnosti. Povjerenje graana u banke je drastino
opalo. Trite se suzilo, banke vie nisu imale prostora za rad i glavna im
je misao bila kako spasiti, to se spasiti moe. Steajevi poduzea
poveavali su sve vie gubitke banaka. Sa sve veim smanjenjem
domaeg proizvoda, sve vie zajmoprimaca nije moglo otplatiti svoje
kredite, to je dovelo do toga da je veliki broj banaka postalo insolventno i
da su jednostavno propadale. U razdoblju izmeu 1929. do 1933. propalo
je oko 4000 banaka od ukupno 20 000 koje su poslovale u SAD-a u to
vrijeme.9

Banke koje su i dalje poslovale postroile su davanje zajmova i odbijale

su davati kredite poduzetnicima koji su bili imalo na klizavom tlu. Bojei
se za svoj novac postroile su uslove davanja zajmova i tako zaahurene
ekale su bolje dane. Realna kamatna stopa, je sve vise rasla kako je kriza
postajala sve dublja. Rast kamatnih stopa je bio jo jedan faktor koji je
sprjeavao oporavak privrede. Po realnim kamatnim stopama iz tog
vremena, ni jedan poduzetnik nije htio podizati zajmove, to je dodatno
smanjilo ionako slab interes za investiranje. Investicije su se smanjile za
otprilike 90 %.

Uinak kraha je bio dodatno pojaan velikom grekom privredne politike,

smanjena je realna novana masa. Od 1929. do 1933. nominalna novana
masa se smanjila za 27%. Smanjenje novane mase bilo je gotovo
proporcionalno smanjenju cijena, dok je realna novana masa ostala
gotovo konstantna. Tako je eliminirana jedna mogunost oporavka, jer da
je nominalna novana masa ostala konstantna, realna masa bi se poveala
i tako ublaila djelovanje krize.

Propasti banaka imale su isti uinak na ponudu novca, a depozitni novac

u propalim bankama je postao bezvrijedan. Zabrinuti da bi njihova banka
mogla propasti mnogi su povukli svoj novac iz banaka i zamijenili ga
gotovim novcem. Poveanje razmjere gotovog novca u poreenju s
depozitnim novcem dovela je do smanjenja monetarnog multiplikatora .

Monetarni multiplikator ovisi tome kolike su rezerve banaka u odnosu na

njihove depozite, ali i razmjeru novca koji domainstva dre u obliku
gotovog novca u usporedbi sa depozitnim novcem. Monetarna baza se za
vrijeme depresije jo i poveala, to nam govori da smanjenju nominalne
mase nije doprinela monetarna baza, ve monetarni multiplikator.
Monetarni multiplikator se snizio zbog propasti banaka.

Tablica br. 2. Novana masa, nominalna i realna, 1929.-1933.

Godina Nominalna Monetarna Monetarni Realna
novana baza multiplikator novana
masa masa
9 Cit. Blanchard O., Makroekonomija, Mate, Zagreb 2005.g., 475. str.
 1929 26,4 7,1 3.7 26,4
1930 25,4 6,9 3,7 26,0
1931 23,6 7,3 3,2 26,5
1932 20,6 7,8 2,6 25,8
1933 19,4 8,2 2,4 25,6
Izvor: Blanchard, O, Makroekonomija, Mate., Zagreb 2005., 474. str.

3.4 Nezaposlenost
Nezaposlenost je stalno rasla. Potronja i proizvodnja dobara i usluga
opadale su sve vie. Burza je klizila prema dole iz dana u dan, a
poljoprivredne cijene su doivele kolaps. Vlada pod predsjednikom
Hooverom donela je odluku o poveanju carina na uvozne proizvode, to je
dovelo do poveanja carina na amerike proizvode i tako dodatno smanjilo
izvoz. Izvoz je ionako bio smanjen zbog krize u svijetu, pogotovo u Europi,
tako da je ta odredba jo vie pogorala stanje u dravi i poveala
nezaposlenost.

Krajem 1931. ekonomska situacija u SAD-u je bila katastrofalna. Na

vrhuncu depresije svaki etvrti Amerikanac je ostao bez posla, a mnogi koji
su imali posao nisu radili puno radno vrijeme. U industriji je nezaposlenost
rasla najbre. U automobilskoj industriji je oko tri etvrtine zaposlenih
ostalo bez posla. U velikim industrijskim gradovima kao to su Detroit,
Toledo i Cleveland polovina industrijskih radnika je ostala bez posla.

Cijene poljoprivrednih proizvoda pale su za 55 % izmeu 1929.- 1932.

kao rezultat toga, otprilike jedna treina farmera je ostala bez svoje
zemlje. Da bi tragedija bila jo vea pobrinula se i priroda. Podruje
Centralne Amerike koje je bilo poznato kao poljoprivredno podruje
pogodila je velika sua. Najvie su bile pogoene drave Oklahoma i
Arkansas koje su prozvane Dust Bowl.

Iz tih suom pogoenih podruja veliki broj ljudi je odluio napustiti

svoja ognjita. Poto se nisu mogli baviti poljoprivredom, veliki broj
porodica je odluio potraiti novi ivot u gradovima. Broj ljudi koji su
migrirali iz tih suom pogoenih podruja prelazio je milion. Oajni ljudi su
lutali zemljom prosei hranu i traei bilo kakav posao.

Meutim ni u gradovima nije bilo bolje. Ljudi koji su izgubili svoje poslove
i mogunost zarade, naputali su svoje domove. Na rubovima gradova, na
niijoj zemlji nicala su cijela naselja od svaega sastavljenih kua. Bile su
to neugledne straare, koje nisu zadovoljavale ni najmanje higijenske
uslove. Takvih naselja bilo je irom zemlje, u kojima je ivelo preko tisuu
ljudi. Takva naselja su bila zvana Hoovervilles u ast predsjednika
Herberta Hoovera.

Tablica br.3. Nezaposlenost, rast domaeg proizvoda i cijene, 1929.-1933.

godina Stopa Stopa rasta Visina cijena
nezaposlenosti domaeg
(%) proizvoda (%)
 1929 3,2 -9,8 100,0
1930 8,7 -7,6 97,4
1931 15,9 -14,7 88,8
1932 23,6 -1,8 79,7
1933 24,9 9,8 75,6
Izvor: Blanchard, O, Makroekonomija, Mate., Zagreb 2005.,473. str.
4. New Deal
Povjerenje i nada u Republikansku stranku, u kojoj su mnogi vidjeli
uvare prosperiteta, potpuno je iseznula. Kako je kriza postajala vea,
tako su ljudi zahtjevali da vlada uini neto. Dok su sva vladina nastojanja
da neto napravi propadala, neki ortodoksni lanovi republikanske stranke
smatrali su da se vlada uope ne treba mjeati i da e kriza proi sama
od sebe.

Predsjednik Hoover, u kojem su graani prije vidjeli ovjeka koji e uvati

Ameriki nain ivljenja, potpuno je izgubio povjerenje i stekao reputaciju
ovjeka koji se ne moe nositi sa nastalim problemima.

Na izborima 1933.-e pobjedio je kandidat demokratske stranke Franklin

Delano Roosvelt.

4.1 Prvi New deal

Jedna od poznatijih prijeratnih reenica predsjednika Roosevelta je bila:
vrsto vjerujem i to ponavljam- bojati se moramo jedino straha10 On je
svojim dolaskom na vlast zatraio je od kongresa da mu odobri ovlatenja
kakve ima predsjednik u doba rata. Taj govor je obavezao administraciju
na viestranu akciju.

S New Deal je pokrenuo kampanju radikalnih mjera za ozdravljenje

nacionalne privrede. Kratko vrijeme nakon Rooseweltovog dolaska na vlast
donesen je niz zakona: za pruanje pomoi, oporavak i reformu privrede.
Osnivane su agencije koje su se bavile svaka svojim podrujem.

FDIC federalna korporacija za osiguranje depozita jamila je graanima

zatitu njihovih uloga kroz sastav pomoi pouzdanijim bankama. Ljudima
se vratilo povjerenje u banke, pa su poeli vraati novac u njih.

CCC odredi civilne zatite. Njihov zadatak je bio da mladim i sposobnim

ljudima omoguiti rad. Opseni programi za pomo nezaposlenima
ukljuivali su savezne zajmove dravama i planove za poticanje golemih
javnih radova. Kroz CCC tisue mladih ljudi je gradilo puteve i brane sadilo
ume itd. za jedan dolar po danu.

NIRA- zakon o nacionalnom industrijskom oporavku, potpisan je 1933.

traio je od industrijalaca da postave minimalne dnevnice i da ne koriste
visoke stope nezaposlenosti za dalje nametanje niskih dnevnica radnicima.
Za uzvrat su dobile obeanje da e drava smanjiti konkurenciju.

NRA- nacionalna agencija za oporavak sprovodila je program

uspostavljanja ureene konkurencije u industriji.

AAA- zakon o poljoprivrednoj nameni. Njegova najizrazitija crta bila je

sastav subvencija koje bi se davale farmerima koji pristanu da smanje

10 Cit: Roosvelt, F.D., Inaguracijski govor, 5. mart 1933.

proizvodnju. Taj zakon je donesen sa svrhom da se podignu cijene
poljoprivrednih proizvoda. Deflacija je polako poela da opada i pretvara se
u inflaciju. Inflacija kao jedan od motora oporavka, omoguena je
dopunom AAA koja je davala predsjedniku ovlastenja da na nekoliko
naina sprovede inflaciju valute. Roosevelt je prvo vrijednost dolara
odvojio od zlata, odobrio posebne mjere za odravanje cijena srebra i na
kraju stabilizirao valutu na otprilike 60 % njene prethodne vrijednosti.

4.2 Drugi New Deal

Tih prvih godina oporavka, velik broj ljudi se pridruio sindikatima.
Sindikati su postali respektabilna snaga u politikom ivotu Sjedinjenih
amerikih drava. Oni nisu bili zadovoljni novim reformama i traili su vea
prava radnika i rjeavanje socijalnih pitanja poput zdravstvenog osiguranja
i penzija za starije radnike.

Uz pomo raznih zakona prvi New Deal kao da je postigao ogranien

uspijeh. Nakon prvih mjera dolo je do naglog rasta proizvodnje i cijena.
Zatim se stopa oporavka usporila i ljudi su shvatili da ekonomska kriza nije
nestala. Uslijed nezadovoljstva, poslovnih i industrijskih organizacija,
optubi progresista i zabrinutih liberala razoaran predsjednik je dao
potporu novom nizu mjera.

Tako je NRA stavljena izvan zakona, naputene su odredbe koje su se

ticale planske ekonomije koju vodi birokracija. AAA (zakon o
poljoprivrednoj namjeni) je nastavila s svojim poticajima
poljoprivrednicima, u malo izmjenjenom obliku, mada su se i tada
siromani farmeri bunili da tako vlada izlazi u susret bogatima.

Program vlade pod imenom Working Progress Administration (WPA) je

provodila agresivnu kampanju kojoj je cilj bio poveanje zaposlenosti. Kroz
programe WPA bilo je zaposleno oko milion Amerikanaca, a do kraja 1930.-
ih ak oko sedam miliona. Tijekom drugog New Deala WPA je imala
najvei utjecaj na stanovnitvo od svih mjera.

Slika 3 Franklin Delano Roosevelt

 Ovaj drugi New Deal koji se esto smatra liberalnijim od prvog, nije bio
usmjeren na promenu ekonomskog ili socijalnog sistema. Njegov cilj je bio
da pokrene bogatstvo i ispravi oite nepravde.

Veliki broj ekonomista se slae u tome da mjere koje su sprovedene za

vrijeme New Deala nisu imale tako veliki uinak na privredni oporavak.
Pokazatelji nisu odavali neki veliki rast i stopa nezaposlenih nije puno
opadala.

Meutim nejednak uinak je bio golem. Reforme su podigle moral

stanovnika i vratile im izgubljeno samopouzdanje. Ljudi su poeli vjerovati
u sistem i prihvatili su rad za manje novaca, vjerujui u bolju budunost.
Rooseveltov New Deal nije izlijeio krizu ali je podigao moral zemlje i
ljudima pruio nadu.

5.2 J M Keynes - opaske o poslovnom ciklusu

Optimistizam zbog buduih prihoda kapitalnih dobara dovoljno je jaka da
bude protivtea rastuem obilju kapitala i rastuim trokovima njihove
proizvodnje, a samim tim i rastu kamatne stope.

Organizirana trita investicija su pod utjecajem kupaca koji ne znaju to

kupuju i pekulatora koji se vie bave predvianjem stava trita, nego
otvaranjem razumne procijene buduih prinosa kapitalnog dobra. U prirodi
optimistikih oekivanja je, da se ona naglo raspadaju uz esto
katastrofalne posljedice, kada nastupi razoaranje unutar pretjerano
optimistikih i napregnutih trita.11

Dalji razlog pada granine vrijednosti predstavlja miljenje da su tekui

trokovi vei od onih koji e vladati kasnije. Kad jednom sumnja pone
nagrizati brzo se iri.

tovie razoaranje i neizvjesnost o budunosti prati srozavanje granine

efikasnosti kapitala i prirodno pospjeuje naglo poveanje sklonosti
likvidnosti i stoga rast kamata. Takoe injenica da srozavanje granine
efikasnosti i kapitala esto tei tome da je povezano s rastom kamatne
stope moe ozbiljno ubrzati pad investicija.

Nagli prestanak novih investicija koji slijedi krizu vjerovatno e voditi

gomilanju zaliha gotovih dobara. Kad je pad investicija zapoeo tijek
ciklinih kolebanja, onda ima malo ohrabrenja za to da bi nove investicije
mogle pruiti ozdravljenje, sve dok tijek ciklusa nije djelomino proao. 12

11 Cit: Keynes, J.M., Opsta teorija zaposlenost, kamate i novca, Centar za kulturnu delatnost.,
Zagreb, 1987., 182. str.
 Naalost ozbiljan pad granine efikasnosti kapitala tei nepovoljnom
utjecaju sklonosti tednji. Razlog tome je to on podrazumijeva veliki pad
trine vrijednosti vrijednosnih papira. Dakako, posve je prirodno da on
ima vrlo depresivan utjecaj na onu klasu koja sa zanimanjem prati svoje
investicije na burzi, naroito ako za njih koriste pozajmljena sredstva. Ovi
ljudi su u svojoj spremnosti troenja moda vie pod utjecajem rasta i pada
svojih investicija nego stanjem primanja.

Moe se desiti, da iluzije rasta mogu prouzrokovati da se neke vrste

kapitala proizvedu u takvom izobilju da je neki dio proizvodnje prema svim
naelima pravo rasipanje resursa. To znai da one vode pogrenom
investiranju.

Lijek protiv rasta nije vie kamatna stopa nego nia kamatna stopa. To
moe omoguiti trajanje takozvanog rasta. Ispravni lijek za poslovni ciklus
nije taj da se odstrani rast ve da se odstrani stanje niske privredne
djelatnosti i pokua nas trajno zadrati u stanju kvazi- rasta.

Prema uobiajenim mjerilima zaposlenost je bila na zadovoljavajuoj

visini 1928.-29., ali nisam opazio s izuzetkom nekih visoko specijaliziranih
grupa radnika, postojanje ma kakve nestaice radnika. Neka uska grla su
se pojavila, ali je bilo prostora za irenje ukupne proizvodnje.13

Bilo bi nerazumno tvrditi da je 1929. SAD-u postojalo prerano

investiranje u strogom smislu te rijei. Pravo stanje stvari je bilo drugaije
prirode. Tijekom prethodnih pet godina nove investicije su, zapravo, bile
tako velikih razmjera da je procijenjeni prihod novih dodataka, brzo padao.
Ispravna predvianja bi tada dovela graninu efikasnost kapitala na dosad
nevieno malu visinu , tako da rast ne bi mogao nastaviti na vrstim
temeljima, bez vrlo niske dugorone kamatne stope i bez izbjegavanja
pogreno umjerenih investicija u ona podruja gdje postoji opasnost
njihove pretjerane eksploatacije.

Zapravo je kamata bila dovoljno velika da otkloni nove investicije s

izuzetkom onih koje su stvorili uzbueni pekulatori , pa su ove podlone
naroitoj opasnosti pretjerane eksploatacije. Kamatna stopa koja bi pak
bila dovoljno velika da prevlada uzbuenja pekulatora istovremeno bi
sprijeila svaku vrstu razumnog investiranja. Na taj nain poveanje
kamatne stope je lijek za stanje daljeg razdoblja neuobiajeno visokog
investiranja koji spada u onu vrstu lijekova to izlijei bolest tako da ubije
pacijenta.14

12Cit: Keynes, J.M., Opsta teorija zaposlenost, kamate i novca, Centar za kulturnu delatnost.,
Zagreb, 1987., 183.str.
13 Cit: Keynes, J.M., Opsta teorija zaposlenost, kamate i novca, Centar za kulturnu delatnost.,
Zagreb, 1987.,183.str.
14Cit: Keynes, J.M., Opsta teorija zaposlenost, kamate i novca, Centar za kulturnu delatnost.,
Zagreb, 1987.,184.str.
6. Zakljuak
Razdoblje velike ekonomske krize donijelo je cijelom svijetu siromatvo,
glad i nezaposlenost. Procvat koji se dogaao tokom 1920.- ih godina
uspavao je ljude i niko nije vjerovao da se tako neto moe dogoditi. Kriza
je iznenadila sve pa i veinu najveih ekonomskih autoriteta, iako su neki
pokazatelji ukazivali na nevolje.

Takva ekonomska kriza jo nije zabiljeena u povijesti. Ljudi naviknuti na

bogatstvo i visok standard jednostavno su, gotovo preko, noi ostajali bez
ieg i postajali sirotinja. Slom burze u listopadu je bio poetak agonije
stanovnitva koje je trajalo 4. godine, mada se Sjedinjene Amerike Drave
nisu u potpunosti oporavile skoro do poetka Drugog svjetskog rata.

Do dolaska predsjednika Roosvelta nitko nije vidio rjeenje izlaska iz

krize. Svi pokuaji da se neto uini bili su osueni na propast. Mjere koje
je donela vlada na elu sa predsjednikom Roosveltom pomogle su
Amerikoj privredi da se pomakne sa dna. Iako New Deal nije u potpunosti
izlijeio krizu, vratio je narodu nadu u bolju budunost.
Vezano za ekonomsku krizu, veina ekonomista i povijesniara se slae u
tome da je Velika depresija pokazala da je uloga drave u ekonomiji velika
i da upravo drava ima utjecaj na stvaranje dobre poduzetnike klime.

Meutim oko drugih stvari vezanih za veliku krizu jo nije donesen

koncenzus o tome to se zapravo dogodilo.

.
.

Literatura:

1. Blanchard Oliver, Makroekonomija, MATE, Zagreb, 2005.

2. Himmelberg Robert F., The great depression and the new deal , British
Library Catalouing, London, 2001.
3. Keynes John M., Economy essays, 1987.
5. Kindleberger Paul A., Aliber Robert F., Najvee svjetske financijske krize,
Masmedia , Zagreb,2006.
6. Samuelson Paul A., Nordhaus Wiliam D, Ekonomija, MATE, Zagreb, 2000.
7. http://www.cartmann.com/2006/05/03/black-thursday-slom-burze-
1929g/