Utvrde

RAVNIARSKE I DRUGE UTVRDE JUGOISTONO OD IVANICE

Ivanica je nesumnjivo planina na

LOW-LAYING FORTRESSES AND OTHER FORTIFICATIONS TO THE
ijim se obroncima smjestilo najvie SOUTHEAST OF IVANICA
naih utvrda koje su usto, u uspored-
bi s drugima (primjerice u Lici), jo The foothills of Ivanica, a mountain situated in the region of Hrvatsko zagorje,
relativno dobro ouvane. Prije nego is adorned with an unparalleled number of fortifications. Some remnants of these
strongholds can still be found on its eastern foothills, but also in the nearby low
to prikaemo utvrde na sjevernim
laying areas. The first such fortification, discovered quite recently, is the Pakra
obroncima najvee zagorske planine, fort. One of notable examples is the low laying fortification situated in Konjina.
red je da se osvrnemo i na ostatke It is assumed to be the first Renaissance fort with defense walls made of earth. It
onih utvrda koje su smjetene na was built by the Konjski family which moved from Bjelovar surroundings to
junim rubovima njezinih obronaka Zagorje in order to escape from Turkish threats. The fortress was later on used
ili po jugoistonim breuljcima i as granary, and was completely demolished in the Second World War. Attempts
ravniarskim predjelima. Sve se te are now made to fully renovate this edifice, but the problem lies in the lack of
utvrde nalaze u promjeru od desetak funds. The Bisag fort is also a low laying fortification which was eventually
kilometara, iako su u prolosti bile converted into castle, and can now be identified by no more than some small-size
remnants. Zelingrad, a fort perched on eastern foothills of the Zagreb mountain,
ukljuene u razliite regionalne po-
was abandoned several centuries ago. Heritage preservation activists from the
djele. Tako su i sada te relativno blis- nearby town are now making great efforts to renovate this significant edifice.
ke utvrde smjetene u ak tri upani-
je Varadinskoj, Krapinsko-zagor-
dan od najpoznatijih primjera naih podizanje utvrde u dananjoj Konj-
skoj i Zagrebakoj.
relativno rijetkih ravniarskih utvrda ini. Inae se Selnica kao upa sa
Prva je utvrda zapravo bezimena i okruenih vodenim opkopima. Rije upnom crkvom posveenoj sv. Ni-
donedavno se za nju uope nije znalo. je o katelu Konjina po kojemu je koli (ecclesia sancti Nicolai de Zel-
Otkrivena je 2001. pri rekogniscira- ime dobilo i oblinje zagorsko nase- nichia) spominje i prije, u popisu
nju terena u brdovitim predjelima lje. Katel se kao Selnica (to mu je upa zagrebake biskupije arhia-
iznad doline potoka Pake (po kojemu stariji naziv) spominje u ispravi kra- kona Ivana Gorikog iz 1334. No u
je i nazvana) juno od Novog Marofa. lja Matije Korvina 1477. s kojom se sljedeem sauvanom popisu iz 1501.
To je utvrda izduenog peterokutnog doputa Kristoforu i Ivanu Konjskom spominje se crkva posveena sv. Do-
tlocrta prilagoena platou na vrhu
strmog brijega (310 m n.v.) s kojega
se nadgledao promet kroz inae te-
ko prohodno podruje. Prva su arhe-
oloka istraivanja obavljena iste
godine kada je i pronaena, a radio
ih je Arheoloki odjel Gradskog mu-
zeja u Varadinu pod vodstvom Ma-
rine imek. Oien je zapadni dio
utvrde s nizom konzola na vanjskoj
strani, a utvren je i ulaz s kamenim
pragom. Debljina zidova je 2 m, a
graeni su od lomljenog i klesanog
vapnenca vezanog bukom, s tim to
je vanjski zid graen od pravilnih
klesanih blokova. Utvreno je posto-
janje brani-kule i obodnog zida, a
dimenzije su relativno male (18 x 9 m).
Sve u svemu to je tipian zamak kakvi
su se u nas gradili tijekom 13. st.

Druga je utvrda mnogo poznatija i

smjetena je neto zapadnije te je je- Pogled na ostatke utvrde Paka (snimio: K. Regan)

GRAEVINAR 56 (2004) 3 173

Utvrde
miniku, to samo potvruje i vrijeme
nastanka utvrde i njezine graditelje.
Tlocrt prizemlja utvrde u Konjini
Konjski (Konsky) su naime stara
plemika obitelj podrijetlom iz bje-
lovarskog kraja u blizini Rovia.
Sjedite im je bilo kraj sela koje se
danas naziva Domanjku i gdje tako-
er postoji crkva Sv. Dominika. ini
se da su Konjski svog starog zatit-
nika prenijeli u novi kraj u koji su
se, vjerojatno kao i drugi, preselili
pred turskom opasnou. U tom se
selu, u dolini pokraj potoka Konjska,
jo nalaze ostaci njihova prvobitno-
ga zamka, a zna se da su Konjski i
tijekom 16. i 17. st. odravali veze
sa starim krajem. Inae plemi Petar
Konjski dobio je potvrdu plemstva
1515., a Mihael Konjski 1603. baru-
nat za zasluge u ratu s Turcima, da
bi potom ubrzo (1647.) dobili i gro-
fovsku titulu. Jedan je Konjski (Ga-
par) neko vrijeme bio i podban Hr-
vatske. Obitelj je vjerojatno izumrla
Fotografija konjinskog katela s poetka 20. st. (snimio G. Szabo)
174
krajem 17. st., iako se o tonom vre-
menu podaci meusobno razilaze.
U blizini utvrde Konjina odigrava-
la se 1544. poznata bitka s Turcima.
Tu se naime, na mjestu gdje se potok
Selnica ulijeva u rijeku Krapinu, bi-
la utaborila velika vojska Ulama-pa-
e na pohodu prema tajerskoj. Hrvat-
sku su vojsku vodili slavni i opjeva-
ni hrvatsko-dalmatinsko-slavonski
ban Nikola ubi Zrinski i grof Juraj
Wildenstein. Suvremenik Istvnffy
opisuje da je bansku i tursku vojsku
dijelio neki jarak koji su Turci izne-
Pogled na konjinski katel sa sjevera
nada preli te udarili i rasprili ras-
putene hrvatske ete. Knez Zrinski
i grof Wildenstein bili su prisiljeni
vii i dr.). Dananji fond ikulini-
spas potraiti u konjinskoj utvrdi.
Pritom je na mostu ubijen konj Zrin-
skog, a Wildenstein bi se bio utopio
u dubokoj vodi opkopa da ga (kako
pie povjesniarka Klai) nije za
bradu izvukao Stjepan Baleti, jedan
od hrvatskih asnika.
Utvrda se u Konjini spominje i u
vrijeme seljake bune 1573. kada su
je osvajale ustanike snage. Zapisni-
ci plemikog suda u Selnici svjedo-
e da su okolni seljaci bili u bunu
ukljueni od poetka. Odmah su iza-
brali dva kapetana i desetnike te iz-
nenada napali utvrdu u koju se zat-
vorio njezin tadanji vlasnik Mihael
Konjski. Ustanici su izbatinali neke
vlastelinske sluge, najamnike i vra-
tare, a druge prisilili da im se pridru-
e. Bezuspjeno su ju opsjedale sve
vrijeme bune.
U 18. st. konjinsko se vlastelinst-
vo spominje u mnogobrojnim spisi-
ma, a ponegdje se navodi i katel,
no sada ve kao "stari grad", jer je u
neposrednoj blizini izgraen novi
dvorac, to se moe uoiti i na slici
G. Szaba iz 1912. Kao vlasnici ili
pretendenti pojavljuju se mnogi za-
gorski plemii (ikulini, Keglevii,
Moskoni, Najii, Sermagi, Vojko-
GRAEVINAR 56 (2004) 3
 Utvrde

Sermage u Hrvatskom dravnom ar- panija krapinsko-zagorska radi sve- to uobiajeno u palasima), ali dosa-
hivu uva i popise raznovrsne pok- obuhvatne sanacije i revitalizacije. danja istraivanja to nisu potvrdila.
retne imovine koja je bila pohranje- Arheoloka je istraivanja sproveo Pritom je ulazna kula u prizemlju
na u 23 kovega. U "starom gradu" Filozofski fakultet u Zagrebu u sura- bila svojevrsno zatieno sklonite,
se izmeu ostalog spominje pivnica dnji s Ministarstvom kulture Upra- na prvom je katu bio ulaz i njegov
(vjerojatno dananje svoeno prize- vom za zatitu kulturne batine. Vo- nadzor, drugi je kat takoer sluio
mlje), kuhinja i sobica nad mostom ditelj cijelog projekta bio je dr. sc. za nadzor i obranu, a eventualni
koja je moda bila predionica. Zorislav Horvat, a arheolokih iska- trei za obranu i za krovite. Potko-
Od 1772. Konjina prelazi u vlas- panja mr. sc. Kreimir Filipec. Iska- vasta je kula u prizemlju imala zde-
nitvo zagrebake biskupije koja je panja su obavljena tijekom 1998. i nac, a sluila je i za obranu, kojoj su
do nje dola zamjenom imanja u oko- 1999. Iz rada koji su zajedno tiskali bili namijeni i ostali katovi, s tim to
lici Dubrave, Vrbovca i Gradeca pri u O p u s c u la a r c h a e o lo g ic a (br. je prvi kat sluio uzimanju vode, drugi
reorganizaciji Vojne krajine. Vjeruje 25/2001.) crpili smo gotovo sve kao kuhinja, a trei za krovite.
se da je biskup Maksimilijan Vrho- podatke o konjinskoj utvrdi. Polukrune su kule bile iskljuivo
vac (1787.-1827.), koji se bavio trgo-
vinom itom i bio ukljuen u regula-
ciju Kupe te gradnju Lujzinske ceste,
katel preuredio u itnicu. Nakon
toga katel je pokriven neuglednim
krovom (smjetenim na stupovima)
koji ga je ipak titio od daljnjeg pro-
padanja.
Potres je 1880. jako otetio dvorac
koji se potom vie nije popravljao.
Nakon Prvoga svjetskog rata agrar-
na je reforma oduzela imanje zagre-
bakoj nadbiskupiji. Posljedica je
bila potpuno ruenje dvorca jer ga
vlasnici nisu htjeli popravljati. Sau-
vana je prepiska Povjerenstva za
ouvanje spomenika i Kotarske ob-
lasti u Zlataru iz koje se vidi da su
novi vlasnici dvorac razgradili, a
grau rasprodali. Izmeu dva rata
zgrada katela rabila se za razliite
namjene, prema kazivanju mjetana
ak i kao dvorana za ples. U Drugom Detalj obnovljenih lukova
svjetskom ratu utvrda je konano
stradala, a tada je vjerojatno zapalje- Katel je inae smjeten usred pod- namijenjene obrani, s tim da se vje-
no i negdanje drveno krovite. Ota- vodne livade, izmeu dvaju krakova ruje da nisu imale trei kat.
da pa sve donedavno utvrda je bila potoka Selnice. Onuda se za svake
proputena propadanju. manje kie teko prolazilo, osim po Utvrda je zidana kamenom lomljen-
Zanimanje za ovu zanimljivu utvrdu nasutom putu. Utvrda je u tlocrtu cem s klesanim detaljima i klesanim
obnovljeno je krajem prolog stolje- pravokutnik koji je napola podijeljen kamenima po uglovima. Mjestimice
a. Pojavili su se poljski studenti (jo srednjim zidom, a na sredini svake je u zid dodavana o dobro peena
je A. B. Kreli u svojim Anuama stranice je kula, od kojih je ulazna opeka. Od opeke su bili izvedeni svi
(1748.-1767.) istraivao pretenzije etvrtasta, potkovasta na nasuprot- svodovi (bavasti i kupolasti) te svi
jednoga poljskog plemia na posjed noj strani, a polukrune kule na bo- nadvoji pukarnica, prozora i vrata.
i utvrdu) koji su precizno snimili sta- nim stranama. Imala je prizemlje, U izvedbi bavastih svodova u pri-
nje utvrde i okolnog terena te izradili prvi kat, gdje je bio ulaz u koji se zemlju unutranji su zidovi pojaa-
prijedloge mogue obnove katela. dolazilo preko drvenog mosta, te vani otprilike 40 cm, to je vjerojat-
Potom je zapoelo sustavno istrai- drugi kat. Logika i tradicija upuuju no bilo uvjetovano tehnolokim raz-
vanje koje su potaknuli opina i u- i na postojanje treeg kata (kako je lozima, a ne naknadnim radovima.

GRAEVINAR 56 (2004) 3 175

Utvrde

Utvreno je da je utvrda graena is-

todobno, a da su sve pregradnje obav-
ljene od kraja 17. st. nakon prestan-
ka turske opasnosti. Tada je izgra-
en i "novi grad", zidana kurija koja
je sasvim sigurno bila smjetena na
nasipu zemljanog bedema kada je
nasip i snien. Ta je nova kurija nas-
tajala postupno, a sruen je drveni
most te u katelu obavljene mnoge
pregradnje. Tada je vjerojatno sma-
njena i visina katela, a posebno u
vrijeme kada ga se poelo upotreb-
ljavati za itnicu. Za eventualnu dje-
lominu rekonstrukciju utvrene su
dimenzije svih kula te raspored unu-
tranjih prostorija, a za krovite je
ustanovljeno da je bilo od indre, ia-
ko se u sjevernoj Hrvatskoj krajem Vjerojatni negdanji izgled konjinskog katela
15. st. upotrebljavao crijep (Krapina,
Cesargrad, Grebengrad...). tikama i razvoju novog oruja. To zatien jo neiskoriteni graevni
svrstava katel u Konjini u najsta- materijal.
rije nae renesansne utvrde. Dosad U telefonskom razgovoru s mr. sc.
se vjerovalo da je najstarija takva Boicom Mari iz Conexa, saznali
naa utvrda ona oko Starog grada u smo da su radovi dobro napredovali
Varadinu (izgraena 1544.), ali ova dok nisu na red doli skuplji kame-
je nesumnjivo prije izgraena. Bio narski radovi, a tada je investitoru
je to u vrijeme gradnje veliki grae- (opini i upaniji) ponestalo novca i
vinski zahvat koji je moda trajao i ne zna se hoe li i kada radovi obno-
cijelo desetljee, a rije je o znaaj- ve te zanimljive utvrde biti nastav-
noj fortifikacijskoj graevini, prvoj ljeni.
takve vrste u panonskim krajevima. Sljedea se utvrda nalazi istonije,
Tako zapravo i poznati sukob s Tur- na samom rubu Hrvatskog zagorja.
cima izgleda poneto drugaije. Vje- Smjetena je u nizini Lonje, sjever-
rojatno Zrinski nije sluajno ba tu no od Zeline, pokraj puta prema Va-
pokuao zaustaviti tursko napredo- radinu. To je Bisag, srednjovjekov-
vanje. Vjerojatno je utvrda u to vrije- ni zamak koji je poslije preureenja
Pretpostavljeni izgled zemljanih bastiona
oko utvrde me bila, jednostavno reeno, neosvo- pretvoren u dvorac. Kada je tono
jiva. sagraen nije poznato, ali se zna da
Ustanovljeno je da je utvrda u Konj-
ini sa svojim jedinstvenim tlocrtom je ta nizinska utvrda postojala u 14. st.
Nedavno smo posjetili ovu utvrdu u
i organizacijom prostora graena na uvjerili se da su u meuvremenu bili
drvenim pilotima. Preko njih je po- zapoeli radovi obnove. Graevins-
loena kamena ploa na kojoj je po- ka je dozvola izdana 1998., projekt
tom zidana graevina, a naknadno je je izradio i radove nadzirao Conex
uz temelje (vjerojatno zbog izolacije d.o.o. iz Zagreba, a izvoditelj je bio
od vlage) nabijena glina. Prema zra- Andoma d.o.o. iz Zlatara. No radovi
nim je snimcima utvreno da je ka- se ve dugo ne izvode o emu svje-
tel bio okruen nasipima i grabama
doi nakrivljena ploa s podacima te
u obliku esterokrake zvijezde. Smje-
ovla pritvorena vrata utvrde. U unu-
taj utvrde u movarnom predjelu i
tranjosti su izvedeni brojni svodovi
na raskriju putova svjedoi o pro-
od opeke, ali i ono to je obavljeno
miljenoj i planiranoj gradnji te o
nije ni s im zatieno od djelovanja
prilagoavanju novim oruanim tak-
atmosferilija. Ipak je ispred utvrde Poloaj Bisaga na staroj katastarskoj karti

176 GRAEVINAR 56 (2004) 3

 Utvrde

Prvi su vlasnici bili Bisaki (Biksza-

di) po kojima i nosi ime, a koji su
bili u rodu s gospodarima Greben-
grada. uro Bisaki bio je 1445. pod-
ban. Njegov je sin Petar umro bez
mukog nasljednika, a kralj Matija
Korvin dozvolio je da preda imanje
svojoj sestri Ani, koja je bila udana
za Nikolu Katelanovia od Sv. Duha
u Poeko-slavonskoj upaniji. Nad
ulazom u zamak dugo je stajao grb
Katelanovia koji su Bisag posje-
dovali sve do izumiranja krajem 16.
st. To su uspjeli iako su se Hermanffy
de Gereben otimali za tu utvrdu i
posjed. U Statusu familiae Patachich
nalazi se potpuno rodoslovlje obite-
lji Bikszadi, gdje se moe uoiti ka-
ko su oni enidbenim vezama dola-
zili u vezu s Katelanoviima, Ratka-
jevcima, Zemejevcima, Bradaima,
Gereczyma, Pethvcima, Gottalima,
Pataiima i Kegleviima. Pataii
su zaista neko vrijeme posjedovali
imanje i zamak. Neko je vrijeme
(oko 1620.) Bisag posjedovao i Juraj
Zrinski. U 18. st. Bisag je bio u vlas-
nitvu Antuna Jurkovia kojega je
August enoa opisao u Diogeneu
kao opreku tadanjem irenju tuin-
tine u Hrvatskoj. Tada je ve utvr-
da potpuno barokizirana. U 19. st. u
vlasnitvu je grofova Drakovia Prikaz negdanjeg Bisaga slikarice Julijane Drakovi (ulje na platnu)
Trakoanskih, iji se grb nekada dviju kula i kapelice. Sauvani su i lije Prvoga svjetskog rata. Danas je
nalazio iznad ulaza pokraj grba Ka- ostaci dvokatne itnice. to zaputena ruevina u ijoj nepos-
telanovia, koji su dvorac dodatno rednoj blizini postoji nekoliko stam-
preureivali. Bisag je inae bio sjedite krieva-
benih kua.
ke bune poetkom 1755. kada su se-
Poslije je grof Karlo Drakovi, pri- ljaci unitili velik broj plemikih dvo- Posljednja utvrda koju emo u ovom
padnik druge loze Drakovia, a oe- raca, kurija i majura. Buna je poela broju predstaviti je Zelingrad, koji
njen groficom Elizabetom Batthya- u Ravnu pokraj Krievaca i brzo se se zapravo nalazi na istonim obron-
ny-Strattman, postao vlasnik Bisaga irila krajevima juno od Kalnika. cima Medvednice, 5 km sjeverois-
i Velikog Bukovca. Bisag je, zajed- Seljaci su bili zaposjeli i Bisag, ali tono od grada Sveti Ivan Zelina.
no s majurima Butkovec i Tomae- ga nisu spalili jer su ga htjeli sau- Sve podatke o toj utvrdi dobili smo
vac, naslijedio njihov najmlai sin vati "za svetlu Kralicu" (Mariju Te- na web stranici koju odrava Muzej
Josip, iji je sin, koji je takoer zvao reziju). Sveti Ivan Zelina, koji se brine o
Josip, prodao Bisag poetkom 20. st. istranim radovima i pokuava sku-
nekoj maarskoj banci. Nakon toga Bisag je u tlocrtu bio etverokut s
piti novac za istraivanja i sanaciju
uslijedila je parcelizacija imanja, a cilindrinim kulama na uglovima.
ove davno naputene utvrde. tovie
nakon Prvoga svjetskog rata mije- Bio je opkoljen jarkom s vodom koji
muzej je otkupio i zemljite na kojem
njali su se mnogi vlasnici dvorca. se i danas nazire, a preko njega se
se utvrda nalazi.
ak je u njemu do 1943. ivio i knji- prelazilo drvenim mostom. Kasnijim
evnik Milan Begovi. Tijekom Dru- je preinakama uvelike izmijenjen, Poznato je da je Zagrebaka gora
goga svjetskog rata stradao je u po- tako da je znatno poviena ulazna imala niz utvrda od kojih su mnogi-
aru. Danas je to ruevina s ostacima kula, a nestruno je restauriran i pos- ma danas poznata tek lokacije. Dvije

GRAEVINAR 56 (2004) 3 177

Utvrde

nici kraja Maksimilijana Habsbur-

kog te ubili Ladislava Bikelea. Ve-
ina je ljudi u Zelingradu pobijena,
zamak opljakan i djelomino spaljen.

Potom je kralj Vladislav II. 1494. dao

Zelingrad Stjepanu Zapolji, a nasli-
jedio ga je 1499. Ivan Zapolja, protu-
kralj Ferndinanda Habsburkog, koji
ga je 1531. poklonio Petru Palffyju,
neaku zagrebakog biskupa imu-
na Erddyja. U to vrijeme pravo na
Zelingrad neuspjeno polae Ivan
Katelanovi, a ve 1535. Palffy
prodaje utvrdu Zelinu za 3500 zlat-
nih forinti bivem podbanu Pavlu
Kereenjiju (Kerecheny) od Kanya-
flde i njegovim sinovima Mihajlu,
Ostaci kula utvrde i dvorca Bisag Ladislavu, Andriji, Ljudevitu, Ivanu
i Matiji. Iste je te godine Zelingrad
su utvrde vrlo znane (Medvedgrad i dom vladali gotovo stotinjak godina, dodatno utvren.
Susedgrad), a kontrolirale su savsku a 1415. je zamak stradao u poaru,
nizinu i vanu carinsku toku sred- ali je potom obnovljen. Ti su Bike- Na Zelingradu se 1545. pred turskom
njovjekovnoga trgovakog puta. Za lei bili pomalo neobini vladari Zelin- opasnou pohranjuju spisi azman-
razliku od njih za Zelingrad se mno- grada jer su na pustim mjestima svog skog kaptola, a 1635. se Zelingrad
go manje zna i slabo je obraen u posjeda uz rijeku Zelinu naseljavali prvi put spominje kao ruevina. Od-
strunoj literaturi, a trei je u nizu ljude slobodnog stalea gotovo bez mah potom (1640.) Kereenji oporu-
ije se ruevine vide nad zemljom. ikakvih davanja, a istodobno su plja- no ostavlja Zelingrad odnosno nje-
Nije imao neko posebno strateko kali okolna imanja, ak su se orua- gove ruevine Tomi Mikuliu Bro-
znaenje i vie je bio refugium, sre- no sukobljavali i s ljudima na posje- kunjevekom i Gabrijelu Crnkoviu
dite posjeda i sklonite za gospoda- du zagrebakog biskupa. Stoga nije (Chernkoczy). U to se vrijeme spomi-
ra posjeda. Inae je smjeten na u- udno da su slino i zavrili. Naime nju i posljednji poznati vlasnici Ze-
mom obraslom obronku neto niem 1490. u Zelingrad su se uuljali voj- lingrada obitelj Fodrocy.
(326 m n.m.) od okolnih breuljaka.
Padine su brijega vrlo strme s juga,
istoka i zapada, a sjeverno je proko-
pan kanal izmeu kompleksa utvrde
i poviena platoa.
Zelingrad se prvi put spominje jo
1295. kada mu je vlasnik Ivan, sin
palatina Dionizija iz roda Pecz, a
kao katelan zamka spominje se ne-
ki urkan. Zelingrad se potom spo-
minje 1326. kada ga kralj Karlo da-
ruje magistru Nikoli Ludbrekom,
inae neaku palatina Dionizija, sve
imanja koja se nalaze u Glavnici i
Moravu, a meu njima i kastrum
Zelingrad. Vlasnik je utvrde i ima-
nja od 1397. Fabijan Bikele (Bycz-
kele), pristaa kralja Sigismunda
(igmunda). Bikelei su Zelingra-

Pogled na Zelingrad s jugozapada

178 GRAEVINAR 56 (2004) 3


Ulazni sklop u utvrdu Zelingrad
Tipoloki Zelingrad pripada utvrda-
ma bez brani-kula, kakve su u Za-
gorju i najrasprostranjenije. Kompleks
se graevnih elemenata utvrde sas-
toji od ulazne kule, na koju se osla-
nja kula okrenuta prema istoku. Na
zapadu se nalazi poligonalna stam-
bena zgrada (palas) s polukulom na
zapadnom uglu. Palas je podijeljen u
dvije cjeline unutranje dvorite i
dvije stambene prostorije. Na jugo-
GRAEVINAR 56 (2004) 3
istoku se nalaze temelji jo jedne
zgrade koja je vjerojatno imala gos-
podarsku namjenu.
Zelingrad se istrauje od 1954. kada
su izraene prve arhitektonske i geo-
detske podloge. Dvije se godine kas-
nije istraivala jugozapadna poluku-
la s dijelovima sjeverne polukule
kada je i pronaena kamena ploa
na kojoj je zabiljeena obnova iz
1535. Manja se istraivanja i konzer-
Utvrde
vatorski radovi obavljaju s prekidi-
ma sve do 1981., ali se veina tih
radova naalost esto radila nestru-
no. ak je 1980. na istonom dijelu
palasa postavljen armiranobetonski
serkla, ime je sprijeeno njegovo
uruavanje. Temeljita su istraivanja
Zelingrada raena u posljednje tri
godine kada je temeljito istraena
cisterna te negdanji ulaz u sjevernu
polukulu gdje je postojao mali pok-
retni most, a temeljito je istraena i
istona polukula. Cijeli je prostor
temeljito oien, a ulazna se polu-
kula nakon konzervatorskih radova
namjerava rekonstruirati i staviti pod
krov te urediti kao mali izlobeni
prostor.
Postoje i zaljubljenici u ovu utvrdu
(Drutvo prijatelja Zelingrada) koji
organiziraju posebna druenje i pri-
redbe te skupljaju novac za daljnje
radove. Oito tu utvrdu, koja je dugo
bila naputena i zaputena, zahva-
ljujui brojnim entuzijastima i Grad-
skom muzeju Sv. Ivana Zeline (koji
tu, ini se, prepoznaju svoje korije-
ne), oekuju mnogo bolji dani. U to
smo se mogli uvjeriti i za nedavna
posjeta, iako su i put i ruevine bili
zameteni visokim snijegom.
Branko Nadilo
179