Professional Documents
Culture Documents
Židovska Masonerija PDF
Židovska Masonerija PDF
MOSK
MODERNA SOCIJALNA KRONIKA
IDOVSKA MASONERIJA
Iako masonska organizacija u svom dananjem obliku nije starija od g. 1717., ipak
njezini korijeni siu u daleku prolost i vode izravno do idovstva. Masonska je organizacija
preko udruenja Bratstava Rue i Kria, koja su bila okultistika, magijska i alkemijska
drutva, a traila su neke sakrivene, u stvari, nedokuive ivotne tajne to ih je na Istoku
otkrio izmiljeni svjetski putnik Rosenkreutz, preuzela od idovske predaje - koja se razvila iz
1
Talmuda (idovska sv. knjiga) t. zv. Kabale - mnoge sustavne elemente svoga nauavanja i
rada. Kabalistike misli irili su u srednjem vijeku idovi Ghetta. Tajanstveno znaenje, koje
masoni pridaju pojedinim idovskim rijeima, brojevima i slikama, potjee od te Kabale.
2
idovi osvajaju masoneriju
Tu i tamo bilo je u masoneriji otpora nadiranju idova , ali je taj bio brzo uguen.
Tako se nalazi u Londonskom Fog's Journal-u od 7. X. 1732., da je neki glasoviti ulini
govornik imenom Henley na londonskim ulicama drao govor protiv idomasona. Loe u
Bordeaux-u zakljuile su g. 1750. da ne e primati idove ni kao brau (lanove) ni kao
goste, makar bili lanovi drugih loa. Meutim, ti pojedinani pokuaji nijesu mogli suzbiti
navalu idova na loe.
3
masonima sve dotle dok oni ne budu primali englesku brau idovske vjere. Princ-suprug
morao je obeati da e u Berlinu poraditi da se zakljuak pruske masonerije o neprimanju
idova ukine kao zastario.
Budui da razne njemake velike loe, napose tri pruske, nijesu glatko i
oduevljeno htjele primati idovsku brau, stali su masoni u pojedinim loama protestirati.
Oni su govorili da se u masonske radionice unosi pozitivno kranstvo, to vie, - kranske
dogme. Brat Klotz se u jednoj majstorskoj loi alio to neki masoni hoe ljubljenu
njemaku domovinu uvui u nesretne vjerske borbe. Isto tako iz inozemstva, gdje su u
Velikim loama sasvim zavladali masoni, kao iz Londona, New Yorka i Pariza, stizali su
protesti i prijetnje pojedinim velikim njemakim loama zbog njihove vjerske netolerancije.
idovi su pak uspjeli da su im i u njemakoj masoneriji irom otvorena vrata. ak su idovi
napravili protunavalu i proveli naelo da se u lou ne smije primiti nijedan kranin koji u
idovima ne bi gledao svoju brau, koja su za masonski rad sposobnija od bilo koje druge
rase. Neki brat Conrad 1882. napisao je: Iskljuiva kranska masonerija jest nesmisao.
idovi su gotovo jedina istinski napredna rasa na zemaljskoj kugli, zadojena demokratskim
duhom, koja uvijek tei za napretkom (Flammen fr freie Geister).
Svi masonski pisci i udbenici kau da u t. zv. kranskoj masoneriji nema govora
o kakvom antisemitizmu. Lennhoff-Posnerov slubeni Internationales Freimaurer Lexicon
na str. 81 pie: Antisemitizam i slobodno zidarstvo u smislu Saveza (slobodnozidarskoga)
4
meusobno su nespojivi pojmovi. I t. zv. kranski sustavi po svojoj praprvotnoj naravi nijesu
antisemitski ve su, uslijed svoga osebujnoga nauavanja, kranski osnovani na Ivanovom
evanelju t. j. ogranieni na stanovite predodbe o vjeri.
5
Francuski Veliki Orijent u rukama idova
Jedna od najuplivnijih francuskih masona 19. stoljea bio je idov Isaac Adolphe
Cremieux (1796.-1880.), po zanimanju advokat. On je bio glavni pokreta februarske
revolucije g. 1848., kojom je s francuskoga prijestolja otjerana orleanska dinastija. U
privremenoj vladi postaje on ministar pravde. Primio je izaslanstvo od tri stotine masona, koje
je dolo estitati bratskoj vladi na velikom uspjehu. Tada je brat Cremieux u ime vlade
izjavio: Republika je u masoneriji. Republika e initi ono to zapovijedi masonerija. Kad
je, inae, brat Proudhon vidio kako idovi-masoni spretno izrabljuju francuske revolucije u
svoju korist, i rekao je onu glasovitu reenicu koja se moe primijeniti na svaku evoluciju u
Francuskoj: Francuska nije uinila nita drugo, nego promijenila svog idova. Time je
socijalist Proudhon izrekao istinu da se od svake revolucije najvie koriste idovi, koji su
uvijek na vlasti, samo to eventualno na mjesto Moritza doe Kohn. Cremieux je brzo izdao
republiku, kad je omoguio kandidaturu budueg Napoleona III. za predsjednika republike,
jer je on bio karbonar t. j. pripadnik tajnog politikog udruenja koje je radilo na ujedinjenju
Italije, a bilo je srodno i pod uplivom masonerije. Cremieux je naslutio konac Napoleonove
svemoi i pravodobno skrenuo masoneriju u opozicionalni smjer. God. 1870. bio je lan
revolucionarne vlade Narodne obrane i opet postao ministar pravde. Umro je kao senator.
Brat Cremieux bio je vrlo svjestan idov, iako je kao mason osuivao svaki
klerikalizam i ruio svaku vjeru, osim idovske. Kad su g. 1840. u Damasku zbog obrednog
umorstva bili osueni neki idovi, dohrlili su u Egipat braa Cremieux iz Pariza i Moses
Monteliore iz Londona, provieni svim punomoima vlada koje su ovisile o idovskom
uplivu, i uspjeli su da osuenici budu puteni na slobodu, ve je g. 1860. osnovao drutvo za
obranu idovstva Alliance Israelite Universelle, kojoj je bila zadaa da uva i promie
interese idovstva po svem svijetu, napose na Istoku, gdje je bilo idovskih pogroma.
Masonerija mu nije bila dovoljna, ve je htio jedno zatvoreno idovsko drutvo u kojem nee
biti krana. Alliance Israelite uvijek je zastupana u Velikom Orijentu i Velikoj Loi preko
kojih provodi svoje osnove. Masonerija i Alliance Israelite tako su usko spojeni da se bez
pretjerivanja moe kazati da se sjednica vodstva Alliance dri ujedno kad je na okupu i
plenarna skuptina vrhovnog odbora masonerije, Velikog Orijenta. Alliance Israelite je za
vrijeme (I. sv.) rata izvrila sudbonosnu povijesnu ulogu, kad je preko svojih veza za antantu
angairala idovsko javno mnijenje i njegov kapital.
6
Cremieux je bio u najuoj suradnji sa svojim idovskim bratom Loenom
Gambetta. Kako je njihova idovska svijest daleko ila, i kakva je bila velika briga za
idovstvo, neka slui samo ovaj primjer. Njemaka je vojska opsjedala Pariz 1871. i
francuska privremena vlada Narodne obrane bila je u Toursu. Gambetta, koji je bio dua te
vlade narodnog otpora, nije imao pametnijeg posla nego da na nagovor brata Cremieuxa
proglasi ravnopravnost idova u - Aliru. idovi su u Aliru bili omraeni (kao i danas), jer
su bili krijumari alkohola, gulikoe i vlasnici javnih kua. Arapi se dignu protiv te naredbe,
ali istom nakon francusko-njemakog rata, da ne bi nakodili Francuskoj. Francuska vojska
svladala je arapski ustanak, i odrala emancipaciju idova, koja je stajala samo nekoliko
hiljada francuskih ivota, kako su se u komori ciniki izraavala ido-masonska braa. I u
parikoj komuni g. 1871. imala su svoje prste braa Rothschildi i bankar Simon Deutsch.
Rotschildove kue za ustanka nijesu stradale, ali je zato od komunarda strijeljan pariki
nadbiskup Darboy. Simon Deutsch samo je u poetku, iz obzira prema javnosti, malo odsjedio
u zatvoru, da kasnije postane izdava Gambettine La Republique Francaise.
Trea republika ostvarila je idovima obeanu zemlju. Tada istom doe do prave
vlasti Israel kojemu je u slubi bio Veliki Orijent. Budui da se radilo o idovu kapetanu
generalnog taba Dreyfussu, koji je bio optuen da je njemakim vojnim vlastima izdavao
vojne planove, digla se sva ido-masonerija u njegovu obranu, ne pazei pri tome na ugled i
interese francuske vojske. Sve to je bilo neprijateljsko francuskom narodnom biu, sve je
stalo dizati drvlje i kamenje na francuske nacionalne ustanove, i ruiti temelje francuske
nacije. To je jedna od najsramotnijih epoha francuske povijesti i uope povijesti modernog
nacionalizma, kada se zbog jednog idova blatilo sve to je najsvetije svakom pravom
nacionalistu.
7
idovi prvoborci masonerije u Italiji
8
talijanskoj nacionalnoj javnosti, na prijedlog samog brata Sonnina se od toga odustalo, ali
su zato lou neslubeno u vladi zastupali ovi idovi- ministri: ratni ministar Ottolenghi (ex
Ottenheimer), Luzzatti, Barzilai (ex Brzel) iz Trsta, i drugi.
9
Hrvatske Vile u Zagrebu bili su idovi i pokrteni idovi andor Weiss de Polna, Julius
Hhn, Eugen Bothe, Edmund Kolmar, Robert Fischbach, Slavoljub Bulvan, Samuel Kocian,
Simon Frange, Anton Schlesinger, Adolf Rosenfeld, Ignatz Granitz, Ferdo Lux i drugi. Loa
Stella Orientalis u Zemunu takoer je imala za lanove zgoljne idove kao n. pr.
Neumanne, Goldsteine i druge.(O tome opirno u: Masonerija u Hrvatskoj, I. dio). Kasnija
zagrebaka loa K ljubavi blinjega imala je u veini idovsko lanstvo, a i danas su idovi
obilno zastupani u loama koje rade pod zatitom Velike Loe Jugoslavije, kao i u onima
koje su pod zakutnom Velikom Loom Libertas.
Loe i sinagoge
10
na sve to idove smeta, nastoje ugoditi svojoj idovskoj brai. Anglosaksonska masonerija t.
j. ona u Engleskoj i Sjedinjenim Amerikim Dravama, poznata je zbog svoje irokogrudnosti
prema idovima. Ona je ila tako daleko da je idovima dozvolila da osnivaju iskljuivo
svoje idovske loe, ije e lanstvo biti samo idovsko. Ortodoksni su, naime, idovi nali
izliku da budu sami, kad su zahtijevali da se kod bijelih trpeza t. j. kod banketa nakon
rada na gradnji Salamonova hrama uzimlje u obzir njihov jelovnik, koji n. pr. iskljuuje
svinjetinu. Engleska su braa stoga idovskoj brai dozvolila da osnuju svoje idovske
loe, uz uvjet da ostaju pod zatitom t. j. kontrolom Velike Loe. Slino je bilo i u Americi.
11
idovi su se u svojoj masoneriji okupili u doba kad je u Sjedinjenim Dravama u
jeku bila jaka protumasonska borba zbog Morganove afere. Tada su se idovi, zbog otpora
javnog miljenja, pobojali za sudbinu masonerije, pa su se na vrijeme pobrinuli da stvore
organizaciju koja e titi njihove interese. G. 1827. ugrabili su masoni jednog obrtnika, zidara
Williama Morgana, jer se prijetio da e izdati knjigu o masonskom radu, njihovom ritualu i
tajnama. Oni su ga uhitili, navodno, zbog nekog neplaenog duga, i odveli u nepoznatom
pravcu. Njegova sudbina nikada nije razjanjena, te se tvrdi da su ga sunovratili u Nijagaru.
Zbog te otmice protiv slobodnih zidara, koji se na ovako neovjean nain rjeavaju svojih
protivnika, se digla bura ogorenja. Kao izraz tog neprijateljstva protiv slobodnih zidara,
nastala je u Uniji protumasonska stranka (Anty Masonic Party), koja je zahtijevala rasputanje
loa. Brojni su masoni iz straha napustili loe. U tom bijegu prednjaili su, dakako, braa -
idovi.
Nezavisni B'nai B'rith smatra za svoju misiju da sjedini idove najviih i ope-
ovjeanskih interesa, da podigne umni i moralni karakter naroda nae vjere, da mu ucijepi
naela najistije filantropije (ovjekoljubivosti), asti i domoljublja, da pomae znanost i
12
umjetnost, da olaka redu sirotih i potrebnih, da izbrie suze udovica i siroadi, zatiujui ih
najirim naelima ovjenosti.
Ostavi svoju zemlju i svoju kuu, svoju rodbinu i uputi se u zemlju koju u ti
pokazati. I ja u od tebe nainiti velik narod, veliat u i blagosloviti tvoje ime i blagosloviti
u one, koji tebe blagoslivlju, a prokleti u one koji tebe proklinju, i svi narodi biti e
blagoslovljeni kroz tebe.
B'nai B'rith je naroito u Americi razvilo veliku aktivnost u korist idova. Osniva
i uzdrava mnogobrojne dobrotvorne ustanove, sklonita, domove, bolnice, poliklinike. U tu
svrhu utroene su stotine milijuna dolara.
B'nai B'rith materijalno pomae lanove svoga naroda. Pod njegovim okriljem
osnovano je u Americi Drutvo za irenje poljoprivrede meu amerikim idovima. Kad je
drutvo osnovano 1910., u cijeloj amerikoj Uniji bilo je svega 216 farmerskih obitelji, koje
13
su obraivale oko 12 tisua jutara zemlje. Godine 1930. bilo je 60.000 idova koji su
obraivali 100 tisua jutara.
Iz naroitog je fonda blizu Jeruzalema osnovan grad koji se zove B'nai B'rith
Garden City.
I iza rata (I. sv.) imaju ameriki idovi vrlo odlunu rije u amerikoj politici.
Voa amerikog radnitva iza (I. sv. ) rata, Samuel Gompers, austrijski je idov. Ameriki
poslanik u Carigradu za vrijeme rata bio je Hirsch Morgenthau. Pouzdanik svih amerikih
predsjednika od Wilsona do Roosvelta jest Bernard Baruck. Nema uplivnog mjesta kojim ne
dominiraju idovi masoni.
B'nai B'rith kao glavnu zadau na kontinentu ima da brani i promie interese
idovskih manjina. U turskome carstvu idovi su znali stei mogunosti opstanka i napretka i
bili su, kao financijeri Turaka, povlatena manjina. Zato je u Carigradu kao sreditu carstva
koje je svoju vlast i svoj opstanak osnivalo na isisavanju kranske raje, osnovana Velika loa
XI. distrikta istoka. Pod nju su potpadale loe u Carigradu, Drinopolju, Smirni, Rodu, Solunu,
Sofiji i Beogradu, dakle, u svim privredno-politikim centrima. U Beogradu je g. 1911
osnovana loa pod imenom Srbija. Njezini su lanovi bili dananji vrhovni rabin i senator
dr. Isak Alkalaj, poznati beogradski lijenik dr. Buki Pijade, idovski povjesniar Ignjat
14
lang, lijenik dr. Bukus Alkalaj, pok. dr. David Alkalaj, pok. radikalski narodni poslanik
emajo Demajo, advokat i demokratski kandidat za zastupnika u Beogradu dr. Friedrich Pops,
Nisim Benarojo, Jakov Davio, sada ef odjeljenja Dravne hipotekarne banke, rentier Adolf
Reovski, prodava klasne lutrije Abraham Farhi, advokat Rafailo Fine i drugi.
idovi u Srbiji, u prvom redu u Beogradu, imali su vrlo jake drutvene poloaje,
koje su sauvali jo od turskih vremena. Za njihov ugled i mo dosta je navesti da su u
Beogradu i biva radikalna i biva demokratska stranka na parlamentarnim izborima
kandidirale po jednog idova. idovi u Srbiji od poetka su znali svoje posebne interese
spojiti s opim dravnim interesima, zbog ega su dobivali priznanja od najviih predstavnika
dravne vlasti.
Loa Srbija iza rata svoj je izvjetaj podnijela Distriktnoj velikoj loi u
Carigradu. U izvjetaju stoji:
U Srbiji je prije rata bilo svega 7500 idova, od ega kojih 6500 u Beogradu, a
1000 u ostalim veim mjestima. U politikom pogledu idovi uivaju ista prava kao i
kransko stanovnitvo. Poslije balkanskih ratova simpatije srpskoga naroda prema idovima
znatno su se uveale. U Narodnoj skuptini idovstvo je predstavljeno jednim poslanikom, a
na visoko povjerljivim poloajima dravne uprave vidimo nae jednovjernike. U vojsci, pored
jednog manjeg broja aktivnih oficira, imamo i vei broj rezervnih oficira, koji su cijenjeni i
kao njihovi srpski kolege idovska omladina odgaja se u srpskim osnovnim, srednjim,
strunim i visokim kolama. Siromani aci potpomagani su i od drave, i od nae ustanove
Potpora, koja je veem dijelu inenjera, lijenika, advokata i td. omoguila dovrenje
kolovanja.
Kada je g. 1918. dolo do stvaranja Jugoslavije, loa Srbija prikupila je sebi sve
idove lanove B'nai B'ritha, koji su bili ulanjeni u bekim i petanskim loama, zavisnim
od velike loe bekog distrikta. Beogradska loa Srbija dugo vremena nije htjela dozvoliti,
da t. zv. preanski idovi osnuju posebne loe, koje bi bile ovisne od beke distriktne loe,
ve ih je prisilila da u nju stupe, smatrajui da se u njenom okrilju, i po uzoru njenih lanova,
imaju nauiti patriotizmu i lojalitetu spram dravnih vlasti. Ona sama nikako nije htjela izii
iz zatite otomanske velike distriktne loe u Carigradu, i da se moda prikljui drugoj velikoj
loi, samo da prema dravnim vlastima naglasi kako idovi u novoj dravi hoe nastaviti
15
prokuani rad i posveene tradicije loe Srbija, koja ih je mogla nesmetano razvijati i
ouvati pod zatitom carigradske velike loe.
Jo pod lou Srbija spadaju braa iz Zemuna i Paneva, dok su tu - prije nego
su osnovane samostalne loe u Novom Sadu, Subotici i Osijeku - pripadala i tamonja braa.
16
Braa u Zemunu jesu ova: direktor trgovake akademije i glavni sekretar Saveza
idovskih bogotovnih opina Ivan Kohn; ef ispostave zemunskog okrunog ureda lijenik
dr. Aleksandar Band; lijenik dr. Arnold Schn; advokat dr. Lav Bradeis; trgovac
parfumerijskom robom Jakov Klopfer. U Panevu su ova braa: trgovac itom Artur
Freund; zastupnik Standard oil Company dr. Hugo Lenard; trgovac galanterijskom robom
Ernest Maj; trgovac itom Avram Paparo; advokat dr. Aleksandar Herzl.
Istom g. 1927. mogli su preanski idovi osnovati svoju prvu lou na teritoriju
bive austro-ugarske monarhije. U izboru imena osnivai se nijesu usudili slijediti primjer
beogradske brae, ve su uzeli neutralno ime Zagreba, premda osjeaju potrebu da
zagrebakoj loi dadu i koje specifino idovsko ime. Dosadanji predsjednici loe Zagreb
bili su: od 1927. do 1930. lijenik dr. Milan Schwartz, koji je ujedno vrlo aktivan i u
masoneriji koja potpada pod (zakutnu) veliku lou Libertas u Zagrebu; dr. Gavro Schwartz
(1930.-1931.); advokat dr. Oskar Spiegler (1932.-33.), takoer agilini radnik i u loama
obedijencije Libertas; direktor Opeg Jugoslavenskog d. d. Mavro Kandel (1933.-34-).
Sada (g. 1935.) je predsjednik dr. Marko Horn. Inae, lanovi ove loe nisu toliko ljubomorni
na tajnu o njihovoj pripadnosti idovskoj masoneriji. Tako u telefonskoj knjizi za grad Zagreb
pod slovom L moemo nai broj te loe zabiljeen ovako: Loa Zagreb - Juriieva 2. br.
7302. Dakle, ta loa ima prostorije u zgradi Srpske banke. U prostorijama je radi
komoditeta brae ak instaliran i telefon pod pravim imenom, to ostale t. zv. mjeovite
loe ne bi nipoto uinile.
lanovi su loe: lijenik dr. Vladimir Altmann; advokat i vlasnik Tvornice likera i
octa d. Hugo Bauer; lijenik Merkura dr. Marko Bauer; direktor tvornice Hermann
Pollack i sinovi Alfred Bondy ( U toj tvornici bio je g. 1935. trajk radnika, i novine su
iznijele porazne podatke o izrabljivanju radnika!); suvlasnik tvornice kandita i okolade
Union Slavoljub Deutsch-Maceljski; lijenik dr. David Eisenstdter; direktor banke
Kreutzer Julije Fischer; direktor tvornice papira ing. Laci Freund; industrijalac Matija
Freund; bankovni direktor u miru i vlasnik Pouzdanikog biroa dr. David Fuhrmann;
valetrgovac jajima i vlasnik Ovexa d. d. iga Graf; veletrgovac kolonijalnom robom
Teodor Grnfeld; suvlasnik komercijalne poslovnice Lavoslav Hiembach; generali direktor
Traversa d. d. Otto Heinrich; veletrgovac kolonijalnom robom i vlasnik prione kave
Konsum d d. David Herzog; veletrgovac tekstilnom robom i suvlasnik firme Prevedan i
17
Hoffmann Josip Hoffmann; takoer i suvlasnik iste firme Vilim Hoffmann; Direktor Banke
Kreutzer Franjo Huber; lijenik dr. uro Jelinek; veletrgovac vinom Dragutin Kastl;
veletrgovac vinom milan Kastl; suvlasnik firme Kleiner V. et Co. Vilim Marko Kleiner;
suvlasnik tvornice kandita i okolade Union julije Knig; lan ravnateljstva Granuma d.
d. i Skladinog i otpremnikog d. d. d. Herman Kraus; agent u poslovima drva Makso
Lederer; vlasnik Trgovinske banke d. d. dr. Benko Lvinger; glavni tajnik Kern kajemet
lejisrael dr. elomo Lwy; advokat dr. Pavao Neuberger; ravnatelj Jugoslavenske
destilacije drva d. d. dr. Sigmund Pordes; advokat dr. Makso Pscherhof; advokat dr. Rudolf
Rodani; lijenik dr. Rudolf Rosner; rezbar andor Schneller; vlasnik Zagorke d. d. za
graevnu industriju Armin Schneller; generalni direktor Naike tvornice tanina i paropila
Aleksandar Sohr (sada u istranom zatvoru); generalni direktor Slaveksa d. d. Alfred Spitz;
lijenik dr. Beno Stein; veletrgovac papirom Lavoslav Steiner; ravnatelj Francuskog
osiguravajueg drutva 'Unon' Lav Stern, burzovni metar Maksim Stern; profesor
Aleksandar Szemitz; advokat dr. Lavoslav ik; vlasnik Ivanice, tekstilne industrije Leo
Tobolski; ravnatelj Save d. d. osiguravajueg drutva dr. Heinrich Wollak. Nadalje je lan
direktor Krapinske tekstilne industrije d. d. Stjepan Otto Lwy; tvorniar tekstilne robe u
Mariboru Marko Rosner; u Sisku primarijsu dr. ragutin Herlinger. lan loe Zagreb bio je i
pok. Otto Stern, jedan od najbogatijih Zagrepana, koji je iz financijskih razloga poinio
samoubojstvo.
Poetkom 1933. osnovana je u Sarajevu samostalna loa B'nai B'rith pod imenom
Sarajevo. Do tada su sarajevska braa potpadala pod beogradsku lou. Na sveanosti
instalacije prisustvovao je u ime Srbije dr. Pijade kao i izaslanik loe Zagreb.
Predsjednik joj je direktor Gradske tedionice dr. Vita Kajon. lanovi su trgovac koom
Albert Alkalay; trgovaki agent Herman Alkalay; lijenik dr. Moa Alkalay; trgovac
eljsznom robom Avram Majer Altarac; tvorniar opeke Mordehaj R. Attias; lijenik dr.
Adolf Benau; lijenik dr. iga Bauer; advokat dr. Rudolf Buchwald; trgovac tekstilnom
robom Salamon Danon; nadsavjetnik Leon Finci; trgovac pokustva Mauricio Finci; trgovac
kolonijalnom robom Ovadio Finci; advokat dr. Robert Frst; eljezniki inovnik Ludwig
Furcht; direktor Tehnike kole ing. Oskar Graf; suvlasnik Singer et Co. Iso Herman;
advokat dr. Otto Horowitz; trgovaki agent Jeua Israel; lijenik dr. Ezra Kajon; advokat dr.
18
Jakov Kajon; trgovac teksilnom robom Albert E. Kajon; ravnatelj Fnixa, osiguravajueg
drutva, Bernardo Klein; sudac dr. Salamon Kabiljo; nadrabin dr. Moric Levi; direktor fabrike
arapa Avram Levi Sadi Mihael Levi; trgovac tekstilnom robom Moise J. Montiljo;
veterinar dr. Isak Nahmijas; zubar dr. Moric Papo; lijenik dr. Rafael Papo; tvorniar uarske
robe Silvio Papo; lijenik dr. Leon Peri; advokat dr. Julije Rothkopf; lijenik i pisac dr. Isak
Samokovlija; lijenik dr. Josef Salom; panjolski konzul Albert Salom; suvlasnik Singer et
Co. Julije Singer; bankovni direktor Josip Sumbul; trgovac kolonijalnom robom Rafael
Tolentino; nadrabin dr. Hinko Urbach.
19
Deutsch; vlasnik grafikog umjetnikog zavoda Ernest Fischer; suvlasnik fabrike Braa
Goldner Bela Goldner; suvlasnik iste fabrike Edo Goldner; lijenik dr. Artur Hollnder;
sekretar Jadranskog osiguavajueg Bela Lengyel; advokat dr. Marcel Lbl; vlasnik tvornice
arapa i pletene robe Merkur Lwenthal Henrik; direktor Hrvatske Sveope Kreditne
Banke Josip Pili; direktor gvoare Barzel i tvornice pei Zephir Martin Rosenfeld;
suvlasnik Central spedit Makso Rotbart; zubar dr. Mirko Schlesinger; vlasnik trgovine
optikim aparatima Friedrich Schnberger; suvlasnik veletrgovine kolonijalnom robom
Aleksandar Spitzer; suvlasnik tvornice okolade Braa Ruff dr. Mirko Teltsch; advokat dr.
Iso Tordai. Subotikoj loi pripadaju i braa iz Sombora: ravnatelj Naike tvornice tkanina i
paropila David Krmer; advokat dr. Henrik Oblat; suvlasnik veletrgovine tekstilnom robom
ivko Polaek. U Bakoj Topoli je lan loe vlasnik mlina Dezider Forgacz.
Po imenima i zanimanjima lanova loe B'nai B'rith kod nas vidi se da je u tim
drutvima okupljeno sve to je najmonije, najuplivnije i najkrupnije u idovskom svijetu, a i
u naem javnom ivotu. Tu su od reda privrednici, koji u rukama imaju na ekonomski ivot,
napose financijski, tu su advokati koji zastupaju te bankare, trgovce i tvorniare, te lijenici
koji ih lijee i. t. d. Druga zvanja u loama i nisu zastupljena. Tek u sarajevskoj loi nalazimo
20
po kojeg profesora ili inovnika. U ostalim loama takvih bijelih vrana nema. U njima su
iskljuivo krupni kapitalisti, ljudi novca i gospodari privrede.
U pravilima nezavisnog reda B'nai B'rith stoji da njegovi lanovi svojim javnim i
privatnim ivotom trebaju dokazati da je pojam idova isto to i pojam ispravnog ponaanja,
da biti idov znai raditi na najviim naelima istine i humaniteta.
MOSK Modernu socijalnu kroniku ureuju i izdaju zajedniki lanovi H.K.A.D. Domagoj u
Zagrebu i Zbora D.M.Z. Mosk eli upozoriti hrvatsku javnost na opasnosti, koje naemu narodu
prijete od pogubnih ideja kapitalista, masonerije i marksista svih struja.
21
CREATIVITY HRVATSKA