PRAVILNIK O TEHNIKIM NORMATIVIMA ZA UZEMLJENJA

ELEKTROENERGETSKIH POSTROJENJA NAZIVNOG NAPONA IZNAD 1000 V

I OPE ODREDBE
1) Ovim pravilnikom propisuju se tehniki normativi za dimenzioniranje sistema uzemljenja i
oblikovanje i izvoenje uzemljivaa, zemljovoda i zatitnog uzemljenja opreme i metalnih masa,
zahtjevi u pogledu iznoenja potencijala, dodatne mjere zatite sekundarnih krugova, zahtjevi u
pogledu uzemljenja stupova i opreme na stupovima i za uzemljenje pokretnih transformatorskih
postrojenja, za povremeno uzemljavanje i kratko spajanje, za uzemljenje gromobranske instalacije
postrojenja, kao i zahtjevi u pogledu mjerenja, kontrole i pregleda sistema uzemljenja.
Odredbe ovog pravilnika primjenjuju se na elektroenergetska postrojenja nazivnog napona
iznad 1000 V.

2) Odredbe ovog pravilnika ne primjenjuju se na elektroenergetska postrojenja u podzemnim

rudnicima, u elektrokemijskoj industriji, na nadzemna mjesta ugroena od eksplozivnih smjea,
kao i na elektroenergetska postrojenja za posebne namjene, kao to su postrojenja na planinskim
vrhovima, postrojenja elektrofiltera i sl.

3) Navedeni izrazi, u smislu ovog pravilnika, imaju slijedea znaenja:

1) zemlja je zemlja kao fiziki objekt (povrina zemlje, referentna zemlja);
2) tlo je zemlja kao materija (vieslojno tlo, stjenovito tlo), kao i vrsta zemlje (humus, ilovaa i
sl.);
3) referentna (neutralna) zemlja je dio zemlje dovoljno udaljen od uzemljivakog sistema tako
da se pri odvoenju struje sa uzemljivakog sistema u tlo na ovom dijelu zemlje ne pojavljuju
potencijalne razlike (slika 1);

Slika 1- Napon uzemljivaa Uu i raspodjela potencijala E na povrini tla iznad uzemljivaa,

E0 je raspodjela potencijala poslije oblikovanja
4) uzemljiva je jedan provodnik ili vie provodnika koji su poloeni u tlo i s njim su u
neposrednom kontaktu, ili jedan provodnik ili vie provodnika koji su poloeni u beton koji je po
1
velikoj povrini u dodiru sa tlom. Provodnici uzemljivaa mogu biti trakasti, kruni (puni presjek
ili bakarno ili elino ue), cjevasti i od profiliranog metala.
Uzemljivai mogu biti horizontalni, vertikalni i kosi.
Horizontalni (povrinski) uzemljiva je uzemljiva sastavljen od horizontalno poloenih
provodnika koji su ukopani u tlo na manjoj dubini (obino 0,5 m do 1 m). Horizontalni uzemljiva
moe biti mreasti, zrakasti, u vidu prstenova ili kao kombinacija tih oblika.
Vertikalni (dubinski) uzemljiva je uzemljiva sastavljen od jednog ili vie tapnih uzemljivaa
koji su pobijeni vertikalno u tlo i meusobno povezani. Duina tapova je obino 1 m do 5 m, a
moe da bude i vea kada su nii slojevi tla bolje provodni od povrinskih.
Kosi uzemljiva je tapni uzemljiva koso pobijen u tlo;
5) prirodni uzemljiva je metalni dio koji je u dodiru sa tlom ili vodom neposredno ili preko
betona, pa se ponaa kao uzemljiva iako mu to nije osnovna namjena, npr.: metalni cjevovod,
armiranobetonska konstrukcija u tlu i sl.;
6) kabel kao uzemljiva je kabel poloen u tlo iji metalni plat, elektrina zatita ili armatura nisu
izolirani u odnosu na tlo. Bitumenizirana juta ili tekstil se ne smatraju izolacijom u odnosu na tlo;
7) temeljni uzemljiva je uzemljiva poloen u beton, koji je po velikoj povrini u dodiru sa tlom,
ili armiranobetonska konstrukcija u tlu;
8) uzemljiva za oblikovanje potencijala je uzemljiva ili dio uzemljivaa koji je oblikovan tako
da snizi potencijalne razlike dodira i koraka kod uzemljenog objekta (slika 1);
9) zemljovod je provodnik koji spaja ureaj koji treba uzemljiti sa uzemljivaem ili sa
sabirnim zemljovodom. Ako je na vezi sa uzemljivaem ili sabirnim zemljovodom ugraena
spojnica, rastavlja i dr., zemljovod je samo dio provodnika od mjesta ugradnje tog elementa
do uzemljivaa ili sabirnog zemljovoda;

10) sabirni zemljovod je provodnik na koji je prikljueno vie zemljovoda. Sabirni zemljovod se
na vie mjesta povezuje sa uzemljivaem;
11) uzemljavanje je galvansko povezivanje provodnih dijelova (elektrini krug, kuite aparata,
metalna konstrukcija) sa uzemljivaem, a izuzetno i sa drugim dijelovima uzemljivakog sistema,
ako nije drugaije odreeno;
12) uzemljenje je sveukupnost mjera i sredstava u vezi sa uzemljavanjem;
13) sistem uzemljenja (uzemljivaki sistem) je sistem koji ine meusobno galvanski povezani
uzemljivai, temeljni uzemljivai, zatitni provodnici nadzemnih vodova, platevi kabela i druge
metalne instalacije koje su u kontaktu sa tlom (npr.: cjevovodi);
14) specifina elektrina otpornost ( ) je elektrina otpornost 1 m3 tla do dubine jednake osmini
linearne prostorne mjere horizontalnog uzemljivaa (obim mreastog uzemljivaa, duina jednog
provodnika zrakastog uzemljivaa), odnosno do dubine prodiranja vertikalnih uzemljivaa. Kod
kombiniranih uzemljivaa mjerodavna je vea od dve prethodno navedene dubine.
U tabeli 1. date su srednje vrijednosti specifine elektrine otpornosti tla koje se usvajaju pri
projektiranju sistema uzemljenja postrojenja nazivnog napona do 110 kV:
Tabela Vrijednosti specifine elektrine otpornosti tla ()
Vrsta morska rijena treset humus ilovaa glina pijesak krenjak kamen
tla voda voda
(m) 0.2 50 20 20 40 100 300 700 10000

2
15) Otpornost rasprostiranja uzemljivaa (Ru) je otpornost koju tlo suprotstavlja odvoenju struje
sa uzemljivaa. Ova otpornost ima praktino aktivni karakter. Odreuje se kao odnos potencijala
uzemljivaa pri odvoenju struje ka referentnoj zemlji i te struje;
16) impedansa uzemljenja (Zu) je impedansa koju pri frekvenciji od 50 Hz sistem uzemljenja
suprotstavlja odvoenju struje ka referentnoj zemlji. Ova impedansa se izraunava kao paralelna
veza otpornosti rasprostiranja uzemljivaa i impedansi uzemljenja nadzemnih i kabelskih vodova
(slika 2). Impedansom uzemljenja obuhvataju se i prirodni uzemljivai koji se nalaze van teritorije
uzemljivaa ili su prostorno odvojeni od uzemljivaa (cjevovodi, armiranobetonske konstrukcije
zgrade, brane i dr.) ako su ukljueni u sistem uzemljenja, kao i uzemljivai susjednih
postrojenja ili objekata ako sa tim uzemljivaima postoji galvanska veza (npr.: veza preko
elektrine zatite kabela, veza preko neutralnog provodnika niskonaponske mree i sl.).

Slika 2 - Raspodjela struja u sistemu uzemljenja

Impedansa uzemljenja Zu je jednaka:

1
Zu
1 1 1

Ru i Z vi k Z vk

Indeksi "i" obuhvataju sve nadzemne vodove koji polaze iz postrojenja i imaju zatitni provodnik.
Indeksi "k" obuhvataju sve kabelske vodove koji polaze iz postrojenja i ponaaju se kao
uzemljivai;
17) impedansa uzemljenja vodova (Zv) je odnos napona u taki vezivanja zatitnog provodnika ili
plata kabela za uzemljiva prema referentnoj zemlji i struje koja se uslijed ovog napona odvodi u
tlo preko zatitnog provodnika ili plata kabela. Napon u taki vezivanja jednak je naponu
uzemljivaa;
18) udarna otpornost uzemljenja je otpornost koju uzemljenje suprotstavlja odvoenju struje
atmosferskog pranjenja ka referentnoj zemlji na mjestu upada talasa struje atmosferskog
pranjenja u sistem uzemljenja;

3
19) zatitno uzemljenje je uzemljenje metalnih dijelova koji ne pripadaju strujnim krugovima niti
su posredno u elektrinom kontaktu sa njima, ali u sluaju kvara mogu da dou pod napon.
Zatitno uzemljenje sniava ovaj napon, kao i potencijalne razlike dodira i koraka kojima mogu
da budu izloeni ljudi, i na taj nain ih titi;
20) radno (pogonsko) uzemljenje je uzemljenje dijela strujnog kruga kojim se obezbjeuje eljena
funkcija i/ili radne karakteristike tog kruga.
Radno uzemljenje moe da bude direktno i indirektno.

Direktno uzemljenje se izvodi neposrednim vezivanjem za sistem uzemljenja.

Indirektno uzemljenje se izvodi vezivanjem za sistem uzemljenja preko neke impedanse (aktivne
otpornosti, induktivnosti, kapaciteta ili njihove kombinacije);
21) gromobransko uzemljenje je uzemljenje gromobranske instalacije, koje slui za odvoenje
struje atmosferskog pranjenja u tlo. Gromobransko uzemljenje treba da snizi napon na nivo na
koji dolazi gromobranska instalacija, kako bi se sprijeili naknadni ("povratni") preskoci na
pogonske elektrine krugove i metalne objekte;
22) mrea sa izoliranom neutralnom takom je mrea kod koje su neutralne take svih generatora
i energetskih transformatora izolirane prema zemlji ili su sa uzemljivakim sistemom povezane
preko mjernih zatitnih krugova sa velikom impedansom;
23) mrea sa kompenzacijom struje zemljospoja je mrea kod koje je neutralna taka jednog ili
vie generatora ili energetskih transformatora vezana za uzemljiva preko induktivne otpornosti
koja je podeena tako da bude priblino u rezonansi sa kapacitetima mree prema zemlji, kako bi
se bitno smanjila struja zemljospoja na mjestu kvara. Kompenzacija struje zemljospoja moe da se
ostvari i preko transformatora za uzemljenje;
24) mrea uzemljenja preko impedanse je mrea kod koje je neutralna taka jednog ili vie
generatora i/ili energetskih transformatora vezana za uzemljiva preko aktivne otpornosti,
reaktanse ili impedanse tako da je struja jednofaznog zemljospoja bar dva puta vea od
kapacitivne komponente struje zemljospoja mree. Zemljospojevi u mrei iskljuuju se
automatski djelovanjem zatite;
25) direktno uzemljena mrea je mrea kod koje je neutralna taka jednog ili vie generatora i/ili
energetskih transformatora neposredno vezana za uzemljiva. Zemljospojevi u mrei iskljuuju se
automatski djelovanjem zatite;
26) napon uzemljivaa (Uu) je razlika potencijala uzemljivaa i referentne zemlje (slika 1);
27) potencijal (E) na povrini zemlje je potencijal u odnosu na referentnu zemlju;
28) potencijalna razlika dodira (Ed) je potencijalna razlika koja postoji izmeu uzemljenih ureaja
i stajalita, a koja moe da se premosti dodirom. Pri dodiru, strujni krug se zatvara preko ruke
(ruku) i stopala ovjeka (slika 1), pri emu su ovjekova stopala udaljena 1 m od uzemljenog
ureaja;
29) napon dodira (Ud) je dio potencijalne razlike dodira kome je izloen ovjek pri dodiru. Napon
dodira nii je od potencijalne razlike dodira za pad napona na prijelaznoj otpornosti kontakta
stopalo-tlo, i proraunava se prema izrazu:
Ed
Ud
1 1.5 103 p
gde je p specifina elektrina otpornost povrinskog sloja tla izraena u m;
30) potencijalna razlika koraka (Ek) je potencijalna razlika koja na povrini zemlje moe da se
premosti korakom duine 1 m (slika 1);

4
31) napon koraka (Uk) je dio potencijalne razlike koraka kome je izloen ovjek kada prekorai
potencijalnu razliku. Napon koraka nii je od potencijalne razlike koraka za padove napona
prelaznih otpornosti stopala-tlo i proraunava se prema izrazu:
Ek
Uk
1 6 103 p

gde je p specifina elektrina otpornost povrinskog sloja tla izraena u m;

32) oblikovanje potencijala je podeavanje raspodjele potencijala radi sniavanja potencijalnih
razlika dodira i koraka, koje se izvodi polaganjem dodatnih provodnika uzemljivaa (slika 1);
33) zemljospoj je spoj jedne faze ili vie faza sa zemljom ili uzemljenim ureajima.
Zemljospoj moe biti jednofazni, dvofazni, dvostruki i viestruki.
Jednofazni zemljospoj je spoj jedne faze sa zemljom ili uzemljenim ureajem.
Dvofazni zemljospoj je spoj dvije faze sa zemljom na istom mjestu ili sa uzemljenim ureajem,
odnosno spoj dva ureaja koji su uzemljeni preko istog sistema uzemljenja.
Dvostruki zemljospoj je spoj dvije faze sa zemljom na razliitim mjestima ili sa ureajima koji
nisu uzemljeni preko istog sistema uzemljenja.
Viestruki zemljospoj je spoj sve tri faze sa zemljom na razliitim mjestima ili sa ureajima koji
nisu uzemljeni preko istog sistema uzemljenja;
34) struje mjerodavne za proraun uzemljenja su trostruke nulte komponente struja koje u
tranzijentnom periodu teku u trofaznim elementima elektroenergetskog sistema (generatori,
energetski transformatori, vodovi) pri zemljospoju u postrojenju. Meutim, ako je trostruka nulta
komponenta struje koja umjesto kvara dolazi sa strane energetskog transformatora bar 1,5 puta
vea od zbira trostrukih nultih komponenti struja koje dotiu u postrojenje po vodovima (slika 2),
rauna se i raspodjela struja u sistemu uzemljenja za zemljospoj na vodu van postrojenja, a za
proraun je mjerodavan zemljospoj koji daje vie napone uzemljenja;
35) oekivane vrijednosti struje kvara su struje kvara u elementima elektroenergetskog sistema s
obzirom na mogua uklopna stanja sistema i njihovo relativno trajanje. Uzimaju se perspektivne
vrijednosti struje kvara od 10 godina za nove objekte, odnosno pet godina u toku eksploatacije
objekata. Oekivana vrijednost struje kvara za svaki element elektroenergetskog sistema rauna se
pomou izraza:
3 I 00 m 3I 0
gde su:
I00 - oekivane vrednosti nulte komponente struje;
I0 - najvea vrednost nulte komponente struje koja moe da se pojavi u predvienim uklopnim
stanjima elektroenergetskog sistema;
m - faktor oekivanja.

Ako se ne raspolae potrebnim podacima, za proraun faktora oekivanja usvaja se m = 1;

36) redukcioni faktor voda je dio trostruke nulte komponente struje voda koji se odvodi u tlo,
izraen relativno u odnosu na ukupnu trostruku nultu komponentu struje voda. Redukcionim
faktorom se obuhvata utjecaj magnetske sprege faznih i zatitnih provodnika nadzemnog voda,
odnosno magnetske sprege faznih provodnika i metalnog plata ili elektrine zatite kabelskog
voda. Redukcioni faktor se rauna pomou izraza:

5
 Zm
x 1
Zz
gde su:
Zm - meusobna impedansa zatitnog i faznih provodnika nadzemnog voda;
Zz - impedansa zatitnog provodnika.
Kod kabelskog voda u izraz se uvrtavaju odgovarajui parametri za metalni plat ili elektrinu
zatitu kabela.

II DIMENZIONIRANJE SISTEMA UZEMLJENJA

1. Sistem uzemljenja dimenzionira se prema toplotnim optereenjima i naponima koji se javljaju u

sistemu uzemljenja.
2. Kod dimenzioniranja sistema uzemljenja rauna se sa normalnim radom postojeih zatitnih
ureaja i prekidaa.
3. U postrojenju sa mreama razliitih nazivnih napona, koje ima jedinstveni sistem uzemljenja,
sistem uzemljenja dimenzionira se tako da zadovolji potrebne uvjete kod zemljospoja u bilo kojoj
od tih mrea, pri emu se ne uzima u obzir mogunost jednovremenih zemljospojeva u vie
mrea.
Izbor materijala i presjeka uzemljivaa
4. Kao materijal za uzemljivae u tlu koriste se pocinani elik sa slojem cinka od bar 70 mm i
bakar bez ili sa spoljanjim slojem cinka, kalaja ili olova, ili drugi materijali sa odgovarajuim
toplotnim, mehanikim i kemijskim karakteristikama.
5. Najmanji dozvoljeni presjeci provodnika s obzirom na mehanika naprezanja i koroziju za
provodnike od pocinanog elika i bakra dati su u tabeli 2.

Provodnik Najmanji Najmanja Ostali obavezni uvjeti

Materijal uzemljivaa presjek mm2 debljina
mm
traka 100 4
Kod nastavljenih
Toplo Okrugli puni 78(10 mm) vertikalnih provodnika
pocinani najmanji prenik 20 mm
elik Najmanji prenik 25 mm
cijev
Najmanja debljina 2 mm
Profilisani elik 4
elik Za elik 50 Kod nastavljenih
presvuen Okrugli puni Za bakar 30 vertikalnih provodnika
bakrom najmanji prenik 15 mm
traka 50 2
35 Najmanji prenik ice 1.8
Bakar Ue mm
Okrugli puni 35
cijev Najmanji prenik 20 mm
Najmanja debljina 2 mm

6
6. Najmanji dozvoljeni presjeci zemljovoda su 50 mm2 za pocinani elik i 16 mm2 za bakar.

Dimenzioniranje sistema uzemljenja prema toplotnim optereenjima

7. Najvee trajno dozvoljene struje provodnika u sistemu uzemljenja date su u tabeli 3. Ako
ne postoji opasnost od poara, vrijednosti struja iz tabele 3. smiju da se poveaju za 20%.

Tabela 3: Najvee trajno dozvoljene struje provodnika u sistemu uzemljenja

Presjek mm2 Najvea trajno dozvoljena struja (A)
elik bakar
16 150
25 200
35 280
50 150 480
70 180 590
100 240 780
200 420 1380

8. Najmanji dozvoljeni presjek provodnika u sistemu uzemljenja (qmin ) pri kratkotrajnom

zagrijavanju odreuje se pomou izraza:

qmin k I t .

gdje su

qmin - najmanji dozvoljeni presjek provodnika za struju I, u mm2 ;

I - struja mjerodavna za toplotni proraun, u kA;
t - trajanje struje I, u s;
k - sainilac koji ovisi od vrste materijala provodnika, u mm2 (kA)1 s 1 / 2 , ije su
vrijednosti date u tabeli 4.

Tabela 4 sainilac k
Materijal elik Bakar
k 15.0 6.25

Ako se struja zemljospoja mijenja u vremenu obzirom na djelovanje zatite i automatskog

ponovnog ukljuenja, najmanji dozvoljeni presjek provodnika odreuje se pomou izraza:

n
qmin I
j 1
2
j tj

gde su:
Ij - struja kroz provodnik u vremenskom intervalu j, u kA;

7
tj - trajanje vremenskog intervala j, u s;
n - broj vremenskih intervala.
Kod provodnika uzemljivaa i zemljovoda koji su na dva kraja povezani sa uzemljivaem, za
struju I (struje Ij) u navedenim izrazima uvrtava se polovina vrijednosti struje mjerodavne za
toplotni proraun.

Struje mjerodavne za toplotni proraun sistema uzemljenja

9. U mrei sa izoliranom neutralnom takom provodnici uzemljivaa ne provjeravaju se na

toplotna naprezanja kod kvarova. Ako se jednofazni zemljospoj u mrei iskljuuje u vremenu
koje nije due od 2h, sabirni zemljovod i zemljovodi se ne provjeravaju na toplotna
naprezanja. Ako se jednofazni zemljospoj u mrei iskljuuje u vremenu koje je due od 2h,
sabirni zemljovod i zemljovodi dimenzioniraju se:
1) prema tranzijentnoj struji dvofaznog zemljospoja u postrojenju, koja se rauna prema
izrazu: I 2 0.85 I 3

gde je I3 tranzijentna struja trofaznog kratkog spoja za kvar u postrojenju;

2) prema struji jednofaznog zemljospoja kao trajnoj struji.
U mreama sa kompenzacijom struje zemljospoja provodnici uzemljivaa ne provjeravaju se
na toplotna naprezanja kod kvarova. Sabirni zemljovod i zemljovodi se provjeravaju na struju
I2 . U postrojenjima sa prigunicama za kompenzaciju struje zemljospoja sabirni zemljovod se
provjerava i na trajnu struju:

I k I P2 I G2

gde su:
IP - nazivna struja prigunica u postrojenju;
IG - aktivna komponenta struje jednofaznog zemljospoja mree, koja je jednaka najvie 10%
kapacitivne struje jednofaznog zemljospoja mree.
U mrei sa neutralnom takom koja je uzemljena direktno ili preko impedanse, sabirni
zemljovod i zemljovodi dimenzioniraju se prema tranzijentnoj struji jednofaznog zemljospoja.

Dimenzioniranje sistema uzemljenja prema dozvoljenim naponima dodira i koraka

10. Dozvoljeni naponi (Udoz ) dodira i koraka, u ovisnosti od vremena (t) trajanja zemljospoja
(kvara), raunaju se prema slijedeim izrazima:
Udoz = 1000 V za t 0,075 s
75
U doz V za 0,075 s < t 1,153 s
t
Udoz = 65 V za t > 1,153 s
Vrijeme trajanja zemljospoja t u sekundama odreuje se za uvjete normalnog djelovanja
zatitnih ureaja i prekidaa. U sluaju uzastopnog uspostavljanja struje zemljospoja (npr. :
zbog automatskog ponovnog ukljuenja), vrijeme t se dobija kao zbir pojedinanih vremena
trajanja zemljospojeva ako pauze izmeu ponovnih uspostavljanja struje nisu due od 0.5 s.
Ako su te pauze due od 0.5 s, uzima se vrijeme trajanja t jednog zemljospoja.
Ako postrojenje neposredno napaja javnu (distributivnu) niskonaponsku mreu, pri kvaru u
postrojenju naponi dodira koji se javljaju u toj niskonaponskoj mrei i instalacijama potroaa
(npr.: iznoenjem potencijala preko neutralnog provodnika niskonaponske mree) ne smiju da
budu vii od dozvoljenih napona dodira iz stava 1 ove take.

8
11. Uvjeti za dimenzioniranje uzemljenja postrojenja prema naponima dodira odreeni su
vrstom uzemljenja neutralne take mree i vrstom primjenjene zemljospojne zatite.
Uzemljiva se dimenzionira tako da naponi dodira ne prelaze dozvoljene vrijednosti, to se
dokazuje proraunom i mjerenjima na izvedenom postrojenju prije putanja u pogon.
Ako su ispunjeni posebni uvjeti (P) iz take 13. ovog pravilnika (dio II) ili kada su, ovisno od
tih posebnih uvjeta, primjenjene dodatne zatitne mjere (D) iz take 14. ovog pravilnika (dio
II), smatra se da naponi dodira ne prelaze dozvoljene vrijednosti, pa proraun i mjerenja nisu
obavezna.

12. U tabeli 5., u etvrtoj koloni, utvreni su sluajevi u kojima su proraun i mjerenje napona
dodira obavezni i sluajevi u kojima proraun i mjerenja nisu obavezni. Postrojenja se
razvrstavaju prema nainu uzemljenja neutralne take mree kojoj pripadaju i posebnim
uvjetima koje zadovoljavaju. Na osnovi ova dva podatka utvruje se koji red u tabeli 5.
odgovara promatranom postrojenju. U treoj koloni utvrene su dodatne zatitne mjere koje
moraju da se preduzmu kod postrojenja. Sa A) i sa B) oznaena su dozvoljena alternativna
rjeenja. Kada je u redu tabele 5. nabrojeno vie posebnih uvjeta ili vie dodatnih zatitnih
mjera, svi nabrojani uvjeti moraju da budu ispunjeni i sve nabrojane dodatne zatitne mjere
moraju da se preduzmu.

Tabela 5.- Uvjeti izvoenja sistema uzemljenja

Neutralna taka Posebni uvjeti Dodatne zatitne mjere Proraun i mjerenje
mree kojoj pripada napona dodira
postrojenje
Izolirana ili sa P1 ne ne
kompenzacijom P2 ne ne
struje zemljospoja P4 A)D1,D2,D3,D4.a) ne
B)D1,D2,D3,D4.b)
ne D1,D2,D3,D4.b) da
P6 ne
Uzemljena direktno P1 ne
ili preko impedanse P3,P4,P5 ne ne
P3 A) D1,D3,D4.b) ne
B) D2,D3,D4.b)
P5 A) D1,D3,D4.b) da
B) D2,D3,D4.b)
P6 D1,D3,D4.a) ne

13. Posebni uvjeti (P) iz tabele 5. su slijedei:

1) P 1 - napon uzemljivaa nije vii od dvostruke vrijednosti dozvoljenog napona dodira

prema taki 10. ovog pravilnika (dio II). Vrijeme iskljuenja zemljospoja ne prelazi 3 s;

2) P 2 - na postrojenje su prikljuena najmanje dva kabela koji djeluju kao uzemljivai, pri
emu nijedan nije krai od 1 km. Ugao koji zaklapaju trase ovih kabela mora da bude u
granicama 900 do 2700 . Kabeli mogu da pripadaju mreama razliitih nazivnih napona. Pri

9
odreivanju duina trasa kabela uzimaju se u obzir i kabeli prikljueni na prolazna postrojenja
ako su platevi kabela, odnosno uzemljivai poloeni uz kabele meusobno galvanski
povezani. Struja zemljospoja mree i zbirna nazivna struja kompenzacionih prigunica ne
prelazi 100 A, a vrijeme iskljuenja zemljospoja ne prelazi 2h.

Ako postrojenje neposredno napaja javnu (distributivnu) niskonaponsku mreu preko koje se
napajaju zgrade u ijim elektrinim instalacijama je primjenjen TN sistem, svaka zgrada treba
da ima izveden temeljni uzemljiva i sprovedene mjere izjednaavanja potencijala prema
propisu za elektrine instalacije niskog napona;

3) P 3 - na postrojenje su prikljuena najmanje dva kabela koji djeluju kao uzemljivai, pri
emu nijedan nije krai od 1 km. Ugao koji zaklapaju trase ovih kabela mora da bude u
granicama 900 do 2700 . Kabeli mogu da pripadaju mreama razliitih nazivnih napona. Pri
odreivanju duina trasa kabela uzimaju se u obzir i kabeli prikljueni na prolazna postrojenja
ako su platevi kabela, odnosno uzemljivai poloeni uz kabele meusobno galvanski
povezani.
Struja zemljospoja mree ne prelazi 1000 A, a vrijeme iskljuenja zemljospoja ne prelazi 3 s.
Ako postrojenje neposredno napaja javnu (distributivnu) niskonaponsku mreu preko koje se
napajaju zgrade u ijim elektrinim instalacijama je primjenjen TN sistem, svaka zgrada treba
da ima izveden temeljni uzemljiva i sprovedene mjere izjednaavanja potencijala prema
propisu za elektrine instalacije niskog napona;

4) P 4 - napon uzemljivaa nije vii od trostruke vrijednosti dozvoljenog napona dodira

prema taki 10 ovog pravilnika (dio II).
Ako postrojenje neposredno napaja javnu (distributivnu) niskonaponsku mreu preko koje se
napajaju zgrade u ijim elektrinim instalacijama je primjenjen TN sistem, svaka zgrada treba
da ima izveden temeljni uzemljiva i sprovedene mjere izjednaavanja potencijala prema
propisu za elektrine instalacije niskog napona;

5) P 5 - vrijeme iskljuenja zemljospoja ne prelazi 0,5 s. U sluaju primjene automatskog

ponovnog ukljuenja, beznaponska pauza prelazi 0,5 s.
Ako postrojenje neposredno napaja javnu (distributivnu) niskonaponsku mreu preko koje se
napajaju zgrade u ijim elektrinim instalacijama je primjenjen TN sistem, svaka zgrada treba
da ima izveden temeljni uzemljiva i sprovedene mjere izjednaavanja potencijala prema
propisu za elektrine instalacije niskog napona;

6) P 6 - postrojenje neposredno napaja javnu (distributivnu) niskonaponsku mreu, a radno i

zatitno uzemljenje kod tog postrojenja izvedeni su posebno i razdvojeno, saglasno
odredbama propisa o tehnikim normativima za zatitu niskonaponskih mrea i pripadajuih
transformatorskih stanica.
Napon zatitnog uzemljivaa kod zemljospoja na visokonaponskoj strani ne prelazi 1200 V.

14. Dodatne zatitne mjere (D) iz tabele 5. su slijedee:

1) D 1 - dodatna zatitna mjera sa spoljanje strane postrojenja u zgradi sprovedena je ako je

primjenjena bar jedna od mjera pod a), b) ili c);

10
a) upotreba elektrino neprovodnih materijala za spoljanje zidove, uz sprijeavanje
mogunosti dodira uzemljenih metalnih dijelova;
b) oblikovanje potencijala pomou povrinskog uzemljivaa spojenog sa uzemljenjem.
Povrinski uzemljiva polae se u tlo na rastojanju 1 m od zida i na dubini od 0,5 m;
c) izoliranje stajalita pomou izolacionih slojeva koji su tako rasporeeni da onemoguavaju
dodir metalnih dijelova rukom sa mjesta stajanja van izolacionih slojeva. Stajalite je
izolirano ako je kao izolacioni sloj upotrijebljen sloj ljunka ili krupno tucanog kamena
debljine najmanje 10 cm ili sloj asfalta debljine najmanje 1 cm;

2) D 2 - dodatna zatitna mjera sa spoljanje strane postrojenja na otvorenom sprovedena je

ako je primjenjena zatitna mjera pod d) i bar jedna od mjera pod a), b) ili c);
a) upotreba ograda od elektrino neprovodnih materijala, ili od mree sa plastificiranom
icom i sa stupovima koji su obloeni plastinom masom ili sa stupovima od betona;
b) oblikovanje potencijala pomou povrinskog uzemljivaa koji je poloen sa spoljanje
strane ograde na rastojanju 1 m i na dubinu od 0,5 m;
c) izoliranje stajalita pomou izolacionih slojeva koji su tako rasporeeni da onemoguavaju
dodir metalnih dijelova rukom sa mjesta stajanja van izolacionih slojeva. Stajalite je
izolirano ako je kao izolacioni sloj upotrijebljen sloj ljunka ili krupno tucanog kamena
debljine najmanje 10 cm ili sloj asfalta debljine najmanje 1 cm;
d) ako su vrata u spoljanjoj ogradi spojena sa uzemljivakim sistemom postrojenja preko
zatitnih provodnika niskonaponskih kabela, metalnih plateva kabela, PTT instalacija ili na
drugi nain, na podruju okretanja vrata oblikuje se potencijal ili izolira stajalite. Stajalite je
izolirano ako je kao izolacioni sloj upotrijebljen sloj ljunka ili krupno tucanog kamena
debljine najmanje 10 cm ili sloj asfalta debljine najmanje 1 cm;

3) D3 - dodatna zatitna mjera u postrojenju u zgradi sprovedena je ako je primjenjena bar

jedna od mjera pod a), b) ili c):
a) oblikovanje potencijala polaganjem metalnih mreastih konstrukcija u sve podne
konstrukcije zgrade (npr.: mree od trakastog ili okruglog elika presjeka najmanje 50 mm2 i
veliine okca 10 m x 10 m ili mree od graevinskog elika) i njihovo spajanje sa
uzemljivaem postrojenja na najmanje dva prostorno odvojena mjesta. Ako se upotrijebe
mree od graevinskog elika, svi izdvojeni dijelovi ove mree moraju da se poveu najmanje
na jednom mjestu, a sa uzemljivaem postrojenja najmanje na dva mjesta;
b) izrada mjesta posluivanja u obliku metalne reetke ili ploe koja je spojena sa uzemljenim
metalnim dijelovima koji mogu da se dodirnu sa mjesta posluivanja;
c) izoliranje mjesta posluivanja za napon uzemljivaa. Radi izjednaavanja potencijala,
metalni dijelovi koji mogu istovremeno da se dodirnu sa mjesta posluivanja moraju da budu
galvanski povezani;

4) D4 - dodatna zatitna mjera u postrojenjima na otvorenom sprovedena je ako su

primjenjene slijedee zatitne mjere:
a) na mjestu posluivanja primjenjuje se najmanje jedna od slijedeih zatitnih mjera:

a1) oblikovanje potencijala pomou povrinskih uzemljivaa koji se polau u tlo na rastojanju
1 m od dijela koji se posluuje i na dubini od 0,5 m, pri emu se povrinski uzemljiva spaja
sa svim uzemljenim metalnim dijelovima koji mogu da se dodirnu sa mjesta posluivanja;
a2) izrada mjesta posluivanja u obliku metalne reetke ili ploe koja je spojena sa
uzemljenim metalnim dijelovima koji mogu da se dodirnu sa mjesta posluivanja;

11
a3) izoliranje stajalita prema dodatnoj mjeri D1c). Radi izjednaavanja potencijala, metalni
dijelovi koji mogu istovremeno da se dodirnu sa mjesta posluivanja moraju da budu
galvanski povezani;
b) polaganje povrinskog uzemljivaa u obliku horizontalne mree koja pokriva povrinu
postrojenja, a ima okca pravougaonog (kvadratnog) oblika sa dimenzijama koje nisu vee od
10 m x 50 m.

15. Kod postrojenja nazivnog napona 110 kV i vieg, koje je u mrei sa neutralnom takom
koja je uzemljena direktno ili preko impedanse, mora da se dokae da naponi koraka van
postrojenja ne prelaze dozvoljene vrijednosti prema taki 10. ovog pravilnika (dio II).
Ako je ispunjen najmanje jedan od uvjeta P1 do P4 prema taki 13. ovog pravilnika, smatra se
da su naponi koraka u dozvoljenim granicama.

Oblikovanje i izvoenje uzemljivaa

16. Uzemljiva se oblikuje tako da se, u ovisnosti od raspoloivog prostora, rasporeda opreme
i drugih ureaja koji se uzemljuju, kao i od vrste tla, postignu povoljne vrijednosti otpornosti
rasprostiranja uzemljenja i napona dodira i koraka.

17. Ako se uzemljiva izvodi u obliku mree horizontalno poloenih provodnika, sve
uzemljene metalne mase na podruju uzemljivaa moraju da se nalaze unutar spoljanjeg
okvira uzemljivake konture i da budu udaljene najmanje 1 m od ovog okvira u
horizontalnom pravcu.

18. Horizontalni uzemljivai polau se u tlo na dubini od 0,5 m do 1 m. tapni uzemljivai

nabijaju se u zemlju vertikalno. Njihova primjena je opravdana kada nii slojevi tla u koje
prodiru imaju specifinu elektrinu otpornost koja je manja od specifine elektrine otpornosti
vieg sloja. Ako se uzemljiva sastoji od vie tapnih uzemljivaa, oni treba da budu
meusobno razmaknuti najmanje onoliko koliko iznosi njihova dvostruka duina.

19. Uzemljiva mora da bude u dobrom kontaktu sa tlom u koje se polae. Kod kamenitog ili
ljunkovitog tla u rov za polaganje uzemljivaa nasipa se dobro provodna zemlja ili neki drugi
dobro provodni materijali (npr.: bentonit, crveni mulj i dr.), tako da provodnik uzemljivaa
lei u toj zemlji ili tom materijalu.

20. Uzemljivai moraju da budu galvanski spojeni meusobno i sa zemljovodima

zavarivanjem, pomou vijaka ili pomou stezaljki. Ako je spajanje izvedeno samo jednim
vijkom, taj vijak mora da bude najmanje M10. Kod uadi se koriste kompresioni spojevi. Svi
podzemni spojevi moraju da se zatite od prodora vlage i korozije, na primjer zalivanjem
bitumenom preko vijaka ili stezaljki.

Izvoenje zemljovoda

21. Metalne mase u postrojenju povezuju se sa uzemljivaem direktno preko provodnika

uzemljivaa koji se bez prekidanja izvodi iz tla, galvanski spaja za metalnu masu i ponovo
vraa u tlo.

12
22. Zemljovodi i dijelovi provodnika koji se koriste kao zemljovodi prema taki 21 ovog
pravilnika (dio II) polau se tako da budu vidljivi, a ako se pokrivaju moraju da budu
pristupani i zatieni od mehanikih i kemijskih oteenja.
Pri voenju kroz tavanicu i zidove zemljovodi se polau slobodno, bez uziivanja.
Dozvoljeno je polaganje zemljovoda u beton.

23. Ugraivanje u zemljovod prekidaa, osiguraa, rastavljaa i slinih elektrinih naprava,

kojima moe da se prekine zemljovod bez upotrebe alata, nije dozvoljeno.

24. Zemljovodi i sabirni zemljovodi moraju da budu galvanski spojeni meusobno i sa drugim
metalnim masama u postrojenju zavarivanjem, pomou vijaka ili pomou stezaljki. Ako je
spajanje izvedeno samo jednim vijkom, taj vijak mora da bude najmanje M10. Kod uadi se
koriste kompresioni spojevi. Svi podzemni spojevi moraju da se zatite od prodora vlage i
korozije, na primjer zalivanjem bitumenom preko vijaka ili stezaljki.

25. Metalne mase u postrojenju moraju da se prikljue na uzemljiva neposredno ili preko
zemljovoda i sabirnog zemljovoda. Metalne mase koje su vrsto i galvanski spojene sa
uzemljenim konstrukcijama temelja ili sa uzemljenim elinim konstrukcijama ne moraju
posebno da se uzemlje.

26. eline nosee konstrukcije mogu da se koriste za uzemljenje dijelova koji su privreni
za njih ili ugraeni u njih ako su:
1) nosee konstrukcije uzemljene u skladu sa odredbama ovog pravilnika;
2) provodni presjeci noseih konstrukcija u skladu sa odredbama ovog pravilnika;
3) spojna mjesta noseih konstrukcija galvanski spojena zavarivanjem ili pomou vijaka;
4) nosee konstrukcije uzemljene i poslije demontae pojedinih dijelova konstrukcije;
5) nosee konstrukcije due od 10 m povezane sa uzemljivaem najmanje na dva mjesta.

27. Dijelovi nosee konstrukcije koji se koriste kao sabirni zemljovod moraju po cijeloj duini
da se oznae posebnim premazom u boji ako pri demontai dijela konstrukcije moe da doe
do prekida sabirnog zemljovoda. Za premaz se koristi utozelena boja.

28. Nije dozvoljeno korienje plata, armature ili elektrine zatite kabela kao zemljovoda ili
sabirnog zemljovoda.

29. Zemljovodi armiranobetonskih noseih konstrukcija i armiranobetonskih stupova moraju

da se polau po povrini konstrukcije, odnosno stupa, tako da mogu jasno da se vide, ili
neposredno u beton. Zemljovodi poloeni u beton moraju da imaju lahko pristupane
prikljuke, zatiene od korozije. Armatura konstrukcije moe da se koristi kao zemljovod
ako je po cijeloj duini zavarena na spojevima i ako presjeci provodnih dijelova ispunjavaju
zahtjeve ovog pravilnika.

Izvoenje zatitnog uzemljenja elektrine opreme i metalnih masa

30. Na uzemljiva postrojenja moraju da se veu svi metalni dijelovi opreme i aparata koji ne
pripadaju strujnim krugovma, kao i svi drugi metalni dijelovi koji u sluaju kvara mogu da
dou pod napon, kao: ograde i mree oko aparata u postrojenju, konstrukcije protivpoarne
zatite, cjevovodi, kotlovi, cisterne, armature armiranobetonskih konstrukcija i sl.

13
31. Na uzemljiva postrojenja moraju da se veu sve metalne mase u tlu postrojenja, metalni
platevi, elektrine zatite i armature kabela, zatitni i neutralni provodnici niskonaponske
mree sopstvene potronje, zatitni provodnici vodova koji ulaze u postrojenje, zemljovodi
gromobrani i dr.
Na uzemljiva postrojenja moraju da se veu i sva radna uzemljenja, izuzev radnog
uzemljenja javnih (distributivnih) niskonaponskih mrea ako radno uzemljenje mora da bude
odvojeno od zatitnog uzemljenja.

32. Pokretne metalne konstrukcije, zatitne mree i ploe, kao i mree i ploe koje se skidaju
moraju da se uzemlje ako nisu galvanski povezane sa uzemljenim dijelovima.

33. Zgrade na teritoriji postrojenja na otvorenom moraju da imaju temeljni uzemljiva koji je
na vie mjesta povezan sa uzemljivaem postrojenja ili uzemljiva u vidu prstena, na
rastojanju 1 m od temelja zgrade i na dubini od 0,5 m.

34. Metalne ruke, poluge i ruice na aparatima ne uzemljuju se posebno ako su u dobrom
elektrinom spoju sa uzemljenim aparatom ili metalnom konstrukcijom. Uzemljenje je
obavezno ako je spoj izveden preko vratila, zupanika ili lanca. Kao dodatna zatita koristi se
izolacija.

35. Prirubnice provodnih izolatora koje su postavljene na ploe od izolacionog materijala

moraju da se uzemlje. Uzemljuju se i kuke za privrenje zateznih izolatora i podnoja
potpornih izolatora ako nisu u dobrom elektrinom spoju sa uzemljenim dijelovima
konstrukcije. Vijci za privrenje smatraju se dobrim elektrinim spojevima ako su
kontaktne povrine prije spajanja neobojene. Metalni okviri izolacionih ploa kroz koje se
provode provodnici takoer se uzemljuju.

36. Sekundarni strujni krugovi mjernih transformatora moraju da se uzemlje na jednoj od

prikljunih stezaljki. Ako se sekundarni krugovi vie transformatora meusobno povezuju,
uzemljuju se na jednom mjestu. Provodnik za uzemljenje izmeu prikljune stezaljke
sekundarnog kruga transformatora i prikljunog vijka za zatitno uzemljenje mora da bude od
bakra, presjeka 4 mm2 ili vie.

37. Odvodnici prenapona moraju da se uzemlje to je mogue kraim zemljovodom. Kao

zemljovod ne moe da se koristi nosea metalna konstrukcija.
Dozvoljena je ugradnja brojaa u zemljovod.

38. Uzemljenje izvlaivih prekidaa izvodi se tako da se pri izvlaenju prekidaa veza sa
uzemljenjem prekida tek poto su prekinuta radni i pomoni strujni krugovi prekidaa. Pri
uvlaenju prekidaa prvo se uspostavlja veza sa uzemljenjem, a zatim se uspostavljaju i veze
radnih i pomonih strujnih krugova prekidaa.

39. Kod oklopljenih postrojenja izoliranih gasom mora da se obezbjedi meusobna galvanska
veza metalnih masa oklopa. Oklop mora da bude povezan na vie mjesta sa uzemljivaem
postrojenja, a razmak izmeu zemljovoda ne smije da bude vei od 10 m.

40. Metalni platevi energetskih, telekomunikacionih, signalnih i komandnih kabela moraju

da se uzemlje na krajevima, a elektrine zatite energetskih kabela uzemljuju se najmanje na

14
kraju. Provodnici za uzemljenje moraju da budu toplotno dimenzionirani kao plat, odnosno
elektrina zatita kabela.

41. Uzemljenje neutralne take energetskog transformatora izvodi se preko zemljovoda koji
se prikljuuje na uzemljiva na mjestu ukrtanja provodnika uzemljivake mree. Kod
energetskog transformatora nazivnog napona vieg od 110 kV ovaj prikljuak se izvodi u
posebnom oknu koje omoguuje vizuelnu kontrolu spoja.

42. Metalne vodovodne cijevi u postrojenju moraju da se veu na uzemljiva postrojenja. Ako
je uzemljiva postrojenja izveden u obliku mree sa provodnicima od bakra, moraju da se
preduzmu mjere za sprijeavanje elektrolitike korozije, na primjer uvlaenjem provodnika ili
vodovodne cijevi u plastinu cijev na mjestu ukrtanja.

43. Metalni stupovi spoljanjih ograda napravljenih od neprovodnih materijala moraju da se

uzemlje vezivanjem za zajedniki uzemljiva za oblikovanje potencijala, koji se polae du
ograde sa spoljanje strane na rastojanju 1 m i na dubini 0,5 m ili vezivanjem za pojedinane
uzemljivae za oblikovanje potencijala, koji se izvode oko svakog stupa na rastojanju 1 m i na
dubini 0,5 m. Zajedniki uzemljiva moe da bude odvojen od sistema uzemljenja
postrojenja. Pojedinani uzemljivai se ne vezuju za uzemljiva postrojenja.

44. Dijelovi metalnih spoljanjih ograda postrojenja moraju da imaju meusobnu galvansku
vezu. Ograde se uzmeljuju preko horizontalnih uzemljivaa ili preko pojedinanih tapnih
uzemljivaa koji se postavljaju du ograde u razmacima od najvie 50 m. tapni uzemljivai
moraju da budu dugaki najmanje 1,5 m. Ograde postrojenja mogu da se uzemlje i
uzemljivaem za oblikovanje potencijala koji se polau du ograde sa spoljanje strane na
udaljenosti od 1 m i na dubini 0,5 m.

45. Dozvoljeno je da uzemljenje metalne spoljanje ograde bude odvojeno od sistema

uzemljenja postrojenja, radi smanjenja napona dodira. Ako se ograda postrojenja povezuje sa
uzemljivaem postrojenja, to povezivanje se izvodi du ograde u razmacima od najvie 50 m.

46. Unutranje metalne ograde i metalni stupovi unutranjih ograda napravljenih od

neprovodnog materijala uzemljuju se vezivanjem za uzemljiva postrojenja. Ako spoljanja
ograda postrojenja nije povezana sa uzemljivaem postrojenja, unutranje ograde se galvanski
ne povezuju sa spoljanjom ogradom. Sigurno galvansko odvajanje spoljanje ograde postie
se ugradnjom dijelova ograde od neprovodnog materijala u unutranje ograde na mjestima
spajanja sa spoljanjom ogradom. Ugraeni izolacioni dijelovi moraju da budu dugaki
najmanje 2 m.

Iznoenje potencijala iz postrojenja

47. Kolosjeci koji ulaze u postrojenje moraju da se poveu sa uzemljivaem postrojenja.

Izuzetno, kolosjeci eljeznice na jednosmjernu struju moraju da se izoliraju od uzemljivaa
postrojenja i uzemlje posebnim uzemljivaem.

48. Ako je napon uzemljivaa postrojenja vii od vrijednosti dozvoljenog napona dodira
prema taki 10 ovog pravilnika (dio II), mora da se dokae da naponi dodira na mjestima
posluivanja du pruga na rastojanju od 200 m od postrojenja nisu vii od dozvoljenih. Ovaj
uvjet je ispunjen ako je na mjestima posluivanja stajalite izolirano slojem ljunka ili krupno
tucanog kamena debljine najmanje 10 cm, ili slojem asfalta debljine najmanje 1 cm.

15
49. U kolosjeke neelektrificirane eljeznice koji ulaze u postrojenja, na vie mjesta moraju da
se ugrade izolacioni umetci, tako da se sprijei premoenje razdvojenih dijelova kolosjeka
vagonima ili drugom opremom.

50. Ako je napon uzemljivaa postrojenja vie od 1,5 puta vii od vrednosti dozvoljenog
napona dodira prema taki 10 ovog pravilnika (dio II), metalne vodovodne cijevi koje ulaze u
postrojenje moraju da se razdvoje od uzemljivaa postrojenja umetanjem cijevi od
izolacionog materijala. Dijelovi cijevi razdvajaju se van postrojenja, na mjestu ulaska
cjevovoda u postrojenje. Kod cjevovoda kod kojih je takvo razdvajanje neizvodljivo zbog
konstrukcije, prenika i namjene, uvjeti bezbjednosti od opasnih napona dodira du cjevovoda
postiu se uzemljenjem cjevovoda na vie mjesta du trase, izoliranjem cjevovoda na
dijelovima izloenim dodiru ili oblikovanjem potencijala.

51. Ako je napon uzemljivaa postrojenja vie od 1,5 puta vii od vrijednosti dozvoljenog
napona dodira prema taki 10 ovog pravilnika (dio II), za svjetiljke koje se napajaju iz
postrojenja, a nalaze se van ograde postrojenja, koriste se stupovi od izolacionih materijala ili
se preduzimaju slijedee mjere:
1) prikljuak napojnog kabela izvodi se preko transformatora za galvansko razdvajanje.
Napojni kabel mora da ima plat od izolacionog materijala. Neutralni provodnik napojnog
kabela mora da se povee sa masom stupa;
2) oko stupa sa svjetiljkama polae se uzemljiva za oblikovanje potencijala na razdaljini od
1 m i na dubinu od 0,5 m. Uzemljiva se povezuje sa masom stupa.
Odredbe ove take ne primjenjuju se na svjetiljke koje se napajaju preko javnih
(distributivnih) niskonaponskih mrea.

52. Ako se pri zemljospoju u postrojenju na koje su vezana postrojenja za neposredno

napajanje javnih (distributivnih) niskonaponskih mrea, preko plateva, armatura ili
elektrinih zatita napojnih kabela iznose potencijali koji u napajanim postrojenjima i dalje u
niskonaponskim mreama i instalacijama potroaa mogu da izazovu napone dodira vie od
dozvoljenih napona dodira prema taki 10 ovog pravilnika (dio II), moraju da se preduzmu
mjere za ograniavanje napona dodira na dozvoljene vrednosti. Naponi dodira nii su od
dozvoljenih napona dodira ako naponi uzemljenja u postrojenjima za neposredno napajanje
javnih (distributivnih) niskonaponskih mrea ne prelaze dvostruku vrijednost dozvoljenih
napona dodira. U suprotnom, primjenjuje se jedna, ili kombinacija vie slijedeih mjera:
1) sniavanje napona uzemljivaa postrojenja iz koga se iznosi potencijal (smanjenje struje
zemljospoja, impedanse uzemljenja postrojenja, redukcionih faktora vodova preko kojih se
napaja postrojenje i sl.);
2) preduzimanje dodatnih zatitnih mjera u niskonaponskoj mrei i instalacijama potroaa
(izjednaavanje potencijala kod potroaa i drugih ugroenih objekata niskonaponske mree,
zatitno izoliranje i sl.);
3) skraenje vremena trajanja zemljospoja u postrojenju iz koga se iznosi potencijal, to se
postie odgovarajuim izborom i podeavanjem ureaja relejne zatite;
4) izoliranje jednog kraja elektrine zatite kabela koji ima izolirani plat.

Dodatne mjere zatite sekundarnih krugova

53. U postrojenjima nazivnog napona vieg od 110 kV moraju da se primjene dodatne mjere
zatite sekundarnih strujnih krugova od elektromagnetske indukcije.

16
54. Svi provodnici uzemljivake mree polau se na istu dubinu. Zemljovodi moraju da budu
to je mogue krai. Ako se aparati uzemljuju direktno preko provodnika uzemljivake mree
prema taki 21 ovog pravilnika (dio II), petlja koju ovaj provodnik gradi kratko se spaja u
ravni uzemljivaa.

55. Kabeli sekundarnih krugova polau se, gdje god je to mogue, paralelno sa provodnicima
uzemljivake mree. Ako kabeli prave petlje, moraju da se poloe u istu ravan sa
uzemljivakom mreom.

56. Slobodne ile i metalni platevi kabela sekundarnih veza moraju da se uzemlje na obadva
kraja.

57. Zemljovodi u relejnim kuicama moraju na vie mjesta da se veu za metalne dijelove
konstrukcije kuita. Na zidove relejne kuice postavljaju se sabirni zemljovodi na visini
polaganja kabela sekundarnih krugova.

58. Komandna tabla na koju se vezuju kabeli sekundarnih krugova mora da se vee za
uzemljiva postrojenja posebnim provodnikom uzemljivaa koji prati kabele.

Uzemljenje stupova i opreme na stupovima

59. Stupovi se uzemljuju saglasno odredbama propisa o tehnikim normativima za izgradnju

nadzemnih elektroenergetskih vodova i prema ovom pravilniku.

60. Zatitni provodnici nadzemnih elektroenergetskih vodova moraju da se veu za

uzemljiva postrojenja u koje ulaze.

61. Nosee konstrukcije rastavljaa na drvenim stupovima ne moraju galvanski da se poveu

sa uzemljivaem stupa, u kom sluaju se u poluge za rukovanje ugrauju izolatori koji imaju
dovoljnu mehaniku vrstou i izolacioni nivo koji nije manji od nivoa koji obezbjeuju
izolatori faznih provodnika voda, pri emu dio poluge ispod izolatora mora galvanski da se
povee sa uzemljivaem stupa.
Uzemljiva stupa mora da se izvede neovisno od terenskih uvjeta.

62. Nosea konstrukcija i poluge rastavljaa na metalnom ili armiranobetonskom stupu, kao i
na drvenom stupu iji su metalni dijelovi meusobno povezani moraju da se veu za
uzemljiva stupa.
Uzemljiva stupa mora da se izvede neovisno od terenskih uvjeta.

63. Metalni platevi, armature i elektrina zatita zavrnica energetskih kabela na stupovima
moraju da se uzemlje vezivanjem za uzemljiva stupa.
Uzemljiva stupa mora da se izvede neovisno od terenskih uvjeta.

64. Konstrukcija stupa transformatorskog postrojenja na stupu treba da omogui jednostavnu i

pouzdanu galvansku vezu svih metalnih dijelova koji nisu pod naponom sa uzemljivaem
stupa, preko sabirnog zemljovoda. Na sabirni zemljovod prikljuuju se: kuite energetskog
transformatora, kuite kondenzatora, uzemljenje odvodnika prenapona, uzemljenje
sekundarnih krugova mjernih transformatora i metalni dijelovi ostalih visokonaponskih i
niskonaponskih naprava na stupu koji nisu pod naponom.

17
Kao sabirni zemljovod moe da se koristi metalna konstrukcija stupa, odnosno najmanje jedna
armaturna ipka armiranobetonskog stupa prenika najmanje 10 mm, koja se protee od vrha
do dna stupa.

Pokretna transformatorska postrojenja

65. Zatitno uzemljenje pokretnih transformatorskih postrojenja mora da ispunjava uvjete

predviene odredbama ovog pravilnika koji se odnose na dimenzioniranje uzemljenja.

66. Pokretna transformatorska postrojenja na vozilima ograuju se tako da se sprijei sluajni

dodir dijelova vozila, prikljunog stupa i zemljovoda. Vozilo mora da ima izolirano stajalite
za osoblje.

67. Uzemljenje pokretnog transformatorskog postrojenja koje slui za napajanje mree niskog
napona izvodi se prema odredbama propisa o tehnikim normativima za zatitu
niskonaponskih mrea i pripadajuih transformatorskih stanica.

Povremeno uzemljivanje i kratko spajanje

68. Prije izvoenja radova na vodu, vod se iskljuuje, kratko se spaja i uzemljuje najmanje na
jednom kraju.

69. Zemljospojnici (rastavljai za uzemljenje) moraju da ispunjavaju uvjete predviene

vaeim standardima.

70. Kontakti prenosnih naprava za uzemljivanje moraju da budu dimenzionirani za trajnu

struju od najmanje 200 A. Za uzemljavanje se koriste savitljiva bakarna uad presjeka
najmanje 25 mm2 . Kontakti i uad dimenzioniraju se tako da mogu da izdre struju
zemljospoja najmanje 1 s. Presjeci uadi biraju se prema taki 7 i 8 ovog pravilnika (II dio).

71. Uklopna klijeta i uklopne mjerne motke ne smiju da se uzemlje, a kada su van upotrebe,
moraju da budu zatiene od vlage.

Uzemljenje gromobranske instalacije postrojenja

72. Gromobranska instalacija postrojenja galvanski se povezuje sa uzemljivaem postrojenja

to je mogue kraim zemljovodima.
Zemljovodi koji su postavljeni van ograde postrojenja moraju da se zatite od dodira.

III MJERENJA, KONTROLE I PREGLEDI SISTEMA UZEMLJENJA

Podjela objekata i vrste mjerenja, kontrole i pregleda sistema uzemljenja

1. Prema karakteristikama, uzemljeni objekti se razvrstavaju u slijedee grupe:

1) OB1 - postrojenja iji najvii nazivni napon iznosi 110 kV i vie, a koja se razvrstavaju u
slijedee grupe:
a) OB1.1. - postrojenja iji je uzemljiva izraen od pocinanog elika;

18
 b) OB1.2 - postrojenja iji je uzemljiva izraen od bakarnih provodnika ili provodnika od
drugih metala presvuenih bakrom;
c) OB1.3 - postrojenja koja se nalaze u zgradi sa temeljnim uzemljivaem, a iz postrojenja
polaze najmanje dva kabela koji djeluju kao uzemljivai i ija je ukupna otpornost
rasprostiranja najmanje dva puta manja od otpornosti rasprostiranja uzemljivaa postrojenja;

2) OB2 - postrojenja iji je najvii nazivni napon nii od 110 kV, osim postrojenja koja
neposredno napajaju javnu (distributivnu) niskonaponsku mreu, a koja se razvrstavaju u
slijedee grupe:
a) OB2.1 - postrojenja iji je uzemljiva izraen od pocinanog elika;
b) OB2.2. - postrojenja iji je uzemljiva izraen od bakarnih provodnika ili provodnika od
drugih metala presvuenih bakrom;
c) OB2.3 - postrojenja koja se nalaze u zgradi sa temeljnim uzemljivaem, a iz postrojenja
polaze najmanje dva kabela koji deluju kao uzemljivai i ija je ukupna otpornost
rasprostiranja najmanje dva puta manja od otpornosti rasprostiranja uzemljivaa postrojenja;

3) OB3 - postrojenja koja neposredno napajaju javne (distributivne) niskonaponske mree;

4) OB4 - tehnoloki kompleks (elektrane, eljezare, industrijski kombinati i sl.), koji

obuhvata vie elektroenergetskih postrojenja i ima mreu kabela i drugih metalnih
instalacija u tlu koje su povezane meusobno i sa temeljnim uzemljivaima zgrada ili
armaturom temelja zgrade. Kompleks je ograen i pokriva povrinu od najmanje 160 000
m2 ;

5) OB5 - podstanice elektrine vue.

Mjerenja, kontrole i pregledi sistema uzemljenja

2. U tabeli 6. date su vrste obaveznih mjerenja, kontrole i pregleda koji se vre kod razliitih
uzemljenih objekata.
Ako je uzemljiva postrojenja izveden djelimino od pocinanog elika, a djelimino od
bakra, primjenjuju se vrste mjerenja, kontrole i pregleda predviene za uzemljivae od
pocinanog elika.
Tabela 6: Obavezna mjerenja, kontrole i pregledi
Pri projektovanju Prije putanja u pogon ili poslije radova U toku eksploatacije objekta
na sistemu uzemljenja
objekt vp kgp Zu Ud Uk vp kgp Zu Ud Uk T(god)
OB1.1 + + + + +1) +2) + + + +1) +2) 5
1)
OB1.2 + + + + + +2) + + + +1) +2) 10
1)
OB1.3 + + + + + +2) + + + - - 5
1)
OB2.1 - + - + + - + - + +1) - 5
OB2.2 - + - + +1) - + - + +1) - 10
OB2.3 - + - + +1) - + - + - - 5
OB3 - + - + +1) - + - + - - 10
OB4 - + + + +1) - + + + - - 5
OB5 + + + + +1) +2) + + + + +2) 2

Oznake u tabeli 6. imaju slijedea znaenja:

+ obavezno;
- nije obavezno;
+1) obavezno samo u sluajevima predvienim tabelom 5;
19
+2) obavezno samo u sluajevima predvienim takom 15 (dio II) ovog pravilnika;
- specifina elektrina otpornost tla;
vp - vizuelni pregled;
kgp - kontrola galvanske povezanosti opreme i metalnih masa postrojenja;
Zu - impedansa sistema uzemljenja;
Ud - napon dodira;
Uk - napon koraka;
T - periodinost mjerenja, kontrole i pregledi.

3. Kvalitet spojeva i stanja zatite od korozije sistema uzemljenja ocjenjuje se vizuelnim

pregledom (vp), koji obuhvata:
1) pregled spojeva zemljovoda sa kuitima uzemljenih ureaja;
2) pregled veza za meusobno povezivanje metalnih konstrukcija;
3) pregled veza i spojeva za izjednaavanje potencijala;
4) pregled veza za uzemljenje neutralne take energetskog transformatora;
5) pregled svih ostalih vidljivih dijelova sistema uzemljenja.

4. Za mjerenje specifine elastine otpornosti tla ( ) primjenjuje se metoda sa etiri sonde ili
metoda sa pobijanjem probnog tapa, ovisno od terenskih uvjeta i dimenzija uzemljivaa.

5. Otpornost rasprostiranja uzemljivaa (Ru ) mjeri se naizmjeninom strujom ija frekvencija

nije manja od 16 2/3 Hz niti vea od 150 Hz. Kod uzemljivaa koji pokrivaju povrinu koja
nije vea od 100 m2 koriste se kompenzacione (mosne) metode ili metode sa mjerenjem struje
i napona. Kod ostalih uzemljivaa koristi se samo metoda sa mjerenjem struje i napona.
Impedansa sistema uzemljenja (Zuz ) za postrojenja iji najvii nazivni napon iznosi 110 kV i
vie mjeri se naizmjeninom strujom 50 Hz pomou metode sa mjerenjem struje i napona.

6. Kontrola galvanske povezanosti (kgp) dijelova opreme i metalnih masa postrojenja sa

uzemljivaem i meusobno vri se proputanjem ispitne struje jaine najmanje 15 A, bez
odvajanja na spojnim mjestima.

7. Mjerna shema za metodu sa mjerenjem struje i napona prikazana je na slici 3. Zatitni

provodnici nadzemnih vodova, metalni platevi i elektrina zatita kabela ne smiju pri
mjerenju da se razdvajaju od sistema uzemljenja. Prikljuenjem izvora naizmjeninog napona
50 Hz izmeu uzemljivaa objekta i pomonog uzemljivaa uspostavlja se mjerna struja Im.
Napon na uzemljivau po uspostavljanju mjerne struje odreuje se mjerenjem raspodjele
potencijala po povrini tla na pravcu koji se bira tako da se izbjegne utjecaj magnetskog polja
od uspostavljenog strujnog kruga. Impedansa uzemljenja jednaka je:
U
Zu m
r Im
gdje su:
Um - izmjereni napon uzemljivaa;
Im - uspostavljena mjerna struja;
r - redukcioni faktor voda koji se koristi pri mjerenju.
Mjerna struja mora da bude dovoljno velika da bi se odstranio utjecaj smetnji na izmjerene
napone. Za otklanjanje utjecaja lutajuih struja koristi se metoda promjene polariteta, ili neka
druga metoda, u ovisnosti od opreme koja se koristi i drugih uvjeta.

20
 Slika 3- Mjerenje impedanse uzemljenja, napona dodira i napona koraka

8. Napon dodira (Ud) mjeri se izmeu uzemljenih metalnih masa i moguih stajalita na tlu
koja su na rastojanju 1 m od uzemljenih masa. Napon dodira mjeri se direktno primjenom
odgovarajue opreme koja ukljuuje otpornost ovjekovog tijela od 1000 i povrinu
kontakta stopala i tla od 200 cm2 za svako stopalo. Elektrode preko kojih se ostvaruje kontakt
sa tlom na stajalitu treba da se opterete silom od 500 N.
Napon dodira moe da se odredi i proraunom na osnovi izmjerene potencijalne razlike
dodira, primjenom izraza iz take 3 alineja 29 ovog pravilnika (dio I).

9. Napon koraka (Uk) mjeri se na povrini tla izmeu moguih stajalita na tlu koja su na
rastojanju 1 m. Napon koraka mjeri se direktno primjenom odgovarajue opreme koja
ukljuuje otpornost ovjekovog tijela od 1000 i povrinu kontakta stopala i tla od 200 cm2
za svako stopalo. Elektrode preko kojih se ostvaruje kontakt sa tlom na stajalitu treba da se
opterete silom od 500 N.
Napon koraka moe da se odredi i proraunom na osnovi izmjerene potencijalne razlike
koraka, primjenom izraza iz take 3 alineja 31 ovog pravilnika (dio I).

10. Izvrilac radova na mjerenju i kontroli na uzemljenju podnosi izvjetaj koji sadri:
1) datum mjerenja;
2) temperaturu i vlanost tla;
3) opis metode mjerenja;
4) popis mjerne opreme;
5) nacrt uzemljenja, mjernu shemu i prostorni raspored mjerne opreme;
6) rezultat mjerenja i prorauna;
7) dozvoljene vrijednosti mjernih veliina;
8) ocjenu uzemljenja;
9) zapaanja;
10) naziv firme i imena lica koja su vrila mjerenje.

21