OKRUGLI STOL

Zatita od poplava u Hrvatskoj

Vukovar, 18. - 19. listopada 2012.

ZATITA OD BUJINIH POPLAVA SUSTAVOM

RETENCIJA

prof.dr.sc. Neven Kuspili, dipl.ing.gra. a,

asis. Kristina Potoki, dipl.ing.gra. b, asis. Gordon Gilja, dipl.ing.gra. c

SAETAK
Za smanjenje opasnosti od poplava bujinim vodama esto se kao tehnika mjera
koriste retencije kao pojedinane graevine ili u okviru sustava vie graevina.
Iznalaenje mjerodavnih oborina temeljem kojih se dimenzioniraju retencije
sloenije je to je sloeniji sustav. Pri tome je jedan od kljunih elemenata korektno
izraen simulacijski model koji daje vjerodostojne prognoze nailazeeg vodnog vala.
U radu je prikazana metoda odreivanja opasnosti od poplava vezano uz vjerojatnost
pojave pojedinih kinih dogaaja. Dan je primjer analize na sloenom slivu potoka
Medveak, kao dijela sustava odvodnje brdskih voda Medvednice za zatitu grada
Zagreba od bujinih poplava. Kao rezultat simulacijskog modela prema predloenoj
metodi dobivena je procjena opasnosti od poplava za izgraeni sustav retencija na
podruju sliva Medveaka.
KLJUNE RIJEI: HEC - HMS, Retencija; Otjecanje; Vodni val; Opasnost od
poplava

1. UVOD
Koritenje retencija, kao tehnikog rjeenja zatite od bujinih poplava, vrlo je
esto u hidrotehnikoj praksi. Prema definiciji, retencije su ureeno podruje u
slivu vodotoka predvieno za vremenski krae zadravanje vode u svrhu zatite od
poplava. Njima se regulira vodni reim vodotoka. Prema raspoloivom prostoru,

a
Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Kaieva 26, Zagreb, 10.000, Republika Hrvatska, kuspa@grad.hr
b
Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Kaieva 26, Zagreb, 10.000, Republika Hrvatska, kpotocki@grad.hr
c
Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Kaieva 26, Zagreb, 10.000, Republika Hrvatska, ggilja@grad.hr
158 Neven Kuspili, Kristina Potoki, Gordon Gilja

kapacitetu korita vodotoka nizvodno od retencije te hidrolokim znaajkama sliva

oblikuju se i dimenzioniraju graevine koje ine retenciju. Zahtjev je da retencija bude
dimenzionirana tako da sigurnost od pojave poplave u nizvodnom podruju dosegne
neki povratni period. Jedna od osnovnih dilema je vezana uz pitanje na to treba
vezati taj povratni period, da li na oborinu ili na vodni val koji se javlja u koritu. Zbog
razloga nelinearne veze oborina - otjecanje ne radi se o istoj pojavi, jer oborina jednog
povratnog perioda ne daje vodni val istog povratnog perioda. Dodatnu sloenost
tome problemu daje injenica da za isti povratni period postoji niz oborina razliitog
trajanja i intenziteta.
Iznalaenje oblika vodnoga vala odreenog povratnog perioda za vodotoke gdje postoje
mjerenja protoka zadaa je koja za rezultat ima sigurno najvjerodostojniji podatak.
No u praksi emo nai vrlo malo primjera gdje imamo dovoljno veliki broj mjerenja
temeljem kojih bi mogli matematikom obradom odrediti mjerodavne vodne valove.
ak tovie uglavnom nemamo nikakva mjerenja. Tada nam jedino preostaje odabir
mjerodavne kie odreenog povratnog perioda kao ulazni parametar koji emo koristiti
za odreivanje projektnog vodnog vala. Iako se ini zadaa jednostavna, to i nije.
Problem je u tome da je transformacija oborine u otjecanje zajedno s transformacijom
vodnog vala u retenciji izrazito nelinearni proces, pogotovo u sloenim sluajevima
gdje se obrana od bujinih poplava rjeava sustavom retencija.

2. HIDRAULIKI PRORAUN RETENCIJE

Uinak retencije se oituje smanjivanjem maksimalnog protoka koji prolazi vodotokom
na nizvodnom podruju i produljivanjem trajanja velikih voda (isti volumen vode se
kroz vodotok proputa dulje vrijeme). Hidrauliki proraun retencija je nestacionarni
problem. Pojednostavljenje prorauna mogue je uz zanemarivanje utjecaja teenja
kroz retencijski prostor, pa se moe napisati jednadba kontinuiteta:
'9
4VUXO  4VUL]  (1)
'W
gdje su:

4VUXO  - Srednji protok dotjecanja u retenciju u vremenskom intervaluX 'W 

L] - Srednji protok otjecanja iz retencije u vremenskom intervalu
4VU  'W 
'9  - Promjena volumena vode u retenciji u vremenskom intervalu 'W 
'W  - Vremenski diskretizacijski interval.
Zatita od poplava u Hrvatskoj 159

Slika 1. Definicijska skica rada retencije

Ukoliko uvedemo diskretizaciju po vremenu, jednadba (1) moe se napisati u

obliku:
4LXO  4LXO 4LL]  4LL] 9L   9L
  (2)
  'W
gdje su:
4LXO  - protok vode koja utjee u retenciju u trenutku i,
4LXO - protok vode koja utjee u retenciju u trenutku i+1,

4LL] - protok vode koja istjee iz retencije u trenutku i,

4LL] - protok vode koja istjee iz retencije u trenutku i+1,

9L - volumen vode u retenciji u trenutku i,

9L  - volumen vode u retenciji u trenutku i+1,

L - indeks vremenskog intervala.
Prebacivanjem na lijevu stranu nepoznate veliine, a na desnu stranu poznate veliine,
jednadba (2) prelazi u oblik:

9L  9
 4LL] 4LXO  4LXO   L  4LL] (3)
'W 'W
Nepoznate veliine vezane su zakonom istjecanja iz retencije, dok su poznate veliine
definirane podacima iz ulaznog hidrograma i iz prethodnog koraka u proraunu.
Ulazni hidrogram predstavlja zakonitost promjene protoka u vremenu vodnog vala
koji ulazi u retencijski prostor.
Proraun uinka retencije kao rezultat mora dati izgled izlaznog hidrograma, odnosno
zakonitost promjene protoka u vremenu vodnog vala koji izlazi iz retencije u nizvodni
vodotok. Da bi se uz pomo jednadbe (3) mogla obaviti ta zadaa, moramo imati
niz definiranih zakonitosti, odnosno funkcijskih veza izmeu volumena retencije,
vodostaja u retenciji, povrine retencije i protoka izlaza iz retencije.
160 Neven Kuspili, Kristina Potoki, Gordon Gilja

3. PRORAUN UINKA SUSTAVA RETENCIJA NA SLOENIM

SLIVOVIMA
Proraun retencijskog uinka kod sloenih slivova vrlo je zahtjevna zadaa. Razlog
je u tome to je uobiajeni kriterij za odreivanje dimenzije retencije maksimalni
protok izlaza iz retencije odreenog povratnog perioda. Openito je, kada govorimo
o slivovima, odnosno vodotocima na njima, unaprijed nemogue odrediti koja e kia
fiksnog PP i intenziteta, a razliitog trajanja, dati vei protok na pojedinim mjestima
na vodotoku.
S druge strane krajnji nam je cilj odrediti opasnost od poplava. Metoda odreivanja
opasnosti od poplava sastoji se od vie koraka. Prvenstveno treba odrediti kritina
mjesta na slivu na kojima je primijeena smanjena propusnost korita. Ta mjesta
nazivamo kritinim tokama (KT) ili kritinim dionicama. Na tim mjestima (ili
dionicama) potrebno je odrediti kapacitet korita.
Nadalje treba izraditi hidroloko-hidrauliki model sliva, unutar kojeg su definirani
svi njegovi elementi (karakteristike sliva, povrine, hidrografska mrea sa svim
elementima korita vodotoka, retencije na slivu i njihove hidraulike znaajke,
hrapavosti svih elemenata, itd.).
Dalje se provede hidroloko - hidrauliki prorauni vodnih valova na kritinim
tokama, za razne intenzitete i trajanja kia. Treba varirati kie razliitih trajanja i
intenziteta pri emu se svakoj od navedenih kinih situacija pridruuje povratni
period odreen odnosom intenzitet-trajanje-povratni period (ITP krivulje) kako bi
se za svaki povratni period odredila kia koja daje maksimalni protok na pojedinim
tokama na vodotoku.
Iz dobivene veze povratnih perioda i pripadnih maksimalnih protoka, moe se, na
temelju poznatog kapaciteta korita na kritinim tokama, odrediti stupanj premaenja
kapaciteta korita na pojedinoj kritinoj toki.
Navedenu metodu najbolje je prezentirati na primjeru koji se daje u nastavnom
poglavlju.

4. PRIMJER PRORAUNA KOD SLIVA POTOKA MEDVEAK

Temeljem objanjene metode nainjen je primjer prorauna na slivu potoka
Medveak u Zagrebu. Prvenstveno je bilo potrebno izraditi model cijeloga sliva sa
svim geometrijskim i hidraulikim parametrima. Na slici 2. dan je shematski prikaz
sliva, na kojem su prikazani svi vodotoci, svi podslivovi i meuslivovi, sve retencije i
mjesta identificirana kao kritine toke. Na kritinim tokama definirani su kapaciteti
korita vodotoka (Tablica 1.), odnosno vrijednosti protoka koji jo moe proi koritom
a da ne doe do izlijevanja vode. Za svaki vodotok odreeni su njegovi geometrijski
parametri (popreni profil, uzduni pad, duljina) te hidrauliki parametar hrapavosti.
Podslivovi i meuslivovi definirani su sa svojim fizikim karakteristikama (povrina,
oblik, pad, propusnost, hrapavost, ). Retencije su odreene svim funkcijskim
Zatita od poplava u Hrvatskoj 161

vezama izmeu volumena retencije, vodostaja u retenciji, povrine retencije i protoka

izlaza iz retencije.

Slika 2. Shema sliva potoka Medveak

Kritine toke na slivu odreene su kapacitetom korita (Tablica 1.).

KRITINA KAPACITET
TOKA KORITA
[m3/s]
KT1 10
KT2 12
KT3 20
KT4 11
KT5 4
KT6 14
KT7 8
KT8 8
KT9 28
KT10 60
Tablica 1: Kapaciteti korita na kritinim mjestima
162 Neven Kuspili, Kristina Potoki, Gordon Gilja

Sljedea priprema podataka sastoji se u definiranju oborina za koje e se obavljati

prorauni. Oborine su odreene familijom ITP krivulja (Slika 3.).
1,80

1,60

1,40

1,20

PR 10
1,00
i [mm/min]

PR 20
PR 50
PR 100
0,80
PR 1000

0,60

0,40

0,20

0,00
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130 140 150 160 170 180 190 200 210 220 230 240 250
t [min]

Slika 3. ITP krivulje za grad Zagreb, 1B podruje

Iz definiranih familija ITP krivulja odabran je set podataka za koje e se izraditi

hidroloko - hidrauliki proraun. Pri tome treba uzeti u raun dovoljno veliki broj
podataka kako bi se mogli dobiti relevantni podaci kao rezultat prorauna. Koji puta
nee biti mogue otprve izabrati reprezentativni set podataka za sliv, ve e se podaci
morati nadopunjavati. Za konkretan primjer odabran je set podataka prikazan u
tablici 2.

povratni
period trajanje oborina [min]
[godina]
10 60 90 120 150 180 240 330 480

20 60 90 120 150 180 240 330 420 480

50 60 90 120 150 180 240 330 420

100 60 90 120 150 180 240 330 420

1000 30 60 90 120 150 180 240 330

Tablica 2. Odabrane situacije oborina iz ITP krivulja za proraune

Zatita od poplava u Hrvatskoj 163

Funkcijske veze izmeu volumena retencije, vodostaja u retenciji, povrine retencije

i protoka izlaza iz retencije dobivene su temeljem geometrijskih i hidraulikih
karakteristika retencija.

Slika 4. Situacija i presjek brane Lagvi

5. REZULTATI PRORAUNA
Redoslijed provedene analize sastoji se od sljedeih koraka:
Za kritine toke se za razliite kine situacije izrade hidrogrami (svaki hidrogram
odgovara jednoj kii jednog trajanja i jednog povratnog perioda), primjer na slici
6.,
Izrade se krivulje najveih maksimalnih vrijednosti protoka iz hidrograma za
razliite povratne periode i trajanja kie (za svaku kritinu toku), primjer na
slikama 7. i 8.,
Iz krivulja najveih maksimalnih vrijednosti protoka oitaju se najvee vrijednosti
za pojedini povratni period i izrade zavisnosti PP-Qmax (za svaku KT) , primjer na
slici 9.,
164 Neven Kuspili, Kristina Potoki, Gordon Gilja

Iz tih se krivulja za kapacitet korita oita pripadajui povratni period. Inverzna

vrijednost povratnog perioda predstavlja vjerojatnost da e doi do izlijevanja vode
iz korita.
Nastavno e biti prikazani rezultati prorauna, odnosno samo dio najzanimljivijih
prikaza koji ilustriraju cijeli postupak.

Slika 5. Prikaz izlaznih rezultata za retenciju Lagvi (krivulje vremenske promjene volumena
i vodostaja u retenciji, hidrogrami ulaza i izlaza iz retencije) kod kie PP 10 godina i trajanja
180 minuta
Zatita od poplava u Hrvatskoj 165

Slika 6. Neki od hidrograma za kritinu toku KT10 kod kia razliitih trajanja i PP

38 38.04
37.18

34.69
33

29.36
28
26.6
PP 10
23.83
Q [m3/s]

23 PP 20
21.5 PP 50
PP 100
18 18.45 PP 1000
17.49 15.99
15.46
13.78
13.36
13
12.04

8
7.29
4.44 4.544.364.63 4.83
4.3 4.49 4.58
4.39 4.1 4.55
4.28 4.67 4.45 4.64 4.63 4.61
3 3.92 4.07 4.21 4.28 4.34 4.41 4.44 4.42
0 60 120 180 240 300 360 420 480
t [min]
166 Neven Kuspili, Kristina Potoki, Gordon Gilja

14

12

10

8 PP 10
TREND ZA QMAXPP
Q [m3/s]

PP 20
PP 50
PP 100
6
PP 1000

0
0 60 120 180 240 300 360 420 480
t [min]

Slika 7. Krivulje najveih maksimalnih vrijednosti protoka iz hidrograma za razliite povratne

periode i trajanja kie (za kritine toke KT1 i KT6)

120
117,59
111,17
108,26

100

92,69

80
77,77
2.TREND ZA QMAXPP 76,08
70,75 PP 10
66,95
Q (m3/s)

PP 20
60 PP 50
58,21
53,73 PP 100
49,97 49,19 PP 1000
46,41
43,6 44,3 43,7 43,77
42,26
40 39,91 38,85 37,42
34,96 35,49
30,67 31,48 31,32 29,77 28,09
24,69 25,48 25,45 25,33 24,27 25,36 24,06
22,5 22,13 22,72
20 19,48
17,7

1. TREND ZA QMAXPP

0
0 60 120 180 240 300 360 420 480
t (min)

Slika 8. Krivulje najveih maksimalnih vrijednosti protoka iz hidrograma za razliite povratne

periode i trajanja kie (za kritinu toku KT10)
Zatita od poplava u Hrvatskoj 167

Qmax-PP na izlazu
Qmax (m3/s)

120
117,59

110

100

90

80

70
66,95
60

50 49,97

40

30 31,48
25,48
20
10 75 100 1000 PP (god)

Slika 9. Zavisnost najveih maksimalnih vrijednosti protoka za pojedini povratni period:

PP-Qmax (za KT10)

Treba prokomentirati postojanje lokalnih ekstrema na krivuljama za PP 100 i PP

50 godina (Slika 8.), to nam ukazuje na potrebu provoenja prorauna za dovoljan
broj trajanja kie, kako ne bi sluajno zbog neke utede u vremenu promaili pravi
maksimum i zbog toga izveli krive zakljuke.
Konano, nakon svih provedenih analiza potrebno je kapacitetu korita pridruiti
pripadajui povratni period i odrediti vjerojatnosti da e doi do izlijevanja vode iz
korita. U tablici 3. prikazani su rezultati te analize za prikazani primjer.

KRITINA KAPACITET PP VJEROJATNOST

TOKA KORITA [godina]
[m3/s]
KT1 10 32 0,0313
KT2 12 25 0,0400
KT3 20 18 0,0556
KT4 11 26 0,0385
KT5 4 7,5 0,1333
KT6 14 >1000 >0,0010
KT7 8 24 0,0417
KT8 8 5 0,2000
KT9 28 63 0,0159
KT10 60 75 0,0133
Tablica 3. Zakljuni rezultati analize sliva potoka Medveak za prikazani primjer
168 Neven Kuspili, Kristina Potoki, Gordon Gilja

Iz tablice 3. se moe vidjeti da, osim na kritinoj toki KT6, ne dobivamo potrebnu
sigurnost od plavljenja na kiu PP>100 godina ni na jednoj od preostalih 9 kritinih
toaka. Na temelju ove analize zakljuuje se da postojei sustav retencija obavlja samo
djelomino svoju funkciju i nema dostatnu sigurnost od kia povratnih perioda 100
godina.
Na kraju treba zakljuiti da je za prikazani primjer bilo potrebno provesti veliki broj
prorauna za:
5 povratnih perioda (10, 20, 50, 100 i 1.000 godina),
8 trajanja kie (iz raspona 30, 60, 90, 120, 150, 180, 240, 330, 420 i 480 min),
10 kritinih toaka na slivu,
to ukupno iznosi 5 x 8 x 10 = 400 prorauna. Broj provedenih prorauna je bio
potreban samo za jednu geometriju retencija. Proporcionalno broju varijantnih
rjeenja poveava se i broj potrebnih analiza i on moe dosegnuti stvarno veliki broj.
No ta nas injenica nikako ne smije obeshrabriti i pokolebati u procesu iznalaenja
najboljeg tehnikog rjeenja sa aspekta zatite od poplava.

ZAKLJUAK
Procjena opasnosti od poplava je vrlo sloen postupak, zbog niza imbenika koje
je mogue svrstati u dvije kategorije. Prva kategorija je opasnost pojave hidroloki
nepovoljnog dogaaja, a druga kategorija je vezana uz pouzdanost funkcioniranja
sustava. U ovome radu dana je metoda procjene samo dijela opasnosti vezanog uz
pojavu hidroloki nepovoljnog dogaaja u sluaju primjene retencija kao tehnike
mjere zatite od poplava.
Openito je, kada govorimo o slivovima, odnosno vodotocima na njima, unaprijed
nemogue odrediti koja e kia fiksnog PP i intenziteta, a razliitog trajanja, dati
vei protok na pojedinim mjestima na vodotoku. Prikazanom metodom mogue
je relativno tono odrediti koja kia daje najnepovoljniju situaciju na pojedinim
tokama branjenog podruja. Svakoj toj kii pridruen je povratni period, odnosno
vjerojatnost pojave. Usporedbom s kapacitetom korita dobiva se veliina opasnosti
od poplava. Takvi podaci vrijedni su pokazatelj za strateku odluku planera o potrebi
izgradnje ili dogradnje sustava za zatitu od poplava za pojedina podruja.
Zatita od poplava u Hrvatskoj 169

LITERATURA
[1] Hydrologic Modeling System; Technical Reference Manual, March 2005,
Approved for Public Release - Distribution Unlimited.
[2] Hydrologic Modeling System; Users Manual, Version 2.1, January 2001, Approved
for Public Release- Distribution Unlimited.
[3] Hydrologic Modeling System; Applications Guide, December 2002, Approved for
Public Release- Distribution Unlimited.
[4] Primijenjena hidrologija, Dionis Srebrenovi, Tehnika knjiga Zagreb, 1986.
[5] Applied hydrology, Ven Te Chow, McGraw-Hill Book Company, New York,
1988.
[6] Analiza dostignutog stupnja sigurnosti od poplava bujinih voda grada Zagreba.
izgradnjom retencija i daljnje planiranje sustava, (2005) Hidroinenjering,
Zagreb
[7] IDVOZG - Izmjene i dopune Vodoprivredne osnove grada Zagreba (1992).
[8] NOVAK., K., KUSPILI, N., KUNTEK, D., The Flood Risk Analysis of Areas
Defended by Retention System, Proceedings of 10th International Symposium on
Water Management and Hydraulic Engineering, ibenik, Croatia, 4-9 September
2007.
170 Zatita od poplava u Hrvatskoj