Gregg

Braden
Promijenite
uvjerenja,
iscijelite
sebe
Razbijanje paradigme
lanih ogranienja

s engleskoga prevela:
Radha Rojc-Belec

2010.

promijenite uvjerenja, iscijelite sebe.indd 3 15.9.2010 15:11:06

 U trenutku kad udahnemo prvi dah ivota ispunjeni smo
najveom silom u svemiru sposobnou da potencale
svog uma prenesemo u stvarnost svog sveta.
No, da bismo u potpunosti probudili tu mo,
potrebna je suptilna promjena u nainu na koji
razmiljamo o sebi u ivotu. Potreban je pomak u naim
uvjerenjima.

Upravo kao to zvuk stvara vidljive valove dok

prolazi kroz kapljicu vode, valovi uvjerenja
mrekaju se kroz kvantno tkanje svemira i preobraavaju
se u naa tela, iscjeljivanje, obilje i mir ili u bolest, oskudicu i
patnju koje doivljavamo u ivotu. Upravo kao to
moemo navesti zvuk da promeni svoje obrasce,
tako moemo promeniti i svoja uvjerenja, da bismo ouvali ili
unitili sve ono to nam je dragocjeno, ukljuujui i sam ivot.

U svetu podatnom poput gline, gdje se sve,

od atoma do stanica, menja kako bi odgovaralo
naim uvjerenjima, ogranieni smo samo nainom
na koji razmiljamo o sebi u tom svetu.

Ova je knjiga posveena naem prihvaanju takve

udesne moi i spoznaji da smo uvek
samo za jedno uvjerenje udaljeni od svoje najvee
ljubavi, najdubljeg iscjeljenja i najuzvienih uda.

promijenite uvjerenja, iscijelite sebe.indd 5 15.9.2010 15:11:06

 sadraj:

9 Uvod
21 1. Nov pogled na stvarnost: svemir kao raunalo svijesti
51 2. Programiranje svemira: znanost o uvjerenjima
85 3. Od mozga do uma: tko upravlja tvornicom naih
uvjerenja?
103 4. U to vjerujete?: krupno pitanje skriveno u samoj
jezgri vaeg ivota
125 5. Poznajete li kod, sami birate pravila: razbijanje
paradigme lanih ogranienja
145 6. Iscjeljivanje uvjerenja: kako ponovno ispisati kod svoje
stvarnosti
171 7. Prirunik za razumijevanje svemira

189 Zahvale
191 Biljeke
199 O autoru

promijenite uvjerenja, iscijelite sebe.indd 7 15.9.2010 15:11:06

 Uvod

Dopusti da te mirno privue vea snaga onog to uistinu ljubi.

Rumi (oko 1207.1273. godine), sufijski pjesnik

John Wheeler, pionir na podruju fizike, jednom je izjavio: Ako te-

kom dana niste otkrili neto neobino, to i ne bio osobito zanimljiv
dan.1
to bi za znanstvenika moglo biti neobine od otkria da smo,
pukim promatranjem sveta na jednom mjestu na neki nain promenili
dogaaje na nekom drugom? No, otkria nove fizike govore nam upravo
o tome. Jo je 1935. godine Albert Einstein, dobitnik Nobelove nagrade,
priznao kakav nemir mogu izazvati takvi kvantni efekti, nazvavi ih
sablasnim djelovanjem na daljinu. U eseju koji je napisao zajedno
s istaknutim fiziarima Borisom Podolskyim i Nathanom Rosenom,
ustvrdio je: Ni od jedne razumne definice stvarnosti ne moe se
oekivati da dopusti takvo djelovanje na daljinu.2
Upravo su te bizarne anomale u dananje doba potaknule monu
revolucu u nainu na koji razmiljamo o sebi i o svemiru. Tekom
veeg dela 20. stoljea znanstvenici su pokuavali shvatiti to nam
te kvantne neobinosti govore o nainu na koji funkcionira stvarnost.
Dokumentirana je injenica, primjerice, da ljudska svest pod odree-
nim uvjetima djeluje na kvantnu energu, na tvar od koje je sve nainjeno.
Ta je injenica otvorila vrata mogunosti koja pomie granice onog to
su nam u prolosti rekli da trebamo vjerovati. Sve vei broj dokaza
sad tvrdi da su ti neoekivani rezultati neto vie od pukih iznimaka.
Pitanje je samo Koliko vie?
Jesu li uinci promatraa koji utjeu na svoje eksperimente zapravo
vaan prozor u stvarnost u kojoj ivimo? Ako jesu, tada moramo
postaviti pitanje Govore li nam ti uinci i to tko smo mi u okvirima te st-
varnosti? Odgovor na oba pitanja je potvrdan: upravo su to zakljuci na
koje ukazuju nova otkria. Ti su zakljuci ujedno i razlog zbog kojeg
sam napisao ovu knjigu.

promijenite uvjerenja, iscijelite sebe.indd 9 15.9.2010 15:11:06

 10 PROMIJENITE UVJERENJA, ISCIJELITE SEBE

Promatrai ne postoje
Iako mi moda mislimo da samo promatramo svet, znanstvenici su
pokazali da zapravo ne mogue jednostavno neto promatrati. Bez
obzira na to je li nam panja usmjerena na kvantnu esticu tekom la-
boratorskog eksperimenta ili na neto drugo, od tjelesnog iscjeljivanja
do uspjeha u kareri ili meuljudskim odnosima, mi gajimo oekivanja
i uvjerenja o onome to promatramo. Ponekad smo svjesni tih ideja,
ali esto i nismo. Ta unutarnja iskustva postaju dio onog na to smo se
usredotoili. Promatranjem postajemo dio promatranog.
Prema Wheelerovim reima, na taj nain svi postajemo sudionici.
Zato? Kad panju usmjerimo na neko mjesto u nekom trenutku vre-
mena, u tome sudjeluje i naa svest. ini se da u prostranom polju
svesti ne postoji jasna granica koja nam govori gdje mi prestajemo, a
gdje poinje ostatak svemira. Kad na taj nain mislimo o svetu, postaje
nam jasno zato su nai preci vjerovali da je sve povezano. I jest, kad
je re o energi.
Dok znanstvenici i dalje istrauju to to tono znai biti sudionikom,
novi dokazi ukazuju na neizbjean zakljuak: ivimo u interaktivnoj
stvarnosti u kojoj menjamo svet oko sebe menjajui ono to se
dogaa u naoj nutrini dok promatramo taj isti svet. Menjamo svoje
misli, osjeaji i uvjerenja.

Poanta: Od iscjeljivanja bolesti i trajanja naeg ivota pa

do uspjeha u kareri i meuljudskim odnosima, sve to
doivljavamo kao ivot izravno je povezano s onim u to
vjerujemo.
Zakljuak: Da bismo promenili svoj ivot i meuljudske
odnose, iscelili se te doneli mir svojoj obitelji i naci,
potreban je samo jednostavan, ali precizan pomak u nainu
na koji koristimo svoja uvjerenja.

I sama pomisao da nae unutarnje iskustvo uistinu moe utjecati na

stvarnost pravo je krivovjerje za ljude koji prihvaaju ono to nas je zna-
nost navela da vjerujemo proteklih 300 godina. Sama ta ideja zamagljuje
sigurnosnu zonu koja tradicionalno odvaja znanost od duhovnosti, kao i
nas same od naeg sveta. Umjesto da o sebi razmiljamo kao o pasivnim
rtvama na mjestu gdje se, primjerice, stvari tek tako dogaaju bez
ikakva oiglednog razloga, takvo nas razmiljanje dovodi izravno do
zakljuka da smo mi presudan faktor u usmjeravanju vlastita ivota.

promijenite uvjerenja, iscijelite sebe.indd 10 15.9.2010 15:11:06

 Uvod 11

U tom se poloaju suoavamo s

neporecivim dokazima koji potvr-
1. kod uvjerenja
uju da smo mi graditelji vlastite
Eksperimenti pokazuju
stvarnosti. Osim te potvrde uviamo
da arite
da posjedujemo mo da bolest
nae panje menja pretvorimo u neto izumrlo, a rat
samu stvarnost protjeramo u sjeanje na prolost.
te da ivimo u Nenadano nam je nadohvat ruke
interaktivnom svemiru. klju kojim bismo mogli ostvariti
svoje najljepe snove. Sve se vraa
na nas: gdje se mi uklapamo u sve-
mir? to bismo to trebali raditi u ivotu?
to bi moglo biti vane nego da odgovorimo na ta pitanja, da shva-
timo implikace te revoluce na na ivot te da otkremo to to znai
nama? U svetu u kojem najvee krize pisane ljudske povesti sad
ugroavaju na opstanak, ulozi ne mogu biti vei.

Lane pretpostavke znanosti

Iako je revoluca naina na koji razmiljamo o sebi zapoela pre gotovo
100 godina, moda je prosjeni ljudi koji se pridravaju svog svakod-
nevnog rasporeda nisu ni zametili. Promjena koju ta revoluca donosi
naem uurbanom svakodnevnom ivotu, internetskim meuljudskim
odnosima i reality televizi dogaa se na tako suptilnoj razini da je
moda samo nekoliko ljudi uope i zametilo da je zapoela.
O tome vjerojatno niste itali u dnevnim novinama. Malo je vjerojatno
da je pitanje stvarnosti predmet razgovora na tjednim sastancima
osoblja ili u hodniku pokraj aparata za vodu, osim ako niste znanstvenik
koji pokuava razumjeti prirodu stvarnosti. Za te je ljude, dok razotkri-
vaju neka od najsvetih znanstvenih uvjerenja, revoluca slina jakom
potresu a se jaina ne moe ni izmjeriti. Posljedice te revoluce poput
neprekidnog zvunog udara odzvanjaju kao grmljavina kroz njihove
laboratore, uionice i udbenike. Ona za sobom ostavlja irok opseg
zastarjelih uenja, zahtevajui ponovno muno procjenjivanje odavna
ukorenjenih uvjerenja, pa onda i itavih karera.
Iako se doima tihom, preobrazba koju ta revoluca stvarnosti unosi
u na ivot eruptira silom kojoj ne ravna nedna revoluca iz prolosti,
jer su ista otkria koja su potakla ta pitanja dovela i do zakljuka da su
injenice za koje ve 300 godina vjerujemo da objanjavaju svemir i
nau ulogu u njemu pogrene. Temelje se na dve pretpostavke za koje
se dokazalo da su lane:

promijenite uvjerenja, iscijelite sebe.indd 11 15.9.2010 15:11:06

 12 PROMIJENITE UVJERENJA, ISCIJELITE SEBE

Prva lana pretpostavka: Prostor izmeu stvari je pra-

zan. Nova otkria nam sada govore da to jednostavno ne
istina.
Druga lana pretpostavka: Unutarnja iskustva naih osjeaja
i uvjerenja nemaju nikakva uinka na svet izvan naeg tela.
Pokazalo se da je i ta pretpostavka apsolutno pogrena.

Eksperimenti koji unitavaju staru znanstvenu paradigmu, objavljeni u

naprednim asopisima nakon to su ih pregledali drugi znanstvenici,
otkrivaju da smo uronjeni u polje inteligentne energe koja ispunjava ono
to smo pre smatrali praznim prostorom. Dodatna otkria bez ikakve
sumnje pokazuju da to polje reagira na nas preoblikuje se u prisutnosti
naih dubokih osjeaja i uvjerenja. To je ta revoluca koja menja sve.
To znai da smo sve otkako su u knjizi Philosophiae Naturalis Principia
Mathematica (Matematika naela prirodne filozofije) Isaaca Newtona
1687. godine uoblieni zakoni fizike ono to smo prihvaali kao svoje
sposobnosti i ogranienja temeljili na informacama koje su lane ili,
u najboljem sluaju, nepotpune. Otada se najvei dio znanosti temeljio
na uvjerenju da smo beznaajni. Ti su nas zakoni iskljuili iz jednadbe
ivota i stvarnosti!
Je li onda ikakvo udo to se esto osjeamo bespomono kad tre-
bamo pomoi svojim voljenima i sebi kad se suoimo s velikom ivot-
nom krizom? Iznenauje li uope to se neretko osjeamo isto tako
bespomono kad vidimo da nam se svet menja tako brzo da kaemo
da puca po avovima? Iznenada je sve dostupno, od naih osobnih
sposobnosti i ogranienja, do nae kolektivne stvarnosti. Gotovo bismo
mogli rei da nas stanje naeg sveta gura prema novim granicama
same svesti, prisiljavajui nas da iznova otkrivamo tko jesmo, kako
bismo preivjeli ono to smo stvorili.
Razlog to ste moan imbenik u ovoj revoluci jest to to se revolu-
ca u potpunosti temelji na neemu to vi i ja radimo upravo sada,
ovog trenutka. Sami i zajedno, individualno i kolektivno, svjesno i
nesvjesno, svi mi odabiremo nain na koji razmiljamo o sebi, kao i ono
to vjerujemo da je istina o svetu. Posljedice naih uvjerenja okruuju
nas u obliku naeg svakodnevnog iskustva.
Revoluca znanstvenog razumevanja ukazuje da se stvarnost naeg
ivota, od naeg osobnog zdravlja i meuljudskih odnosa do globalnog
rata i mira, sastoji od naih valova uvjerenja, koji oblikuju kvantnu
tvar od koje je sve nainjeno. Sve je to povezano s onim to vjerujemo
o svetu, svojim sposobnostima, ogranienjima i samima sebi.

promijenite uvjerenja, iscijelite sebe.indd 12 15.9.2010 15:11:06

 Uvod 13

Neporecive injenice
Dobro, rei ete, sve smo to ve i pre uli. Naivno je, a moda ak i
oholo, ustvrditi da naa osobna uvjerenja na bilo koji nain djeluju na
svemir. Stvari naprosto ne mogu biti tako jednostavne. Pre dvadeset
godina, kao znanstvenik obrazovan na konvencionalan nain, i ja bih
se bio sloio s vama.
Na prvi pogled izgleda da u naem tradicionalnom pogledu na svet
ne postoji nita to bi naim unutarnjim uvjerenjima omoguavalo da
budu imalo utjecajna, a kamoli da mogu menjati i sam svemir, sve
dok ne ponemo istraivati ono to nam govore nova otkria. Iako su
rezultati istraivanja koja menjaju stvarnost objavljeni u vodeim
strunim asopisima, esto su opisani znanstvenim rjenikom koji
prikriva mo njihova smisla kad je re o laicima.
Upravo tu u priu ulazi naa revoluca. Iznenada nam vie ne
potreban jezik znanosti da nam kae da smo moan dio naeg sveta.
To nam pokazuje na svakodnevni ivot. No, vjerujem da mi traimo
kljueve za primjenu svoje moi na ono to se dogaa u svetu.
Pretpostavljam da e budui narataji ovo povesno razdoblje smatrati
prekretnicom, kad su nas uvjeti na naem planetu prisilili da otkremo
kako svemir uistinu djeluje i da prihvatimo svoju interaktivnu ulogu u
njemu. Umjesto da se pridravamo prva tri stoljea znanstvenih prikaza
koji su nas predstavljali kao bespomone rtve ivota, nova znanost
ukazuje da je istina posve suprotna. Krajem 20. i poetkom 21. stoljea
istraivanja su otkrila sljedee injenice:

Prva injenica: Svemir, na svet i naa tela nainjeni su od

zajednikog polja energe koje je znanost prepoznala u 20.
stoljeu, a sada ga naziva imenima kao to su polje, kvantni
hologram, Boji um, um prirode i boanska matrica.3
Druga injenica: U okviru polja boanske matrice stvari
koje su bile fiziki povezane, a nakon toga su odvojene, dje-
luju kao da su jo povezane, zahvaljujui pojavi poznatoj
kao spregnutost.4
Trea injenica: Ljudska DNK izravno utjee na ono to se
dogaa u boanskoj matrici, a nain na koji to radi naizgled
se suprotstavlja zakonima vremena i prostora.5
etvrta injenica: Ljudsko uvjerenje (kao i osjeaji i emoce
koji ga prate) izravno menjaju DNK koja utjee na ono to
se zbiva u boanskoj matrici.6

promijenite uvjerenja, iscijelite sebe.indd 13 15.9.2010 15:11:06

 14 PROMIJENITE UVJERENJA, ISCIJELITE SEBE

Peta injenica: Kad promenimo svoja uvjerenja o svom

telu i svom svetu, boanska matrica prevodi tu promjenu
u stvarnost naeg ivota.7,8

Imajui na umu ta i slina otkria, moramo si postaviti pitanje koje

moda najvie razotkriva Raamo li se obdareni prirodnom sposobnou
stvaranja i menjanja samih sebe i sveta? Ako je tako, tada moramo biti
spremni postaviti jo tee pitanje Imamo li odgovornost da upotrebimo
svoju mo dok smo suoeni s moda najveim pretnjama budunosti svojeg
ivota, sveta, pa ak i svoje vrste?

Kucnuo je as
Jasno je da ne znamo sve ono to se moe znati o tome kako svemir
djeluje, kao ni o svojoj ulozi u njemu. Iako e nova istraivanja nedvoj-
beno razotkriti i dublje uvide, mogli bismo ekati jo stotinu godina, a
da ipak ne otkremo sve odgovore. Sve se vei broj znanstvenika slae
s miljenjem da moda nemamo toliko vremena na raspolaganju.
Neki znanstvenici, kao to je sir Martin Rees, profesor astrofizike na
sveuilitu Cambridge, tvrde da imamo samo 50 posto ansi da 21. stoljee
preivimo bez tekog nazadovanja.9 Iako su oduvek postojale prirodne
katastrofe s kojima smo se morali boriti, sada u obzir moramo uzeti i novu
kategoru pretnji koje Rees naziva izazvane ljudskim faktorom.
Nove stude, kao to su one objavljene u posebnom izdanju asopisa
Scientific Americans (listopad 2005. godine), pod naslovom Raskrije
za planet Zemlju kao da ponavljaju Reesova upozorenja, govorei:
Sljedeih 50 godina bit e presudno za utvrivanje moe li ljudska
rasa koja sada ulazi u jedinstveno razdoblje svoje povesti sebi osigurati
najbolju moguu budunost (naglasio autor).10
U nizu eseja razliitih strunjaka s razliitih podruja, od globalnog
zdravlja i koritenja energe do odrivih naina ivota, istie se opa
suglasnost da jednostavno ne moemo nastaviti energu iskoritavati kao
dosad, da ne moemo nastaviti s razvojem tehnologe u dosadanjem
smjeru i s neprestanim rastom stanovnitva, ako oekujemo da emo
preivjeti sljedeih stotinu godina. Te probleme dodatno komplicira
sve vea pretnja svjetskog rata koju, barem djelomino, potie nadme-
tanje za te iste osiromaene resurse koji se navode u esejima. Moda
je jedinstvenost naeg vremena najbolje opisao biolog E. O. Wilson s
Harvarda. On tvrdi da upravo ulazimo u usko grlo u vremenu, kad
e i nai resursi i naa sposobnost rjeavanja trenutanih problema biti
napregnuti do krajnjih granica.

promijenite uvjerenja, iscijelite sebe.indd 14 15.9.2010 15:11:06

 Uvod 15

No, strunjaci navode i dobre vesti, govorei da ako upravljai

uspu ispravno postaviti temeljnu strukturu, budunost ovjeanstva
osigurat e tisue svjetovnih odluka. Najvei se napredak najee odva
u ovozemaljskim pitanjima.11 Nema nikakve dvojbe da postoji bezbroj
odluka koje e svatko od nas morati doneti u bliskoj budunosti. No,
ne mogu se odupreti pomisli da e jedna od najtemeljitih, a moda i
najjednostavnih, biti odluka da prihvatimo ono to nam nova znanost
pokazuje o tome tko jesmo i koje je nae mjesto u svemiru.
Ako uspemo prihvatiti mone dokaze da sama svest, a s njom i
naa uloga u njoj, predstavlja kariku koja nedostaje u teorama o funk-
cioniranju stvarnosti, tada se sve menja. U toj promjeni poinjemo
iznova. Tako postajemo dio svega onog to vidimo i doivljavamo vie
nismo odvojeni od sveta.
Upravo je zbog toga ta revoluca tako mona. Ona sveukupno
ov jeanstvo vraa ravno natrag u jednadbu svemira. Takoer nam
dodjeljuje ulogu razrjeavanja velikih kriza naeg vremena, umjesto da
ih prepustimo buduem narataju ili jednostavno sudbini. Budui da
smo graditelji svoje stvarnosti, obdareni moi da premjetamo atome
same matere, koji problem ne bismo mogli reiti i koje bi rjeenje
uope moglo biti izvan naeg dohvata?

Mo odabira mo je koja
omoguuje promjene
Neke bi ljude mogla uznemiriti mogunost da se trebamo osloniti na neto
u sebi kako bismo se suoili s izazovima naeg vremena, umjesto da ovisimo
o znanosti i tehnologi vanjskog sveta. Kako bismo mogli nauiti raditi neto
tako znaajno i tako preko potrebno?, pitanje je koje se esto postavlja. Za njim
najee sledi i drugo Ako e tako biti u budunosti, kako emo to sada nauiti,
i to tako na brzinu? Moda je na oba pitanja najbolje odgovoriti reima
filozofa i pjesnika 20. stoljea Halila Dubrana.
U svojoj klasinoj knjizi Prorok Dubran nas podsjea to znai imati
velik dar i znati da njegova mo ve prebiva u nama. Kae: Nitko
vam ne moe otkriti nita osim onoga to ve prebiva, napola usnulo,
u praskozorju vaega znanja.12 Reima koje su i danas lepe kao to
su bile kad su 1923. godine prvi put objavljene, Dubran nam govori
da ne moemo nauiti ono to ve ne znamo. A na ovaj smo svet doli
sa spoznajom kako da upotrebimo svoja uvjerenja.
Stoga ova knjiga ne govori da trebamo nauiti ponovno napisati
kod stvarnosti, nego da trebamo prihvatiti kako ve posjedujemo tu

promijenite uvjerenja, iscijelite sebe.indd 15 15.9.2010 15:11:06

 16 PROMIJENITE UVJERENJA, ISCIJELITE SEBE

mo, a to su istraivali mnogi mistici u prolosti, ukljuujui i drevnog

sufijskog pjesnika Dalala al-Ruma. Kakva smo mi udna bia, kae
Rumi, da se sjedei u dnu mranoga pakla plaimo vlastite besmrt-
nosti.13 Tim reima veliki mistik opisuje ironu naeg misterioznog
stanja u ovom svetu.
S jedne nam strane govore da smo krhka i bespomona bia u svetu
gdje se stvari jednostavno dogaaju bez ikakva vidljivog razloga. S
druge strane, nae nam najstare i najpotovane duhovne tradice
govore da postoji sila koja ivi u svakome od nas, mo jaa od svega na
svetu. Te rei prati i obeanje da emo preivjeti najmrane trenutke
ivota, kao i ohrabrenje da su tegobna razdoblja samo dio putovanja
koje nas vodi do mjesta gdje nam se ne moe dogoditi nita loe. Ne
ni udo da smo zbunjeni, bespomoni, a ponekad ak i besni dok
promatramo patnje svojih voljenih i sudjelujemo u agoni koja katkad
podsjea na pakao na zemlji.
to je, dakle, istina? Jesmo li beznadno krhke rtve dogaaja izvan nae
moi ili smo moni stvaratelji u kojima prebivaju usnule sposobnosti koje
smo tek poeli razumevati? Odgovor bi nam mogao razotkriti rjeenje
jedne od najdubljih mistera nae prolosti, koje je takoer i arina toka
nekih od najveih kontroverzi u znanstvenim raspravama dananjice.
Zato? Zato to na oba pitanja moemo odgovoriti istim odgovorom: da!
Da, ponekad smo rtve okolnosti. Da, ponekad smo moni stvarite-
lji tih istih okolnosti. Koju emo od te dve uloge iskusiti odreuju
odluke koje donosimo u ivotu, odluke utemeljene na naim uvjerenjima.
Zahvaljujui boanskoj moi ljudskog uvjerenja, obdareni smo podjed-
nako boanskom sposobnou da ono to vjerujemo prenesemo u ivot
u matrici energe koja nas okruuje.

Zato sam napisao ovu knjigu?

Dok sam pisao Boansku matricu*, odmah mi je bilo jasno da bi se naa
uloga u prihvaanju uda lako mogla izgubiti kao popratna pria u
sveobuhvatnoj poruci knjige. Za opisivanje jezika naih uvjerenja i
kako nam taj jezik omoguuje da postanemo graditelji svog ivota bila
je potrebna nova knjiga.
Na ovim stranicama otkrit ete kako isceliti lana uvjerenja koja
su vas moda ograniavala u prolosti. Osim toga,
Otkrit ete uvjerenja koja e preokrenuti tek bolesti u
vaem telu.

* Knjiga je objavljena u nakladi V.B.Z.-a (2008.)

promijenite uvjerenja, iscijelite sebe.indd 16 15.9.2010 15:11:06

 Uvod 17

Upoznat ete se s uvjerenjima koja stvaraju trajne i brine

odnose u vaem ivotu.
Otkrit ete uvjerenja koja donose mir u va ivot, vau
obitelj, vau zajednicu i celi svet.

Koliko god nam se mir, meuljudski odnosi i iscjeljivanje mogli uiniti

meusobno razliitima, svi se temelje na istom naelu: na jeziku uv-
jerenja i osjeajima prema onome u to vjerujemo.
Istraivanje uvjerenja po svojoj je prirodi iznimno osoban pothvat.
Otkrivajui kako vlastita uvjerenja uklopiti u obuhvatna kolektivna
uvjerenja nae kulture, religskih uenja, obitelji i pratelja, svatko od
nas shvaa ih pomalo druke. Budui da je re o takvom iskustvu,
vjerojatno postoji isto onoliko ideja o tome to je uvjerenje, koliko ima
i ljudi s uvjerenjima.
U sedam saetih poglavlja pozivam vas da se upustite u nov i vjero-
jatno prilino druki nain razmiljanja o sebi, svom ivotu i svetu.
Za neke e ovakav nain promatranja stvari predstavljati suprotnost
svemu to su dosad nauili. Drugima e probuditi dovoljno jaku znati-
elju da krenu novim putem samootkrivanja.
Za sve je vano da odmah na poetku znate to moete oekivati
od sljedeih informaca. Ako ste slini meni, na poetku putovanja
volite znati kamo ste krenuli. Zbog toga u vam precizno navesti to
ova knjiga jest, a to ne:

Ovo ne struna knjiga. Iako u iznositi napredne informace

koje nas potiu da ponovno razmislimo o svom odnosu sa svetom,
ovo djelo ne napisano kako bi odgovaralo formatu ili standardima
znanstvenog rada ili strunog asopisa.
Ovo ne istraivaki rad koji su pregledali strunjaci. Nedno
poglavlje i nedan izvjetaj o istraivanju nisu proli kroz dugotrajan
proces recenze strunog odbora ili odabranog panela strunjaka
koji na svet promatraju oima jednog jedinog podruja istraivanja,
kao to su fizika, matematika ili psihologa.
Ovo jest prirunik utemeljen na istraivanjima i opremljen
dokazima. Napisan je na jednostavan nain te opisuje eksperimente,
sluajeve, povesne zabiljeke i osobna iskustva koji podravaju nov,
ohrabrujui nain sagledavanja ljudi u svetu.
Ovo jest primjer onoga to se moe postii kad nadiemo
tradicionalne granice znanosti i duhovnosti. Umjesto da probleme

promijenite uvjerenja, iscijelite sebe.indd 17 15.9.2010 15:11:06

 18 PROMIJENITE UVJERENJA, ISCIJELITE SEBE

svog doba promatramo oima prirode, umjetno razdvojene i izdvojene

na podruja fizike, keme ili povesti, ova je knjiga osmiljena da pre-
mosti jaz izmeu najbolje dananje znanosti i bezvremene mudrosti
nae prolosti, utkivajui ih zajedno u obuhvatne razumevanje nae
uloge u ivotu. Cilj joj je da te spoznaje primenimo u stvaranju boljeg
sveta te da usput otkremo i neto vie o sebi.

Spontano iscjeljivanje naih uvjerenja napisano je samo s jednom svrhom:

odaslati monu poruku nade i mogunosti svetom u kojem se esto
osjeamo beznadno i bespomono.

elimo li zaista istinu?

U jednom drugom zapisu Rumi je nastavio opisivati neobinu narav
naeg odnosa prema stvarnosti, napisavi: Mi smo zrcalo i lice u zrcalu.
Mi smo svjea hladna voda i vr iz kojega se voda izleva. Kao to nam
je Isus rekao da bismo se mogli spasiti iznosei na svjetlost dana ono to
je u nama, Rumi nas tako podsjea da neprestano stvaramo stvarnost
(ponekad svjesno, a ponekad nesvjesno) te da to radimo istodobno pro-
ivljavajui ono to smo stvorili. Drugim reima, mi smo i umjetnici i
umjetniko djelo, to znai da posjedujemo mo promeniti svoj dananji
ivot, istodobno odluujui kako emo ga sutra oblikovati iznova.
Dok su za neke ljude te mone analoge svje i nov nain sagledava-
nja svijeta, drugima potresaju temelje dugotrajnih tradicionalnih
pretpostavki. Dogaa se da istaknuti znanstvenici oklevaju priznati
implikace vlastitih istraivanja kad ona otkrivaju da smo mi, zapravo,
moni stvaratelji u svemiru.
Kad o takvoj ironi govorim pred publikom, reakca sluatelja esto
me podsjeti na uvenu reenicu iz filma A Few Good Men (Malo dobrih
ljudi). U snanoj drami iz 1992. godine, pukovnika Nathana Jesepa (Jack
Nicholson), zapovjednika vojne baze u Guantanamo Bayu, u sudnici
ispituje porunik Daniel Kaee (Tom Cruise), traei od njega da kae
istinu o tajanstvenoj smrti amerikog vojnika. Priznajui da bi njegov
odgovor mogao biti previe zahtjevan za ljude u sudnici, Jessep odvraa
bezvremenim reima: Vi ne moete podneti istinu!
Moda je najvei izazov naeg vremena upravo u tome Moemo li
podneti istinu koju elimo otkriti? Imamo li dovoljno hrabrosti da prihvatimo
tko jesmo u svemiru, kao i ulogu koju podrazumeva samo nae posto-
janje? Ako je odgovor pozitivan, tada moramo prihvatiti i odgovornost
koja prati spoznaju da svet moemo promeniti menjajui sebe.

promijenite uvjerenja, iscijelite sebe.indd 18 15.9.2010 15:11:06