Cestovna Cvorista

You might also like

Download as docx, pdf, or txt
Download as docx, pdf, or txt
You are on page 1of 14

INTERNACIONALNI UNIVERZITET U TRAVNIKU

SAOBRAAJNI FAKULTET

TRAVNIK

Seminarski rad

Tema: Cestovna vorita

Predmet: Infrastruktura cestovnog saobraaja


Profesor: Doc. dr. Momilo Sladoje Student:
Adin Isakovi

Asistent: Ormanovi Samed Br.


indexa: S-39/14-I

Travnik, Maj 2016.

SADRAJ

UVOD...................................................................................................................... 3
1. RASKRSNICE....................................................................................................... 4
2. KRITERIJUMI ZA UVOENJE RASKRSNICE ILI TAKE PRIKLJUKA.........................5
2.1. Funkcionalni kriterij..................................................................................... 5
2.2. Kriterij propusnosti...................................................................................... 5
2.3. Prostorni kriterij........................................................................................... 6
2.4. Saobraajno-bezbjednosni kriterij...............................................................6
3. SAOBRAAJNA BEZBJEDNOST NA RASKRSNICAMA I PRIKLJUNIM TAKAMA......7

2
3.1. Konflikti izmeu motorizovanih uesnika u saobraaju...............................7
4. CESTOVNA VORITA......................................................................................... 8
ZAKLJUAK........................................................................................................... 11
LITERATURA.......................................................................................................... 12

UVOD

Cestovna vorita (raskrsnice) predstavljaju vane take u ulinoj putnoj mrei.


Njihova uloga jeste povezivanje dijelova mree ili zona u jednu cijelinu i time se
obezbijedi funkcionisanje cijelokupnog saobraajnog sistema.

Pri izboru mjesta i naina rjeavanja vorita potrebno je svaki sluaj podrobno
prouiti, jer je nepravilno konstruirano vorite, osobito pri optereenijim
cestama, opasnost za sigurnost prometa.

3
1. RASKRSNICE

Obaveza vozaa koji se pribliava raskrsnici jeste da vozi sa poveanom


opreznou i na nain koji odgovara uslovima saobraaja na toj raskrsnici. Voza
mora prilikom pribliavanja raskrsnici da procijeni saobraajnu situaciju na njoj i
da vozi takvom brzinom da moe da se zaustavi i propustiti vozila koja na
raskrsnici imaju prvenstvo prolaza. Voza je duan, da pred raskrsnicom, vozilom
zauzme poloaj na dovoljnoj udaljenosti na onoj saobraajnoj traci kojom
namjerava da proe raskrsnicu.

Kako bi se drumski saobraaj mogao odvijati u skladu sa saobraajnim propisima,


pravilno i bezbjedno, neophodno je odrediti prednost prolaska kada se vozila
susreu, odnosno kada se njihovi smjerovi kretanja ukrtaju.

Na osnovu Zakona o bezbjednosti saobraaja na putevima svi uesnici u


saobraaju (znai i pjeaci i biciklisti) duni su da postupaju u skladu sa vaeim
propisima po sljedeem prioritetu:

znacima i naredbama koje daju policijski slubenici - policajci,

svjetlosne saobraajne signalizacije,

vozila pod pratnjom,

vozila sa prvenstvom prolaza,

vertikalne i horizontalne saobraajne signalizacije,

inskih vozila,

pravila desne strane.

4
5
2. KRITERIJUMI ZA UVOENJE RASKRSNICE ILI
TAKE PRIKLJUKA

Postoji nekoliko kriterijuma za uvoenje raskrsnice ili take prikljuka, koji se po


svojoj prirodi razlikuju. Stoga, prilikom utvrivanja primjerenosti uvoenja nove
raskrsnice potrebno je provjeriti usklaenost sa sljedeim kriterijumima:

- Funkcionalni kriterij;

- Kriterij propusnosti;

- Prostorni kriterij;

- Saobraajno-bezbjednosni kriterij.

2.1. Funkcionalni kriterij


Pod funkcionalnim kriterijem se podrazumijeva prikladnost lokacije i poloaja
predviene raskrsnice u globalnoj putnoj mrei nekog naselja, s obzirom na njenu
funkciju i znaaj. Dakle, rije je o procjeni lokacije i vrste predviene raskrsnice sa
stanovita njene funkcije (namjene/znaaja).

2.2. Kriterij propusnosti


Pod kriterijem propusnosti podrazumijeva se obezbjeenje nivoa saobraajne
propusnosti predviene raskrsnice na kraju planiranog razdoblja kao i
odgovarajua kontrola i odabir elemenata raskrsnice (broj saobraajnih traka,
provjera potrebe za trakama za usmjeravanje, odabir naina za usmjeravanje
saobraajnih tokova).

Sastavni dio procjene kriterija koji se odnose na saobraajnu propusnost

6
raskrsnice u urbanom podruju je provjera udaljenosti od prethodne do sljedee
raskrsnice i provjera kriterija postavljanja raskrsnice izmeu dvije postojee (ili
planirane) uzastopne raskrsnice.

2.3. Prostorni kriterij


Vrsta i nain raspodjele saobraaja na raskrsnicama i prikljunim takama u
nivou, broj saobraajnih traka, izvoenje traka za usmjeravanje utiu na izbor
projektno-tehnikih elemenata raskrsnice kao i na upotrebu prostora koji je
potreban za izvoenje raskrsnice. Dakle, rije je o provjeri prikladnosti prostora za
izvoenje predviene raskrsnice sa elementima koji odgovaraju kriteriju
propusnosti.

2.4. Saobraajno-bezbjednosni kriterij


Saobraajno.bezbjednosni kriteriji se odnose na procjenu nivoa saobraajne
bezbjednosti pedviene raskrsnice, koje bi ponudili predviena vrsta i nain
raspodjele saobraaja, upotrebljeni projektno-tehniki elementi raskrsnice i
raspoloivi prostor. Dakle, rije je o procjeni upotrebljenih elemenata za
ispunjavanje funkcionalnih i prostornih kriterija i kriterija koji se odnose na
propusnost, sa stanovita saobraajne bezbjednosti.

Gore navedene globalne kriterije potrebno je provjeriti bez obzira na injenicu da


li je rije o rekonstrukciji ili novogradnji. Znaaj i redoslijed navedenih globalnih
kriterija zavisi od stvarnih okolnosti i razlikuje se od sluaja do sluaja.

7
3. SAOBRAAJNA BEZBJEDNOST NA
RASKRSNICAMA I PRIKLJUNIM TAKAMA

Najvei broj saobraajnih nezgoda u naselju dogaa se zbog nepotivanja


prvenstva prolaza na raskrsnicama.

Saobraajnim propisima detaljno je regulisan odnos izmeu vozaa vozila iji se


pravci kretanja ukrtaju na raskrsnici, kao i odnos izmeu pjeaka i vozaa.

3.1. Konflikti izmeu motorizovanih uesnika u


saobraaju
Konfliktom na raskrsnici ili prikljunoj taci smatra se svaki dogaaj nastao
prilikom vonje na raskrsnici, gdje usljed nepravilnog reagovanja ili nereagovanja
jednog ili vie uesnika u saobraaju moe doi do opasnog dogaaja
saobraajne nesree.

Konflikti na raskrsnicama i prikljunim takama se uglavnom dogaaju na


unaprijed poznatim mjestima koje nazivamo konfliktne take.

Konflikti u podruju raskrsnica ili prikljunih taaka se uglavnom javljaju u


takama gdje se saobraajni tokovi presjecaju, dijele (odvajaju), udruuju ili
prepliu. U skladu sa tim, konfliktne take se dijele na take:

Ukrtanje

Odvajanje

Udruivanje (

Preplitanje

8
Teoretski, broj konfliktnih taaka zavisi od vrste raskrsnice i broja prikljunih
krakova raskrsnice, kao i od drugih faktora.

4. CESTOVNA VORITA

U osnovne kriterije koji se uzimaju u obzir pri izgradnji saobraajnog vorita


pripadaju:

sigurnost vonje,
kapacitet,
ekonominost,
estetski izgled i
uklapanje u ukupnu cestovnu mreu.

Od tih kriterija najvanija je sigurnost vonje. Sigurnost vonje moe se poveati


pravilnim izborom oblikovanja krianja i standarda gradnje u ovisnosti o
prometnom optereenju, rangu ceste, raunskoj brzini, kapacitetu, ekonominosti
i sigurnosti vonje.

Kapacitet se odreuje prema broju vozila to u stanovitom vremenskom intervalu


prolaze prometnim voritem. Proraun kapaciteta treba obaviti za prometna
vorita u istoj razini. Za vorita u vie razina mjerodavan je kapacitet u
podruju izmjene trakova. Planirani kapacitet moe se usvojiti sa 75% vrijednosti
moguega kapaciteta.

9
Slika 1. Prmijer cestovnog vorita

Ekonominost prometnog vorita odreuje se trokovima gradnje, potrebnim


prostorom, vrijednou zemljita, duljinom odsjeka vonje, utrokom goriva,
vremenom putovanja, trokovima odravanja itd.

Pri projektiranju valja voditi rauna o estetskom izgledu prometnog vorita. Pri
voenju trase treba uzeti u obzir topografske i graevinske okolnosti, oblik
krajolika i uklapanje trase u okolicu. Prometno vorite mora se uklopiti u ukupnu
prometnu mreu s time da se zadre osnovne znaajke prometnica.

Da bi prometno vorite imalo odreenu sigurnost pri protjecanju prometnih


tokova, pri projektiranju treba uzeti u obzir etiri osnovna naela. To su:

vidljivost,

preglednost,

10
prilagodljivost i

protonost.

Kad se pribliuje nekom voritu, svaki ga voza mora pravodobno uoiti i prema
njemu prilagoditi nain i brzinu vonje. Uoavanje vorita postie se
osiguravanjem dobre vidljivosti pomou odgovarajue signalizacije i rasvjete.

vorite mora biti pregledno da bi voza mogao pravodobno procijeniti prometnu


situaciju vorita. Preglednost vorita postie se pravokutnim ulijevanjem
prometnih tokova, izbjegavanjem smetnji koje spreavaju vidljivost, dobrom
rasvjetom i sl.

vorite treba biti rijeeno to jednostavnije, tj. bez sloenih i dugih voenja
prometnih tokova. To se postie izbjegavanjem vijugavih vonji, preglednou,
ispravnim i pregledno obiljeenim prometnim trakovima, dobrom rasvjetom i sl.

Protonost vorita postie se prilagoivanjem vorita uvjetima vonje. Na


voritu ne smije biti vie izmjena smjera nego to to zahtijeva njegov oblik.
Smjer vonje mora se nastaviti, pomogunosti, iza vorita. vorite mora biti
dobro obiljeeno radi boljeg optikog voenja prometnih tokova.

Na voritima cesta i ulica zbivaju se brojne radnje koje uzrokuju sukobe


prometnih tokova. U te radnje pripadaju:

isplitanje (izlijevanje),

uplitanje (ulijevanje),

11
preplitanje i

krianje.

12
ZAKLJUAK

Cestovna vorita su mjesta na kojima su dvije ili vie cesta (ulica) meusobno
povezane. Na njima se kria, ispreplie, spaja ili razdvaja vie sabraajnih tokova.
U saobraajnoj mrei vorita su glavne take koje omoguuju funkcioniranje
itavoga saobraajnog sistema.

Raskrsnica je povrina na kojoj se ukrtavaju ili spajaju dva ili vie puta, a i ira
sabraajna povrina (trgovi i sl.) koja nastaje ukrtavanjem, odnosno spajanjem
puteva. One predstavljaju kritine take na saobraajnoj mrei, jer tu dolazi do
prekidanja saobraajnih tokova.

13
LITERATURA

1. Kulovi, M.: Uvod u saobraajno inenjerstvo, Saobraajni fakultet Travnik 2011


2. Kulovi M., Motro A.; Planiranje saobraaja Skripta; Saobraajni fakultet
Internacionalnog univerziteta u Travniku; Travnik, 2012

Internet izvori:
3. http://bs.scribd.com/doc/130302514/Skripta-Planiranje-saobra%C4%87aja
4. https://bs.wikipedia.org/wiki/Raskrsnica

5. http://www.prometna-zona.com/cestovna-cvorista/

14

You might also like