Kina (Zhonghua Renmin Gongheguo; Narodna Republika

Kina), drava u istonoj i sr. Aziji, po povrini trea na svijetu;

obuhvaa 9 572 900 km.
Prua se od Tihog oceana na istoku do Pamira na zapadu (oko
5000 km) i od rijeke Amura (kin. Heilong Jiang) na sjeveru do
otoka Hainana na jugu (oko 4000 km).

Na sjeveru granii s Rusijom (duljina granice 3645 km) i

Mongolijom (4677 km), na sjeveroistoku s DNR Korejom
(1416 km), na jugu s Vijetnamom (1281 km), Laosom
(423 km), Mjanmarom (Burmom; 2185 km), Butanom (470 km),
Nepalom (1236 km) i Indijom (3380 km), a na zapadu s
Pakistanom (523 km), Afganistanom (76 km), Tadikistanom
(414 km), Kirgistanom (858 km) i Kazahstanom (1533 km).
Na istoku Kina izlazi na rubna mora Tihog oceana: uto more
sa zaljevom Bo Hai, Istonokinesko i Junokinesko more;
ukupna je duljina obale kopnene Kine 18 000 km.
---------------------------------------------------------------------------------------------
----------------
Komunistika partija Kine (KPK) ili Kineska komunistika
partija (KKP ili engleska skraenica CCP) je komunistika
partija koja od 1949. djeluje kao vladajua stranka u Narodnoj
Republici Kini.
Iako je nominalno tek jedna od lanica Ujedinjenog fronta, u
stvarnosti je jedina politika stranka pod ijom kontrolom se
nalazi cjelokupna dravna vlast, a taj status je utvren i u
odredbama kineskog Ustava.
Trenutno joj se na elu nalazi Xi Jinping koji vri
dunost generalnog sekretara.
---------------------------------------------------------------------------------------------
----------------
Najstariji tragovi ovjeka u Kini potjeu iz
paleolitika (Sinanthropus pekinensis).
U III. tisuljeu pr. Kr. razvile su se neolitike kulture u
pokrajinama Henan i Shandong te na podruju sjeverno od
utoga mora.
U II. tisuljeu pr. Kr. poelo je bronano doba i pojavile su se
prve povijesne dinastije: Xia (Hsia; od XXI. do XVI. st. pr. Kr.) i
Shang (od XVI. st. pr. Kr. do 1066. pr. Kr.; poslije zvana Yin).

Dinastija Shang vladala je gotovo cijelom istonokineskom

nizinom; bila je to drava s visokom materijalnom kulturom i
razvijenim pismom, s inovnikom hijerarhijom i jakom
sveenikom kastom, koja je ograniavala kraljevu vlast.

Dinastija Zhou (Chou; vladala od 1066. do 221. pr. Kr.). Drava je

zahvaala gotovo cijelu sjevernu Kinu s rijekom Yangtzeom kao
junom granicom. Feudalni poredak (kraljevska domena i niz
vazalnih dravica) doveo je do tekih borbi izmeu feudalaca i
vladara.
Od druge polovice VIII. st. pr. Kr. dinastija je vladala samo
nominalno; u stvarnosti ona je bila ograniena na obavljanje
vjerskih dunosti. U meusobnim borbama velikih feudalaca
tijekom vladavine dinastije Zhou (od 722. do 481. pr. Kr.) raspadao
se pomalo feudalni sustav.
Opasnost od Huna...

Qin, Han, Jin, Sui, Tang, Song, Ming, zadnja Qing (Sun Zhongshan)

God. 1215. zauzeo je Dingis-kan Peking, glavni grad dinastije Jin.

Osvojivi postupno cijelu Kinu, Mongoli su sruili dinastiju Song i
zavladali zemljom (dinastija Yuan /Yan/, 12711368).
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
--------------------

U XVIII. st. Kina je u europske zemlje preteito izvozila svilu i aj.

Otkako je 1781. britanska Istonoindijska kompanija poela u Kinu
uvoziti opijum, njegova je potronja toliko porasla da je poremetila
trgovaku bilancu Kine i nagnala kinesku vladu da zabrani puenje
i uvoz opijuma.
Kada je 1839. u luci Guangzhou (tradicionalno Kanton) uniteno
20 000 sanduka prokrijumarenog opijuma, Velika Britanija povela
je protiv Kine I. opijumski rat (184042) u kojem je Kina bila
poraena.
Kako bi ishodila pravo trgovanja po cijeloj Kini, Velika Britanija
povela je II. opijumski rat (185660), u kojem joj se pridruila i
Francuska.
Neuspjena politika oslabljele mandurske dinasije Qing stvorila je
jaku oporbu na elu sa Sun Jat-senom (Sun Zhongshan).
U emigraciji u Tokyju on je 1905. osnovao Ujedinjenu ligu, preteu
Kuomintanga (pinyin Guomindang; Kineska nacionalna stranka),
koje je program bio sadran u 3 narodna naela: nacionalizmu
(koji e se ostvariti svrgavanjem vladajue dinastije), vladavini
naroda (uspostavom republike) i narodnom blagostanju (koje
e se postii izjednaenjem prava na zemlju).
Odluka carske vlade da inozemnim kapitalistima povjeri izgradnju
nekih eljeznikih pruga izazvala je 10. 10. 1911. ustanak u
Wuhanu, ime je poela graansko-demokratska revolucija.
Republika je proglaena 1. 1. 1912., a za prvog je predsjednika
bio izabran Sun Jat-sen - car Pu Yi, posljednji vladar mandurske
dinastije, abdicirao je 12. 2. 1912.

Godine 1949. Komunistika partija predvoene Mao

Zedongom (1893.-1976.) konano je nakon viegodinjeg
graanskog rata preuzela vlast u Kini, proglasivi Narodnu
Republiku Kinu.
Komunistika stranka Kine ili Komunistika partija
Kine je komunistika stranka u Kini. Osnovana je 1.
srpnja 1921. na tajnom sastanku u angaju
Nova vlast nacionalizirala je industriju i zemlju te zapoela sa
nizom viegodinji planova za preobrazbu zemlje u veliku
industrijsku silu.
Mnogi Zedongovi projekti i istke donijeli su pak neuspjeh i
katastrofe, poglavito Veliki skok naprijed 1958.-1961., gdje
je pokuao preobraziti Kinu u industrijaliziranu dravu
zanemarujui poljoprivrednu stranu, to je dovelo do slabe etve
te neminovne gladi od koje je preminulo najmanje 20,000,000
Kineza.

Kult linosti koji je zapoeo za Maovog ivota nastavljen je u NR

Kini i nakon njegove smrti.
Dok ga se u Kini smatra najveim nacionalnim junakom, dotle ga u
ostatku svijeta, pogotovo meu protukomunistikom javnou,
smatraju jednim od najveih zlotvora 20. stoljea.
S druge strane, mnogi njegovu revolucionarnu strategiju smatraju
jednim od najblistavijih primjera vojne teorije.
---------------------------------------------------------------------------------------------
---------------- Kina se po grai i postanku sastoji od triju golemih
podruja: stare sinijske mase na istoku, paleozojskih planina
na sjeverozapadu i od mlaih nabranih planina na
jugozapadu.
Na planine otpada 33% (ak 26% povrine vie je od 3000 m), na
visoke ravnjake 26%, zavale i bazene 19%, nizine 12% i pobra
10% povrine Kine.

Huang He (uta rijeka) je druga rijeka po duini u Kini i esta po

duini u svijetu. Uz rijeku Yang Ce se smatra najvanijom kineskom
rijekom. Smatra se "kolijevkom Kine" jer se uz nju razvila kineska
civilizacija.
Huang He tee kroz sjevernu Kinu. Izvire u planini Bayan Har u
provinciji Qinghai. Na izvoru se nalaze dva jezera. U srednjem
dijelu toka ini velik zavoj kojim ulazi u pustinju Gobi gdje se
navodnjava pustinjski prostor koji time postaje pogodan za ivot.
Nakon izlaska iz pustinje prolazi sjevernim dijelom Velike kineske
nizine koja je centar naseljenosti u Kini. Ulijeva se u uto more.

- prapor ili les - Les (prapor) je eolski sediment prainastog oblika

i ukaste boje, sastavljen uglavnom od kvarca i feldspata.

Jangce (kineski Chang Jiang; bosanski: Duga rijeka) je

najdua rijeka u Aziji i trea najdua na svijetu
(poslije Nila i Amazona). Rijeka je duga oko 6.300 km i protjee
samo kroz Kinu.[1] Tradicionalno predstavlja granicu izmeu
sjeverne i june Kine.

Na rijeci je izgraeno vie brana i hidroelektrana, meu njima je i

najvea na svijetu - Brana Tri sutjeske.

Izvire u Tibetu, na nadmorski visini 4900 m, tee meu gorama

jugoistone Kine, kanjonima dolazi do poplavnih ravnica i
kod angaja se ulijeva u Istono kinesko more.
---------------------------------------------------------------------------------------------
----------------

Tarimska zavala je zavala na zapadu Kine, u kineskoj

pokrajini Xinjiang. Tarimska zavala ima povrinu veu od 400 000
km2.
Na sjever se prostire od planinskog lanca Tian Shun, a na jug do
lanca Kunlun koji ujedno ini i sjeverni rub Tibetanskog platoa.
Zavalom dominira pustinja Takla Makan.

Gobi je pustinja - nalazi se na podruju sjeverne i

sjeverozapadne Kine i june Mongolije. Svojom povrinom od oko
1.295.000 km2 Gobi je peta pustinja u svijetu po veliini, a svojim
poloajem najsjevernija pustinja na svijetu.
Prosjeno u pustinju padne oko 194 milimetara kie godinje,
dodatna koliina vlage u pustinju dopire sa sjevera
iz sibirskih stepa, hladnim vjetrovima koji donose snijeg i koji
sputaju temperaturu pustinje do 40C u zimi, za razliku od ljetne
od +50C.

Tibetanska planinska regija, koja na

jugu Himalajskog planinskog masiva obuhvaa veliki dio i
prostire se na prosjenoj visini od 4500 metara, esto se oznaava
kao krov svijeta i vai kao regija sa najveom nadmorskom
visinom.

Visoki plato Tibeta je pustinjski a najsui dio je pustinja Chang

Tang (tibetski, sjeverna ravnica). Razlog za suu je prije svega da
Himalaja blokira kiu iz Indije.

Tibet je okruen na jugu Himalajom, Karakorum na zapadu i

Kunlun Shan na sjeveru. Unutranji prostor Tibeta je proaran
mnogobrojnim planinskim lancima.

Himalaja ili Himalaya je najvii planinski lanac na Zemlji. Nalazi

se u Aziji izmeu Indo-gangeske ravnice na jugu i
visoravni Tibet na sjeveru. Prua se od zapada prema istoku u
duini od 2500 km, s prosjenom irinom od 300 km.
Himalaji na sanskritu znai snjeno boravite, od hima snijeg,
i aalaya boravite.

Himalaji se pruaju kroz pet drava: Pakistan, Indija (i Sikkima koji

se tek 1975. prikljuio Indiji), Kina, Butan i Nepal. Tri velike
svjetske rijeke, Ind, Ganges i Brahmaputra, izviru na Himalajima.
Otprilike 600-750 milijuna ljudi ivi u podruju slijeva ovih rijeka, a
taj broj ukljuuje i Banglade.