Promjena subjekata obligacije

Obligacioni odnos je pravna veza izmeu tano odreenih lica. To je odnos izmeu
dunika i povjerioca. U tom odnosu povjerilac tano zna ko mu je dunik, i obrnuto
dunik zna ko mu je povjerioc. Razvojem RIMSKOG CARSTVA promjenu dunika ili
povjerioca mogli su izvriti samo njihovi nasljednici. Uinak cesije u Rimu postizao se
putem novacije gdje je tree lice uz saglasnost povjerioca sa istim dunikom sklapalo
ugovor o istom predmetu.
Razvojem prometa i trgovine pojavila se potreba za prenoenjem pojedinih
potraivanja sa jednog lica na drugo bez promjene sadraja obligacije. Potraivanje je
sastavni dio povjerioeve imovine, te on moe raspolagati svojim potraivanjem te ono
postaje predmetom potraivanja.
Razlozi zbog kojih povjerilac ustupa svoje potraivanje mogu biti razliiti. On moe
ustupajui potraivanje izmiriti neki dug, ili eli uiniti poklon. Opeprihvaeno je
miljenje da se prava i obaveze povjerioca i dunika mogu odvojiti od njihove linosti.
To znai da se subjekti obligacije mogu zamjeniti drugim licima.
Pravni osnov promjene subjekata obligacije moe biti razliit.
1) Najee je to ugovor gdje zainteresirane strane putem sporazuma, u ve
postojeem obligacionom odnosu, mijenjaju jednu ugovornu stranu. Mogue je
promjeniti povjerioca ili dunika.
a) ugovorna promjena povjerioca obligacije ostvaruje se putem cesije ili
ustupanjem potraivanja. Drugi nain promjene povjerioca obligacije ostvaruje
se putem ugovorne personalne subrogacije.
b) ugovorom je mogue promjeniti i dunika. Promjena dunika realizira se
ugovorom o preuzimanja duga. Promjena dunika postie se i ugovorom o
asignaciji.
c) ustupanjem ugovora cjelokupni ugovorni odnos prelazi na tree lice i to
samo kod dvostrano obaveznih ugovora. Svaka strana moe u dvostranom
ugovoru moe ustupiti ugovor treem licu uz njegov pristanak.
2) Pravni osnov promjene subjekta obligacije je i zakon. Najea promjena
subjekta na temelju zakona je kod univerzalne sukcesije i u sluajevima
nacionalizacije ili konfiskacije. Promjena subjekata na osnovu zakona
ostvaruje se i zakonskom personalnom suborgacijom.
3) Subjekte obligacije mogue je promjeniti i odlukom suda. Ta promjena nastaje
neovisno o volji stranaka, i to u postupku prinudnog izvrenja, zatim kod diobe
zajednike imovine i sl.
4) Promjena subjekata obligacije mogue je i jednostranom izjavom volje. To se
ostvaruje tetamentom ili legatom, kada testator ili legator ustupi svoje
potraivanje nasljedniku ili legatoru. Jednostrana izjava volje moe zamjeniti
samo povjerioca, a ne i dunika.
 5) U sluaju smrti povjerioca ili dunika, nasljednici ulaze u obligacioni odnos
umjesto umrlog, preuzimajui njegova prava, ali i obaveze. U ovom sluaju
govori se o univerzalnoj sukcesiji.

UGOVORNO USTUPANJE POTRAIVANJA

Ustupanje potraivanja je pravni posao, odnosno ugovor izmeu
starog i novog povjerioca, kojim dosadanji povjerioc prenosi
potraivanje koje on ima prema duniku na novog povjerioca. Ugovor
kojim se potraivanje ustupa je CESIJA. Dotadanji povjerilac
oznaava se kao CEDENT, a novi CESIONAR. Dunik se zove CESUS.
Cesija najee nastaje ugovorom gdje cedent svoje potraivanje
prema cesusu prenosi na cesionara. Kada se to potraivanje prenosi
ugovorom, govorimo o dobrovoljnoj ili ugovornoj cesiji. Razlikuje se
jo zakonska i sudska cesija.
Na osnovu zakona(ex lege) potraivanje prelazi sa cedenta na
cesionara im nastupe odreene injenice. Prema zakonu na jemca
koji je namirio povjerioevo potraivanje prelazi to potraivanje sa
svim sporednim pravima i garancijama.
Pored ugovora i zakona i sudska odluka moe biti izvor nastanka
cesije. Sudska odluka kao izvor nastanka cesije javlja se u izvrnom
postupku. Sud zaplijeni potraivanje koje dunik ima prema treim
licima i to potraivanje prenese na dunikovog povjerioca.

Da bi dolo do ustupanja potraivanja putem pravnog posla,

potrebno je da se ispune odreene pretpostavke. Potrebno je da se
zakljui ugovor izmeu cedenta i cesionara. Zato cedent prenosi
svoje potraivanje na cesionara nije bitno. Cedent najee
potraivanje prodaje. Moe prodati svoje dospjelo ali i nedospjelo
potraivanje jer mu je novac npr hitan. On to moe prodati i po
manjoj cijeni od stvarne vrijednosti. Cesionar e stei pravo da od
dunika, nakon dospjelosti potraivanja, zahtjeva cjelokupan iznos
duga. Ukoliko cedent ispunjava svoju obavezu prema cesionaru iz
nekog njihovog predhodnog obl.odnosa, imamo solvendi causa.
Nije potrebna saglasnost dunika jer on nije ugovorna strana.
Cesijom se poloaj dunika ne smije mijnjati. Dunikku je svejedno ko
je njegov povjerioc, on ima obavezu izmiriti cjelokupni dug. Cesija
djeluje prema duniku od momenta obavjeenja o cesiji. Ukoliko su
se cedent i dunik da se ne moe prenijeti potraivanje bez
dunikovog pristanka.