RadeUhlik

RadeUhlik

byAlojzBenac

Source:
HeraldoftheNationalMuseumofBosniaandHerzegovinainSarajevo:Ethnology(Glasnik
ZemaljskogmuzejaBosneiHercegovineuSarajevu:Etnologija),issue:46/1991(2004),pages:
243246,onwww.ceeol.com.

The following ad supports maintaining our C.E.E.O.L. service

UDK 92:801.16

IN MEMORIAM

PROF.RADEUHLIK
(1899. 1991.)

Neumitna smrt je odnijela iz nae sredine jednog do-

brog i skromnog ovjeka, izvanrednog strunjaka i
naunika, velikog humanistu, profesora i akademika
Rada Uhlika. Bio je po struci filolog poznavao je ve-
liki broj savremenih i starih jezika, djelimino i sa-
mog sanskrita, ali je pravi domen njegova rada bilo
izuavanje jezika, knjievnosti i folklora Roma na tlu
Jugoslavije. Njegovom smru Bosna i Hercegovina je
izgubila posljednjeg poliglotu u klasinom smislu, iz-
gubila je i jedinog romologa u pravom smislu te rijei.
Zaista ogroman gubitak.
Akademik Rade Uhlik je proao kroz vrlo burnu, i
rekli bismo, neobino interesantnu ivotnu stazu. Roen
bukvalno na samom kraju XIX vijeka, pohaao je os-
novnu kolu u Mostam i Tuzli, srednju kolu u Beu,
dvije godine proveo je meu dobrovoljcima i vojnicima da bi poslije prvog svjetskog rata
zavrio studij germanistike na beogradskom Univerzitetu. itavih sedam godina je radio
na gimnaziji u Prijedoru, mjestu koje e opredijeliti njegov dalji ivotni put. Proganjan
za vrijeme drugog svjetskog rata sklonio se u Zemunu i Niu da bi onda, medu ostalim,
radio kao radio-stenografu Agitpropu nikog sektora. Jer, bio je izvrstan stenograf. Poslije
drugog svjetskog rata dobar dio vremena proveo je kao kustos u Zemaljskom muzeju u
Sarajevu. Godine 1975. biran je za dopisnog, a onda i za redovnog lana Akademije nauka
i umjetnosti BiH. To su, naravno, samo neke od vornih taaka u tom dugom i nesvaki-
danjem ivotu.
Za vrijeme slubovanja u Prijedoru dane provincijske svakodnevnice jednog gimna-
zijskog profesora zamijenio je intenzivnim izuavanjem jezika i obiaja Roma, ne obazi-
rui se na ukorijenjene predrasude i ne traei u tome bilo kakvu linu materijalnu korist.
Nauio je dobro romski jezik i onda krenuo u dodir sa grupama ove, kako kae prof.
Radoslav Katii, indoazijske etnike grupe, koja ivi u naim krajevima, susree se
sa naim drumovima, usjee se pamenju garavim licem, arenom odjeom i bogatom
pjesmom... neukrotivom vlastitou. O tim skupinama, do istraivanja Rade Uhlika,
nismo nita ozbiljno saznali. Bila je to praznina koju niko nije elio da ispuni, jer prije
njega su postojale samo neke zabiljeke i mali prilozi.
Access via CEEOL NL Germany

244 ALOJZ BENAC

Kao izvorni istraiva, prof. Uhlik je sakupljao gradu na tlu BiH, ali i na terenima
preko Drine i preko Save. Na toj grai je izuavao fonetiku, morfologiju i sintaksu, lek-
siku i onomastiku romskog jezika i tako postao istinski osniva romologije, kao posebne
naune, odnosno humanistike discipline u naoj zemlji. Ovome treba dodati sakupljanje
pripovjedaka i pjesama, vjerovanja i druge folklorne grae. Svakako je izuzetan kuriozi-
tet njegovo stenografsko biljeenje podataka na malim kartoniima u depu da bi sakrio
od nepovjerljivih sagovornika pravi smisao svojih pitanja.
Rade Uhlik je objavio pored jednog broja knjiga i rjenika preko 100 strunih i nau-
nih radova. Tim radovima je postao poznat i priznat, ne samo u naoj zemlji nego i u
mnogim stranim zemljama, pa danas gotovo da nema ozbiljnog naunog rada u oblasti
romologije u svijetu u kojem se ne citira njegova graa, podaci i radovi. A oni su objav-
ljivani na poetku u vlastitoj reiji, a onda u naunim asopisima Zemaljskog muzeja,
Orijentalnog instituta, Instituta za prouavanje folklora u Sarajevu, izdanjima ANUBiH,
stranim asopisima, posebno u Engleskoj. Izdvajamo ovdje Romsku gramatiku, Rjenik
srpsko-hrvatski-romsko-engleski, Cigansku poeziju i Ciganska onomastiku.
Na ovaj nain akademik Rade Uhlik je, tako rei, ni iz ega stvorio solidnu osnovu
mladim generacijama za romoloke studije, za izuavanje jezika, knjievnosti i folklora
Roma. Ostalo je mnogo neobjavljene grae u Zemaljskom muzeju, Katedri za indologiju
zagrebakog Univerziteta, Centru za balkanoloka ispitivanja ANUBiH u Sarajevu, u
vlastitom kabinetu. Meu ostalim, tu je i ogromna jezika kartoteka, na osnovu koje se
moe izraditi kapitalan i kombinovan rjenik romskog jezika. Nadajmo se da e do toga
brzo doi i da e nositi, kao prvo, njegovo ime. Tako se i u ovom sluaju potvruje stara
izreka da pravi umjetnici i pravi naunici nikad ne umiru. Pomenute institucije su vie
nego dune da dragocjena nauna zaostavtina akademika Rade Uhlika ne ostane nedo-
stupna javnosti.

Alojz BENAC

IZVODIZBIBLIOGRAFIJE

1945.
1. Bosnian Romani Vocabulary (Rjenik Bosansko-ciganskog narjeja), u izdanju Gypsy
Lore Society, Nauno drutvo za ciganologiju u Liverpoolu, 1945.

1947.
2. Srpskohrvatsko-ciganski rjenik (Romane alava), Svjetlost, Sarajevo, 1947.

1951.
3. Ciganske prie i legende u ruhu i duhu narodnih diralica. Bilten Instituta za proua-
vanje folklora, Sarajevo, 1951.
 IN MEMORIAM PROF. RADE UHLIK 245

1955.
4. Iz ciganske onomastike, I sveska, Glasnik Zemaljskog muzeja, Sarajevo. 1955.

1956.
5. Iz ciganske onomastike, II sveska, Glasnik Zemaljskog muzeja, Sarajevo, 1956.

1957.
6. O denominacijama u ciganskom, Glasnik Zemaljskog muzeja, Sarajevo, 1957.
7. Ciganska poezija, Ciganske pjesme skupio i preveo na srpskohrvatski R. Uhlik, a
prepjevao ih Branko Radievi, Svjetlost, Sarajevo, 1957.

1961.
8. Prilozi za prouavanje oblika negacije u Jeziku Romani... (tj. u ciganskom), Nauno
drutvo BiH, Sarajevo, 1961.

1963.
9. Hamime romanimte (Dasikane), Razliita folklorna grada o Ciganima, na srpsko-
hrvatskom, Sarajevo, 1963.

1965.
10. Fonetika ciganskog Jezika (Burgijaki i gurbetski govor). Mali prilog prouavanju
ciganskog glasovnog sistema. Rukopis otkupila Katedra za indologiju, Filozofskog
fakulteta Sveuilita u Zagrebu, 1965.
11. 16 ciganskih pripovijedaka sa leksikolokim i morfolokim analizama u brojevima
Journala of the Gypsy Lore Society, 1937.1965.

1966.
12. Imperativ u ciganskom. Rukopis otkupila Katedra za indologiju Filozofskog fakulteta
u Zagrebu, 1966. (160 stranica).

1972.
13. Particip prezenta u ciganskom, Akademija nauka i umjetnosti BiH, 1972.

1977.
14. Kompozitne verbalne lokucije u romskom, Godinjak XV/13, Centar za balkanoloka
ispitivanja, Sarajevo, 1977.
15. Zigeunerlieder (R. Uhlik i B. Radievi), Leipzig, 1977.

1978.
16. Ciganska poezija, Ljubljana, 1978.
17. Infinitiv u romskom jeziku, Godinjak XVII/15, Centar za balkanoloka ispitivanja,
Sarajevo, 1978.
246 ALOJZ BENAC

1981.
18. Zapaanja o romskim glasovima, Godinjak XIX/17, Centar za balkanoloka ispiti-
vanja, Sarajevo, 1981.
19. Ciganska poezija, Beograd, 1981.

1982.
20. Brojevi u romskom jeziku I, Godinjak XX/18, Centar za balkanoloka ispitivanja,
Sarajevo, 1982.

1983.
21. Brojevi u romskom Jeziku II, Godinjak XXI/19, Centar za balkanoloka ispitivanja,
Sarajevo, 1983.
22. Rjenik srpskohrvatsko-romsko-engleski, Sarajevo, 1983.
23. Pomoni glagoli u romskom: sem, avav i kamam, Posebne publikacije Akademije
nauka i umjetnosti BiH, Sarajevo.