ww

MU

w.g
SLI
STOP SEGREGACIJI

las-is
MA

lam
     

a.in
N
Zeri islam       

fo
Glasislama

MU
A ko govori ljepe od onoga koji
poziva Allahu, koji dobra djela

SLI
   
   
!  )
80 DINARA

M
Zul-ka'de 1431.  15. oktobar 2010. Broj 200 Godina XIV BiH 2 KM | EU 3 | US 4 $ | CG 1 | HRK 12.00 SlT 350 | CHF 4.50 | CAD 4 | AUD 2

200. str. 6.
PUT SA
VAMA
U Velikoj sali Meihata promovisana knjiga

  O
rahmetli Omera Behmena
str. 12.

STRADANJU BONJAKA

           
ef misije OEBS-a u Srbiji posjetio   
  
               
Internacionalni univerzitet                      
  
    
 

  

ANALIZE

ZATO NEMA
ZNAKOVA NA PUTU
str. 26. str. 8.
BROJ 200/XIV 5

TRI STUBA OPSTANKA SANDAKIH BONJAKA

Uoi raspleta

NAE VIENJE
Islamska zajednica, Nacionalno vijee i Univerzitet - stubovi duhovnosti,
nacije i obrazovanja, jedine su institucionalne vertikale koje, u nedostatku
nacionalne drave, predstavljaju minimum za opstanak bonjakog
naroda na ovom prostoru.

Nemili susret andarmerije i
pripadnika Islamske zajednice na
Hadetu 4. septembra, na opte
zadovoljstvo, nije eskalirao u vei
sukob, iako je u jednom trenut-
ku to izgledalo neizbjenim. Ovaj
dogaaj ponajprije treba shvatiti
kao ozbiljno, a moda i posljednje
upozorenje da se nagomilani pro-
blemi u Sandaku ne mogu ignori-
sati, kao i da je stanje u ovoj regi-
ji znatno drugaije od onog kako
ga predstavljaju proreimski bo-
njaki politiari. Donositi odluke
o prekrajanju vjerskog i etnikog
identiteta Bonjaka Sandaka u Be-
ogradu ravno je poigravanju upa-
ljaem u sobi punoj plina. Zapravo,
to uporno ini beogradski reim
uz punu kolaboraciju dvojice san-
dakih ministara, uporno steui
omu oko vrata tri stuba opstanka
sandakih Bonjaka. Islamska za-
jednica, Nacionalno vijee i Uni-
verzitet - stubovi duhovnosti, naci-
je i obrazovanja, jedine su institu-
cionalne vertikale koje, u nedostat-
ku nacionalne drave, predstavljaju
minimum za opstanak bonjakog
naroda na ovom prostoru.
Pokuaj cijepanja Islamske za-
jednice, ignorisanje volje biraa za
Bonjako nacionalno vijee, kao i
opstrukcija akreditacije Univerzi-
teta, tri su faktora na kojima Bo-
njaci brane svoju budunost od re-
imskih snaga koje ine udbako-
politiki faktori sa ciljem eksploa-
tisanja politike energije sanda-
kih Bonjaka, a potom eliminisanja
ovog etnikog entiteta.
Mogui sukob na Hadetu izbje-
gnut je obeanjem da e se kroz
razgovore hitno pristupiti rjea-
vanju nagomilanih problema, od
kada je prolo vie od mjesec dana,
a ozbiljne inicijative nigdje na vi-
diku. Koliko e jo narod ekati,
nije mogue predvidjeti, ali sude-
i po tenziji koja se u zraku osje-
a, eventualni obraun sa Inter-
nacionalnim univerzitetom mogao
bi biti okida ozbiljne destabiliza-
cije stanja u Novom Pazaru i ire.
Akreditaciona komisija pokazala
se kao politiko tijelo bez strune i
profesionalne etike, to izaziva to-
talno nepovjerenje svih zaintere-
sovanih za ovaj Univerzitet. Ako
se Dravni univerzitet akredituje
za samo nekoliko sedmica, a duplo
stariji Internacionalni univerzitet
prolazi proceduru od osamnaest
mjeseci, koja jo nije okonana,
jasno je ta se sve od beogradskog
reima moe oekivati. Ne iznena-
uju glasovi upozorenja iz Brisela,
kao ni odluan zahtjev izvjestio-
ca Evropske unije za Srbiju, Jelka
Kacina, Beogradu da prestane sa
diskriminatorskim ponaanjem u
Sandaku, iako udi neodlunost
predsjednika Tadia da poduzme
neophodne korake, dok ne bude
kasno.
Bonjaci su spremni za dijalog,
iako je sve manje ozbiljnih ansi
da do razgovora doe. Zato san-
daki Bonjaci moraju biti spre-
mni za borbu koja e potrajati, a
za koju e biti potreban svaki gram
energije. Na tom putu najbitnije
je ostvariti to vei stepen nacio-
nalnog jedinstva na vrijednostima
vjere, nacije i ivotnog prostora.
Od stratekog znaaja je jaanje
veze i solidarnosti izmeu matice
i dijaspore. Raduje pozitivna ener-
gija meu sandakim Bonjacima,
kao i razumijevanje meu srpskim
stanovnitvom u Sandaku koje se
uvjerilo da ova borba nije usmjere-
na protiv srpskog naroda.
U svakom sluaju, ovaj proces
nezaustavljivo tee, a svojim u-
tanjem zvanini Beograd jedino
moe iskljuiti sebe.
 6 15. OKTOBAR 2010.

EF MISIJE OEBS-A U SRBIJI POSJETIO NA INTERNACIONALNOM UNIVERZITETU

INTERNACIONALNI UNIVERZITET POELA NOVA STUDIJSKA GODINA

Obeana pomo u Brucoi dobili

AKTUELNOSTI

prevazilaenju problema
Rektor Dudi upoznao ambasadora sa problemima koje
Internacionalni univerzitet ima. Ambasador Kipreos
indekse
obeao zalaganje i pomo da se problemi otklone. Visoki Deveta generacija studenata poela
gost nije krio svoje zadovoljstvo uslovima za studiranje svoje akademsko obrazovanje.
koji postoje na Internacionalnom univerzitetu. Prorektorka za nastavu i dekani
NERMIN GICI fakulteta studentima podijelili
indekse. Rektor Univerziteta poelio
Rektor Internacionalnog univerziteta Gospodin Dimitreos Kipreos je, izme-
prof. dr. Mevlud Dudi primio je u e- u ostalog, rekao: studentima dobrodolicu.
tvrtak 7. oktobra 2010. godine efa misi- Ja sam sretan i poastvovan to sam
je OEBS-a u Srbiji Dimitriosa Kipreosa. u ovom gradu i na ovom Univerzitetu.
Gospodin Kipreos je boravio u zvani- Na dananjem sastanku gospodin rektor
noj posjeti Internacionalnom univerzite- Dudi me je informisao o svim aktivnosti-
tu. Razgovor u rektoratu trajao je oko sat ma i studijskim grupama na Internacional-
vremena, a nakon sastanka rektor Dudi i nom univerzitetu. To je bio jako detaljan
ambasador Kipreos su dali izjave za medi- i generalan brifing o svim aktivnostima
je. Rektor prof. dr. Mevlud Dudi je rekao: ovog Univerziteta. Bilo mi je jako drago

OBRAANJE REKTORA
FOTO
GLAS ISLAMA

Studijska 2010/11. godina za studente prve go-

dine na Internacionalnom univerzitetu u Novom
Pazaru poela je u ponedjeljak 4. oktobra svea-
nom dodjelom indeksa u Velikoj sali Univerziteta
Na sveanosti, kojoj su prisustvovali svi stu-
denti prve godine, studentima su indekse podijeli-
li dekani fakulteta koji rade u okviru Univerziteta,
a u sveanom dijelu studentima se obratio rektor
Internacionalnog univerziteta prof. dr. Mevlud
Dudi. U svom obraanju studentima rektor
Dudi je istakao da je Internacionalni univerzitet
prva visokokolska ustanova u Sandaku koja ove
godine upisuje devetu generaciju studenata i koja
je za proteklih devet godina uspjela da nivo nasta-
ve i obrazovanja podigne do najviih standarda.
Rektor Dudi je, izmeu ostalog, rekao:
Potovane mlade kolege, elim vam iskaza-
ti dobrodolicu u ovu nau akademsku zajednicu
i elim vam iskazati zahvalnost to ste nam po-
vjerili vlastitu budunost i u naem Univerzitetu
prepoznali onaj kvalitet koji e vam osigurati va-
lidnu propusnicu za ulazak u univerzum ozbiljne
REKTOR PROF. DR. MEVLUD DUDI I EF MISIJE naune naobrazbe. Ve sada vam moemo obeati
FOTO

GLAS ISLAMA
OEBS-A U SRBIJI DIMITRIOS KIPREOS

Poaeni smo da je u goste Internaci- da ujem da je ovaj Univerzitet raznoro-

onalnom univerzitetu ambasador OSCE-
a i ja elim da mu se najtoplije zahvalim.
Imao sam priliku da ga detaljno informi-
em i upoznam sa radom Internacional-
nog univerziteta od njegovog osnivanja do
danas. Takoer sam gospodina ambasadora
upoznao sa odreenim problemima sa ko-
jima se suoava ovaj Univerzitet. Jako mi
je drago da smo dobili podrku od gospo-
dina ambasadora u pravcu funkcionisanja i
rada ovog Univerziteta, te uvjeravanja da
e on pokuati da pomogne da se otklone
problemi sa kojima se Univerzitet susre-
e. Mi emo u narednom periodu o svim
eventualnim problemima sa kojima se suo-
avamo obavjetavati ambasadora OSCE-a
kako bi on bio upoznat i ukljuen.
dan po svim svojim studijskim grupama
i aktivnostima. Takoer sam impresioni-
ran cijelom ovom zgradom i mislim da je
ona optimalna za svrhu izvoenja nastave.
Uvjerio sam gospodina rektora da emo
mi pruiti nau podrku u smislu daljeg ra-
zvoja ovog Univerziteta.
Nakon datih izjava visoki gost je u
pratnji rektora Dudia obiao cijelokupni
prostor Internacionalnog univerziteta, od
uionikog dijela i prostora za izvoenje
nastave, preko biblioteke i uprave do Ka-
rijer centra i nije krio svoje zadovoljstvo i
oduevljenje onim to je vidio na ovoj po
svemu jedinstvenoj visokokolskoj usta-
novi.
BRUCOI ELJNI
FOTO
GLAS ISLAMA
 BROJ 200/XIV
FOTO
DODJELA INDEKSA NOVIM STUDENTIMA
GLAS ISLAMA
DUDIA BRUCOIMA
da imate privilegiju sazrijevati uz ozbiljne naune
radnike, uz najbolje profesore, najpozvanije stru-
njake na prostoru Balkana za naune discipline
kojima se bave. Uz to na raspolaganju su vam sva
najmodernija tehnika pomagala u procesu izvo-
enja nastave do kojih se danas moe doi. Zauz-
vrat od vas traimo predanost i savlaivanje na-
stavnih sadraja. Boravak na ovom Univerzitetu
trebate shvatiti kao veliku ansu za ulazak u elitu.
Taj proces nije nimalo lak, ali imajte na umu da ste
skupina odabranih mladih ljudi koja ima privilegi-
ju da ugradi sebe u ovu zadubinu naeg naroda. predsjednika BNV-a u ovom njemakom gradu zasluni su mnogobrojni Bonjaci
Internacionalni univerzitet je nastao na tlu vje-
kovnog susretanja i proimanja razliitih naroda i
kultura. Osnovan je 2002. godine kao vakuf sa ci-
ljem da obrazovanje i tenja za sticanjem znanja
budu najpoznatiji brendovi Sandaka. Internaci-
onalni univerzitet je meu prvima u Srbiji konci-
pirao sistem studija po modelu zapadnoevropskih
zemalja. Ovaj Univerzitet proklamovane ciljeve
realizuje u duhu ideje da svaka istinski vrijedna
misao i ideja mogu opstati samo u potpunoj slo-
bodi intelektualnog prostora.
UENJA I DOKAZIVANJA
7
INFO DIJASPORA
Manifestacija, sastanci i
trodnevna posjeta Berlinu
Predsjednik Bonjakog nacionalnog vijea i rektor Internacionalnog univer-
ziteta u Novom Pazaru prof. dr. Mevlud Dudi boravio je u Berlinu kao gost Za-
jednice sandake dijaspore (ZSD) ogranak u Berlinu, u periodu od petka do
nedjelje, tj. od 1. do 3. oktobra ove godine.
Tokom boravka dr. Dudi odrao je niz sastanaka sa Bonjacima u Berlinu. Od
posebne vanosti bio je sastanak sa oblasnim imamom Advan-ef. Ljevakoviem
kojeg je, tom prilikom, dr. Dudi informisao o skoranjim zbivanjima u Sandaku.
Potom je u nedjelju, 3. oktobra, u sali Islamskog kulturnog centra u Berli-
nu odrana Centralna manifestacija Bonjaka u organizaciji Zajednice sanda-
ke dijaspore. Na manifestaciji se prisutnim Bonjacima obratio i prof. dr. Mevlud
Dudi.
Neposredno prije manifestacije dr. Dudi dao je dva intervjua za poznate nje-
make medije: CDR i Doje vele (DW).
Sandaklije koji ive i rade u Berlinu su od prvog dana bili uz musafira i tom
prilikom dali mu bezrezervnu podrku za projekte i aktivnosti koje sprovodi Bo-
njako nacionalno vijee i Internacionalni univerzitet u Novom Pazaru.
Takoer, podrka je upuena i glavnom muftiji Muamer-ef. Zukorliu na putu
ouvanja dostojanstva Bonjaka i ostalih muslimana u Sandaku, Srbiji i cijelom
svijetu gdje god oni ive.
Na Centralnoj manifestaciji usvojena je inicijativa da se u to skorije vrijeme
organizuje donatorski ruak na kojem bi Bonjaci, posebno sandaki, imali pri-
liku svojim novanim donacijama pomoi ustanovama koje djeluju u okviru Me-
ihata Islamske zajednice.
Za organizaciju manifestacije u Berlinu i kompletnog trodnevnog boravka
Sandaka, a posebno Hasim Kolainac, Halil Ku i Bajazid Bazo igovi iz Prije-
polja.
IZVOR INFORMATIVNA SLUBA BNV
8 15. OKTOBAR 2010.

U VELIKOJ SALI MEIHATA PROMOVISANA KNJIGA

INFO BOSNA I HERCEGOVINA
RAHMETLI OMERA BEHMENA

Svjedoenje o

PROMOCIJA
stradanju Bonjaka
Ova knjiga je potresno i nikad ranije u bonjakoj kulturi
vieno kazivanje o stradanju jednog obinog muslimana,
Bonjaka, koji je htio biti samo to to jeste, nita manje i
Bakir Izetbegovi, nita vie. Omer Behmen je bio nesalomljiv i nepotkupljiv,
predsjednik Bonjaka pun vjere u Boga, slobodu i pobjedu.
Sandak Prema posljednjim rezultati- NERMIN GICI
Internacionalnom univerzi- kabinetu dekana umarskog
ma Centralne izborne komisije BiH, lano- tetu i Edhem Biaki bivi fakulteta kojeg je pohaao.
vi Predsjednitva Bosne i Hercegovine na- Meihat Islamske zajed- premijer Bosne i Hercegovi- Preivio je teku torturu u
redne etiri godine e biti Bakir Izetbego- nice u Srbiji organizovao je ne i aktuelni predsjednik Sa- istrazi, a na kraju je osuen
vi, Neboja Radmanovi i eljko Komi. u subotu 9. oktobra 2010. bora IZ-e u BiH, saborac ra- na 20 godina robije. Imao
godine u Velikoj sali Meiha- hmetli Omerov i ovjek koji je nepunih 20 godina ivo-
Za bonjakog lana Predsjednitva ta promociju autobiografske je zajedno sa njim osuen i ta. Na robiji je, uz teke fi-
Bosne i Hercegovine graani su izabrali knige Na dnu dna, autora proivio dobar dio torture o zike poslove i psihofiziku
kandidata Stranke demokratske akcije Ba- rahmetli Omera Behmena. kojoj Omer Behmen pie u torturu, proveo 11 godina i
kira Izetbegovia, koji e naslijediti Harisa Sala Meihata bila je ispu- svojoj knjizi. tri mjeseca. Puten je u junu
Silajdia. njena do posljednjeg mje- Skup je poeo ajetima 1962. godine. Odlazi u voj-
Bonjaki kandidati: sta vjernicima, ljubiteljima iz Kur'ana asnog koje je sku, a onda upisuje Grae-
Bakir Izetbegovi SDA (34,65) pisane rijei i potovaocima prouio dr. hfz. Almir-ef. vinski fakultet i diplomira
Fahrudin Radoni SBB BIH (30,26) lika i djela jednog od naj- Pramenkovi, dekan Fakul- 1967. godine.
Haris Silajdi SBiH (25,23) znamenitijih Bonjaka koji teta za islamske studije u Do novog hapenja u
Ibrahim edovi DNZ BIH (3,12) su ivjeli u dvadesetom vi- Novom Pazaru. martu 1983. godine Behmen
Demaludin Lati A-SDA (1,96) jeku. Pored graana promo- Rahmetli hadi Omer je radio na raznim graevin-
Mujo Demirovi BPS (1,95) ciji je prisustvovalo cjeloku- Behmen roen je 10. juna skim projektima, a od 1974.
Ibrahim Spahi GDS BiH (1,49) pno rukovodstvo Islamske 1929. godine u Mostaru. U do 1977. radio je u Libiji kao
Izudin Keetovi BOSS (0,85) zajednice na elu sa glavnim rodnom gradu je zavrio graevinski ininjer. Upo-
Aida Jusi nezavisni kandidat (0,49) muftijom Muamer-ef. Zu- osnovnu kolu i gimnaziju. redo je bio izuzetno akti-
U obraanju medijima Bakir Izetbego- korliem, lanovi porodice Ratne 1943. godine uklju- van kao lan Odbora IZ-e
vi je, govorei o politici koju e voditi rahmetli Omera Behmena, uje se u rad pokreta Mladi Sarajevo. Drao je predava-
kao lan Predsjednitva, istakao da e vo- kao i gosti iz Sarajeva. muslimani. Zaobiao ga je nja za studente u Begovoj i
diti realnu politiku, politiku pruene ruke Promotori knjige bili su prvi talas hapenja lanova Carevoj damiji, te u Taba-
i saradnje. prof. dr. Mevlud Dudi - pokreta Mladi muslimani, kom mesdidu. Uestvovao
Komentirajui dobar rezultat koji je rektor Internacionalnog kojeg su komunisti izveli je u pokretanju prvog mu-
ostvario protukandidat Fahrudin Radoni- univerziteta u Novom Paza- 1946. godine, ali ga nije za- slimanskog asopisa Pre-
i, Izetbegovi je rekao da Radoni nema ru i predsjednik Bonjakog obilo hapenje u drugom porod, te u ureivakoj re-
teret vlasti, te da ima medije, tako da je nacionalnog vijea, doc. dr. talasu. Uhapen je 31. marta organizaciji glasila Islamske
dobar rezultat i oekivan. Rifat Redovi - predava na 1949. godine u Sarajevu, u zajednice Takvim. Uhap-
Kad je rije o saradnji s novim/sta-
rim lanom Predsjednitva Radmanoviem,
Izetbegovi je rekao da e prije svega raditi
na dogovaranju unutar ovog tijela.
Govorei o moguim koalicijama on je
rekao da o tome odluuje Predsjednitvo
stranke na elu sa Sulejman Tihiem, te da
e stranka koalirati najvjerovatnije sa SDP-
om.
Predsjednik Bakir Izetbegovi je sin ve-
likana rah. Alije Izetbegovia. Alija je ui-
nio puno za Bonjake Sandaka i uvijek je
bio uz njih, a tom tradicijom nastavlja i nje-
gov sin Bakir. On, kao i njegov otac, poja-
vi se uvijek kada je Bonjacima Sandaka
najtee.
Poznat je konflikt kojeg Bakir ima sa
Sulejmanom Tihiem kada je u pitanju vo-
enje stranke SDA.
Predsjednik Bakir Izetbegovi je podr-
ao na izborima za BNV listu Bonjaka
kulturna zajednica BKZ Muftija Mua-
mer-ef. Zukorli i oznaio je kao jedinu
legitimnu listu koja se bori za prava Bo-
njaka.
Sandak PRESS estita predsjedniku
Bakiru Izuetbegoviu na izboru.
OMER BEHMEN BONJAKI MENDELA
IZVOR
FOTO
REKAO GLAVNI MUFTIJA NA PROMOCIJI KNJIGE
SANDZAKPRESS.NET GLAS ISLAMA
BROJ 200/XIV
PROMOTERI KNJIGE PROF. DR. MEVLUD DUDI,
FOTO
GLAS ISLAMA DOC. DR. RIFAT REDOVI I EDHEM BIAKI
en je 1983. godine u uve-
nom montiranom procesu
muslimanskim intelektual-
cima i osuen na 15 godi-
na robije. Sa kolapsom ko-
munizma biva osloboen u
novembru 1988. godine.
Nakon izlaska iz zatvo-
ra ponovo se angauje u
Islamskoj zajednici i 1990.
godine postaje predsjednik
Odbora IZ-e Sarajevo. Pre-
uzima i dunost muteve-
lije Gazi Husrev-begovog
vakufa, na ijem elu osta-
je do 1993. godine i odla-
ska u Teheran na funkci-
ju prvog vanrednog i opu-
nomoenog ambasadora
RBiH. Aktivira se i po-
litiki i jedan je od inici-
jatora osnivanja SDA. Na
Osnivakoj skuptini SDA,
1990. godine, izabran je za
lana Izvrnog i Glavnog
odbora, a na Prvom kon-
gresu, u novembru 1991.
godine, za potpredsjednika
Stranke. Bio je predsjednik
Udruenja Mladi musli-
mani u dva mandata, od
1999. do 2008. godine.
Ogranak Mladih mu-
slimana postojao je i u
Novom Pazaru, gdje su
mladi ljudi, poput onih u
BiH, Makedoniji, Kosovu,
u to vrijeme, poslije Dru-
gog svjetskog rata i dolaska
komunista na vlast, poku-
ali suprotstaviti se rigid-
noj komunistikoj ateiza-
ciji, a da bi sauvali svoju
vjeru, svoje nacionalno
bie, svoju tradiciju i kul-
turu. Malo je njih danas
ivih, ali ih jo ima da piu i
svjedoe o tom kara-vaktu,
koji nee nikada vie doi
na ove prostore. Premda je
od skidanja tabua sa orga-
nizacije Mladi muslimani
prolo 20 godina, jo uvi-
jek su ostali nepoznanica
iroj naunoj misli u Bosni i
Hercegovini, a posebno na
prostorima bive Jugoslavi-
je, pa i Sandaka. Jo uvi-
jek se zazire od valorizaci-
je njihove historijske uloge
u ouvanju bosansko-mu-
slimanskog ili bonjakog
identiteta.
Jedan od promoto-
ra knjige prof. dr. Mevlud
Dudi, govorei o knjizi,
izmeu ostalog, rekao je:
Knjiga 'Na dnu dna' po-
sebno je znaajna jer govo-
ri o vremenu i sistemu ije
nas posljedice i danas iteka-
ko pogaaju i donose nam
tolike probleme jer nismo
ba dobro prouili puto-
kaze prethodnika kakvi
su bili Alija Izetbegovi,
Omer Behmen, Muhsin Ri-
zvi, Alija Isakovi, Hu-
sein ozo, Mak Dizdar i
niz drugih prethodnika koji
su imali dovoljno mudrosti,
odvanosti i vjere u nado-
lazee generacije da nam u
tom stravinom vremenu
ostave poneki iaret i jasan
biljeg. Pred nama je zrelo,
iskustvom izotreno pero
koje neumorno sintetizira,
kroz prizmu kolektivne i
line doivljenosti, sva po
bonjaki narod bitnija do-
gaanja u dvadesetom vije-
ku. Iz semena koje su posi-
jali Mladi muslimani izni-
kla je itava nacija, potpuno
samosvjesna i spremna da
izae na kraj sa bilo kakvim
izazovima. Hvala Omeru
Behmenu to je radi nas i
nae djece odblokirao sje-
anja koja je, kako sam na
jednom mjestu kae, po-
tiskivao da bi mogao nor-
malno funkcionisati. Ta sje-
anja su nam prijeko po-
trebna, pogotovo ovdje u i represijom na dugogodi-
Sandaku, kako bismo do
kraja razumjeli prirodu na-
pada na Islamsku zajedni-
cu, napada na Bonjako
nacionalno vijee, napada
na islamsku vjeronauku,
tihu asimilaciju i potpunu
diskriminaciju i kako ni-
kada ne bismo odustali od
borbe za ostvarenja onih
prava koja nam kao zajed-
nici pripadaju.
Nakon to je glumac
Emir Plojovi proitao ne-
koliko odlomaka iz knji-
ge, dr. Rifat Redovi se
obratio prisutnima i, izme-
u ostalog, objasnio svoje
poimanje naziva knjige Na
dnu dna:
Omer Behmen je o-
vjek koji je sve muke i mje-
sto koje je imao na samom
dnu izganjao zarad slobo-
de, zarad istine i zarad vjere
u Allaha d.. Prvo odre-
enje dna jeste da je dno
dna neto to je namijenje-
no nekome, u ovom slua-
ju nama Bonjacima kroz
hiljadugodinju historijsku
scenu. Sa druge strane ja
bih dodao i drugo ubjee-
nje koje ukazuje na to da je
dno dna prostor gdje treba
da budu ljudi koji sprovode
taj projekat, koji je namije-
njen nama Bonjacima, ali
su to oni ljudi koji pripada-
ju naem nacionalnom kor-
pusu. Projekat Mladih mu-
slimana u skladu sa evrop-
skim demokratskim prin-
cipima podrazumijeva da
sloboda vjeroispovijesti u
bitnoj mjeri moe biti stav-
ka za kulturno odreenje
jedne skupine. U tom po-
gledu Mladi muslimani su
govorili da islam treba da
bude sastavni dio nas Bo-
njaka.
Nakon okonanja pro-
cesa, komunistike vlasti i
UDB-a 1949. i 1950. god.
sumirali su uinak svog
obrauna sa Mladim mu-
slimanima. Pod istragom
svoju pravednu ideju polo-
nje zatvorske kazne bilo je
osueno preko 800 lano-
va organizacije, a izmeu
2500-3000 lanova i sim-
patizera mladomuslimana
bilo je isljeivano, osuiva-
no bez suda i suenja, esto
bez ikakvog papira. U nji-
hovom izvjetaju kae se da
je prosjek godina osuenih
20, a da je veliki broj njih
studenata i srednjokola-
ca. U jednom vremenskom
periodu u zenikoj kazni-
onici robijalo je 40 hafiza
Kur'ana i gotovo sva musli-
manska inteligencija. Na-
alost, veina ovih sjeanja
i stranih tortura bivih po-
litikih zatvorenika, iji je
grijeh bio to to su imali
drugaije miljenje, nije za-
pisana.
Slian proces protiv
ideje islama u Bosni i Her-
cegovini desio se i 1983.
god. Osueni su ponovo
Omer Behmen, njegov brat
Salih, Alija Izetbegovi i
jo 10 drugih musliman-
skih intelektualaca. Meu
osuenima bio je i Edhem
Biaki, jedan od promo-
tora knjige i koji je, izmeu
ostalog, rekao:
Rahmetli Omer
Behmen pripadao je rijet-
kima koji su spremni r-
tvovati svoju slobodu da
bi drugi slobodno ivjeli.
Potvrda ovih rijei je sam
njegov ivot u ovoj knjizi
napisan. A prvih 450 stra-
nica knjige je auto-biograf-
sko svjedoenje, dok pre-
ostalih 300 stranica obu-
hvata izjave, zapisnike,
presude i sline dokumen-
te koji potvruju Omero-
va kazivanja. Ono to nije
zabiljeeno u ovoj knjizi,
a duan sam kao ovjek
istai, jeste injenica da je
Omer Behmen u periodi-
ma kada je uivao blagodati
slobode, kroz doprinos iz-
gradnji vjerskih objekata i
pomaganja ljudi u nevolji,
ustrajao u ideji da je Boja
rije uvijek gornja. Kada
pred sobom imate knjigu
od 750 stranica onda se za-
pitate kada ete je proita-
ti, ali kada ponete da itate
knjigu 'Na dnu dna' onda je
itate na daak i ne moete
je ostaviti i vrlo brzo do-
ete do kraja, pa vam bude
ao i onda biste se vratili
opet na poetak. Ova knji-
ga predstavlja autobiograf-
sko djelo, predstavlja hi-
storijsko djelo, predstavlja
politiko djelo, predstavlja
i islamsko djelo.
Na kraju je i Glav-
ni muftija poselamio skup
i rekao nekoliko rijei o
Omeru Behmenu i knjizi.
Kroz svoj govor Muftija
je posebno istakao divlje-
nje Omeru i slinim lju-
dima koji su spremni za
u Boga, slobodu i pobje-
iti svoju slobodu i ivot.
Ja mogu kazati da se
ovom i ovakvim ljudima
divim. Pa ak mogu rei
da im i zavidim. Afrikan-
ci imaju svoga Mendelu,
Albanci svoga Demaija, a
mi Bonjaci svoga Behme-
na. Kakvo bi to bilo nasilje
prema svim svjetovima da
nije onih koji su se odvai-
li da se isprijee faraonima,
nasilnicima, zulumarima.
9
Ma koliko to u tom trenut-
ku izgledalo nesvrsishod-
no. Godinama pokuavam
da razumijem ljude koji se
zovu idealisti. Pitam se koji
je njihov rezon kada sve ra-
unice koje se tog trenutka
mogu izvesti vode ih u or-
sokak. No, ti ljudi, na koji-
ma poiva svijet kao na mo-
ralnim stubovima, nemaju
raunice. Oni ne stavljaju
svoja uvjerenja na vagu in-
teresa i prorauna. Oni su
jednostavno reeno prvo-
klasni ljudi. Oni ne mogu
drugaije. Hapsite ih, bijte
ih, muite ih i nita. Oni su
heroji i zasluuju nae po-
tovanje. Ne zbog njih, ve
zbog nas. Onoliko koliko
budemo razumjeli poruku
ovakvih personalnih lekci-
ja, toliko personalno vrije-
dimo.
Prisutni su ove oktobar-
ske veeri imali priliku uti
o naliju etrdesetpetogo-
dinje komunistike vlada-
vine u kojoj su mnogi ui-
vali i u koju su se mnogi
kleli, ne znajui ili ne ele-
i da znaju i drugu stranu,
onu koja je guila, koja nije
izjednaavala i davala ista
prava svim ljudima. Koja je
uzurpirala i gazila dosto-
janstvo i ast jednog na-
roda. Ovo svjedoenje ra-
hmetli Omera Behmena je
svojevrsna bonjaka unu-
tarnja historija koja govori
o neslobodi i robijanju, o
totalitarizmu, torturi, dik-
taturi, ubijanju, nasilju, o
proivljenoj stvarnosti zla.
Omer Behmen se igrom
povijesti, sudbinom ili slu-
ajnou, naao s one stra-
ne granice slobode, dozvo-
ljenog, propisanog, namet-
nutog. Noen zanosom
slobode, pravde, kunog
odgoja, nacionalne tradici-
je i savjesti Omer Behmen
se nije mogao i nije htio
saglasiti sa komunistikom
ateistikom ideologijom i
njenim normama. Naroito
sa poricanjem Boga i svake
duhovne i politike poseb-
nosti Bonjaka. Ova knjiga
je potresno i nikad ranije
u bonjakoj kulturi vie-
no kazivanje o stradanju
jednog obinog muslima-
na, Bonjaka, koji je htio
biti samo to to jeste, nita
manje i nita vie. Omer
Behmen je bio nesalomljiv
i nepotkupljiv, pun vjere
du. Bio je jedan od rijetkih
koji je bio spreman rtvo-
vati svoj ivot da bi drugi
ivjeli, svoju slobodu da bi
drugi bili slobodni. Zbog
toga, zbog odlune i istraj-
ne borbe za ouvanje svog
identiteta, islama i slobode,
ova knjiga trebala bi se nai
u svakoj bonjakoj kui
kao obavezna lektira.
10 15. OKTOBAR 2010.

INFO ZIJARETI SVEANOST POLAGANJA KAMENA TEMELJCA ZA

IZGRADNJU DAMIJE U BOGAJIU
Izaslanik Reisuleme na

AKTUELNOSTI
Kosovu i Sandaku
11.10.2010.
Delegacija Islamske zajednice u Bosni i
U Bogajiu
Hercegovini, predvoena izaslanikom Re-
isu-l-uleme dr. Amir-ef. Kariem - glav-
nim imamom Medlisa Islamske zajednice
Tuzla, a u kojoj su bili i Hasan-ef. Spahi -
predsjednik Medlisa IZ-e Tuzla i Adil-ef.
nie damija
Pezerovi - predsjednik regionalnog odbo- MUHAMED-EF. CECUNJANIN Po islamu nita se ne deava sluajno. I nije
ra Merhameta Tuzla, posjetila je bonja-
ku zajednicu u Prizrenu na Kosovu, povo- U subotu 09.10.2010.
sluajno to ovdje imamo dva Devada.
dom obiljeavanja Dana Bonjaka Kosova. godine, uz prisutvo visokih Devad na arapskom znai plemenit. I
Naime, 28. septembar se oficijelno obilje-
ava kao Dan Bonjaka, jer je na taj dan zvaninika Islamske zajed- tako su se susrele dvije plemenitosti.
1993. godine Bonjaki sabor, odran u Sa- nice u Crnoj Gori na elu Pokrenule su se dvije plemenitosti: prva
rajevu, donio odluku o povratku historij- sa izaslanikom reisa, efom
skog imena Bonjak. je zasluna za plac, za zemlju, a druga
Vjersko-prosvjetne slube
Centralna sveana akademija odrana je i lanom Meihata IZ-e u za ono to e biti iz zemlje. I to je divna
u Domu kulture u Prizrenu, a meu broj- simbolika poruka zajednitva.
nim uglednim linostima na akademiji je Crnoj Gori prof. Enis-ef.
govorio i izaslanik Reisu-l-uleme dr. Amir- Burdoviem, visokih zva-
ef. Kari, estitajui Bonjacima praznik i ninika Meihata Islamske
zaeljevi im uspjeh u ouvanju i afirmaciji zajednice u Srbiji na elu sa du preko puta koja je bila u sve zanijemilo. Kao da je sve
vlastitih vrijednosti i identiteta. glavnim muftijom Muamer- njegovom posjedu. I vidio je u tom trenu stalo. Tek po-
Nakon akademije delegacija Islamske ef. Zukorliem, te velikim damiju. Istog jutra uvaku- koja suza otkinula bi se iz
zajednice u BiH posjetila je Odbor Islam- fio je zemljite za izgradnju oka oduevljenih dematli-
ske zajednice Prizren, a o njegovom radu i brojem vjernika, sveano je
poloen kamen temeljac za damije. Jedan drugi De- ja. I nakon klanjanja podne
djelovanju razgovarali su s predsjednikom vad, Devad Cecunjanin, za- namaza, kojeg je predvodio
Lutfijem Ballakom i imamima. izgradnju damije u selu Bo-
Delegacija je takoer posjetila demate gajiu, Medlis IZ-e Plav. traio je od Odbora za iz- Enis-ef. Burdovi, otpoeo
Gornja Ljubinja, Gornje Selo i Munikovo. Proao je niz godina ot- gradnju damije da njenu iz- je program sveanosti.
Za potrebe biblioteke bonjake zajedni- kako se odrao prvi zbor gradnju on finansira. Odlomak iz Kur'ana
ce u Prizrenu predstavnici Medlisa IZ-e Odbor je sa oduevlje- prouio je Sead-ef. Jasavi,
Tuzla poklonili su nekoliko desetina knji- mjetana u kolskoj zgradi
sa jednim ciljem i jednom njem prihvatio njegov pri- imam Sultanija damije u
ga, obeavi i dalju saradnju ovog Medlisa jedlog, ali je ipak odluio da Plavu, dok je program vodio
u pogledu mektebskih udbenika i priru- idejom izgraditi damiju.
nika za potrebe mektebske nastave na bo- Ideja o izgradnji damije je nijednu donaciju ne odbi- potpisnik ovih redova.
sanskom jeziku. sazrijevala i dola do svoje je. Nova donirana sredstva U ime Odbora za iz-
U povratku su dr. Amir-ef. Kari i punoe. O izgradnji damije bit e utroena na oprema- granju damije prisutnima
Hasan-ef. Spahi, u svojstvu predstavnika nje enterijera damije, kao i se obratio h. Bajazit Cecu-
Medlisa IZ-e Tuzla, te Adil-ef. Pezerovi u Bogajiu sanjali su mnogi
mjetani, kako oni koji su sa okolnog prostora. njanin, predsjednik Odbo-
- predsjednik RO Merhamet Tuzla, po- Da ta livada nikada vie ra, koji je zamolio Allaha
sjetilii Internacionalni univezitet u Novom stalnom adresom u tom lije-
Pazaru gdje su razgovarali sa rektorom nee biti ista i da nikada vie da nagradi vakife, a Odbo-
pom selu, tako i oni koje je
prof. dr. Mevludom Dudiem, a potom i nee biti obina livada, kako ru da snage da povjereni im
ivot rasuo kao zrna pokida-
muftijom Muamer-ef. Zukorliem. ree muftija Zukorli, poka- emanet ispune u potpunosti
ne niske tespiha svugdje po
Emina Muratovi zao je ezan koji se prolomio kako bi Allah bio zadovo-
svijetu. Ali jedan san je bio
okolnim brdima iz mubarek ljan njima.
poseban. Devad Canovi je
grla desetogodinjeg Alema Sinan-ef Lati, glavni
jednog jutra stao kraj prozo-
Musia. I u tom trenutku je imam Medlisa IZ-e Plav,
ra svoje kue i pogledao liva-

UENJE DOVE U POVODU POLAGANJA KAMENA TEMELJCA ZA

IZVOR RIJASET.BA IZGRADNJU DAMIJE U NASELJU BOGAJIE KOD PLAVA
BROJ 200/XIV
OBRAANJE GLAVNOG MUFTIJE
poselamio je dematlije i
uvaene musafire. ini mi
ast i zadovoljstvo to pri-
sustvujem zajedno sa vama
ovom skupu povodom po-
stavljanja kamena temelj-
ca za ovu bogajiku da-
miju. Ovo je 14-ta dami-
ja na podruju plavske op-
tine. Vjerujem da e, ako
Bog da, ova damija, kao i
sve druge damije, izgra-
za ono to e biti iz zemlje.
I to je divna simbolika po-
ruka zajednitva. To je po-
ruka da otvorimo naa srca
i da iz srca u srce, iz due u
duu procirkulie nit iskre-
nosti, dobrote, ljudskosti i
humanosti i onda se iz tog
susreta raa dobro djelo.
Zato je vano to e ovdje
postojati damija? Oni koji
su htjeli klanjati klanjali su
u svojim kuama, a dume
su klanjali u oblinjim da-
mijama. Damija jeste mo-
gunost da se obavi namaz
u dematu, da djeca idu u
mekteb, ali damijom se
dobija stoer, vertikala iz-
meu zemlje i neba oko
koje e se vrtiti sav bere-
ket, neto ega prije da-
mije nije bilo u toj mjeri.
A bereket je za imetak, za
danas treba da progovo- nagrade. Da nas Allah uputi djecu, za naa djela isto to
ri, onda treba da progovo- i vodi pravim putem. je dua za tijelo. Sve to je
ri jednim savjetom. Naime, Glavni muftija Islam- mrtvo bez bereketa. A be-
uli smo kako emo udari- ske zajednice u Srbiji Mua- reket Allah daje, a mi i-
ti temelj. Udaramo temelj mer-ef. Zukorli se zahva- nimo dovu i zasluujemo
damiji na zemlji, ali uda- lio Allahu to ga je po- bereket. I ovom damijom
ranje temelja damiji ima astio da bude svjedokom ovaj kraj e dobiti bereket i
i jednu drugu dimenziju - ovog velikog dogaaja, ne vidjet ete kako e se i oni
duhovnu dimenziju. samo za Bogajiane nego to nisu klanjali pokrenu-
Allah Uzvieni kae u i za sve Plavljane i Gusi- ti jer nee imati opravda-
Kuranu: njane. Ovo je radost koju nja kad se zauje ezan sa
munare ove damije. emu
   
11
se natopimo dobrotom i
humanou i da se te nae
osobine proliju na sve to
nas okruuje i samo tako
emo dokazati i potvrditi
nau vjeru.
Budite ponosni na svoj
islam! Budite ponosni na
svoju damiju! Jer naa
vjera je primjer plemenito-
sti i mira. Islam i znai mir.
Budite slobodni! A vrhu-
nac slobode je kada stavite
elo na seddu i pokorite
se samo Jednom Jedino-
me. Onaj ko se pokori Jed-
nom Jedinome nee morati
vie nikad nikome. Ko se
Njemu ne pokori pokora-
vat e se raznim boanstvi-
ma. A njih je toliko da to
im se vie budete pokorava-
li vie e vas gaziti.
Neka vam je mubarek
olsun ova damija, ova kua
vjere, pokornosti Allahu,
ovaj bereket koji e se na
vas proliti. Da se u hajru,
zdravlju, rahatluku, slobo-
di i bereketu okupljamo.
Esselamu alejkum.
Potom su dvojica ve-
inskih vakifa, dva Deva-
da, suznih oiju zajedni-
ki poloili kamen temeljac
za novu damiju u Bogaji-
 
      
ivati duhovno i odgoj-
 !
no vjernike. Obzirom da
dugi niz decenija nije bilo
sa ovih prostora onih koji
su pohaali vjerske kole,
danas se moemo pohvali-
ti da zadnje dvije decenije
imamo preko 20 to svr-
enika islamskih fakulteta,
to studenata, to ueni-
ka u medresama, a to je
garant opstanka islama na
ovim prostorima i da emo
imati kome asno i dosto-
janstveno uruiti bajrak e-
hadeta. Mjetani ovih sela
su oduvijek znali za vjeru.
Njihove kue su bile po-
znate kao musafirske kue.
Ta tradicija i to dobro djelo
ivi i ivjet e sve do Sud-
njeg dana.
Izaslanik reisa Islamske
zajednice u Crnoj Gori,
prof. Enis-ef. Burdovi,
prisutnima je prenio srda-
ne selame i ujedno izvinje-
nje reisa to nije mogao biti
prisutan na ovom velikom
dogaaju zbog slubenog
puta u SAD. Ujedno je i
poselamio nama zajedni-
ke goste, glavnog muftiju
Islamske zajednice u Srbi-
ji i sve njegove saradnike.
Ako nae prisustvo ovdje
       svi osjeamo i svi se danas
osjeamo kao jedna porodi- potreba da imamo damije, u. Tekbiri su se prolamali
ca jer se raa neto to prije demat, safove? To Allahu okolnim brdima i vraali se
"Mesdid je utemeljen na nije postojalo. Ova livada ne treba, On je El-Mune- u due prisutnih dematli-
bogobojaznosti od prvog nikada vie nee biti obina zzeh - Uzdignut. Sve to je ja. Zatim je izaslanik reisa
dana" livada. To e biti odabrano milost, prije svega, za nas Islamske zajednice u Crnoj
i, ako Bog da, od ovog pare zemlje na koje najo- same, a potom i za sve osta- Gori Enis-ef. Burdovi
dana e temelji ovoj dabranije od svih stvorenja le. Jer musliman je milost. prouio dovu.
damiji stajati u zemlji, sputa svoje elo, iza kojeg Za svog brata, za svog ko- Da Bogajiani znaju
ali njeni temelji su u je mozak, a u njemu razum. miju, bio on musliman ili kako doekati potvrdila je
bogobojaznosti i to je jedan Po islamu nita se ne de- nemusliman, za biljku, za bogata trpeza na kojoj su se
od jako bitnih temelja na ava sluajno. I nije sluajno ivotinju, za sve to je oko nala domaa jela priprema-
kojima ova damija i ovaj to ovdje imamo dva De- nas. A to zato to er i mu- na u kuhinjama mjetana.
demat trebaju opstojati. vada. Devad na arapskom sliman ne mogu zajedno. Da Allah nagradi mu-
Postojanje damije u znai plemenit. I tako su se Jer gdje se useli er, iseli se safire i domaine i da se
jednom mjestu znai samo susrele dvije plemenitosti. musliman. Mi ne idemo u ubrzo opet okupimo na
napredak, znai bereket. Pokrenule su se dvije ple- damije kao vjernici drugih istom mjestu na sveanom
Imat emo njene temelje menitosti: prva je zasluna religija da mjerimo koliko otvaranju bogajianske lje-
u zemlji, a oni temelji za plac, za zemlju, a druga smo vremena tamo prove- potice.
koje emo zabosti u nae li. Mi u damije idemo da
due trebaju od nas graditi
bolje ljude, bolje vjernike,
odanije Allahu d..,
sigurnije u svojoj vjeri,
ponosnije na sebe, svoju
vjeru i svog Poslanika. Neka
Allah Uzvieni nagradi
vakife, kako veinske tako
i sve one koji i najmanjim
trudom pomognu izgradnju
ove damije. Neka Allah
Uzvieni ovo mjesto,
mubarek dan i ovo vjerniko
bratstvo i zajednitvo
uini svjedokom za nas na
Sudnjem danu, da svaiji
trud ne izostavi iz Svoje PODNE NAMAZ NA DAMIJSKOM PLACU U BOGAJIU
12 15. OKTOBAR 2010.

GLAS ISLAMA JE POSTAO PREPOZNATLJIV BREND ISLAMSKE ZAJEDNICE

RIJE UREDNIKA

Glas slobode
Glas islama je uspio, dakle, da se nametne u drutvu kao ozbiljna i objektivna novina koja se bori za
punu slobodu govora, za afirmaciju i unapreenje pojedinanih i kolektivnih ljudskih prava i vjerskih
sloboda, te irenje islamske ideje mira, tolerancije, suivota i ovjekoljublja, potujui islamski zakon
i norme sekularnog drutva u kojem ivimo.
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK
GLASA ISLAMA SEAD-EF. AIROVI

Prvi broj Glasa islama nim urednikom muftijom line dotacije naem listu, Takoe, svjesni smo da se odluili i zato to smo
ugledao je svjetlo dana i Muamer-ef. Zukorliem, na to je za efekat imalo ostva- za dobru novinu trebaju eljeli objasniti Bonjacima
doao u italake ruke u iju ideju je pokrenut na rivanje jo vee slobode go- dobri kadrovi, dopisnici i u kakvim uslovima i okru-
januaru 1997. godine. Od list, Glas islama je na- vora, pravde i ponosa sa tehnika koja e sve to odra- enju ive, ta su ciljevi re-
tada, a bilo je to u 20. vi- stojao da svojim tekstovi- nae strane, jer je takav gest diti i podrati. Glas isla- ima i od kada oni postoje,
jeku, nastavio je sa izlae- ma probudi ideju slobode, reima u nama probudio ma je razvio mreu dopi- te kakve posljedice mogu
njem, nekada jednom mje- ponosa, suivota, toleran- jau elju za postizanjem snika koji sa raznih svjet- imati po muslimane Bo-
seno, a nekada kao dvo- cije i mira meu ljudima, boljih rezultata i ostvariva- skih meridijana piu za na njake. Naravno, elja nam
broj, i evo do dananjeg posebno meu muslimani- nja pune slobode govora, list. Takoe, veliki broj je da iz analitike perspek-
dana svojim tekstovima ma u Srbiji koji, osim sara- to predstavlja najvei vid vjernika, imama, profesora, tive pojasnimo ljudima po-
oplemenjuje vjernika srca jevskog Preporoda, nisu demokratije. doktora, magistara i dru- zadinu, namjeru, posljedi-
i raduje muslimanske due, imali drugi list sa slinom Uz visoku dozu svje- gih ljudi od znanja i zva- cu i opasnosti svih napa-
donosei iz broja u broj sadrinom. Stoga se moe snosti da je Glas islama nja objavljuju svoje rado- da reima na muslimane i
nove vijesti o deavanjima u rei da je Glas islama no- ime koje obavezuje, kako ve u naem listu. Novim Islamsku zajednicu. Znamo
Islamskoj zajednici i okru- silac i pokreta slobodar- ree Glavni muftija, nae je tehnikim dostignuima, da smo u tome uspjeli jer
enju, tretirajui podjedna- skog duha odslikanog u ve- nastojanje da budemo jo te brzim irenjem informa- nam svakodnevno stiu po-
ko vjeru, kulturu i drutvo, ini njegovih tekstova, pro- bolji, uspjeniji i aktuelniji cija uz upotrebu interne- hvale od vjernih italaca,
duhovno i svjetovno. Piu- kao i podrka i traenje da
i o svemu to je aktuelno, istrajemo u namjeri eduka-
bitno i vano za ivot i op- cije Bonjaka ka ostvariva-
stanak ovjeka, muslimana nju punih prava i sloboda.
Bonjaka, hvaljen i ospo- Uspjeli smo u tome i zato
ravan, ali cijenjen i veoma to se reimu die kosa na
itan, Glas islama je po- glavi od nae novine i sta-
stao prepoznatljiv brend vova koje ona iznosi, pune
Islamske zajednice i neza- slobodarskog duha i kon-
obilazan faktor u formira- struktivne, dobronamjrne
nju stava javnog mnjenja u kritike na raun politiara
Sandaku. italaka publi- i svih onih snaga koje rade
ka naeg lista prevazila je protiv interesa naeg na-
granice Balkana, poodavno roda.
je postala internacionalna Glas islama e i u bu-
i arenolika. Sve ozbiljni- dunosti nastojati da svo-
je institucije u dravi, kao i jim stavovima doprine-
etih tematikom borbe za kako bi naa italaka pu- ta umnogome je olakano se rjeavnju muslimansko-
strane ambasade, predstav-
ostavrivanje svih ljudskih blika potpuno bila zado- izlaenje novina. Proirena bonjakog pitanja i pita-
nitva i organizacije itaju
prava i sloboda, te prokla- voljna, a u svom zadovolj- je mrea dopisnika, pove- nja Sandaka kao moderne
Glas islama i pomou sta-
movanjem stavova protiv stvu nala put ka islam- ana raznolikost i arenilo evropske regije. Na list e
vova iznijetih u ovom listu
diskriminacije, segregacije, skoj edukaciji, te ostvari- tekstova i informacija. Pri- i dalje pisati o svemu to
formiraju sopstvene stavo-
asimilacije i drugih vidova vanju zagarantovane slobo- mjetno je da Glas islama titi muslimane, podjedna-
ve vezane za probleme koji
pritisaka koji ve godinama de koja je na naim pro- u posljednje vrijeme dono- ko o vjeri i vjerskim tema-
se tiu vjerskih i ljudskih
dolaze od strane beograd- storima decenijama guena si veliki broj tekstova anali- ma, kao i o politici i sva-
prava muslimana Bonjaka
skog reima, pomognutog od onih retrogradnih snaga tike sadrine koji tretira- kodnevici koja je bitna za
u Srbiji. Glas islama je
domaim izdajnicima i pol- koje ive u mitovima i le- ju uticaj zvanine i nezva- svakog pojedinca i njegov
uspio, dakle, da se namet-
tronima. gendama, slavei izgubljene nine politke na muslima- ivot. Glas islama osta-
ne u drutvu kao ozbiljna
Da, Glas islama je bitke i napajajui se pesi- ne Bonjake u Srbiji. Po- je vjeran svojoj italakoj
i objektivna novina koja se
imao i dalje ima svoje ne- mizmom, uporno vuku na- sebno se u takvu tematiku publici koja je navikla na
bori za punu slobodu go-
prijatelje i one koji mu za- trag u mrak, bijedu, netrpe- ulo nakon pokuaja pua novinu punu slobodarskog
vora, za afirmaciju i unap-
vide. Nekada u slijepoj mr- ljivost i zlo.Glas islama je (2007.) u Islamskoj zajed- duha i tematiku koja otvara
reenje pojedinanih i ko-
nji i neznanju pojedine in- novina koja zastupa sasvim nici koji je organizovan od nove horizonte duhovnosti
lektivnih ljudskih prava i
stitucije i ljudi preuzimaju drugaije stavove od pome- starne reima, tajnih slu- i slobode.
vjerskih sloboda, te irenje
korake koji bi, po njima, nutih. On je tu da vjernici- bi i domaih izdajnika. Na A vama dragi itaoci,
islamske ideje mira, tole-
trebali da ugase na Glas, ma pokae put kojim treba takav korak smo se odlui- vjerni prijatelji i saradni-
rancije, suivota i ovjeko-
glas slobode, da ga onemo- da se kreu ka slobodi, du- li jer je Glas islama bio i ci, draga redakcijo i poto-
ljublja, potujui islamski
gue u nastojanju da mu- hovnoj i svjetovnoj srei, ostao jedino slobodno gla- vano rukovodstvo Islam-
zakon i norme sekularnog
slimanima Bonjacima po- te ostvarivanju svih pozi- silo muslimana Bonjaka i ske zajednice mubareklie-
drutva u kojem ivimo.
kae put ka slobodi, miru i tivnih civilizacijskih vrijed- jedino glasilo za vjeru, kul- mo 200-ti broj Glasa isla-
Od svog prvog broja,
dostojanstvu. U tom cilju, nosti koje krase savreme- turu i drutvo posveeno ma, uz elju da naa novi-
kojeg je ureivala mala
Ministarstvo vjera Republi- nog ovjeka, ovjeka punog prevashodno muslimanima, na bude u rukama italaca
grupa ljudi predvoena
ke Srbije je prole godine u nade, optimizma, napretka a onda i svim ljudima dobre do Sudnjega dana.
prvim glavnim i odgovor-
novembru ukinulo simbo- i sree. volje. Na takav korak smo
BROJ 200/XIV 13

U POVODU 200. BROJA "GLASA ISLAMA" OBJAVLJUJEMO "NAE VIENJE" IZ OKTOBRA 2007. GOD.
14 15. OKTOBAR 2010.

SEMINAR MEUNARODNE SKUPTINE MUSLIMANSKE

INFO SEMINARI
OMLADINE ODRAN U DAKARTI

Skuptina mladih

AKTUELNOSTI
muslimana
MEDIJA CENTAR
Oko 700 islamskih ue-
njaka iz preko 80 zema-
lja prisustvovalo je semi-
naru u organizaciji Meu-
Integracija i narodne skuptine musli-
manske omladine koja je
interreligijski ove godine odrana u Da-
dijalog u Njemakoj karti, glavnom gradu Indo-
nezije, od 2. do 5. oktobra
ove godine. Skupu je prisu-
stvovao saudijski ministar
01.10.2010.
za vjerska pitanja Salih El-
Eeih, islamski uenjaci iz
U Akademiji Katolike biskupije Tote-
nberg u tutgartu, 28. i 29.09.2010. godine, Saudijske Arabije Abdullah
El-Mani, Salman El-Avde,
odran je seminar pod nazivom Imame
und islamische Vereine - Partner fr In- bivi ministar za vjerska
pitanja Sudana Isam El-Be-
tegration und Dialog in Baden-Wrttem-
berg, to znai Imami i islamske zajedni- ir, kao i daije Zakir Naik,
Amr Halid i mnogi drugi.
ce - partneri za integraciju i dijalog u obla- Skup je sveano otvorio
sti Baden Virtemberg. indoneanski ministar za
vjerska pitanja Suryadhar-
Na seminaru se govorilo o sadanjoj ma Ali i ukazao da je Indo-
ulozi imama i islamskih zajednica u proce- nezija poaena prilikom
su integracije i interreligijskog dijaloga. U da bude domain ovako
veoma irokom tematskom spektru dalo vanom skupu.
se primijetiti da su referenti u svojim izla- Na skupu je, predstav-
ganjima veoma ozbiljno tretirali ovu temu, ljajui Meihat, uestvovao
iznosei u javnost po prvi put i rezultate dekan Fakulteta za islam-
vlastitih empirijskih istraivanja. ske studije, dr. hfz. Al-
mir-ef. Pramenkovi. Tema
Na seminaru su govorili istaknuti stru- trodnevne meunarodne
njaci iz ove oblasti, meu kojima su se ista- konferencije bila je Omla-
kli prof. dr. Regina Ammicht Quinn, teo- dina i drutvena odgovor-
log i lan Gradskog vijea za interkultural- nost o kojoj su govori-
ni i interreligijski dijalog u tutgartu i prof.
dr. Reuf Caylan, sa univerziteta Osnabrik.
Sutinska poruka je da ako elimo osobu
koja e originalno prenositi ideju islama,
na nain na koji e je sluaoci razumjeti,
onda moramo maksimalan trud uloiti
na pripremi i obrazovanju osobe koja e
se baviti tim poslom.
li svjetski priznati i emi- sa velikim brojem izazova,
nentni islamski autorite- ali da, ukoliko ne posjedu-
ti, naglasivi da je budu- je dovoljno i adekvatno po-
nost ummeta omladina, te znavanje islama, vrlo esto
da je izuzetno vano kako moe zapasti u fundamen-
omladina shvata islam. Pre- talizam i radikalno shvata-
davai su ukazali da sama nje islama koje nije uteme-
tema koju je organizator ljeno u Kuranu i Sunnetu.
odabrao i pred njima po- On je, takoer, istakao da
stavio ilustruje i odraava je kljuni cilj ovoj organi-
vanost uea omladine u zaciji edukacijski razvoj i
vremenu kroz koje ummet unapreenje omladine koja
prolazi, potvrujui inje- je budunost islamskog
nicu da kao to je Posla- ummeta.
nik Muhammed a.s. uspio Ukazano je da se fetva
u svojoj misiji uz pomo mijenja promjenom vre-
ashaba, mlade generacije, mena, mjesta i stanja u
tako svako vrijeme zahti- kojem je prvobitno izree-
jeva mladu generaciju koja na. Fetva je rjeenje erijat-
e, prije svega, intelektual- sko-pravnog problema, pa
no se osposobiti, dati svoj ako je ona podlona pro-
doprinos ouvanja islama mjeni zbog promjene vre-
i njegove afirmacije na po- mena ili stanja, onda nema
druju gdje ive. nikakve sumnje da i nae
Generalni sekretar Me- djelovanje poprimi oblik
unarodne skuptine mu- koji e biti djelotvorniji
slimanske omladine dr. u odreenom vremenu ili
Salih El-Vuhejbi istakao je prostoru. Kur'an nas oba-
da omladina dolazi u susret vjetava da je svaki posla-

Na dvodnevnom seminaru je uestvo-

valo preko 100 uesnika iz cijele Njema-
ke, a Islamska zajednica Bonjaka je imala
desetak svojih predstavnika sa pokrajin-
skog i saveznog nivoa. Kao predstavnik
IZBNJ u podij diskusiji uestvovao je
Dafer-ef. Grai, imam iz Tuttlingena,
koji je govorio o iskustvu imama i proble-
mima s kojima se imami svakodnevno su-
sreu u svom radu. On je naglasio nekoli-
ko bitnih drutvenih faktora koji su sada
isforsirana drutvena stvarnost s kojom
se imami nisu prije susretali. Neinformi-
ranost omladine o osnovama vlastitih re-
ligijskih vrijednosti svih religijskih zajed-
nica pojavljuje se kao problem u drutvu,
iako su razlozi za takvo stanje meu omla-
dinom u nekim drugim institucijama, a ne
vjerskim zajednicama, istakao je efendija
Grai.
Seminar je dao nekoliko veoma vrijed-
nih zakljuaka i ideja za budui rad na in-
terreligijskom dijalogu, to bi trebalo biti
podsticaj da se uloi dodatni angaman u
radu.

IZVOR SARAJEVO-X.COM
PROF. DR. HFZ. ALMIR PRAMENKOVI U DRUTVU DAIJE
 BROJ 200/XIV
DEKAN ALMIR PRAMENKOVI SA DAIJOM AMR HALIDOM
nik govorio jezikom naro-
da kojeg je pozivao kako bi
ga oni razumjeli, to znai
da se i mi trebamo koristi-
ti jezikom koji e biti ra-
zumljiv za one kojima se
obraamo. Svaki narod ima
svoj jezik i neophodno je
prenijeti mu poruku islama
njegovim jezikom kako bi
je razumio, imao ispravnu
predstavu o islamu i na taj
nain odbacio sve sumnje
i podvale koje mu svjesno
serviraju oni koji ne ele
da istina doe do njega.
Zbog toga je neophodno
da daija bude fleksibilan u
svom poslu i pronae ade-
kvatan put ka ispravnom
prezentiranju islama onima
koje poziva.
Na kraju seminara usvo-
jen je niz zakljuaka i pre-
poruka. Sutinska poru-
ka je da ako elimo osobu
koja e originalno prenosi-
ti ideju islama, na nain na
koji e je sluaoci razumje-
ti, onda moramo maksima-
lan trud uloiti na pripremi
i obrazovanju osobe koja
ZAKIRA NAIKA
e se baviti tim poslom.
Da bi neko bio uspjean
daija mora se naoruati se u saoptenju ZSD.
znanjem iz nekoliko obla-
sti. Na prvom mjestu je
vjersko znanje. On mora
poznavati osnove nauke o
Kur'anu i tefsiru, hadisu,
ivotopisu Muhammeda
s.a.v.s., fikhu... Dakle, treba
poznavati vjerske naune
discipline i slijediti umjere-
ni pravac njihovog razumi-
jevanja. Uspjean daija ne
smije slijediti samo jedan
pravac u vjeri, nego ih mora
sve upoznati i iz svakog
uzimati ono to je naji-
spravnije u datoj situaci-
ji. Pored vjerskog znanja,
uspjean daija mora posje-
dovati elementarno zna-
nje jezika kojim se slui
u svom poslu. Allah d..
nas obavjetava da je za-
datak poslanika bio da do-
stave Objavu na nain koji
je jasan ljudima. Jasnost
poruke je nezamisliva bez
potovanja jezikih pravi-
la. Zbog toga je na daiji
da se dobro upozna sa je-
zikom i knjievnou na-
roda kojem se obraa. Ta-
koer, uspjean daija mora
biti odlikovan dobrim po-
znavanjem historije, kako
islamske tako i opte histo-
rije svijeta, kako bi iz histo-
rijskih dogaaja mogao cr-
piti pouke koje e mu biti
od velike koristi u radu.
Onaj ko eli da se obra-
a narodu treba poznava-
ti i neke drutvene nauke,
poput sociologije, psiho-
logije i dr. Nije isti nain
obraanja pojedincu i masi.
Dobar govornik treba da
izui nauku o govornitvu
kako bi u svom djelovanju
poluio maksimalne rezul-
tate.
Dekan dr. hfz. Pramen-
kovi je iskoristio priliku
da sa muslimanima iz ra-
znih krajeva svijeta razmi-
jeni iskustva i da ih upozna
sa stanjem muslimana i dis-
kriminacijom na vjerskoj i
nacionalnoj osnovi, kao i sa
deavanjima na polju naru-
avanja ljudskih prava.
15
INFO DIJASPORA
Apel Zajednice sandake dijaspore
meunarodnim institucijama
Zbog evidentnog straha bonjakog stanovnitva, ali i kulminacije kr-
enja osnovnih ljudskih prava, kao i zbog nepriznavanja legitimnih pred-
stavnika bonjakog naroda od strane srpskog reima, pozivamo sve me-
unarodne faktore da se ukljue u rjeavanje sandakog problema, kae
Zajednica sandake dijaspore, koja predstavlja krovnu organizaciju
sandakih Bonjaka u zemljama Zapadne Evrope, uputila je apel meu-
narodnim institucijama u vezi, kako istiu, krenja osnovnih ljudskih i
vjerskih prava Bonjaka u Sandaku.
Bonjaci su mali, miroljubivi evropski narod nad kojem je u historiji
izvreno nekoliko genocida. U posljednjoj agresiji na Bosnu i Hercegovi-
nu ubijeno je oko 200.000 Bonjaka, oko 30.000 ena, starica i maloljetnih
djevojica je silovano, skoro 1.000 kulturno-historijskih spomenika bo-
njake kulture je srueno, a samo u genocidu u Srebrenici za nekoliko dana
ubijeno je 10.000 Bonjaka, kae se na poetku apela ZSD.
Evropa je dozvolila da se u njenom srcu, u modernom vremenu, sve
ovo dogaa jednom malom i miroljubivom evropskom narodu.
Povod sjeanja na ove strane podatke jeste sadanja situacija u Sanda-
ku, historijskoj regiji ije osobenosti Republika Srbija ne priznaje, a koja
je veinski nastanjena bonjakim stanovnitvom, kae se dalje u apelu.
Zajednica sandake dijaspore napominje da ve dui niz decenija srp-
ski reim diskriminie i na najgrublji nain kri osnovna ljudska prava san-
dakih Bonjaka.
Ovih dana diskriminacija i represija srpskog reima doivljava svoju
kulminaciju. Samo u Novi Pazar upueno je nekoliko hiljada pripadnika
ardarmerije, srpske elitne jedinice. Jedan broj ovih policajaca svoje du-
gogodinje ratno iskustvo sticalo je po Bosni i Hercegovini i na Kosovu,
ubijajui i masakrirajui neduno civilno stanovnitvo.
Zbog evidentnog straha bonjakog stanovnitva, ali i kulminacije kr-
enja osnovnih ljudskih prava, kao i zbog nepriznavanja legitimnih pred-
stavnika bonjakog naroda od strane srpskog reima, pozivamo sve me-
unarodne faktore da se ukljue u rjeavanje sandakog problema, na-
vodi se u saoptenju.
Na kraju ovog apela istie se da je neshvatljivo da u 21. stoljeu u srcu
civilizovane i demokratske Evrope se kre osnovni postulati demokratije,
a to je postulat slobodnog biranja i predstavljanja.
Neshvatljivo je da se u takvoj Evropi onemoguava pravo i autonomija
vjerskih zajednica, kao i grubo oduzimanje njihove imovine.
Podsjeamo meunarodne inioce da drava Srbija ne priznaje legalno
izabrano rukovodstvo Bonjakog nacionalnog vijea, da se na najgrublji
nain mijea u autonomnost Islamske zajednice u Srbiji i da represivnom
politikom eli unijeti strah meu graane Sandaka.
Apelujemo na meunarodne institucije da sprijee moguu eskalaciju
sukoba u Sandaku, da se aktivno ukljue u rjeavanje problema diskrimi-
nacije i asimilacije koju srpski reim permanentno sprovodi u djelo, za-
kljuuuje se u apelu Zajednice sandake dijaspore, kojeg je potpisao Edin
Salkovi, predsjednik ove organizacije.
Apel je dostavljen sljedeim institucijama:
1. High Representative Catherine Ashton
2. U.S. Department of State
3. T.C. Basbakanlik
4. General Secretariat of the Council of the European Union
5. U.S. Senate Committee on Foreign Relations
6. Auswrtiges Amt Berlin
7. Office of the United Nations High Commissioner for Human
Rights (OHCHR)
8. OSCE High Commissioner on National Minorities
9. Amnesty International in USA
10. The International Secretariat is responsible for the majority of the
organization's research and leads our campaigning work, based in London,
UK.
11. Jelko Kacin - izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju
12. Gesellschaft fr bedrhote Vlker-Gttingen
IZVOR DIJASPORA.ORG
16 15. OKTOBAR 2010.

U SELAKOVCU POELO SA RADOM ISTURENO

INFO SLUBENI RETROVIZOR
ODJELJENJE DJEJE USTANOVE REUDA

Prva generacija u

AKTUELNOSTI
Novoj damiji
Uionica u prizemlju damije ureena po najsavremenijim
pedagoko-didaktikim standardima. Interesovanje roditelja
i djece premailo oekivanja. Za poetak upisana djeca
pjeaci, a kasnije mogu i kombi prijevoz.
NERMIN GICI

U utorak 5. oktobra uprava Reude organizova- mlade linosti. Vi kao rodi-

2010. godine u Novoj da-
miji u novopazarskom na-
selju Selakovac poelo je sa
Muftija u Domu radom istureno odjeljenje
Narodne skuptine djeje predkolske ustanove
Reuda koja radi u okviru
Glavni muftija Muamer-ef. Zukorli sa- Islamske zajednice u Srbiji.
stao se u petak, 08.10.2010. godine, sa lide- Na molbu dematskog
rom Liberalno-demokratske partije gospo- odbora ove damije, ruko-
dinom edomirom Jovanoviem. vodstvo Reude je brzo re-
Radni sastanak koji je odran u Domu agovalo i u roku od desetak
Narodne skuptine samo je jedan u nizu re- dana osposobljene su dvije
dovnih konsultacija koje odravaju Muftija prostorije u prizemlju da-
i gospodin Jovanovi. mije koje e biti koritene za
Gospodin edomir Jovanovi je jedini potrebe obdanita.
predstavnik iz beogradske vlasti koji se za- U prizemlju damije, u
lae za istinsko rjeavanje problema diskri- prvoj, velikoj i dobro osvi-
minacije Bonjaka, muslimana i Islamske jetljenoj prostoriji, koja od-
zajednice u Srbiji od strane reima. govara svim pedagoko-di-
daktikim standardima,
izvodit e se nastavni i od-
gojni program, a druga pro-
storija je predviena za tr-
pezariju u kojoj e maliani
koji pohaaju nastavu moi
da objeduju.
Ovaj objekat je predvi-
en da ga koriste djeca sa
podruja Selakovca koja gra-
vitiraju damiji i za poetak
e se ovdje upisivati pola-
znici koji e pjeke dolaziti
do obdanita, a ako kasnije
bude potrebe i interesova-
nja roditelja mogue je da e
ti i kombi prijevoz za djecu
koja stanuju malo dalje.
Djeja ustanova Reuda
je odgojno-obrazovna usta-
nova koja radi u okrilju
Islamske zajednice i koja
pored predkolskog progra-
ma u svom radu ukljuu-
je i islamski odgoj djece.
Od kako je otvorena ova
ustanova kroz nju je pro-
lo nekoliko hiljada djece, a
interesantno je to da dalje
praenje kolovanja te djece
pokazuje da su ona koja su
zavrila programe Reude linosti.
meu najboljim uenicima u
kolama u kojima su upisa-
na. U posljednjih deset mje-
seci objekat koji je otvoren
u Selakovcu je trei po redu,
a prethodno su otvorena
odjeljenja u Sjenici i novo-
pazarskom naselju Paralovo,
tako da sada ova ustanova
ima ukupno deset objeka-
ta u Novom Pazaru, Tutinu
i Sjenici.
Upravnik Reude, pro-
fesor Mersad Curi, povo-
dom otvaranja ovog odjelje-
nja u obraanju roditeljima,
izmeu ostalog, rekao je:
Predkolski uzrast je
najvaniji period u razvoju
telji ste pokazali veliku zre-
lost time to ste vau djecu
upisali u ovo obdanite. Ula-
ganje u obrazovno-odgojni
rad je jedina isplativa inve-
sticija, sve drugo je varljivo.
Naa ustanova se bavi odga-
janjem islamskog identiteta i
ouvanjem vjere, kao i upo-
znavanjem djece sa naom
nacionalnom kulturom i
obiajima. To je jako bitno
za postavljanje stabilnog i
zdravog temelja u njihovom
kasnijem izrastanju u zrele
Za poetak rada ovog
isturenog odjeljenja predvi-
eno je da se formira jedna
grupa djece cjelodnevnog
boravka, a radno vrijeme
obdanita bit e od 9:30 do
15:30 asova. Roditeljima je
takoer ostavljena mogu-
nost i da djecu dovode na
troasovni boravak u obda-
nite, a prvog dana intere-
sovanje roditelja i djece iz
Selakovca premailo je oe-
kivanja elnih ljudi Reude.
Prvi zadatak koji su djeca
i vaspitaice postavile pred
sebom jeste spremanje pri-
godnog programa za Kurban
bajram.

Da podsjetimo da je gospodin Jova-

novi posredovao u rjeavanju problema
uzurpirane vakufske parcele na Hadetu,
te problema nasrtaja policije i andarmeri-
je na imame.
On je, takoer, u Novom Pazaru bora-
vio prvog dana Ramazanskog bajrama, po-
etkom prolog meseca, kada je prisustvo-
vao i prijemu koji je tim povodom na pla-
tou Meihata priredio Glavni muftija.
Takoer, LDP je na junskim izborima
podrala izbornu listu Bonjake kulturne
zajednice iji je nosilac bio muftija Mua-
mer-ef. Zukorli.

UENJE KROZ IGRU I ZABAVU

FOTO
IZVOR ISLAMSKAZAJEDNICA.ORG GLAS ISLAMA
BROJ 200/XIV 17

UENICE MEDRESE GAZI ISA-BEG POSJETILE ISLAMSKI CENTAR U DELIMEU

Izlet za pamenje

AKTUELNOSTI
Posjeta Islamskom centru obradovala sve uenice. Najhrabrije se pele na najvisoije minare na
Balkanu. Sportske igre, takmienja, druenje i meusobno upoznavanje razvijaju sestrinsku ljubav
meu uenicama.
NERMIN GICI
Ljepote Peteri, gornje i donje, vakif Mirsad Dragolovanin, koji od ta etiri izleta. Ja sam skupila gani-
mnogo puta su u raznim knjiev- je iz ovog kraja, preuzeo je na sebe hrabrosti i popela se na jedno od zira-
nim i novinskim tekstovima opisi- da ga u potpunosti zavri do Kur- dva najvea minareta na Balkanu. ju izleti i ekskurzije. Za ensku
vane, ali sigurno je da svako ko se ban bajrama. Osjeaj je nevjerovatan i neopisiv. medresu prvi izlet u ovoj kolskoj
nae na Kotanpolju i u Delime- Nakon obraanja imama Hasi- To se mora doivjeti i vidjeti. godini je upravo posjeta Peteri i
u ne moe ostati ravnoduan i ne ma-ef. Bilalovia, uenice Medrese Uenica tree godine Enisa Lja- Islamskom centru. U isto vrijeme
osjetiti posebnost ovih predjela. su prouile nekoliko odlomaka iz ji kae za Glas islama: dok smo mi ovdje u Delimeu, za
Islamski kulturni centar, sa svo- Kur'ana i ilahija i potom izale vani ast mi je da sam danas po- uenice naeg isturenog odjeljenja
jim preko 80 metara visokim mina- da se bave predvienim sportskim sjetila ovaj Islamski centar. Nadam u Roaju organizovali smo izlet u
retima, graevina je koja dominira aktivnostima. Na fudbalskom te- se da e Allah d.. dati hair u Plav i Gusinje. Ovo je odgojno-
Donjom Peteri, a kada se iz prav- renu, koji se nalazi iza Islamskog svemu ovome. Ovo je samo jedna obrazovni izlet gdje pored toga
ca Novog Pazara dolazi do Islam- centra, uenice su igrale odbojku, od naih vannastavnih aktivnosti i to djeca na jedan dan zaborave
skog centra ta dva minareta insa- a organizovana je i atletska trka. mogu da kaem da sam ponosna svoje kolske obaveze mi im orga-
na privlae kao to magnet privlai One najhrabrije i najodvanije su to sam uenica Medrese. nizujemo relaksirajua predavanja i
metal. se popele na minaret, a poto mi- Ajtana Alikovi, uenica etvr- obraanja vjerskog karaktera, kao
Ljepote Peteri i Islamskog cen-
tra privukle su i uenice enske
medrese Gazi Isa-beg koje su u
pratnji svojih vaspitaica i profeso-
ra hfz. Irfan-ef. Malia i Nedad-
ef. Hasanovia organizovale jed-
nodnevni izlet u Delimee i po-
sjetu Islamskom centru. Izlet je
uprilien u srijedu 29. septembra,
pa iako je dan bio oblaan, a i kia
je povremeno padala, to nije sme-
talo da uenice upotpune prelijepi
doivljaj. Na putu do Islamskog
centra uenice su svratile u zoolo-
ki vrt na Bagrima i vidjele ivoti-
nje sa kojima ovaj jedinstveni park
prirode na podruju Novog Paza-
ra raspolae. U Islamskom centru
ih je doekao imam damije koja
je u okviru Centra, Hasim-ef. Bi-
lalovi, koji ih je upoznao sa grad-
njom Centra i sa prostorijama i sa-
drajima koji su predvieni da se
u Islamskom centru realizuju kada
bude u potpunosti zavren. Efen-
dija Bilalovi se zahvalio medre-
santicama to su dole da obiu
Islamski centar i u svom obraanju
uenicama rekao je:
Islamski centar smo poeli
graditi 2002. godine. Kada smo FOTO
UENICE I PROFESORI ENSKE MEDRESE U DAMIJI ISLAMSKOG CENTRA U DELIMEU
poeli sa radom mnogi su sumnja- GLAS ISLAMA

li da emo uspjeti da ga izgradimo,

jer je ovo veliki objekat. Ali sve to
se zapone u ime Uzvienog Alla-
ha d.. uspije i da se dovri, tako
da smo ve pri kraju izgradnje.
Centar je dimenzija 22 sa 28 meta-
ra. Na prvom spratu smo planirali
nekoliko lokala. Do samih lokala
imamo salu predvienu za skupo-
ve, za mevlude, sunete i sve ono
to je vjernicima potrebno. Tako-
er, na prvom spratu imamo dvije
uionice koje e se koristiti kao
mekteb. Na drugom spratu je pro-
storija za biblioteku i predvien je
stan za teologa koji e biti zaposlen
u Centru. Do same damije imamo
abdesthane, a ovo je jedina damija
koja ima muku i ensku abdestha-
nu. Na treem spratu je sala za se-
minare. Za izgradnju Centra dugu-
jemo zahvalnost i Mjesnoj zajedni-
ci koja nam je poklonila plac od 50
ari. U izgradnji Centra uestvovali
su svi mjetani Donje Peteri, a na
naret ima tri erefeta, na trei su
se popele najhrabrije meu hrabri-
ma. Doivljaj i pogled koji su imale
sa ove visine neopisiv je, jer se on
protee u nedogled i vidi se cijela
Donja Peter.
Uenica prve godine Medre-
se Amra Numanovi, kada govo-
ri o svojim utiscima sa ovog izle-
ta, kae:
Ova damija je jedna od naj-
veih na Balkanu i hvala svima koji
su organizovali ovaj izlet i koji
su nam omoguili da je obiemo.
Ovo je jedan od naina da se ue-
nice Medrese jo bolje meusobno
upoznaju.
Amela Memi, uenica druge
godine, sa neskrivenim oduevlje-
njem kae:
Prema planu i programu Me-
drese predviena su etiri izleta,
a kao kruna svega ekskurzija u
Bosnu. Danas smo realizovale prvi
te godine, rekla je: i sportske aktivnosti. Osim toga,
Dananji izlet je bio poseban. djeca se meusobno upoznaju i
I prole godine smo dolazile, ali zbliavaju i razvijaju bratsku i se-
tada nije bilo ovako izgraeno, strinsku ljubav koja za njih mnogo
pa su utisci bili kao da smo dole znai, jer kada se vrate u kolske
u posjetu gradilitu. Ove godine klupe imaju jo vie motivacije za
je mesdid zavren, klanjale smo uenjem. Pored izleta planiramo da
podne, pele se na minaret, imale organizujemo i ekskurzije za sve
priliku da se malo bolje upoznamo uenike, pored maturske ekskurzi-
sa uenicama prve godine i moji je u Turskoj koju svake godine or-
utisci su nezaboravni. ganizujemo za maturante. Prole
Poseban doivljaj za sve uenice godine smo uspjeli uz pomo do-
bio je zajedniki ruak koji je orga- natora da organizujemo i umru za
nizovan u damiji. Po podu dami- maturante Medrese.
je prostrte su prostirke i sofrabesi, Ova lijepa praksa, agor, drue-
a uenice su posjedale u krug. Za nja i zabava dobro dou uenicima
ruak su bile mantije i kolpite, po nakon svih obaveza koje imaju u
starom bonjakom obiaju. koli. Zbog toga se i na svim licima
Profesor u Medresi i pomonik djevojica koje su bile u Delimeu
Glavnog muftije Nedad-ef Hasa- vidjelo zadovoljstvo.
novi, koji je bio jedan od organi-
zatora ovog izleta, rekao je:
Jedna od odlika Medrese Gazi
Isa-beg jeste to da se redovno or-
18 15. OKTOBAR 2010.

ISLAM I MUSLIMANI: IZAZOVI I PERSPEKTIVE NEGIRANJE SANDAKA

INTELEKTUALNI POLIGON

Uzroci uspjeha Jastrebovi

i dekadence nacionalistike
Silni idealizam, vjera, rtve i retorike
samoodricanje bili su temelj
DOC. DR HFZ. ALMIR PRAMENKOVI muslimanskih pobjeda.
Jedan od najveih srpskih intele-
U povijesti islama dvije nekim procjenama, on je tog uspjeha je to su musli- ktualaca, osniva socilogije sela,
stvari teko je objasniti: u 11. vijeku brojao preko mani kao osvajai bili izu-
akademik Sreten Vukosavljevi,

ANALIZE
prvo - brzo i snano ire- dva miliona stanovnika i si- zetno tolerantni i susret-
nje islama u osmom i de- gurno bio najvei grad ta- ljivi prema domaim naro- bio je predsjednik Zemaljskog
vetom stoljeu od beduin- danjeg svijeta. Prvi uni- dima. U mnogo sluajeva
skog do civiliziranog svije- verzitet otvoren je u Fesu ak tolerantniji od njihovih antifaistikog vijea narodnog
ta Perzije, Vizantije, Egipta 859. godine, dok je Bolonja vladara. To je bilo u duhu osloboenja Sandaka i ni u jed-
i drugo - nagli pad musli- otvorena na inicijativu pro- kuranskog ajeta: I tako
manskog svijeta od visoko fesora prava Irnerija poet- smo od vas stvorili pra- nom od svojih mnogobrojnih
znanstvenog, ekonomskog kom 11. stoljea. Zanimlji- vednu zajednicu (zajednicu radova nije pominjao drugi ter-
i politikog umijea do ne- vo je da se to desilo odmah sredine). Zanimljivo je da
pismenosti i politike ovi- nakon zavretka Prvog kr- je broj navedenog ajeta 143, min za ovu teritoriju do Sandak.
snosti u osamnaestom i de- stakog pohoda. Napoleon dok sura El-Bekara sadri Ta rije nije smetala ni Kralju
vetnaestom stoljeu. Tim je rekao, zapanjen islamom: 286 ajeta. Dakle, navede-
divljim beduinima islam je Muslimani su svijet osvo- ni ajet, koji govori o sred- Aleksandru Karaoreviu.
bio dobar jer su bili zao- jili za samo pola stoljea. njem putu, nalazi se tano Prilikom posjete Novom Pazaru
stali (reakcionarizam), pa Siriju su muslimani osvojili u sredini sure El-Bekara. i ostalim gradovima Sandaka
im nije bilo teko pratiti 634. godine, a Indiju i Egi- Svakako da postoji teolo-
ga. Islam je objavljen bedu- pat 641. Na tlo Evrope mu- ko objanjenje: Allahova 1934. godine, sve novine su
inima poznatim po nepo- slimani dolaze 649. godine mo i pomo uinili su mu- krupnim naslovima izvjetavale:
kornosti, aroganciji i jedno kada su Muavija i Abdullah slimane uspjenim u ire-
veliko udo islama je to je ibn Sarh osvojili Kipar pod nju islama. Silni idealizam, Njegovo velianstvo Kralj
uspio da ovakve ljude preo- zapovjednitvom Tarik bin vjera, rtve i samoodricanje Aleksandar u posjeti Sandaku.
brati u jedan human narod. Zijada i Musa ibn Nusajra bili su temelj musliman-
Oni su jasna ilustracija spo- 711. i 712. godine osvaja- skih pobjeda. Muhammed
FAHRUDIN KLADNIANIN
sobnosti islama da civilizira njem panije, zauzimanjem El-Gazali kae da funkcio-
ljude i njihove due. Kor- Liona i Bordoa u Francu- nalnost ljudi zavisi od nji-
doba je bila jedinstven grad skoj 725., 731. i 732. godi- hovog svjetonazora - po- Pria o zelenoj transverzali poinje da se ak-
Evrope i imala je milion i ne, te zauzimanjem Sredo- gleda na svijet. On kae da, tuealizuje poetkom devedestih godina od strane
po stanovnika i 700 da- zemlja 817., 837-841. go- na primjer, za pilota udalje- nacionalistikih drutveno-politikih inilaca u Sr-
mija, a samo velika dami- dine muslimani dolaze do nost ne predstavlja teko- biji. To je u sutini geopolitiki koncept koji se ko-
ja je mogla primiti pedeset Dalmacije, vicarske, Kor- u jer ga njegovo shvatanje risti u dva razliita, meusobno povezana zna-
hiljada, a vani trideset hi- zike i Sardinije. Pred Ca- daljine ini takvim. tavie, enja: kao dugoroni cilj ideologa islamizma,
ljada klanjaa. Grad Gra- rigradom muslimani su on voli daljinu i prelaziti na Balkanu i ire, stvaranja geografski ne-
nada, kada je pao u ruke bili 717. godine, a u ju- velike udaljenosti. S druge prekinutog lanca veinskih muslimanskih
panjolaca, imao je petsto noj Francuskoj 720. godi- strane, poljoprivrednik na zajednica i kao proces jaanja etnoreli-
hiljada stanovnika, kada je ne. Taj strah je nestao kada selu ili radnik u lokalnoj ra- gijske samosvijesti meu tradicionalnim
Pariz imao pedeset hilja- je arls Martel 720. zau- dionici gleda na svijet i na muslimanskim zajednicama na Balkanu.
da, Solun dvadeset hilja- stavio muslimanska osva- udaljenost vrlo reducirano. Najprostije, taj koncept predstavlja stva-
da. Tada nije bilo nijednog janja. Gustav Le Bon kae: Islam je, kae El-Gazali, u ranje iste geografske cjeline naseljene mu-
grada koji je imao polovinu Neke Evropljane je stid prvim stoljeima napravio slimanima od Bosne preko Sandaka do Kosova
tog broja. Bagdad, arobni priznati kako je ta kran- umove na formi pilota, dok smatraju analitiari. Danas je zelena transverzala
grad 1001 noi, osnovali su ska Evropa izala iz stanja sada proizvodi ljude koji doivjela blagu jeziku transformaciju. Analitiari je
Arapi po svom dolasku na neznanja zahvaljujui mu- vole itikaf i tekije. Mnogi sada konstantno povezuju sa Muftijom, pa je taj ge-
tlo dananjeg Iraka. Kada slimanima, te skrivaju tu muslimani se ne interesuju opolitiki koncept sada preimenovan u Muftijina
je u njemu ivio legendar- injenicu. Moralni uticaj za muslimane diljem svijeta transverzala. Zato? Zbog ponovnog oivljavanja
ni halifa Harun Al Raid, Arapa koje je islam poro- zato to njihov pogled nije teze o autonomiji Sandaka, zbog islama i Muftiji-
grad je bio star tek neto dio uveo je varvarske naro- pogled pilota. ne titule, po nekima i dihadskog radikalizma, ali
preko pedeset godina, a ve de Evrope na stazu huma- Krajem 18. stoljea i po- i Muftinjinog poziva Beogradu na pregovore. Meu-
je predstavljao svjetski cen- nosti i ovjenosti. etkom 20. oko 85% ze- tim, to je sve u funkciji negiranja Sandaka kao hi-
tar kulture i bogatstva. Po Jedan od glavnih razloga mljine kugle palo je pod storijske, ekonomske, geografske i etniki mjeovite
kontrolu tri evropske sile: regije. Ali, kada se jastrebovi nacionalistike retori-
Velike Britanije, Francuske ke okome na negiranje Sandaka, uvijek se protee
i Italije, od ega su najve- teza o Bonjacima kao izmiljenoj brozovskoj naci-
im dijelom bile teritori- ji, negiranju postojanja naeg nacionalnog identiteta
je kojim su nekada vlada- i posebnosti, nametanje nekakavog radikalizma, na-
li muslimani. Ko je kriv? silnitva i izmiljenje netrpeljivosti prema naim ko-
Pogreno je postavljati ovo mijama u Sandaku.
pitanje. Nije vano pripisa- Kada se srpska akademska zajednica, ona nacio-
ti tu odgovornost pojedin- nalistiko-radiklana, utrkuje da pretencioznim izja-
cu ili vremenu. Ali ta mo- vama, koje su obino noene mrnjom, radikalizuje
emo? Moramo razumje- stanje u Sandaku, javnost se plai da e se uvesti e-
ti svoju prolost, iskoristi- rijatsko pravo, a recimo zanemaruje se injenica da
ti njene lekcije i uiniti je je u Kraljevini Jugoslaviji to pravo primjenjivano na
izvorom nae snage. brane i porodine odnose muslimana, a naziv San-
dak nije nikome smetao. Jedan od najveih srpskih
Nastavit e se... intelektualaca, osniva socilogije sela, akademik Sre-
ten Vukosavljevi, bio je predsjednik Zemaljskog
antifaistikog vijea narodnog osloboenja San-
BROJ 200/XIV 19

daka i ni u jednom od svojih mnogoborjnih ra- MUFTIJA SRBIJANSKI SE VRAA MEU SVET

IZ MOG BEOGRADSKOG UGLA

dova nije pominjao drugi termin za ovu teritoriju

Rijaliti
do Sandak. Ta rije nije smetala ni Kralju Alek-
sandru Karaoreviu. Prilikom posjete Novom
Pazaru i ostalim gradovima Sandaka 1934. godi-
ne, sve novine su krupnim naslovima izvjetavale:

veronauka
Njegovo velianstvo Kralj Aleksandar u posjeti
Sandaku.
Meutim, naziv Sandak je tek poeo da smeta
Slobodanu Miloeviu i onima koji su podravali
nacionalistiko-radikalnu politiku. Kada se vrati-
mo u ne tako davnu prolost, vidimo da je mnogo
lai, kleveta, svakojakih neistina, mrnje i zlobe Osvanu muftija srbijanski u jednom
napisano i izgovoreno preko tampe i drugih me-
dija da bi muslimani bili prikazani u najgorem dnevnom tabloidu komentariui rijaliti ANA MILEUSNI
svjetlu. Cio dravni medijski sistem, kako elek- ou Farma i dajui versku poruku. To
tronski, tako i tampani, poput Politikinih izda- povesti Bog oprostiti to
nja: Svet, NIN, Duga, ali i novinara, kvazi isla- to se tabloid bavi ovim rijaliti oom nije
je u neznanju jeo hleb na
mologa, kao to su Ljiljana Bulatovi i Miroljub nita neobino, ali to muftija srbijanski svinjskoj masti, nalazi tekst
Jefti, prednjaili su u irenju govora mrnje i nalazi za zgodno i shodno da i on neku pod naslovom Orgije na
ksenofobije. Mislim da ovu priu ne treba podcje- Farmi sa sve eksplicitnim
njivati, iako su Bonjaci u Srbiji, zvanino putem kae o rijalitiju u najmanju ruku je udno. slikama istih.
Zakona o zatiti prava nacionalnih manjina, pri- Nema veze, vano je da
znati kao manjina, ali jo uvijek postoje znatne on izae u novinama, kao i
snage koje upravo rade na sprovoenju diskri- Ponovni povratak muftije srbijanskog da pokae narodu svoju savremenost.
minacije i duplih standarda, kako prema Sanda- meu svet sve je vidljiviji. Kao svako ko se Probajte da zamislite situaciju, koja je
ku, tako i prema Bonjacima. Posljednji sluaj je posle dugo vremena digne iz mrtvih on naravno nemogua, pa stoga kaem pro-
afera oko formiranja Nacionalnog savjeta Bonja- je eljan prie. Prosto nikako da se napria, bajte, da se ovo desilo u Avganistanu. ta
ka. No, da se vratim na taj govor mrnje i iranje ve po svaku cenu eli da nadnoknadi pro- bi bilo sa takvim muftijom? Naao bi se
ksenofobije. puteno. Najpogodniji za to su mu mediji, sasvim sigurno u direktnom prenosu na
Nije malo relevantnih faktora koji sjede u dr- te tako jurca od jednog do drugog, prosipa- nekom od stadiona predvienim za kanja-
avnim organima ili drugim vanim insti- jui raznorazne fraze i visokoumne misli, vanje. Meutim, na njegovu sreu , u toj ze-
tucijama i na direktan nain utiu a neki bi za to rekli - ista prazna retorika. mlji je literatura tog tipa zabranjena, a ver-
na formiranje javnog mnjenja Tako je srpska javnost imala priliku da ska lica se bave svojim poslom.
Srbije, koji imaju takva mi- sazna kojekave podatke: da je Bonjak, iako Nego, vratimo se mi u Beograd i Srbiju
ljenja. Jednom od bivih se ranije nije tako deklarisao, da e pono- gde obitava muftija srbijanski koji prati rija-
ministara Vlade Repu- vo biti Jugoslavije (?!), te o njegovoj brizi liti ou i oglaava se povodom istog. Mislim
blike Srbije smetao za molitvene prostore, mesta za dostojan- da bi bila odlina ideja da ga u sledeoj sezo-
je nekada Miro- stvenu islamsku sahranu i hiljadu drugih ve ni Farme angauju da bude jedan od ue-
ljub davno isprianih pria. snika, jer oito je to socijalni milje u kome
Labus Meutim, da e ga elja za pojavljiva- se on odlino snalazi. Mogao bi i sada da
jer je to- njem toliko povui da pone da se oglaava pripomogne vernicima tako to e da alje
boe Je- slikom i prilikom u utoj tampi, na strana- sms poruke sa verskim poukama u direk-
vrej; biva ma koje se bave lascivnim sadrajima, niko tnim prenosima ovog rijalitija.
gradonael- nije ni sanjao. Ko zna, moda je ovo tip veronauke na
nica Beograda, Tako, osvanu muftija srbijanski u jed- koji je mislio kada je pozivao na kontrami-
g-a Radmila Hru- nom dnevnom tabloidu komentariui rija- ting?
stanovi, zato to je liti ou Farma i dajui versku poruku. To U svakom sluaju, tako bi bar bio od
udata za muslimana; to se tabloid bavi ovim rijaliti oom nije neke koristi poto niko od nas ne vide da
drugi visoki funkcio- nita neobino, ali to muftija srbijanski na- je on, a bogami ni babo mu, napravio za sve
ner Vlade dobija zvanje lazi za zgodno i shodno da i on neku kae o ove godine niti jedan novi molitveni pro-
vojvode i hvali se da ga rijalitiju u najmanju ruku je udno. stor, a bogami ni obezbedio mesta za dosto-
je za- sluio jer je mnogo uradio Na stranu to to se pored teksta u kome janstvenu versku sahranu.
na podizanju spomenika Pavlu uriiu, koji je, on, sa sve ahmedijom na glavi, poruuje da
po sopstvenom izvjetaju u kome pie: Za vrije- e jednom od farmera muslimanske verois-
me operacije se pristupilo potpunom unitavanju
muslimanskog ivlja, bez obzira na pol i godine
starosti, likvidirao preko 12.000 muslimana u
Limskoj dolini (Vladimir Dedijer i Antun Mile-
ti, Genocid nad Muslimanima, Svjetlost Sara-
jevo, str. 330)
Amfilohiju Radoviu, vladici Srpske pravo-
slavne crkve, muslimani smrde na loj. Po knji-
evniku Momi Kaporu svojstvena nam je tupost,
vonj na loj i zlikovako izoblieno lice, nasuprot
zdravoj ljepoti Radovana Karadia i Nikole Ko-
ljevia. Slavenku Terziu, rukovodiocu historij-
skog odjeljenja SANU, sutina ideologije bo-
njatva u Rakoj oblasti, kako naziva Sandak,
bezmislena je, jer oni ni u emu na ovim pro-
storima nisu ugroenni i diskriminisani (Blic od
29.04.1997.) Naravno, montirani sudsko-politi-
ki procesi, prebijanja, ubistva, otmice u Sjeverinu
i trpcima, masovna migracija Bonjaka prema ze-
mljama Zapadne Evrope, ove neosporne injenice
za Slavenka Terzia nisu diskriminacija! Ovakavih
izjava i mnogo gorih citata mogli bi beskrajno da
citiramo i to onih koji najvie utiu na formira-
nje javnog mnjenja. Dovoljno je pogledati naslo-
ve knjiga (objavljuju se knjige ratnih zloinaca,
ubica, negira se genocid u Srebrenici), dnevnih
novina, asopisa, ponaanje akademske zajednice,
profesora i lako je shvatiti na kakvim vrijednosti- BAJRAKLI DAMIJA U BEOGRADU
ma se vaspitavaju mladi. Postajem zabrinut! TAOC PORODINE MANUFAKTURE JUSUFSPAHI
20 15. OKTOBAR 2010.

Deset pitanja za sve one koji

tvrde kako Bonjaci u Sandaku
ANALIZE

uivaju sva nacionalna prava

FERID ANTI

Pitanje br. 1
GRB OPTINE PRIJEPOLJE
Ovo je zvanini, slubeni grb optine Prijeplje. Na njemu je stilizovana crkvena freska Aneo na Hristovom
grobu.
elim pitati moje moje sugraane Srbe: ta u ovom grbu predstavlja Bonjake koji ine polovinu stanovnitva
optine Prijepolje?
elim pitati predsjednike bonjakih politikih stranaka u Prijepolju: ta u ovom grbu predstavlja Bonjake?
Zato do sada nije promijenjen ovaj nametnuti grb?
elim pitati sve ostale Bonjake u Prijepolju: Da li vam je nekada zasmetalo to jedan ovakav grb predstavlja i
vas? Da li ste nekada javno zatraili da se ovaj grb promijeni?

Pitanje br. 2
DOM KULTURE
Ispred Doma kulture u Prijepolju postavljena su ne jedan, nego dva kipa crkvenog sveca - Svetog Save. Normalno
je da se ovakvi spomenici nalaze ispred nekog crkvenog ili iskljuivo srpskog objekta.
Dom kulture postoji trideset i jednu godinu i na njegovom elu nikada nije bio jedan Bonjak. Uz to kao koordi-
nator kulture, a danas ih je tri, nikada nije zaposlen neki Bonjak.
U jednoj podrumskoj prostoriji prijepoljskog Doma kulture smjeteno je bonjako kulturno udruenje Ikre.
elim pitati moje sugraane Srbe: Je li prijepoljski Dom kulture crkveni objekat? Je li prijepoljski Dom kulture
namijenjen samo Srbima?
Imaju li Bonjaci, koji ine polovinu stanovnitva optine Prijepolje, svoj dom kulture?
Zato na elu Doma kulture nikada nije bio neki Bonjak?
Zato kao koordinator kulture u prijepoljskom Domu kulture nikada nije zaposlen neki Bonjak?
Zato je bonjako kulturno udruenje smjeteno u podrumu Doma kulture?
elim pitati predsjednike bonjakih politikih stranaka: Da li ste ikada traili da se otklone ova, po Bonjake, po-
niavajua stanja u vezi sa Domom kulture u Prijepolju?
elim pitati sve Bonjake u Prijepolju i Sandaku uopte: Zbog ega utite na sva ova gaenja vaih elementarnih,
ljudskih, nacionalnih prava?

Pitanje br. 3
KOMUNALNO PREDUZEE

U ezdeset godina postojanja Komunalnog preduzea u Prijepolju njegovi direktori, efovi..., uglavnom su bili
Bonjaci? Zato? Ima li to neku poruku?
Znai li to slijedee: Evo vam Bonjaci direktorsko mjesto, ali u Komunalnom preduzeu. Bavite se komunalijama,
ali zato nikada neete dobiti rukovodee mjesto u Domu kulture, u koli, policiji, sudu...
Znai li to slijedee: Eto vam Bonaci mogunost da gradite komunalnu infrastrukturu, a za to vrijeme, kroz nae
srpske kole, kroz nae srpske kolske programe, kroz na srpski Dom kulture, kroz nae srpske medije, kroz
nae..., bit e te posrbljeni. Bit e te pretvoreni u Srbe islamske vjeroispovijesti, u Srbe muslimane, u ...

Pitanje br. 4
TRGOVINE U PRIJEPOLJU

Dok su postojala dravna trgovinska preduzea Sokolica..., u Prijepolju njihovi direktori, efovi..., veinom su
bili Bonjaci. Zato to? Nosi li to nekakvu poruku?
Danas najvei dio trgovine, trgovakih firmi u Prijepolju u rukama je Bonjaka? Nosi li to nekakvu poruku?
Znai li to sljedee: Eto vam Bonjaci trgovine, eto vam mogunost da se bogatite, a za to vrijeme mi emo vas
kroz nae srpske kole, kroz srpski Dom kulture, kroz srpske medije, kroz srpske..., posrbiti, pretvoriti u Srbe
islamske vjere, pretvoriti u Srbe muslimane, pretvoriti u...
Znai li to slijedee: Ne trebamo se mi Srbi bojati da e Bonjaci svoje bogatstvo zaraeno kroz trgovine, fabri-
ke..., iskoristiti da podignu svoj dom kulture, da tampaju svoje knjige, da oforme svoju novinu, svoj radio, svoju
televiziju, svoje... Ne umiju oni to, briga njih za to.
Znai li to slijedee: Ne trebamo se mi Srbi bojati da e Bonjaci zahtijevati postojanje kolskih programa u koji-
ma e biti i bonjake kulture, bonjake historije, bosanskog jezika... Nee oni to traiti jer smo ih zabavili trgo-
vinama, fabrikama.... Nee oni to traiti jer se boje da bi im to moglo nakoditi trgovinama, fabrikama...

Pitanje br. 5
MEDIJI - NOVINE, RADIO, TV...
Srbi u Sandaku imaju svoje medije: RTS, Radio, Politiku, Blic, Novosti... Redakcije su im u Beogradu,
odakle se i finansiraju. Sandak i Bonjaci u srpskim medijima prisutni su samo onda kad ih treba pri-
kazati u nekakvom anti-svijetlu.
Moe li 250.000 Bonjaka u Sandaku imati makar jedan svoj medij, makar jedno svoje printano glasilo,
svoj radio..., koji e se takoer finansirati iz iste kase kao i srpski mediji?
Moe li 250.000 Bonjaka dobiti bar pola sata svog programa, svakodnevno, na dravnoj televiziji?
BROJ 200/XIV 21

Pitanje br. 6
KOLE I KOLSKI PROGRAMI
Koliko u kolskim programima u optini Prijepolje, gdje Bonjaci ine polovinu stanovnitva, kao i u ostalim op-
tinama u Sandaku, ima sadraja iz bonjake historije, knjievnosti i bosanskog jezika?
Kako je mogue imati crkvenu slavu kao dan kole u kolama u kojima nisu samo srpska djeca?
Kakva je to poruka koja se ovim alje Bonjacima?
Kako je mogue da tu crkvenu slavu pod maskom dana kole moraju obiljeavati i kole u kojima su bonja-
ki uenici u veini?
Zato su u kolskim roditeljskim savjetima lanovi skoro u cijelosti samo Srbi?
Nazivi svih osnovnih kola u optini Prijepolje:
Duan Tomaevi irko - Velika upa
Boko Buha - Ivanje
Svetozar Markovi - Brodarevo
Mihajlo Bakovi - Seljanica
Vladimir Peri Valter - Prijepolje
Sveti Sava - Bostani
Mihajlo Bakovi - Kolovrat
10. oktobar - Babine
Da li se po nazivima kola moe zakljuiti da u optini Prijepolje ivi 50% Bonjaka?
Je li mogue da ne postoji Bonjak po kojem bi mogla biti nazvana neka od kola?
Zato osnovna kola u Lukama mora nositi ime crkvenog sveca, iako su veina uenika Bonjaci? ta se to ovim
poruuje Bonjacima?

Pitanje br. 7
BOSANSKI JEZIK
Mogu li Bonjaci i Bonjakinje, uenici u kolama imati as bosanskog jezika kao redovan as u kolskom ras-
poredu, odnosno mogu li imati bosanski jezik kao redovan, a ne nekakav fukultativan, tj. sporedan predmet?
Da li meu svim kolskim knjigama, meu svim drugim kolskim materijalima za bonjake ake u Prijepolju i
Sandaku uopte, postoji neka koja je pisana jezikom bosanskim?
Da li Bonjaci u Prijepolju i Sandaku zahtijevaju da im djeca imaju bosanski jezik kao redovan predmet?
Da li Bonjaci u Prijepolju zahtijevaju kolske programe, kolske knjige..., u kojima e, uz ostale elemente bo-
njake kulture, historije..., biti i jezik bosanski?

Pitanje br. 8
PROREIMSKA ISLAMSKA ZAJEDNICA

I dok srbijanski reim ni sluajno ne priznaje samostalnost Crnogorske i Makedonske pravoslavne crkve, dok se
ne moe ni pomisliti da se formira bosanska, hrvatska, slovenaka... pravoslavna crkva, srbijanskom reimu nije
nimalo smetalo da preko svojih udbakih slubi i uz pomo bonjakih poltrona tipa Ugljanina, Ljajia, Jusufspa-
hia, Zilkia, Dacia..., formira i zvanino registruje svoju, reimsku, velikosrBsku islamsku zajednicu.
Kvazi hoda Nadir Daci (drugi s desna), prvoborac u posrbljavanju, tj. gajretizaciji Bonjaka,
sa svojim saradnicima
Svim Srbima, i onim na Balkanu i onim u Australiji, Kanadi..., sjedite duhovnosti, njihove Pravoslavne crkve je u
Beogradu. Svim Bonjacima na Balkanu, pa time i onima u Sandaku, sjedite duhovnosti, njihove Islamske za-
jednice je u Sarajevu. Ovo ne eli uvaiti jedino aktuelni srbijanski reim. Zato?
ta je cilj, ta se eli postii formiranjem proreimske islamske zajednice?
Odgovor je jasan svakome ko nije, iz njemu znanih razloga, reimski poltron i ulizica. Sa ovim se eli razbiti je-
dina bonjaka institucija u Sandaku koja je bila jedina brana totalnom posrbljavanju Bonjaka.

Pitanje br. 9
POLICIJA I SUDSTVO
Koliko je procentualno Bonjaka, a koliko Srba zaposleno u policiji i sudstvu u prijepoljskoj optini?
Moe li u policiji i sudstvu u sandakim optinama postojati dvojezinost?
Mogu li oznake biti ispisane dvojezino?
Moraju li na tim oznakama, koje i malobrojni Bonjaci nose na glavi, biti krst i crkvena ocila kao simboli kran-
stva?
Kad je posljednji put rukovodilac policije u Prijepolju, u kojem polovinu stanovnitva sainjavaju Bonjaci, bio
Bonjak?

Pitanje br. 10
UTNJA BONJAKA
Iako nacionalno potlaeni i totalno obespravljeni, Bonjaci u Prijepolju, kao i u Sandaku, u ogromnoj veini
uglavnom ute. ta to znai:
- da su zadovoljni svojim poloajem, odnosno da im ne trebaju vea nacionalna prava?
- da ih je strah da govore jer se plae posljedica?
- da smatraju da svojim oglaavanjem ne mogu nita promijeniti na bolje?
- nije nita od ovoga nego...?
22 15. OKTOBAR 2010.

TRI GODINE OD NEUSPJELOG PUA U ISLAMSKOJ ZAJEDNICI bdijenje organizovano je je i iz njih izgonili vjernike.
od onih ljudi koji su godi- Takav sluaj nije zabiljeen
nama bili glavna destruk- u novijoj historiji u Evropi,

Poltroni nanose
tivna grupa unutar Islam-
ske zajednice, a poznati
su po svaama, lopovluku
kada je u pitanju vakuf-
ska imovina, te meusob-
ali eto, jeste u Srbiji koja
se deklarie kao demokrat-
ska zemlja. Samo zahvalju-
jui Bojoj volji i pomoi,
te odlunosti vjernika, ova

tetu Bonjacima noj netrpeljivosti i optui- pljaka, otimaina i zulum

ANALIZE

vanju. Meitim, ujedinili su su zaustavljeni. Muslima-

Opte povjerenje i sigurnost koje Islamska zajednica sa
svojim rukovodstvom posjeduje nemjerljivi su. Narod je
svo vrijeme bio uz Islamsku zajednicu i istu prepoznaje
kao jedini stoer oko kojeg se okuplja i kome vjeruje.
NERMIN GICI I SEAD AIROVI
Neki dogaaji i zbivanja
na jednom prostoru mo-
raju se sagledati u historij-
skom kontekstu i sa odre-
enog vremenskog rastoja-
nja da bi svima u potpuno-
sti postali jasni i oigledni.
Takav je sluaj i sa neuspje-
lim puem koji je prije tri
godine pokuan u Islam-
skoj zajednici.
Ogromna veina mu-
slimana je tada prepoznala
prevaru i spletku koju su
reimske strukture i oba-
vjetajne slube uz pomo
plaenika iz redova musli-
mana pokuale da provedu
u djelo, te da od muslimana
preotmu jedinu instituciju
koja se sa sigurnou i bez
kalkulacija bori za njiho-
ve interese. Pokuali su da
preotmu jedinu vrstu, ne-
potkupljivu i jaku institu-
ciju koja je generisala inte-
rese muslimana na prosto-
ru Republike Srbije. Bo-
jom voljom i odlunou
vjernika da odbrane svoju
Islamsku zajednicu nisu u
tome uspjeli, ali su uspjeli
da nanesu dosta era, po-
sebno u meuljudskim od-
nosima meu muslimanima
Bonjacima.
Velika prevara
Danas kada se dogaaji
niu kao na pokretnoj traci
i kada beogradski reim ve
panino, zbog toga to im
stvari ne idu kako su plani-
rali, objelodanjuje po jedan
i jedan plan za unitenje
jezgra muslimana i svoje
elje za instaliranjem ma-
rionetske Islamske zajed-
nice lojalne reimu, i onim
najskeptinijim, pa i onima
koji su kao mazlumi po-
vjerovali da im beograd-
ski reim pravi novu, bolju
Islamsku zajednicu koja e
biti organizovana na nivou
rijaseta, jasno je da je ovo na kojem je smijenjen
samo velika prevara od koje
koristi imaju oni koji su u
najuem rukovodstvu pu-
ista, a da je za sve druge
muslimane to velika poast
i zlo.
Podsjeanja radi, spo-
menut emo neke dogaa-
je koji su prethodili neu-
spjelom puu. Najprije su
aktivisti SDA na mitingu,
na trgu u Novom Pazaru,
demolirali prostorije Fa-
kulteta za islamske studi-
je, a kada je Islamska za-
jednica reagovala saopte-
njem, tadanji gradonael-
nik Novog Pazara Sulej-
man Ugljanin pourio je
da u izjavi za medije ukine
Meihat, te da vjerska pi-
tanja Bonjaka prebaci u
nadlenost BNV u Srbiji.
Tako i tada, u praktinom
smislu, poeo je pu.
se na putu ejtana i taguta, ni su odbranili i sauva-
a zarad dunjalukih uitaka li svoju Islamsku zajedni-
i linog bogaenja. Logisti- cu. Pu nije uspio uprkos
ka iz Beograda je bila veli- ogromnoj podrci reima,
koduna i ogromna u sva- policije, obavjetajnih fak-
kom smislu. Posebno su se tora, te velikim novanim
reimski mediji utrkilavali sredstvima koja su pristi-
da objave vijesti o smje- zala preko tajnih fondova i
ni Glavnog muftije, ne pi- od strane sumnjivih bizni-
tajui kako je mogue da smena i novopazarskih taj-
se nekakav vrhovni sabor kuna, koji su iroj janvosti
sastaje u kafani, u pono, poznati kao narko dileri,
bez legitimiteta i legaliteta, utajivai poreza i krimino-
i da donosi takve odluke, gene osobe.
za koje bi se trebali najprije Prvo veliko NE rei-
Poltroni i izdajice - pitati svi muslimani, a po- mu i puistima reeno je
saradnici reima sebno njihovi predstavnici na velikom skupu podr-
birani na neposrednim iz- eke Islamskoj zajednici i
borima. Mentori su svojim Glavnom muftiji na platou
Kasnije je reim iz Beo- podanicima svakodnevno Meihata, odranom 6. ok-
grada, na ijem je elu bio organizovali konferencije tobra 2007. godine, pred
Vojslav Kotunica, prona- za tampu u beogradskom vie hiljada vjernika koji su
ao u redovima Bonjaka Medija centru. Vijesti sa ta- blokirali i susjedne ulice.
saradnike voljne da prove- kvih tirada plasirali su na Odmah nakon ovog veli-
du njihove namjere i krenu- svim elektronskim i tam- anstvenog skupa bilo je
la je akcija otimanja Islam- panim medijima, te na taj oito da e Islamska zajed-
ske zajednice od muslima- nain im pomagali u obma- nica, zajedno sa vjernicima,
na. U kafani hotela Tad ni i dezavuisanju javnosti u opstati i pobijediti. Tako se
u Novom Pazaru, nakon Srbiji, posebno muslimana i desilo - pobjeda je ostva-
ponoi, odran je sastanak Bonjaka. rena.
Glavni muftija. Ovo nono
ZOOM "MEIHAT VIE NE POSTOJI"
U emisiji na Regionalnoj televiziji, tadanji gradonaelnik Novog
Pazara i predsjednik Bonjakog nacionalnog vijea Sulejman Uglja-
nin je, odgovarajui na pitanje novinarke vezano za dogaaje u
Novom Pazaru, u svojoj izjavi ukinuo Meihat. Dio izjave Sulejma-
na Ugljanina, koja se nalazi na sajtu You Tube, ovdje prenosimo:
Nekada su se neki neasni ljudi krili iza imena Meihata. Meih-
at vie ne postoji. Pitanje vjerske zajednice Bonjaka je u nadlenosti
Bonjakog nacionalnog vijea. Bonjako nacionalno vijee je naj-
vee politiko i predstavniko tijelo Bonjaka u ovoj zemlji, priznato
zakonima ove zemlje i ima ingerencije i nadlenosti da se bavi i tim
pitanjem. Bonjako nacionalno vijee ve je uputilo zahtjev ministru
vjera s tim da se preispita zakonitost, odnosno nezakonitost djelovanja
ljudi koji sebe nazivaju elnicima Meihata i da se odvoji suho od siro-
vog. Ima estitih imama koji su dolazili vie puta, ak i kod mene kao
predsjednika Optine. Ja sam ih slao u Nacionalno vijee jer Bonjako
nacionalno vijee je adresa na koju se trebaju obratiti.

Nesebina pomo Pipci beogradskog

od strane reima i
kriminalaca
Policija je asistirala pri-
likom otimanja objekata
Islamske zajednice u Sjeni-
ci, Tutinu i Prijepolju. Tih
dana policija je bila udarna
pesnica reima protiv vjer-
nika muslimana koji su bra-
nili svoju Islamsku zajedni-
cu. Poznato je da su poli-
cajci ulazili u izmama, pod
punom opremom, u dami-
reima su vidljivi
Beogradski ideolozi su
se izvukli iz svega ovoga,
briui svoje otiske prsti-
ju i tragove koje su ostavili
inei ovo teko kriminal-
no djelo, ali su na terenu
ostavili svoje poslunike da
za njih zavravaju prljave
poslove. Meutim, svima
je jasno da bez podrke re-
ima grupa labilnih ljudi
okupljena oko biveg tu-
BROJ 200/XIV
tinskog glavnog hode ne
bi ni smjela da se odvai i
udari na islam i muslimane,
a kamoli da se drzne i puca
na vjernike, te otima da-
mije i vakufsku imovinu.
Pipci reima su i danas vid-
ljivi, jer se nastavlja perma-
nentno napadanje na vakuf
i vjernike, a otpadnici se u
medijima predstavljaju kao
ravnopravni inioci koji se
ne odvajaju od srpskog sve-
tenstva, a esti su gosti i
reimskih prvaka koji ih
poduavaju to da rade i
kako da se bore protiv isla-
ma i muslimana.
U Sandaku su im bili
potrebni Sejdo Bajramovi i
Rahman Morina da im pje-
vaju slavospjeve i hvale, na
sav glas, njihov rad i borbu
za ljudska prava i demo-
kratiju. Oni koji su uka-
zivali na sutinske proble-
me i diskriminaciju i koji
su predlagali konkretna rje-
enja za ispravljanje loeg
stanja, oito nisu bili po-
eljni sagovornici beograd-
skog reima. Njih je treba-
lo uutjeti, pobiti, protje-
rati i zanavijek izbrisati sa
mape postojanja i ivljenja
na ovim prostorima.
Izvoai neasnih
radnji kanjeni na
izborima
Izvoai radova reim-
skog projekta su ubrzo na
izborima kanjeni od stra-
ne Bonjaka, a lider koali-
cije Za evropsku Srbiju,
sa svojim koalicionim par-
tnerom iz redova Bonja-
ka, traei glasove Bonja-
ka za svoju politiku na trgu
u Novom Pazaru, istom
onom gdje je pu nezvani-
no i zapoeo, pred hiljada-
ma Bonjaka obeao je je-
dinstvenu Islamsku zajed-
nicu. Bonjaci su im dali
svoje glasove, a ovi kada su
otili u Beograd zaboravi-
li su svoje obeanje i na-
stavili da provode politi-
ku diskriminacije, segrega-
cije, nepotivanja ljudskih
i vjerskih prava i sloboda.
Za sve ove neasne poslo-
ve podrku su nali u Sejdu
i Rahmanu, porodici Ju-
sufspahi, kao i grupici iz-
dajnika okupljenoj na ar-
daku u Prvomajskoj ulici.
Ko je Sejdo, Bonjaci su
ve znali. Ofirao se i po-
kazao ranije. A ko je Rah-
man postalo je jasno kada
je u posjetu Novom Paza-
ru doao ministar spoljnih
poslova Republike Turske
Ahmet Davutoglu. Sejdo i
Rahman su se izmirili, izgr-
lili i izljubili. Iako je na nji-
hovom navodnom sukobu
i politikim razlikama stra-
dalo mnogo graana San-
daka, oni su cinino rekli
da se ne sjeaju oko ega
su se svaali i da se nikada
nisu ni svaali. Poto su ve
zajedno sjedeli u Vladi Re-
publike Srbije, sad su mogli
i zvanino da zajedno pro-
vode politiku te Vlade, a na
tetu svog naroda.
Suljo, Rasim i njihovi
poslunici glasali za
izjednaavanje etnika i
partizana
Prva prilika im se ukaza-
la kada je donoen Zakon
o statistikim regionima i
kada su oba ministra iz re-
dova bonjakog naroda
glasala da se Sandak po-
dijeli na dva dijela. Kada
su njihovi glasovi dopri-
nijeli izglasavanju Zako-
na o izjednaavanju etni-
ka i partizana. Kada su u
julu mjesecu bonjake or-
ganizacije i politike par-
tije donijele Deklaraciju
protiv diskriminacije, kr-
enja ljudskih i vjerskih
prava u Srbiji i administra-
tivnog rasparavanja regi-
je Sandak, pod pokrovi-
teljstvom Glavnog muftije,
Sejdovi nisu ni doli na sa-
stanak, a Rahmanovi nisu
htjeli da potpiu Deklaraci-
ju. Jo se prepriava reeni-
ca narodnog poslanika Mu-
nira Poturka, prisutnog na
sastanku, koji je, pravdajui
se to nee da potpie De- mazanu, septembra tekue
klaraciju, rekao: Ja sam na
ovom sastanku predstavnik
Parlamenta Republike Srbi-
je i zastupam stavove Par-
lamenta. Zaboravio je po-
slanik da je on predstavnik
Bonjaka u Parlamentu i da
treba da zastupa bonjake
interese. Poznato je da su
dvojica ministara dali svoje
glasove donoenju labave
Deklaracije o osudi zloi-
na u Srebrenici u kojoj se
ne spominje rije genocid.
Sejdo i Rahman, te pui-
sti i izdajice, kao u nekoj
mantri, poput papagaja po-
navljaju reenice da u Srbiji
nema krenja prava musli-
mana Bonjaka, te da je sve
na zavidnom nivou kada
su u pitanju ljudska prava i
vjerske slobode.
Specifini napadi za
specifian narod
Napadi na Islamsku za-
jednicu su nekada otvoreni
i jasni, a nekada u svilenim
rukavicama uz upotrebu di-
plomatskih argona. Sve
ono nata je rukovodstvo
Islamske zajednice ukazi-
valo u prethodnim godi-
nama izalo je na povri-
nu. Dikriminacija, krenje
ljudskih i vjerskih prava,
asimilacija, zastraivanje,
porobljavanje, otimaina,
pljaka, genocidna politi-
ka... ek je jedan visoki
Vladin inovnik, govorei
u ime ministarstva u kojem
radi, a opravdavajui kre- kamen oko vrata i da koi i
nje izborne volje Bonja-
ka, rekao jednu rasistiku
izjavu da su Bonjaci spe-
cifian narod i da se prema
njima trebaju primjenjiva-
ti neka druga pravila i za-
koni.
Sinhronizovanom akci-
jom reima, beogradskih
medija, Rahmana i Sejda,
lokalne samouprave i pui-
sta iz paravjerske tvorevine
ponovo je krenuo frontal-
ni napad na Islamsku za-
jednicu i njene elnike. Po-
novo se napadaju oni koji
su od Bonjaka dobili legi-
timitet da ih predstavljaju
i u vjerskom i politikom
smislu. Izbori za Nacional-
ni savjet Bonjaka su poka-
zali da Glavni muftija jeste
jedini pravi lider u kojeg
bonjaki narod ima povje-
renja. Meutim, ta sjajna
pobjeda je od strane rei-
ma predstavljena kao neto
to e Bonjacima odmoi,
pa su nastavljeni napadi na
predstavnike Islamske za-
jednice i vakufsku imovinu.
Svoju odlunost da brane
Islamsku zajednicu i vakuf-
sku imovinu, te da se bore
za svoja prava, vjernici su
pokazali odbranom Vakufa
Mearif na Hadetu u Ra-
ona garant ishrane uenika,
godine.
Jo jedan u nizu napa-
da na Islamsku zajednicu
i muslimane jeste i odluka
da se iz Vladine komisije za
vjeronauku izbaci prof. dr.
Mevlud Dudi. Napadom
na vjeronauku napada se na
jedan od temeljnih stubova
Bonjaka, jer je vjera islam
duboko utkana u kulturo-
loki gen Bonjaka. Poltro-
ni iz paravjerske tvorevine
su i ovaj napad na identitet
Bonjaka sa odobravanjem
prihvatili i pomogli, te dali
svoj nesebini doprinos,
posebno to su za vjeroui-
telje postavljali nekolova-
ne kadrove koji nemaju ni
zavrenu medresu, ali zato
imaju diplomu od strane
puista koja se tancuje i
dijeli po potrebi. Takvih na-
dri-vjerouitelja meu iz-
dajnicima je na desetine, a
ima ih koji su trgovali sa
enama, bavili se trafikin-
gom u svojim kafanama u
Ribariu. Meu njima su i
duhovnici koji se bave si-
hrovima i vraanjem. Takvi
ljudi treba da muslimansku
djecu poduavaju islamu i
vjerskim naelima.
Mubarek olsun vam
pobjeda, o muslimani
Sa ove vramenske dis-
tance postalo je jasno svima
ko se iskreno bori za inte-
rese Bonjaka muslimana
u Srbiji, a ko je tu da bude
usporava razvoj i napredak
radi linih interesa i intere-
sa reima. Islamska zajed-
nica u Srbiji je za tri godi-
ne rada u tekim uslovima
uspjela da izae kao po-
bjednik. Proirila je kapaci-
tete svog djelovanja, uvr-
stila svoj korijen u naro-
du koji predstavlja najjau
snagu i najstabilniji stub
opstanka. Otvorila je jo
23
nekoliko damija, izgradi-
la veleljepni Islamski cen-
tar u Delimeu, otvorila
jo nekoliko djejih pred-
kolskih i kolskih obdani-
ta, otvorila vakufske ku-
hinje za ishranu siromanih
u Novom Pazaru, Tutinu i
Sjenici. Otvaranje istih pla-
nira se u svim sandakim
gradovima. Medrese su na-
stavile sa radom upisuju-
i svake godine rekordan
broj uenika sa po nekoli-
ko novih odjeljenja. Priku-
pljanje zekata i sadekatu-l-
fitra je uspenije nego prije
pua i to za velike sume
novca. Iz godine u godi-
nu ova akcija je sve jaa.
Ove godine je uspjenija od
prole godine koja je bila
bolja od pretprole. Akcija
prikupljanja kurbana je sve
vea i uspjenija, tako da je
studenata i svih koji u ve-
likom broju primaju dona-
cije od strane novoosnova-
nog Centra za humanitar-
ni rad Hajrat koji djeluje
pri Islamskoj zajednici. Fa-
kultet za islamske studije
ostvaruje dobre rezultate, a
upis studenata je rekordan,
to je sluaj i sa Internacio-
nalnim univerzitetom koji
je jedan od najuspenijih u
Srbiji i regionu. Islamska
zajednica je oformila ne-
koliko novih udruenja i
savjeta koji su neophodni
za postizanje boljih rezul-
tata u davi i misionarstvu.
Udruenje ena Mejrem
samo je jedno od uspjenih
udruenja Islamske zajed-
nice. Izdavaka kua El-
Kelimeh je jedna od naj-
boljih u dravi i irem pro-
storu. Izdala je vie knjiga
za deceniju svog postojanja
nego sve izdavake kue
u Sandaku za sto godi-
na unazad. Kao kruna po-
bjede ove godine otvorena
je kola Kur'ana asnog,
koja e biti garant ouvanja
Allahove Knjige na ovim
prostorima. Graevinska
sluba Islamske zajedni-
ce neumorno radi podiui
nova zdanja za potrebe Za-
jednice. Jedine zgrade koje
su napravljene mimo pri-
vatnog sektora u Novom
Pazaru u posljednjih 20 go-
dina su zdanja Islamske za-
jednice. Opte povjerenje i
sigurnost koje Islamska za-
jednica sa svojim rukovod-
stvom posjeduje su nemjer-
ljivi. Koliko je narodno po-
vjerenje u nju i njene elni-
ke vidi se u uspjenosti po-
menutih akcija i dostignu-
a. Narod je svo vrijeme
bio uz Islamsku zajednicu
i istu prepoznaje kao jedi-
ni stoer oko kojeg se oku-
plja i kome vjeruje. Neka je
mubarek pobjeda svim mu-
slimanima i njihovoj Islam-
skoj zajednici.
24
"ALI NETO, A NE ZNA TO ALI; S TURCIMA RATI, A TURKE SVOJAKA"
Njegoev Gorski vijenac
ANALIZE
inspirator genocida nad Bonjacima
ENVER OROVI
Petar II Petrovi Njego (1813-1851), za i-
vota poznat kao vladika Rade, crnogorski pje-
snik, episkop i vladar, roen je u porodici iz
koje su tradicionalno poticali crnogorski epi-
skopi (Danilo, Savo, Vasilije, Petar I i dr.).
PETAR II PETROVI NJEGO, PISAC GORSKOG VIJENACA
Vladika Petar I 1825. godine dovodi Rada
k sebi u cetinjski manastir da ga koluje i pri-
premi za nasljednika. Sima Milutinovi Sarajli-
ja upuuje Rada u klasiku, umjetnost, historiju,
filozofiju i knjievnost. Sarajlija je kod Njegoa
razvio ljubav prema narodnoj poeziji i podsti-
cao ga na pisanje. Kasnije je Njego objedinio
svjetovnu i vjersku vlast, protjerujui i ubijajui
lanove porodice guvernatora Radonjia, koja
je vie od 120 godina obavljala svjetovne funk-
cije u Crnoj Gori.
Po Njegoevom nalogu, 1840. god. Novica
Cerovi sa nekoliko drobnjakih glavara ubija
na prevaru Smail-agu engia.
Pisanje Gorskog vijenca zavrava 1846.
godine, epa o genocidnom istrebljenju tzv. po-
turica, tj. Bonjaka.
Petar II Petrovi Njego 1851. god. umire u
38. godini na Cetinju od tuberkuloze i sifilisa.
Njego u Gorskom vijencu opisuje historij-
ska zbivanja u Crnoj Gori s poetka 18. vijeka,
poznata kao istraga poturica. Ustvari, radi se
o masovnim etnikim ienjima muslimana
Bonjaka u staroj Crnoj Gori, potaknutim sla-
bljenjem Osmanskog carstva u Evropi, tokom
Velikog bekog rata (1683-1699). Ohrabre-
ni vojnim uspjesima kranskih zemalja, crno-
gorski pravoslavci su, predvoeni Njegoevim
pretkom vladikom Danilom, namjeravali da se
oslobode od Turaka tako to bi domae musli-
mane Bonjake pokrstili ili izvrili nad njima
etniko ienje, tj. genocid. Njego ovaj zlo-
in predstavlja kao nunost radi osloboenja
Crne Gore.
Ni Jevreji, ni krani nee biti tobom zadovoljni sve dok ne prihvati
vjeru njihovu. Reci: Allahov put je jedini pravi put! A ako bi se ti
poveo za eljama njihovim, nakon Objave koja ti dolazi, od Allaha te
niko ne bi mogao zatiti niti odbraniti. (Al-Baqara, 120)
Njegoev obrazac
Njego u Gorskom vijencu na osnovu
elemenata kosovske legende, tj. frustracije od
poraza na Kosovu, formulie novu ideologiju.
Prema Njegoevom obrascu, srpski srednjovje-
kovni lideri su poinili smrtni grijeh razdora i
nelojalnosti. Bog ih je kaznio na Kosovu, nakon
ega su Srbi pali pod tursku vlast. Da bi se Srbi
iskupili pred Bogom, moraju biti jedinstveni.
Glavna prijetnja srpskom jedinstvu nije osvaja-
ka turska vojska, ve otrov u samom srpskom
narodu, tzv. poturice, odnosno domai musli-
mani Bonjaci, koji su prihvatili neprijateljsku
vjeru. Njego stvara kult Obilia, kranskog
ratnika, koji daje ivot u borbi za vjeru.
Strukturalno Gorski vijenac se sastoji od
iz pet dijelova ije sadraje emo ukratko opi-
sati.
Posveta Prahu Oca Srbije (Motiv)
Predgovor u stihu kojim se ovo djelo posve-
uje ubijenom Karaoru, koji je zapoeo oslo-
boenje Srbije od Turaka.
Al heroju topalskome, Karaoru besmrtnome,
sve prepone na put bjehu, k cilju dospje velikome:
die narod, krsti zemlju, a varvarske lance srui,
iz mrtvijeh Srba dozva, dunu ivot srpskoj dui.
Skuptina na Lovenu (Odluka)
Radi se o skupu crnogorskih glaveina na
kojem vladika Danilo ali kako je srpstvo uga-
eno, a za to je kriv lani demonski mesija (Mu-
hamed a.s.) i donosi odluku o etnikom ie-
nju Crne Gore od muslimana Bonjaka. On od-
luuje da prvo pokua da ubijedi domae musli-
mane Bonjake da se dobrovoljno pokrste. Epi-
skop Srpske pravoslavne crkve je kivan na svoje
sunarodnike jer toleriu islam, tj. svoju dojue-
ranju brau koja su prihvatila novu vjeru.
Jedan od prisutnih, Vuk Miunovi, tada ga
upita hoe li krenuti u istragu, etniko ienje
muslimana Bonjaka ili e samo kukati:
Da li ovo svetkovanje nije
na komu si sabra Crnogorce
da istimo zemlju od nekrsti?
...
borbi naoj kraja biti nee
do istrage turske ali nae...
Skuptina na Cetinju (Ultimatum)
Sastanak sa predstavnicima muslimana Bo-
njaka na kojem im uruuju ultimatum o povrat-
ku na vjeru pradjedovsku, kada muslimani po-
kuavaju da smire situaciju i izbjegnu krvopro-
15. OKTOBAR 2010.
lie, ali ne uspijevaju.
Dola su takva vremena da se vie ne ratuje,
ra se nahvatala na sjajno oruje jer muslimani
zajedniki ive sa kranima u miru i zajedni-
tvu.
Ujedno su ovce i kurjaci,
zdruio se Turin s Crnogorcem,
oda rie na ravnom Cetinju!
Vojvoda Stanko nastavi da potpiruje antimu-
slimansko raspoloenje, nazivajui muslimane
Bonjake pogrdnim imenima:
to e avo u krenu zemlju?
to gojimo zmiju u njedrima?
Kakva braa, ako Boga znate,
kada gaze obraz crnogorski,
kada javno na krst asni pljuju!
Ubrzo potom vladika Danilo izie meu
okupljene. Nakon dueg razmiljanja, vladika
prozbori:
Ne bojim se od vrajega kota,
neka ga je ka na gori lista,
no se bojim od zla domaega.
Nakon ovog zakljuka, vladika nastavi raz-
matrati da napadnu domae Turke. No, vladikin
brat Rade razrijei njegovu neodlunost:
ali neto, a ne zna to ali;
s Turcima rati, a Turke svojaka,
...
Nego udri dokle mahat moe,
a ne ali nita na svijetu!
Sve je polo avoljijem tragom,
zaudara zemlja Muhamedom.
Svi ute. No je mjesena, sjede oko vatri.
Narator poinje:
au meda jo niko ne popi
to je aom ui ne zagri;
Konano vladika Danilo ustaje i proglaava
krstaki sveti rat:
Udri za krst, za obraz junaki,
ko go pae svijetlo oruje,
ko go uje srce u prsima!
Hulitelje imena Hristova
da krstimo vodom ali krvlju!
Trijebimo gubu iz torine!
Svi glavari skoie na noge i podrae ga ve-
likom grajom. Vladika Danilo apelova da prue
muslimanima ansu, da pozovu glavare brae
isturene da se dobrovoljno preobrate. Naime,
kada se glavari poturica (njih sedam-osam)
uredno odazvae pozivu vladike Danila na raz-
govor, vladika otpoe govor o povratku izgu-
BROJ 200/XIV
OSTACI KAZANAKE DAMIJE U NIKIU,
SRUENE KRAJEM 17. VIJEKA
bljenih sinova iz nevjere u vjeru. Jedan od njih, Skender-
aga, razlono mu odgovori:
Goni kamen badava uz goru.
Staro drvo slomi, ne ispravi.
I zvjerad su isto kao ljudi,
rod svakoji svoju vjeru ima;
Vojvoda Batri odgovori ucjenom, ultimativnim pozi-
vom da se vrate vjeri pradjedovskoj, prijetnjom ta e se
dogoditi ako na njegov, nimalo diplomatski i poniavaju-
i, ultimatum ne pristanu:
No lomite munar i damiju,
pa badnjake srpske nalagajte
i arajte uskrsova jaja,
asne dvoje postah da postite;
za ostalo kako vam je drago!
Ne este li posluat Batria,
kunem vi se vjerom Obilia
i orujem, mojijem uzdanjem,
u krv e nam vjere zaplivati,
bie bolja koja ne potone!
Shvativi svu ozbiljnost situacije i bezumlje ve ras-
paljene i osvetniki indoktrinirane gomile (Tako, ve ni-
kako), Mustaj-kadija pokuava razgovor izvesti iz asto-
ljubivih i emotivno pregrijanih u nie, racionalno hladnije
i ivotno trezvenije sfere razumijevanja kritinog povije-
snog trenutka:
to zborite? Jeste li pri sebi?
Trn u zdravu nogu zabadate!
Skender-aga odmjerenim rijeima pokua da umiri
narod, podsjeajui na etniko bratstvo, rodbinske veze,
zajedniki ivot i zajednike bitke:
to je ovo brao Crnogorci?
Ko je ovaj plamen raspalio?
Otkud doe ta nesrena misa
o prevjeri naoj da se zbori?
Nijesmo li braa i bez toga,
u bojeve jesmo li zajedno?
Zlo i dobro bratski dijelimo.
Nastavit e se...
25
INFO POLITIKA
Kacin: Uplitanje Beograda u rad Islamske
zajednice je napravilo probleme u Sandaku
03.10.2010.
Izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Jelko Kacin izjavio je da od-
govornost za uspjeh dijaloga oko formiranja Bonjakog nacionalnog savje-
ta, koji je pokrenut pod okriljem OEBS-a, lei posebno u Vladi R. Srbije.
Kacin, koji je boravio u dvodnevnoj radnoj posjeti srpskom parlamentu,
smatra da je posebno na Vladi i Ministarstvu za ljudska i manjinska prava da
dokau da sa trenutnom situacijom mogu da se nose na adekvatniji i bolji
nain nego do sada.
To se najbolje moe postii ukoliko se traenje reenja za situaciju u
Sandaku to prije vrati u institucionalne okvire, rekao je Kacin Tanjugu.
On je ukazao da su razlozi ovog, kako je rekao, sukoba dublji i lee u
looj ekonomskoj situaciji u Sandaku, koji je jedan od najnerazvijenijih re-
giona u Srbiji, kao i kontinuiranoj agresiji na Islamsku zajednicu, koja datira
jo od vremena Vlade Vojislava Kotunice.
Ne moe se izbjei dijalog sa Zukorliem
Na primjedbu da je blagonaklon prema muftiji Muameru Zukorliu, koji
stalno potencira diskriminaciju, Kacin je odgovorio da na znanje prima
samo injenice i jasne politike gestove.
Kriza postoji u odnosu Sandaka prema Beogradu, priznao to Beograd
ili ne. Ona nee nestati zatvaranjem oiju, ve promjenom politike koja je
dovela do nje, smatra Kacin.
Prema njegovim rijeima, predstavnici te liste su legitimni sagovornici i
predstavnici bonjake nacionalne zajednice.
Stoga se, naglaava Kacin, ne moe i ne treba izbjei dijalog sa Zukor-
liem, iako je on ne samo graanin nego i muftija.
Kacin dodaje da Beograd snosi dodatnu odgovornost za izlazak iz sa-
danje situacije. Meni se ini da se ovom odgovornom zadatku do sada
nije pristupilo odgovorno. Neke akcije nadlenog ministra su bile shvaene
kao 'prst u oko', pa je sada red da i vlasti naprave korak unazad da bi uspjeh
i napredak mogao biti postignut to prije, smatra Kacin.
On smatra da je politiko, kako kae, uplitanje Beograda unutar Islam-
ske zajednice dovelo do podjele u Sandaku i destabilizacije situacije.
Potovanje prava Bonjaka je uslov za EU
04.10.2010.
Specijalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Balkan Jelko Kacin, poru-
io je vlastima u Beogradu da je upoznat da su prava Bonjaka u Sandaku
ugroena.
Prema tim navodima, Kacin je predstavnicima srpske vlade poruio da
ne mogu raunati na ulazak u EU ukoliko se nastavi sa krenjem prava Bo-
njaka.
Specijalni izvjestilac je rekao da je Brisel upoznat sa cijelom situacijom
u Sandaku i da Srbija treba da izae u susret Muameru Zukorliu, kao i da
omogui rad Bonjakog nacionalnog vijea. On je zatraio da Srbija presta-
ne da ugroava manjinska prava u Sandaku.
Kacin je u stalnoj komunikaciji sa predsjednikom LDP edomirom Jo-
vanoviem, koji se bori za prava Bonjaka i rjeavanje nagomilanih proble-
ma u Sandaku.
Kacin i predsjedavajui Delegacije Evropskog parlamenta za odnose sa
Jugoistonom Evropom Eduard Kukan jue su se u Beogradu sastali sa pre-
mijerom Mirkom Cvetkoviem, ministrima pravde i policije, Sneanom Ma-
lovi i Ivicom Daiem, i potpredsjednikom Vlade zaduenim za evropske
integracije Boidarom eliem.
IZVOR TANJUG, PRAVDA.RS
26
INFO
Donacije Medresi
Medresa Gazi Isa-beg se zahvalju-
je na donacijama u odjei i obui firmama
Medik, Nessal i Florida. Dotine
firme su i ove, kao i prole godine donirale
solidnu koliinu odjee i obue uenicima
nae Medrese, pa im se srdano zahvaljuje-
mo, kao i svim drugim firmama i ljudima
dobre volje koji na bilo koji nain pomau
ustanove Islamske zajednice i sve one ko-
jima je pomo potrebna, uz dovu Allahu
d..da im ukabuli sva hairli djela i da im
uvea imetak.
Iako nije bila njihova elja da im se
javno spominju imena, smatramo da to oni
posebno zasluuju, jer im ovo nije jedina
akcija. Pored spomenutih, raznim slinim
akcijama, koje nisu samo pomo uenicima
Medrese, ve i studentima FIS-a, vrtiima,
vakufskim kuhinjama i Internacionalnom
univerzitetu, nerijetko se odaziva i radnja
Srebro, firme Pepito, Utip itd.
Neka mi halale oni koje nisam spome-
nuo ovom prilikom, a upuujemo dovu
Allahu d..da ukabuli sva naa dobra djela,
da nas sauva grijeha i iskuenja koja ne
moemo podnijeti, da nas sauva de-
hennemske vatre i da nas, inallah, sastavi
u lijepom Dennetu. Amin.
Mr. Haris-ef. Hadi, prof. Medrese
Sveano obiljeen Dan
Bonjaka Kosova
U utorak, 28. septembra 2010. godine,
u Prizrenu je odrana Centralna sveana
akademija povodom Dana Bonjaka Koso-
va. Sveanost je upriliena u Domu kulture
u 12 asova.
Akademiji su prisustvovali predstavnici
politikog, kulturnog i javnog ivota Bo-
njaka i drugih naroda sa Kosova i iz okru-
enja.
Pored mnogobrojnih velikodostojnika,
pozivu da prisustvuje na akademiji odazvao
se i predsjednik Bonjakog nacionalnog
vijea prof. dr. Mevlud Dudi i dr. Amir
Kari
Tom prilikom dr. Dudi se obratio pri-
sutnima. U svom obraanju, izmeu osta-
log, predsjednik BNV-a je pozvao Bonja-
ke naglasivi da su im vrata otvorena po
pitanju obrazovanja i u svakom drugom
smislu.
IZVOR
NAMJERNO SE SKRIVA ISTINA O POSTOJANJU
ISLAMSKIH KULTURNO-HISTORIJSKIH SPOMENIKA
Zato nema
ANALIZE
znakova na putu
SEAD AIROVI
Najgori dumanin je tvr-
doglav insan, i to najee
samom sebi. Inae, tvrdo-
glavi ljudi mijeaju jednou-
mnost sa hrabrou, pa na
kraju ispadnu neznalice i po-
raeni. Tako je sa Gradskom
upravom u Novom Pazaru.
Naime, ve dui niz godina
Islamska zajednica trai od
Gradske uprave i nadlenih
javnih preduzea da se vidno
znakovima na prilaznim pu-
tevima obiljee pravci kreta-
nja ka novopazarskim islam-
skim kulturno-historijskim
spomenicima, kao to su
Altun-alem damija, Hadi
Huremova - Bor damija,
Lejlek damija i druge da-
mije, te stari Gazi Isa-be-
gov hamam, Stara Novo-
pazarska banja, Stari han,
Vojna turska tvrava u grad-
skom parku, Gazi Isabe-
gova medresa, Fakultet za
islamske studije i jo po-
neto. To treba uiniti isto
onako kako su vidno obilje-
eni znakovi koji pokazu-
ju kretanja ka srpskim spo-
menicima i pravoslavnmim
manastirima. Ti znakovi ve
godinama postoje, za njih
ima i para i sredstava, ali
kada su u pitanju islamski
spomenici onda nema volje,
elje ni novaca za realizaciju
ovog projekta.
Nemar Gradske uprave
Ljudi iz SDP-a, koji ine
okosnicu vlasti u Gradskoj
upravi, nisu svjesni znaaja
i vrijednosti islamskih spo-
menika, vjere i kulture, pa
zato ne realizuju pomenu-
te zahtjeve u praksi. Ni do
dana dananjeg putnici na-
mjernici ne mogu nai znaka
koji bi im olakao kreta-
nje ka pomenutim kultur-
no-historijskim spomenici-
ma, jer ljudi iz gradske vlasti
sprovode jednoumlje, poka-
zuju nezainteresovanost za
BNV.RS
15. OKTOBAR 2010.
Ni do dana dananjeg putnici namjernici
ne mogu nai znaka koji bi im olakao kre-
tanje ka pomenutim kulturno-historijskim
spomenicima, jer ljudi iz gradske vlasti
sprovode jednoumlje, pokazuju nezain-
teresovanost za ouvanje svoje vjere,
kulture i tradicije, njihova lijenost prelazi
sve granice tolerancije i oni na ovaj nain
jo jednom pokazuju koliko ne zasluuju
da vode ovaj grad i zastupaju narodne
interese.
ouvanje svoje vjere, kul- svog kamenja. Jo za Suljova
ture i tradicije, njihova lije- vakta je poelo njeno urua-
nost prelazi sve granice to- vanje zarad izgradnje neke
lerancije i oni na ovaj nain scene na otvorenom. Ni-
jo jednom pokazuju koliko kada niko nije saznao gdje
ne zasluuju da vode ovaj je zavrilo obraeno kame-
grad i zastupaju narodne in- nje sa Gradske tvrave. Jed-
terese. Oni svojim neradom nom je neki monah optuio
samo potvruju tezu veli- Turke da su ruili ureve
kosrpskih nacionalista koji stupove i gradili tvravu u
ele da prikriju istinu o po- gradu. Nije valjda dolo vri-
stojanju muslimana Bonja- jeme da se kamenje sa tvr-
ka na ovim prostorima tako ave vraa gore, na brdo?
to e zameti svaki trag o Moda je neko povjerovao
njihovim vjerskim i kultur- u monahovu priu - nita
no-historijskim spomeni- danas nije udno?!
cima. Umjesto da ulau u
ouvanje spomenika kultu-
re, na snazi je sistematsko Satiranje i unitavanje
muslimanskih mezarova
uruavanje istih. Niani se
namjerno lome i prekrivaju
asfaltom, Stari han se rui, to bi gradska vlast po-
ak i kamion gradskog ko- stavljala znakove na putevi-
munalnog preduzea slu- ma kada ona napada vakuf-
ajno udara u ovo znaaj-
no zdanje. Banja se rui,
sko dobro i kulturno-histor-
jske vrijednosti. U prolom
Hamam propada. Stara tvr- broju smo dokumentovano
ava u gradskom parku po- pokazali uz fotografije kako
lako ali sigurno ostaje bez
KAKO DOI DO VJERSKO-KULTURNO
HISTORIJSKIH SPOMENIKA MUSLIMANA
BROJ 200/XIV
ZOOM
Postavljamo pitanje
da li su grobovi izmjete-
ni, a ako nisu kako moe
da se desi da danas auto-
mobili i pjeaci gaze po
kostima naih predaka?
Ako jesu gdje su kosti
tih nevinih ljudi, uva-
ra naeg identiteta i bo-
raca za ouvanje Novog
Pazara? Gdje su polo-
mljeni niani? Kamo su
odneeni? Zato nisu sa- sluaju kompletira u duhovnom, tjelesnom, intelektu-
uvani kao kulturno i
vjersko blago sa ogro-
mnom umjetnikom vri-
jednou?
gradska vlast satire i uni-
tava muslimanska groblja
da bi preko njih nabacivala
asfalt. Postavljamo pitanje
da li su grobovi izmjeteni,
a ako nisu kako moe da
se desi da danas automobi-
li i pjeaci gaze po kostima
naih predaka? Ako jesu
gdje su kosti tih nevinih
ljudi, uvara naeg identi-
teta i boraca za ouvanje
Novog Pazara? Gdje su po-
lomljeni niani? Kamo su
odneeni? Zato nisu sa- obzirom da su obavljanje
uvani kao kulturno i vjer-
sko blago sa ogromnom
umjetnikom vrijednou?
U svemu reenom lei od-
govor zato gradska vlast
ne postavlja putokaze ka
naim vjerskim i kulturno-
historijskim spomenicima.
Zato to ne eli da se o set pet puta od namaza
njima zna, uje i vidi.
Neko e pitati ta je
sa Starim hanom, Hamo-
mom, Banjom? Zato toga
nema na turistikim zna-
kovima i kako e turista
znati da doe kada nema
znakova na putu da ga do
spomenika od neprocjenji-
ve vrijednosti dovede?
Dok god nemarni, ne-
savjesni, pohlepni, tvrdo-
glavi i senilni ljudi budu
vodili Novi Pazar mi ne-
emo imati znakove. Ali,
nepostojanje znakova na
putu otvara oi ljudima i
raa im nove znakove u
glavama, nove signale koji
im govore i upuuju ih da
znaju istinu, da vie nikada
ljudi poput onih koji ine
sadanju Gradsku upravu
ne dou na vlast. Svakim
novim danom raaju se
novi znakovi koji nasluu-
ju politiki pad tvrdoglavih
i pohlepnih!
27
SAVREMENA SHVATANJA ISLAMSKE PEDAGOKE MISLI
Koordinacija izmeu
PEDAGOGIJA
kue, damije i kole
Kada govorimo o meusobnoj koordinaciji izmedu kue,
damije i kole mislimo na to da se linost djeteta u tom MR. MUSTAFA-EF. FETI
cilj ove koordinacije bude
alnom i psihikom pogledu. tavie, tada biva aktivnim ostvarivanje cjelovitosti
lanom napretka svog naroda i drutva u kojem egzistira. i uravnoteenosti u iz-
gradnji islamske linosti.
Meu djelotvorne i- gu, na njih se sputa spo- nauku, Allah e mu olak- Ostvari li se koordinacija
nioce formiranja djeje koj i prekriva ih milost, ati put ka Dennetu. u okviru ova dva uslova,
linosti u intelektualnom, meleki ih okruuju, a Kada govorimo o me- dijete e se duhovno i fi-
duhovnom i tjelesnom Allah ih spominje meu usobnoj koordinaciji ziki upotpuniti, intelek-
pogledu spada ostvari- onima koji su u Njego- izmedu kue, damije i tualno i psihiki formira-
vanje koordinacije izme- vom okruenju. kole mislimo na to da se ti, te biti potpuno urav-
u kue, damije i kole. Nema spora, takoer, linost djeteta u tom slu- noteena osoba, kojoj e
Jasno je da je odgovornost da je kola na prvom mje- aju kompletira u duhov- se svijet diviti i na nju pr-
kue na prvom mjestu za stu u pogledu intelektual- nom, tjelesnom, intelek- stom upirati.
tjelesni odgoj i veliine nog odgoja djeteta, budu- tualnom i psihikom po- Nakon izloenog mo-
grijeha onoga ko zapo- i da nauka ima veliki uti- gledu. tavie, tada biva emo zakljuiti da su ro-
stavlja prava svoje djece i caj na formiranje linosti i aktivnim lanom napret- ditelji u kui odgovorni
zanemaruje njihovo izdr- uzdizanje ljudskog dosto- ka svog naroda i drutva u u prvom redu za tjelesni
avanje. Isto tako sigurno janstva. Zbog toga nauka kojem egzistira. i moralni odgoj djeteta,
je da je misija damije na ima veliku vrijednost u Meutim, ova koordi- ukoliko se dijete u dami-
prvom mjestu u pogledu islamu. U tom kontek- nacija se moe ostvariti ji valjano odgaja u duhov-
duhovnog odgoja djeteta, stu Allahov Poslanik a.s. na optimalan nain samo nom pogledu, a u koli u
kae: Ko krene u potra- pod dva osnovna uslova. vjerskom, intelektualnom
namaza u dematu i ue- gu za naukom na Allaho- Prvi je da ne postoji pa- i kulturnom pogledu.
nje Kur'ana asnog Boji vom je putu sve dok se ne ralelizam i oprenost iz-
dar i milost koji nemaju vrati. Dalje se nastavlja: meu kunog i kolskog
kraja ni prekida. Ko bude na putu traei usmjeravanja. Drugi je da
Ebu Hurejre kazuje da
je Allahov Poslanik a.s.
rekao: Namaz u dema-
tu je vredniji za dvade-
koji se klanja u kui i
u duanu. A to je zbog
toga to kada se propisno
uzme abdest i zatim izae
u damiju radi klanjanja u
dematu, za svaki korak
takvom ovjeku podigne
se vrijednost za jedan ste-
pen i sa njega se skine po
jedan manji grijeh. Kada
klanja i sve dok se nala-
zi na mjestu na kojem je
klanjao i ako ne pokvari
abdest, meleki neprestano
mole oprost za njega go-
vorei: Allahu na, spasi
ga! Allahu na, smiluj mu
se! A svako se smatra da
je u namazu i dok ie-
kuje klanjanje namaza.
U drugoj predaji stoji, a
koju prenosi Ebu Hurej-
re, da je Allahov Posla-
nik a.s. rekao: Kada god
se ljudi okupe u damiji
uei i prouavajui me-
usobno Allahovu Knji-
28
INTERVJU: MUAMER ZUKORLI, GLAVNI MUFTIJA ISLAMSKE ZAJEDNICE U SRBIJI
U Srbiji i dalje ivi virus genocida
INTERVJU
E-NOVINE.COM
Jedno od najomraenijih imena
u srbijanskom javnom diskursu
ime je glavnog muftije Islamske
zajednice u Srbiji Muamera Zukor-
lia. Neupueni bi ovdje trebalo da
obrate panju. Nikad se nije pomi-
rio sa formiranjem nove Islamske
zajednice (Islamska zajednica Srbi-
je), kojoj duhovni centar nije vie u
Sarajevu, nego u Beogradu, odavno
se sukobio i sa, do nedavno, naj-
znaajnijim politikim faktorima
u Sandaku Rasimom Ljajiem i
Sulejmanom Ugljaninom, koji su i
sami u estoj zavadi, a pomirili su
ih samo ministarskim funkcijama.
Zaboravljeni od Beograda, gdje
Ljaji i Ugljanin borave, uz vje-
no provijavanje uzvika Vuka
Drakovia o sjei ruku
koje nose turske bar-
jake, stanovnici San- da-
ka su se na nedav- nim iz-
borima za Bo- n j ak i
nacionalni savjet odlu-
ili za listu koju j e
predvodio sam
Zukorli. U Beo-
gradu jo nisu sta-
vili peat na izbor-
nu volju. Naprotiv,
na sve naine poku-
avaju da ometu for-
miranje Vijea, ne-
davno su ak sa liste
vjerouitelja skinuli
predstavnike Islamske
zajednice u Srbiji, a naja-
va gradnje vrtia na
jednoj parceli,
za koju u
15. OKTOBAR 2010.
Jako je prisutan broj onih koji su na poziciji vlasti, a onako dubinski vjeruju
da su Bonjaci i svi drugi manjinski narodi opasnost za Srbiju. To je neka
filozofsko-etika osnova iz koje proizilaze brojni problemi. Prije svega to je
nastavak koncepcije koja ide od Garaanina, Moljevia, Cvijia, ubrilovia do
osia. Onda kad nastupate sa pozicije vlasti, i uopte sa pozicije nekog uticaja
i smatrate da je postojanje tog naroda opasnost, potkono vam se raa ideja
da bi bolje bilo da Bonjaci ne postoje. Tu su virusi genocida i to je za Srbiju
veliki problem. Srbija bi morala sa svim svojim kapacitetima, politikim, intele-
ktualnim, da se oslobodi takvog uticaja i da nae snage da Bonjacima i drugim
nesrpskim narodima da mogunost da budu njeni graani.
Islamskoj zajednici tvrde da je je pred novu buru, ili nadamo se on adekvatan sagovornik i planirate
njihovo vlasnitvo, doprinijela je iskrene razgovore, iskoristili smo li da odgovorite na ovaj poziv?
sukobu Zukorlievih pristalica i da razgovaramo sa glavnim muf-
1.000 policajaca, sreom bez veih tijom Islamske zajednice u Srbiji Ministri ijakovi i ipli su
posljedica. Autizam Beograda na- Muamerom Zukorliem, koji je u svojim ponaanjem prvo pokazali
spram problema u Sandaku ogle- meuvremenu optuen da formira visok stepen neodgovornosti, ali i
da se i u posljednjem aktu Mini- i svoju stranku. tendencioznosti. Od mene se ne
starstva vjera odakle je Muftiji upu- trai da odgovorim, od mene se
ena depea da redov- - Osjeate li Beograd svojim glav- trai da podnesem zahtjev za raz-
nim putem podne- nim gradom? govor, a to samo demaskira stvarne
se za- htjev za razgovor namjere i sutinu ministra ijako-
koji bi ovi potom razmotri- Naalost, punih 15 godina mog via. To je permanentna poruka da
li. Bilo je jo pokuaja pre- upornog nastojanja da doprinesem se Bonjaci muslimani sa njegove
govora, npr. ono u Mini- integraciji Bonjaka u Srbiji, prije take gledita prihvataju kao donji,
star- stvu za ljud- svega sa regijom Sandak, aktuel- kao preraeni, kao oni koji e do-
ska i manjin- ni reim nije prepoznao i sve ini laziti na alter da mole da budu
ska prava, pa da udalji Bonjake od Srbije. To primljeni. To je za nas neprivatlji-
nedavni poziv je jako loe i to je dovelo do po- vo. Traimo od drave da potu-
predstavni- sljednje serije dogaanja, ukljuu- je Ustav i zakon, a u Ustavu pie
ka Bonja- jui incidente u Novom Pazaru. da su sve vjerske zajednice ravno-
ke liste Esada Uprkos svemu tome mi nastojimo pravne i da je diskriminacija krivi-
Dudevia, na i dalje ostati dosljedni u borbi da no djelo.
koji se niko nam Srbija omogui da je doivi-
iz Bonjake mo kao svoju domovinu i da se u - Da li eventualni pregovori isklju-
kulturne za- njoj osjeamo ugodno, bezbjedno uju predstavnike druge islamske za-
jednice, iji kao u svom domu. Za sada nema- jednice Islamske zajednice Srbije?
nositelj na iz- mo adekvatnog sagovornika, bori-
borima je bio mo se svim snagama da to promi- Problem tzv. druge islamske za-
Zukorli, nije jenimo i ostat emo dosljedni tom jednice je vjetaki. Sutinski pro-
odazvao cilju. blem je izmeu nas i reima u Beo-
Zati- gradu koji je proizvoa tzv. para-
NA UDARU MINISTARSKE lelne islamske zajednice. Besmisle-
DISKRIMINACIJE no je razgovarati sa proizvodom,
jer proizvod ne odluuje. On je
- Ko su za Vas adekvatni prosto rezultat drugih aktera. Iza
sagovornici? cijepanja Islamske zajednice stoje
Sulejman Ugljanin, Ministarstvo
Svako ko bude vodio vjera i obavjetajni sistemi Srbi-
dravu, ko bude imao je. Ako treba razgovarati razgo-
kapaciteta da bude i varat u sa onima koji su donije-
predsjednik, i premi- li te odluke, a ne sa onima koji su
jer, i ministar svim produkt te odluke. Ambicija rei-
graanima, a ne ma je, ustvari, bila da to predsta-
samo graanima vi kao podjelu meu Bonjacima,
srpske nacionalno- to je posljedica, a ne uzrok niti
sti ili graanima sutina. Radi se iskljuivo o po-
jedne politike litikom projektu koji ima za cilj
orijentacije. prvo otimanje Islamske zajednice,
a potom slabljenje. Otimanje nije
- Ministar uspjelo. Ja sam se sa Ugljaninom
vjera Bogoljub raziao na samo jednom pitanju, a
ijakovi ne- to je njegova navika da ima svoje
davno je izja- imame koji govore u damijama:
vio da oeku- Ko ne glasa za Sulejmana Uglja-
je da podne- nina nije musliman. Naravno da
sete zahtjev, smo se tome suprotstavili i kasnije
molbu, ta li donijeli odluku da zabranimo stro-
ve, za raz- go svaku stranaku aktivnost ima-
govor. Da li je mima u damiji. On, naravno, ni-
BROJ 200/XIV
kada nije uspio prei preko toga i
traio je priliku za osvetu. Od tada
vodi rat protiv Islamske zajednice,
ali nije imao snage dok nije naao
sagovornike u dravnom reimu u
vrijeme Vojislava Kotunice. Savr-
eno je jasno i na drugim vidovi-
ma provjere da apsolutna manjina
podrava odmetnuto krilo Islam-
ske zajednice i da bez konekcija i
podrke dravnog aparata ak i to
bi se potpuno isuilo i zato imamo
sada nove udare na vjeronauku da
bi istjerali legalne vjerouitelje, a
postavljaju svoje da bi ih uhljebi-
li. Sva ta agentura u uniformama
Islamske zajednice, koja je osta-
la bez hljeba, nije uspjela napraviti
samofinansirajui sistem. Sada su ti
saradnici srpske UDBA-e u vrije-
me komunizma, koji su bili udarna
snaga Islamske zajednice za otcje-
pljenje, aktivirani. Meutim, ostali
su bez uloge zato to taj projekat
ne moe da uspije.
ISLAMSKA ZAJEDNICA
JE RTVA POLITIKIH
INTERESA
- Nije li greka napravljena u
prvim koracima, doputanjem dubo-
kog penetriranja vjerskih zajednica
u kolstvo, ali i ostale dravne in-
stitucije? U nekoliko navrata i sami
ste ukazivali na tu injenicu, posebno
kada se govori o SPC.
To se moe tretirati kao tema
i kao problem, ali vei problem
je diskriminatorski odnos i dvoj-
ni standard. Principijalno ne vidim
problem da vjera bude prisutna u
jednoj zakonitoj i kontrolisanoj
mjeri u javnom sistemu, ne kao
faktor uticaja, nego kao potreba,
kao to postoji potreba u vojsci i
drugim javnim ustanovama. To nije
nikakva novina. Poznato je da naj-
vee demokratije na Zapadu imaju
takvu pojavu i to ne ugroava seku-
larni sistem. Ovdje je problem dis-
kriminatorskog odnosa gdje srp-
ska vlast prihvata da demokrati-
zira zakone uz ouvanje principa
ravnopravnosti crkava i vjerskih
zajednica i njihove autonomno-
sti od drave, iskljuivo na papi-
ru, radi evropskih integracija, dok
je u implementaciji i dalje izuzet-
no izraen diskriminatorski odnos.
Do maksimuma se preferira SPC,
a umanjuje se znaaj drugih crka-
va i vjerskih zajednica i to je ono
to Islamska zajednica nipoto ne
moe da prihvati. Dakle, zato smo
mi optuili reim za agresiju na
Islamsku zajednicu, bez obzira to
su operativno to bili neki muslima-
ni. Ba zato to se vlast ponaala
neprincipijelno u odnosu na nas i u
odnosu na SPC.
U isto vrijeme je bio pokuaj
registrovanja Crnogorske pravo-
slavne crkve u Srbiji i Ministarstvo
vjera je to odbilo, a recimo hitro
je podralo registraciju paralelne
islamske zajednice. To nam je po-
slalo poruku da je cilj obraun sa
Islamskom zajednicom, a ne prin-
cipijelnost. Naravno, na svim dru-
gim primjerima, kao to je sluaj
povlaenja Zakona o diskriminaciji
iz procedure, i to skoro iz zavrne
faze, dokazano je da su u pitanju
dvojni standardi, da SPC itekako
ima uticaj u dravnim pitanjima, a
da Islamska zajednica ne samo da
nema uticaj, nego je rtva politi-
kih interesa, faktora koje sam po-
menuo.
- Stie se utisak da ne postoji
ni najmanji zajedniki nazivnik oko
kojeg biste se sloili. Protestvovali
ste i na parceli na kojoj se gradi vrti,
a koju Islamska zajednica u Srbiji,
dakle Vi, smatrate svojom.
Na toj parceli je za vrijeme Dru-
gog svjetskog rata ubijeno preko
2.000 Bonjaka za nekoliko dana.
To je tada bilo oko 10 posto po-
pulacije, uglavnom drutvena elita.
To je bilo obezglavljivanje jednog
naroda. Nema porodice, a da nema
nekoga ko je tu ubijen. Ministar
Ljaji je roen na svega nekoliko
stotina metara od te parcele i mi-
slim da je sve namjerno uraeno.
Sujeta ministra Ljajia je pokrenula
tu provokaciju, jer je njegova lista
izgubila katastrofalno u njegovoj
mahali. Bonjaka kulturna zajed-
nica, koju sam ja predvodio, po-
bijedila je, Ugljanin je dobio vie
glasova, a on je bio tek trei. Meni
je to bio niski pokuaj da se ti gla-
sovi nekako vrate kroz provokaciju
da e on zapoeti izgradnju djejeg
vrtia u tom kvartu, znajui da e
to da izazove niz problema, a onda
za to da optui muftiju Zukorli-
a, koji, eto, ne da njima da prave
vrti u toj mahali. To je bila jako
nisko sraunata pria koja je do-
vela do toga da je jedno gradilite
dolo da brani preko 1.000 polica-
jaca. Ne postoji ni jedno gradilite
na svijetu koje brani toliko polica-
jaca. Pa ta i da je demolirano, ta
i da je sprijeeno? Da li zasluuje,
koji je to cilj koji je tako skup da se
dovlai preko 1.000 policajaca sa ri-
zikom da doe do sukoba?
Ovdje se radi o tome da nije u
pitanju zatita jedne zakonite rad-
nje, ve ucjena Ljajia i Ugljanina
prema Vladi koja ima tanku vei-
nu. Kao rezultat te ucjene imamo
da je vlast dala Ljajiu da raspola-
e policijom sa ciljem da povrati
uticaj koji je izgubio na posljed-
njim izborima, i to po onom mo-
delu koji je funkcionisao godinama
na Kosovu. Poruka izgleda ovako:
Ako me ne volite, sad ete da me
se bojite. To je jedan od segme-
nata represije koji su jako prisut-
ni posljednjih sedmica i to ide na
vie nivoa. Ovo je trebalo da bude
zavrnica, neka demonstracija sile
koja treba da zastrai narod i da
mu kae ako ponovo budu glasali
za opcije mimo reimskih strana-
ka da e biti kanjeni. Kad se doda
jo medijska tortura koja je pod
uticajem reima, onda je tu jedna
jako runa slika, stalna satanizaci-
ja, predstavljanje kako je sanda-
ko drutvo islamizirano, kako se
pravi neki Teheran, neki ajatolasi,
maharade
- Maloprije ste uporedili deavanja
u Novom Pazaru sa onima na Kosovu.
esto pravite takve paralele. Zato?
Kosovo i Sandak se razlikuju,
ali se jako malo ili nimalo ne razli-
kuje ponaanje reima, konceptu-
alno. Razlikuje se po brutalnosti,
ali konceptualno ne. Reim je ne-
spreman da prihvati legitimne vjer-
ske i nacionalne faktore Bonjaka
kao sagovornike i permanentno
pokuava da se, po modelu Sejda
Bajramovia, Rahmana Morine,
Redepa Hode, proizvodi slika
kako ti Bonjaci tamo vole Beo-
grad, kako je sa njima sve u redu,
samo ima neki muftija tamo koji sa
svojim fanaticima pravi probleme.
Posljedica toga je slanje to vie
policije, pendreka i izama. Malo
ih prebijte i sve e biti u redu. To
je ono to su radili na Kosovu.
DANANJA SRBIJA LII
NA MILOEVIEVU
- Tih 1.000 policajaca pojedini pri-
padnici Islamske zajednice nazvali su
etnicima. Nije li to jednako opasno?
Tano, ali jako je bitan kon-
tekst. Jedan segment tog konteksta
je da srpska javnost zna da je jedan
dio pripadnika zloglasne JSO pre-
baen u redove andarmerije. To
za nas Bonjake izgleda stravino.
Znamo ta su na elu sa Arkanom
i Legijom po Bosni radili. Drugo,
injenica je da je od tih 1.000 po-
licajaca znaajan broj bio sa juga
Srbije, to smo uvidjeli po registar-
skim tablicama autobusa, a radi se
o ljudima sa velikim iskustvom u
represiji i nasilju na Kosovu jer su
sa tog podruja. Tree, jedan od
pripadnika tih snaga je imamu a-
iroviu rekao: Ubijao sam pri-
padnike vaeg naroda u Bosni, ubi-
jau i vas. Na tu konstalaciju do-
lazi izjava o etnicima koja je otra,
koju ne pravdam, ali je razumijem.
- Ima li Muftija politike ambicije?
Morali biste definisati ta su to
politike ambicije. Stranako-poli-
tike nemam. Smatram da su funk-
cije koje obavljam mnogo asnije
od tih.
- I uticajnije?
Pa ak i uticajnije. Problem je
u tome to politiari misle da je
najvanije biti predsjednik politi-
ke stranke, biti funkcioner na vla-
sti. Ja ne mislim tako. Za mene bi
prelazak sa ove vjersko-prosvjetne
uloge koju imam u drutvu bio si-
lazak s konja na magarca, ak i u
formalnom smislu. Ne razmiljam
u tom smjeru. Ne vidim ovjeka u
svijetu koji ne eli da ima jai uti-
caj na okruenje, to je normalna
ljudska ambicija, samo je pitanje sa
kojim motivom i moralnom osno-
vom. Ja smatram da su politika
pitanja od opteg znaaja, ona koja
su iznad uskostranake politike,
toliko vana da bismo ih prepu-
stili samo politiarima. Ne dozvo-
ljavam nikome da me diskrimi-
nie na osnovu moje uniforme ili
vjerske pozicije, da mi zabrani da
imam politiki stav. Ja na to imam
pravo i kao pojedinac graanin
i kao muftija. Naravno da bi bilo
jako ugodno da politiarima pre-
pustimo da oni sami prave politi-
ke i stranake trgovine, a da neko
29
ko je na vanoj poziciji, a to znai
da puno vidi, ne govori. Ako se to
smatra politikom onda su moje po-
litike ambicije jako visoke.
- Osim usporedbe sa Kosovom
uporeivali ste i sadanju Srbiju sa
onom Miloevievom. Po emu su to
sline?
Jo jedna slinost je izraajna,
koja naalost ima dublji korijen,
pa treba vremena da se eliminie.
Jako je prisutan broj onih koji su
na poziciji vlasti, a onako dubinski
vjeruju da su Bonjaci i svi drugi
manjinski narodi opasnost za Sr-
biju. To je neka filozofsko-etika
osnova iz koje proizilaze brojni
problemi. Prije svega to je nasta-
vak koncepcije koja ide od Gara-
anina, Moljevia, Cvijia, ubri-
lovia do osia. Onda kad nastu-
pate sa pozicije vlasti, i uopte sa
pozicije nekog uticaja i smatrate
da je postojanje tog naroda opa-
snost, potkono vam se raa ideja
da bi bolje bilo da Bonjaci ne po-
stoje. Tu su virusi genocida i to je
za Srbiju veliki problem. Srbija bi
morala sa svim svojim kapaciteti-
ma, politikim, intelektualnim, da
se oslobodi takvog uticaja i da nae
snage da Bonjacima i drugim ne-
srpskim narodima da mogunost
da budu njeni graani. A svaka-
ko da postoje i ogromne razlike.
Ovaj reim proklamuje demokra-
tiju, u ovom reimu nemamo to-
pove iznad Novog Pazara, u ovom
sistemu imamo proevropsku orjen-
taciju, ma koliko ona bila iskrena ili
ne. I naravno, imamo garanciju slo-
bode govora, pa ako je ve imamo
onda i govorimo.
- Da li se razlikuju duhovna kom-
ponenta Islamske zajednice u Srbiji i
Islamske zajednice Srbije?
Ne, apsolutno se ne radi o vjer-
skom razilaenju. Savreno je jasno
da se radi o politikom projek-
tu koji ima za cilj da vrati Islam-
sku zajednicu u poltronski status
kakav je bio u vrijeme komunizma,
gdje e Islamska zajednica biti me-
hanizam koji e servisirati politi-
ke interese vlasti ili pojedinaca u
toj vlasti.
- Neko ko gleda sa strane sukob
podsetit e se uvenog filma Monti
Pajtona Life of Brian, gdje se za
iste ciljeve a to je protjerivanje Ri-
mljana, bore Judejski narodni front
i Narodni front Judeje, koji se me-
usobno ne podnose. Ne ivimo li mi
upravo neto slino?
Ovo je potpuno drugi fenomen.
Ovdje imate fenomen kada Izrael
ue u juni Liban i proizvede proi-
zraelsku libansku vojsku koja ratu-
je na strani Izraela sve dok se nisu
povukli. Kada se Izrael povukao
prestaje postojanje vojske. Ovdje
se radi o kvislinzima, ovdje se radi
o petoj koloni koja se proizvodi da
bi pomogla projektu, a ne o razlii-
tim putevima.
30
INFO NAGRADE
Jo jedno svjetsko
priznanje reisulemi
dr. Mustafi-ef. Ceriu
Reisulema je ponos svih Bonjaka
29.09.2010.
Na prijedlog Kraljevske akademije za
islamsku misao u Ammanu, jordanski kralj
Abdullah II bin el-Husejn uruio je svjet-
sku nagradu Kralj Abdullah I bin Husejn
za 2010. godinu reisulemi dr. Mustafi Ceri-
u u znak priznanja za njegov intelektualni
doprinos u slubi islama i muslimana, te i-
renju islamske tradicije i kulture.
Ovo je druga prestina nagrada Reisule-
mi od haemitske kraljevske kue. Kao to
je poznato, Reisulema je 2007. godine do-
bitnik kraljevskog Ordena el-Husein pr-
voga reda za izuzetni doprinos u promo-
visanju islamske misli i kulture.
injenica da je svjetsku nagradu za
2010. godinu, koja nosi ime utemeljitelja
haemitske kraljevine Kralj Abdullah I
bin el-Husajn, lino uruio sadanji kralj
Abdullah II bin el-Husejn, najbolje govo-
ri o vrijednosti priznanja. Ovo priznanje je
ponos svim Bonjacima ma gdje bili, jer iz-
boriti se za tako prestino mjesto u svijetu
velikih alima i intelektualaca, poput ejhu
al-Azhara, predstavlja veliki uspjeh i veliku
obavezu da budu svi zajedno na putu za-
jednikog cilja, a to je ast vjere i sloboda
domovine.
Ovim povodom reisulema dr. Mustafa-
ef. Ceri je izjavio:
Hvala Uzvienom Allahu na svim ni-
metima kojima nam ovozemaljski ivot
ini sretnim, a jedan od njih je priznanje
koje vam daju ljudi koji prepoznaju vri-
jednost vaeg truda i rada za opte dobro.
Dobiti svjetsku nagradu 'Kralj Abdullah
I bin el-Husejn' iz ruke kralja Abdullaha
II bin el-Husejna zaista je velika ast i za-
dovoljstvo. Najvie sam sretan zbog nae
Islamske zajednice, zbog naeg naroda,
zbog mojih Bonjaka koji se, to vrlo dobro
znam, iskreno raduju to je jordanski kralj
Abdullah II prepoznao nekog njihovog i na
taj nain ih poastio. To je zaista tako. Ova
nagrada pripada mojoj zajednici, mom na-
rodu i mojoj domovini. Ona pripada bo-
njakim potomcima kojima ova nagrada
otvara vrata, ako Bog da, za trajno prija-
teljstvo sa jordanskim potomcima, te bolju
i sretniju budunost za sve nas. Zato velika
hvala Kraljevskoj akademiji Al-Bejt to
me je predloila, posebno naem velikom
prijatelju princu Gaziju bin Muhammedu
bin Talalu, to ima povjerenja u nas.
IZVOR MINA
15. OKTOBAR 2010.
PITANJA I ODGOVORI
Rukovanje
nakon namaza
READ-EF. PLOJOVI
je pohvalno
PITANJE: Kakav je status Poslanik a.s. naglaava posebnu Allahovu
nafile namaza nakon ikin-
dijskog farza, obzirom da milost na dan Arefata, koju sputa na
se mogu vidjeti osobe koje
nakon ikindije namaza na-
Svoje iskrene robove, tako da svako treba
stavljaju obavljati nafile? nastojati da to vie Allahove milosti na
ovaj dan zaslui.
ODGOVOR: Ukoliko po-
stoji konkretan povod za
obavljanje nafila nakon ikin-
dije, kao to su dva reka-
ta tehijjetul mesdida, koji
se obavljaju prilikom po-
sjete damiji, dva rekata
nakon tavafa, namaz povo-
dom pomraenja Sunca ili
Mjeseca i slino, namaz se
moe obaviti nakon ikindij-
skog farza, iako postoji sa-
glasnost uleme da je u tom
vremenu pokueno klanjati.
Meutim, kada se radi o
obinim nafilama, koje o-
vjek obavlja sa namjerom
dobijanja Allahovog d..
zadovoljstva i nagrade, to
jest namazima bez konkret-
nog povoda, kao to je slu-
aj kod prve vrste, oni se ne
obavljaju u vremenu nakon
ikindijskog farza, ve se
mogu obaviti u nekom dru-
gom vremenu. Pored po-
menutog vremena, to jest
nakon ikindijskog farza pa
do zalaska sunca, pokue-
no je obavljati nafile u slje-
deim vremenima: nakon
sabahskog farza pa do izla-
ska sunca, prilikom izlaska
sunca, kada je sunce tano milost na dan Arefata, koju Uopte, kada se govori o
na sredini neba (u zenitu), sputa na Svoje iskrene ro- rukovanju izmeu vjernika
a to je oko 15 minuta prije bove, tako da svako treba prilikom susretanja i nazi-
podne namaza i u toku zala- nastojati da to vie Allaho- vanja selama, tj. pozdravlja-
ska sunca. ve milosti na ovaj dan za- nja, ono predstavlja sunnet,
slui. U jednoj predaji se tj. praksu Poslanika a.s. i
PITANJE: Da li hadija prenosi da je Poslanik a.s. njegovih ashaba, te ga iz
treba postiti dan kada se na- rekao: Nema dana u kojem tog razloga treba redovno
lazi na Arefatu? Uzvieni Allah oslobodi prakticirati, a kada je rije
vie svojih robova od de- o rukovanju nakon namaza
ODGOVOR: Hadija koji hennemske vatre od dana islamska ulema ima razliita
se nalazi na Arefatu, to jest Arefata. miljenja.
obavlja had, nee postiti Ono u emu se islamska
ovaj dan, zato to je ovo dan PITANJE: Kakav je stav ulema slae jeste da rukova-
dove i zikra koji ne smiju biti islamske uleme po pita- nje nakon namaza ne treba
zapostavljeni i ne smiju izo- nju rukovanja nakon nama- shvatiti kao sastavni dio na-
stati. Da bi se osoba mogla za, koje se praktikuje meu maza, niti neto to ima bilo
maksimalno posvetiti zikru dematlijama u naim da- kakve veze niti uticaja na
i dovi potrebno je da ima mijama? potpunost namaza, tako da
snage, to jest da svoj orga- oni koji ovu praksu posma-
nizam ne optereuje dodat- ODGOVOR: Opte je po- traju na ovaj nain grijee.
no postom, tako da hadi- znat i rasprostranjen na Meutim, ukoliko se
ja nee postiti dan Arefata, naim prostorima obiaj ru- ovaj adet praktikuje od stra-
ali je zato sunnet svim ostali kovanja dematlija meu- ne dematlija da bi oni na
muslimanima, koji su u mo- sobno i rukovanja dema- taj nain pokazali svoju bli-
gunosti, da taj dan provedu tlija sa imamom, pa se po- skost jedni sa drugima, da
u postu, jer su brojni hadi- stavlja pitanje utemeljenosti bi, uz stisak ruke, jedni dru-
si u kojima Poslanik a.s. na- ovog adeta u erijatu. gima mubareklisali obavlje-
glaava posebnu Allahovu
BROJ 200/XIV
ni ibadet, to jest uputili
dovu Uzvienom Allahu
da ukabuli njihov namaz i
zikr, da svom bratu musli-
manu uz stisak ruke daru-
ju i bratski osmjeh, onda je
ova praksa sasvim prihvat-
ljiva i u njoj nema nieg
tetnog, ak se moe rei
da je i poeljna jer pred-
stavlja prvi korak u redu
stvari koje su neophodne
za uspostavljanje dobrih
meuljudskih, bratskih od-
nosa, koji su u posljednje
vrijeme, zbog raznoraznih
faktora, zapali u krizu, te je
potrebno uloiti dodatne
napore da se ono to je po-
remeeno i poljuljano po-
pravi i podigne na zadovo-
ljavajui nivo.
Rukovanje nakon nama-
za je pohvaljeno i poeljno
i ima posebnu vrijednost
ukoliko mu nije prethodi-
lo rukovanje prije namaza,
jer se u tom sluaju dema-
tlije ne rastaju, a da jedni
drugima uz bratski stisak
ruke ne upute selam i dovu
Allahu da ukabuli njihove
ibadete. Meutim, rukova-
nje nakon namaza nee biti
pokueno niti suvino ek
i ukoliko mu je prethodi-
lo rukovanje neposredno
prije namaza, to je stav ve-
ine islamske uleme.
Ima meu islamskom
ulemom pojedinaca koji
smatraju rukovanje nakon
namaza novotarijom koja
nema utemeljenosti u e-
rijatu, te je stoga ne treba
prakticirati, jer se ona kod
velikog broja onih koji je
prakticiraju smatra neim
to upotpunjuje namaz ili
je uzrok njegove manjka-
vosti. Meutim, ovo mi-
ljenje je neprihvatljivo iz
razloga to neija namje-
ra ili pogreno razumijeva-
nje ne mogu biti uzrokom
potpune zabrane, posebno
kada je rije o adetu koji
nema nikakvih negativnih
posljedica, ve su efekti
samo pozitivni.
PITANJE: Da li je do-
zvoljeno da osoba prilikom
sjedenja u damiji, npr. dok
slua hutbu, isprui noge,
tako da su njena stopala
prema kibli?
ODGOVOR: Sjedenje u
damiji nije kao sjedenje na
bilo kojem drugom mjestu,
jer su damije Boje kue
i onaj ko doe u damiju
doao je sa namjerom da se
obrati Uzvienom Allahu,
da pokae i potvrdi svoju
pokornost Njemu Uzvie-
nom, tako da zahtijeva po-
sebnu panju.
Iako nisam naiao na
konkretne argumente koji
zabranjuju prethodno spo-
menutu praksu, smatram
da je sjedenje u damiji sa
ispruenim nogama prema
kibli neto to dematli- a je imenovan za predsjednika Glavne izborne komisije, a iz-
ja ne treba initi, to treba
izbjegavati zbog edeba
(kulture) i stida prema
Allahu d.., kao to izbje-
gava da namaz obavlja u
svakakvoj odjei i uz sva-
kakve mirise, ve nastoji da
namaz obavi u najistijoj i
namirisanoj odjei i sa i-
stim i namirisanim tijelom.
Puno je drugih naina
sjedenja koje ovjek u da-
miji moe prakticirati kako
bi izbjegao prethodno po-
menuti nain, tako da treba
nastojati da to i uini.
31
INFO RIJASET
Petnaesta redovna sjednica
Rijaseta IZ-e u BiH
Podrka Sandaku
Petnaesta redovna sjednica Rijaseta Islamske zajednice u
Bosni i Hercegovini u prisustvu zamjenika reisu-l-uleme, lanova
Rijaseta i muftija, pod predsjedavanjem reisu-l-uleme dr. Mustafe
Ceria, odrana je u Zenici 05.10.2010. godine.
Na sjednici Rijaseta muftije su prezentirale izvjetaje o rama-
zanskim aktivnostima na svojim podrujima. Istaknuto je zado-
voljstvo provedenim ramazanskim aktivnostima, posebno zna-
ajnim prisustvom vjernika u damijama, prvenstveno omladine.
Muftije su visoko ocijenile ramazanske posjete Reisu-l-uleme
povratnicima u entitetu Republika Srpska i socijalno ugroenim
porodicama, to je oznaeno kao znaajno ramazansko osvjee-
nje.
Rijaset je konstatovao znaajan napredak u promociji zekata i
sadekatu-l-fitra. Takoer, istaknuto je da je Ramazan protekao u
miru, ali je izraena zabrinutost zbog jo uvijek prisutnog uzne-
miravanja vjernika tokom Ramazana u nekim povratnikim po-
drujima i ruenjem mesdida u Sturbi kod Livna.
Rijaset Islamske zajednice je donio odluku o suspenziji imama
Mehmeda Butkovia iz ivinica, do okonanja sudskog postupka
i pravosnanosti presude. Rijaset Islamske zajednice podsjea da
u disciplinskom postupku koji je bio pokrenut protiv Mehme-
da Butkovia nije mogao utvrditi njegovu odgovornost. Rijaset
Islamske zajednice e pratiti ovaj sudski proces i ujedno izraa-
va zabrinutost ukoliko bi se presuda temeljila na jednom iskazu
samo strane koja je podnijela prijavu.
Rijaset Islamske zajednice je prihvatio prijedlog odluke o
imenovanju lanova Glavne izborne komisije. Mensur Karad-
bori u Islamskoj zajednici e se obaviti u periodu od 20.11. do
31.12.2010. godine.
Rijaset Islamske zajednice estita svim graanima Bosne i
Hercegovine to su svojim znaajnim izlaskom na opte izbo-
re potvrdili svoju opredjeljenost demokratskim procesima. Rija-
set Islamske zajednice poziva izabrane politike predstavnike da
preuzmu odgovornost za funkcionisanje drave i ispune graa-
nima data obeanja.
Rijaset Islamske zajednice iskazao je podrku Meihatu Islam-
ske zajednice u Srbiji i imamima u njihovoj dostojanstvenoj borbi
za vjerska i nacionalna prava Bonjaka u Sandaku i Srbiji.
IZVOR MINA
32 15. OKTOBAR 2010.

NADNARAVNE TAJNE U KURANU I SUNNETU

INFO CRNA GORA

Bonjaci trae vie mjesta

u Vladi Crne Gore Tajne lijeenja

TEFSIR
namazom (IV)
08.10.2010.
Predsjednik Bonjake stranke Rafet Husovi
kazao je jue da ta partija oekuje da e u skorijem
periodu pojedni njihovi kadrovi biti imenovani u
sastav izvrne vlasti. Pojasnio je da se to odnosi na
nekoliko ministarstava, savjetnika i pomonika
mjesta u skladu sa referencama koje se trae za te
pozicije. Mnoga najnovija nauna istraivanja
Svakako oekujemo i da e se kadrovi Bonja- PROF. DR. MEHMED MEI ukazuju na mnoge medicinske koristi
ke stranke, koji imaju potrebne kvalifikacije i po-
sjeduju odgovarajua znanja, nai u diplomatsko- namaza po zdravlje ovjeka. Namaz lijei
konzularnoj mrei Crne Gore, gdje je inae dosa- Namaz kao zajedni-
danja zastupljenost bonjakih kadrova na neod- ka manifestacija ima svoju upale zglobova i okotavanja, iijas i
govarajuem nivou saoptio je Husovi. jedinstvenu i odreenu reumu. Naravno, istrajavanje u namazi-
Podsjetio je da je Predsjednitvo Bonjake formu. Sama sutina nama-
stranke na nedavno odranoj sjednici, izmeu ma donosi koristi. Uenjaci ukazuju da su
ostalog, razmatralo i realizaciju predizbornog ko- za jeste ostvarivanje kon- namazi prijeko potrebni trudnicama, jer
alicionog sporazuma sa Demokratskom partijom takta, tj. veze izmeu o-
socijalista. Poslaniki klub BS-a dobio je tada, po vjeka i Stvoritelja. Mnogi sadre skoro sve potrebne pokrete koji
rijeima predsjednika te stranke, zaduenje da na- odravaju trudnicu u kondiciji, a sve to
pravi presjek dosadanje realizacije sporazuma. pridaju vanost formi, pa
Ocijenjeno je da se sporazum nije realizovao tako izgube na sutini na- utie na bezbolan poroaj.
oekivanom dinamikom u nekim dogovorenim se- maza. Mnogi u svojim na-
gmentima. Uvaili smo realne razloge kanjenja
kao to su trajanje mandata pojedinih upravljakih mazima pokuavaju da
Zbog toga je Poslanik a.s.
tijela i rukovodnih struktura, kojima je mandat u prioritet stave na odree-
rekao: Namaz je mi'rad
toku, pa treba saekati njegov zavretak i imeno- ne pokrete ruku i nogu i
vanje novih lanova u tim strukturama zaklju- vjernika.
tako izgube na kvalitetu
io je Husovi.
namaza.U naem kontaktu {
" #$%
&'(}
sa Bogom bitno je ono to Ako rije mi'rad znai
Veljovi prijeti kae i izraava dua i srce.
Vrlo je bitno da na
uspeti se, uzdignuti se uvis,
onda bi trebalo da nam
Bonjacima kontakt s Bogom bude bude jasno ta znai namaz.
02.10.2010. iskren, skruen i ponizan. Pet puta dnevno treba se
Potpredsjednik Socijaldemokratske partije Njega ne treba da prate ki- duhovno uzdizati i isti-
(SDP) Rifat Rastoder je kazao da u Crnoj Gori lometarske dove, da bude-
traje iskonstruisana kampanja kojom se Bonjaci ti i uvijek biti u kontaktu
mo iskreni, gdje mnogi i ne sa Stvoriteljem koji nas je
ponovo predstavljaju kao prijetnja za Crnu Goru.
Rastoder je upozorio da treba ispitati ko pokuava znaju njihovo znaenje. stvorio, jer bez tog kontak-
da predstavi Bonjake kao narod kojeg treba prati- Zato i Kuran nije de- ta nemamo smiraja, skrue-
ti, kao poetkom devedesetih. cidno pojasnio formu na-
Zbog toga, kako je kazao, najava direktora nosti, mira.
Uprave policije Veselina Veljovia da e pratiti za- maza, ve je ostavljeno Po- Kur'an govori o skrue-
govornike ideje o autonomiji Sandaka zasluuje slaniku da to uini. Ovo tezu ili spoj izmeu nama-
nosti i njenoj ulozi u ori-
dodatno pojanjenje. Rastoder smatra da je Veljo- nam ukazuje da Kuran ne za i skruenosti, pa kae:
vieva izjava iskoritena za kampanju protiv Bo- ginalnosti namaza. Zbog
aludira na formu namaza, toga mnogi klanjai ne do- 56 78 !9 :
/
" ;6 <}
njaka.
Bonjaci sa podruja dijela Sandaka koji pri- nego na njegovu sutinu. ivljavaju svoje namaze, jer {:
%1)= 7*>'?
pada Crnoj Gori su utemeljavai cjelovitosti i dr- Namaz jeste funkcija odre- u njima nema osnovnog
avnosti Crne Gore. Za razliku od mnogih drugih enih dijelova tijela, jer Ono to ele vjernici e
oni su se te ideje politiki i ukupno drali tokom uslova, a to je skruenost.
skoro itavo tijelo uestvu- postii, oni koji molitvu
itavog perioda kada se stvarala i branila nezavisna I zato je efekat tih namaza
Crna Gora. Nema te policije, vojske ili bilo koga je u njemu, ali to nije do- svoju ponizno obavljaju.
ravan nuli. U tom kontek-
drugog ko e dravu braniti od njih, odnosno nje- voljno. Dovoljno je onog (Al-Muminun, 1-2)
nih utemeljivaa. Zbog toga bilo kakva i bilo ija stu kae Uzvieni Allah:
javna upozorenja poput onih koji se mogu nazreti
momenta kada dua i srce Kad sagledamo vanost
iz izjave direktora policije su deplasirana i ak ne- stupaju u konekciju s Alla- )*+,  &'( $-(). 
/0%} i vrijednost, ciljeve i tajne
primjerena, kazao je Rastoder Vijestima. hom. Svi koji ne vode ra- { 0%1)2  3, &$0-4 do kojih smo doli i do
Direktor Uprave policije je poetkom nedjelje una o sutini namaza do- kojih nismo i neemo doi,
u Roajama najavio da e pratiti i eventualno sank- Pomozite sebi strpljenjem
cionisati sve one koji zagovaraju ideju autonomije bijaju samo formu, a forma i molitvom, a to je, zaista, onda nam postaje eksplicit-
Sandaka. On je na proirenom kolegijumu, kojem ne znai nita, ili ona moe teko, osim poslunima. no jasno zato je namaz na-
su prisustvovali njegovi pomonici i naelnici po- biti preduslov za sutin- (Al-Bagara, 45) reen u tako strogoj formi.
drunih jedinica i ispostava iz svih crnogorskih ski kontakt sa Allahom. I Pitanje koje se samo po
gradova, upozorio da e intenzivno pratiti takva Ajet decidno ukazuje na
djelovanja. Najavio je i da e, u saradnji sa dru- zato su nam namazi slabi, sebi postavlja jeste zato
ulogu i vanost skrueno-
gim nadlenim organima i institucijama, preduzeti blijedi, nemaju sutinu, ne- nemuslimani otkrivaju ko-
profesionalne aktivnosti radi utvrivanja eventual- sti u namazu. Kao to vidi-
maju svoj cilj. Namazi su risti namaza?
ne odgovornosti. Veljovievu izjavu u Bonjakoj mo, Kuran pravi sintezu
stranci, koja je inae u Vladi, nazvali su direktnom kod mnogih postali samo Odgovor je jednosta-
izmeu skruenosti i nama-
prijetnjom i reprizom ponaanja s poetka 90-ih. obiaj. van: zato to su njegove
Ko to ponovo Bonjake i Sandak oznaava kao za i kao to vidimo Kuran
koristi na svojim pleima
opasnu taku? pravi vezu izmeu strplje-
Treba se pozabaviti pitanjem ko ponovo po- ve isprobali.
Skruenost u namazu nja i skruenosti.
kuava da, ak i klasinim izvrtanjem sutine neije U najnovijoj studiji,
Istraivanja amerikih
politike izjave, Bonjake i Sandak ponovo ozna- koja ukazuje na ljekovite
ava kao opasnu taku i narod kojem je potrebna Jedan od osnovnih uslova ljekara nad klanjaima uka-
za valjanost i vrijednost posljedice namaza na bole-
prismotra, slina onoj tokom prve polovine deve- zuju da namazi i molitve
desetih godina. Nadam se da to vie nikome nee namaza jeste skruenost snike, to su inovacije koje
pozitivno djeluju na izlje-
uspjeti, ali sve ipak podrazumijeva mnogo vie pro- u namazu. Ona se postie su iznenadile uenjake.
miljenosti i profesionalnosti za javnu rije i svaki enje sranih tegoba i ure-
tako to se ovjek iskljui Ono to predstavlja ino-
konkretan drugi potez, kazao je Rastoder. dan rad mozga. Zato nala-
od ovosvjetskih problema. vaciju kod uenjaka koji su
zimo da Kuran pravi sin-
IZVORI DAN.CO.ME BICENT.COM imali negativno miljenje
BROJ 200/XIV
na pozitivne efekte nama-
za, jeste injenica da svaki
odlazak u damiju, crkvu ili
u bilo koju drugu bogomo-
lju, ali ako je to kontinuira-
no, dovodi do produetka
vijeka klanjaa.
U najnovijoj studi-
ji koju je objavio asopis
Psychology and Health
navodi se da je smrtnost
ena koje su poodmakle u
svojim godinama, a koje
obavljaju molitvu, manja za
20% u odnosu na one koje
ne klanjaju.
Istraivai na Medicin-
skom fakultetu Albert
Einstein, University of
Yeshiva, obavili su sveobu-
hvatnu studiju o vjernicima
svih konfesija, utvrujui
pozitivnu ulogu molitve na
klanjae. Istraivai su uka-
zali na sveobuhvatnu korist
namaza po zdravlje i psihu
klanjaa, na kondicionu
spremnost klanjaa i za-
kljuak da ene koje obav-
ljaju molitvu u kontinuite-
tu ive due i sretnije. Ova
istraivanja su obavljana na
osobama koje praktikuju
molitvu dva puta nedeljno i
dokazano je da procentual-
no manje podlijeu bolesti-
ma i boljeg su raspoloenja
od onih koji ne obavljaju
molitve.
Postavlja se pitanje
kakvi bi bili rezultati obav-
ljeni na vjernicima koji kla-
njaju pet puta dnevno, uk-
ljuujui i none namaze?
Sigurno je da bi bili senza-
cionalni i fascinantni!
Ali muslimani su i na
ovom polju zakazali, pa
emo ekati da se neko
nae da nam to obavi.
Vjernik koji se pridra-
va svih pet dnevnih nama-
za znai da je preko itavog
dana ist i tjelesno i duev-
no, tokom itavog dana je
33
u vezi sa svojim Stvorite-
ljom, tokom itavog dana
INFO CRNA GORA
je u skruenosti i poni-
znosti, doivljava renesan-
su modanih elija, to sve
skupa utie na preventivu i
lijek od mnogih savreme-
nih duevnih bolesti. Sve u
svemu, namaz znai duev-
ni smiraj tijela, srca i due.
Mnoga najnovija nau-
na istraivanja ukazuju na
mnoge medicinske kori-
sti namaza po zdravlje o-
vjeka. Namaz lijei upale
zglobova i okotavanja, ii-
jas i reumu. Naravno, istra-
javanje u namazima donosi
koristi. Uenjaci ukazuju
da su namazi prijeko po-
trebni trudnicama, jer sadr-
e skoro sve potrebne po-
krete koji odravaju trud-
nicu u kondiciji, a sve to
utie na bezbolan poroaj.
Ameriki istraiva
utvrdio je da namaz pod-
mlauje i usklauje rad e- Deportacija Bonjaka
lija u mozgu.
Vjerujemo da je namaz dravna tajna
lijek za duu i tijelo. To su 29.09.2010.
injenice u koje mi vjeru-
jemo. To su rezultati do Suenje optuenima za deportaciju bonjakih izbjeglica iz Crne Gore
kojih je doao ovaj ameri- moglo bi izazvati potres na politikoj sceni te drave. Moe li bivi pred-
ki istraiva. sjednik Momir Bulatovi svjedoenjem ugroziti sadanju vladajuu garni-
Ameriki naunik An- turu?
Zahtjev biveg crnogorskog predsjednika Momira Bulatovia,
drew Newberg, prof. psi- 27.09.2010. godine, pred Viim sudom u Podgorici da bude osloboen u-
hologije i radiologije na vanja dravne tajne mogao bi malo odloiti predvienu dinamiku suenja
Univerzitetu Pennsilvania, u ovom procesu, ali bi istovremeno mogao izazvati pravi krivino-pravni
dodaje u svojom istrai- zemljotres na crnogorskoj politikoj sceni, ocjenjuje se u Podgorici.
vanjima: Zaista, vjerova- Bulatovi tvrdi da raspolae obimnom dokumentacijom o deavanjima
nje u Boga je danas nemi- u proljee 1992. godine kada je iz Crne Gore snagama bosanskih Srba is-
porueno 150 dravljana Bosne i Hercegovine, od kojih je kasnije veina
novnost zato to to ini ubijena u zatvoru u Foi.
ovjeka tjelesno i fiziki Ali, Bulatovi je kazao da to nije bila krivica dravnih organa Crne
zdravim. Knjiga, koju je Gore, ve je to, kako je rekao, bila zla sudbina koja je zadesila Crnu Goru
nazvao Kako Bog mije- i opte okolnosti koje su tada vladale u okruenju.
nja tvoj mozak, sa gru-
pom istraivaa koji su mu Ekstradicija optuenih iz Srbije
pomagali u pisanju i istra-
ivanju, doivjela je pravi Na optuenikoj klupi se nalaze tek etvorica od devetorice optuenih
bum. Prodata je u velikom za zloin deportacije. Rije je o nekadanjim visokim policijskim funkcio-
nerima koji se od januara prole godine nalaze u istranom zatvoru. Peto-
broju primjeraka .U njoj rica optuenih su u bjekstvu i borave u Srbiji, iji su dravljani. No, nakon
prof. Andrew kae: to je jueranjeg dogovora ministarstava pravde Crne Gore i Srbije o ekstradi-
tvoje ubjeenje o Bojem ciji, oekuje se da bi oni uskoro mogli biti izrueni Crnoj Gori.
postojanju jae, mozak je u U optunici se navodi da su oni izvrili nezakonito preseljenje gra-
sve boljoj funkciji. ana Bosne i Hercegovine srpske i muslimanske nacionalnosti koji su
imali status izbjeglica, izvravajui naredbu tadanjeg crnogorskog mini-
Istraivai nastavljaju i stra unutranjih poslova Pavla Bulatovia. Bulatovi je ubijen u Beogra-
kau: Zaista, vjerski ob- du 2000. godine.
redi i razmiljanje o Bogu
tokom dana u trajanju od
dvanaest minuta stopiraju Deportovani i Srbi i muslimani
dolazak starosti i smanjuju Konstatujui da suenje ulazi u kritinu fazu, glavni svjedok u ovom
stresove i neraspoloenje. procesu, bivi policijski inspektor u Herceg Novom Slobodan Pejovi,
Zatim zakljuuju: Zaista kae da je istina da su iz Crne Gore isporuivani i muslimani i Srbi. Mu-
skruenost i poniznost u slimani su deportovani da bi kasnije bili ubijeni, a Srbi da bi ratovali, kako
se to u Crnoj Gori govorilo, da bi branili svoja ognjita. Mi smo Crnogor-
obredima i namazu daju ci to bolje znali nego oni koji nisu htjeli tamo da idu, a ti Srbi nisu htjeli
ovjeku osjeaj bezbjedno- da idu da se bore, to je bilo njihovo pravo. Isto kao to je bilo pravo ovih
sti i samopovjerenja i uve- nesretnih muslimana, koji su pobjegli mislei da e nai spas u Crnoj Gori.
avaju ljubav i milost kod ta su nali? Smrt su nali, naglaava on.
ljudi. Nasuprot ovom sta- Zbog ovakvih stavova Pejovi je od 1992. godine nekoliko puta fizi-
nju, pesimizam, stresovi i ki napadan.
ljutnje remete rad mozga.
IZVOR DW-WORLD.DE
34 15. OKTOBAR 2010.

INFO MERHUMI
TO JE TVOJE, PROLAZNO JE I NESTAT E GA,

ISLAMSKE TEME
A TO JE BOJE OSTAJE ZAUVIJEK
H. Halil-ef. Seferovi

O mladiu (II)
IMAMI GAZALI
Svako se oslanja na neto; neko na novce,
Promisli jo o ovoj prii.
neko na imetak, a neko na zanat i slino.
Veli se da se Hatemul-Esam to se mene tie, ja se oslanjam samo na
druio sa Belhijom oko tri- Boga i drim se Njegovih rijei: Ko se
deset godina. Kada ga je upi-
tao Belhija ta je kroz to vri- osloni na Boga, osiguran je.
jeme nauio, odgovorio mu
Hadi Halil (Hasanov) Seferovi roen je da je spoznao osam stvari:
je 1936. godine u Dobrim Vodama, Bar. 1. Vidio sam da u ivotu
Osnovno obrazovanje stekao je u svom svako ima druga, prijatelja
rodnom mjestu. Godine 1949. upisuje se u i miljenika, kojeg prati sve
Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu. do smrti ili do groba, ali ga
kolovanje u Medresi trajalo je osam go- tu ostavi sama i niko nee
dina i istu zavrava 1957. godine, kada od- da ide s njim u grob. Raz-
lazi na odsluenje vojnog roka. U martu miljao sam o tome, pa sam
1959. stupa na dunost imama u Donjim doao do zakljuka da je naj-
Agiima, optina Bosanski Novi. Zbog po- bolji drug onaj koji e s o-
rodinih obaveza naputa Donje Agie i vjekom otii u grob i tamo
premjeta se u Crnu Goru i biva postav- mu biti prijatelj. Takav drug
ljen za imama damije u Tuzima. U tom su jedino dobra djela. Zato
dematu ostaje do 1965. kada je premje- sam ih ja odabrao za svog
ten za imama u Dobrim Vodama, a sljede- miljenika, jer e mi ona biti
e - 1966. godine, postavljen je za imama svjetlo u mranom grobu i
Omerbaia damije u Starom Baru. razgovor, kada me svi drugi
Godine 1972. premjeten je za imama ostave.
Skender aueve, poznate kao Starodo- 2. Uoio sam da se veina
ganjske damije, u Titogradu i sekretara ljudi povodi za svojim stra-
Odbora. stima i nastoje kako bi udo-
Na vanrednoj sjednici Sabora, Starje- voljili svojim prohtjevima.
instva i Udruenja ilmije u SRCG, odra- Tom prilikom mi je na um
noj 14.10.1975. godine, u prisustvu reisu- pala ova Boja izreka: Ko
l-uleme Naim-ef. Hadiabdia, u Titogra- se boji Boga i svome proh-
du, odlueno je da se za vrioca dunosti tjevu stane na put, njego-
predsjednika Starjeinstva postavi Halil-ef. vo je mjesto u Dennetu,
Seferovi. Odluka je uslijedila nakon smrti pa sam se jo jae uvjerio u
dotadanjeg predsjednika hfz. ukrije-Ba- istinitost Kur'ana i pohitao
kalovia. na. Zato sam odabrao bo- sluajevima, poniavaju se i
da se suprotstavim svojoj gobojaznost i u njoj vidim time gube od svoje vrijed-
Ovu dunost je obavljao do 1976. go- strasti i da povedem pravu
dine i izbora novog predsjednika Idris-ef. pravu sreu. nosti. A emu to kada Sve-
borbu protiv nje, kako bi se 5. Ljudi se meusobno mogui veli: Nema nijedne
Demirovia, kada je premjeten za imama pokorila Bogu i bila Mu po-
Omerbaia damije u Starom Baru. Pored napadaju, svaaju i kleveu ivotinje na zemlji, a da se
nizna. jedan drugog. Kada sam du- Bog ne brine o njoj i da On
imamske dunosti vrio je i dunost vjer- 3. Opazio sam kako se
sko-prosvjetnog referenta i sekretara Od- blje o tome razmiljao naao nije preuzeo u Svoju du-
ljudi natjeu oko gomilanja sam da je to sve iz zavidno- nost brigu o njenom izdr-
bora. Bio je biran u najvie organe Islamske imetka i nastoje da zarae-
zajednice u Crnoj Gori, te u razne komisije sti zbog bogatstva, poloaja avanju. Radi toga sam se
nu glavnicu ouvaju. Ja sam, i znanja. To mi je dalo povo- odao ibadetu i ostavio svako
Starjeinstva. meutim, razmiljao o ajetu:
Penzionisan je 1986. godine. da da uzmem u razmatranje drugo zanimanje, jer mi je
to je tvoje, prolazno je i ajet: Mi smo razdijelili iz- Bog d.. najvea garancija
Svoj ivotni put posvetio je vjeri i Islam- nestat e ga, a to je Boje
skoj zajednici. U posljednjoj deceniji svog meu njih dobra ovog svi- za moju opskrbu.
ostaje zauvijek i zakljuio jeta, pa sam spoznao da je 8. Svako se oslanja na
ivota bilo mu je narueno zdravlje, a po- da sve svoje podijelim siroti-
sebno nakon preseljenja na Ahiret sina zavidnost grijeh jer je Bog u neto; neko na novce, neko
nji, kako bi mi to bila zaliha Ezelu odredio svakome nje- na imetak, a neko na zanat
Ahmeta 2008. godine, imama u Dobrim kod Boga d..
Vodama kod Bara, koji je zavrio Gazi Hu- gov dio. i slino. to se mene tie, ja
4. Mnogi ljudi misle da je 6. U ivotu se ljudi mrze se oslanjam samo na Boga
srev-begovu medresu u Sarajevu. Teko je ast, ponos i veliina u veli-
podnio gubitak sina, ali je vjerniki i ovo zbog raznih razloga i jedan i drim se Njegovih rije-
kom broju lanova porodi- je drugom neprijatelj. Me- i: Ko se osloni na Boga,
iskuenje podnosio. ce, pa se time zanose, dok
Umro je 15. septembra 2010. godine u utim, ne postoji niti smije osiguran je. Bog ispunja-
drugi opet smatraju da je biti neprijateljstva osim va Svoje nakane i svemu je
74. godini ivota. veliina u bogatstvu i djeci.
Na njegovoj denazi okupilo se mnogo onog prema ejtanu, jer Bog odredio granice.
Trei, pak, dre da je to u veli: ejtan je va neprija- Ova Esamova izlaganja
dematlija, rodbine, prijatelja, imama Bara, otimanju tueg imetka, na-
Ulcinja, Tuzi, Podgorice i drugih mjesta. telj, pa ga takvog smatraj- neobino su se svidjela Bel-
silju i prolijevanju nevine te. Iz toga proizilazi da se hiji, pa je dodao: Bog te
O njegovom ivotnom putu u ime Meih- krvi. Napokon, etvrti vje-
ata IZ-e u Crnoj Gori govorio je potpisnik smije mrziti samo ejtan i uputio na pravi put! Ja sam
ruju da je ast i slava u ra- niko drugi. prouavao Tevrat, Indil,
ovih redova, a denazu mu je klanjao glavni sipanju imetka i prekomjer-
imam Ulcinja Redep-ef. Lika. 7. Svi se ljudi trude i na- Zebur i Kur'an i vidio sam da
nom uivanju. to se mene stoje da materijalno osigura- se cjelokupno uenje ovih
Pokopan je na mezarju harema damije tie, ja vjerujem u Boje ri-
u Dobrim Vodama. ju ivot. Pri tome vie puta Knjiga kree oko tih osam
jei: Najbolji je i najoda- poine i pokoje nedozvo- taaka. Ko se bude drao tih
Rahmetullahi alejhi rahmeten vasiah. braniji onaj koji se najvie ljeno djelo, a uz to jo troe taaka, taj radi u duhu nebe-
Boga boji. Vjerujem da su svoju snagu i, u izvjesnim skih Knjiga.
PRIREDIO BAJRO AGOVI
sva druga miljenja pogre-
BROJ 200/XIV
MNOGI U HIDABU VIDE SLOBODU,
JEDNAKOPRAVNOST I ZATIENOST
Marama
ISLAMSKE TEME
legitimizira enski
aktivizam
Hidab kod ena uglavnom u praksi ukljuuje
DERMANA ETA
pokrivanje cijelog tijela, uz izuzetak aka i
Odjevne prakse musli-
manki se manifestiraju na lica. Manji broj muslimana i muslimanki nala-
najrazliitije naine u ra-
zliitim kontekstima i kul-
turama te imaju i razli-
ita znaenja. Razlozi za
takve prakse mogu se veza-
ti za tradiciju, religiju i re-
ligioznost, politiki stav ili
kombinaciju navedenog, a
mogu biti i dosta specifi-
niji u odnosu na privatna,
pojedinana iskustva i ka-
raktere nositeljica. Ovdje
u govoriti o toj praksi
kada ona predstavlja prak-
ticiranje religije nositeljice.
Na poetku potrebno je
navesti da ljudima, kao ek-
skluzivnim Bojim namje-
snicima na Zemlji sa slo-
bodnom voljom, Bog kao
njihov Tvorac daje smjerni-
ce ili upute za voenje nji-
hovog ovozemaljskog ivo-
ta. Preporuka za moralnom
svijeu ili taqwom sma-
tra se prevashodnom pre-
porukom ljudima. Ona je
direktno vidljiva u sljede-
em ajetu: Dali smo vam
odjeu koja e pokrivati
stidna mjesta vaa, a i ra-
skona odijela, ali odjea
estitosti (taqwa) to je ono
najbolje. (Kur'an, 7:26).
Isti termin prisutan je i u
13. ajetu 49. sure, gdje se
kae: O ljudi, Mi vas od
jednog mukarca i jedne
ene stvaramo i na naro-
de i plemena vas dijelimo
da biste se upoznali. Naju-
gledniji kod Allaha je onaj
sa najvie bogobojaznosti
(estitosti/odgovornosti),
Allah, uistinu, sve zna i
nije Mu skriveno nita.
Prevodioci na na jezik
koriste za termin taqwa
uglavnom izraze bogobo-
jaznost, oni koji se Njega
najvie boje ili estitost. preporuuje obaranje po-
Meutim, znaenje taqwe
je mnogo obuhvatnije i uk-
ljuuje aktivnu normu
ljudskog odnosa prema
Bogu na osnovu koje se o-
vjek vrednuje. To u skladu
sa ovim tumaenjem nije
samo bogobojaznost, nego
ze i pokrivanje lica neophodnim.
bogupredanost, od ovjeka
zahtijevana uspravnost.
Uopte, preporuke koje
Bog daje ljudima vezane su
za strpljenje, istinoljubi-
vost, kao i sticanje samo-
pouzdanja kroz podsjea-
nje da ljudska vrijednost
nije zasnovana na izgle-
du, nego dobrim djelima. okvirima odreenim odno-
(Bullock, 219) Pored toga,
Bog prepoznaje i sagleda
ovjeka kao ljudsko bie,
kombinaciju materijalnog i
duhovnog, i upuuje ga na
uspravnost njegovog fizi-
kog i psihikog integrite-
ta neophodnu za ispunje-
nje ljudske misije. Upravo mukarca i ene u poloaj
na to odnose se preporuke
vladanja izmeu mukaraca
i ena. Prvo mukarcima, a U dananjem drutvu po-
onda i enama jednako se stoje i drugi mogui naini
postizanja istog cilja, ali i
gleda i briga o stidnim mje-
stima svojim.
Uz ovo Bog u Kur'anu nativa za regulisanje odno-
dodatno govori enama: A sa u drutvu i uspostavlja-
reci vjernicama (...) neka
ne dozvole da se od ukra-
sa njihovih vidi ita osim
onoga to je ionako spo-
ljanje, i neka vela svoja
spuste na grudi svoje.
(Kur'an, 24:13). Uz 59. ajet
sure El-Ahzab ovi se ajeti
smatraju najizriitijim aje-
tima koji govore o enskim
odjevnim praksama.
Bog ljudsku seksualnost
smatra poeljnom, ali u
ra njeno prisustvo u javnoj
som koji se bazira na odgo-
vornosti. Stoga se i za mu-
karce i za ene preporu-
uje nepokazivanje ukrasa
njihovih kod interakcije sa
osobama koje im nisu ma-
hrem, odnosno dozvoljeni,
a sve u svrhu postavljanja
svoje poglede, da budu
jednakih aktera koji zajed-
niki djeluju u zajednici.
je to prigodno, kao to
je to pred svojim mue-
vima ili suprugama. Kako
ovakvo vladanje zasigurno
predstavlja jednu od alter-
razliku od onih kasnijih,
nje drutvenog reda, kakav
je bio sluaj i u vrijeme
kada dolazi Objava.
Za razliku od nekih
35
drugih religija, ortodoksni rijeima, tehniko pitanje
islam prihvata da je sek- ispravne forme hidaba nije
sualnost normativni as- direktno vezano sa mogu-
pekt ivota. Lina seksual- nou fitne, ve sa socijal-
nost i vjera nisu jedna dru-
goj kontradiktorne. Prak-
ticiranje seksualnog odno-
nim statusom i fizikom si-
gurnou (...), fitna je jed-
nostavno kolateralna stvar
sa omeeno je granicama (...), jer avret je potrebno
braka. Mukarac i ena koji pokriti i kada ne uzrokuje
nisu strane u branom ugo- fitnu, a nije sve to uzroku-
voru svoj odnos trebaju de- je fitnu neophodno avret.
seksualizirati. To ukljuuje Kada se u kur'anskom tek-
pretpostavku da interakcija stu pominje izraz fitna, to
meu polovima moe po- se ne odnosi na seksual-
tencijalno ukljuivati sek- nu uzbuenost ili zavoe-
sualne tenzije. Islam pri- nje, ve se ovaj termin ko-
hvata seksualnost i repro- risti kada se pominju ne-
duktivnost ena i mukara- seksualna iskuenja kao to
ca i ukazuje na potrebu re- su novac, velika iskuenja
gulisanja njihovog odnosa i progoni. (Speaking, 233)
u javnosti. (El Guindi, 136) Uz navedene ajete i sljede-
Bog se izriito obra- i hadis nudi dodatnu ar-
a enama kada kae: O gumentaciju za pokriva-
Vjerovjesnie, reci ena- nje ena: Esma, eni kad
ma svojim, i kerima svo- dostigne punoljetstvo, ne
jim, i enama vjernika smije da se vidi nita izuzev
neka spuste haljine svoje ovoga, pa je pokazao na
niza se. Tako e se najlak- lice i ruke. (Al-Gazali 43)
e prepoznati, pa nee na- Ove upute rezultirale su
pastvovane biti. (Kur'an odreenim odjevnim prak-
33:59). U ovom ajetu se sama koje su danas rairene
oigledno indicira da Obja- meu muslimankama. Hid-
va dolazi u drutvo u kome ab kod ena uglavnom u
ene u svom javnom djelo- praksi ukljuuje pokrivanje
vanju mogu doi u situaciju cijelog tijela, uz izuzetak
da budu napastvovane, te aka i lica. Manji broj mu-
im stoga preporuuje po- slimana i muslimanki na-
krivanje ukrasa njihovih, laze i pokrivanje lica ne-
odnosno sputanje halji- ophodnim. Uz to, odjea
na niza se. esto se ovom na tijelu ne bi trebala biti
ajetu nepotrebno uita- previe uska niti providna.
va namjerna seduktivnost Ovakvo odijevanje moglo
ene koja, navodno, iska- bi se nazvati islamski pri-
zivanjem svoje privlanosti stojnim odijevanjem. Ipak
skoro priziva napastovanje u bh i evropskoj kultu-
ili unosi nered ili smutnju ri i tradiciji postoji odre-
u drutvo, te je stoga ne- eno razumijevanje izra-
ophodno da bude pokri- za pristojno odijevanje
vena ako ne eli da bude koje (uglavnom) uopte ne
napastvovana ili napadana. uzima u obzir niti tretira
Iz ajeta je jasno jedino da pokrivanje muslimanki, ali
je u doba Objave situacija ukljuuje odreene norme
na ulicama Meke i Medine i pravila koja valja slijediti
bila takva da je odabir ova- ako elite javno djelovati i
kve strategije jednostavno biti prihvaeni u drutvu.
bio (a muslimani vjeruju Stoga krivo je smatrati da
da jo uvijek jeste) najbez- je ona ena koja nije pokri-
bolnije rjeenje za slobod- vena nepristojna, ili da je
no kretanje ena, ni u kom svaka ena koja je pokrive-
sluaju da je to krivica e- na pristojna.
nine iskrivljenosti. ak su- Maramu danas neki
protno od toga legitimizi- smatraju sredstvom za ma-
nipulaciju enom ili ogra-
sferi. niavanje i kontrolu ene,
El Fadl navodi da se, dokazom neravnopravnosti
kada je u pitanju seksual- ena i mukaraca, kao i do-
nost, pored zabrane prakti- kazom za eninu inheren-
ciranja nedozvoljenog pol- tnu nepotpunost. S druge
nog odnosa, u kur'anskom strane, mnogi u hidabu
tekstu enama i mukarci- vide slobodu, jednakoprav-
ma preporuuje da obore nost i zatienost. U sva-
kom sluaju, u stvarnosti
pristojni i da ne pokazu- nametnuti hidab i odabra-
ju svoje ukrase, osim kada ni hidab izgledaju uglav-
nom isto. Opresivni hidab
i oslobaajui hidab izgle-
daju isto. (Wadud, 219) Na
on navodi, znaajno je to povrini ovaj simbol, koji
da dokumenti iz najrani- predstavlja toliko mnogo
jeg islamskog perioda, za znaenja, kod svih ena
uglavnom izgleda isto, je-
ne povezuju koncept po- dino glas i stav ene koja
krivanja, koji kasnije po- ga nosi mogu ukazati na
staje poznat kao hidab, sa razliku.
problemom fitne. Drugim
36
INFO SPORT
Ugljanin i Ljaji
ujedinjuju snage
Duan Janji, direktor Foruma za
etnike odnose
SDP Rasima Ljajia i SDA
Sulejmana Ugljanina sklopile su
koaliciju u Sjenici, prvi put po-
slije skoro 20 godina otkako su
se dvojica lidera, nekada stra-
nakih saboraca, razili. Glav-
ni razlog, kae u intervjuu za
Pravdu Duan Janji, direktor
Foruma za etnike odnose, jeste
opasnost koja im prijeti od ra-
stue politike moi sandakog
muftije Muamera Zukorlia, to
bi SDP i SDA uskoro moglo jo
vie da priblii.
Ugljanina i Ljajia je povezalo
to to je SDP ostao bez Zukorli-
eve podrke. I Ljaji i Ugljanin
ovakvom koalicijom pokuavaju
da sauvaju pozicije u Sandaku
ne birajui sredstva.
ta e da bude sa Ljajievom
SDP?
Ne bih se iznenadio da na
kraju SDP zavri u koaliciji koju
predvodi Ugljaninova SDA. To
bi moglo, u stvari, da olaka po-
litiki uspon Zukorlia.
LDP je optuio Ljajia i
Ugljanina ga su se dogovorili da
rue Vladu ukoliko drava do-
zvoli Zukorliu da oformi BNV.
To to radi Svetozar ipli
i nesposobnost Tadia i Cvet-
kovia da ga smijene govori da
Vlada sada radi umjesto te dvo-
jice. Mogue je da se sada ide na
ideju ujedinjavanja SDA i SDP,
kako bi Ugljanin i Ljaji na tere-
nu sreivali Zukorlia umjesto
beogradske vlasti.
Da li e Zukorli uspjeti da
internacionalizuje problem u
Sandaku?
Problem je internacionalizo-
vao Tadi, a ne Zukorli. Ako
dovede ministra spoljnih po-
slova Turske da miri sandake
voe, ta je to nego internacio-
nalizacija.
IZVOR PRAVDA
IZ XX VIJEKA
HAJRO-EF. TUTI
Nakon zavretka izgrad-
nje Upravne zgrade vakufa
krajem 1982. godine, poet-
kom '83. mi smo dobili zgra-
du o kojoj smo nekada mogli
samo matati i sanjati. Dobi-
li smo reprezentativni obje-
kat. U Upravnoj zgradi smo
smjestili biblioteku Gazi Isa-
beg. To su knjige koje su
do tada bile u Mektebu u
dvoritu Altun-alem damije.
Odredili smo koja e prosto-
rija zata da slui. Bile su tu
kancelarije, biblioteka, sala za
predavanja, sastanke, semina-
re, sala za Udruenje uleme.
Ono to je za nas u to vrijeme
bilo posebno znaajno jeste to
to smo u prizemlju napravili
sedam dobrih lokala koje smo
nastojali da to prije damo
pod kiriju kako bismo mogli
da otplaujemo dug koji smo
imali prema izvoau radova
na zgradi.
Upravna zgrada, pored
toga to nam je pruila kom-
for, tjerala nas je da dalje ra-
dimo na naoj edukaciji, da
organizujemo seminare i pre-
davanja. Povezali smo se sa
alimima u Sarajevu i Pritini
kako bi dolazili da nam dre
predavanja i sastanke sa ima-
mima i Udruenjem uleme. U
tom periodu dolazi do, uslov-
no reeno, otvaranja Novog
Pazara prema drugim islam-
skim centrima u bivoj Jugo-
slaviji. Pazar je postao intere-
HUSEJN ZATRI PREDSJEDNIK ODBORA, MUHAMED SALKI
PRAVNIK STARJEINSTVA BOSNE I HERCEGOVINE I HAJRO TUTI
15. OKTOBAR 2010.
OPSTRUKCIJA RADA ISLAMSKE ZAJEDNICE
Mnogima je
smetao na
uspjeh
Poeli smo materijalno da jaamo i da
zapoljavamo nove mlade kadrove. Kada
smo se u to vrijeme najvie borili i postigli
vrhunac u organizaciji i radu, poele su da
se javljaju opstrukcije i problemi unutar
Islamske zajednice i unutar demata. U tom
periodu velikom estinom poinje napad na
ljude koji su vodili Islamsku zajednicu.
santan ne samo to se tih go- instva za Bosnu, Hrvatsku
dina otvorio hotel Vrbak, i Sloveniju rahmetli prof. dr.
koji je bio dobro reklamiran i Ahmetu Smailoviu. Traili
u koji su dolazili ljudi sa svih smo od njega da nam poa-
strana, ve je Pazar postao in- lje svog pravnika kako bi nam
teresantan i zbog Islamske za- pomogao da izradimo pome-
jednice. Pored dosta mladih nuta normativna akta.
vjerskih slubenika koji su bili Dok smo razgovarali sa
zaposleni u Islamskoj zajedni- Starjeinstvom kojeg pravni-
ci, imali smo i zgradu koja je ka da nam poalju i ta nam
zavreivala panju i bila atrak- je za to potrebno, u Odboru
tivna za ono vrijeme. Ekskur- Islamske zajednice u Novom
zije uenika Medrese iz Sara- Pazaru bili su izbori u toku,
jeva, Udruenja uleme, nisu pa smo dolazak pravnika od-
nas zaobilazile, ve su kod nas loili, a izbore smo proveli po
svi svraali na svom proputo- do tada vaeim aktima.
vanju kroz Pazar. Na tim izborima je za
Pored toga to smo mate- predsjednika Odbora izabran
rijalno i u pogledu prostora rahmetli Husein Zatri zvani
ojaali nama je neto nedo- Ceno. Nakon odranih izbo-
stajalo. Uvidjeli smo da treba ra doao je Muhamed Salki,
da uredimo normativna akta pravnik Starjeinstva u Bosni i
Odbora Islamske zajednice. Hercegovini, i pomogao nam
Bilo je potrebno da izradi- da izradimo nove pravilnike.
mo Pravilnik o radu vjerskih On je sa nama radio skoro
slubenika i Pravilnik o siste- mjesec dana i izradili smo Pra-
matizaciji i analitikoj procje- vilnike o sistematizaciji rad-
ni radnih mjesta. Da bismo nih mjesta i analitikoj procje-
te pravilnike uradili obratili ni, kao i uvoenje bod siste-
smo se predsjedniku Starje- ma. Tada smo bili prvi ili drugi
BROJ 200/XIV
HUSEJN ZATRI PREDAJE PREDSJEDNIKU DUNOST
REDEPU SELIMOVIU
odbor u tadanjoj SFRJ koji
je tako uredio normativna
akta gdje je sve bilo propi-
sano. Donoenjem tih pro-
pisa Islamska zajednica je
poela da se naglo razvija.
Poeli smo materijalno da
jaamo i da zapoljavamo
nove mlade kadrove. Kada
smo se u to vrijeme najvi-
e borili i postigli vrhunac
u organizaciji i radu, poele
su da se javljaju opstrukcije
i problemi unutar Islamske
zajednice i unutar dema-
ta. U tom periodu velikom
estinom poinje napad na
ljude koji su vodili Islam-
sku zajednicu. Nai rezul-
tati i na uspjeh u voenju
Islamske zajednice neko-
me je zasmetao i ti napadi
su postajali sve intenzivniji
i otriji.
Dolo je vrijeme i za
nove izbore 1986. godine i
tada smo izabrali dobar sa-
stav Odbora u kojem su bili
kvalitetni, sposobni i do-
bronamjerni ljudi. Bilo je u
sastavu Odbora i vjerskih
slubenika, jer je po Pravil-
niku morala da bude jedna
treina iz redova vjerskih
slubenika, a ostalo su bili
dematlije. Za predsjedni-
ka Odbora je tada izabran
Redo Selimovi. On je bio
ovjek od velikog iskustva
i autoriteta u ariji. Bio je
veoma pedantan i pismen.
U sastavu tog Odbora
ostao je bivi predsjednik
Husein Zatri-Ceno, bio je
tu i dr Muharem Spica, dr
Sulejman Ugljanin i mnogi
drugi ugledni dematlije.
Interesantna je pria
kako je Sulejman Ugljanin
dospio da bude kandidat za
lana Odbora. Mi smo e-
ljeli da tada u Odbor uklju-
imo to vie mlaih ljudi,
intelektualaca koji imaju
energije i snage da nose
razvoj Islamske zajednice.
Bili su nam potrebni ljudi
od akcije, od posla, od rada
i iskustva. Svako je iz svog
demata trebao da pred-
loi dupli broj kandidata
za lanove Odbora u od-
nosu na broj koji je tre-
bao da bude izabran. Meni
SULEJMAN UGLJANIN NA SJEDNICI ODBORA
je posebno bilo stalo da se
u Odbor izabere to vie
mlaih ljudi, intelektualaca.
Jedan od tih je bio i zubar
koji je meni zapao za oko
kroz demat. Redovno je
klanjao, esto sam ga viao
i bilo mi je drago da on
bude lan Odbora. Ja sam
imamu Jusuf-ef. Mekiu u
damiji Kuri eme, koji je
bio zubarov demat, rekao:
Molim te, predloite kao
kandidata iz vaeg dema-
ta Sulja zubara. Meutim,
kada smo dobili spisak kan-
didata za lanove Odbora
iz tog demata na spisku
nije bilo zubara Sulejmana
Ugljanina. Pitao sam efen-
diju Mekia zato nema zu-
bara na spisku, a on mi je
odgovorio: Pa eto, mene
je demat predloio, a ne
njega. Poto sam bio pri- ne i samo kritikovali bili su
jatelj sa Jusufom Mekiem
imao sam slobode da sa
njim otvoreno razgovaram
i rekao sam mu: Brisat
emo tebe sa spiska, a sta-
vit emo zubara. Hoda
ima dosta kao kandidata,
a nama trebaju civili, inte-
lektualci. Jusuf-efendija se
sloio i te 1986. godine iza-
brali smo Sulejmana Uglja-
nina za lana Odbora.
Ovaj novoizabrani
Odbor je bio pun entuzi-
jazma i volje za radom, pa
smo tako i krenuli, estoko
i sa mnogo akcije, a rezul-
tati su bili oigledni. Me-
utim, nakon godinu-dvi-
je dana rada Odbora po-
novo su poeli pritisci sa
strane na pojedine lanove
Odbora. Pria koja se uvi-
jek forsirala, a koja je bila
usmjerena prema autorite-
tima u Islamskoj zajedni-
ci, imala je za cilj da ubaci
sjeme razdora, smutnje i
nepovjerenja. Uglavnom,
jedni te isti ljudi u ari-
ji su pokretali priu da ni-
kada niko u Islamskoj za-
jednici nije bio dobar. Ti
ljudi koji su stajali sa stra-
su uticali na pojedine lano-
dematlije, redovni u da-
miji, ali nikada nisu htje-
li da se ukljue u rad i da
iznutra daju svoj doprinos.
Govorili su za vjerske au-
toritete da su lopovi, da za-
posleni u Islamskoj zajed-
nici rade za neije tue in-
terese, a ne za interes same
Islamske zajednice, da su to
ljudi u koje nemaju povje-
renja. Vrlo je interesantno
da su u vrhu tih kritizera
bili nekadanji medresanti
koji nisu radili u Islamskoj
zajednici, Imali su sigur-
ne dravne slube, redovne
plate i sve privilegije, a sta-
jali su sa strane i drali lek-
cije kako treba raditi, nama
koji smo po cijeli dan izga-
rali i borili se za napredak
i razvoj Islamske zajedni-
ce. Takoer, u toj grupi su
bili ljudi koji su napola bili
hode, a po narodnoj pola
hode din rui, ne samo u pripremao da se od takvih
smislu intelektualne spo-
sobnosti, nego i u smislu
poimanja obaveza i potre-
ba rada Islamske zajednice.
Oni su napadali, kritikovali
i oko sebe kupili odreeni
krug ljudi, pa i imame neza-
dovoljne pozicijama i polo-
ajem koje su imali u radu
Islamske zajednice. Ti ljudi
su pravili odreena jezgra
i klanove koji su napadali
ljude i pravili opstrukciju
unutar Islamske zajednice.
Interesantno je da je vei-
na tih koji su i tada kritiko-
vali i gunali uestvovala u
pokuaju neuspjelog pua
u Islamskoj zajednici i svi
su oni danas na strani iz-
dajnika.
Ali pria koja se pria-
la i napadi koji su usmje-
reni prema zaposlenima u
Islamskoj zajednici dosta
Nastavit e se...
ve Odbora, pa ju je i zubar
37
prihvatio i poeo da napada
i kritikuje na rad. Poeo je
da se ponaa arogantno i da
na sjednicama Odbora vri-
jea druge lanove. Kulmi-
nacija svega toga desila se
1987. godine kada je dolo
do sukoba izmeu mene,
kao sekretara Odbora, i zu-
bara. On je isto nagovo-
ren i podmaen da sa iz-
miljenim priama o meni
krene u napad na moju li-
nost. Morao sam da se bra-
nim i da preduzmem kora-
ke za linu zatitu. Sukobili
smo se do te mjere da je on
ak na jednom skupu vjer-
skih slubenika i lanova
Odbora kazao da je njemu
lako sa mnom, saekat e
me na ulici i polomiti mi
ruke i noge i zavriti posao.
Ja sam vidio da se situacija
zaotrila i ozbiljno sam se
pokuaja napada odbranim.
Poto je zubar shvatio da
od lomljenja ruku i nogu
nema nita i da u tome ne
bi dobro proao, jedino ta
mu je preostalo bilo je to
da od Odbora trai kontro-
lu mog rada i rada blagaj-
nika. Po njihovoj prii, mi
smo bili lopovi koji su zlo-
upotrijebili poloaj i radno
mjesto, iako ja kao sekretar
Odbora nisam imao nika-
kvu vlast, ak ni na sjedni-
cama Odbora nisam imao
pravo da glasam za neku
odluku. Ali Sulejmanu
Ugljaninu, pojedinim ima-
mima i nekolicini lanova
Odbora to nije bilo jasno.
Oni su mislili da ja u Islam-
skoj zajednici o svemu od-
luujem, o svemu se pitam i
jednostavno su bili optere-
eni sa mnom. Ugljanin je
traio da me Odbor smijeni
i razrijei dunosti. Na jed-
noj sjednici sam traio da
Odbor glasa imam li ja po-
vjerenje Odbora ili ne i od
15 lanova mislim da je 13
glasalo za to da imam po-
drku Odbora. Nakon tog
glasanja Ugljanin je traio
da se formira komisija za
provjeru mog rada i rada
blagajnika. Komisija je for-
mirana sa ciljem da prekon-
trolie moj rad unazad e-
tiri godine, a ja sam traio
da se provjeri unazad deset
godina, jer sam deset godi-
na bio sekretar.
38
Erdoan ukida
SVIJET ISLAMA
zabranu mahrame na
univerzitetima
01.10.2010.
Turski premijer Redep
Tajip Erdoan izjavio je u sri-
jedu, 29.09.2010. god., da je
zakon koji zabranjuje ena-
ma noenje marame na uni-
verzitetima protiv slobode vjere,
to je nagovjetaj AK partije za
ukidanje ovog zakona.
Ustavni sud Turske uguio je
2008. pokuaj vladajue AK stran-
ke za uklanjanjem ove zabrane.
Meutim, nakon podrke biraa
ovoj partiji za ustavne promjene na
nedavnom referendumu, predstav-
nici AK partije vratili su ovo pita-
nje na dnevni red Vlade.
Slaemo se s drutvom po pi-
tanju marame, izjavio je u govo-
ru studentima u Istanbulu premijer
Erdoan i dodao da drava ne eli da
razoara tursku mladost. Nema
nikakvog smisla tako se mijeati u
slobodu vjerovanja i obrazovanja,
kazao je Erdoan.
Marama nije dozvoljena na jav-
nim univerzitetima i dravnim
slubenicama je zabranjeno da ih
nose na radnom mjestu. Turci mu-
slimani su protiv ove zabrane jer
ona predstavlja krenje njihovih
pojedinanih prava.
Nakon pobjede 12. septembra
na referendumu o ustavnim refor-
mama, Erdoan je najavio planove
za potpuno novi ustav nakon iz-
bora koji trebaju biti odrani do
jula 2011.
Izvor: IslamBosna.ba
Nagrade i publikacije
islamofobima
01.10.2010.
Knjiga sa 12 uvrjedljivih karika-
tura Poslanika Muhameda s.a.v.s.,
koje su ve izazvale nezadovolj-
stvo muslimana u cijelom svije-
tu, od ovog mjeseca prodaje se u
Danskoj, pet godina nakon to su
objavljene u danskom dnevniku
Jyllands Posten.
15. OKTOBAR 2010.
Kako prenosi AFP, radnice u
knjiarama su potvrdile da je knji-
ga u prodaji i da je interesovanje
veliko.
Knjigu pod naslovom Tiranija
tiine napisao je Flemming Rose,
urednik redakcije za kulturu u Po-
stenu u vrijeme objavljivanja kari-
katura 30. septembra 2005. godine.
Knjiga sadri fotografiju na-
slovne strane Postena od 30. sep-
tembra 2005. godine sa svih 12 ka-
rikatura muslimanskog Poslanika
Muhameda.
Muslimani u svijetu su jedin-
teste irom svijeta. di se da se noenje burke i drugih
stveni u osudi ovih karikatura koje
Vodio je kampanju da se zausta- pokrivaa lica zabranjuje ne zbog
su uvrjedljive, a najuvredljivija je
vi useljavanje muslimana u Holan- religijskih, nego zbog sigurnosnih
karikatura Poslanika Muhameda sa
diju, da se zabrani gradnja novih razloga.
bombom u turbanu.
damija i da se uvedu porezi za po- Ljudi iz Islamske zajednice
krivene ene. tvrde da je burka ipak dio kulture
Osuda Organizacije islamske Prole godine Vildersu je bio muslimana.
konferencije zabranjen ulazak u Veliku Brita- Vlada rizikuje irenje islamo-
niju, nakon poziva da pokae svoj fobije uvodei ovaj zakon. Oni
02.10.2010. film u tamonjem Gornjem domu misle da e od ovoga oprati ruke
Organizacija islamske konfe- parlamenta (House of Lords). tvrdnjama da ova odluka ide u ko-
rencije osudila je izlazak knjige Zbog mnogobrojnih prijetnji rist sigurnosti graana, rekao je
Tiranija tiine u kojoj se Poslanik smru koje dobija, uvijek je okru- Ahmad Gianpiero Vincenzo.
islama Muhammed s.a.v.s. vrijea en tjelohraniteljima. Poruuje da U Milanu i Veroni je bilo slua-
na najbrutalniji nain. mu je misija da zaustavi islamizaci- jeva kada je od ena koje su pokri-
Knjiga sadri zbirku poniava- ju u Holandiji. vene bilo zatraeno da barem ot-
juih karikatura Poslanika Muha- Prvo roite je odrano u uto- kriju lice.
meda s.a.v.s. objavljenih u Jyllan- rak 05.10.2010. godine kada je su- U Italiji je inae zabranjeno
ds Postenu 2005. godine, to je dija odbio Viledrsove argumente za u javnosti nositi neki dio odjee
izazvalo osudu irom svijeta i to je oslobaanje i naredio da se suenje koji onemoguava identifikaciju,
povrijedilo i ponizilo muslimane u nastavi. pa je tako u proteklih par mjeseci
cijelom svijetu, kae u saoptenju. Ako bude proglaen krivim, bilo nekoliko sluajeva u kojim su
Vilders bi mogao provesti i godinu novano kanjene ene koje nose
dana u zatvoru ili biti novano ka- burku.
njen sa 7.600 eura. Poetkom godine Amel Mar-
Izvor: Sarajevo-x.com mouri (36) je kanjena sa 490 eura
jer je nosila burku u lokalnoj poti
u Navari.
Nikabofobija prela u Italiju Izvor: Rijaset.ba
08.10.2010.
Italija e uskoro postati jo
Predsjednik Vulf: Islam je
jedna evropska zemlja koja e za-
braniti noenje burke nakon to je
dio Njemake
vlada glasala u korist predloenog 07.10.2010.
zakona. Poslanici iz antiimigracij- Izjava njemakog predsjednika
ske partije Sjeverna liga, koja je Kristijana Vulfa da je islam u me-
lanica vladajue desniarske koa- uvremenu dio Njemake, iza-
licije italijanskog premijera Silvija zvala je reakcije u Njemakoj, uk-
Izvor: Sarajevo-x.com
Berluskonija, prezentovali su ovaj ljuujui i vladajue kranske de-
prijedlog. mokrate, ijem taboru i sam pred-
Vilders na sudu zbog U izvjetaju Ministarstva unu- sjednik pripada.
islamofobije tranjih poslova, kojeg razmatra Prva u osudi predsjednika Nje-
Komisija za ustavna pitanja, navo- make bila je kancelarka Angela
04.10.2010.
Ekstremni holandski antiisla-
mistiki politiar Gert Vilders na
sudu je u Amsterdamu zbog inici-
ranja mrnje prema muslimanima.
Optunica protiv njega ima pet
taaka, a podignuta je zbog inicira-
nja mrnje i diskriminacije musli-
mana, nazivanja islama rasistikom
religijom i povezivanja Kur'ana a-
snog s Hitlerovim djelom Mein
Kampf.
Tuioci tvrde da je u toku
17-minutnog filma Fitna iznio
17 uvreda, koje su pokrenule pro-
BROJ 200/XIV 39

Merkel, koja je kazala da u Nje- la je okantan video zapis u kojem

makoj preovladava kransko-je-
vrejska kultura i dodala da u Nje-
makoj vlada ustav, a ne erijatski
zakon.
Kritike su uslijedile na dio go-
vora predsjednika Vulfa tokom
slavlja povodom 20-ogodinjice
njemakog ujedinjenja, u kojem je
Vulf pozvao na jedinstvo svih pri-
padnika njemakog drutva, uk-
ljuujui i useljenike od kojih je
dobar dio islamske vjere.
Islam je u meuvremenu dio
Njemake, rekao je Vulf u svom
prvom obraanju naciji nakon to
je krajem juna stupio na dunost.
On se time svjesno ukljuio u ak-
tuelnu raspravu o spremnosti use-
se vidi kako voa jedne organiza-
cije izraelskih doseljenika svojim
automobilom udara u dvoje pale-
stinskih djeaka nakon to su ovi
bacali kamenje na njegovo vozilo u
Istonom Jerusalimu.
David Be'eri je dobro poznati
desniarski aktivista i direktor or-
ganizacije jevrejskih doseljenika u
Istonom Jerusalimu Elad. Jedan
palestinski djeak je teko povrije-
en i prevezen u bolnicu.
Video snimak je objavljen na
Jutjubu (Youtube.com), a moete
ga pogledati na web-portalu Me-
ihata Islamske zajednice u Srbiji
(islamskazajednica.org) u sekciji
Svijet islama.
Izvor: Okcsana.org

ljenika, posebno sa islamskom po-
zadinom, na prihvatanje vrijedno-
sti koje vladuju u njemakom dru-
tvu.
Kritike su uslijedile od goto-
vo svih politikih predstavnika u
Njemakoj, a pohvale na raun
Vulfovog govora dole su iz redova
Stranke zelenih.
Ovo je jasan signal muslimani-
ma u Njemakoj da je trenutna po-
litika Njemake kransko-jevrej-
ska i da se spremnost na prihva-
tanje Njemake kao svoje drave
ogleda u asimilaciji u kransko-je-
vrejsku kulturu.
Nove rtve u napadu na
Pojas Gaze
08.10.2010.
U seriji izraelskih vazdunih
napada na Pojas Gaze ranjeno je
najmanje osam Palestinaca. etiri
osobe su teko ranjene, ukljuujui
i sedmogodinjeg djeaka.
Glasnogovornik spasilake
slube u Pojasu Gaze izjavio je
da je u poslijepodnevnim satima
izraelska avijacija izvrila jo jedan
napad i prilikom paljbe na jedno
vozilo ranjena su najmanje etiri
Palestinaca, ime je broj povrijee-
nih porastao na osam.
Izraelska vojska je potvrdila
napad, ali je, naravno, reeno kako
je cilj napada bio predstavnik pa-
lestinske oruane grupe, a ista je
planirala teroristike napade na
Izrael.
Izvor: IslamBosna.ba
Bonjak prvi musliman u
australijskom parlamentu
01.10.2010.
Husi je jedan od 76 poslanika
koji su izabrani na parlamentarnim
izborima 21. avgusta.
Australija je nakon tih izbora
dobila i prvu enu na elu vlade Ju-
liju Gilard.
Ova pobjeda je zadovoljavaju-
a za jaku muslimansku zajednicu
Australije koja broji preko 300.000
pripadnika. Mnogi izbor Eda Hu-
sia vide kao korak dalje prema
veoj prihvaenosti muslimana od
strane mainstream drutva.
Izvor: Bosnjaci.net
Prve fotografije Islamskog
centra u Njujorku
03.10.2010.
Uprkos brojnim negodovanji-
ma, damija e biti izgraena u bli-
zini mjesta gdje su se nekada nala-
zili tornjevi Svjetskog trgovinskog
centra u Njujorku, a ovih dana su
objavljene i prve fotografije budu-
eg Islamskog centra i damije.
erif el-Demal, koji rukovodi
projektom gradnje damije, uvje-
ren je da e se futuristiki dizajn
budueg objekta svidjeti svima.
Budui objekat e se svojim di-
zajnom i apstraktnim oblikom sa-
vreno uklopiti, te e sigurno jako
brzo postati jedna od znamenitosti
Njukorka.
Prema planu, na prva etiri
sprata nalazit e se teretana, fitnes
centar i bazeni, dok e jedan ci-
jeli sprat biti namijenjen sadraji-
ma za djecu, te e se tu nai vrti i
prostorije za najmlae. Takoer, u
centru e se nalaziti restorani, ku-
linarska kola, umjetniki studio,
izlobeni prostor, kao i dvorana za
kulturne priredbe.
Molitveni prostor za muslima-
ne, dio Centra koji je izazvao ve-
liko negodovanje javnosti, bit e
smjeten na dvije etae u suterenu.
Na prvom spratu bit e izrae-
na spomen ploa stradalima famo-
znog 11. septembra i bit e otvo-
reno za sve dobronamjerne ljude.
Izvor: Sarajevo-x.com
PRIREDIO SALAHUDIN FETI

Izvor: Rijaset.ba Prvi poslanik islamske vjere

okantan video: Izraelianin
autom gazi palestinsku djecu
09.10.2010.
TV stanica El-Dezira objavi-
u australijskom parlamentu,
Edo Husi, porijeklom iz BiH,
29.09.2010. godine poloio je za-
kletvu na Kur'anu.
Husi je nakon polaganja zakle-
tve rekao da je njegov izbor vaan
korak za historiju Australije.