Professional Documents
Culture Documents
Jevandjelje U Knjizi Proroka Danila Robert J. Wieland PDF
Jevandjelje U Knjizi Proroka Danila Robert J. Wieland PDF
Jevandjelje U Knjizi Proroka Danila Robert J. Wieland PDF
Vilend
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
www.najvaznijevesti.com
Robert D. Vilend
JEVANELJE U KNJIZI PROROKA DANILA
Ko ita, da razume
Naslov originala:
THE GOSPEL IN DANIEL
Whoso readeth, let him understand
By Robert J. Wieland
Izdava:
Eden kua knjige, Novi Sad
Prevod sa engleskog:
grupa prevodilaca
Dizajn korica:
Marko Stevi
tampa:
Planeta print doo, Beograd; tira 50 primeraka
Prvo izdanje
www.eden.rs
(+381) 062/200-046
dobravest@yahoo.com
(+381) 064/40-29-428
Robert D. Vilend
JEVANELJE U
KNJIZI PROROKA
DANILA
Ko ita, da razume
Od autora itaocu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
1. U carskoj palati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
9. Jevanelje u aritmetici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95
Dodatak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 148
OD AUTORA ITAOCU . . .
Desert obino ostavljate za kraj, ali hajde da prvo ponemo od do-
bre vesti: vi moete razumeti Knjigu proroka Danila! Isus nam je rekao
da je itamo, a On nam ne bi obeao da emo je razumeti ukoliko to
zaista ne bismo mogli. (Matej 24,15)
Istina, Danilu je reeno da zatvori ove rei i zapeati ovu knjigu.
Ali, ona je trebalo da bude zatvorena i zapeaena samo do po-
slednjeg vremena. Tada e nastupiti promena znanje e se umnoi-
ti (Danilo 12,4). Mi sada ivimo u tom poslednjem vremenu.
Ono to je Isus rekao znai da Bog i svi Njegovi sveti aneli ele da
vi razumete poruku te dragocene knjige. U ovom trenutku, milioni je
itaju irom sveta. Sveto pismo (ili Biblija) je, kao nikada ranije u isto-
riji, postala iak nozi [naoj], i videlo stazi [naoj]. (Psalam 119,105)
Iz ljubavi prema vama Bog ju je dao pre mnogo vremena. Naue-
ni od svetoga Duha govorie sveti Boiji ljudi (2. Petrova 1,21). Drugi
su je uvali tokom vekova po cenu stradanja, pa ak i muenike smrti.
Upravo preko Biblije Bog se danas obraa ljudskom srcu.
Knjiga proroka Danila preivela je napade onih koji su sumnjali u
njeno nadahnue. Savremena otkria prastarih izvetaja u iskopinama
na Bliskom i Srednjem istoku potvruju da je tu knjigu pisao prorok
koji je iveo u drevnom Iraku. Isus, Sin Boji i Spasitelj sveta, imao je
da kae neto posebno o njoj. U vezi sa onim o emu je pisao prorok
Danilo, rekao je: Koji ita da razume (Matej 24,15). Nijednu drugu
knjigu u Svetom pismu On nije izdvojio na takav nain.
Pre nego to otvorite tu knjigu, uinite neto naroito: ponizite
svoje srce pred Bogom i zatraite da Njegov Sveti Duh bude va Uitelj.
Evo, izasuu vam duh svoj, poruuje On, kazau vam rei svoje
(Prie Solomunove 1,23). Sveti Duh e vas nauiti svemu i uputi-
e vas na svaku istinu (Jovan 14,26; 16,13). Molite i dae vam se;
traite i nai ete (Matej 7,7 Karadi). Ova obeanja se moraju
primeniti posebno na Knjigu proroka Danila.
Ali, budimo paljivi. Neki su nenaueni i neutvreni, pa [ih] iz-
vru, kao i ostala pisma, na svoju pogibao (2. Petrova 3,16 Karadi).
7
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
8
Od autora itaocu . . .
9
1. U CARSKOJ PALATI
DANILO 1,1.2: Godine tree carovanja Joakima cara Ju-
dina doe Navuhodonosor car Vavilonski na Jerusalim i op-
koli ga. I Gospod mu dade u ruku Joakima cara Judina i deo
sudova doma Bojega, i odnese ih u zemlju Senar u dom boga
svojega, i metnu sudove u riznicu boga svojega.
11
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
12
U carskoj palati
13
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
Ovaj mali detalj daje nam uvid u drutveni kontekst. U toj istoj
grupi bilo je i drugih izmeu sinova Judinih koji se oigledno nisu
drali principa umerenosti kojima je Boji narod bio nauen. Oni su
se moda ak i podsmevali Danilu i proganjali ga zbog njegove elje da
bude veran i u stranoj zemlji. ak i danas, najogorenije progonstvo
koje hrianin moe da doivi esto potie od njegove sopstvene bra-
e i sestara sa kojima bi trebalo da ga povezuje hriansko zajednitvo.
Podsmeh je smrtonosno oruje progonstva.
14
U carskoj palati
1 Blagodat Boija nezasluiva milost i naklonost (ne moe se zasluiti bilo im.
Nije pravilna upotreba rei nezasluena jer ona u svom znaenju ostavlja mogunost
da se milost zaslui, to nije mogue u sluaju blagodati).
Iako rei milost i blagodat imaju slino znaenje, one nisu isto. Osnovna razlika bi
se mogla izraziti u sledeem: milost predstavlja Boije kanjavanje u mnogo manjoj
meri nego to nai gresi zasluuju, a blagodat predstavlja jo i dodatne Boije blago-
slove (pored milosti) uprkos injenici da ih ne zasluujemo. Milost je oslobaanje od
osude u odreenoj meri ili oslobaanje od osude u potpunosti. Blagodat je pruanje
dodatne naklonosti prema nedostojnima pored milosti. Oigledno je da je blagodat
iri pojam od milosti koja predstavlja samo jedan njen aspekt.
Na alost, u Savremenom srpskom prevodu i svim poznatijim hrvatskim prevodima
prevodioci nisu pravili razliku u znaenju izmeu ova dva pojma tako da su i re bla-
godat prevodili reju milost, to je pogreno prim. izdavaa
15
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
k daru gornjega zvanja Bojega u Hristu Isusu... Sve mogu u Isusu Hri-
stu, koji mi mo daje. (Filibljanima 3,13.14; 4,13 Karadi).
Nemogue je proceniti razmere patnje do koje dolazi zbog neo-
buzdanog apetita. Gde god se okrenete vidite gojaznost, srane bolesti,
rak plua uzrokovan puenjem, cirozu jetre izazvanu piem, alkoho-
lizam jednom reju muke su nebrojene. Isus jeste Spasitelj sveta
(Jovan 4,42), ali je nemoan da spase ljude koji odbijaju i odbacuju
spasenje koje im On daje. Mogli bismo da vas zamaramo beskrajnim
statistikama o preuranjenoj smrti i patnjama do kojih, u mnogim slu-
ajevima, nije moralo da doe. A Isus Hristos je prinuen da sve to
gleda, da posmatra nepotrebne suze, da saosea sa bolom do koga nije
moralo doi, da deli alost kod groba, koja se esto mogla izbei. Isaija
kae: U svakoj tuzi njihovoj on bee tuan... Ljubavi svoje radi i milo-
sti svoje radi on ih izbavi zato to je postao jedan od nas (Isaija 63,9).
Kao pripadnik ljudskog roda, On je preuzeo na sebe nau palu, grenu
prirodu. Vreme je da i mi nauimo da saoseamo s Njim u mukama
koje trpi zbog oveanstva.
Evo jednog teksta koji govori o svem tom nepotrebnom grehu koji
postoji na svetu, a moe se primeniti i na sve nepotrebne bolesti i pat-
nje: Eda li je meni milo da pogine bezbonik? govori Gospod, a ne da
se odvrati od putova svojih i bude iv? (Jezekilj 18,23). Prosto moete
uti prizvuk plaa u Bojem glasu. On voli te ljude koji ubijaju sebe!
Zato da mrete, dome Izrailjev? (Jezekilj 33,11)
Gledajte kakva je nagrada za umerenost i samokontrolu, o kojoj se
govori u Danilovoj knjizi. Na kraju svog trogodinjeg univerzitetskog
obrazovanja, Danilo i njegovi drugovi uveliko su nadmaili sve druge
studente. Da li ste zainteresovani za dalje obrazovanje? Evo neega na
ta treba da obratite panju.
Bog je pripremao te mladie da budu svedoci za Njega, jer e pre-
ko njih On objaviti jevanelje itavom svetu tog vremena. To je neto
fantastino priekajte, ta pria e doi kasnije u naoj knjizi.
Gde su dananji mladi koji e slediti primer Danila i njegovih dru-
gova, koje Bog moe da osposobi da budu blagoslov svetu?
16
U carskoj palati
17
2. TA NAVUHODONOSOROV
SAN GOVORI NAMA DANAS
18
ta Navuhodonosorov san govori nama danas
19
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
1 Filibljanima 2,5-8; Rimljanima 8,3.4; Jevrejima 4,14; Jovan 5,30; 6,38; Matej 26,39.
20
ta Navuhodonosorov san govori nama danas
tako da nije mogao biti u svemu iskuavan kao i mi, udaljujui tako
od oveanstva naeg Spasitelja od greha i zamenjujui Ga nekakvim
spasiteljem koji nas spaava u grehu.
21
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
22
ta Navuhodonosorov san govori nama danas
Stihovi 31-35: Ti, care, vide a to lik velik; velik bee lik i
svetlost mu silna, i stajae prema tebi, i straan bee na oima.
Glava tome liku bee od istoga zlata, prsi i miice od srebra,
trbuh i bedra od medi2, goleni mu od gvoa, a stopala koje od
23
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
24
ta Navuhodonosorov san govori nama danas
senja za ovaj svet; a on je pozvan da slui tom Spasitelju kao Njegovo oru-
e za dobro sveta. Uzviene misli su poele da rasvetljavaju njegov um.
25
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
26
ta Navuhodonosorov san govori nama danas
bilo manje bogato od Vavilona. Meutim, njegov prvi car, Kir, osvojio
je tada poznati svet od Egejskog mora do granica Indije.
Vladali su oko dve stotine godina, poev od 538. pre Hrista. No,
seme unitenja je ve klijalo unutar samog njihovog carstva. Njihov
ponos i svirepost, udrueni sa pijanstvom, odneli su pobedu nad nji-
hovom sopstvenom vladavinom. Biblijska Knjiga o Jestiri daje pojedi-
nosti o moralnoj umalosti imperije. Sada su oni na redu da budu po-
beeni od jednog malog naroda sa zapada, hrabrog i snanog naroda
kojim je vladao car, koji bee jo mladi. Mada su Miani i Persijanci
bili bogati i mogli sebi da priute ogromne vojne snage, i mada su imali
mnogo vojnika, bili su nadvladani brojno slabijim Grcima pod Alek-
sandrom Velikim. Pad njihovog carstva se desio 331. pre Hrista.
Aleksandrovi vojnici proveli su itav mesec dana skupljajui plen
posle bitke. Sada je tree svetsko carstvo, grko, poelo da vlada celom
zemljom. Istorija je sada prela, sa grudi i ruku od srebra, na mesingana
bedra lika. Osim u Danilu, ni u jednoj drugoj knjizi ikada objavljenoj,
svetska istorija nije tako jasno i tako saeto oslikana.
27
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
boleo i umro 13. juna 323. pre Hrista; sa samo 32 godine. On je razorio
ono to je sam podigao. Sada nailazi najvee od svih svetskih carstava.
Godine 168. pre Hrista, Grke je pobedio drugi narod, isto tako
mali i hrabar, koji je doao sa udaljenijeg zapada. To je bilo carstvo Ri-
mljana. Tako je carstvo prelo sa mesinganih bedara na noge od gvodja,
na Rimljane.
Rim je vladao veim delom Zemlje nego bilo koje prethodno car-
stvo, osvojivi delove Afrike, Azije, Male Azije i Evrope.
4 Edward Gibbon, The Decline and Fall of the Roman Empire [Opadanje i pad Rim-
ske imperije], vol. III, chap. 38, p. 634.
28
ta Navuhodonosorov san govori nama danas
29
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
30
ta Navuhodonosorov san govori nama danas
31
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
32
ta Navuhodonosorov san govori nama danas
33
3. VERNI I KROZ OGANJ
DANILO 3,1: Car Navuhodonosor naini zlatan lik, ko-
jemu visina bee ezdeset lakata, a irina est lakata; i namesti
ga u polju Duri u zemlji Vavilonskoj.
34
Verni i kroz oganj
35
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
1 Uporediti Otkrivenje 3,14-21. Opravdanje kroz veru bilo je dobro poznato u Sta-
rom zavetu ba kao u Novom.
36
Verni i kroz oganj
37
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
38
Verni i kroz oganj
39
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
40
Verni i kroz oganj
41
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
42
4. ON JE VEI OD
NAJVEEG OVEKA NA ZEMLJI
43
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
car obznanio svoj san, a oni ipak nisu bili u stanju da proniknu u tajne
neba!
injenica da su bili pozvani pre Danila ukazuje da je car dota-
da ve dopustio sebi da zaboravi ono emu je bio pouen o istinskom
Bogu u 2. i 3. poglavlju. Dodue, ovek je bio pod snanim pritiskom
kao poglavar velike zemaljske imperije. Premda je bio poten u srcu,
mono delovanje bogatstva, svetske vlasti i asti vukli su ga nazad u
otpadnitvo. Bog je bio milostiv i strpljiv uvek iznova nastojei da Na-
vuhodonosora vrati razumevanju istine. Tako On radi i sa svima nama
danas. to bolje shvatite sebe, to ete se oseati blie Navuhodonosoru
u slabostima. Neete gajiti onaj duh svetiji sam od tebe.
44
On je vei od najveeg oveka na Zemlji
i ja, car je sporo uio svoje osnovne lekcije u koli vere. Meutim, vi
nikada u koli niste imali strpljivijeg uitelja nego to je to Gospod u
svojoj koli.
45
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
46
On je vei od najveeg oveka na Zemlji
47
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
48
On je vei od najveeg oveka na Zemlji
49
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
50
5. SLOVA KOJA CAR
NIJE MOGAO DA PROITA
51
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
52
Slova koja car nije mogao da proita
53
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
54
Slova koja car nije mogao da proita
kroz nekoliko sati oholi vaviloski monarh biti mrtav, zajedno sa svojim
carstvom:
55
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
2 Ista ideja preovlauje i danas u pogrenom uenju. Mnogi misle da mogu nakupiti
zasluge ivei ivotom dobrih dela uinjenih ljudskom snagom. Mesto na nebu, ili
osloboenje iz istilita, postaje tada nagrada zasnovana na ljudskom trudu. Ali ako
moramo da se za spasenje oslonimo na sopstvena dela, biemo izmereni na merilima
i zaista biti pronaeni lakim. Naa je jedina nada da se pouzdamo u Isusa, Sina Bojeg,
kao svog potpunog Spasitelja, kako bi Njegova pravednost mogla da bude pripisana
nama. I onda, kad On stane na boansku vagu umesto nas, mi u Njemu neemo biti
pronaeni lakim.
56
Slova koja car nije mogao da proita
3 Mnogo godina kritiari Svetog pisma sumnjali su u Danilovu knjigu zato to nisu
mogli da pronau ime Valtazar u pouzdanim istorijskim izvorima. Nedavna arheolo-
ka otkria dokazala su da zbilja postoji jedan vavilonski car sa tim imenom. Godine
1924. Sidni Smit objavio je prevod jednog starog vavilonskog teksta gde se kae da
je Nabonid poverio carstvo svom najstarijem sinu Valtazaru. Jo jednom, Biblija je
potvrena istorijom!
57
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
58
6. ZATO SU GLADNI
LAVOVI ODBILI DA JEDU
59
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
60
Zato su gladni lavovi odbili da jedu
61
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
Jedan kasniji car, Darije III, oigledno je u besu osudio nekog Ka-
ridemosa na smrt. Darije kae da se odmah pokajao i krivio sebe to
je tako silno pogreio: ali nije bilo mogue ponititi ono to je uinjeno
carskim autoritetom. Taj izvetaj u Danilu je dakle taan u odnosu na
istorijsku stvarnost. Stari izvetaji govore da su carevi drali lavove i
svirepo muili nesrene rtve, posebno persijski carevi.
Car se plaio da oslobodi Danila jer bi u tom sluaju morao da se
odrekne sopstvenog poloaja kao cara, ba kao to se Pilat bojao da
oslobodi Hrista i tako izgubi svoj poloaj guvernera. I tako, da bi sau-
vao ast i presto, koje mu je smrt oduzela kratko vreme posle toga, car
je bio spreman da preda na smrt pravednog i nevinog oveka. Prema
Danilu, milom Bojem oveku, postupalo se kao prema Njegovom
Gospodaru, Isusu Hristu.
Zapazite kako je Gospod radio na razreenju ovog problema: On
nije spreio te zle ljude da idu svojim putem, ali im je dozvolio da u
tome odu do kraja samo da bi jasnije dokazao svoj pravedni sud. Kad
ste u iskuenju da posmislite kako neto ide protiv vas, setite se ove
prie. I gnev ljudski obraa se u slavu tebi, kae se u Psalmu 76,10.
Zapazite kako bi Gospod bio nemoan da ostvari mono izbavljenje da
62
Zato su gladni lavovi odbili da jedu
63
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
strahujemo od onoga to nam ljudi mogu uiniti ako smo odani Bogu.
Ovo izvanredno iskustvo pominje se u Jevrejima 11,33, gde se kae da
je verom prorok zatvorio usta lavovima.
Kad su Danilovi neprijatelji videli kako je Danilo velianstveno
izbavljen, verovatno su pokuali da objasne to udo govorei da lavovi
nisu bili gladni. Da bi proverio takvu teoriju, car je naredio da njih bace
u jamu!
64
Zato su gladni lavovi odbili da jedu
65
7. SVET KONANO BIRA
SVOG NOVOG VLADARA
66
Svet konano bira svog novog vladara
nje da ita Bibliju. To je jedina knjiga koju je Isus izdvojio kao posebno
znaajnu za nas, da je itamo i razumemo (Matej 24,15).
Stotinu godina ranije, prorok Osija upotrebio je iste simbole lava,
leoparda [risa], i divljih zveri da opie carstva koja e vladati nad Bo-
jim narodom zbog toga to su postali pobunjenici i zaboravili na istinu
(videti Osija 13,5-8). Da je Izrael ostao veran svom Gospodu, ta etiri
svirepa carstva ne bi se ni pojavila. Koliko mnogo toga zavisi od ver-
nosti Bojeg naroda! Oni su svetlost sveta, i ako te svetlosti nestane,
kako e velika biti tama (Matej 6,23)! Bog je obeao da e zadravati
etiri vetra sukoba i ratova ako Njegov narod bude verno objavljivao
Njegovu vest o zapeaenju (Otkrivenje 7,1-4). U toj svetlosti, misaoni
ljudi priznali su da su Prvi i Drugi svetski rat bili nuni; Boji narod je
esto zanemarivao svoju dunost.
Stih 4: Prva bee kao lav, i imae krila orlova; gledah do-
kle joj se krila poskuboe1 i podie se sa zemlje i stade na noge
kao ovek, i srce ljudsko dade joj se.
67
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
68
Svet konano bira svog novog vladara
69
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
ski ispitujui pogled. Upravo nas na to vreme suda, kada e naa imena
biti prozvana radi suenja, Isus upozorava: Pazite... da vas taj dan ne
iznenadi ... Uvek se molite da se naete dostojnim (eng. prevod)... da
stanete pred Sina ovejega (Luka 21,34-36). Ali, molim vas, imajte
na umu: postoje dve vrste suda. Jedan osuuje; drugi brani. Ono sa
ime se Boji narod suoava na sudu jeste odbrana, zato to je Hristos
primio na sebe njihovu osudu i umro za njih njihovom drugom smru.
Knjige su izvetaji koji se vode o svima koji su na Zemlji bili
pravedni ili greni. Oni sadre nae suze usled agonije i tuge i pokaja-
nja (Psalam 56,8), imena onih koji se odazivaju Bojoj ljubavi (Psalam
69,28; 2. Mojsijeva 32,32.33), i izvetaj o naem ivotu (Psalam 139,16;
Malahija 3,16). Imena onih koji posveuju svoj ivot Bojoj slubi za-
pisana su u knjizi ivota (Filibljanima 4,3).
Prema tome, ne plaite se suda! Va Spasitelj je umro da bi vas
iskupio. On ne pokuava da vam sprei pristup u svoje carstvo, nego
nastoji da vas pripremi da tamo uete kao pobednici i budete sreni.
On e poastvovati i odbraniti na tom sudu one koji odgovore na po-
zive Njegovog Svetog Duha. Poverite Njemu svoj sluaj (1. Jovanova
2,1.2). Neu odbaciti onoga ko mi doe, kae Isus (Jovan 6,37). Dri-
te se tog obeanja kao neeg najdraeg u ivotu!
70
Svet konano bira svog novog vladara
2 Ta ista istina ilustrovana je u etvrtom poglavlju, gde zapaamo da, iako je veliko
drvo, Vavilon, bilo poseeno, koren je ostavljen u zemlji (videti beleke, stih 23). Po-
novo vidimo istu istinu naznaenu u Otkrivenju, poglavlje 13, stihovi 1 i 2, gde ivo-
tinja leopard [ris] (ista sila kao mali rog) kombinuje karakteristike lava, medveda
i leoparda. Tako vidimo da savremeni duhovni Vavilon, koji se protivi Bojoj istini,
sadri iste zle elemente drevnih svetskih carstava.
71
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
Stihovi 17-22: Ove etiri velike zveri jesu etiri cara, koji
e nastati na zemlji. Ali e sveci vinjega preuzeti carstvo, i
drae carstvo navek i doveka. Tada zaeleh znati istinu o e-
tvrtoj zveri, koja se razlikovae od svih i bee vrlo strana, i
imae zube gvozdene i nokte bronzane, i jeae i satirae, a
ostatak nogama gaae, i o deset rogova to joj behu na glavi,
i o drugom koji izraste i tri otpadoe pred njim, o rogu koji
imae oi i usta koja govorahu velike stvari i bee po vienju
vei od drugih. Gledah, i taj rog vojevae sa svecima i nadvla-
ivae ih, dokle doe starac, i dade se sud svecima vinjega, i
prispe vreme da sveci preuzmu carstvo.
72
Svet konano bira svog novog vladara
73
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
74
Svet konano bira svog novog vladara
(3) Mali rog e u svojoj borbi za vlast potiniti tri carstva koja se
suprote njegovoj ambiciji. ta kae istorija?
Odoakar, kralj Herula, suprotstavio se zahtevima i doktrinama
papstva. Odoakar i njegovi vojnici Heruli savladani su 493. god. n.e.
To je prirodno izazvalo radost meu prijateljima papstva. Ali oni su sa
aljenjem otkrili da se novi kralj Ostrogota, Teodorik, koji je pobedio
Herule, takoe suprotstavlja papstvu. Papstvo je onda postalo odluni
neprijatelj Teodorika i Ostrogota.
U isto vreme, tree neprijateljski nastrojeno carstvo iz severne
Afrike zapretilo je papstvu. Bilo je to carstvo Vandala.
Valjalo je neto uiniti!
Godine 533. n.e. imperator Justinijan na istoku izdao je dekret ko-
jim uzdie papu kao poglavara svih crkava. Da bi sproveo taj dekret,
poslao je svog generala Belisarija [Velizara] sa vojskom u Afriku da
slomi otpor Vandala. Naredne godine uspeo je u tome. Isti general se
zatim borio protiv Ostrogota, isteravi ih najzad iz Italije 538. godine
n.e. Tako je te godine tri carstva iskorenjeno pred malim rogom.
(4) Mali rog govorie velike rei protiv Vinjega. Neke od oholih
i bogohulnih tvrdnji papstva navode se ovde iz Ferarisovog Eklezija-
stikog5 renika:
75
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
76
Svet konano bira svog novog vladara
77
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
78
Svet konano bira svog novog vladara
79
8. NAJBITNIJE BIBLIJSKO POGLAVLJE
DANILO 8,1.2: Tree godine carovanja Valtasarova po-
kaza se meni Danilu utvara posle one koja mi se pokazala
pre. I videh u utvari; a bejah u Susanu u gradu koji je u zemlji
Elamu, kad videh, i videh u utvari i bejah na vodi Ulaju.
80
Najbitinije biblijsko poglavlje
81
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
82
Najbitinije biblijsko poglavlje
83
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
84
Najbitinije biblijsko poglavlje
3 Arthur W. Hunt III: The Vanishing Word, the Veneration of Visual Imagery in the
Postmodern World (Wheaton, 111.: Crossway Books, 2003), pp. 57.60.
85
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
86
Najbitinije biblijsko poglavlje
Dobra vest bie i kraj vladavini greha! Ono to je tako dugo bilo
pogaeno bie odbranjeno. Bog je odredio vreme kada e Njegova
istina biti opravdana pred anelima i pred svetom. Tada e pravednima
biti dat sud, i stvar istine e trijumfovati.
Sve je to ukljueno u ienje svetinje, to je i poruka zapanjuju-
e Dobre vesti. Kad se to pravedno suenje okona, sotona i sav otpad
pustoni doi e svome kraju.
Pre nego to budemo razmatrali vreme (dve hiljade i trista dana),
moramo razmotriti ta znai svetinja, a onda i ta znai njeno ienje.
ta je svetinja?
Kad je Danilo uo anele kako govore o svetinji, misli su mu
odmah odletele ka voljenoj jevrejskoj svetinji u Jerusalimu, koja je u
to vreme bila sruena, opustoena i oskvrnjena. Istinska sluba Bogu
odvijala se tamo u vidu simbola i senki, kao kad deca koriste igrake da
bi bila pouena ivotu odraslih. Svetenik izabran izmeu ljudi ru-
kovodio je slubama. On je bio simbol Isusa Hrista, naeg pravog Pr-
vosvetenika. Sve to je on inio u svetinji u vidu ceremonija i simbola
trebalo je da poui Izrael znaenju Bojeg plana spasenja. Sin Boji
mora doi na Zemlju, postati jedno sa ljudskom porodicom, pobediti
greh u obliju grenog tela(Rimljanima 8,3), preuzeti od palog Ada-
ma voenje ljudskog roda, i spasti oveanstvo.
Naravno, ta zemaljska svetinja bila je samo za kratko. Ceremo-
nijalni zakon Mojsijev okonan je na krstu kada je Jagnje Boje, kao
ostvarenje simbola, bilo rtvovano. Zemaljska svetinja bila je praktian
primer ili slika rada Isusa kao Spasitelja sveta, senka buduih dobara
(Jevrejima 10,1). Njene slube, kojima je rukovodio zemaljski prvosve-
87
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
88
Najbitinije biblijsko poglavlje
89
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
grehu. I taj runi zapis sada je prljao svetinju. Simbolino, Bog je uzi-
mao krivicu na sebe. Greniku je bilo oproteno, ali svetinja nije bila
oiena od njegovog greha. Morala je postojati jo jedna sluba da bi
se svetinja oistila od svih greha Izraela. Boje ime mora se osloboditi
odgovornosti za to uasno zlo.
Isto tako, grenikovo srce mora dokazati da je potpuno pomireno
sa Bogom. Boja namera nije da dopusti da se sa gresima nastavi za-
uvek. Ovo poglavlje je dakle najbitnije za razumevanje Svetog pisma.
Boji veliki problem uvek je bio ta da uradi sa grehom. Kad se mi gre-
nici pomirimo s Njim posredstvom krvi sa krsta, i mi delimo Njegovu
elju da vidimo kraj grehu. Na motiv u toj novoj promeni paradigme
jeste Njegova odbrana, a ne samo naa sigurnost.
Jednom godinje, na takozvani dan pomirenja, Izraelci su uzimali
uea u slubi koja ih je uila o konanom sudu, koja isti svetinju i pred-
stavlja odbranu Bojeg imena. Prvosvetenik bi izabrao jarca za Gospoda,
zaklao ga, i odneo neto njegove krvi u drugo odeljenje svetinje, koje se
nazivalo svetinja nad svetinjama. Tamo ispred prestola milosti, koji je
predstavljao presto Boji, prvosvetenik bi pokropio (poprskao) krvlju
u znak konanog pomirenja zbog svih greha Izraela, koji su se u svetinji
nagomilali tokom cele godine. Krivica i zapis o tim gresima mora se od-
neti odatle, da bi svetinja mogla biti oiena. Mora doi do konanog
kraja greha i greenja, a ne samo do povrnog pratanja greha koje se
neprekidno nastavlja, stvarajui u svemiru veni haos. Da ponovimo, ovo
poglavlje je veoma duboko u pogledu implikacija za spasenje sveta.
Prvosvetenik bi sam nosio te grehe izlazei iz svetinje nad sve-
tinjama. Zatim, odabravi drugog jarca Azazela, ili sotoninog jarca,
poloio bi ruku na njegovu glavu, prenosei tako odgovornost za sve te
grehe na rtvenog jarca, to je znailo da je sotona bio prvobitan izvor
svih oduvek poinjenih greha. Neki snaan ovek bi onda odveo tog
rtvenog jarca u pustinju, da ugine daleko od logora, to je simbolizo-
valo veni kraj greha. (Hvala Bogu!)
Bilo je to kao bacanje njihovih greha koliko je istok daleko od
zapada, u dubinu mora (Psalam 103,12; Mihej 7,19): Tako se istila
zemaljska svetinja.
90
Najbitinije biblijsko poglavlje
91
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
92
Najbitinije biblijsko poglavlje
93
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
94
9. JEVANELJE U ARITMETICI
DANILO 9,1-3: Prve godine Darija sina Asvirova od
plemena Midskoga, koji se zacari nad carstvom Haldejskim,
prve godine njegova carovanja ja Danilo razumeh iz knjiga
broj godina, koje bee rekao Gospod Jeremiji proroku da e
se navriti razvalinama Jerusalimskim, sedamdeset godina. I
okretoh lice svoje ka Gospodu Bogu traei ga molitvom i
molbama s postom i s kostreti i pepelom.
95
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
koji isto tako slue Bogu (Matej 24,48-50) iznalaanjem greaka. Bo-
lje bi bilo da postupimo kao Danilo: iako je bio ovek na kome ak ni
njegovi neprijatelji nisu mogli nai mane, on je uzeo Izraelove grehe
na sebe, da tako kaemo, i priznao ih kao svoje. Mi smo zgreili,
veli on. Mi smo uinili nepravdu; mi smo bili buntovni.
Nama je reeno: Nosite bremena jedan drugoga i tako ete is-
puniti Hristov zakon (Galatima 6,2). Uzimajui grehe svog naroda
na sebe, Danilo je doivljavao pokajanje za grehe drugih, kao da su
to bili njegovi gresi (ali on se nije pridruio njihovom otpadu!). To
je ona vrsta pokajanja koje je Isus iskusio umesto nas. Kad je On do-
ao Jovanu Krstitelju traei da se krsti, Jovan je najpre odbio, zato
to je znao da je Isus bezgrean. Ali Isus je morao da mu objasni
da je On doao kao Jagnje Boje uzimajui na sebe grehe itavog
ljudskog roda. Njega, koji nije uinio greh, Bog je radi nas uinio
grehom (2. Korinanima 5,21). Jovanu je bilo dozvoljeno da krsti
samo za pokajanje. To pokajanje koje je Isus iskusio umesto nas
bilo je korporativno pokajanje kajanje zbog greha drugih, tako
to se On stavio u na poloaj. im ponemo da ispovedamo na,
greh kao to je to Danilo uinio, shvatamo da bi greh drugih bio i
na greh da nije Boje blagodati, oivljavanja i osveenja od strane
Svetog Duha koji e delovati u Bojem narodu. U stihu 23 ovog
poglavlja, zapaamo da je u poetku njegove molitve bio poslat
jedan aneo da mu pomogne. Isto tako, na poetku nae skruene
molitve i smernog priznanja, i nama e biti upuena pomo.
96
Jevanelje u aritmetici
Koliko samo esto, kada nas snae nesrea ili doivimo neuspeh,
bivamo navedeni da posumnjamo u Boju ljubav i staranje, ili Njegovu
97
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
Stihovi 15-19: Ali sada, Boe na, koji si izveo narod svoj
iz zemlje Misirske rukom krepkom, i stekao si sebi ime, kako
je danas, zgreismo, bezboni bismo. Gospode, po svoj pravdi
tvojoj neka se odvrati gnev tvoj i jarost tvoja od grada tvojega
Jerusalima, svete gore tvoje; jer sa greha naih i s bezakonja
otaca naih Jerusalim i tvoj narod posta rug u svih koji su oko
nas. Sada dakle posluaj, Boe na, molitvu sluge svojega i
molbe njegove, i obasjaj licem svojim opustelu svetinju svoju,
Gospoda radi. Boe moj, prigni uho svoje, i uj; otvori oi
svoje, i vidi pusto nau i grad, na koji je prizvano ime tvoje,
jer ne pravde svoje radi nego radi velike milosti tvoje pada-
mo pred tobom molei se. Gospode, uslii, Gospode, oprosti,
Gospode, pazi i uini, ne asi, sebe radi, Boe moj, jer je tvoje
ime prizvano na ovaj grad i na tvoj narod.
98
Jevanelje u aritmetici
99
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
100
Jevanelje u aritmetici
do kraja jer se ovaj onesvestio (Danilo 8,27). Sve je tom prilikom bilo
zadovoljavajue objanjeno, izuzev udnih rei o dve tisue i tri sto-
tine dana, i ienju svetinje. Aneo sada nastavlja tamo gde je stao u
poglavlju 8, stih 26.2
101
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
102
Jevanelje u aritmetici
103
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
3 Uriah Smith, Daniel and the Revelation, revised (Washington, D.C.: Southern Pu-
blishing, 1944) p. 215.
104
Jevanelje u aritmetici
105
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
4 2. Petrova 3,9.
5 Luka 17,27.28.
6 Otkrivenje 3,20.
7 Jovan 1,29.
106
10. ZATO ESTO IZGLEDA
DA NEMA ODGOVORA NA MOLITVU
107
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
Ovde je Danilo video slavnu blistavost Sina Bojeg, onog istog Bia
koje je Jovan video u viziji (Otkrivenje 1,14-16). Slava Hristova bila je
neto suvie veliko za ljude oko Danila. Stoga su potrali da se sakriju.
Ono to je bilo smrt za takve koji su u srcu gajili greh, predstavljalo je
ivot za oveka koji je ponizno priznao svoje grehe i zatraio oprotaj.
Onima koji neguju greh u svom srcu, glas Gospodnji je kao grom,
kao to je glas Oca bio grom za Jevreje kad su Grci doli Hristu (Jovan
12,28-30). Onome ko hoe da sledi istinu, Njegov glas je jasan kao
glas mnotva.
Tada je aneo Gavrilo doao i dotakao Danila da bi ga prenuo. U
njegovom dodiru nalazila se snaga. Tako e i oni koji borave u Hristu
osnaiti sve one koje budu dotakli svojim svakodnevnim ivotom.
108
Zato esto izgleda da nema odgovora na molitvu
109
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
110
Zato esto izgleda da nema odgovora na molitvu
111
11. TA SE DEAVA
NEPOSREDNO PRED KRAJ
112
ta se deava neposredno pred kraj
113
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
114
ta se deava neposredno pred kraj
Ptolemej, koji nije poznavao Boga niti je shvatao ponos svog ljud-
skog srca, pripisivao je sebi slavu pobede. Ko misli da vrsto stoji,
neka pazi da ne padne (1. Korinanima 10,12). On je razbio mo-
nu vojsku, ali su ga njegove strasti i pouda na kraju unitile. Zgaeni
zbog sramnog i skarednog ponaanja svog vladara, podanici su se po-
bunili protiv njega. On je otpoeo s bezdunim proganjanjem Jevreja.
Umro je unitivi sam sebe, ostavljajui na prestolu sina koji je jo bio
dete, Ptolemeja Epifana.
On se pridruio mnogima koji su ustajali protiv Egipta, uklju-
ujui kralja Filipa Makedonskog koji je predloio da se Egipatsko car-
stvo razdeli ostalim carevima. Slavno doba Egipta dolo je svome kraju.
115
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
ravajte se, mora doi vreme kada e oni pasti. Gledajte na kraj oni
koji se suprote Bojoj istini nee zauvek napredovati.
U to vreme, Egipat je bio pod zatitom Rimljana. Antioh car se-
verni uz pomo Filipa Makedonskog, bio je odluio da otme itavu
egipatsku teritoriju od cara Ptolemeja koji je jo bio dete. Rimljani su
ga opomenuli da ostavi Egipat na miru, ali je on odbio da poslua.
Zauzeo je Palestinu i poeo da napada egipatske posede u Maloj Aziji.
I drugi i trei put Rimljani su ga opominjali da prestane, ali je on bio
sasvim uronio u svoj osvajaki rat. ak su se i dobro utvreni gradovi
Gaza i Sidon (izuzetno opasani gradskim zidovima) konano predali
pred njegovom moi. Kad je Antioh upao u samu Grku 197. godine
pre Hrista, Rimljani su najzad bili primorani da se bore s njim, i po-
razili ga kod Magnezije. Antioh je pobegao nazad u Siriju, poput psa
podvijenog repa. Bio je prisiljen da prihvati poniavajue uslove pre-
daje koje su ponudili Rimljani.
Na taj nain Rimljani postaju nova sila predstavljena kao onaj
doavi na njega i onaj koji e initi to hoe. Rimljani su uli u
slavnu [krasnu Daniiev prevod] zemlju Palestinu 161. godine pre
Hrista, osvojivi je 63. pre Hrista.
Iz godine u godinu, Rim je bivao sve silniji. Sada je ve pobedio
Makedoniju i Trakiju, Siriju i Judeju. Od Aleksandrovog oholog car-
stva u tom trenutku ostao je jedino juni car, Egipat. Rim sada mora
da osvoji i to carstvo.
116
ta se deava neposredno pred kraj
117
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
118
ta se deava neposredno pred kraj
119
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
120
ta se deava neposredno pred kraj
121
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
122
ta se deava neposredno pred kraj
bojao se da otpone, zato to rimska vojska nije bila tako jaka kao ra-
nije. Neophodno ohrabrenje dobio je od rimokatolikog biskupa koji
ga je opomenuo da treba da savlada Vandale zato to su oni smatrani
Hristovim neprijateljima.
Tako se rimski imperator sloio sa onima koji ostavljaju svet za-
vet. Biskup se zaista odrekao istinitog jevanelja Isusa Hrista.
I upravo je u cilju pobede nad Vandalima i njihovim prijateljima,
imperator Justinijan napisao svoj uveni dekret u kome uzdie rimskog
biskupa kao poglavara Crkve i ispravljaa jeretika. Tako je papstvo
roeno 538 . godine n.e., ime se znaajno ispunilo Danilovo proroan-
stvo. Svet je poeo da ulazi u pononu tamu a pravo podne papstva.
123
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
desh u Danilu 8,14 koja oznaava samo Boju svetinju. U Isaiji 16,12
i Jezekilju 28,18 nalazimo da miqdash moe da znai sotonina ili pa-
ganska svetinja.) Neki biblijski naunici vide tu svetinju snage kao
osnovu ili dom paganizma, to jest, grad Rim koji je bio sredite svetskog
paganstva, uniten poharan, opljakan 410. godine n.e. Jevrejski termin
ovde upotrebljen ne odgovara nijednom opisu Boje svetinje na nebu.
Kao to smo videlu u Danilu 8, re rtva nije deo originalnog
teksta, gde se kae stalan u prestupu (8,12). Prema tome, ona se od-
nosi na neprestanu poast paganizma koji je predstavljao veliko isku-
enje za Boji narod u Vavilonu, i nastavio to da bude i kasnije sve
do doba papstva koje se pokazalo kao neto jo gore. Vizija chazon u
poglavlju 8 prikazuje dva zla blizanca stalnog u prestupu i gnusobu
pustonu, ovo drugo kao jo gore.
U viziji (chazon) u Danilu 8,11-13, prorok je video kako se pa-
ganstvo uzdie, ili ugrauje, apsorbuje u mali rog, papstvo. Bio je to
jedinstveni razvoj u svetskoj istoriji. Vie osoba od autoriteta komen-
tariu o tome mudrije nego to su toga i bile svesne:
1 The History of the World, Word Locke and Co. (London), page 167; quoted by Er-
nest H.J. Steed in Two Be One (Logos International, 1978), p. 118.
2 Arthur W. Hunt, III, The Vanishing Word, The Veneration of Visual Imagery in the
Postmodern World (Wheaton, 111.: Crossway Books, 2003), p. 57.
3 Alexander Balmain Bruce, The Galilean Gospel (Edinburgh: Macniven and Wallace,
1882), p. 96.
124
ta se deava neposredno pred kraj
125
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
126
ta se deava neposredno pred kraj
127
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
Car je ovde oigledno sila koja e biti u centru panje u tom po-
sebnom istorijskom vremenu, pri kraju 1260 godina papske nadmoi.
Duga no se blii kraju. Protestantizam je oslobodio mnotvo ljudi od
potinjenosti papskoj vlasti. Sada jedno od njegove najvernije dece
ustaje kao buntovnik protiv uenja papstva. Te neistine izazvale su naj-
uasniju pokvarenost medju ljudima jedne od evropskih najprosvetlje-
nijih nacija u carstvu Francuske.4
U ovoj taki naeg prouavanja pogledaemo proroanstvo kao
to su to uinile protestantske crkve poetkom 19. veka. Hiljade meu
njima probudile su se iz dugog sna i shvatile da knjige proroka Danila
i Otkrivenje nisu zapeaene, nego otvorene za prouavanje i razu-
mevanje. Biblijska drutva - Britansko i Strano i Ameriko obrazovana
su neposredno pre isteka 1260 godina. U mnogim denominacijama
dolo je do izuzetnog adventnog probuenja koje je izazvalo silno
uzbuenje kod mnotva hriana. Vreme posletka otpoelo je pri za-
vretku 1260 godina papske nadmoi. No je ustupila mesto zori.
Isusove rei: Ovaj narataj nee proi dok se sve ovo ne dogodi
(Matej 24,34) oni su razumeli kao da Isus planira da doe za njihovog
ivota.
4 Neki imaju drugaije shvatanje odavde pa nadalje. Neka ih Sveti Duh blagoslovi i
vodi u njihovom prouavanju. Ono to vidimo ovde i dalje jeste ono to su verni hri-
ani verovali mnogo godina. Kada Gospod nae za shodno da nam podari bolje ra-
zumevanje, mi treba da budemo spremni da Ga sasluamo. Ali svaka nova svetlost
mora biti utemeljena na vrstom dokazu.
128
ta se deava neposredno pred kraj
129
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
130
ta se deava neposredno pred kraj
5 Ima iskrenih biblijskih naunika koji veruju da je severni car papstvo. Oni zasni-
vaju svoje verovanje na paralelama izmeu poglavlja 7 i 8, gde papstvo sledi posle ze-
maljskih svetskih carstava. Prilino je oigledno da biblijski naunici jo nisu postigli
jednodunost. Uz toliko mnogo toga u ovoj blagoslovenoj Danilovoj knjizi koju Isus
eli da itamo i razumemo i koja je sve do sada bila toliko smislena, mi elimo da
smerno hodimo, budemo ponizni i eznemo za svakom svetlou koju Sveti Duh
ima za nas.
131
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
132
ta se deava neposredno pred kraj
133
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
134
ta se deava neposredno pred kraj
135
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
kraju. Ti sada samo eka da Tvoj narod nae u Isusu svog potpunog i
savrenog Spasitelja od sebinosti i greha.
Gospode, neka Tvoje ekanje ne bude uzalud! Dok sunce tone na
zapadnom delu neba, upii naa imena u svoju knjigu ivota. Ovo Te
molimo u Isusovo ime. Amin.
136
12. DANILO VIDI KRAJ SVETA
DANILO 12,1: A u to e se vreme podignuti Mihailo ve-
liki knez, koji brani tvoj narod; i bie alosno vreme, kakvog
nije bilo od kako je naroda do tada; i u to e se vreme izbaviti
tvoj narod, svaki koji se nae zapisan u knjizi.
137
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
138
Danilo vidi kraj sveta
139
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
140
Danilo vidi kraj sveta
Oni koji su razumni esto su patili u ovom svetu zla. iveti ivo-
tom vere ima izvesnu cenu. Odriemo se prijatelja, bogatstva, imanja,
lagodnog ivota i udobnosti; ponekad se roaci odriu nas. Mi nosi-
mo krst sa Isusom, stradamo s Njim, podnosimo prekore, ismevanje i
usamljenost, liavanje, sve sa Njim.
Ali ko moe rei da to suvie kota? Oni koji mnoge privedoe
k pravdi, koji provode svoj ivot u samoportvovanju radi spasavanja
drugih, dobie ogromnu nagradu koja se ne moe izraunati.
Upravo sotona eli da nas smete i zbuni. On govori: Ne moete
sebi priutiti da se rtvujete kako biste drali Subotu! Ne moete se
usuditi da se sami u svojoj porodici borite za Hristov krst! Ali istina je
u stvari da mi beskrajno vie dobijamo kad zastupamo Hrista. Moda
emo izgubiti posao, izgubiti novac, izgubiti prijatelje, eventualno (ne
daj Boe!) izgubiti ak mua ili enu ili decu ili roditelje ili imovinu; ali
postoji naslee veno kao zvezde iji se sjaj vidi samo nou.
Nemojmo oklevati da svoj ivot posvetimo dovravanju Bojeg
dela na Zemlji, bez obzira koliko to bilo i muno. Onaj koji zadobija
due je mudar, i upravo e se mudri sjati zauvek. (Prie Solomunove
11,30 eng. prevod)
141
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
Danilo slua taj razgovor izmeu dvojice anela i uje kako pomi-
nju isto proroko vreme koje smo videli u 7,25 vreme, vremena i po
vremena, ili tri i po godine prorokog vremena. (Raunajui 360 dana
142
Danilo vidi kraj sveta
kao biblijsku godinu, imamo ukupno 1260 dana. Ako se svaki dan ra-
una kao godina videti knjigu proroka Jezekilja 4,6 imamo ukupno
1260 godina.) Tokom tog vremena, unititelj Bojeg naroda napredo-
vao je u svom zlom poslu. Poto nestane njegove nadmoi, protei e
srazmerno kratko vreme da se sve ovo ispuni.
Knjiga Otkrivenje otpeaava i objanjava Danila. ovek obuen
u platno podsea nas na silnog anela iz Otkrivenja koji je stao na
more i kopno i die desnicu prema nebu i zakle se Onim koji je dove-
ka iv... da nema vie odlaganja, nego, onih dana kad se oglasi sedmi
aneo, kad zatrubi, bie dovrena Boija tajna, kao to je on svojim slu-
gama prorocima [ukljujui Danila] i objavio (Danilo 10,1-7). Gos-
pod progovara kroz obe te knjige.
143
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
144
Danilo vidi kraj sveta
145
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
146
Danilo vidi kraj sveta
147
DODATAK
Autor je pokuao da pie jasnim stilom koji e lako razumeti bilo
ko ko jo nije upoznat sa Danilovim proroanstvima. Ovaj Dodatak je
namenjen onima koji imaju pitanja u vezi sa nekim posebnim takama.
Visoki kriticizam kae da je Danilova knjiga napisana u drugom
veku pre Hrista, a ne u estom. Razlog je to to visoki kritiari ne
veruju u biblijsko prorotvo. Oni kau da je nemogue da bilo koji pro-
rok vidi ta e se desiti u budunosti. Prema tome, Danilova knjiga je
napisana posle dogaaja opisanih kao proroanstvo, tvrde oni.
Time se knjiga prikazuje kao falsifikat od strane pisca koji je eleo
da obmane svoje itaoce. Argument za kasnije datiranje je taj to je
aramejski jezik u Danilu (2,4 do 7,28) navodno jezik kojim se govorilo
u drugom veku pre Hrista, a ne u estom. Meutim, meu kumran-
skim svicima, sa Mrtvog mora, Genesis Apocryphon sada prua dokaz
da Danilov aramejski ne pripada kasnijem periodu, ve mnogo stari-
jem!
Knjiga proroka Danila je bila ukljuena u grki prevod Starog
zaveta, Septuagintu (LXX), koji je uraen negde u drugom veku pre
Hrista, to dokazuje da je knjiga bila dugo poznata i prihvatana kao
prorotvo i pre toga.
Sem toga, knjiga nije mogla biti napisana tokom veka Makabeja-
ca, zato to ne odraava tano istorijske dogaaje koji su se tada desili.
Ostaje jedini veliki istorijski detalj u Danilu koji treba da bude
potvren arheologijom: identitet Darija Mianina iz poglavlja 5,31
i 6,1. Budui da su verodostojnost Danilove knjige potvrdila mnoga
arheoloka otkria, zar nije mudro da mu verujemo i kad je re o tom
jednom malom detalju? Semjuel Tejlor Kolrid je dobro rekao:
148
Dodatak
DANILO 1,1-5
Arheoloki dokaz je jasan da su Jevreji odvedeni u vavilonsko rop-
stvo kako to kae Danilo:
(1) Grnarija iskopana u Palestini iz perioda pre izgnanstva dru-
gaija je od one pronaene posle izgnanstva, a u meuvremenu nita
nije bilo zakopano (William F. Albright, Archeology of Palestine and the
Bible, p. 171).
(2) Kirov cilindar belei klinastim pismom akciju cara Kira da
se zarobljenom narodu dopusti povratak u domovinu, u skladu sa
Jezdrom 1,2.3.
(3) Sledei tekstovi su izuzetno zanimljivi:
149
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
DANILO 1,12-16
U zapadnim razvijenim nacijama, preko 50 posto mukaraca
koji sada tamo ive osueni su da umru od bolesti srca ili krvnih sudo-
va, umnogome stoga to jedu meso ili hranu ivotinjskog porekla, koja
uzrokuje visok holesterol i zaepljenje krvnih sudova. Ostali uzroci su
rafinisana hrana, previe masnoa, duvan, alkohol i nedovoljno ve-
banja. Danilov primer jednostavne vegetarijanske hrane moe za vas
znaiti dui, sreniji ivot.
DANILO 2,38-40
Zlato se mnogo vie koristilo u Vavilonu nego u Medopersiji, Gr-
koj ili Rimu:
DANILO 3,5.7.10
Nazivi tih muzikih instrumenata pruaju dokaz da je Knjiga pro-
roka Danila zaista napisana u vreme Vavilonskog carstva. Instrumente
150
Dodatak
DANILO 4,33
Neki kritiari su dovodili u pitanje da li je to ludilo zaista dolo
na Navuhodonosora, zato to jo niko nije pronaao bilo kakav zapis u
vavilonskim dokumentima koji to potvruje. Meutim, svako zna da
se neto tako neprijatno ne bi objavljivalo. Ni na jednom nadgrobnom
spomeniku ne stoji da je umrla osoba bila luda! A, sem toga, otkriven
je samo mali deo zvaninih zapisa iz starog Vavilona.
Ipak, imamo jedan sluaj koji je zabeleio Ebiden a preneo Eu-
zebije da je car Navuhodonosor izrekao neko suludo proroanstvo i
smesta nestao, a njegov sin Zli-Marduk nasledio ga je na prestolu.
Berisos, jo jedan istoriar Vavilonjana, nagovetava neto pogreno
kad kae da je Navuhodonosor otpoeo neku gradnju, a onda se raz-
boleo i umro, posle vladavine od etrdeset tri godine. To je vie nego
nagovetaj da je biblijski izvetaj taan.
DANILO 5,1.30
Skoro je zabavno kako je visoki kriticizam bio ukoren i opovr-
gnut zahvaljujui otkriima da je Valtazar bio stvarna osoba kome je
Nabonid poverio carstvo u poslednjim danima Vavilonske imperije.
Jedan savremeni biblijski naunik kae:
151
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
DANILO 7,25
Dalji komentari o drskoj nameri papstva da promeni sveti Boji
zakon:
152
Dodatak
DANILO 7,9-11.22.26
Postoje elementi koji povezuju Danilo 7 i 8. Oba poglavlja govore
o malom rogu koji progoni ili gazi Boji narod, i koji huli na Boga
nebeskog. Oba opisuju sud koji osuuje mali rog a brani Boji narod.
Danilo 7 jasno govori da e sud nastupiti posle 1260 godina papske
moi, ali se odvija pre nego to Sin oveiji primi svoje Carstvo (stih
13). Danilo 7 ne daje vreme suda, ali to ini poglavlje 8,14 (2300 dana
ili godina). Tako Danilo 7 priprema put za razumevanje Danila 8.
Neki biblijski naunici ne razumeju ideju o istranom ili pre-
adventnom sudu. Zapazite sledee komentare jednog naunika koji
podrava tu istinu:
153
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
DANILO 8,9-14
Neki komentatori misle da je mali rog sirijski kralj Antioh Epi-
fan. Evo nekih loginih misli kojima se pobija ta zbunjujua tvrdnja:
154
Dodatak
DANILO 8,14
Da li su 2300 dana doslovne godine? Biblija Good News ovako
prenosi taj stih: uo sam kako drugi aneo odgovara: On e nastavi-
ti 1150 dana... Neki biblijski naunici koji vide Antioha Epifana kao
mali rog takoe misle da bi 2300 veeri-jutara trebalo razumeti
kao 1150 doslovnih dana, ili 1150 veernjih rtava i 1150 jutarnjih r-
tava. Meutim, to je inerpretacija, a ne prevoenje. Jevrejski jezik je
jasan, 2300 veeri-jutara, i ne doputa deljenje napola. Kad Stari za-
vet govori o dnevnim rtvama, on nikad ne kae veeri-jutara, ve
rtve paljenice jutrom i veerom (1. Dnevnika 16,40). A te dve rtve
smatrane su kao celina (4. Mojsijeva 28,4.8) koja se nije mogla deliti
napola.
tavie, jevrejski izraz veeri-jutara u Svetom pismu oznaava
obine dane:
Nijedan biblijski naunik nikada nije bio u stanju da 2300 ili 1150
doslovnih dana uklopi u istoriju Antioha Epifana. Vrlo je oigledno
da Sveti Duh nikada nije nameravao da se to proroanstvo primeni na
njega. Simbolino prorotvo u Svetom pismu zahteva da je svaki dan
jednak doslovnoj godini. Taj klju otkljuava proroanstva iz Danila i
Otkrivenja i daje smisao vremenskim periodima.
155
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
156
Dodatak
157
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
1260 doslovnih godina. Poricati princip dan za godinu znai liiti smi-
sla knjigu proroka Danila i knjigu Otkrivenje za nae vreme danas, pa
ak i dovesti u sumnju Hristovo proroanstvu u Mateju 24.
Koju svetinju treba oistiti? To ne moe biti jevrejski hram u Jerusa-
limu, jer je on razoren 70. godine n.e. i nema vie nikakvog znaaja po-
sle Hristove smrti. To ne moe biti ni zemlja Palestina ili Judina zemlja,
jer ienje ili odbrana nema nikakvog smisla u vezi sa zemljom.
Biblija jasno kae ta znai svetinja u Danilu 8,14:
1) Danilo 7,9.10 govori o nebeskoj sudnici gde se postavie pre-
stoli i sud sede, i knjige se otvorie. Budui da Danilo 8 dalje razvija
istinu iz Danila 7, jasno je da je svetinja ta ista sudska dvorana.
2) Boji presto je u sreditu Njegove svetinje na nebu (2. Dnevni-
ka 18,18; Psalam 11,4).
3) Prirodan odgovor na nae pitanje nalazi se u novozavetnoj
knjizi Jevrejima. Tu itamo da je starozavetna svetinja iz Mojsijevog
vremena (i kasnije hram u Jerusalimu) bila samo senka ili tip prave
nebeske svetinje, gde Hristos slui kao veliki Prvosvetenik (Jevrejima
8,1.2.5; 9,1-24, itd.). Tako je nebeska svetinja zapravo prestona dvorana
neba, sredite Boje vlasti u vezi sa graanskim ratom koji je sotona
otpoeo izmislivi greh. Svetinja je sedite Hristove slube u korist svih
onih koji veruju u Njega, kontrolni centar velike borbe izmeu Hrista i
sotone. Ono to se deava u toj svetinji bitnije je od svake zemaljske po-
litike, vojne ili ekonomske vesti. Carstva se podiu i padaju, civiliza-
cije smenjuju jedna drugu, ali ono to je zaista od znaaja za sigurnost
zemlje i neba jeste Boja pobeda nad sotoninom pobunom. Nebeska
svetinja je ina taka te bitke. Otuda e svi koji veruju u Hrista sle-
diti Hrista verom u Njegovom zavrnom delu u nebeskoj svetinji.
ta je to ienje svetinje? Da li je oistiti taan prevod stiha 14?
Jevrejska re je nisdaq. Njena temeljna ideja je opravdati, odbraniti
ili obnoviti. Ali se i oistiti moe uvrstiti u njena znaenja. Raniji
prevodi (grki LXX, latinski, sirijski i etiopski koptski) svi imaju re
oistiti. Jevrejska re sadaq (povezana sa nisdaq) upotrebljava se u
Starom zavetu u istom znaenju kao istiti ili biti ist (Jov 4,17;
17,9; 15,14; 25,4). Godine 1948. Jevrejsko ameriko drutvo objavilo
158
Dodatak
DANILO 9,24-27
Teorija o vremenskom jazu pri tumaenju ovog odlomka postala
je iroko popularna. Treba da je razmotrimo. Glavne take su sledee:
(1) Sedamdeseta sedmica u Danilovom proroanstvu mora biti
odvojena u vremenu od 69 sedmica tako to e biti potisnuta u budu-
nost neposredno pred drugi Hristov dolazak.
(2) On iz Danila 9,27 koji e utvrditi zavet sa mnogima za nede-
lju dana je antihrist, a ne pravi Hristos. Antihrist nije sistem papstva
koje se ve pojavilo u istoriji, ve neki tajanstveni budui pojedinac.
(Tu teoriju izmislili su jezuitski teolozi).
(3) Izrael i Jevreji su i dalje pravi izabrani narod Boji, a hrian-
ska crkva pri takvom shvatanju Danila 9,24.27 tu ne pripada, niti u bilo
kom od proroanstava.
(4) Sve primene biblijskog prorotva zaustavljaju se sa Hristovom
smru na krstu, i ceo svet je otada u stanju obustave. Proroki sat je
prestao da kuca u to vreme i nee ponovo poeti dok sedamdeseta
sedmica ponovo ne otpone onim to oni nazivaju doba crkve i ob-
nove doslovnih Jevreja kao Bojeg izabranog naroda.
159
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
160
Dodatak
DANILO 11,36-45
Moramo poteno priznati da postoje razliita i suprotna tumae-
nja ovog odlomka. Usled kontroverzi i pometnje, naem razumeva-
nju moe izmai veoma dragocena istina. A neki se mogu obeshrabriti
161
Jevanelje u Knjizi proroka Danila
162
Dodatak
163
DA LI ELITE DA SE JO BOLJE UPOZNATE
SA NAJDRAGOCENIJOM VEU?
OBRNUTA MOLITVA
Voda ne tee uzbrdo, a i ljudi obino ne izgovaraju mo-
litve poput one zapanjujue u Jevanelju po Jovanu 4, koja
je obrnutog smera.
Jesmo li spremni za tektonsku promenu u svom pristu-
panju Bojem prestolu?
MARIJA MAGDALENA:
Biblijska pria, Robert J. Wieland
Marija Magdalena pleni panju i inspirie matu go-
tovo svake osobe koja je sluala o njenom tajanstvenom
i raskonom inu pomazanja skupocenim mirom koje je
izlila naIsusova stopala, opravi ih zatim svojim suzama.
Robert J. Wieland istrauje ivotnu priu ove udesne
ene koja zauzima visoko mesto meu linostima o koji-
ma govori Sveto pismo.
27-244.27
, , 1916-2011
Jevanelje u Knjizi proroka Danila : ko ita, da razume / Robert
D. Vilend ; [prevod sa engleskog grupa prevodilaca]. - 1. izd. - Novi
Sad : Eden kua knjige, 2016 (Beograd : Planeta print). - 163 str. ; 15 cm
ISBN 978-86-85197-47-5
I. . -
a) . -
COBISS.SR-ID 305403143