Professional Documents
Culture Documents
Lucano de Kresenco - Platon PDF
Lucano de Kresenco - Platon PDF
Lucano de Kresenco - Platon PDF
PLATON
Dion je bio roak Dionizija, prvog oveka Sirakuze; i dok je tiranin bio
samovoljan i okrutan, mladi Dion je bio idealista: sluao je o Platonu i
njegovim politikim idejama, pa je eleo da ga pozove u Sirakuzu ne bi li
filozof preobratio starog tiranina.
Nikako."
Pola sata docnije Platona su, vezanog u lance, ukrcali na brod Spartanta
Polita, koji je imao nareenje da ga odvede u Eginu i proda kao roba."
Istini za volju, Platon nije vie imao elje da se opet ukrca u brod, ne
samo zbog neprijatnog iskustva s prvog putovanja i velike razdaljine koju
bi morao da prebrodi, ve kako je govorio nije imao poverenja u
mlade". No, ako ni zbog ega drugog, da u svojim oima ne bi izgledao
kao oni koji samo govore i nita ne urade", prihvatio je poziv.
Ovog puta primili su ga uz mnogo poasti, ali ubrzo se situacija
promenila krivicom nekih dvorskih ulizica to su na njega mrko gledali i
optuili ga zajedno s Dionom za veleizdaju. Ne znajui kako da se
postavi, Dionizije Mlai, gonjen sumnjom, proterao je ujaka a Platonu
zabranio da krene s njim.
,,Ne elim", objasnio je mladi tiranin, ,,da o meni runo govorite kada se
naete zajedno u Atini".
IDEALNA DRAVA
Bez sumnje", potvruju prisutni koji od tog momenta imaju samo ulogu
oslonca.
,,A ta mi savetuje?"
Zato to bi nam u tom sluaju bila potrebna vea teritorija, kako bismo
obezbedili ivot tim graanima, i bili bismo prinueni da je oduzmemo od
naih suseda. No, ako i oni budu pohlepni kao mi, uzee deo nae
teritorije."
,,I kakav e biti ishod?"
Doi e do rata izmeu nas i naih suseda i trebae nam puno vojnika,
dobro uvebanih, da bismo se odbranili i napali."
,,Ne, ako vai princip koji smo izloili na poctku: da svako radi svoj
posao, a ne tu." (372d-374a.)
,,Ti vojnici, koje emo nazvati uvarima drave, treba da budu blagi
prema prijateljima i slrogi prema neprijateljima."
,,A ako se desi da neki graanin iz vie klase jednog dana primeti da ima
sina od bronze, ta treba da radi?"
,,Da ga bez daljeg uvrsti meu radnike, kao i obrnuto, ako bi se u njih
rodilo dete s jasnim znacima zlata i srebra, bio bi zadatak uvara da ga
uzmu od roditelja i podignu na dolian rang."
,,A ne misli li da bi, ivei tako, bili nesreni?" - pita Adeimant. Iako je
drava u njihovoj vlasti, ne bi mogli da izvuku nikakvu korist, ne bi uivali
u heterama, niti imali lepe i prostrane kue."
Sutina je u tome, dragi moj Adeimante, da cilj koji smo postavili nije da
usreimo samo jednu klasu ili jednu osobu, ve celokupnu dravu. Imaj
na umu da veliko bogatstvo i krajnja beda unesreuju ljude, poto prvo
prouzrokuje luksuz, lenjost i revolucinarne pokrete, a druga bedu,
nekvalitetan rad i revolucionarne pokrete."
,,U redu, ali ta tvoja ideja je, u odnosu na nae navike, kao grom iz
vedra neba."
Sluam, o Sokrate."
,,Te ene, kako rekoh, pripadae mukarcima: sve svima i nijedna samo
jednom pojedincu. I deca e biti vaspitavana u zajednici, tako da nijedan
roditelj nee moi da prepozna svoje (dete)."
,,A deca?'
U istoriji zapadne misli, Platon je zbog svog dela Drava imao mogo
kritiara: prvi meu njima je austrijski filozof Karl Poper koji, stavljajui
ga uz Hegela i Marksa, naziva Platona neprijateijem slobode ili, kako on
kae, otvorenog drutva". Poper naroito okrivljuje atinskog filozofa da
je inspirator svakog totalitarizma i citira odlomke u kojima Platon govori
protiv demokratije. (*Primera radi, navodimo jednu od definicija o
demokratiji koju Poper u svojoj knjizi Otvoreno drutvo i njegovi
neprijatelji (it. prev. Armando, Roma 1973) pripisuje Platonu:
Demokratija se raa kada siromani, posle pobede, ubiju deo svojih
protivnika, druge prognaju i podele s ostalima upravu i javne funkcije".)
Osnovna Poperova greka je u tome to sudi o Platonu s modernog
stanovita, umesto s aspekta IV veka pre Hrista. Platon, zapravo, nije bio
ni za diktaturu ni za demokratiju, ve je procenjivao boljom jednu ili
drugu zavisno od toga ko se nalazio na kormilu: kada govori o politikim
reimima, po mestu vanosti, nabraja est oblika i stavlja na prvo mesto
vladavinu jedne linosti (moharhiju, filozofa-kralja, praktino samog
sebe, iako to ne kae), potom vladavinu nekolicine (arisiokratiju) i, na
kraju, vladavinu veine (demokratiju): ovo u sluaju kada su vladari
dobri. Ukoliko su lupei, preokree rang-listu i stavlja na prvo mesto
upravu veine (demagogiju), na drugo upravu manjine (oligarhiju) i
najzad tiraniju.
Sa ovih istih razloga zbog kojih jedni kritikuju Platona, drugi ga uzdiu.
To esto biva kada pojedinci ele da podignu sebi ugled i opravdaju svoj
reakcionarni stav. Drugim reima, kazati gledaj, isto tako je mislio i
Platon!" ima uvek efekta. Jednom, u vreme burnih dana '68, desilo mi se
da sam video u kabinetu jednog od direktora firme sledeu Platonovu
frazu, uokvirenu u ramu: Kada se narodu, ednom slobode, dozvoli da
se opije, deava se, ukoliko se vladajua klasa odupire sve veim
zahtevima svojih potinjenih, da je narod proglaava tiranijom. A deava
se i to da nekoga ko se pokorava pretpostavljenima, smatraju servilnim i
bez karaktera; kada zaplaeni otac poputa svom sinu, gubi autoritet,
kad uitelj ne kanjava uenike, ovi mu se podruguju, ako stariji nisu
dovoljno strogi, mladi pretenduju da budu na istoj nozi. U takvoj klimi
slobode, u ime nje same, nema potovanja i obzira ni za koga i u tom
poputanju raa se i razvija zla klica: tiranija". Na kraju itanja direktor
mi se obratio: Jeste li videli? I Platon je mislio kao mi! Izgleda kao da je
sada napisano!"
MIT O PEINI
Ali emu sve ovo slui?", mogao bi se pitati sluajni prolaznik. Slui da
bi se shvatilo da u ivotu postoje izvesni lani ciljevi, kao novac, mo i
uspeh, koji su samo senke jedne mnogo istinitije realnosti koja je van
domaaja naih ula. Tu realnost moemo, za sada, samo da naslutimo
poto postoji izvor svetosti (Bog) koji nam je projektuje. Polazei od
toga, osvrnimo se za filozofom koji nam osvetljava put: on je jedan od
retkih koji je uspeo da se oslobodi lanaca i pogleda istini u oi.
SVET IDEJA
PLATONSKA LJUBAV