SIMA IRKOVI

UBII KAO GOSPODARI BOSNE

Oligarsi u Slavojniji su se suvise angazovali medjusobnim borbama, a znacajmu

zastitu Bosni su pruzale zemlje kralja Dragutina.

Bosna se nasla na putu sirenja bribirskog kneza Pavla ubia.

Pavle ubi je udario temelje moci svoje porodice jos za zivota Ladislava Iv
Kumanca. U posljednoj deceniji XIII st postao samostalni gospodar Hrvatske i
Dalmacije.

Polazna tacka uspona bila je nasljedna zupanska vlast u bribirskoj zupi. Ugled
sticali vrsevi knezevsku vlast u dalmatinskim gradovima. Kada je pocelu rasulo u
Ugarskoj i kaja je kraljsevka vlast postala skoro sasvim nemocna na elu se
nalazio Pavle subic koji je imao dostojanstvo primorskog bana i time imao vlast
nad dalmatinskim gradovima. Moc mu se prostirala do bosasnkih granica.

Prava velicina pocinje nakon smrti kralja Ladisvala IV 1209. U ugraskoj je pocela
borba oko prijestolja oko dvije decenije sto je pruzulo pavlu mogucnost za
afirmaciju.

U Ugraskoj krunisan Andrija III mlecanin, unuk Andrije II. Htio Karlo II da bude
njegov sin Karlo Martel.

Pavle Subic priznao je Andriju III i nije kidao veze. Medjutim pocnje saradivati sa
napuljskim dvorom koji je pavla smatrao gospodarom Slavonije i Dalmacije.

1292. Karlo martel i Karlo II darovali su banu Pavlu i braci citavu hrvatsku do
granice ''provincije koja se zove Bosna''.

1293. Andrija III daravao mu je primorsku banovinu i nasljedno dostojanstvo

primorskog baa.

1295- Karlo Martel mu dao dozivnotno bansko dostojanstv.

Bio dovoljno mocan da potcini susjede prva Bosna.

U jednoj povelji iz 1299. Ban Pavle se naziva banus Coruaciae, Dalmatiae et

dominus Bosne. Medjutim vjerovatno samo dio Donjih Krajeva gdje ih je priznao
lokalni vlastelin knez Hrvatin Stjepanic.

Bosanska domaca banska porodica se odupirala potcinjavanju subicima. Banu

Stjepanu I Kotromanicu koji je doao 1287-1290- nije bilo mjesta jer je Pavle subic
bansko dostojanstvo prenio bratu Mladenu I.

Ban Mladen je vec 1302. Kao gospodar bosne izdavao povelje i potvrdjivao
slobodu trgovanja u Bosni primorcima., dok se Stjepan I jos uvijek drzao na vlasti
u jednom dijelu zemlje.
1302. kod Drine ratuju vojske obojice banova, Nije poznato kako je zavrsilo ovo
ratovanje. Vijesti oskudne

U srbiji se vodila borba izmejd kralja milutina i njegova brata dragutina koja je
otvorila put prodranju Subica u Hum.

Pocetkom XIV st humom gospodario comes Cnstantinus hrvatski vlastelin iz

porodice Nelipcica.

1301. umire kralj Andrija III. Karlo Martel umro nesto ranije i sada anujci zele
njegova sinaKarla Roberta koji je preko subica dao u Split i licno se umjesao u
borbe. Zestoke borbe u Slavoniji.

1302. nije odlucnea sudbina bosne . Otpor Mladenu je trajao dugo. Tako je i
izgubio zibot 1304. Ubili ga bosanski jeretici. Tek poslije toga Subici vladaju
bosnom. Mladen II sin Pavla subica nazivao se u titulu ''gospodar citave bosne''.

O postepenom osvajanju bosne svjedoce i povelje Subica za Hrvatina Sjtpanica i

rodjake. Ban Pavle je tri puta bracom obecao da se postovati lisnoti i zemlje
Hrvatina.

Povelje iz februara 1301. Marta 1304 i februara 1305. Ne obiljezavaju novo

pomiranje izmedju seniorske i vazalske porodice vec postepeno prosirenje
jemstava vlasteli u Bosni.

U povelji iz pocetka 1305. Obecavalo se da Hrvatin nece biti zatvoren ili zarobljen
cak ni u slucaju nejvere najtezeg prijetupa.

Slican komprimis sacinjen je i sa Kotromanicima. O Stjepanu I Kotr nema vijesti.

Nesto prije 1314. Tjsmrti stjepana I i u Bosni su izbile smutnje. Protiv banove
udobice i sinova digla se tako jaka opozicija da su protjerani iz zemlje. Banica
Jelisaveta je sa sinovima nasla utociste u Dubrovniku. Mladen II subic se o
Stjepanu II starao kao o sticeniku.

USPON I SIRENJE BOSNE

IZVORI

Iz ovog perioda sacuvano je 11 povelja od kijih je najveci broj otkriven u

porodicnom arhivu porodice Baanji u Kermendu u Ugarskoh.

Ostale sa dubrovnikom cuvaju se u dubrovaskom arhivu. Objavljene su u

zbirkama Mikloia, Pucia, Jireeka i ponovo skupljene u korpusu Ljube
Stojanovica.

Daleko je vise dubrovacke grade na latinskom i talijanskom.

JANAU je objavila Monumenta Ragusina. Obuhvacaju period 1301. 1379.

OSLOBAANJE OD PREVLSATI SUBICA

Period subica je slao poznat, Postovali su unutrasnju samostalnost bosne. Subici
su doveli Bosnu u blize veze sa dalmatinskim komunama i njihovim trgovcima. Ali
vlast subica spustavala je spoljnju politiku bosne. Zato je tek poslije smrti
Mladena II 1322. Bosna mogla da zaigra znacajniju ulogu u odmosima sa
drzavama i feudalcima u susjedstvu.

Jos 1319. Se Mladen II starao o sticeniku Stjepanu II kotr, Odabrao mu je za zenu

kcer Manjharda od Ortenbruga koruskog grofa ali su u cetvrtom stepenu srodstva
pa se nisu vjencali. Jedino se mogao brak sklopiti uz papsku dispenzaciju i Mladen
se trudio da je izdejstvuje. U prepisci sa papom je spomenuo kako bi to
iskorijenilo jeres u bosni.

Mladen II pocinnje da slabi nakon poraza od Milutina srpskog kralja u Humu.

Poceli se odmetati Sibenik i Trogir. Interese autonomije podrzavala je Venecija i
kada su ovi gradovi sklopili savez i priznali mletacku vlast izbilo je ogorceno
neprijateljstvo mladena i gradova sto im pomogase venecija. Poceli se odmetati i
vazali: Kurjakovici iz Krbave, Stjepanici izDonih Krajeva, Mihilovici iz Livna.
Opasnije od svega ta Mladena je bilo drzanje Karla Roberta.

Kada se Karlo ucvrtsio htio je da nametne nacin vldanja izgradjivan u Napuljskom

kraljevstvu jos od vremena Fridriha II Heontaufovca. TO je naislo na otpor . Prvo
su stradali Gizingi u Slavnoji 1316. Zatim Matija ak gospodar zapadne ugraske i
slovacke a onda i subici.

Sukobe u Hrvtskoj i Dlamaciji kralj je iskoristio za obracun sa Mladenom II . Prije

akcije je uzeo pod svoju neposrednu vlast Stjepana II kotromanica i uputio ga sa
slavosnkim banom Ivanom Babonicem u Hrvatsku. Krajem ljeta 1322. Saveznici
su poceli napadati Mladena koji je bio prisiljen povlaciti se. Mladen II je odlucio da
se preda kralju Karlu I i moli oprostaj. Prije toga kod Bliske blizu Poljica bio je
porazen od slavonskog bana Ivana babonezica. Iz Klisa je posao kralju Karlu koji
je dosao u Hrvatsku. Kralj ga je zatvorio i lisio banskog dostojanstva.

Bosna opet dolazi pod vrhovnu vlast Ugarske. Stjepan je za citavo vrijeme ostao
lojalan karlu i nasljedniku Lajosu, to je bilo vrijeme kad su odnosi sa ugaskm bili
najnepomuceniji. Iz izvora se vidi da anzujci nisu trazili od bosanskom bana da im
bude vazal sa tradicionalnim obavezama.

Poslije zarobljavanja Mladena II hrvatski velikasi koji su posluzili kao oruzje kralju
okrenuli su se protiv njega i novog bana ivana babonezica i osvojili kraljevski grad
Knin. Venecija se mijesala

Stjepan II stao je stranu Djure subica naspam kneza Nelipca. Sredinom ljeta 1324.
Djuro subic je sa pomocnim odredom bosanaca i sa zadranima posao da opsjeda
knin . Pocetkom juna doslo je do bitke kod Krke i sjuro je porazen i zarobljen.
Stjepan II je sam nastaio borbu protiv nelipca i trogirana. Jedno trogirsko upustvo
trazilo je da trogirski vojnici ratuju sa nelicinem ikurjakovicima protiv bosanskog
bana ali da ne prodiru na teritorij Bosne.

Zbog oboga sukoba su porogonjeni trogirski trgovci u bosni pa se 1326. Vodili

pregovori izmedju trogira i bosanskog bana o naknadi stete. Kad se je sljedeci
ban odlucio na borbu protiv hrvatskih velikasa stjepan je stao na njegovu stranu.
Imao je dakako svoje interese. Pridobio je Stjeoanice i obezbijedio vlast nad
Donjim Krajevima. Do proljeca 1326. Prosirio je svoju vlast i nad Krajinom izmedju
Neretve i Cetine. Nije poznato kad je zavladao Zavrjem, koje cine tri polja
Livanjsko Duvanjko i Glamocko. Poslije ovih borbi rezultat je bio znacajno
prosirenje bosanske drzavne teritorije cije su se granice pomjerile do linije koja je
spajala tok Cetine sa gornjim tokom Sane. Osamostalila se Bosna.

OSVAJANJE HUMA

U srbiji umire u novembru 1321. Milutin bez jasne slike o nasljednik. Dragutinov
sin Vladislav je istakao pretenzije zasnovane na Deevskom ugovoru ali
obesnaene ishodom rata koji se vodio izmedju milutina i Dragutina u prvoj
deceniji XIV vijeka. On je poceo borbu za raski presto oslanjajuci se na podrsku
ugarskih Anujaca i na nekadasnje oceve zemlje. Bosanski ban nije to mogao
iskoristiti jer se podudarilo sa borbama u hrvatskoj. Bura u hrvatkskoj se nije ni
stisala a Stefan Uros Decanski se ucvrstio na prestolu Nemanjica.

U sklopu Macvanske banovine koju je do smrti drzao Dragutin bile su do

posljednjih decenija XIII vijeka usora i soli. Ban stjepan je pruzao pomoc
dragutinovom sinu. Ali prvi se put javio sa titulom gospodara usore i soli u
porljece 1324. Kada su se pobjedom stefana urosa decanskog porptuno srusile
sve pozicije Dragutinovog sina u Srbiji. Ponovo bez uspostavljanja bosanske vlasti
nad Usoro mi Soli svakako se nije moglo izvrsiti bez saglasnosti kralja Karla I.

Hum je od konstantina zauzet i vracen u sastav srpske drzave 1318. Tu su se

ucvrstili Branivojevici. Poslije kraljeve smrti 1321, branivojevici su se poptuno
osamostalili prosrili svoju vlast na racun susjedne srpske vlastele i mijesali u
borbe u susjedstvu. Veneciju su zaduzili time sto su se borili protiv bajamonta
tijepola ali su se sukobili sa banom stjepanom. 1326. Savez stejapana i
dubrovcana protiv branivojevica. Branivojeci i nanijeli stetu dubrovcanima no to
nije bio razlog.

Srpaski vladar i sin mu Dusan nisu se zauzeli za vlastelu. Branivojevici su

porazeni. Posljednje borbe su se vodile jos do sredine juna 1326. A vec krajem
iduceg mjeseca posljednji aktivni Branivojevic Branije koji je prebegao srpskom
kralju zatvoren je u tamnicu. Uspjesno ratovanje protiv branivojevica koji su se
prostirali od Poljeca do Stona do donile Neretve i duz obale prema Dubrovniku.
Bosna dobija znatan dio huma. Dolina Neretve i zemljiste oko njenog usca dosle
su pod vlast bosanskog bana a time je Bosna izbila prvi put na obalu Jadranskog
mora i dobila jedan od najvise koristenih puteva iz Primorja u unutrasnjost.

Poslije osvajanja Huma ban Stjepan je poceo da se u tituli naziva gospodar

humski. Kao gospodar humske zemlje bosanski ban je s jedne strane bio izlozen
neprijateljstvu srbije. Od Dubrovcana je zatrazio da mu isplaciji mogori tada vec
simbolicni tribut od 76 perpera. Dubrovcani rekli da nisu duzni da placaju ovaj
neznatni tribut ni raskom kralju ni banu nosne ni humskom knezu vec samo
Dedicima iz Popova i nikome drugom.
1329. stjepan u otvorenom ratu sa srbijom poduzeo jedan pohod u oblasti
Polimlja. Bosanci su tada pustosili manastir Svetog Nikole u Banji. U tome kraju
negdje je bezbozne i pogane babune presreo srpski mladi kralj dusan i tesko
porazio. U jednoj banovoj povelji hvale se zasluge vlastelina Vuka Vukoslavica.
Vuk je u boju u Raskoj banu posmetnuo svoga konja na mjesto unijenog ali u
borbi i ovoga isikose na smrt. Poslije ovog poraza vjerovatno su prestale banove
ofanzivne akcije protiv Srbije.

Promjena na srpskom prijestolju 1331. Stvorila je izgleda mogusnost da se odnosi

izmedju Bosne i Srbije bar privremeno srede. Dubrovacki poslanici su 1332,
posredovali za mir i putovali od jednom vladaoca drugome. Izvori ne govore o
rezultatima ali ocito se smirlo neprijateljstvo.

Sukob durbrovnika i srba oko Stona. Stjepan polagao pravo na njega poveljom ga
dao dubrovcanima uz danak.

Jedan banov dijak je ponosno zabiljezio na kraju jedne povelje da ban Stjepan
drae od Save do mora i od Cetine do Drine.

UNUTRASNJA KONSOLIDACIJA BOSANSKE DRZAVE