DEPRESIJA Ovu brouru je osmislila Specijalna bolnica za psihijatriju

Kotor
Specijalna bolnica za psihi-
jatriju Kotor

kao dio projekta

"Ka inkluziji osoba sa mentalnim
poremeajem"
holandske NVO
Global Initiative on Psychiatry
DEPRESIJA

Hilversum and Sofia office

"Ako postoji pakao na zemlji, nai ete ga u

srcu depresivnog ovjeka", zapisao je Robert
Barton u svojoj Anatomiji melanholije
S obzirom na uestalost ovog poremeaja,
broura je namjenjena da ukratko predstavi os-
novne simptome poremeaja i preporui terapi-
jske intervencije.

Za sve dodatne informacije moete se obratiti

lokalnom Centru za mentalno zdravlje ili
Broura je finansijski podrana kroz
Specijalnoj bolnicu za psihijatriju
Informativna broura
bro ura
Kotor: MATRA program
Ministarstva inostranih poslova
tel: 032 330 920
fax: 032 330 922 Holandije
e-mail: spbdobrota@t-com.me
 UZROCI DEPRESIJA
Dananja psihijatrija smatra da je depresija
prvenstveno bolest emocija, odnosno
struktura u mozgu koje su odgovorne za
stvaranje i oblikovanje emocionalnih
odgovora. Osnovna karakteristika depresija
podrazumijeva pojavu tzv. patolokog
(bolesnog) raspoloenja, koje se
motivaciono, kvantitativno i kvalitativno
znaajno razikuje od normalne tuge.
Najvaniji uzroci koji se dovode u vezu sa
depresijama su:

Uticaj naslijea odn. genetike,
zakljuak koji se nametnuo kroz
praenje uestalosti depresija u
pojedinim porodicama.

Dejstvo ivotnog stresa

Druge psihijatrijske ili tjelesne
bolesti.
DEPRESIJA ILI TUGA ?
Jo su antiki narodi pravili razliku izmeu
tuge kao normalne reakcije na nepovoljne
ivotne okolnosti i melanholije (jedan od
oblika depresije) kao bolesti, kojoj je
svojstvena paraliua utuenost i ustajanja kada je esto i depresivno
destruktivnost i ije se javljanje ne moe
objasniti ivotnim nedaama.
Granice izmeu ove dvije emocije svakako
da nisu jasno iscrtane, meutim postoje
odreeni simptomi, koji se javljaju kod
depresija a nisu prisutni kod normalne
tuge.
Drugi poremeaji emocija
Gubitak radosti (anhedonija) je doivljaj koji
depresivni bolesnici dobro primjeuju i koji
je znatno manje prisutan kod tuge. Kada je
anhedonija umjereno izraena oni naputaju
omiljene aktivnosti (izlasci u drutvo,
gledanje TV-a, hobi, itd.). Produbljivanjem
depresije osjeaju da su presahnuli svi izvori
radovanja, pa ak ni u kontaktu sa voljenim
osobama, recimo djecom se ne javlja
oekivano radovanje. Pored toga, esto su
zaokupljeni strahovanjem od nasluenih,
preteih opasnosti i nesrea, te ih proima
uznemirenost, koja se ispoljava kao napetost,
pritisak u glavi, prsima, trbuhu. Osjeaj
bezosjeajnosti je odraz duboke
depresivnosti. Pacijenti izjavljuju da vie
nita ne osjeaju, ni radost, ni tugu, ni ljutnju,
da su hladni i emotivno prazni, pa ak da ni
tjelesni organi vie ne funkcioniu kako treba
(koa ne osjea dodir, itd.).
Poremeaji tjelesnih funkcija
Depresiju karakterie opte smanjenje
ivotnih i nagonskih dinamizama, koje se
manifestuje kroz gubitak ivotnog elana, te
uz prisustvo itavog niza tjelesnih simptoma.
Nesanica kod depresije se popravilu javlja
u vidu ranog jutarnjeg buenja, obino
nekoliko sati prije uobiajenog vremena
raspoloenje najizraenije.
Gubitak apetita esto prati i gubitak na
tjelesnoj teini i periodi zatvora (opstipacije).
Poremeaji seksualnosti najee kroz treba donijeti u konsultaciji sa ljekarem
smanjene ili potpuno odsustvo seksualne
elje. Pored toga, pacijenti se mogu aliti i na
razliite
vrste bolnih stanja sa glavoboljama ili
bolovima u leima.
Razmiljanja depresivne osobe
Za veinu depresivnih pacijenata svijet u
kome ive je lo, prepun nesavladivih
prepreka, siv i prazan. Budunost se
doivljava kao vrijeme novih patnji i
poniavanja, dok je prolost nepresuan izvor
potvrda i dokaza vlastite krivice i
nesposobnosti. Osjeanje line bezvrijednosti
takoe preplavljuje pacijenta (u normalnoj
tuzi svijet postaje bezvrijedan, dok u depresiji
bolesnik sebe doivljava bezvrijednim).
U najteim depresivnim stanjima, ovaj
zatvoreni krug dovodi do elje za
okonanjem nepodnoljive egizistencije na
jedini mogui nain samoubistvom (oko
10% pacijenata iz grupe najteih depresivnih
stanja izvri suicid).
LIJEENJE DEPRESIJE
Danas smatramo da u lijeenju depresija
treba primjenjivati kombinovani pristup
razliitih vrsta terapija:

Psihoterapije Kognitivno bihejvior
terapija ili drugi modaliteti.

Bioloka terapija koja prvestveno
podrazumijeva upotrebu ljekova iz
grupe antdepresiva.
U svakom sluaju odluku o vrsti lijeenja
psihijatrom jer rano otkrivanje i
blagovremeno lijeenje moe znaajno
promijeniti tok bolesti i omoguiti bri
oporavak depresivnog bolesnika.