UNIVERZITET U TRAVNIKU

FAKULTET ZA MENADMENT I POSLOVNU EKONOMIJU

POSLOVNA ETIKA
ETIKA I BIZNIS

Studenti: Sanjin Tankosic 2415/15

Ajla Cengic 140/15 Mentor : Prof. dr. Azra Hanic

SADRZAJ:

Uvod 1

Sta je biznis etika? .2

Definisanje drutveno odgovornog poslovanja i njegova uloga i znaaj3

Biznis etika i zakonska regulative 4

Moe li preduzee uopte i pretpostaviti postupke dobrog i loeg?.................................5

ta je socijalno preduzetnitvo? .6

Eticka odluka I eticka dilemma ..7

ta je menadment biznis etike? .8

Marketing,etika I moral9

Etika pitanja u odnosu kompanija .10

Mobing ..11

Kada mozete postati zrtva mobinga..12

ta poslodavac moe uiniti 13

Literatura ..14

Uvod
Posmatranje odnosa izmeu poslovanja i etike moe se proiriti na sam nain rada, na koritenje
ekonomskih i prirodnih resursa, na upravljanje preduzeem, vlasnike odnose, odnos prema
zaposlenima, kvalitet rada, odnos prema lokalnoj zajednici, religiji, dravi, prirodnom okruenju.

Zbog toga se esto govori o potrebi uvoenja etikog kodeksa u principe poslovanja, rada i
upravljanja u svim preduzeima. Tu se jo javlja dilema o tome da li je poslovna etika stvar line
savjesti direktora, menadera, slubenika ili je to rezultat zajednikog i kolektivnog morala neke
grupe, zajednice, sredine, drutva. U ovim vremenima, oznaenim kao doba globalizacije, ova
dva konfrontirana stava o odnosu izmeu poslovanja i etike dobijaju sve vie na znaaju i trae
to potpuniji odgovor, koji e biti obogaen svestranijim multidisciplinarnim istraivanjem.
ini se da je danas ovo pitanje ponovo aktuelizovano i postaje nezaobilazno, kako u

nerazvijenim i tranzicionim zemljama, tako i u onim najrazvijenim ekonomijama i socio

ekonomskim prostorima.

Od samog poetka poslovanja i razvoja preduzea i kompanija,sticanja profita, naina rada i

poslovanja, bogatstva i ostalih pogodnosti koje prua dobro i uspeno poslovanje namee se
jedno pitanje: da li poslovanjeima dodirnih taaka sa moralom i moralnim ponaanjem pojedinca
i grupa?
Moemo takodje imati i dilemu oko toga da li bogatstvo neminovno podrazumeva i sumnju,
zavist i nepoverenje u nainu sticanja, poreklu igomilanju istog. Posmatranje odnosa izmedju
poslovanja i etike moe
se proiriti na nain rada, korienje ekonomskih i prirodnih resursa,rukovodjenje preduzeem, v
lasnike odnose, odnos prema zaposlenima,kvalitet rada, odnos prema lokalnoj zajednici, religiji,
dravi. Mnogi ekonstatovati da istorijski razvoj ekonomskih odnosa ne ostavlja mnogo prostora
za tezu da su etika i poslovanje u neposrednoj vezi. Drugi e ipak rei da etika i nain rada i
poslovanja, upravljanje preduzeem i njegovoorganizovanje, nemaju ba nita zajednikog. Neki
e moda zakljuiti daekonomija nema ba nikakvu obavezu niti potrebu da bude moralna, a ima
ionih koji bi dodali da ekonomija i poslovanje, po svojoj sutini, ne moe bitietina sve i da bi to
i htela da bude. Na drugoj strani, postoji miljenje da poslovanje bez moralnihkriterijuma i
ekonomija bez poslovne etike ne mogu dati trajnije, stabilnije
iznaajnije rezultate, niti neku konkretnu zajednicu uiniti srenom i prosperitetnom. Zbog toga
se esto govori o potrebi uvodjenja etikogkodeksa u principe poslovanja, rada i rukovodjenja u
svim preduzeima. Tuse jo javlja dilema o tome da li je poslovna etika stvar line
savestidirektora, menadera, slubenika, radnika, ili je to rezultat kolektivnog izajednikog
morala neke grupe, zajednice, sredine, drutva. U dananjevreme, oznaeno kao doba
globalizacije, ova dva suprostavljena stava oodnosu izmedju poslovanja i etike dobijaju sve vie
na znaaju i trae
to potpuniji i hitniji odgovor koji e biti podupret svestranijiminterdisciplinarnim istraivanjem.
ini se da je danas ovo pitanje ponovoaktualizovano i ono postaje nezaobilazno, kako u
nerazvijenimzemljama,zemljama u procesu i periodu tranzicije, tako i u onim najrazvijenimekon
omijama i drutvenim prostorima.

Poslovna etika, pojam i definicija

Poslovna etika se odnosi naistinitost i pravednost oekivanja
drutva, potene konkurencije, oglaavanja, drutvenih odgovornosti, odnosa sa javnou,
ponaanja preduzea u zemlji i
inostranstvu.Poslovnu etiku moemo definisati kao primenu opteprihvaenihetikih naela u
procesu poslovanja preduzea i pojedinaca.

ta je biznis etika?

U uobiajenoj upotrebi, termini etika i moral esto su korieni u istom smislu.

U veini sluajeva, to je vjerovatno i ispravno rei, jer ovakav nain upotrebe navedenih termina
ne istie neke vee probleme u komunikaciji i razumijevanju stvari o poslovnoj etici.
Meutim, u namjeri da razjasnimo neke argumente, mnogi akademski autori su istakli razlike
izmeu ova dva pojma.Dakle, razgraniavanje u znaenju pojmova etike i morala sigurno ima
dosta poreenja I, slijedei ono to osjeamo, najbolji je nain da ih odvojimo.
Moral se tie normi, vrijednosti i vjerovanja ugraenih u drutvenim procesima koji definiu
dobro i loe za pojedinca ili drutvo. Pojam etike vee se za uenje morala i za skup razloga
kojima se objanjavaju specifina pravila i principi koji determiniu dobro i loe za datu
situaciju. Ova pravila i principi se zovu etike teorije.
Etika podrazumijeva procjenu i primjenu moralnih vrijednosti koje drutvo ili kultura prihvataju
kao svoje norme.Predloiti da pojedinci definiu sopstvene standarde ponaanja znai zalagati se
za moralnu anarhiju. Izvjesno zadovoljstvo moe se izvui iz pridravanja linog kodeksa
ponaanja, ali krenje tog kodeksa ne mora automatski da otvori ozbiljna etika pitanja.

Etiko ponaanje se, uglavnom, oslanja na dobar karakter.

Iako dobro vaspitanje moe da prui neku vrstu moralnog kompasa koji moe da pomogne
individui da odredi pravi smjer, a zatim prati put odluke da se uradi prava stvar, onda to nije
jedini faktor koji odreuje etiko ponaanje.
Obrazovni programi poslovne etike mogu dati oblik i razvoj etikih vrijednosti i ponaanja
mladih.Kompleksnost dananjeg drutva namee potrebu za dodatnim uputstvima pojedincima.
Njima treba pomoi da prepoznaju etike dileme koje e se, vjerovatno, pojaviti u njihovom
poslu, kao i pravila, zakon i norme koji se primjenjuju u tom kontekstu.
Na taj nain oni mogu da usvoje strategije i koriste ih kako bi doli do najboljih odluka.

Definisanje drutveno odgovornog poslovanja i njegova uloga i znaaj

Drutveno odgovorno poslovanje je koncept u kojem poslovni subjekt odluuje i na dobrovoljnoj

osnovi doprinosi boljem drutvu i istijoj ivotnoj okolini u saradnji sa ostalim stejkholderima.

Drutveno odgovorno poslovanje treba tretirati kao investiciju, a ne kao troak.

Nijedan biznis, veliki ili mali, nije odvojen od drutvenog ambijenta u kome posluje.
Uspjeh ili neuspjeh jednog, umnogome je odreen uspjehom ili neuspjehom onog drugog. Ljudi
su istinski zainteresovani za to na koji se nain preduzee ophodi prema njima, ivotnoj sredini i
drutvu uopte.
Ipak, nije dovoljno samo formalno objaviti svoju posveenost, jer prazne rijei bude
sumnjiavost.

Potrebno je demonstrirati svoju predanost i pokazati da je ona stvarna i da donosi stvarne

rezultate.To znai identifikovanje onih postupaka i akcija koji mogu donijeti dobrobit osnovnoj
djelatnosti preduzea i drutvu u cjelini, kao i komuniciranje i permanentni dijalog o njima.

Biznisetikaizakonskaregulative

Definiui biznis etiku kroz termine dobro i loe, moe se istai i pitanje podudaranja, odnosno
nepodudaranja sa zakonom.
Naravno, i zakon je definisan time ta je dobro, a ta loe, i zato i postoji preklapanje biznis etike
i zakona.
Naime, zakon je u biti institucionalizacija etike u specifine pravno socijalne norme, propise,
zabrane. Meutim, ova dva pojma nijesu ekvivalentna.

Moe li preduzee biti moralno odgovorno?

Da li je preduzee samo skupina individua koje rade pod jednim krovom, ili je preduzee ujedno
i pravni i moralni entitet?

Moe li preduzee uopte i pretpostaviti postupke dobrog i loeg?

Prvi argument nam istie da, osim to zaposleni u preduzeu imaju odgovornost za individualne
odluke koje donesu, takoe, i korporacija ima odreenu strukturu na osnovu koje se posluje po
unaprijed utvrenim ciljevima.
Drugi argument se odnosi na podrku moralne dimenzije drutvene odgovornosti koja je, u
stvari, ne samo ve pomenuta struktura donoenja odluka, ve je rije o manifestu uvjerenja i
vrijednosti koji se istiu kao dobro i loe u korporaciji i njenom djelovanju, nazvanom
organizaciona kultura.
Poslovne organizacije ulau poprilinu koliinu energije u pokuaj da izgrade imid uzornih
lanova zajednice, te da se ponaaju u skladu sa opteprihvaenim etikim naelima.
Biti drutveno odgovoran zasigurno nije jedinstven zadatak, s obzirom na to da je cilj
dvosmislen i kompleksan.
ini se kako u dananjem drutvu ne postoji opti konsenzus oko toga to je dobro, a to je loe.
U isto vrijeme, raste neslaganje oko brojnih spornih pitanja (poput ouvanja prirode).

ta je socijalno preduzetnitvo?

Socijalna preduzea su privatne organizacije koje ne posluju radi ostvarivanja profita (not-for
profit), a pruaju robu ili usluge koje su direktno povezane sa njihovim eksplicitnim ciljem da
rade za dobrobit zajednice.
Ona se oslanjaju na kolektivnu dinamiku koju stvara nekoliko vrsta stejkholdera koji su u
njihovim upravljakim tijelima i koji visoko vrednuju autonomiju ovih preduzea i snose
ekonomske rizike povezane sa njihovom djelatnou.

Kljuna fraza ovdje je ne posluju radi profita (notforprofit), to, meutim, nije isto to i
nedobitna organizacija (nonprofit).
Socijalna preduzea imaju za cilj stvaranje profita ona na taj nain obezbjeuju svoju
finansijsku odrivost, ali ne postoje prvenstveno radi finansijske dobiti, ve radi neke socijalne
misije.
Neophodno je stvaranje svijesti o biznis etici u poslu, njenom dalekosenom znaaju i koristima
za kompaniju, pojedinca i cijelo drutvo.
To moemo postii intenzivnom obukom, promocijom odgovornosti i morala, boljom i
kompletnijom zakonskom regulativom i veom inicijativom institucija i drave.

Etika odluka i etika dilema

Dva pojma, etika i dilema, nuno je objasniti, zapravo, protumaiti njihova pojedinana znaenja
da bismo razumjeli sintagmu etike dileme; kakva se oekuju ponaanja, odnosno koje funkcije
menaderi moraju posjedovati u poslovanju da bi postizali uspjehe i s kojim dilemama u tim
procesima se susreu.

Etika dilema u poslovanju podrazumijeva, na primjer, da u jednoj organizaciji postoji

sukobljenost izmeu finansijskog poslovanja trokova, prihoda i profita i drutvenog
funkcionisanja organizacije, tj. onoga to se smatra ispravnim djelovanjem.
Sa stanovita poslovne etike, osnovne vrijednosti organizacije sadrane su u najvanijim
komponentama odgovornog poslovanja: povjerenju, odgovornosti, integritetu, otvorenosti u
komunikaciji, ugledu.
S ovim korespondiraju i najvanije poslovne vrijednosti kao to su: kvalitet, dobro upravljanje,
inovativnost, efikasnost, usmjerenost ka korisniku, profitabilnost.
Usklaivanje poslovnih i etikih vrijednosti uvijek podrazumijeva odgovorno profesionalno
ponaanje, uvijek u cjelini zasnovano na primjeni osnovnih optih etikih principa.
Donoenje etikih odluka ne znai samo primjenu vrijednosti na svakodnevana pitanja.
Ono to predstavlja najvei izazov je situacija u kojoj se dvije ili vie vrijednosti nau nasuprot
jedna drugoj, a mi moramo da odluimo koja e da prevlada.

ta je menadment biznis etike?

Menadment ima zadatak da vodi preduzee na nain koji obezbjeuje potovanje okruenja,
zbog ekonomskog uspjeha i vladanja u skladu sa etikim standardima: propisanim normama
(zakonima) i moralnim normama (nepisanim pravilima ponaanja).
Uspjean i etian menadment su sinonimi. Postoji nekoliko korisnih predloga ta preduzea
mogu da uine radi sprovoenja etikog ponaanja, a to su:
Ponaajte se etiki,
Provjerite ljude koje zapoljavate,
Razvijte etiki kodeks koji ima smisla,
Organizujte etiku obuku,
Podstaknite etino ponaanje,
Stvorite mjesta, jedinice i druge strukturalne mehanizme koji se bave etikom. Istie se da etiko
ponaanje u poslovnim organizacijama predstavlja kompleksan problem sa izraenim
individualnim i situacionim dimenzijama.
Sprovoenje etinog ponaanja u poslovnim organizacijama je mogue, ali taj zadatak nije
nimalo lak.

Marketing, etika i moral

Marketing moe da nas zadovolji na mnogo naina, ali nam na neki nain i smeta.
To nam potvruje sukob izmeu razliitih skupova vrijednosti i normi uloga takmienja,
udnje, identiteta, pohlepe i straha u naem drutvu, zatim vrijednosti koje se odnose na
izvjesnost, pouzdanost u kvalitet, sukob izmeu elja da imamo usluge i proizvode koji su laki i
udobni za korienje i u koje moemo imati povjerenja, i elje da ti proizvodi i usluge ne budu
preskupi.

Znai, govoriti o marketingu isto je to i raspravljati o moralnom konfliktu.

Veliki broj incidenata u marketingu, poput lanog oglasa, zbunjujue ambalae, problematinog
ponaanja u prodaji, manipulacije, korupcije, zagaivanja, doveo je u pitanje prihvatljivost i
korisnost nekih marketinkih aktivnosti za drutvo.
Pitanja o tome to je u praksi marketinga prihvatljivo za drutvo, a to ne, koje su obaveze
strunjaka za marketing prema drutvu, sve su to teme iz podruja etike i drutvene odgovornosti
marketinga.

Etika u istraivanju marketinga je skup naela i smjernica koje reguliu cjelokupni proces
istraivanja, od njegovog ugovaranja, preko sprovoenja samog istraivanja do prezentacije
rezultata i postupanja sa dobijenim podacima.
Samo jasna istraivaka etika, kao i njena dosljedna i nedvosmislena primjena, omoguavaju
povjerenje javnosti u istraivanje trita i ispitivanje javnog mnjenja, kao i u subjekte koji ih
sprovode.Etika ini moralni okvir u kojem ljudi procjenjuju ta je pravedno u odnosu prema
drugima.
Ponekad ono sto je pravedno ili prihvatljivo za jednu osobu, ne mora biti i za drugu.
Uticaj interesnih strana Stejkholder u organizaciji je bilo koja grupa ili individua koja moe
uticati, ili na koju utie, postignuto od strane ciljeva organizacije.

Etika pitanja u odnosu kompanija

Zaposleni Neetiki odnos izmeu preduzea i zaposlenih pretpostavlja da su njihovi odnosi

meusobno suprotstavljeni, pa se moe naii na dvije bipolarne situacije: preduzee protiv
zaposlenog i zaposleni protiv preduzea.
Preduzea mogu preduzimati razne oblike pritisaka na svoje zaposlene.
Glavni motiv za takvo ponaanje preduzea je elja za brzom zaradom.
Rije je o preduzeima koja svoj uspjeh temelje na kratkoronim strategijama, koje imaju
najvee izglede za uspjeh u nerazvijenim zemljama.

Potroa (klijent) i biznis etika

Na poetku osamdesetih godina promijenila se dominantna sila u odnosu prodavac potroa.

Glavnu rije nemaju vie prodavci ve potroai.
Oni su sada oni koji kau dobavljaima kada i u kakvom obliku neto ele i obino diktiraju
uslove plaanja.
Kupci, koji su u periodu nedostatka proizvoda, a posebno izbora, bili u nepovoljnoj poziciji, sa
pojavom novih konkurenata i veom produkcijom dobili su priliku da biraju.
Sada kada imaju izbor, poinju mijenjati svoje navike, zahtjeve i polako postavljati uslove za
kupovinu robe koja vie nije u izrazito malim koliinama.
Kupci, pojedinci ili preduzea, zahtijevaju od proizvoaa, odnosno od dobavljaa, proizvode i
usluge prilagoene svojim potrebama i zahtjevima.

Dobavljai i konkurenti i biznis etika Konkurentska snaga dobavljaa jedna je od kljunih

konkurentskih sila. Dobavljai znatno utiu na konkurentski poloaj onih koje snabdijevaju.

Kvalitetom svojih materijala i sirovina koje nude, cijenom i pridravanjem dogovorenih rokova
isporuke, dobavljai direktno utiu na odvijanje proizvodnog procesa i kvaliteta finalnog
proizvoda svojih snabdjevaa, a samim tim i na njegovu prodajnu cijenu.
Dobavljai su interpretirani u smislu interesne strane, vani su sa uspjeh kompanije, jer e sirovi
materijali odrediti konaan kvalitet i cijenu proizvoda.
Zauzvrat, kompanija je potroa dobavljaa i prema tome je vana za uspjeh i preivljavanje
dobavljaa. Kada kompanija tretira dobavljaa kao vrijednog lana mree interesnih strana, a ne
samo kao izvor materijala, dobavlja e reagovati kada je to potrebno kompaniji.

Mobing

Mobing bi trebalo razumjeti kao stvaranje neprijateljskog radnog okruenja.

To je neprijateljski in, stvaranje neprijateljskog radnog okruenja koje se vri ne zbog toga to
jedno lice ima odreena lina svojstva, nego zbog drugih motiva, recimo linog animoziteta
prema rtvi mobinga, drugih linih motiva, recimo dopadljivosti, nedopadljivosti itd.

Mobing je specifino ponaanje kojim, na radnom mjestu, jedna osoba ili vie njih, due
vrijeme, psihiki zlostavlja i poniava drugu osobu u namjeri da ugrozi njen ugled, ast, ljudsko
dostojanstvo i integritet linosti.
Mobing zapoinje i odraava se neprijateljskim ili neetikim vidom komunikacije koja je
sistematski usmjerena protiv pojedinca koji je zbog toga gurnut u poziciju u kojoj je bespomoan
i u nemogunosti je da se odbrani, i ostaje u toj poziciji zbog postupaka mobinga koji se
neprestano ponavljaju.
To zlostavljanje se esto nastavlja sve dok zlostavljana osoba ne napusti radnu sredinu.
Nije, dakle, rije o novom virusu ili menaderskoj bolesti, ve o staroj pojavi koja je dobila
novo ime i podrazumijeva psihiki, mentalni i socijalni teror koji zaposleni trpi u kolektivu, a iji
su inicijatori njegov pretpostavljeni, kolege ili svi zajedno. I pored toga to nije rije o
zdravstvenom problemu, mobing je vrlo ozbiljna pojava koja moe u krajnjem sluaju da narui
zdravlje rtve.

Pri tome se istie mogunost da svako moe biti pogoen, bez obzira u kojoj sferi je zaposlen,
meu kolegama, kao i sa ueem ili po nalogu pretpostavljenih, i da je zbog toga veoma teko
odrediti tipian profil rtve.
Razlog tako loih meuljudskih odnosa i loe komunikacije moe biti razliita polna,
nacionalna, vjerska pripadnost, zavidnost meu kolegama zbog neijeg uspjenijeg rada,
iivljavanje rukovodeeg zbog nekih linih ili drugih problema, nepodudaranje miljenja sa
veinom i mnogi drugi.
U naoj ekonomiji se veliki broj zaposlenih susree sa ovim problemom, ali rijetko ko govori o
tome iz straha da se ne izgubi posao koji je tim rtvama itekako potreban.
Ljudi su spremni na trpeljivost samo da bi ostali u stalnom radnom odnosu ili bar kolikotoliko
obezbijedili sebi neka primanja. Prema smjeru akcija, mobing moemo podijeliti na horizontalni
i vertikalni.

Horizontalni se javlja meu radnicima koji su u jednakom poloaju u hijerarhijskoj organizaciji.

Osjeaj ugroenosti, ljubomora i zavist mogu podstai elju da se eliminie neki
kolega/koleginica, pogotovo ako postoji uvjerenje da njegova/njena eliminacija vodi napretku u
karijeri.
Sa druge strane, itava grupa radnika zbog unutranjih problema, napetosti i ljubomore moe
izabrati rtvenog jarca na kojem e dokazati da su snaniji i sposobniji.

Vertikalni se odnosi na situacije u kojima pretpostavljeni zlostavlja jednog podreenog radnika,

ili jednog po jednog radnika dok ne uniti itavu grupu (tzv. strateki mobing, bossing), ali i na
one u kojima jedna grupa radnika (podreenih) zlostavlja jednog pretpostavljenog. Bosing je u
velikoj mjeri izraen u Crnoj Gori gdje je, usljed privatizacije, u mnogim preduzeima bilo jasno
da novi vlasnici ne ele, a i nemaju sredstva potrebna za ulaganje.
Njihov jedini cilj bio je to vei profit u to kraem vremenu.
Vrijeanje, kritikovanje radnika, preoptereenost radnim zadacima, odbijanje slobodnih dana ili
godinjih odmora, crna su svakodnevica svih onih koji u tekim ekonomskim uslovima ne mogu
da napuste jedino mogue radno mesto, pogotovo ako se radi o sredinama sa velikim procentom
nezaposlenih.

Kada moete da posumnjate da ste rtva mobinga?

Ukoliko osjeate da ne moete da doete do rijei od kolega i nadreenih, stalno vas prekidaju u
razgovoru, odbijaju se i verbalni i neverbalni kontakti, izbjegavaju se pogledi, u pitanju je
mobing u vidu napada na mogunost adekvatnog komuniciranja.

Izolovani ste, niko vam se ne obraa, svi oko vas se ponaaju kao da ne postojite, premjetaju
vas daleko od ostalih kolega i rukovodioca, nijeste pozvani na zajednike sastanke, nijeste
pozvani da uestvujete na zajednikim proslavama.
U ovom sluaju u pitanju je napad na mogunost odravanja socijalnih odnosa.
uli ste neki tra o sebi koji je daleko od istine, kolege vam se smiju iza lea.
Vi osjeate napad na linu reputaciju Stalno vas vrijeaju i prigovaraju vam, kontroliu svaki va
pokret, pod kaznom ste non-stop.
Ne daju vam zadatke, odnijeli su vam kompjuter i telefon, zatrpavaju vas zadacima za ije
rjeavanje nijeste edukovani.
Va problem je mobing u vidu napada na kvalitet profesionalnog rada.

Moberi, u stvari, tee da prikriju nemo u nekoj drugoj sferi svog ivota (najee privatnog, tj.
u braku ili porodici), formirajui oko sebe grupu u kojoj dokazuju svoju mo i vanost.
rtve mobera su uglavnom mladi koji tek poinju da rade, ali i ljudi pred penzijom, vrlo
kreativni, ali i poteni ljudi, tjelesni invalidi.
Dakle, pravila nema!

ta poslodavac moe uiniti

Kao to je ve navedeno, mobing ima ozbiljne posljedice ne samo za rtve mobinga, nego i za
cijelu organizaciju.
Spreavanje i zaustavljanje mobinga u najveoj mjeri je odgovornost menadmenta.
Menaderi moraju jasno pokazati da se mobing nee tolerisati. Ipak, podrka rtvama mobinga
moe smanjiti negativne posljedice kad do mobinga ve doe.
Dakle, osnovno to menaderi mogu uiniti je:
Dobra radna okolina u kojoj se konflikti pravovremeno rjeavaju i u kojoj postoji otvorena
komunikacija, sprijeie pojavu mobinga. Radni zadaci moraju biti jasno definisani, kao i sve
dunosti i odgovornosti zaposlenih.
Komunikacija bi trebalo da bude otvorena, iskrena, pravovremena i efikasna.
Takoe, trebalo bi utvrditi procedure za rjeavanje konflikata na svim organizacionim nivoima.
Rukovodioci bi morali pratiti da li se sprovode procedure i koliko se uspjeno konflikti rjeavaju.
Glavni ljudi u organizaciji moraju jasno definisati to je mobing i ta je na radnom mjestu
prihvatljivo, a ta neprihvatljivo ponaanje.
Treba biti jasno da se od svih zaposlenih oekuje da se prema ostalima, bez izuzetka, ponaaju
civilizovano i sa potovanjem.
Takoe, treba biti jasno izraeno da organizacija podrava pravo svih zaposlenih da rade u
okolini u kojoj nema mobinga.
Pritom, vodei ljudi u organizaciji svojim ponaanjem moraju biti primjer svima ostalima.
to mobing due traje, a da niko u organizaciji ne reaguje, njegove su posljedice ozbiljnije i tee
ih je sanirati.
Ako zlostavlja moe nesmetano zlostavljati rtvu, to je poruka i njemu, a i ostalima da se takvo
ponaanje preutno tolerie i da moe slobodno tako nastaviti.
Zato rukovodioci moraju biti edukovani da znaju prepoznati rane znakove mobinga i primjereno
na njih reagovati.

rtva mobinga mora znati koga o tome treba izvijestiti, kako izgleda istraga i u kojem e se roku
sprovesti. Istraga treba biti sprovedena brzo i moraju se prikupiti sve bitne injenice.
Osoba koja sprovodi istragu mora odvojeno razgovarati sa obje strane i biti pravedna i
objektivna. Prituba i razgovor moraju se dokumentovati.
Svi zaposleni moraju biti svjesni da se od njih oekuje profesionalno i civilizovano ponaanje.
Politika nulte tolerancije za nasilje treba biti jasno naglaena prilikom zapoljavanja novih
ljudi u organizaciji.
Takoe, zaposlene treba edukovati da prepoznaju prve znakove mobinga, i kako u tom sluaju
postupiti. Kako sainiti i sprovesti etiki kodeks Veina kompanija zapone proces formiranja
programa organizacione etike, razvijajui kodeks ponaanja koji predstavlja formalnu izjavu koje
opisuje ta organizacija oekuje od svojih zaposlenih.
Takve izjave mogu imati tri razliita oblika: etiki kodeks, kodeks ponaanja i izjavu o
vrijednosti. Etiki kodeks je najvie sveobuhvatan i sastoji se od optih iskaza, ponekad
altruistinih ili inspirativnih, koji slue kao principi i osnova za pravila ponaanja.

Etiki kodeks generalno definie metode za prijavljivanje prekraja, disciplinski postupak za

prekraje, kao i strukturu procesa.
Kodeks ponaanja je pisani dokument koji moe da sadri neke inspirativne izjave, ali obino se
navode prihvatljive ili neprihvatljive vrste ponaanja. Kod ponaanja je vie slian regulatornom
skupu pravila i, kao takav, tei da izazove manje rasprave o konkretnim akcijama.

Prednosti etikih kodeksa:

Zaposleni poinju da razmiljaju o etikim pitanjima prije nego se sa njima susretnu u realnim
poslovnim situacijama;
Omoguava se zaposlenima da odbiju izvravanje neetikih aktivnosti;
Definiu se granice prihvatljivog i neprihvatljivog ponaanja;
Pomae se uvoenju zaposlenih u etiko ponaanje i njihovo poduavanje;
Omoguava se menadmentu preduzea da jasno definie ta smatra neetikim ponaanjem;
Formiranje etikih komisija.

Etiki kodeksi predstavljaju izjave o normama i uvjerenjima preduzea, izraavaju oekivanja

menadera o ponaanju i razmiljanju zaposlenih.
Njihova namjera je da podstaknu nain razmiljanja i modele odnosa koji e dovesti do eljenog
ponaanja.

Etiki kodeks trebalo bi da upuuje na opta moralna naela i da pomae u izgradnji moralne
atmosfere unutar preduzea.
Cilj kodeksa je:
Da doprinese obavljanju poslovnih aktivnosti u duhu poslovnog morala, dobrih poslovnih
obiaja i naela savjesnosti i potenja;
 Da omogui transparentnost poslovanja kompanija i institucija.

ZAKLJUCAK

Savremena ekonomska i poslovna dinamika trai sve veu otvorenost,slobodu i liberalizam

svih ekonomskih subjekata. To podrazumeva visok stepen poverenja ili socijalnog kapitala,
odnosno pokree dilemu o odnosuizmedju ekonomije i etike. Novija istraivanja u ovoj
oblasti pokazuju daodsustvo etikih normi u poslovanju nanosi veliku tetu kako
pojedinimkompanijama, tako i ukupnoj svetskoj ekonomiji.Zbog toga se ovoj
temi posveuje sve vie panje u istraivanjima i edukaciji.

Literatura
Poslovna etika u funkciji managementa,

Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci, god. 21., sv. 1, 2003., str. 53-63. 8. Fisher, J.:

Surface and deep approaches to business ethics; Leadership & Organization Development Journal, Vol.
24,

br. 2, 2003., str. 96 101. 9. Karpati, T.:

Etika u gospodarstvu, Grafika, Osijek, 2001. 10. Klai, B.: Rjenik stranih rijei,

Nakladni zavod Matice Hrvatske, Zagreb, 1983.