Professional Documents
Culture Documents
Etika I Biznis I Godina
Etika I Biznis I Godina
FAKULTETZAMENADMENT I POSLOVNUEKONOMIJU
POSLOVNA ETIKA
ETIKA I BIZNIS
Uvod 1
Sta je biznis etika? .2
ta je socijalno preduzetnitvo? .6
Marketing,etika I moral9
Mobing ..11
Uvod
Posmatranje odnosa izmeu poslovanja i etike moe se proiriti na sam nain rada, na koritenje
ekonomskih i prirodnih resursa, na upravljanje preduzeem, vlasnike odnose, odnos prema
zaposlenima, kvalitet rada, odnos prema lokalnoj zajednici, religiji, dravi, prirodnom okruenju.
Zbog toga se esto govori o potrebi uvoenja etikog kodeksa u principe poslovanja, rada i
upravljanja u svim preduzeima. Tu se jo javlja dilema o tome da li je poslovna etika stvar line
savjesti direktora, menadera, slubenika ili je to rezultat zajednikog i kolektivnog morala neke
grupe, zajednice, sredine, drutva. U ovim vremenima, oznaenim kao doba globalizacije, ova
dva konfrontirana stava o odnosu izmeu poslovanja i etike dobijaju sve vie na znaaju i trae
to potpuniji odgovor, koji e biti obogaen svestranijim multidisciplinarnim istraivanjem.
ini se da je danas ovo pitanje ponovo aktuelizovano i postaje nezaobilazno, kako u
nerazvijenim i tranzicionim zemljama, tako i u onim najrazvijenim ekonomijama i socio
ekonomskim prostorima.
ta je biznis etika?
Biznisetikaizakonskaregulative
Definiui biznis etiku kroz termine dobro i loe, moe se istai i pitanje podudaranja, odnosno
nepodudaranja sa zakonom.
Naravno, i zakon je definisan time ta je dobro, a ta loe, i zato i postoji preklapanje biznis etike
i zakona.
Naime, zakon je u biti institucionalizacija etike u specifine pravno socijalne norme, propise,
zabrane. Meutim, ova dva pojma nijesu ekvivalentna.
Moe li preduzee biti moralno odgovorno?
Da li je preduzee samo skupina individua koje rade pod jednim krovom, ili je preduzee ujedno
i pravni i moralni entitet?
Prvi argument nam istie da, osim to zaposleni u preduzeu imaju odgovornost za individualne
odluke koje donesu, takoe, i korporacija ima odreenu strukturu na osnovu koje se posluje po
unaprijed utvrenim ciljevima.
Drugi argument se odnosi na podrku moralne dimenzije drutvene odgovornosti koja je, u
stvari, ne samo ve pomenuta struktura donoenja odluka, ve je rije o manifestu uvjerenja i
vrijednosti koji se istiu kao dobro i loe u korporaciji i njenom djelovanju, nazvanom
organizaciona kultura.
Poslovne organizacije ulau poprilinu koliinu energije u pokuaj da izgrade imid uzornih
lanova zajednice, te da se ponaaju u skladu sa opteprihvaenim etikim naelima.
Biti drutveno odgovoran zasigurno nije jedinstven zadatak, s obzirom na to da je cilj
dvosmislen i kompleksan.
ini se kako u dananjem drutvu ne postoji opti konsenzus oko toga to je dobro, a to je loe.
U isto vrijeme, raste neslaganje oko brojnih spornih pitanja (poput ouvanja prirode).
ta je socijalno preduzetnitvo?
Socijalna preduzea su privatne organizacije koje ne posluju radi ostvarivanja profita (not-for
profit), a pruaju robu ili usluge koje su direktno povezane sa njihovim eksplicitnim ciljem da
rade za dobrobit zajednice.
Ona se oslanjaju na kolektivnu dinamiku koju stvara nekoliko vrsta stejkholdera koji su u
njihovim upravljakim tijelima i koji visoko vrednuju autonomiju ovih preduzea i snose
ekonomske rizike povezane sa njihovom djelatnou.
Kljuna fraza ovdje je ne posluju radi profita (notforprofit), to, meutim, nije isto to i
nedobitna organizacija (nonprofit).
Socijalna preduzea imaju za cilj stvaranje profita ona na taj nain obezbjeuju svoju
finansijsku odrivost, ali ne postoje prvenstveno radi finansijske dobiti, ve radi neke socijalne
misije.
Neophodno je stvaranje svijesti o biznis etici u poslu, njenom dalekosenom znaaju i koristima
za kompaniju, pojedinca i cijelo drutvo.
To moemo postii intenzivnom obukom, promocijom odgovornosti i morala, boljom i
kompletnijom zakonskom regulativom i veom inicijativom institucija i drave.
Dva pojma, etika i dilema, nuno je objasniti, zapravo, protumaiti njihova pojedinana znaenja
da bismo razumjeli sintagmu etike dileme; kakva se oekuju ponaanja, odnosno koje funkcije
menaderi moraju posjedovati u poslovanju da bi postizali uspjehe i s kojim dilemama u tim
procesima se susreu.
Menadment ima zadatak da vodi preduzee na nain koji obezbjeuje potovanje okruenja,
zbog ekonomskog uspjeha i vladanja u skladu sa etikim standardima: propisanim normama
(zakonima) i moralnim normama (nepisanim pravilima ponaanja).
Uspjean i etian menadment su sinonimi. Postoji nekoliko korisnih predloga ta preduzea
mogu da uine radi sprovoenja etikog ponaanja, a to su:
Ponaajte se etiki,
Provjerite ljude koje zapoljavate,
Razvijte etiki kodeks koji ima smisla,
Organizujte etiku obuku,
Podstaknite etino ponaanje,
Stvorite mjesta, jedinice i druge strukturalne mehanizme koji se bave etikom. Istie se da etiko
ponaanje u poslovnim organizacijama predstavlja kompleksan problem sa izraenim
individualnim i situacionim dimenzijama.
Sprovoenje etinog ponaanja u poslovnim organizacijama je mogue, ali taj zadatak nije
nimalo lak.
Marketing moe da nas zadovolji na mnogo naina, ali nam na neki nain i smeta.
To nam potvruje sukob izmeu razliitih skupova vrijednosti i normi uloga takmienja,
udnje, identiteta, pohlepe i straha u naem drutvu, zatim vrijednosti koje se odnose na
izvjesnost, pouzdanost u kvalitet, sukob izmeu elja da imamo usluge i proizvode koji su laki i
udobni za korienje i u koje moemo imati povjerenja, i elje da ti proizvodi i usluge ne budu
preskupi.
Veliki broj incidenata u marketingu, poput lanog oglasa, zbunjujue ambalae, problematinog
ponaanja u prodaji, manipulacije, korupcije, zagaivanja, doveo je u pitanje prihvatljivost i
korisnost nekih marketinkih aktivnosti za drutvo.
Pitanja o tome to je u praksi marketinga prihvatljivo za drutvo, a to ne, koje su obaveze
strunjaka za marketing prema drutvu, sve su to teme iz podruja etike i drutvene odgovornosti
marketinga.
Etika u istraivanju marketinga je skup naela i smjernica koje reguliu cjelokupni proces
istraivanja, od njegovog ugovaranja, preko sprovoenja samog istraivanja do prezentacije
rezultata i postupanja sa dobijenim podacima.
Samo jasna istraivaka etika, kao i njena dosljedna i nedvosmislena primjena, omoguavaju
povjerenje javnosti u istraivanje trita i ispitivanje javnog mnjenja, kao i u subjekte koji ih
sprovode.Etika ini moralni okvir u kojem ljudi procjenjuju ta je pravedno u odnosu prema
drugima.
Ponekad ono sto je pravedno ili prihvatljivo za jednu osobu, ne mora biti i za drugu.
Uticaj interesnih strana Stejkholder u organizaciji je bilo koja grupa ili individua koja moe
uticati, ili na koju utie, postignuto od strane ciljeva organizacije.
Kvalitetom svojih materijala i sirovina koje nude, cijenom i pridravanjem dogovorenih rokova
isporuke, dobavljai direktno utiu na odvijanje proizvodnog procesa i kvaliteta finalnog
proizvoda svojih snabdjevaa, a samim tim i na njegovu prodajnu cijenu.
Dobavljai su interpretirani u smislu interesne strane, vani su sa uspjeh kompanije, jer e sirovi
materijali odrediti konaan kvalitet i cijenu proizvoda.
Zauzvrat, kompanija je potroa dobavljaa i prema tome je vana za uspjeh i preivljavanje
dobavljaa. Kada kompanija tretira dobavljaa kao vrijednog lana mree interesnih strana, a ne
samo kao izvor materijala, dobavlja e reagovati kada je to potrebno kompaniji.
Mobing
Mobing je specifino ponaanje kojim, na radnom mjestu, jedna osoba ili vie njih, due
vrijeme, psihiki zlostavlja i poniava drugu osobu u namjeri da ugrozi njen ugled, ast, ljudsko
dostojanstvo i integritet linosti.
Mobing zapoinje i odraava se neprijateljskim ili neetikim vidom komunikacije koja je
sistematski usmjerena protiv pojedinca koji je zbog toga gurnut u poziciju u kojoj je bespomoan
i u nemogunosti je da se odbrani, i ostaje u toj poziciji zbog postupaka mobinga koji se
neprestano ponavljaju.
To zlostavljanje se esto nastavlja sve dok zlostavljana osoba ne napusti radnu sredinu.
Nije, dakle, rije o novom virusu ili menaderskoj bolesti, ve o staroj pojavi koja je dobila
novo ime i podrazumijeva psihiki, mentalni i socijalni teror koji zaposleni trpi u kolektivu, a iji
su inicijatori njegov pretpostavljeni, kolege ili svi zajedno. I pored toga to nije rije o
zdravstvenom problemu, mobing je vrlo ozbiljna pojava koja moe u krajnjem sluaju da narui
zdravlje rtve.
Pri tome se istie mogunost da svako moe biti pogoen, bez obzira u kojoj sferi je zaposlen,
meu kolegama, kao i sa ueem ili po nalogu pretpostavljenih, i da je zbog toga veoma teko
odrediti tipian profil rtve.
Razlog tako loih meuljudskih odnosa i loe komunikacije moe biti razliita polna,
nacionalna, vjerska pripadnost, zavidnost meu kolegama zbog neijeg uspjenijeg rada,
iivljavanje rukovodeeg zbog nekih linih ili drugih problema, nepodudaranje miljenja sa
veinom i mnogi drugi.
U naoj ekonomiji se veliki broj zaposlenih susree sa ovim problemom, ali rijetko ko govori o
tome iz straha da se ne izgubi posao koji je tim rtvama itekako potreban.
Ljudi su spremni na trpeljivost samo da bi ostali u stalnom radnom odnosu ili bar kolikotoliko
obezbijedili sebi neka primanja. Prema smjeru akcija, mobing moemo podijeliti na horizontalni
i vertikalni.
Horizontalni se javlja meu radnicima koji su u jednakom poloaju u hijerarhijskoj organizaciji.
Osjeaj ugroenosti, ljubomora i zavist mogu podstai elju da se eliminie neki
kolega/koleginica, pogotovo ako postoji uvjerenje da njegova/njena eliminacija vodi napretku u
karijeri.
Sa druge strane, itava grupa radnika zbog unutranjih problema, napetosti i ljubomore moe
izabrati rtvenog jarca na kojem e dokazati da su snaniji i sposobniji.
Ukoliko osjeate da ne moete da doete do rijei od kolega i nadreenih, stalno vas prekidaju u
razgovoru, odbijaju se i verbalni i neverbalni kontakti, izbjegavaju se pogledi, u pitanju je
mobing u vidu napada na mogunost adekvatnog komuniciranja.
Izolovani ste, niko vam se ne obraa, svi oko vas se ponaaju kao da ne postojite, premjetaju
vas daleko od ostalih kolega i rukovodioca, nijeste pozvani na zajednike sastanke, nijeste
pozvani da uestvujete na zajednikim proslavama.
U ovom sluaju u pitanju je napad na mogunost odravanja socijalnih odnosa.
uli ste neki tra o sebi koji je daleko od istine, kolege vam se smiju iza lea.
Vi osjeate napad na linu reputaciju Stalno vas vrijeaju i prigovaraju vam, kontroliu svaki va
pokret, pod kaznom ste non-stop.
Ne daju vam zadatke, odnijeli su vam kompjuter i telefon, zatrpavaju vas zadacima za ije
rjeavanje nijeste edukovani.
Va problem je mobing u vidu napada na kvalitet profesionalnog rada.
Moberi, u stvari, tee da prikriju nemo u nekoj drugoj sferi svog ivota (najee privatnog, tj.
u braku ili porodici), formirajui oko sebe grupu u kojoj dokazuju svoju mo i vanost.
rtve mobera su uglavnom mladi koji tek poinju da rade, ali i ljudi pred penzijom, vrlo
kreativni, ali i poteni ljudi, tjelesni invalidi.
Dakle, pravila nema!
ta poslodavac moe uiniti
Kao to je ve navedeno, mobing ima ozbiljne posljedice ne samo za rtve mobinga, nego i za
cijelu organizaciju.
Spreavanje i zaustavljanje mobinga u najveoj mjeri je odgovornost menadmenta.
Menaderi moraju jasno pokazati da se mobing nee tolerisati. Ipak, podrka rtvama mobinga
moe smanjiti negativne posljedice kad do mobinga ve doe.
Dakle, osnovno to menaderi mogu uiniti je:
Dobra radna okolina u kojoj se konflikti pravovremeno rjeavaju i u kojoj postoji otvorena
komunikacija, sprijeie pojavu mobinga. Radni zadaci moraju biti jasno definisani, kao i sve
dunosti i odgovornosti zaposlenih.
Komunikacija bi trebalo da bude otvorena, iskrena, pravovremena i efikasna.
Takoe, trebalo bi utvrditi procedure za rjeavanje konflikata na svim organizacionim nivoima.
Rukovodioci bi morali pratiti da li se sprovode procedure i koliko se uspjeno konflikti rjeavaju.
Glavni ljudi u organizaciji moraju jasno definisati to je mobing i ta je na radnom mjestu
prihvatljivo, a ta neprihvatljivo ponaanje.
Treba biti jasno da se od svih zaposlenih oekuje da se prema ostalima, bez izuzetka, ponaaju
civilizovano i sa potovanjem.
Takoe, treba biti jasno izraeno da organizacija podrava pravo svih zaposlenih da rade u
okolini u kojoj nema mobinga.
Pritom, vodei ljudi u organizaciji svojim ponaanjem moraju biti primjer svima ostalima.
to mobing due traje, a da niko u organizaciji ne reaguje, njegove su posljedice ozbiljnije i tee
ih je sanirati.
Ako zlostavlja moe nesmetano zlostavljati rtvu, to je poruka i njemu, a i ostalima da se takvo
ponaanje preutno tolerie i da moe slobodno tako nastaviti.
Zato rukovodioci moraju biti edukovani da znaju prepoznati rane znakove mobinga i primjereno
na njih reagovati.
rtva mobinga mora znati koga o tome treba izvijestiti, kako izgleda istraga i u kojem e se roku
sprovesti. Istraga treba biti sprovedena brzo i moraju se prikupiti sve bitne injenice.
Osoba koja sprovodi istragu mora odvojeno razgovarati sa obje strane i biti pravedna i
objektivna. Prituba i razgovor moraju se dokumentovati.
Svi zaposleni moraju biti svjesni da se od njih oekuje profesionalno i civilizovano ponaanje.
Politika nulte tolerancije za nasilje treba biti jasno naglaena prilikom zapoljavanja novih
ljudi u organizaciji.
Takoe, zaposlene treba edukovati da prepoznaju prve znakove mobinga, i kako u tom sluaju
postupiti. Kako sainiti i sprovesti etiki kodeks Veina kompanija zapone proces formiranja
programa organizacione etike, razvijajui kodeks ponaanja koji predstavlja formalnu izjavu koje
opisuje ta organizacija oekuje od svojih zaposlenih.
Takve izjave mogu imati tri razliita oblika: etiki kodeks, kodeks ponaanja i izjavu o
vrijednosti. Etiki kodeks je najvie sveobuhvatan i sastoji se od optih iskaza, ponekad
altruistinih ili inspirativnih, koji slue kao principi i osnova za pravila ponaanja.
Etiki kodeks trebalo bi da upuuje na opta moralna naela i da pomae u izgradnji moralne
atmosfere unutar preduzea.
Cilj kodeksa je:
Da doprinese obavljanju poslovnih aktivnosti u duhu poslovnog morala, dobrih poslovnih
obiaja i naela savjesnosti i potenja;
Da omogui transparentnost poslovanja kompanija i institucija.
ZAKLJUCAK
Savremena ekonomska i poslovna dinamika trai sve veu otvorenost,slobodu i liberalizam svih
ekonomskih subjekata. To podrazumeva visok stepen poverenja ili socijalnog kapitala, odnosno
pokree dilemu o odnosuizmedju ekonomije i etike. Novija istraivanja u ovoj oblasti pokazuju
daodsustvo etikih normi u poslovanju nanosi veliku tetu kako pojedinimkompanijama, tako i
ukupnoj svetskoj ekonomiji.Zbog toga se ovoj temi posveuje sve vie panje u istraivanjima i
edukaciji.Etike odnose unutar samih kompanija. Na drugojstrani, pojedinac koji ne poseduje
elementarne principe line poslovne etike iima deficit ukupnih moralnih standarda, uvek je
spreman da izvri prevaru da stavi svoje licne interese iznad svojih drugih
, i z n a d n o r m i poslovnog morala i ljudskog odnosa, da narui poslovnu klimu i
atmosferu.Osnovno pitanje koje se postavlja u analizi poslovne etike i odnosa u poslovanju
moralno ili nije? Odrediti granicu poslovne etike predstavljav e l i k i i z a z o v z a s v a k o g
rukovodioca i menadera, ali i za sve zaposleneljude.
Literatura
Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci, god.21., sv. 1, 2003., str. 53-63. 8. Fisher, J.:
Surface and deep approaches to business ethics; Leadership & Organization Development Journal, Vol.
24,
Etika u gospodarstvu, Grafika, Osijek, 2001. 10. Klai, B.: Rjenik stranih rijei,