kola: I.

Gimnazija Osijek
Nastavni predmet: Filozofija
Razred: 4.a
Mentor: prof. Mirta Omazi
Kandidat: Vedrana Plazibat
kolska godina: 2016./17.

PISMENA PRIPREMA
ZA IZVOENJE NASTAVNE JEDINICE
IZ FILOZOFIJE

NASTAVNA ILI TEMATSKA CJELINA: ovjek

NASTAVNA JEDINICA: Albert Camus: Mit o Sizifu

TIP NASTAVNOG SATA: sat uenja novog gradiva

II. PEDAGOSKI, DIDAKTIKI I METODIKI PODACI O NASTAVNOJ
JEDINICI:

Oekivani ishodi uenja:

Kognitivni
Nakon odrade nastavne jedinice, uenici e moi:
- definirati filozofiju apsurda
- objasniti znaenje Camusa u okvirima egzistencijalizma
- interpretirati Camusovo vienje apsurda u svijetu
- staviti u odnos ovjeka i svijet
- prikazati Mit o Sizifu u kontekstu Camusova uenja

Afektivni
Nakon odrade nastavne jedinice, uenici e moi:
- opravdati svoje miljenje o smislu ivota
- ispitati svoje stavove o samoubojstvu
- usporediti svoj stav sa stavom koji iznosi Camus

Psihomotoriki
Nakon odrade nastavne jedinice, uenici e moi:
- artikulirati osnovne teze u tekstu Alberta Camusa
- koristiti Camusove stavove u stvaranju vlastitih

Korelacije s drugim predmetima: Hrvatski jezik

NASTAVNE METODE: metoda itanja i rada na tekstu, metoda razgovora, dijalog, metoda
objanjavanja
OBLICI RADA: individualni rad, frontalni pristup, cijeli razred

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: ploa, udbenik

LITERATURA ZA UENIKE:

Rekovac, Tomislav A. Camus, MIT O SIZIFU, u: Filozofija, udbenik filozofije za 4.

razred gimnazije, Zagreb: Profil, 2008. str. 404. 405.

LITERATURA ZA NASTAVNIKE:

Anzenbacher, Arno Egzistencijalizam, u: Filozofija, uvod u filozofiju, Zagreb: kolska

knjiga, 1995. str. 34. - 35.
Kalin, Boris Albert Camus u: Filozofija, uvod i povijest, Zagreb: kolska knjiga, 2015. str.
314. - 316.
Rekovac, Tomislav A. Camus, MIT O SIZIFU, u: Filozofija, udbenik filozofije za 4.
razred gimnazije, Zagreb: Profil, 2008. str. 404. 405.
Skupina autora Albert Camus, u: itanka 4, udbenik za 4.razred gimnazije, Zagreb:
kolska knjiga, 2007. str. 137. 141.
RAZRADA NASTAVNOG SATA
ETAPE NASTAVNOG SATA:

UVODNI DIO (12 minuta):

Poetak sata. Ulazim u razred i pozdravljam uenike. Nakon toga, govorim im da je tema koju
emo danas raditi filozofski esej Alberta Camusa Mit o Sizifu. Piem naslov na plou. Tvrdim
da je Camus djelovao izmeu dva rata te se utjecaj toga vidi u njegovom djelovanju i opusu.
Iznosim da je jedan od osnovnih problema filozofije 20. stoljea problem egzistencije te da je
Camus razvio filozofiju apsurda koja ulazi u misaoni tijek knjievnog i filozofskog smjera
egzistencijalizam. Na plou piem natuknice 'egzistencijalizam' i 'filozofija apsurda'.
Iznosim da je Camus pisao roman Stranac i Mit o Sizifu paralelno (oba 1942.) te stoga imaju
neke zajednike karakteristike. Kako bismo povezali gradivo filozofije i hrvatskog jezika,
upitam uenike koje Camusovo djelu su obradili na satu knjievnosti. Oekujem odgovor
Stranac. Za poetak emo se prisjetiti problematike romana Stranac. Postavljam im pitanje:
to opisuje roman Stranac? Oekujem odgovor: ivot francuskog slubenika Mersaulta koji je
ivio miran, izoliran i ravnoduan ivot. Nije pokazivao emocije, nije osjeao bol ni ljepotu
ivota. Takoer se referiram na neke od dogaaja u romanu kako bih potkrijepila tu tvrdnju.
Primjerice, smrt majke i njezin sprovod na kojem on ne pokazuje osjeaje ili kako je
hladnokrvno ekao presudu za ubojstvo Alirca (optuba se temelji na njegovoj beutnosti).
Mersault ne prihvaa drutvene norme i obrasce ponaanja te je stoga stranac u drutvu.
Istiem da je apsurd u djelu prikazan i na nain da drutvo pokuava racionalno objasniti
iracionalne dogaaje (upravo u tom lei apsurdnost, jer prema egzistencijalistima ovjekov
ivot nema vie znaenje, niti u svijetu postoji racionalan poredak).
Nakon referiranja na djelo Stranac, iznosim nekoliko podataka o Camusu i eseju Mit o Sizifu.
Tvrdim da djelo Mit o Sizifu odraava osjeaj bespomonosti koji je zahvatio velik dio
njegova narataja te prikazuje ivot kao niz apsurda. Sve to je utjecaj patnje, nasilja, zloina i
smrti. ovjek je pred njima kao drutveno bie bespomoan, ali kao pojedinac on ostvaruje
svoju slobodu tako da prihvati takvo apsurdno stanje kao svoju ivotu filozofiju (ovdje se
ponovno referiram na filozofiju apsurda). Takoer navodim da Camus trai odgovore na
pitanja: Kako potovati ljudski ivot? i Kako argumentirati potovanje ljudskog ivota u
svijetu lienom smisla? Ta dva pitanja piem na plou. Nadalje, istiem da su neki filozofi,
primjerice Kirekegaard, smisao pronali u Bogu, to za Camusa nije sluaj. Za Camusa
mogunost Boga kao krajnjeg smisla je iskljuena, a upravo iz toga proizlazi krajnja
apsurdnost egzistencije koju ovjek mora izdrati. Takoer napominjem da je napisao jo
jedan filozofski esej pod naslovom Pobunjeni ovjek (1951.) u kojoj iznosi da je smisao
ovjekova ivota u njegovoj pobuni protiv ivotnog apsurda i ljudskoj solidarnosti. Na plou
piem natuknicu Pobunjeni ovjek (1951.) Iako Camus istie ono negativno u svijetu (apsurd i
kriza humaniteta), ustrajno traga za onim afirmativnim, za pozitivnim vrijednostima (ljubav,
nada, ljepota, svjetlost i srea).

OBRADA NOVOG GRADIVA (25 MINUTA):

Govorim uenicima da se tekst koji emo itati nalazi na stranici 404. u njihovim
udbenicima. Upitam ih eli li netko itati prvi dio oznaen sa [1]. Ako nema dobrovoljaca,
sama prozivam uenika. Nakon proitanog dijela teksta postavljam pitanje: Koje je, prema
Camusu, temeljno pitanje filozofije te koji argument za to navodi? Ukazujem na to da se iz
njegove teze da 'nitko jo nije umro zbog ontolokog dokaza' vidi prijelaz u filozofiji s
metafizikih problema na one etike.
Nakon toga, drugi uenik ita dio teksta oznaen sa [2]. Upitam ih zato se, prema Camusu,
ovjek osjea tuincem u svijetu. itam dio reenice 'u jednom univerzumu iznenada lienom
iluzija i jasnoe ovjek se osjea tuincem' i navodim da ovjek pokuava objasniti ono
iracionalno ali ne moe i stoga ne vidi smisao. Takoer, Camus postavlja pitanje zahtjeva li
apsurd smrt? Camus dvoji izmeu bijega od apsurda s pomou nade ili samoubojstva.
Jedan uenik ita dio teksta oznaen s [3]. Postavljam pitanje mogu li iz proitanog dijela
teksta interpretirati krilaticu svaka je misao antropomorfna. Tvrdim da je upravo
karakteristika ljudskih bia da stvari sagledaju racionalno (svijet svesti na ljudsko). Dakle,
ovjek ima potrebu racionalno sagledati svijet, a injenica je da svijet nije racionalan i u tome
lei sutina apsurda.
Sljedei uenik ita dio teksta oznaen s [4]. Pitam uenike mogu li objasniti u emu lei
sukob ovjeka i svijeta. Potkrjepljujem prethodnu tezu (ovjek- racionalno, svijet-iracionalno)
reenicama iz ovog dijela teksta. Naime, Camus tvrdi da je ovjeku razumljivo ono to se
moe objasniti ljudskim pojmovima, a svijet se ne moe svesti na jedan racionalan i razborit
princip. U tome lei sukob.
Sljedei uenik ita dio teksta oznaen s [5]. Postavljam uenicima pitanje kako Camus u
ovom dijelu objanjava sukob ovjeka i svijeta. Istiem da ovjek ima razum koji ga odvaja
od drugih ivih bia i zbog koje se suprotstavlja svijetu. ovjek ima svijest o svijetu.
Nakon toga uenik ita tekst oznaen sa [6]. Ponavljam reenicu 'ono to je apsurdno, to je
sueljavanje toga iracionalnoga i one arke elje za jasnoom iji poziv odjekuje najdublje u
ovjeku'. Upitam uenike u emu lei apsurd. Oekujem odgovor da on lei u zajednikoj
prisutnosti ovjeka i svijeta zato to ovjek tei racionalnom, a ne moe objasniti
iracionalnost svijeta putem racionalnog. Drugim rijeima, ovjek zahtjeva jasnou svijeta koja
mu je onemoguena jer se svijet ne moe objasniti ljudskim pojmovima. ovjek gubi iluziju i
jasnou i osjea se kao tuinac. Ljudi i svijet nisu apsurdni sami po sebi, ve apsurd nastaje
kada ljudi pokuaju razumjeti nerazumljivosti svijeta. Stoga veza ovjeka i svijeta lei u
apsurdu. Na plou piem 'sukob ovjeka i svijeta lei u apsurdu racionalno (ovjek) vs.
iracionalno (svijet)'.
Nakon toga, postavljam pitanje uenicima: Zna li netko mit o sizifu? Zajedniki se prisjeamo
tko je on bio i koja je njegova kazna. Bogovi su kaznili Sizifa da neprekidno gura ogroman
kamen na vrh jedne planine, ali tako da taj zadatak nikada ne moe ispuniti - svaki put kada bi
kamen dogurao do vrha, on bi se otkotrljao niz drugu stranu planine, pa Sizif stalno iznova
zapoinje svoj mukotrpan i uzaludan posao. U suvremenom svijetu, kada se kae za neto da
je Sizifov posao, misli se na neki teak, uzaludan i esto besmislen posao.
Rad na tekstu zavravamo itanjem posljednjeg dijela teksta [7]. Na plou piem 'Sizif
apsurdan junak'. Iznosim da Sizifovo guranje kamena nema niti znaenje, niti smisao. Upravo
to Camus koristi kao metaforu za ovjeanstvo. Referiram se na reenicu 'Dananji radnik
radi svakog dana u svom ivotu na istim zadaama, i ta je sudbina jednako apsurdna'. ovjek
svakoga dana vodi borbu koju zna da e izgubiti. Mi cijenimo nae ivote, ali istovremeno
znamo da emo umrijeti; zbog toga nae tenje su besmislene.
Iznosim da Camus odbacuje samoubojstvo jer to nije suoavanje, ve odbacivanje istine,
izbjegavanje apsurda. ovjek treba biti buntovnik; hrabrost i revolt protiv apsurdnog svijeta
ovjeku vraaju dostojanstvo.

ZAVRNI DIO SATA (8 minuta):

Potiem uenike na dijalog i raspravu. Zamolim ih da navedu neke svoje dnevne

rituale koje svakoga dana obavljaju. Primjerice, svakoga dana odlaze u kolu u odreeno
vrijeme, vraaju se, obavljaju iste poslove. Nadalje postavljam pitanja poput: Jeste li ikad
sami promiljali o ovom pitanju? Vidi li suvremeni ovjek smisao u toj repetitivnosti ili ulazi
u monotoniju? Postaje li ovjek rob drutvenih normi? Moe li ovjek u suvremenom svijetu
zaista ostvariti sebe kao osobu?

Rezervni materijal:

Zadajem uenicima zadatak da, uzimajui u obzir glavne teze iz Camusovog teksta,
napiu kratak osvrt na izvorni tekst u svoje biljenice. Za to imaju 8-10 minuta. Nakon toga
nekoliko uenika ita svoj osvrt.

Zadajem zadatak uenicima da odgovore na pitanja iz udbenika u svoje biljenice. Za

to im dajem 10 minuta. Nakon toga jedan uenik ita jedno pitanje i svoj odgovor.

PLAN PLOE

Albert Camus
(1913. 1960.)

Mit o Sizifu (1942.)

- egzistencijalizam
- filozofija apsurda
- Kako potovati ivot? Kako argumentirati potovanje ljudskog ivota u svijetu
lienom smisla?
- Pobunjeni ovjek (1952.)
- sukob ovjeka i svijeta lei u apsurdu racionalno (ovjek) vs. iracionalno (svijet)
- Sizif apsurdan junak