UNIVERZITET U TUZLI K.

2012/2013
RGGF TUZLA
GRAEVINSKI ODSJEK

ELEMENTI VISOKOGRADNJE I

dr.sc.Mirsad Topalovi, dipl.ing.gradj.

Osnovna literatura

Neufert, Ernst: Elementi arhitektonskog projektiranja,

Golden marketing, Zagreb 2002.
Palinid, Nada: Graevinske konstrukcije, skripta (predavanja)
Peulid, uro: Konstruktivni elementi zgrada I i II, Tehnika
knjiga Zagreb, 2003.

Dodatna literatura

Mittag, Martin: Graevinske konstrukcije, Graevinska

knjiga, Beograd, 2003
 Nain polaganja ispita
Tokom semestra prati se kontinuirano rad studenata:

- redovno pohaanja vjebi i predavanja

- izrada programa na vjebama
- izrada programa kod kue
- ocjenjuju se programi
- studenti imaju mogunost polaganja dva kolokvija koji ih oslobaaju
pismenog dijela ispita
Uslovi za potpis
- redovno pohaanje nastave
- primljene i ocjenjene vjebe
Student koji je ostvario pravo na potpis, izlazi na pismeni ispit ili odmah
na usmeni, ukoliko je poloio oba kolokvija
Za prolaz na pismenom ispitu kao i na kolokviju, potrebno je ostvariti
>50% bodova. Poslije poloenog pismenog dijela, student izlazi na usmeni
i dobije konanu ocjenu
Student koji na pismenom ispitu i kolokvijima ostvari >90% bodova,
oslobaa se usmenog dijela ispita
STANDARDNI KOLOKVIJALNO
NAIN
POLAGANJE ISPITA

AKTIVAN PRISTUP

-REDOVNO POHAANJE KOLOKVIJ 1 15

VJEBE 30
PREDAVANJIMA I VJEBAMA
KOLOKVIJ 2 15
-AKTIVNOST
max. 5
PISMENI ISPIT 30 VJEBE 30

60
60
USMENI ISPIT
35

+ AKTIVAN PRISTUP
5

S =100
 -UVOD-
RAZVOJ LJUDSKOG DRUTVA MJERI SE PREMA
TEHNIKIM DOSTIGNUIMA.
GRAEVINSKA TEHNNIKA JE JEDNA OD NAJSTARIJIH I
NAJZNAAJNIJIH TEHNIKIH GRANA KOJA SE BAVI SVIM
POSLOVIMA VEZANIH ZA GRAENJE.

SMJEROVI GRAEVINSKE TEHNIKE ODREUJU SE PREMA

VRSTI I KARAKTERU POSLOVA I OSTVARENJA.

SMJER VISOKOGRADNJA PODRAZUMJEVA GRAENJE

ZGRADA UVIS, VISOKO. ESTO SE KORISTI I NAZIV
ZGRADARSTVO.
SMJER NISKOGRADNJA ODNOSI SE NA GRAEVINE KOJE SE
GRADE PRI TLU: PROMETNICE (CESTE, ELJ.PRUGE, MOSTOVI,
TUNELI ISL.) I GRAENJE VODOGRAEVINA (VODOVODI,
ODVODNJA, HIDROTEHNIKA REGULACIJA ITD).
 VANI ZAHTJEVI ZA
GRAEVINU

Mehanika otpornost i
Zatita od buke
stabilnost

Sigurnost kod Uteda energije i

koritenja toplinska zatita

Higijena i zatita ljudi i

Zatita od poara zatita okoline
 Zgrada je funkcionalno i
namjenski formiran prostor
zatien od razliitih
vanjskih uticaja
 Zgrade ili objekti se djele:

Prema namjeni Prema vrsti

konstrukcije

Prema visini
(spratnosti)
Prema nainu
gradnje

Prema veliini
 Prema namjeni:

Stambene zgrade Poslovne zgrade

Zgrade za
individualno
Javne
stanovanje
(porodine kue)e

Zgrade za
kolektivno
stanovanje Proizvodne
(stambene
zgrade)

Vikend kue Poljoprivredne

 Javne zgrade

- Administrativne i upravne zgrade

- kole
- Objekti socijalnih ustanova ( obdanita, jaslice,aki
domovi,domovi penzionera...)
- Objekti zdravstva (bolnice, domovi zdravlja, ambulante)
- Objekti trgovine i ugostiteljstva (hoteli,moteli, tgovinski
objekti,restorani...)
- Sportski objekti
- Objekti kulture (kina, pozorita,muzeji, galerij...)
- Vjerski objekti
- Komunalni objekti (eljeznike stanice, autobuske
stanice,benzinske pumpe, aerodromske zgrade...)
 Proizvodne Poljoprivredne
zgrade zgrade

- Stone farme
- Tvornice - Peradarnice
- Termoelektrane - Ribogojilita
- Radionice - Staklene bate
- Skladita - Botaniki vrtovi
- Silosi za smjetaj hrane

ORGANIZACIJA, KORITENJE I NAMJENA PROSTORA KAO I USLOVI

ZA SVE VRSTE INTERVENCIJA U PROSTORU ODREUJU SE
DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREENJA.
 DOKUMNENTI PROSTORNOG
UREENJA

STRATEGIJA I PROGRAM
PROSTORNOG UREENJA PROSTORNI PLANOVI
DRAVE

PROSTORNI PLAN
FEDERACIJE PROSTORNI PLAN
MJ 1:100000 POSEBNI OBILJEJA
PROSTORNI PLAN (NACIONALNI PARKOVI,
KANTONA PARKOVI PRIRODE
MJ 1:25000 MJ 1:100000 ILI 1:25000
PROSTORNI PLAN
OPDINE, GRADA
MJ 1:25000
GENERALNI
URBANISTIKI PLAN
MJ 1:10000 ILI 1:5000
DETALJNI
URBANISTIKI PLAN
URBANISTIKI PLAN
UREENJA
MJ 1:1000 ILI 1:500
MJ 1:5000 ILI 1:2000
 VRSTE PROJEKATA I NACRTA

SITUACIONI NACRT
MJ 1:500 ILI 1:1000

IDEJNI PROJEKAT
(IDEJNO RJEENJE I IDEJNI
PROJEKAT) MJ 1:200 ILI 1:500

PLANOVI OPLATE GLAVN I PROJEKAT

MJ 1:50 MJ 1:100

PROJEKAT INSTALACIJA
MJ 1:100
KONSTRUKCIJSKI
DETALJNI NACRTI NACRTI
MJ IZVEDBENI PROJEKAT
MJ-PREMA
1:25;1:20;1:10;1:5;1:2;1:1 MJ 1:50
POTREBI
Situacioni planovi crtaju se u mjerilu 1:500, a za vee
graevine 1:1000. Prikazuju poloaj graevine na parceli i
njenu okolicu sa svim pripadajuim podatcima.

Idejni projekti crtaju se u mjerilu 1:200 ili 1:500, a za

manje zgrade i 1:100. Sadre idejno rjeenje postavljenog
projektnog zadatka. Odreuju funkciju, osnovnu nosivu
konstrukciju i oblik graevine. Slue za dobijanje
saglasnosti za izradu Glavnog projekta kao i za utvrivanje
priblinog predrauna graevine.

Glavni projekti crtaju se u mjerilu 1:100 a za vee

graevine 1:200. Utvruju koncepciju, funkciju i
konstrukciju zgrade i njen oblik. Slue za opis radova,
predraun trokova, statiki proraun, kao i podloga za
izvedbeni projekat i razradu instalacija. Takoe slui za
dobijanje graevinske dozvole.
Projekat instalacija crtaju se u mjerilu 1:100 i to za svaku
vrstu instalacija u graevini (vodovod, odvodnja, grijanje,
plin, klimatizacija, elektrine, telefonske, gromobranske,
raunarske, instalacije ozvuenja itd.)

Izvedbeni projekti crtaju se u mjerilu 1:50 na sonovu

glavnog prijekta. Slue za izvoenja graevinskih i
zavrnih radova na gradilitu.

Planovi oplate crtaju se u mjerilu 1:50 a definiu sve

potrebne detalje za izvedbu AB-elemenata i njihovih
oplata iznad odreene etae.

Detaljni nacrti crtaju se kao dalja razrada izvedbenih

nacrta. Mjerilo je prilagoeno vrsti i veliini elemenata
koje prikazuju.
Konstrukcijski ili radioniki nacrti elinih i drvenih
konstrukcija i planovi savijanja armature crtaju se u
mjerilu prema potrebi, a slue za izvoenje konstrukcija i
instalacija.
 - GRAEVINSKI MATERIJALI -

GLAVNE OSOBINE GRAEVINSKIH MATERIJALA

FIZIKO-MEHANIKE KARAKTERISTIKE

OBRADIVOST

TRAJNOST

TERMIKA I AKUSTINA SVOJSTVA

OTPORNOST NA HABANJE

OTPORNOST NA VATRU, MRAZ, KOROZIJU, TRULJENJE,

EKOLOKE I ESTETSKE OSOBINE.
 OSNOVNA PODJELA GRAEVINSKIH
MATERIJALA

PRIRODNI VJETAKI

- KRE
- CEMENT
- KAMEN - BETON
- ZEMLJA - OPEKA
- DRVO - METALI
- SLAMA - STAKLO
- GUMA
- KERAMIKA
- GIPS
- BITUMEN
PLASTIKA
 PODJELA PREMA PRIMJENI

KONSTRUKTIVNI
VEZIVNI
IZOLACIJSKI
- BETONI
- ZRANA
- ELIK - TOPLINSKI
- HIDRAULINA
- DRVO - HIDROIZOLAC.
- VATROSTALNA
- KAMEN - ZVUNOIZOL.
- BITUMENSKA
- OPEKA - VATROIZOLAC.
- PLASTINA

OBLOGE

- PODNE
- ZIDNE
- PLAFONSKE
- FASADNE
 PODJELA PREMA PORJEKLU

ORGANSKI ANORGANSKI

- METALI
- DRVO - GIPS
- GUMA - OPEKA
- BITUMEN - MALTERI
- PLASTIKA - BETONI
- KATRAN - STAKLO
- KERAMIKA
 KAMEN

KAMEN IMA VELIKU VRSTODU NA

PRITISAK A MALU VRSTODU NA
SAVIJANJE

KAMEN JE OBRADIV, POSTOJAN I TRAJAN

 VEDINA JE OTPORNA NA MRAZ,VATRU I HABANJE.
MOE BITI RAZLIITE TVRDODE,IZGLEDA, STRUKTURE I BOJE.
LO JE IZOLATOR

PRIMJENJUJE SE ZA ZIDANJE I OBLAGANJE

U VIDU BLOKOVA ILI USITNJEN
PREMA STEPENU OBRADE MOE BITI NEOBRAEN, LOMLJEN, PRITESAN, TESAN,
REZAN I UGLAAN
 PORJEKLO KAMENA: MAGMATSKO, SEDIMENTNO I
METAMORFNO

ZAPREMINSKA TEINA: 2600-2800 kg/m3

PRIRODNO ILI VJETAKI USITNJEN KAMEN JAVLJA SE U VIDU PIJESKA (DO

4mm VELIINE) I LJUNKA VELIINE ZRNA IZNAD 4mm, KOJI SLUE ZA
SPRAVLJANJE RAZNIH VRSTA BETONA I MALTERA.
 CEMENT

CEMENT JE HIDRAULIKO PRAKASTO VEZIVO PROIZVEDENO POSEBNIM

PROCESOM OD KREA,GLINE I GIPSA. NAJPOZNATIJI JE PORTLAND CEMENT
A POSTOJI I ALUMINATNI I NEKE DRUGE SPECIJALNE VRSTE CEMENTA.
 KRE

KRE JE VAZDUNO VEZIVO KOJE SE DOBIJA PEENJEM KAMENA KRENJAKA.

PROIZVODI SE U KOMADIMA(NEGAENI), GAENI I HIDRATISANI KRE. SLUI
SPRAVLJANJE KRENIH I PRODUNIH MALTERA.
 OPEKA

OPEKA SE DOBIJA PEENJEM OBLIKOVANE GLINE. MOE BITI PUNA ILI UPLJA,
RAZNIH OBLIKA. TRAJNA JE RELATIVNO JEFTINA I ESTETSKI PRIHVATLJIVA.

KORISTI SE ZA ZIDANJE, OBLAGANJE, KAO CRIJEP ZA POKRIVANJE KUDA.

ZAPREMINSKA TEINA SE KREDE OD 1200-1800kg/m3
 BETON

BETON JE KOMPOZITNI MATERIJAL LJUNKA, PIJESKA CEMENTA I VODE. IMA

VELIKU VRSTODU NA PRITISAK A VEOMA MALU NA SAVIJANJE. U KOMBINACIJI
SA ARMATUROM NADOPUNJUJE TAJ NEDOSTATAK, PA SE KORISTI ZA IZRADU
KONSTUKTIVNIH ELEMENATA GRAEVINA. IMA DOBRU OTPORNOST NA MRAZ,
VATRU I HABANJE A VEOMA JE LO IZOLATOR. PREMA ZAPREMINSKOJ TEINI
MOGU BITI LAKI,OBINI I TEKI BETONI
 DRVO

JEDNAKO PODNOSI NAPONE PRITISKA I

ZATEZANJA. AKO SE ZATITI MOE DUGO
TRAJATI. KORISTI SE KAO REZANA GRAA.
OBLA I LAMELIRANA GRAA ILI KAO
PROIZVODI OD DRVETA.
 ELIK

ELIK JE LEGURA ELJEZA I UGLJIKA. IMA VELIKU

OTPORNOST NA PRITISAK I ZATEZANJE. MALA
OTPORNOST NA VISOKU TEMPERATURU I KOROZIJU.
PROIZVODI SE U VIDU RAZNIH PROFILA PLOA I
LIMOVA. KORISTI SE ZA IZRADU KONSTRUKTIVNIH
ELEMENATA, SPOJEVA, ARMATURA ZA BETON.
ZAPREMINSKA TEINA IZNOSI 7800kg/m3
 STAKLO

STAKLO JE PROZIRNI MATERIJAL VELIKE TVRDODE. OSNOVNA SIROVINA ZA

PROIZVODNJU JE ISTI KVARCNI PIJESAK. PROIZVODI SE U VIDU TANKIH
PLOA,STAKLENIH PRIZMI I DRUGIH ELEMENATA, KAO
LIVENO,KALJENO,VUENO,LAMINATNO,ARMIRANO, RELJEFNO...LOMLJIV ALI
TRAJAN MATERIJAL. NEDOSTATAK JE MALA OTPORNOST NA VISOKE
TEMPERATURE.
 ALUMINIJUM

ALUNIJUM JE METAL VEOMA MALE TEINE OTPORAN NA KOROZIJU. LAHKO SE

OBRAUJE I TRAJAN JE. IMA MALU OTPORNOST NA VATRU. PROIZVODNJA JE
VEOMA SKUPA. PROIZVODI SE U VIDU RAZLIITIH PROFILA ZA PROZORE VRATA
I FASADE A U VIDU LIMOVA ZA POKRIVAE ISL.
GIPS

VEOMA MAKAN
MATERIJAL(MOSH-
2). KORISTI SE ZA
IZRADU GIPSNIH
MALTERA, RAZNIH
PLOA ZA
OBLAGANJE
PLAFONA I
PREGRADNIH
ZIDOVA.
 BITUMEN

Bitumen je viskozna, crna, ljepljiva smjesa organskih tenosti, potpuno

rastvorljiva u ugljik disulfidu, a sastoji se primarno od visoko kondenziranih
policiklinih aromatskih ugljikovodika.
Prirodni bitumen ili 'sirovi bitumen je ljepljivi oblik nafte, slian katranu, koji je
potrebno zagrijati ili razblaiti da bi se preveo u teno stanje. Od bitumena se
izrauju vodonepropusne trake za izradu vodonepropusnih slojeva konstrukcije.
Pomjean sa kamenim agregatom dobija se asfalt.