Na osnovu lana 13.

Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i

Hercegovine (Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine, broj 49/06) i lana 18.
Statuta opine Jablanica (Slubeni glasnik Opine Jablanica broj:2/09), Opinsko vijee
Opine Jablanica na II (2) sjednici odranoj dana 20.12.2012.godine, donosi

ODLUKU
o donoenju Strategije razvoja kulture Opine Jablanica
za period 2013.- 2017. godina

lan 1.

Opinsko vijee donosi Strategiju razvoja kulture Opine Jablanica za period 2013.-
2017. godina.
Sastavni dio ove Odluke je Strategija razvoja kulture Opine Jablanica za period
2013.- 2017. godina.

lan 2.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku
opine Jablanica.

Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
Hercegovako-neretvanski kanton
OPINA JABLANICA PREDSJEDAVAJUI OV-a
OPINSKO VIJEE Damir abanovi, dipl.ecc
Broj: 02-02-2694-5/12 II
Jablanica, 20.12.2012.g.
 OPINA JABLANICA
OPINSKO VIJEE

Strategija razvoja kulture opine Jablanica

za period 2013-2017.

Jablanica, oktobar-novembar 2012. Godine

Sadraj
U v o d............................................................................................................................................. 3
1. Kulturno-historijski kapital u BiH ............................................................................................. 4
2.Kulturni kapital u opini Jablanica ............................................................................................. 5
3. Kulturno-historijsko naslijee i arhitektonske posebnosti u opini Jablanica ............................ 6
3.1. Ostaci materijalne kulture ................................................................................................ 6
3.2 Ostaci nematerijalne kulture ............................................................................................. 7
3.3. Arhitektonsko nasljee..................................................................................................... 8
3.4. Prirodno naslijee ............................................................................................................ 8
4. Historijat kulturnih deavanja u Jablanici .................................................................................. 8
5. Kulturna politika ...................................................................................................................... 11
6. Trite i kultura ......................................................................................................................... 12
7. Programi i projekti u kulturi ..................................................................................................... 12
8. Izdavatvo i bibliotekarstvo u Jablanici .................................................................................... 13
9. Omladinska (urbana) kultura .................................................................................................... 14
10. Likovna umjetnost i kiparstvo-vajarstvo u Jablanici .............................................................. 15
11. Meuopinska saradnja u oblasti kulture................................................................................ 16
12. Analiza stanja subjekata kulture ............................................................................................. 17
12.1 Pregled kulturnih manifestacija i Jablanikog ljeta 2006-2011. ................................... 17
12.2 Pregled stanja resursa subjekata iz oblasti kulture (anketa).......................................... 21
13. Analiza ankete graana............................................................................................................24
14. SWOT analiza ......................................................................................................................... 27
15. Vizija ....................................................................................................................................... 28
16. Strateki ciljevi Strategije razvoja kulture opine Jablanica................................................. 28
17.Okvirni akcioni plan kulturnog razvoja za period od 2013- 2017. godine (Strateki ciljevi,
razvojne mjere i projekti) .............................................................................................................. 29
18. Osnovna naela Strategije kulture .......................................................................................... 39
19. Prioriteti i akcioni program Strategije razvoja kulture opine Jablanica ............................ 39
20. Preduslovi za realizaciju Strategije razvoja kulture u opini Jablanica .................................. 41
21. Realizacija i nadzor nad provoenjem Strategije razvoja kulture opine Jablanica za period
od 2013-2017. godine. .................................................................................................................. 41

2
Uvod
Uvaavajui injenicu da oblast kulture spada u nadlenost samoupravnog djelovanja
Opine Jablanica s ciljem zadovoljenja potreba stanovnitva u toj oblasti, Opinsko vijee
Jablanica je svojim zakljukom br: 02-02-888-12/11 XXIV od 26.05.2011.godine utvrdilo da su
osigurane dobre pretpostavke za rad organizacija i udruenja iz oblasti kulture, ali je potrebno
daljnje unaprijeenje kulturnog ivota nae lokalne zajednice uz podrku jedinstva u
organizovanju udruenja iz oblasti kulture od kojih se oekuje da svoj rad u djelatnosti kulture
organizuju i usmjeravaju u skladu sa potrebama stanovnitva. Svojim zakljukom Opinsko
vijee je naloilo izradu Programa (Okvirnog dokumenta) kulturnog razvoja Opine Jablanica za
period 2013-2017.godine koji e na sistematian i objektivan nain izvriti analizu potreba
graana za kulturnim sadrajima, izvriti inventuru kapaciteta opine za organizovanje
kulturnih sadraja sa SWOT analizom, predloiti mjere kvalitativnog i kavanitativnog
unaprijeenja kulturnog ivota u opini, okvirni plan kulturnih sadraja u Jablanici za
programski period, predloiti mjere za podizanje nivoa programskih aktivnosti i opremljenosti
ustanova kulture i podsticanja na otvaranje prema publici i irem kulturnom prostoru, predloiti
mjere za zajedniko (sinergino) djelovanje javnog i nevladinog sektora, predloiti mjere za
podrku razvoju kulturnog identiteta opine (uvanje i prezentacija kulturne batine, afirmacija
kulturno-historijskih spomenika, podrka kulturnog amaterizma na osnovu programa i javnih
konkursa, izrada suvenira), predloiti mjere podsticanja i podrke projektima nacionalne i
meunarodne kulturne razmjene i saradnje radi afirmacije lokalne zajednice i ukljuivanja
lokalnih stvaralaca u aktuelne domae, evropske i svjetske kulturne trendove, kao i partnerstvo u
staranju razliitih kulturnih aktivnosti i programa.
Na vie radnih sastanaka lanovi radnih grupa i podgrupa za kulturu dali su svoj puni
doprinos, oekujui da dokument koji se predlae, izazove ozbiljnu i dobronamjernu panju i
interes svih onih koji mogu svojim odlukama oivotvoriti ovaj dokument. Naravno, radna
grupa za izradu dokumenta je u potpunosti svjesna da je u Strategiji izneeno mnogo toga to se
ne moe rjeiti preko noi, ali i uvjereni da je metod rada izrade dokumenta i njen sadraj u
potpunosti ivotan i apsolutno mogu. Jedini preduslov je shvatanje ozbiljnosti zadatka koga
smo se svi prihvatili i povjerenje u nosioce realizacije zadataka iz Strategije.
Radna grupa, u sastavu: Hamza Miralem, Murvat Zanin, Buturovi Velida, Kari Omer,
Kevri Tafil, Halilhodi Haris, Cero amil, Ivkovi Said, ili Indira, Hamza Azra, Rahi
Dijana i Delilovi Fahira, koja je neposredno radila na tekstu Strategije istie ovom prilikom da
je pisanje teksta i koritenje relevantnih izvora bilo oteano jer ne postoji ureena hronoloka
baza podataka, kao i dokumenti vieg nivoa na koje bi se prireivai teksta ugledali, tako da su
podaci izneeni u tekstu plod individualnih istraivanja, podataka od strane pojedinih subjekata i
obrade poglavlja pojedinih lanova podgrupa. Zbog toga su mogue situacije da su isputeni
pojedini kulturni zaposlenici ili neki dogaaji iz kulturne prolosti za koje obraivai nisu znali,
pa se u to ime unaprijed ograujemo i pozivamo sve da svoje dopune i priloge dostave kako bi
mogli biti ugraeni u tekst prilikom auriranja teksta strategije.

Razumjeti i prihvatiti ideju da je kultura nezaobilazna snaga za transformaciju drutva u
cjelini nije nimalo lako u situaciji kada ni pitanje kulturnih raznolikosti u naoj zemlji, entitetu i
kantonu nije jo sutinski postavljeno, jednako kao ni dijalog o dobrom upravljanju u kulturnoj
politici, angamanu civilnog drutva, asocijacijama kulture i umjetnosti, nauke u interakciji s
dravnim institucijama i njenim strukturama, ili pak, o meuopinskoj saradnji koja bi pomagala

3
 promoviranje opine.
Zbog svega toga strategija kulturne politike opini Jablanica, koja bi bila u funkciji
upotrebe svih raspoloivih resursa od finansijskih do strunih i umjetnikih, postavlja se kao
prioritetan zadatak s ciljem razvoja kulturnog kapitala radi postizanja glavnog dugoronog cilja,
a to je kulturno odrivi razvoj. Ona bi tako markirala i zastupala ciljeve i instrumente razvoja
kulture u opini Jablanica za dugorono razdoblje, kulture u irem i kulture u uem smislu,
institucija kulture, umjetnosti, kulturnog naslijea, kulturnih odnosa, te meusektorskog
djelovanja. Kao takva, ona bi mogla biti dio razvojne politike nae opine ali i kantona, entiteta
i zemlje koji e razmjenu i plasman proizvoda kulture i kulturne industrije prepoznati i kao
podruje interesantno za ulaganje i vlastiti razvoj.
Potrebno je razvijati svijest o kulturi, podsticati nove inicijative u institucionalnoj i
subinstitucionalnoj sferi kulture, partnerstvo s drugim sektorima kao i meunarodna partnerstva.
Intenzivirati, spajanjem ciljeva i sredstava, interes za kvalitetne vrijednosti i proizvode u
institucionalnoj i vaninstitucionalnoj kulturi; dati podsticaj razvoju vrijednosti, ouvanju i
vrednovanju kulturnog naslijea; te afirmirati zajedniki karakter vrijednosti, ali i uz to da se
istovremeno uva i odrava multikulturna raznolikost. Pored potrebe za podsticanjem razvoja
kulturnih institucija-ustanova, potrebno je podsticati i udruenja graana u oblasti kulture kao i
sva postojea i budua nacionalna drutva.

Strategija kulturanog razvoja u okviru programskog budetiranja i trezorskog poslovanja.

U skladu sa Memorandumom o razumijevanju izmeu Opine Jablanica i Projekta upravne

odgovornosti GAP II u BiH, Opinski naelnik i GAP su usvojili Obim poslova za provoenje
projektnih aktivnosti u opini Jablanica sa ciljem unaprijeenja kapaciteta lokalne uprave u
oblastima pruanja usluga graanima, upravljanja opinskim finansijama, prostornog ureenja, te
ukljuivanja mladih u postupke donoenja odluka i postizanju rodne ravnopravnosti. Jedan od
odabranih projekata je : Podrka u programskom budetiranju i upravljanju javnim rashodima
na osnovu koga e se razviti akcioni plan za njegovu implementaciju, kako bi, u budee,
usvojeni budeti sadravali principe programskog budeta za odabrane usluge. S tim u vezi,
predloena Strategija kulturnog razvoja je koncipirana na nain da prua osnovu za uvoenje
pogramskog budetiranja u oblasti kulture.

1. Kulturno-historijski kapital u BiH

Kulturno-historijski kapital u naoj zemlji heterogen je u najboljem znaenju te rijei,
obuhvatajui kulturna dobra nastala u irokom rasponu od predhistorijskih i antikih do
srednjovjekovnih, osmanskih i modernih vremena. U njegovom nastanku, zahvaljujui
geografskom poloaju BiH, sudjelovale su etiri velike kulturno-civilizacijske radionice:
mediteranska, srednjoevropska, bizantska i orijentalno-islamska. To je jedna od presudnih
injenica koja je djelovala na tok i sadraj kulturnog razvitka Bosne i Hercegovine i bogatstvo
formi njenog kulturno-historijskog naslijea. U svijetu koji se ubrzano globalizira nameui
sistem vrijednosti koji ne pokazuje previe razumijevanja za tradicionalnu kulturu, ali
istovremeno u svijetu koji sve vie postaje svjestan potrebe ouvanja kulturnih vrijednosti
stvaranih vjekovima, ovo bogatstvo kulturno-historijske batine moglo bi postati jedna od

4
komparativnih prednosti male zemlje poput Bosne i Hercegovine.

Na prostoru Bosne i Hercegovine se dodirivalo i mijealo nekoliko civilizacijskih

krugova, na njemu koegzistiraju tri religije sa zavidnim stepenom tolerancije i pribliavanja, bez
asimilacijskih pretenzija integracije i stvaranja jedinstvenog kulturnog obrasca koji bi potirao
razliku i posebnost svakog kulturnog individualiteta.

U Bosni i Hercegovini ive, osim tri konstitutivna naroda - Hrvata, Srba i Bonjaka, i
ostali, koji kroz svoje djelovanje predstavljaju najznaajniju potvrdu afirmaciji kultura razliitosti,
to je od neprocjenjive vrijednosti za razvoj interkulturalnog dijaloga i jaanje socijalne kohezije
drutva. Upravo zato posebnu panju u utvrivanju strategije kulturne politike opine Jablanica
treba posvetiti i djelovanju nacionalnih drutava iz oblasti kulture. Trenutno egzistira samo jedno
nacionalno prosvjetno drutvo BZK Preporod Jablanica.

2.Kulturni kapital u opini Jablanica

Osnovna karakteristika jablanikog podruja je multikulturalnost koja se proimala kroz
itavu povijest. Sa svojim prirodnim poloajem ali i kao rubno podruje nekoliko interesnih
sfera, Jablanica se razvijala iskljuivo kao heterogena zajednica u kojoj su njeni dananji
(opinski) dijelovi imali kulturne, vjerske, jezike i obiajne karakteristike vaeeg interesa i
dominacije na tom podruju. Na podruju dananje opine Jablanica isplele su se niti ilirske,
rimske, slavenske, srednjovjekovne bosanske crkve, osmanlijske, zapadno-hrianske i istono-
hrianske kulture. Svaka od ovih kultura, u veem ili manjem obimu, ostavila je svoj trag, svoj
civilizacijski kod koji je uklesan u ovaj prostor ali koji je opet sa svoje strane esto nevidljiv i
nedostupan.

O nainu ivota i kulturnim posebnostima u najveem dijelu (dananje) opine, nalazimo

tragove u sidilima prozorskih i konjikih kadija (podruje Doljana, Sovia, Slatine, Donje
Rame, Ostroca), u knjigama bosanskih franjevaca fra Petar Bakula, fra Jeronima Vladia
(Glogonica, Doljana, Sovia, Slatine, Donje Rame), ali i u ontolokim studijama M. S.
Filipovia, Dedijera, Milievia i J. Mulia.

Slijedee karakteristike pronalazimo uglavnom u putopisima i reportaama stranaca (iz

sasvim razliitih civilizacijsko-kulturolokih svijetova), koji su svoje miljenje i sud o nama
donosili nakon dan-dva boravka ili samo u proputovanju kroz Jablanicu. Ipak, i za tako kratko
vrijeme, veina od njih je uoila neto to Jablanicu razlikuje od drugih krajeva i tim
posebnostima su posvetili nekoliko svojih reportaa:
- o neopisivo lijepoj prirodi,
- posebnosti kraja u kojem se bogumilstvo zadralo najdulje,
- prostodunost, mirnoa i gostoprimstvo stanovnitva,
- o posebnosti jablanike ene ,
- o posebnosti kamenih hercegovakih kua,

5
3. Kulturno-historijsko naslijee i arhitektonske posebnosti u
opini Jablanica

3.1. Ostaci materijalne kulture

Opina Jablanica obiluje znaajnim resursima prirodne i kulturno historijske batine. Na

podruju opine Jablanica registrovani su objekti prirodnog nasljea: Rjeenjem Zemaljskog
zavoda za zatitu spomenika kulture SR BiH, kao prirodne rijetkosti na podruju opine
Jablanica proglaeni su klisura Prenja (1957.), Hajduka Vrata kao spomenik prirode
(1966.),Vrelo Perutac-Komadinovo vrelo (1954.)- potopljeni izvor Mlinitak (1957.), potopljen
mada se prema naoj procjeni nalazio stotinjak metara na teritoriju opine Mostar- u ukupnoj
povrini od 42 hektara. Potopljeni spomenici brisani su sa liste prirodnih rijetkosti.
Od istraenih i evidentiranih tragova ostataka kulturno-historijskog nasljea na podruju
opine Jablanica od najstarijih poetaka do danas biljeimo spomenike:
-iz metalnog doba - gradine (Stuparina- Dragan selo, Gradite- Ostroac, Kri-Jablanica,
gradina Glogonica, gradina i grad-Mrakovo);
-iz antikog doba (ostaci rimskih graevina villae rusticae na etiri loaliteta nekadanjeg
Ostroca te vrijedni ostaci kapitela i nadgrobne ploe- stele koji se i danas uvaju u
Zemaljskom muzeju u Sarajevu, ostaci antikih graevina u Donjem Paprasku i ugliima-sve
potopljene jablanikim jezerom);
-iz perioda kasne antike i srednjeg vijeka (fortifikacija i grad administrativno sjedite opine
u koju su spadala sela Ostroac, Radeine, Seljani, Ribii, Paprasko i Dobrigoe na kosi- brdu
izmeu Ribia i Ostroca, kula Hercega Stjepana Vukia Kosae iz 1444.godine, na Borovcu,
izmeu Draganjske planine i Cetine, Gradac na uu Rame u Neretvu- lokalitet sadanjeg ostrva
kod Jablanike brane.
Srednjovjekovni steci prema istraivanju koje je uradio Regionalni zavod za zatitu
spomenika kulture i prirode Mostar, a po zahtjevu opine Jablanica, 1984.godine izvrio je
detaljno rekognosticiranje terena i prikupio znaajnu historijsku, tehniku i fotodokumentacionu
grau putem koje se po prvi put dolo do potpunije evidencije, uvida u brojano stanje objekata
raznih vrsta i porijekla, stanja ouvanosti i stupnja dotrajalosti. Nakon izvrene inventarizacije
utvreno je da je vrijednost i raznovrsnost spomenikog fonda u poreenju sa ranijim saznanjima
kao i podacima iz strune literature mnogo vea, te je u potpunosti revidirano shvaanje o broju
i vrsti spomenika, to u konanom nepobitno upuuje na zakljuak da je jablanika oblast u
srazmjeri prema uvjetima ivota kao i klimatskim uslovima u prolosti, bila relativno dobro
naseljena. Od svih spomenika najbrojniji su srednjovjekovni spomenici-steci kojih je
evidentirano 683 (271 ploa, 301 sanduk i 22 sljemenaka), na 42 lokaliteta: Djevor 20,
Dobrigoe 45, Krstac 1, Glogonica 4, anica 3, Donja Jablanica- od 10 steaka preostala 2,
Mrakovo 3, Ostroac- 69 (64 potopljena, a 5 najljepih steaka je preneseno u Konjic
1954.godine prije potapljanja jezera), Donje Paprasko 2, oba potopljena, Gornje Paprasko-
Topalov greb 10-svi uniteni ili potonuli u zemlju, ehari 12, Ravna 41-izgradnjom puta i
privatnih kua uniteno 8 steaka, Rodii 2, Slatina 193 steka, abanii 21, Zlate 3, uglii 17-
svi potopljeni, Rama-eljeznika stanica, kod jablanike brane, 7 steaka i svi potopljeni, Dugo
polje Blidinje-Risovac 150, Ponor Risovac 41, Risovac (kod groblja i kapele) 21 steak, Doljani
25- 19 uniteno izgradnjom umske kue 1954.godine, na lokalitetu Vrcin greb, Sovii 101;

6
 Prema spomenutom istraivanju Regionalnog zavoda za zatitu spomenika kulture i
prirode Mostar evidentirano je jo 69 steaka na est lokaliteta u opini Jablanica koji su od
1945. godine do danas, uglavnom izgradnjom javnih objekata-akumulacionih jezera,
komunikacija, infrastrukturnih objekata i sl. , te manjim brojem privatnih intervencija, uniteni.
-iz otomanskog perioda- Slatinska uprija, most na jedan luk ispod sela Slatine preko
Rame-potopljen Jablanikim jezerom, Hadi Nezgodina kamena damija u Doljanima unitena u
posljednjem ratu i obnavlja se, aban baa ivkovieva damija u Soviima izgraena prije
1844.godine-unitena u posljednjem ratu, Grob Dive Graboveve na Kedari, Risovac;
-iz austrougarskog perioda ovalni kameni eljezniki most u Glogonici-najveim dijelom
potopljen Grabovikim jezerom, u funkciji, destruiran i dograivan betonom i asvaltom;
-novije doba, lokalitet i porueni eljezniki most preko Neretve, spomenik iz II. svjetskog
rata- preostao jedan dio mosta, dok je drugi u Grabovikom jezeru kao i drveni most koji je
sluio za prelaz i bio posebno atraktivan za posjetioce.

Kao to se iz naprijed izneenog vidi, opina Jablanica raspolae sa zavidnom

kulturno-historijskom batinom, koja iz razno-raznih razloga nije na pravi nain valorizovana, a
pitanje unitenih, devastiranih i ugroenih spomenika kulture nije dobilo svoju afirmaciju u
momentu kad su se ti procesi odvijali. Mislimo da bi se odnos, prije svega nas Jablaniana prema
svojoj batini morao iz temelja promjeniti, te moramo smoi snage da zatitimo (pa i da traimo
da nam se teta za unitenje kulturne batine nadoknadi) i afirmiemo svoju spomeniku batinu
koja nije, kao to se vidi, mala i zanemarljiva. Naprotiv.

Najkonkretnije korake dosada, u osiguranju zatite kulturno historijskog nasljea, uinila

je dravna Komisija za ouvanje nacionalnih spomenika koja je donijela Odluku da se Istorijsko
podruje-nekropola sa 150 steaka, lokalitet Dugo polje, opina Jablanica (na sjednici odranoj
od 20-26.januara 2004.godine), historijsko podruje-nekropola sa 21 stekom, lokalitet Ponor,
opina Jablanica (na sjednici odranoj od 8-14.11.2005.godine) i historijsko podruje-nekropola
sa 41 stekom, lokalitet Risovac, opina Jablanica (na sjednici odranoj od 8.-
14.11.2005.godine) proglase nacionalnim spomenicima Bosne i Hercegovine. Odlukom od 7. do
13. jula 2009. godine historijsko podruje memorijalni kompleks Bitka za ranjenike na Neretvi
u Jablanici proglaeno je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine i Odlukom od 1. do 4.
decembra 2009. godine, Grobljanska cjelina Prahistorijski tumulusi, nekropole sa stecima i
nianima u selu Sovii, opina Jablanica, proglaeni su nacionalnim spomenikom Bosne i
Hercegovine.

Oblasti kulturnog nasljea koje trebaju biti predmet buduih istraivanja i valorizacije:

3.2 Ostaci nematerijalne kulture

-folklor i narodni obiaji, narodna predanja i legende (o Mijatu Tomiu, hajducima-

harambaama, Divi Grabovevoj,Iliji imiu itd.), sijela, prela, obiaji obana, djeije igre i
igrake, mobe, naini pjevanja (ganga, bearac...)

7
3.3. Arhitektonsko nasljee

-karakteristine kamene kue (abanii, Krstac, i u ostalim selima), mezarja, krstae,

groblja, spomenici-svih perioda, javne seoske i spomen esme (Lug, Podbreje...) vodenice,
mlinice (Dragan Selo...), stupe(draganji), male (prvobitne) elektrane, lokaliteti za sastajanje
prilikom raznih proslava i datuma (Mlaka..), gradski trgovi (kao mogunost i ansa,
npr.Partizansko groblje, Mlaka, kod kue Vila, Trg osloboenja, Centralino skladite itd...)

3.4. Prirodno naslijee

-izvorita, peine, vodopadi, jame, prirodne rijetkosti (Hajduka vrata, Perutac itd...),
prirodne pojave (npr.ernjaci)

4. Historijat kulturnih deavanja u Jablanici

Ozbiljnije tragove kulturnog ivota i organizovanja na podruju opine Jablanica
biljeimo naposredno nakon Prvog svjetskog rata. Tanije, 1920. godine u Jablanici i Ostrocu sa
radom je poela "Jugoslovenska muslimanska itaonica" koja je imala veliki znaaj u
opismenjavanju stanovnitva i irenju kulturnih i obrazovnih navika stanovnitva, a okupljala je
ne samo Muslimane-Bonjake nego i pripadnike ostalih nacionalnosti. U to vrijeme je sa radom
otpoela i Narodna itaonica (biblioteka). Mada nema pouzdanih podataka kako je dolo do
formiranja biblioteke, izvjesno je da su pokretai bili lanovi i simpatizeri Muslimanskog
dobrotvornog drutva Gajret. Dostupni dokumenti o najranijoj aktivnosti Gajreta u Jablanici
datiraju od juna 1923. godine. Gajret je u Jablanici i Ostrocu djelovao kroz vie kulturno-
prosvjetnih i sportskih sekcija, kao to su: dramska, muzika, pjevaka (horska), nogometna,
ahovska i druge. U Gajretovoj dramskoj sekciji u Jablanici najaktivni su bili uenici i studenti.
Rad Jugoslovenske muslimanske itaonice, veim dijelom, se naslanjao na rad i aktivnost
lanova Gajreta. U Jablanici i Ostrocu se 1931. godine formira Sokolsko drutvo.
Daljni razvoj kulturne djelatnosti na podruju opine Jablanica vee se za KUD Pero
Bili koje je osnovano 1947. godine i pod tim imenom djeluje sve do 1992. godine. U perodu
1975/76 godine, nakon nabavke novih instrumenata, KUD Pero Bili dinamizira rad folklorne
i dramske sekcije, a poetkom osamdestih na repertoar stavlja nove drame i radi u kontinuitetu
sve do ratnih devedesetih godina. U toku rata Drutvo je djelovalo smanjenim intenzitetom.
Nakon rata, 1995. godine, na temeljima KUD-a Pero Bili, osniva se KUD Neretva
koje nastavlja njegovu tradiciju. U to vrijeme formirane su dramska, folklorna, muzika i likovna
sekcija. U narednom periodu drutvo je povremeno prestajalo sa radom zbog nedostatka nonji i
muzike opreme koja je u toku rata unitena i dobrim dijelom otuena. Nakon reorganizacije
koja je uslijedila 2003. godine drutvo je mnogo aktivnije i sada okuplja oko 200 redovnih
lanova razliitih uzrasta.
Tokom 2006. godine formira se KUD Prenj sa sjeditem u Glogonici iji su
programski ciljevi ouvanje kulturne batine. Drutvo trenutno broji preko stotinu lanova.
Godine 2009.godine formiran je KUD Prijatelji koje broji preko 120 lanova, a djeluje u

8
sedam sekcija: folklorna, muzika, horska, dramska, poetsko-recitatorska, etno radionica i
likovna. Istaknimo, da je po jablanikim selima ezdesetih i sedamdesetih godina kulturni ivot
bio veoma dinamian. Mnogo neformalnih grupa, po okolnim selima, bavilo se pjevanjem,
sviranjem i prezentacijom dramskih sadraja kako na podruju opine tako i gostovanjima u
susjednim mjestima. Ovi sadraji su, u to vrijeme, bili propraeni i emitovani i od strane Radio
Sarajeva, odnosno njihove emisije Selo-veselo. Neovisno o KUD-u, u Jablanici su odravane
manifestacije Smotra izvornog folklornog stvaralatva koje su bile takmiarskog karaktera. Na
smotrama su odabirane najbolje take iz pojedinih sredina, a iste su predstavljale Jablanicu na
manifestaciji Zvuci sa kamena u Posuju.
Poetkom sedamdestih godina biljeimo organizovanje, kasnije tradicionalne, smotre
pjevaa amatera Glas Neretve. Uporedo sa ovom manifestacijom organizuje se i Djeiji
festival koji je bio takmiarskog karaktera. Ovaj festival svoj kontinuitet zadrava sve do ratne
1992. godine, a isti se ponovo organizira nakon rata.
U posljednjih nekoliko decenija snaan ton razvoju muzike kulture u Jablanici davali su
muziki pedagozi koji su djelovali u okviru Osnovne kole Suljo ili: Jakov Miljkovi-
Njuko, Sergej Beljajev, Azra Ivkovi, Predrag Pea Delilovi, Aleksandra Balvanovi... Ipak
generacije uenika i nastavnika kao i graana Jablanice trajno e se sjeati pokojnog Njuke i
rahmetli Azre koji su skoro itav svoj ivotni i radni vijek proveli organizujui muzike horove i
irei muziku pismenost i kulturu na podruju opine Jablanica.
Krajem osamdesetih godina u Jablanici sa radom otpoinje i Kablovska televizija
Jablanica koja postaje izuzetno vaan segment promocije ukupnih drutvenih deavanja, te prua
idealnu priliku da se i kulturni tokovi i deavanja na kvalitetan nain prezentiraju graanima
Jablanice. CATV Jablanica u kontinuitetu djeluje i danas uz stalna poboljanja materijalno-
tehnike i organizacione prirode (uvoenje radio programa i instaliranjem studijsko-tehnike
opreme). Znaajno je istai da je za vrijeme rata osnovan list Jablanike ratne novine- Jaran
koji je u nateim vremenima bio hroniar ratnih deavanja, ali i vid otpora agresiji na
Jablanicu i BiH.
Kulturni ivot Jablanice do devedesetih godina upotpunjavale su i aktivnosti Radnikog
univerziteta Jablanica. Radniki unverzitet je pravni nasljednik Kina Neretva, koje je svoj
rad poeo pedesetih godina prolog stoljea. Najznaajnije aktivnosti Radnikog univerziteta
bile su: putanje kino predstava, kursevi (najderski, higijenski, stranih jezika), kuna radinost i
otkup rukotvorina, koncerti, dramske predstave, monodrame i organizovanja novogodinjih
programa. Bitno je naglasiti da se dio aktivnosti Radnikog univerziteta provodio i u okolnim
selima, a dio aktivnosti koje su zahtjevale vee kapacitete provoene su u saradnji sa Muzejom.
Radniki univerzitet je djelovao u kontinuitetu sve do 1992. godine kada je realizovana
posljednja projekcija filma. Za vrijeme rata prostorije su promijenile svoju namjenu i za to
vrijeme u njima uglavnom borave izbjeglice.
Tek 2006. godine Omladinski klub, na vlastitu incijativu, popravlja opremu i poinje
kontinuiranu prezentaciju filmova. U prostorijama koje pripadaju Kinu, trenutno, svoje
aktivnosti provodi Omladinski klub Pod istim suncem. Aktivnosti Kluba su : razliiti kursevi,
radionice za djecu i mlade, pruanje internet usluga i dr. Na podruju opine Jablanica uspjeno
djeluje i BZK Preporod - Opinski odbor Jablanica koje realizira projekte: kola stranih
jezika, Muzika kola, Likovna kolonija, Mali lager, Izloba slikara-amatera iz Jablanice, Vee
sevdalinke, gostovanje knjievnika i dr.. Planirano je osnivanje kole crtanja, ozvanienje rada
Muzike kole u saradnji sa Kantonalnim ministarstvom obrazovanja, te formiranje gradskog
enskog hora. Kada je rije o kulturnom ivotu Jablanice nezaobilazna i po mnogome

9
najznaajnija institucija je JU Muzej Bitka za ranjenike na Neretvi sa sadrajima: Spomen
park, Spomen obiljeja Bitka na Neretvi, Partizansko groblje, postavke koje egzistiraju u
Muzeju, eksponati, biblioteka i dr. Muzej Bitka na Neretvi je otvoren 1978. godine u povodu
35-te godinjice obiljeavanja Bitke za ranjenike. Od otvaranja 1978. pa sve do 1997. godine
Muzej Bitka na Neretvi nalazio se u sastavu Historijskog muzeja BiH. Prijelazno Opinsko
vijee Jablanica je 17.10.1997. godine donijelo odluku o izdvajanju Muzeja Bitka na Neretvi iz
sastava Historijskog muzeja BiH Sarajevo, i osnivanju JU Muzej Sjeverna Hercegovina, koji je
kasnije preimenovan u JU Muzej Bitka za ranjenike na Neretvi Jablanica.
Bitno je napomenuti de je tokom rata Muzej prestao sa radom i da je pretrpio velika oteenja i
gubitak veeg dijela muzejske grae i eksponata. Ueem Opine Jabalnica u organizaciji
obiljeavanje 60-godinjice Bitke na Neretvi vei dio prostora unutar zgrade i krov (preko
1.400m) su sanirani ime je sprijeeno dalje propadanje objekta. U prostorima koji se trenutno
koriste egzistiraju tri razliite postavke i to:
- postavka Bitka na Neretvi (oekuje se da e u potpunosti biti obnovljena do maja
2013.godine, do obiljeavanja 70-godinjice Bitke na Neretvi);
- postavka 4. Korpusa AR BiH (postavka e biti premjetena u Vojni uzej u zgradu Konak u
Mostaru);
- etnografska zbirka jablanikog kraja(etno-kua sa fundusom prikupljenih predmeta, strojeva i
alatki koji oslikavaju jablaniku prolost i nau kulturnu batinu i tradiciju ivljenja na ovim
prostorima);
Planovi menadmenta Muzeja usmjereni su na razdvajanje ovih postavki u tri zasebna
dijela unutar zgrade kao zasebne organizacione jedinice. Za ove aktivnosti neophodno je
izdvojiti dodatna finasijska sredstva. Gradska biblioteka u Muzeju, sa fondom od oko 10.000
knjiga, je u nezadovoljavajuoj funkciji. Biblioteka sadri nedovoljan broj naslova, posebno iz
strunih oblasti, a nedostaju i odgovarajui namjetaj, raunarska oprema i softver.
Na vanjskom dijelu nalazi se dio najznaajnijeg eksponata, porueni eljezniki most,
iji je dio metalne konstrukcije i drvenog prijelaza stradao nakon plavnoga vala. Za saniranje
ovoga eksponata potrebna su znaajna materijalan sredstava, a ako se ostavi u ovakvom stanju
prijeti opsanost od potpunog uruavanja.
Kompleks Muzeja sadri grandiozne i kapitalne objekte, terene i sadraje velike
vrijednosti, raspolae arhivskom i muzejskom graom i pomovira jednu od najsjaninjih i
najhumanijih bitaka u ljudskoj historiji ratovanja, uvenoj u svjetskim razmjerama, te predstavlja
svjetsku atrakciju za historiare, istraivae, turiste, nastavno-naune ekskurzije, a ima sve
pretpostavke da postane centar kultunih zbivanja prvenstveno za mlade. U cilju optimizacije
iskoritenosti i stvarnih mogunosti Kompleksa uraen je Elaborat o mogunostima ureenja i
namjene Kompleksa Muzej Bitka na Neretvi.
Uz spomenute subjekte kulture u Jablanici vano mjesto zauzimaju BZK Preporod i
Vijee mladih Jablanica koji svojim kulturnim aktivnostima nastoje da odre kakav-takav nivo
kulturnih deavanja u Jablanici organizujui muzike i likovne dogaaje.
Od marta 2010. godine poinje djelovati i Mala kola klavira (sada) u sklopu
Meunarodnog centra za djecu i omladinu Fortis koju pohaaju uenici osnovne i srednje
kole u Jablanici prvo u Kino dvorani, a zatim u uionicama Osnovne kole i opinskim
prostorijama. U sri rada Male kole klavira lei potpuna posveenost muzikom obrazovanju
klasinih kompozicija, zabavnih izvedbi i sevdalinki, te osnovnih elemenata ritma, melodije i
harmonije. Zavrni ispit je ujedno i Sveani koncert polaznika koji je iz godine u godinu sve vie
posjeeniji.

10
 Ve tradicionalnom smatra se manifestacija. Jablaniko ljeto koja bogatstvom
sadraja privlai sve veu panju ve nekoliko godina, a graani imaju priliku vidjeti i
uestvovati u veoma interesantnim dogaajima kao to su veslaki maraton, predstave, koncerti,
vesela ulica, eko no, kola plivanja i kanua, likovna kolonija, vee sevdalinki, smotra folklora,
takmienje pjevaa amatera, mali lager, rock maraton, turnir u malom nogometu i dr. Od
pobrojanih deavanja, kao najatraktivniji, izdvaja se Veslaki marton kao centralna
manifestacaija u kojoj dominira utrka tradicionalnih drvenih amaca. Jablaniko ljeto je
kulturno-sportska manifestacija od velikog znaaja za opinu Jablanica, te sa tog aspekta
zavreuje dodatni angaman na realizaciji kvalitativnih poboljanja i medijske promocije.

Obzirom na veoma bogatu kulturnu tradiciju i raspoloive resurse Jablanicu je mogue

profilirati u znaajan kulturni centar, a uz vei angaman svih subjekata veoma brzo se mogu realizirati
razliiti sadraji: smotre izvornog stvaralatava, tradicionalane sportske igre, veeri poezije,
umjetnike kolonije, izlobe revijalnog ili takmiarskog karaktera, te provedba kontinuiranih aktivnosti
na ouvanju i zatiti kulturno historijskih spomenika na itavom podruju opine Jablanica. Takoer
postoje uslovi za oivljavanje dramskog stvaralatva, odravanje pozorinih predstava, angaovanje
profesionalnih dramskih grupa kao i organizovanje umjetnikih radionica.

5. Kulturna politika
U osnovi kulturne politike, kao skupa zakonskih i upravnih mehanizama koji pokreu i
usmjeravaju upotrebu razliitih resursa - finansijskih, fizikih, politikih, umjetnikih, naunih,
obrazovnih i socijalnih radi poveanja kulturnog kapitala bilo kog nivoa, a samim tim i opine,
i utjecaja na oblikovanje kulturnog prostora, treba ugraditi naelo da kultura ne moe vie biti
iskljuivo dravno podruje. Iako siromane zemlje Istone Evrope nastoje sauvati izvjestan
pokroviteljski odnos drave prema kompletnoj kulturi, naroito prema stvaraocima i njihovim
asocijacijama, ona se treba sve vie oslanjati na kulturno trite, kao podsticaj i mjerilo svoga
razvoja. Ali, ona se takoer ne smije ni sasvim prepustiti hirovima trita i drutvenim odnosima
kakvi vladaju u zapadnim, liberalnim drutvima. Kulturu u naoj zemlji treba posmatrati u
njenom policentrinom funkcioniranju, ne zanemarujui njene relativno siromane resurse, kako
materijalne tako i ljudske. Ona treba slijediti tri osnovna principa razvoja modernih evropskih
drava: (a) deetatizacija, (b) decentralizacija, (c) demokratizacija.
Na nivou drave Bosne i Hercegovine donesena su tri zakona koji pokrivaju oblast kulture 1.
Odreen broj zakona su donijeli Republika Srpska, Federacija BiH i kantoni.
Usvajanjem zakona o kulturnom naslijeu od znaaja za Bosnu i Hercegovinu stvorie
se pretpostavke za rjeenjima primjerenim naoj sredini i evropskim standardima, kao ogledna
mogu posluiti zakonska rjeenja o ulozi privatnih vlasnika kulturnih dobara. Pritom treba imati
u vidu injenicu da jo uvijek ne postoji zakon o vlasnitvu u BiH, odnosno da jo uvijek nije
zavren proces prelaska sa tzv. drutvenog vlasnitva na privatno vlasnitvo. To znai da u ovom
trenutku ne postoje kulturna dobra iji vlasnik je drava Bosna i Hercegovina, tako da su prava
vlasnitva rasporeena na opine, kantone, entitete, Distrikt Brko i vjerske zajednice. Tek
manjim dijelom su neka kulturna dobra prela u privatno vlasnitvo, ali je taj proces u povoju,
1
Rije je o Zakonu o autorskim i drugim srodnim pravima u Bosni i Hercegovini, Zakonu o zatiti dobara koja su
odlukama Komisije za zatitu nacionalnih spomenika proglaena kao nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine i
Zakonu o Arhivu BiH.

11
a novi zakon bi mu trebao dati dodatni stimulans. Paralelno s ovim procesom trebalo bi
precizirati u kojem su procentu danas kulturna dobra uope u privatnom vlasnitvu. 2
Direktno povezana s ovom, jest injenica da ne postoji zakon o restituciji, to koi
privatnu inicijativu i odgaa propisivanje rjeenja u oblasti zatite kulturnih dobara, ukljuujui
finansijske i druge mjere. Osim toga, ni starim Zakonom o zatiti kulturnog naslijea iz 1985.
godine pitanje prava i obaveza privatnih vlasnika kulturnih dobara nije detaljnije razraeno. To
znai da u ovom podruju, kao i u brojnim drugim, Bosna i Hercegovina kree gotovo od nule.
Zakon bi trebao uvesti takve pravne i finansijske mjere koje vlasnike kulturnih dobara -
fizike i pravne osobe podjednako - podstiu u njihovom odravanju, obnavljanju, rekonstrukciji
i rehabilitaciji, te stavljanju u edukativne i turistike svrhe s ciljem da kulturna batina Bosne i
Hercegovine postane faktor razvoja.

6. Trite i kultura
Umjetnost i kultura, jednako kao i ekonomija, ne poznaju granice. I ekonomija i kultura
tee zajednikom cilju, koji se sastoji u tome da se kvalitetom svoga proizvoda osvoji to vei
broj potroaa, koji e se na izvjesno vrijeme uiniti "ovisnim" o njemu. Stoga, u koncipiranju
strategije kulturne politike treba odgovoriti na pitanje: kako doi do proizvoda iz sfere kulture i
umjetnosti koji e biti dobrodoao na vlastitom tritu, a onda i van opine.
Da bi se taj cilj ostvario kultura sigurno ne moe biti tretirana kao djelatnost potpuno
ovisna o budetu. Interes za produkciju istinskih kulturnih produkata i projekata mora se
iznalaziti i u drugim, multifinansijskim nainima opstanka.
Imajui to u vidu trebalo bi u ovoj oblasti to prije pristupiti stvaranju preduvjeta i
standarda za kvalitetno provoenje strategije kulturne politike.

7. Programi i projekti u kulturi

U uvjetima sloene administrativne strukture koja eli svoju multikulturalnost iskoristiti
kao bogatstvo u komunikaciji s okruenjem, veoma je bitno pitanje na koji nain e se ostvarivati
prava na koritenje sredstava iz budeta, a koja su namjenja za programe i projekte u kulturi
(podrku projekata neformalnih umjetnikih grupa, institucija, javnih ustanova). Koje e tijelo
procjenjivati programe i kulturne projekte od znaaja za opinu Jablanica, hoe li to biti radna
grupa Opinskog vijea ili nezavisna komisija (Odbor) za razvoj u oblasti kulture, ili neko drugo
tijelo; ko e biti lanovi procjenjivakog tijela i prema kakvom kriteriju e biti birani; kako e
planirati potrebna sredstva na godinjem nivou, pitanja su na koja treba dati rjeenja koja bi
doprinijela unapreenju, razvoju i promociji kulture i umjetnosti.
Da bi se birali najbolji programi ili projekti u kulturi u opini Jablanica, i u tom smislu
adekvatno stimulirali, neophodno je onemoguiti utjecaj dnevne politike na rad neovisne
strune komisije za kulturu. Stimuliranje rada kulturnih ustanova, NVO i pojedinaca, putem
sufinansiranja iz budeta opine, treba uzeti kao korektivni faktor nedovoljnog ulaganja u

2
Na osnovu popisa graditeljske batine koji je 1986. obavio Savezni zavod za statistiku u Bosni i Hercegovini je
"od ukupnog broja zatienih dobara njih 349 (48%) bilo u drutvenom vlasnitvu, 195 u vlasnitvu tzv. graansko-
pravnih lica, dok je samo 114 (15,8%) bilo u privatnom vlasnitvu".

12
kulturu na nivou lokalne zajednice, ali i kao podsticaj njihovom razvoju i predstavljanju na
meuopinskom, entitetskom i dravnom planu.
Programsko-projektnu dokumentaciju javnih ustanova i NVO u kulturi ili pojedinaca
koji konkuriraju za sredstva iz budeta opine treba da valoriziraju mjeovite komisije
sastavljene od strunih lica iz odreene oblasti kulture, iji rad mora biti transparentan. Tenderi
za programe i projekte u kulturi moraju biti blagovremeni, doreeni i otvoreni za sve subjekte
kulture.

8. Izdavatvo i bibliotekarstvo u Jablanici

Putopisci koji su u svojim putopisima i reportaama sa kraja 19. i poetka 20.stoljea
boravili ili su bili u proputovanju kroz Jablanicu i oslikali prostor, ljude, obiaje, arhitekturu,
prirodne rijetkosti i posebnosti, drugim rijeima ponudili su fragment Jablanice na nain kako
su je oni vidjeli, doivjeli, osjetili.

1.Artur D-Evans Kroz Bosnu i Hercegovinu, peke tokom pobune augusta i septembra 1875.
2. Maude M. HOLBACH BOSNIA AND HERZEGOVINA -Lutanja 1908,
3. Friedrich Katzer kartograf i geolog
4.Roy Trevor My Balkan tour,
5. ematizam fra Petra Bakule 1867. (Hercegovina prije sto godina ili Topografsko-historijski
ematizam franjevake kustodije i apostolskog vikarijata u Hercegovini ),
6. H. C. Thompson TURCI U ODLASKU-Utisci sa putovanja kroz Zapadni Balkan,
7. Frances Kinsley Hutchinson,Chicago, 1909.PUTOVANJE BALKANOM,Putevima Dalmacije,
Crne Gore i Bosne i Hercegovine,
8. Robert Munro, M.A., M.D., F.R.S.E. August 1894 LUTANJA PO BOSNI I HERCEGOVINI I
DALMACIJI,
9. Von Johann Roskiewicz, Leipzig und Wien F.A. Brockhaus,1868, Studien ber Bosnien und
die Herzegovina,
10. Henrik RenerHERCEG-BOSNOM UZDU I POPRIJEKO, Mitrovica 1900.
11. Otto Blau Putovanja u Bosni i Herzegovini.,
12. Simo Trojanovi BOSNA I HERCEGOVINA BEOGRAD 1898.,
13. Midhat ami,Francuski putnici u Bosni i Hercegovini u XIX stoljeu (1836-1878) i njihovi
utisci o njoj., Veselin Maslea ,Sarajevo,1981,

Izdavatvo (nakonII svj.rata do danas)

14. LJUBO MIHI, Neretva (Prenj, vrsnica, abulja Vran, Ljubua, Radua, Makljen, Crvanj):
priroda ovjek istorija, Mostar, 1985.
15. LJUBO. MIHI, Planine Prenj i vrsnica sa Borakim jezerom centri za rekreaciju,
Jablanica, 1973.,
16. ADVAN HOZI, Jablanica u revolucionarnom i radnikom pokretu i NOB
17.Grupa Autora (Kari,Malovi, Delilovi, osi)Jablanica 100 godina kolstva 2002.
18.Beir Behrem vrsnica kamena tvrava Hercegovine,
19. Ante imi (Opina Jablanica u pokazateljima i zdravstvo Jablanice (2007.)

13
20.Ante imi ( Mlinovi i stupe za valjanje vunenog platna u Opini Jablanica)
21. Ismeta Kadi (Zbirka pjesama)
22. Munira elmo Vatan

Bibliotekarstvo

Biblioteke:
1. Osnovna kola Suljo ili- broj knjiga 13243, broj naslova 2193;
2. Srednja kola-broj knjiga 5918, broj naslova434;
3. BZK Preporod-broj naslova oko 650 ;
4. Muzej Bitka za ranjenike na Neretvi- oko 10.000 knjiga.

9. Omladinska (urbana) kultura

-Presjek stanja-
Za ovakav vid kulturnog dijelovanja ne moe se rei da u okvirima Jablanice ima
izgraenu tradiciju. Omasovljavanje broja sadraja ovakvog tipa, te organizovaniji pristup ovim
aktivnostima, kree od 2000-te godine i vee se uglavnom uz rad OK Pod istim suncem, te
Vijea mladih opine Jablanica. Od tog perioda omladinska kultura u Jablanici hvata zamah i
pokreu se brojni sadraji i kulturne manifestacije. Za ovaj relativno kratak vremenski period
stvoreni su solidni materijalno-tehniki preduslovi koji daju priliku mladima Jablanice da
razvijaju i iskau svoje kreativne potencijale. Takoer, Jablanica je stavljena na mapu
omadinskih kulturnih deavanja u zemlji i regionu i ugostila je brojne umjetnike koji su
predstavili svoj rad. Ono to je takoer veoma bitno istai je da su i brojni mladi Jablaniani svoj
rad predstavili u drugim sredinama, te tako na najbolji nain prezentovali svoj grad.

Pojam omladinske (urbane) kulture u opini Jablanica, vee se uz sljedee sadraje:

a) Muzika koja podrazumjeva sljedee anrove:pop-rock, hip-hop, dance.
-Vijee mladih je kroz svoj dosadanji rad organizovalo oko 100 koncerata na kojima su
nastupilo preko 400 umjetnika iz BiH ali i iz regiona. Posebna manifestacija je RM- DemoFest
koji se odrava ve 7 godina i koji je postao prepoznat u irem regionu. Takoer, u prethodnom
periodu Vijee mladih i OK Pod istim suncem ( u daljnjem tekstu OKPIS) su zajednikim
snagama organizovali 5 kulturnih manifestacija.
Vijee mladih je organizovalo niz sadraja edukativnog karaktera kao to su kola gitare, kola
bubnja, radionica za tehniare tona, te radionica za mlade bendove.

b) Likovna umjetnost koja podrazumjeva oblasti savremene umjetnosti, grafite i

fotografiju.
-Vijee madih u prethodnom periodu organizovalo je tri likovne radionice (crtanje grafita,
tempera, akril) te niz izlobi umjetnikih radova, karikatura i fotografije.
- OKPIS je ponudio usluge organizacije raznih izlobi.
c) Pozorite : razne predstave i performansi sa porukama za mlade.

14
-Vijee mladih je u proteklom periodu bio organizator i partner u nekoliko odigranih pozorinih
predstava uglavnom za mlade. Predstave su igrane u prostorijama Vijea i Kina. Predstave su
bile profesionalnog i amaterskog karaktera.Takoer, u prethodnom periodu je djelovala dramska
sekcija iji rad je trenutno prekinut, ali se nadamo da e biti nastavljen u narednom periodu.
-OKPIS je takoer, organizovao u proteklom periodu pozorine predstave za Jablaniane.
Predstave su igrane u Kinu i na vanjskoj pozornici Muzeja. Tokom svog dosadanjeg djelovanja,
OKPIS je pokuao da povea broj predstava i odravao je minimalno dvije tokom godine.
Predstave su takoe bile profesionalnog i amaterskog karaktera.

d) Kino

Kino u Jablanici je poelo sa radom 1949. godine i od tada do danas ima svoj kontinutet sa
povremenim prekidima usljed objektivnih okolnosti. Nakon rata ozbiljniji rad poinje 2008.
godine kada OKPIS pokree prikazavanje filmova. Tokom godina rada obnavljena je oprema
(stolice, ozvuenje, apartura) i prikazivani filmovi tokom zimskog perioda kada vlada najvee
interesovanje za projekcije. U OKPIS-u prate trendove u filmskoj industriji i po opoj ocjeni ne
zaostaju za velikim centrima. Namjera im je da u Jablanici otvore savremeno Kino sa 4 D
projekcijama koje e pratiti svjetske trendove i biti samoodriv projekat.
OKPIS je 2010. i 2011. godine organizovao edukacije za mlade iz oblasti filmske produkcije.
Nakon ovih edukacija organizovan je internacionalani festival koji je imao antidiskriminacijski
karakter.

e) Mala kola klavira

Poela je djelovati kao vannastavna aktivnost, ali potvrdilo se da, na zahtjev i elju mnoge
jablanike djece, moe postati i prava mala kola. Okuplja djecu svih uzrasta : od predkolskog
uzrasta do uenika srenje kole. Uenici imaju priliku da pokau na zavnom koncertu,
Sveanom koncertu, svoj talenat i svoje znanje koje su stekli tokom itave jedne kolske godine.
anrovi su primjereni svim uzrastima. Potpuna posveenost lei u muzikom obrazovanju
klasinih kompozicija, zabavnih izvedbi i sevdalinki. Ova manifestacija je znaajna za razvoj
kulturnog duha u opini Jablanica. Koncert je sve vie posveeniji i uao u je u tradiciju ovog
grada, a najveu podrku su i dali graani ove zajednice. Koncert je smiljen da svako moe doi
i u jednoj veeri uti raznolik anr muzike, od klasine muzike i poznatih svjetskih klasika, zatim
pop hitova koji su obiljeili znaajan period do prave bosanske sevdalinke. Uz lokalne medije, a
i medije iz BiH koji su ove godine zainteresovani za ovaj koncert, ova manifestacija bi mogla
postati i neto vie. Glavni cilj je promocija samih uenika i onoga to su nauili u toku godine
kao i to da se javnost upozna vie o radu Male kole klavira, a planira se otvoriti i ustanova kako
bi kola bila upotpunjena, u punom smislu te rijei, te bi tada ova manifestcija dobila svoj puni
znaaj i promociju pravih malih akademika.

10. Likovna umjetnost i kiparstvo-vajarstvo u Jablanici

Svoju slikarsku i kiparsku e Jablanica je gasila kroz individualne pokuaje
slikarskih akademaca i likovnih pedagoga, zaljubljenika: Samije Ivkovi, Amire Torlakovi,
Reada Osmanovia, Amira Makana, Marije Jung, Sene Zuki, Tafila Kevria i drugih, koji su

15
svojim linim angamanom odravali kakvu-takvu slikarsku scenu u Jablanici. Kiparstvom u
Jablanici, bez obzira na preduslove, rijetko se ko bavio izuzev profesionalaca i afirmisanih
meunarodnih umjetnika koji su u strukturi jablanikog gabra prepoznali, neprolaznost i
ljepotu oblika, kakvu moe da prui samo na kamen. Ivan Metrovi, Boko tefner i drugi,
su, najmanje u Jablanici, diljem prostora bive drave ostavili djela neprolazne umjetnike
vrijednosti ( spomenik na Avali, spomenik na Lovenu itd).
Ovakvo stanje ozbiljne neorganizovanosti traje i do danas, izuzev to se interes za ove
vidove umjetnosti umnogostruio, tako da poslije rata imamo pojavu velikog broja slikara-
poetnika koji ueem na raznim domaim likovnim izlobama pokuavaju da skrenu panju
na sebe i svoja djela. Taj zamah i energija naroito je rasplamsana u posljednje vrijeme
pokretanjem dvije likovne radionice u kojima akademski slikari ( Ibrahim Novali i Vedo
Mujak) pokuavaju da prenesu osnovno tehniko znanje polaznicima slikarskih kola. Postoje
ozbiljne namjere da se u okviru jedne od ovih kola formira Udruenje likovnih umjetnika
Jablanice, to e u svakom sluaju njihov rad podii na viu razinu.
BZK Preporod iz Jablanice je aktivan na polju likovne umjetnosti od 1997.godine kroz
organizovanje izlaganje dijela likovnih umjetnika u povodu znaajnih datuma, organizovanje
likovnih kolonija za mlae uzraste i kole slikarstva za poetnike.
Pojavom i afirmacijom slikara Hamdije Zahirovia, Gorana Ristia i Nihada osia
u oblasti slikarstva, te Edina uka u kiparstvu, koju su postigli van prostora nae drave, dokaz
su ogromnog umjetnikog potencijala i kapitala jablanikih ljudi, sa kojom opina Jablanica
mora pod hitno uspostaviti ozbiljne korelacije u cilju uspostavljanja trajnijih i dugoronijih veza
i saradnje. Linim izjavama i Pismom namjere od strane g-dina Edina uka spomenuti
umjetnici iskreno ele da se stave (konkretno) u funkciju kulturnog razvoja opine Jablanica. Do
sada je njihova umjetnika vrijednost prepoznavana van prostora nae opine to se u budunosti
nikako ne bi smjelo deavati. Identian odnos saradnje i podrku za ozbiljan umjetniki rad treba
pruiti svim nadarenim slikarima i kiparima u Jablanici iji e se rad moi struno i umjetniki
valorizovati i iji rad i aktivnosti mogu itekako biti u funkciji kulturnog razvoja opine Jablanica.
Realna je predpostavka da e se iz obilja interesanata i polaznika kola, uz strunu pomo,
pojaviti jo mnogo umjetnika ijim djelima e se struna kritika diviti i van prostora nae
opine.
Napomena uz ovo poglavlje: Obzirom da nema ozbiljnijeg pokuaja pisanja umjetnike hronologije u Jablanici,
lako je mogue da mnogi ljudi koji su se bavili slikarstvom u prolosti nisu spomenuti u gornjem tekstu. Zbog
svega autori strategije kulture mole za razumjevanje, a na pokuaj izrade ovog dokumenta je konkretan doprinos
ozbiljnijem bavljenju umjetnou u Jablanici.

11. Meuopinska saradnja u oblasti kulture

Meuopinsku kulturnu saradnju predstavljaju aktivnosti kojima se vri razmjena i
prezentiranje kulturne batine i savremenog kulturnog i umjetnikog stvaralatva opine
Jablanica u svim oblastima kulture i umjetnosti, koja se realizira uglavnom u slijedeim
oblicima i sadrajima: muzikim koncertima, smotrama i festivalima; likovne izlobe ; izdavanje
knjievnih, i drugih djela; festivali i takmienja: muziki i dr.; gostovanja umjetnika, ansambala,
horova, orkestara i sl.; ostale kulturne manifestacije ( Smotre folklora, i sl.); uee umjetnika i
drugih strunjaka iz oblasti kulture na strunim skupovima koji se organiziraju u oblasti
kulturnih djelatnosti.

16
 12. Analiza stanja subjekata kulture
12.1 Pregled kulturnih manifestacija i Jablanikog ljeta 2006-2011.

PREGLED KULTURNIH MANIFESTACIJA I JABLANIKOG LJETA 2006-2011.

Naziv manifestacije Organizatori Mjesto 2006 2007 2008 2009 2010 2011

KUD Prijatelji
Dramska predstava Kino sala April
Jablanica,
O.K. Pod istim Opina 01.07.- 01.07.- 01.07.- 01.04.-
Vesela ulica 10.07. 10.07
suncem Jablanica Jablanica 07.07. 10.07. 04.07. 04.07.
KUD Prijatelji
Jablanica, KUD
Praznik rada-
Neretva, KUD Opina
budilica,kulturno zabavni 01.05. 01.05. 01.05. 01.05. 01.05. 01.05.
Prenj,Tavla Jablanica
program
klub"Jablanica",
OOPrenj,
Obiljeavanje 68.
OO Subnor,Vijee 08.05.-
godinjice Bitke na Plato Muzeja 06.05. maj maj maj maj
mladih 09.05.
Neretvi
Udruenje ena
Jablaniki dani zdrave
MOST Jablanica Opina
hrane, ljekobilja i juni
Pelarsko drutvo Jablanica
pelarstva
BAGREM
10.07.- 17.07.-
Predstava na otvorenom OKPIS Plato Muzeja 29.08. 17.07.
25.07. 31.07.
Stadion malih
Smotra folklora KUD Neretva 05.08 20.07. juli juli 24.07. 23.07.
sportova
Stadion malih
Glas Neretve KUD Neretva 13.08. 17.08 avgust avgust 31.07. 30.07.
sportova
Opina
Veslaki maraton Ismet Jablaniko
Jablanica,Omladins 06.08. 01.08. avgust avgust 31.7. 30.07.
Kovaevi-Gagula jezero
ki klub
O..Suljo
Sveani koncert KUD Neretva 20.02.
ili Jablanica
BZK Preporod,
Izloba slika i rukotvorina Hotel Jablanica 21.02.
U.. MOST

Promocija knjige
vrsnica, kamena Opina Jablanica Hotel Jablanica 21.02.
tvrava Hercegovine
Gastro prezentacija na NVO Cetina-Prenj Podruje MZ
august
selu Jablanica Glogonica
Muzej Bitke
Mali lager BZK Preporod 15.09. 29.09. septembar septembar septembar
na Neretvi
Muzej Bitka
Vee sevdalinke BZK Preporod 15.01 22.02. oktobar oktobar oktobar
na Neretvi

17
Dan opine-akademija, Preporod,
Muzej, stadion 22.02.
izlobe KUD Neretva
22.02.;
Osnovna i Srednja
Pisanje literarnih radova kole 01.03.;
kola 25.11.
Dan nezavisnosti- KUD Neretva,
Kino 01.03.
akademija-izloba slika BZK Preporod
Obiljeavanje svjetskog 15.04-
Vijee mladih Plato Muzeja
dana aktivizma mladih 17.04
Osnovna kola,KUD Septe-
Obiljeavanje Dana kole Osnovna kola 09.05. 09.05.
Neretva mbar
Obiljeavanje godinjice
Muzej
Bitke za ranjenike
Trkaki maraton
Vijee Mladih i
povodom Svjetskog dana Jablanica 31.05
opina Jablanica
nepuenja
Izbor EKO okunice i eko 01.06.- 01.06- 01.05.- 01.06.-
EKO Neretva Grad i okolina
balkona 02.08. 30.08. 30.07. 30.07.

Revijalni kulturno-
FK Turbina, KUD
zabavni program u Mali stadion 11.06. juni-juli juni-juli juni-juli juni-juli juni-juli
Neretva, KK Gazija
okviru turnira
BZK
Muzej,
Preporod,Vijee
Likovna kolonija sa Glogonica, juni- mart-
mladih opine 17.06. avgust juni
izlobama Most na avgust Juni
Jablanica;
Doljanci
OO"Prenj"
Vijee mladih
opine Jablanica; 01.07.
Rok koncert Plato Muzeja
O.K. Pod istim 29.07.
suncem
O.K. Pod istim Plato ispred
Zabavne projekcije 25.07.
suncem kina

Rok koncert Plato Muzeja 29.07.

Organizovanje veeri
Vijee mladih
poezije i pozorine Kino sala 10.08 30.06.
opine Jablanica
predstave
Sportske igre u povodu
25.godinjice otvaranja MZ Glogonica Djevor 06.09.
mosta arnik
Cjeloveernji koncert KUD Neretva Muzej 08.10.
Festival Vee sevdalinke KUD Neretva Muzej 15.10.
Dan dravnosti- FK Turbina ,Tavla
Muzej 25.11.
akademija klub Jablanica
Vee sporta i zabave;
Izbor sportiste godine u Sportski savez Hotel 24.12. februar februar februar
Jablanici

18
 O.K.Pod istim
Dan djeije radosti -
suncem,KUD Dvorana kole 30.12. 30.12. 31.12. decembar decembar
Nova godina
Neretva
JOB "Unija
Dan 44 brdske brigade Kino sala 19.01.
veterana"
Izloba jablanikih
BZK "Preporod" Jablanica 21.02.
slikara
Obiljeavanje 22.02.
KUD "Neretva" Jablanica 22.02.
dana opine Jablanica
feb -
Pisci u naem gradu BZG "Preporod" Jablanica decemar
Obiljeavanje 15-ce
postojanja BOSNAE"Zelene
Aleksin Han 15.04.
organizacije"Zelene beretke"
beretke"
JOB "Unija
Dan Armije BIH Sala muzeja 23.04.
veterana"
Kulturno umjetniki
program povodom
KUD"Prenj" Jablanica 23.06.
obiljeavanja"Puta
Spasa"
Kino sala i sala
Pozorina prestava Vijee mladih 30.06.
Muzeja
JOB "Unija
Bokevica 2007 Bokevica 07.07.
veterana"
Mali stadion ili
Rock maraton Vijee mladih 14.07.
plato Muzeja
Ostrvo na
Beach Party Vijee mladih 28.07.
brani
Natjecanja u
tradicionalnim sportskim OO "Prenj" Glogonica 3,4,5.07.
disciplinama
Natjecanje u likovnom i KUD"Prenj", 25.06.-
Glogonica
literalnom izraavanju OO"Prenj 26.08.

Omladinski klub" 10.07.-

Pozorina prestava Jablanica 29.08.
Pod istim suncem" 25.07.
Vesela jablanika
EkO Neretva Jablanica avgust avgust 11.07.
"Eko no"
U.G Civilnih rtava
Izloba likovnih radova BZK"Preporod" septembar
rata
Izloba fotografija OO"Prenj" Glogonica 05.08.
Dan MZ Glogonica OO"Prenj" Glogonica 06.08.
KUD"Prenj", 13,14.10.-
Bajramski program Jablanica
OO "Prenj 12,13.10.
Predstava za Dan Omladinski klub"
Jablanica 25.11. 25.11.
dravnosti Pod istim suncem"
Vijee mladih,
Doek Nove godine Jablanica 31.12. 31.12.
OKPIS

19
 Kulturno zabavni
Osnovna kola- 18.02.-
program(Dan opine-60 KUD"Neretva"
hotel Jablanica 23.02.
godina KUD-a)
Likovna izloba povodom
BZK"Preporod" Jablanica 22.02. 20.02.
Dana opine Jablanica
PYAF- Sajam omladinske 04.04.-
Vijee mladih Muzej
kulture 05.04.
Smotra izvornog folklora
KUD"Prenj" Jablanica 21.22.
Jablanikog kraja
Humanitarni koncert KUD"Neretva" Jablanica 22.02.
Izloba portreta
predsjednika opine i Opina Jablanica Jablanica 22.02.
Opinskih naelnika
OKPIS, Narodno
Pozorina prestava Jablanica 21.02.
pozorite Tuzla
Predstava dramske
Vijee mladih Jablanica 21.02.
radionice
KUD"Neretva",KUD
Zajednika izloba "Prijatelji",
20.02.
radova i kulturne batine BZK"Preporod",
U" Most"
Zajedniki koncert
KUD"Neretva",KUD O "Suljo
povodom Dana opine 21.02.
"Prijatelji" ili"Jablanica
Jablanica
Koncert povodom Dana Opina
KUD "Neretva" 01.03.
nezavisnosti Jablanica
67. godinjica Bitke na
U.G Josip Broz Tito Plato Muzeja 08.09.
Neretvi i Dana Evrope
Kulturno zabavni Opina
KUD"Prijatelji" 17.07.
program Jablanica
Opina
Izloba za Dan dravnosti U.G Josip Broz Tito novembar
Jablanica
Kulturno zabavni Opina
KUD"Prenj",
program povodom Dana Jablanica, 09.11. 09.11. novembar
Kud"Prijatelji"
dravnosti Glogonica
01.10.- 01.10.- 01.10.- 01.10.-
Kino Jablanica 2008 OKPIS Kino
15.04. 15.04. 15.04. 15.04.

20
12.2 Pregled stanja resursa subjekata iz oblasti kulture (anketa)

Naziv organizacije PROSTORNI RESURSI (veliina i

DJELOKRUG AKTIVNOST namjena)
Omladinski klub Pod Korisnici opinskog prostora cca. 500 m2, u
istim suncem Kino Jablanica; kulturne manifestacije; ijem je sklopu kino sala sa 154 sjedea
Jablanica pozorine predstave; filmski festival; mjesta.
likovne izlobe.
Ekoloka organizacija Ekoloko obrazovanje; Primjena ekolokih
Eko Neretva zakona; Razvoj ekolokih programa na Korisnici opinkog prostora cca. 12,5 m2.
Jablanica podruju opine i ire...
U.G. Mladi
Ne posjeduju prostorije.
muslimani Jablanica Vjersko-kulturno-obrazovna djelatnost
Podsticanje i pomaganje aktivnog uea
graana u razvoju kulture i umjetnosti:
KUD Prijatelji Promocija kulturno-umjetikog
Ne posjeduju prostorije.
Jablanica: amaterizma, volonterizma i ouvanja
kulturno-umjetnikog identiteta;
Obavljanje drugih poslova od interesa.
Vienamjenski prostor za razliite tipove
kulturnih manifestacija kapaciteta 200
Vijee mladih Urbana kultura sa naglaskom na razvoj posjetilaca, prostorija za probe muzikih
Jablanica: omladinske kulturne scene sastava, kabinet za kulturno edukativne
radionice kapaciteta 10 ljudi (u sklopu JU
Muzej Bitka na Neretvi)

U Most Jablanica Tkanje i pletenje Prostor u sklopu poslovnog inkubatora 3m2.

OO Prenj Jablanica: Edukacija mladih, radionice-seminari... MZ Glogonica, prostorija 28 m2.

Velika dvorana (500 sjedeih mjesta),

JU Muzej Bitka na
izlobeni prostor (preko 1000 m2), prostor
Neretvi Jablanica
biblioteke i itaonice (226 m2).
Muzejska i biblioteka djelatnost.
BZK Preporod Kulturno predstavljanje i edukovanje u
Korisnici opinskog prostora (60 m2).
Jablanica muzici, slikarstvu i glumi...
Osnovna kola Suljo Kulturne manifestacije (kolske priredbe); Trening centar; Fiskulturna sala.
ili Jablanica: obiljeavanje Mjeseca knjige.

Ouvanje, njegovanje i prenoenje kulture i

tradicije naroda BiH na mlae generacije;
Organizovanje individualnih i zajednikih
priprema i nastupa po sekcijama udruenja;
Organizovano i kontinuirano savladavanje
F.A. Neretva Programa udruenja kroz afirmaciju Korisnici opinskog prostora (30 m2).
Jablanica: pojedinaca, sekcija i udruenja u cjelini;
Saradnja sa kolama, vaspitnim ustanovama i
institucijama; Ukljuivanje svojih lanova u
kulturni ivot sredine u kojoj borave i rade;
Saradnja sa drutvenim organizacijama u zemlji
i svijetu...........

21
Meunarodni centar za Vraanje klasine muzike kao model Ne posjeduju prostorije.
djecu i omladinu kulture i umjetnosti i njegovanje bonjake
Fortis narodne muzike (sevdalinke); razvijanje
svijesti omladine o kulturi u uem i irem
smislu

TEHNIKA OPREMLJENOST I EDUCIRANOST OSOBLJA (oblasti

Naziv organizacije SPECIFIKACIJA edukacije))

Kino aparatura sa prateim ozvuenjem; Dva kino operatera; Menadera i

Omladinski klub Pod
Prenosno ozvuenje kapaciteta 600 W; 35 finansijskog administratora i tehniara
istim suncem Jablanica
raunara; dva projektora. za IT.

Denita Hebib-dipl.pravnik; Lejla

Ekoloka organizacija Zahirovi-student prava; Keskin Sabina-
Kompjuter; printer; skener; kopir aparat;
Eko Neretva profesor; ukman Mira-nastavnik
kamera; telefon-faks.
Jablanica: praktine nastave; Klepo Adil-
nastavnik; elmo Adnan-dipl.ing.agr.
U.G. Mladi muslimani
Raunar-raunarska oprema. Da, vjersko-obrazovna oblast.
Jablanica:
KUD Prijatelji Jedan DVD player; dva irokopojasna Koreografi- 3 osobe; Jedna osoba iz
Jablanica: mikrofona. oblasti likovne umjetnosti.
Kompletan razglasni sistem snage 4,8 KW,
dvije miksete, pet mikrofona sa stalcima i Edukator za kolu gitare i bubnja, ton
Vijee mladih Jablanica: kablovima, dva kompleta bubnjeva, gitarska majstori, educirano osoblje za
i bas pojaala, montana bina veliine 14 organizovanje kulturnih manifestacija....
m2
Obueno osoblje za tkanje, pletenje,
Udruenje ena plasteniku proizvodnju, ljekobilje,
Kompjuter i telefon.
MOST Jablanica: heklanje, izrada suvenira na staklu,
iarika.
Edukatori iz oblasti: likovno, gitara,
Omladinska organizacija Gitara, kamera sa prateom opremom i
montiranje video materijala, rad na
Prenj Jablanica: kompjuter.
kameri i fotoaparatu.
Mikseta Yamaha emx 5000-12 power
JU Muzej Bitka na mixer, zvunici 300 W (2 kom), kabal za Da, za muzejsku i biblioteku
Neretvi Jablanica: zvunik (2 kom), kabal za mikrofon (1 djelatnost.
kom) i stalak za mikrofon (1 kom).
BZK Preporod Kompjuter, printer, kopir aparat, Po projektima rade profesionalne osobe
Jablanica: harmonika, dva sintisajzera, saz i tarabuke. u muzici, slikarstvu i drami.
Osnovna kola Suljo
4 mikrofona; 1 mikseta; 4 zvunika. Imaju educirano osoblje.
ili Jablanica:

22
 Nonje i kostimi (zapadne Hercegovine-
katolike nonje, gradske nonje
muslimanskog ivlja BiH, Kosovske
kostime, kostime Crnog mora-Turska,
kostime Sarajevskog polja-pravoslavnog
ivlja); klavijatura-Korg xp; harmonika
F.A. Neretva Koreograf i treneri folklornih grupa;
mala (2 kom); tapan; razglas-Dinakord-4
Jablanica: lanovi i roditelji lanova udruenja.......
kutije trosistemske 4x400 W; 2 mikrofona;
kablovi za mikrofone; rasvjeta-8 reflektora
sa stalcima i 1 bez stalka; kompjuter;
telefon-faks-printer; scenografija; ivaa
maina; stolovi i stolice; ormari za opremu i
sef.
Meunarodni centar za Finansijski administrator, tehniar za
Klavijature i kablovi za klavijature, pianino,
djecu i omladinu IT, edukator za instrumente gitaru i
harmonika,tabla,scenografija-materijali
Fortis klavir, filmsku produkciju

PLANIRANI KULTURNI DOGAAJI U NAREDNOM PERIODU

Naziv organizacije
(kulturne manifestacije, radionice,seminari...)

Pozorine predstave (minimalno dvije godinje); projekcije filmova

Omladinski klub Pod istim suncem
(minimalno 40 godinje); Veslaki maraton; Filmski festival; kola
Jablanica
filma; snimanje kratkih filmova; doek Nove godine....

Edukativne radionice za srednju-osnovnu kolu; organizovanje eko-

Ekoloka organizacija Eko Neretva
veeri u sklopu Jablanikog ljeta; organizovanje izleta za kolarce i
Jablanica:
graane; obiljeavanje bitnih ekolokih datuma.

U.G. Mladi muslimani Jablanica: Bajramski programi; humanitarne akcije.

KUD Prijatelji Jablanica:
Vijee mladih Jablanica:
Prvomajska budilica; godinji koncert; dramski program; muziki
program....
Kontinuirano organizovati koncertne manifestacije, pozorine predstave,
radionice iz oblasti kulture (kola bubnja i gitare), DJ radionica, likovna
radionica, RM demo fest....

Pletenje, tkanje, suvenirnica, sajam zdrave hrane, izloba povodom

Udruenje ena Most Jablanica:
godinjice udruenja, edukacije za poljoprivredu i ljekobilje....
Radionice (likovna, gitarska, harmonika, rad na kameri..); Promocije
knjiga; likovne izlobe; koncerti za mlade; seminari na razne teme;
Omladinska organizacija Prenj
izrada fotomonografije podprenjskog kraja; izgradnja etno kue
Jablanica:
podprenjskog kraja; rekonstrukcija mlinova i vodenica; izloba
fotografija...
Obiljeavanje godinjice Bitke na Neretvi, prikazivanje filmova,
JU Muzej Bitka na Neretvi
pozorine predstave, djeije predstave, koncerti narodne i zabavne
Jablanica:
muzike, festival pjevaa amatera Glas Neretve....

23

BZK Preporod Jablanica:
Osnovna kola Suljo ili
Jablanica:
F.A. Neretva Jablanica:
Meunarodni centar za djecu i
omladinu Fortis
Djeiji festival, vee sevdalinke, kursevi gitare, harmonike, klavira,
slikarstva i jezika, likovnu koloniju, drama Hasanaginica, formiranje
enskog hora, Preporodovog orkestra, planira se izdavaka djelatnost,
promocija knjiga.......
Obiljeavanje Dana djeije radosti, Dana kole, Mjeseca knjige,;
radionice i seminari u organizaciji Pedagokog zavoda, Ministarstva
obrazovanja, nauke, kulture i sporta; interne radionice i sastanci....
Smotre folklora; festival pjevaa amatera Glas Neretve; koncerti
prijateljstva; meunarodni susreti sa djecom slinih udruenja; seminari;
izdavanje monografije udruenja; likovne izlobe; mala radionica;
uestvovanje u vanim manifestacijama u opini Jablanica; humanitarne
akcije; uestvovanje u meunarodnim smotrama folklora...
Humanitarne akcije i zavrni sveani koncert Male kole klavira,
uestvovanje u pojedinim vanim kulturnim manifestacijama opine
Jablanica i opine Novo Sarajevo, te interkulturalno povezivanje;

13.Analiza ankete graana

1. Da li smatrate da je broj kulturnih manifestacija u Jablanici dovoljan?

Da Ne Ukupno
59 316 375

2. Da li ste zadovoljni promovisanjem odreenih kulturnih manifestacija u

Jablanici?
Da Ne
86 289

2. Da li ste zadovoljni promovisanjem

odreenih kulturnih manifestacija u Da
NE
Da; 86; 23%

NE ; 289; 77%

3. Da li smatrate da ste dovoljno informisani o kulturnim sadrajima?

Da Ne
112 263

24
 4. Kako biste ocijenili kulturne manifestacije u Jablanici?
kvalitetne zadovoljavajue nekvalitetne
32 190 153

4. Kako biste ocijenili kulturne manifestacije u Jablanici?

kvalitetne; 32; 8% kvalitetne
zadovoljavajue
nekvalitetne; 153; zadovoljavajue; nekvalitetne
41% 190; 51%

5. Kakav je generalno odnos prema kulturnom naslijeu?

Dobar Zadovoljavajui Lo
44 133 197

5. Kakav je generalno odnos prema kulturnom naslijeu?

dobar; 44; 12%
dobar
lo; 197; 53% zadovoljavajui
zadovoljavajui;
133; 35% lo

6. Da li Jablanica ima ta pokazati od kulturnih vrijednosti na svom podruju i

koje su to? Nabroji:
Most na Neretvi 44
Neretva 9
Muzej 81
Steci 17
Da 65
Neretva 23
Jablaniko jezero 14
Planine 9
Folklor 4
iro 3
Top 3
Koncerti 2
Spomenici 6
Prirodne ljepote 4
Kulturna batina 3
Ostalo 25

25
7.Da li smatrate da kulturni sadraji u Jablanici mogu zadovoljiti Vae kulturne
potrebe?
Da Ne Prazno
131 243 1

7. Da li smatrate da kulturni sadraji u Jablanici mogu

zadovoljiti Vae kulturne potrebe?
DA; 131; 35% DA
NE; 243; 65%
NE
PRAZNO
PRAZNO; 1; 0%

8.ta biste u budunosti eljeli vidjeti od kulturnih sadraja?

Raznolike kulturne sadraje 35
Opera 3
Balet 3
Neto novo 3
Most na Neretvi 3
Klasina muzika 4
Manifestacije 11
Izloba slika i fotografija 15
Predstave 25
Predstave za djecu 5
Pozorite 21
Muzika kola 7
Koncerti 31
Folklor 8
Sajam knjiga 3
Promocija knjiga 4
Eko no 4
kola klavira 4
Knjievne veeri 6
Vodeni sportovi 4
Kino 12
Ostalo 38

26
14. SWOT analiza
SNAGE
-veliki broj lokaliteta kulturno-historijskog i prirodnog
nasljea koji su od nacionalnog znaaja,
-povoljan geostrateki poloaj,
-Jablanica prepoznata destinacija sa kulturno-historijskog
aspekta u svjetskim razmjerama,
-Postoje ustanove kulture: JU Muzej Bitka za ranjenike
na Neretvi, Biblioteka, Kino...,
-Postoji lokalni medij koji prate kulturni ivot,
-Postoje tradicionalne manifestacije iz oblasti kulture:
Jablaniko ljeto, godinjica Bitke na Neretvi, Demo (nedostatak Kulturne strategije),
fest, Vee sevdalinke..., -Neprilagoenost objekata za kulturne djelatnosti (kino-sale,
-Postajanje tradicije u nekim segmentima kulturnog
stvaralatva,
-Dobra saradnja kulturnih stvaralaca i ustanova iz oblasti
kulture i medija,
-Postoje objekti namijnjeni za kulturnu djelatnost,
-Poboljava se obrazovna struktura stanovnitva,
-postojanje kolskih vannastavnih aktivnosti vezanih za
kulturu,
-velika zaintersovanost graana za konzumiranje
kulturnih sadraja,
-veliki broj aktera u kuturnom stvaralatvu,
-tradicionalna gostoprimiljivost,
-bogatsvo kulturne vjerske i etnike raznolikosti na
podruju Jablanice.
ANSE
-Postojanje strategije razvoja kulture na viim nivoima,
-Postoje zakoni o djelatnostima u kulturi,
-meunarodni i domai fondovi za kuturu,
-Porast broja akademski obrazovanih graana meu
kojima su i oni iz oblasti vezanih za kulturnu i
umjetniku djelatnost,
-bolja, bra i jeftinija informisanost o regionalnim i
svjetskim kretanjima u oblasti kulture,
-Srednje kole kao baza mladih za aktivizam u oblasti
kuture,
-veliki broj zavrenih projekata u lokalnoj zajednici u
svim segmentima,
-realizacija Stratekog plana Opine Jablanica,
-veliki budet opine Jablanica,
-benifit Jablanice kroz kulturni brend marketing
(promocija opine),
-koridor Vc anasa za svekoliki razvoj opine,
-neizostavni dio znaajnih turistiki ruta,
-vertikalna i horizontlna povzanost kulturnih subjekata,
-prirodni preduslovi (kamen, drvo) za promociju,
primjenjenih umjetnosti (kipartsvo, klesarstvo,
arhitektura, drvorezbarstvo...),
-postojanje klastera veznih za nae resurse,
SLABOSTI
-nedostatak subjekata koji se organizovano i sistemski
bave kulturom (Dom kulture ili Centar za kulturu i sl.),
-kolektivna nebriga za kulturnim nasljeem (svijest da je
kultura potronja i teret),
-Ne postoji dovoljan kadrovski potencijal za sistemsko
bavljenje kulturom,
-Politizacija kadrova u kulturi,
-Nekontinuirano, nesistemsko i nedovoljno izdvajanje
sredstava u optinskom budetu za kulturno stvaralatvo
platoa muzeja, muzejske sale i dr.),
-nizak stepen kvaliteta kulturnih manifestacija,
- Povean broj manifestacija vie zabavnog nego kulturnog
karaktera (izbori za mis, karaoke, djeca pjevaju hitove...),
-znaajan broj neafirmisanih/nevalorizovanih lokaliteta
kulturno-historijskog nasljea,
-Nedostatak takmiarskih manifestacija (literarni konkursi,
susreti amaterskih pozorita...),
-Loa stimulacija kulturnih stvaralaca,
- Konfrontacija srodnih udruenja iz oblasti kulture na
lokalnom nivou (nezdrava konkurencija KUD-ova,
neravnopravan tretman ustanova kulture od strane javnog
sektora, nedakvatan tretman kulturnih radnika),
-nedovoljna fabrikacija i afirmacija kulturnih proizvoda
(knjige, filmovi, dogaaji, dramske predstave...),
-nepostojanje adekvatne tehnike opreme (scene i scenske
opreme) za manifestacije,
-kulturna samoizolacija,
-slab PR kulturnih subjekata,
-neprepoznavanje kvaliteta naih potencijala od strane
drugih,
PRIJETNJE-a
-politika opstrukcija Jablanice kao poeljnje destinacije,
-Globalna ekonomska kriza,
-Loa finansijska situacija graana u lokalnoj zajednici,
-Pad nataliteta,
-Odlazak kadrova,
-Gubljenje motivacije,
-Loa politika situacija u BiH,
-Opadanje volonterskog duha,
-Komplikovana procedura finansijskog poslovanja,
-Mali broj sponzora za kulturnu djelatnosti,
- Uticaj kvazi-kulture (kia) i favorizovanje zabave i ou-
biznisa koje su vie zabavnog nego kulturnog karaktera,
-Izostavljanje kulture iz razvojnih planova HNK,
-nedostatk kulturne Strategije HNK,
-Needukovana publika,
-Neziteresovanost publike za kuturne sadraje,
-Neodgovarajua podzakonska regulativa za oblast kulture,
-Poreska optereenja na kulturno stvaralatvo,
-centarlizacija kultura na kantonalnom i entitetskom nivou,
-nezainteresovanost medija za dogaaje.
27
15. Vizija

Opina Jablanica je lokalna zajednica raznolikog i bogatog kulturnog ivota u kojoj

Jablaniani svoje potrebe za kulturom, mogu u najirem smislu i u kontinuitetu, zadovoljiti na
najkvalitetniji nain.
U Jablanici kulturni subjekti uivaju sve pogodnosti za produktivno stvaralatvo i kreativan
izraaj.
Jablanica je prepoznata po svojim osobenostima u kuturnoj ponudi i poeljna je kao kulturna
destinacija.

16. Strateki ciljevi Strategije razvoja kulture opine Jablanica

1. Zatiena, obnovljena, adaptirana, novoizgraena i valorizovana sveukupna
infrastruktura za potrebe kulturnih institucija i kulturnih aktera.
2. Obezbjeena adekvatna i kontinuirana podrka lokalnih vlasti i drugih subjekata u
stvaranju i prezentovanju kulturnih vrijednosti.
3. Organizacije i drugi subjekti koje se bave kulturom ostvarile kvalitetne sadraje koji
zadovoljavaju potrebe stanovnika lokalne zajednice i drugih zainteresiranih strana.
4. Ostvariti nivo kulturne ponude koja e biti prepoznata i prihvaena na irem
(kantonalnom, entitetskom, dravnom ...) nivou.

28
17.Okvirni akcioni plan kulturnog razvoja za period od 2013- 2017. godine (Strateki
ciljevi, razvojne mjere i projekti)

2 2 2 2 2
STRATEKI 0 0 0 0 0
RAZVOJNE MJERE (RM) OPTI PROJEKTI
CILJEVI (SC) 1 1 1 1 1 NAPOMENA
2 3 4 5 6
-Kontinuirano istraivanje, zatita, meusektorsko -Evidentirati (inventarizirati) na podruju opine
promoviranje objekata i kontinuirani razvoj svih Jablanica materijalne i nematerijalne ostatake
1. Zatiena, kulturnog nasljea-foto, audio, video i pisana x x x x x
obnovljena, vrijednosti koje ine kulturni kapital u cjelini i dokumentacija;
adaptirana, kulturni kapital u okviru nacionalnih kultura i
novoizgraena odravanje kontrole/suvereniteta nad Digitalizovati i propisno arhivirati sve materijlane i
i valorizirana nematerijalne oblike kulturnog nasljea Jablanice x x x
vrijednostima/objektima koji su presudni za
sveukupna dugoronu samoodrivost kulturnog kapitala u opini
infrastruktura Jablanica Evidentirati privatne zbirke i ustanoviti donatorsku
za potrebe mreu za sve segmente materijalne kulture x x

kulturnih
institucija i -Poseban podsticaj zatiti, rekonstruiranju,
kulturnih restauriranju, rekultiviranju i multisektorskom Prikupiti na podruju opine materijalne i
aktera. promoviranju prirodnog, spomenikog i graditeljskog nematerijalne ostatke kulturnog nasljea x x x x
naslijea u opini Jablanica

-Obezbjeenje muzejskih i drugih prostora te

kontinuirano prikupljanje predmeta materijalne i Izgraditi nedostajui izlobeni prostor i predavati
x x
nematerijalne kulture, izrada replika, konzervacija i na upravljanje pojedinim subjektima
izlaganje
Konzervirati i obnoviti materijane ostatake
x x x x
-Osiguranje podrke projektima ouvanje autohtone kulturnog nasljea
jablanike arhitekture (kue, mlinovi, mostovi...) Otvoriti registar i sistematski pratiti stanje kulturnih
x x x x x
dobara i izvjetavati nadlene institucije
 2 2 2 2 2
STRATEKI 0 0 0 0 0
RAZVOJNE MJERE (RM) OPTI PROJEKTI
CILJEVI (SC) 1 1 1 1 1 NAPOMENA
2 3 4 5 6

Obezbjediti poseban fond za prikupljanje/nabavku

x x x x x
kulturne grae

-Jaanje saradnje domaih i meunarodnih

institucija u oblasti zatite kulturnog naslijea;
-Unapreivanje procesa konzerviranja starih
objekata i njihovog stavljanja u aktivnu funkciju
samoodrivosti. Podii nivo zatite prostora koji slue za kulturne
svrhe te pratiti nove trendove u ovom segmentu
-Organiziranje institucija koje bi se bavile djelovanja x x x x x

promoviranjem domae likovne umjetnosti i

domaih likovnih umjetnika;
-Institucionalno ureivanje i provoenje kuturne
politike na podruju Jablanice. (RG, Komisija, Centar
za kulturu)

2. Obezbjeena Definirati fond za istraivake projekte u oblasti

adekvatna i kulture
x x x x x

kontinuirana
podrka
Izraditi popis prioriteta za zatitu materijalnog
lokalnih vlasti i Obezbjeenje prioritetne podrke za ona kulturno- kulturnog nasljea x
drugih umjetnika drutva, institucije kulture i udruenja
subjekata u koja pripremaju programe i njeguju kulturno Adaptirati/renovirati postojee dvorane te stvoriti
stvaranju i stvaralatvo,nasljee i obiaje naroda BiH optimalne uslove za odravanje manifestacija i rad
prezentovanju kulturnih ustanova i Organizacije civilnog drutva (u x x x
daljem tekstu OCD)
kuturnih
vrijednosti. Organizirati manifestacije koji promoviu kulturno
stvaralatvo manjinskih grupacija koji ive i djeluju
x x x x x
u Jablanici

30
 2 2 2 2 2
STRATEKI 0 0 0 0 0
RAZVOJNE MJERE (RM) OPTI PROJEKTI
CILJEVI (SC) 1 1 1 1 1 NAPOMENA
2 3 4 5 6

Opremiti Kino dvorane pratei svjetske trendove u

ovoj oblasti. x x

Nabavka adekvatne vanjske scenske pozornice

(krovna konstrukcija, rasvjeta, razglasna oprema,) x x
100 m za potrebe svih kulturnih aktera
Osmisliti i organizovati Jablaniko ljeto (skup
odbranih manifestacija u vremenskom intervalu od x x x x x
10 dana)

Obiljeiti prigodno sve znaajne datume za Opinu x x x x

Jablanica
Pokrenuti poluprofesionalno ili amatersko pozorite
u Jablanici x

Nabaviti muziku opremu koja e koristi

Obezbjediti poseban podsticaj unutaropinskoj i ustanovama i OCD-ima koji se bave ovim poljem
x x
meuopinskoj saradnji na polju kulture kulturnog rada u Jablanici

Uspostaviti Kulturni centar u Jablanici ili instituciju

koja e se profesionalno i sveobuhvatno baviti x x
kulturom
-Osiguranje finansijskih, tehnikih i drugih uvjeta za Obnoviti gradsku itaonu i
x x x
trajno odravanje kulturno-historijske batine i njeno adaptirati i zatiti bibliotekarske prostore
uklapanje u razvojne tokove na lokalnom i
regionalnom nivou u eri globalizacije kulturne Istraiti potrebe korisnika/konzumenata kulturnih
x x x x x
ponude i potranje; sadraja

-Daljnje unapreenje razvoja instrumenata za -Valorizirati naa kulturna dobra u skladu sa

upravljanje naslijeem; Strategijom (kandidovanje za zatitiu prema x x x
nadlenim institucijama)

- -Integrirati kulturno naslijee u prostorne i razvojne

x x
planove svih nivoa vlasti.

31
 2 2 2 2 2
STRATEKI 0 0 0 0 0
RAZVOJNE MJERE (RM) OPTI PROJEKTI
CILJEVI (SC) 1 1 1 1 1 NAPOMENA
2 3 4 5 6

Uspostava sistema stalne komunikacije i razmjene

informacija u oblasti zatite kulturnog naslijea x x
unutar lokalne zajednice;
-Stimulirati meunarodne i domae finansijske
institucije na kreditiranje procesa obnove i
rehabilitacije kulturnog naslijea. Svi ovi mehanizmi
x x x x x
mogu ukljuiti pojedinane spomenike ili grupu
spomenika, odnosno zatiena podruja posebne
kulturne vrijednosti;

Stimulirati investitore kroz proces reinvestiranja

profita koritenjem kulturnog dobra kao poslovnog
ili ugostiteljskog prostora, odnosno koritenje
prostora za multimedijalne prezentacije (izlobe,
pozorine predstave, predavanja, koncerte,
literarne veeri, naune simpozije itd.);

-Aktivirati revolving mehanizame putem fondacija. x x x x x

-Iznalaenje posebnih dodatnih mogunosti za

ulaganja u individualnu i masovnu kulturu i
umjetnost; osiguravanje povoljnih kreditnih linija za
bri razvoj malih preduzea u kulturi, agencija i svih
drugih proizvodnih predstavnika industrije kulture;
-Aktivirati sistem izdavanja kulturnih spomenika u
- Stvaranje okvira za otvaranje novih radnih mjesta u
najam (pod kiriju) na odreeni vremenski period,
oblastima kulture i umjetnosti; x x x x x
nakon ijeg isteka bi se ponovno vratio starom
-Pronalaenje novih rjeenja za vee ulaganje u vlasniku, s mogunou obnavljanja ugovora o
visokoprofesionalne i visokoestetske proizvoae u profitabilnom koritenju.
kulturi koji bi direktno kvalitetom proizvoda utjecali
na imid opine Jablanica i ostvarili iroke
mogunosti za izlazak nae kulture na
meuopinsko, regionalno i entitetsko-dravno
trite;
-Stvaranje uvjeta za sufinansiranje i stipendiranje
Uvrstiti deficitarno zanimanje na fakultete koji su
mladih talentiranih umjetnika kako bi se to prije x
bliski kulturnom angamanu
dolo do stratekog, novog proizvoda u oblasti

32
 2 2 2 2 2
STRATEKI 0 0 0 0 0
RAZVOJNE MJERE (RM) OPTI PROJEKTI
CILJEVI (SC) 1 1 1 1 1 NAPOMENA
2 3 4 5 6

umjetnosti, a koji jedino moe stvoriti sam umjetnik;

Podrati promociju, nagraivanje i podrku

uspjenih pojedinaca koji doprinose razvoju kulture
-Stvaranje boljih uvjeta za izdavanje, distribuciju i i afirmiranju njenog znaaja i vanosti, ulaganje u
plasman domaih i knjievnih i naunih djela, u mlade, talentirane ljude, budue menadere koji se
x x x x x
skladu sa selektivnim kriterijima kreativnog rada, to istinski zalau za graanstvo, i ukazati im
podrazumijeva i aktivniji odnos i saradnju svih povjerenje;
sudionika u izdavakom procesu (izdavaa, pisaca, Ustanoviti nagradu za kulturne poduhvate i
prevodilaca, knjiara, distributera) i afirmiranje ostvarenja
autonomnog i strunog odluivanja neovisno o
politikim i drugim neprofesionalnim interesima;
-Vea finansijska izdvajanja za izdavaku djelatnost i
njeno sufinansiranje kroz dodjelu grant sredstava,
Formirati poseban fond za podrku publiciranja i
vee izdvajanje sredstava za izdavaku djelatnost na x x x x x
izdavatvo
lokalnom nivou, kako bi se knjiga uinila to
dostupnijom.
Nabaviti optimaln broj knjiga/naslova za potrebe
gradske i kolske biblioteke pratei nadolazee x x
-Poveavanje finansijskih izdvajanja sredstava za trendove
biblioteku i knjiarsku djelatnost to bi doprinijelo
irenju biblioteke i knjiarske mree, te
popunjavanju i poveanju knjiarskog i bibliotekog
fonda;
-Stimulirati stvaraoce kroz dodjelu raznih priznanja,
nagrada, kao i raspisivanje konkursa za izdavanje x x x x x
literarnih dostignua.
-Vea finansijska izdvajanja za sufinasiranje muzike
djelatnosti i stvaranje uvjeta za kvalitetno muziko-
scensko stvaralatvo, posebno domae produkcije,
za njegovanje autohtonog muzikog izraza,
-Stalno motiviranje za muziko stvaralatvo Organizirati sveobuhvatne formalne i neformalne
raspisivanjem konkursa i drugih oblika stimuliranja edukacije iz oblasti muzike za zainteresirane x x x x x
mladih talenata i jo nedovoljno afirmiranih muzikih grupacije

33
 2 2 2 2 2
STRATEKI 0 0 0 0 0
RAZVOJNE MJERE (RM) OPTI PROJEKTI
CILJEVI (SC) 1 1 1 1 1 NAPOMENA
2 3 4 5 6

umjetnika i stvaralaca;

Izgraditi nove ili adaptirati neke od postojeih

-Obezbjediti vea finansijska izdvajanja za prostora za potrebe gradske galerije sa ateljeima
x x
sufinansiranje likovne umjetnosti i vizuelnu koje e koristiti svi kulturni akteri u Jablanici
industriju koji bi omoguio prezentiranje likovne
posebnosti opine Jablanica i njene likovne
prepoznatljivosti u okruenju preko njenog
autohtonog likovnog stvaralatva, kamenoj plastici,
slikarstvu, kiparstvu, kaligrafiji, kao i savremenoj
likovnoj umjetnosti; -spojiti likovno, muziku i
slikarstvo...

Educirati graane u oblasti likovne kulture x x x x x

-Podsticanje razvoja talenata i obeavajuih likovnih

projekata, koje treba angairanjem budetskih,
sponzorskih i sredstava iz drugih izvora, finansijski
pomagati i stimulirati;

Organizirati sveobuhvatne formalne i neformalne

3. Organizacije i edukacije iz oblasti muzike za zainteresirane x x x x x
drugi subjekti -Educiranje postojeih kadrova u javnim ustanovama grupacije
kulture i drugim subjektima iz oblasti Kulture u
koje se bave
opini Jablanica i zapoljavanje novih profesionalnih
kulturom -Osigurati edukaciju i profesionalizaciju medijskih
kadrova, menadera u kulturi;
ostvarile radnika
x x x x x

kvalitetne
sadraje koji Organizirati likovne edukacije za zainteresirane
-Jaanje, u medijskom i kolskom sistemu, x x x x x
zadovoljavaju korisnike
komponente likovne kulture i informiranosti, likovne
potrebe kritike i kritikog valoriziranja likovnih vrijednosti, to
Osmisliti, proizvesti i emitirati TV i radio program
x x x x x
koji e biti posvean kulturi u skladu sa definiranim

34
 2 2 2 2 2
STRATEKI 0 0 0 0 0
RAZVOJNE MJERE (RM) OPTI PROJEKTI
CILJEVI (SC) 1 1 1 1 1 NAPOMENA
2 3 4 5 6

lokalne bi onemoguilo pojave da se reklamira i plasira razvojnim mjerama

zajednice i likovni diletantizam i nekultura;
drugih
zainteresiranih Uvrstiti kulturne programske sadraje u program
x x x x x
strana. partnerskih radio i tv kua

Ugostiti u Jablanici profesionalne kulturne

stvaraoce i grupe koji odgovarjau naim definiranim x x x x x
SC i RM-ima
Organizovati druenja kulturnih stvaralaca
x x x x x
(kolonije, tematske veeri, veeri poezije i proze...
Ugostiti dramske umjetnike sa njihovim
ostvarenjima u Jablanici u skladu sa Strategijom x x x x x
Podsticati rast opeg nivoa graanske kulturnog razvoja.
samoodgovornosti za stanje i zbivanja u drutvu;
Pokrenuti trajnu sveobuhvatnu kampanju o
podizanju graanske svijesti jablaniana kao x x x
kuturno osvjetenih graana.

4. Ostvariti nivo
kulturne Potpisati protokol o meusektorskoj suranji sa
biznis sektorom Jablanice tj. sa njihovim
ponude koja e zastupnikom (turizam, privreda, ekologija i kultura)
x
biti prepoznta i
prihvaena na Izrada plana promocije, razmjena informacija i
irem -Kontinuirano uticati na poveavanje resursnog podataka kroz rad kreativnog tima za promociju x x
statusa, jaanju poslovne konkurentnosti i opem kulturnih sadraja i pruanje kulturnih usluga
(kantonalnom,
entiteskom, imidu opine Jablanica i svih njenih socijalnih i tampati bilten/brouru, almanah kuturnih
x x x x
ekonomskih agregata, manifestacija Jablanice
dravnom ...)
nivou.
x
Educirati korisnike, lanove, graane u oblasti
kulturnog stvaralatva muzike, filma, teatra..
x x x x x

35
 2 2 2 2 2
STRATEKI 0 0 0 0 0
RAZVOJNE MJERE (RM) OPTI PROJEKTI
CILJEVI (SC) 1 1 1 1 1 NAPOMENA
2 3 4 5 6

Uvrstiti kulturnu ponudu Jablanice u turistiku x x

ponudu Hercegovine
-Poveati opi humani kapacitet zajednice (socijalna Uspostaviti kontakte sa jablanikom dijasporom i
x x
inovativnost) i jaati njenu sposobnost da stalno prezentovati kulturna deavanja u Jablanici i BiH
postavlja nove ciljeve, da ih uspjeno realizira i da se
kontinuirano, otvoreno i kritiki oblikuje u domenu
visokopozicioniranih (kulturnih i drugih) Prikazati jablanianima domaa i strana filmska
x x x x x
ostvarenja u tekuoj godini
ciljeva/izazova,

Posjete kulturnih djelatnika manifestacijama na BiH

Ostvarivanje saradnje s turistikim organizacijama i i meunarodnom nivou
x x x x x
ukljuivanje muzeja, galerija i likovnih umjetnika u Angairati visokokolske ustanove u promociju
x x x x x
turistiku ponudu nae opine kako kroz turistike jablanikog kulturnog nasljea
broure i druge oblike turistike propagande, tako i Ugostiti posjete/izlobe likovnih umjetnika (u
x x x x x
ureenjem vizuelnih komunikacija u gradu Jablanici i skladu sa strategijom) u Jablanici
turistikim destinacijama (posebni putokazi,
Uspostaviti kanal komunikacije meu kulturnim
osvjetljavanje objekata i sl.); djelatnicima putem savremenih komunikacija
x x

-Ukljuivanje likovnih i drugih umjetnika u

oblikovanje vizuelnog identiteta u opini Jablanica i Izraditi suvenir Jablanice x x
njenih proizvoda.
-Uspostavu kulturne saradnje s drugim opinama i
njihovim institucijama iz ove oblasti, direktni utjecaj Predstaviti Jablanicu na kantonalnom, dravnom i
kulturnog sektora na dotok investicija, budui da se meunarodnom planu putem kulturnog nasljea i x x x x
kultura u svijetu koristi za privlaenje stranih stvaralatva
ulaganja i stranih kompanija, koncipiranje
marketinkih strategija kako bi se obogatila kulturna Urediti i opremiti postojee prostore za potrebe
x x
ponuda, te privukla vana imena iz svijeta kulture, muzike edukacije
to doprinosi i pozitivnoj reputaciji opine ; Uspostaviti mreu kulturnih djelatnika, ustanova,
x x
OCD-a u Jablanici

36
 2 2 2 2 2
STRATEKI 0 0 0 0 0
RAZVOJNE MJERE (RM) OPTI PROJEKTI
CILJEVI (SC) 1 1 1 1 1 NAPOMENA
2 3 4 5 6

Razdvojiti budet ustanova/intitucija, OCD-a od
budeta za projekte putem konkursa
Posebni projekti:
Odrediti poseban referat pri jedinici lokalne
samouprave za kulturu
Ukljuiti Strategiju kulturnog razvoja u Strategije
viih nivoa
Donjeti Odluku OV-a koja se kulturna dobra mogu
koristiti i na koji nain
Uvesti sistem kvalitete u JU koje se bave kulturom
Izdvojiti kreditna sredstva za pokretanje kulturnog
poduzetnitva
Osnovati fondaciju koja e imati za cilj podrku
svobuhvatnom kulturnom nasljeu i djelovanju u
Jablanici
Educirati privrednike u oblasti kulturnog
menadmenta
Stvoriti minimalno jednu kulturnu atrakciju u
Jablanici
Uspostaviti Info centar (kultura i turizam)
Uvesti institut koncesija za kulturna dobra
Podrka edukaciji nastavnika u oblasti izgradnje x x x x x
kreativnih sadraja
Promovisati u OCD-ima i ustanovama volonterizam
u oblasti kulture
Istraiti pozitivnu legislativu, dobre parkse i
potencijalne izvore finansiranja
Pripremiti tehniku dokumentaciju za svaki
prioritetni projekat i osigurati finansiranje
Pripremiti materijal za opinsku strtegiju razvoja
2013-2017.godine i koordinirati sa buduom
komisijom

Uspostaviti mehanizame za zatitu kulturnih

dobara prilikom izrade stratekih razvojnih planova
na svim nivoima kao i priprema potrebnih planova
za upravljanje kulturnim dobrima

Osigurati godinji monitoring i evaluaciju podranih

programa i identifikovanje uticaja programa na
lokalnu zajednicu

37
 2 2 2 2 2
STRATEKI 0 0 0 0 0
RAZVOJNE MJERE (RM) OPTI PROJEKTI
CILJEVI (SC) 1 1 1 1 1 NAPOMENA
2 3 4 5 6

Harmoniziranje postojeih formi, aplikacija i

izvjetajnih sistema i formata

Uvesti sistem kojim bi se mogli podrati projekti

javnih kulturnih ustanova i organizacija civilnog
drutva koji traju due od jedne godine (tzv.
trogodinje budetiranje

38
18. Osnovna naela Strategije kulture
Osnovna naela strategije prvenstveno ine:
neovisnost kao osnovni organizacijsko-kreativni preduvjet za bilo kakav individualni ili
kolektivni rad u domenu kulture u najirem smislu (u standardnoj skali od slobode
stvaralatva do multimodularnog naina organiziranja);
finansijsko-upravna decentraliziranost u svim vanim aspektima: (a) konzistentna i
realistina legislativa, (b) transparentno finansiranje, (c) stepenasta hijerarhija u odluivanju:
institucije vlasti - kulturne institucije - kulturni kreativci graani;
demokratinost kao osnovno naelo u svim procedurama u kojima se usvaja i realizira
kulturna politika u opini Jablanica; demokratinost u radu kulturnih institucija
(planiranje/programi); demokratinost u odnosu opinskih struktura prema svim kulturnim
izrazima/modelima, opcijama/organizacijama; demokratinost u interkulturalnom dijalogu i u
meusektorskom planiranju; demokratinost u regionalnom planiranju...);
multikulturalnost-interkulturalnost-pluralizam utemeljeni na seriji projekata koji obuhvataju
vie aktivnih studija: (a) kulturne posebnosti Opine Jablanica, (b) integrativne kulturne
komponente unutar opine, (c) kulturni kontakti sa drugim sredinama;
kulturna otvorenost/kulturna saradnja kao viestruko programirana i efektuirana aktivnost;
realistina i efikasna kulturna politika: (a) koja djeluje poticajno na sve kulturne kreativce,
(b) koja permanentno otklanja sva ogranienja i blokade u ukupnom kulturnom razvoju, (c)
koja uvodi nove tehnologije i inovativna rjeenja u kulturne djelatnosti, (d) koja u potpunosti
realizira strateke ciljeve u opini Jablanica u kulturnom domenu;
samoodrivost u kulturi kao strateki pozitivan cilj koji podrazumijeva: (a) veu neovisnost,
integrativnost i meusektorsku povezanost subjekata u kulturi, (b) bogatiji, raznovrsniji i
komunikacijsko disperzivniji kulturni izraz, (c) kompleksnije opcije u finansiranju kulturnih
projekata.

19. Prioriteti i akcioni program Strategije razvoja kulture

opine Jablanica
Prioriteti i akcioni program Strategije kulturnog razvoja opine Jablanica, izvedeni iz
postavljenih stratekih ciljeva, podrazumijevaju:
Izrada godinjih programa kulturnih deavanja u skladu sa stratekim ciljevima iz Strategije
razvoja kulture;
Opina Jablanica koja, zajedno s javnim sektorom, privatnim organizacijama i lokalnim
zajednicama, treba da preuzima odgovornost i podstie kulturne aktivnosti na lokalnom,
opinskom i regionalnom planu , bliske ljudima i njihovim potrebama; ona treba da radi na
razvoju drutvenih i ekonomskih ciljeva, te razvoju civilnog drutva, a sve to kroz potporu
kulturnim aktivnostima bilo finansijski podrano putem programskog budetiranja
ukljuujui sufinansiranje, grantove, zaraene prihode, trgovine ili sponzorstva; ona treba da
ohrabruje nove projekte, inicijative, organizacije i prakse koje koriste umjetnici, a ne da
slui samo postojeim kulturnim institucijama i manifestacijama.

39
 Obavezu da se razmotri potreba donoenja novih ili harmonizacija postojeih odluka sa
kantonalnim, entitetskim i dravnim novoom iz domena kulturne politike u skladu s
meunarodnim standardima zakona o zatiti kulturnog, prirodnog, historijskog i duhovnog
naslijea u BiH;
Daljnje afirmiranje multikulturalnosti i kulturnog zajednitva, imajui u vidu kulturno
bogatstvo i kulturne specifinosti nacionalnih, kulturnih i obrazovnih drutava i njihovog
doprinosa unapreenju kulture, zatiti kulturno-umjetnike batine i jezika.
Odreivanje kulturne institucije od opeg interesa za opinu Jablanica, pri emu kulturna
institucija od opeg interesa ne bi bila, potujui princip decentraliziranja kulture, locirane
samo u centru opine, nego i u drugim njenim subcentrima. Opi interes ostvarivao bi se kroz
sufinansirnje programskih aktivnosti.
Ulaganje u istraivanje, osvjetljavanje i afirmiranje kulturne tradicije u korist budunosti,
imajui pritom u vidu injenicu da je opina Jablanica relativno bogata kulturno-historijskim
spomenicima razliitih vremenskih perioda i kultura koje bi trebalo zatititi, revitalizirati i
stvoriti uvjete za njihovo novo prezentiranje i namjenu koja bi bila i finansijski samoodriva,
kao to je to, naprimjer, koritenje ovakvih objekta i lokaliteta kao novih izazova za turizam,
pa i za privatne inicijative (trgovina specifinog profila, ugostiteljstvo), u emu se sastoji i
podrka razvoju kulture kroz turistiku valorizaciju kulturno-historijske, prirodne,
graditeljske i duhovne batine u opini Jablanica.
Ulaganje u sadanjost, odnosno u kreativne i umjetniki nadarene kadrove, kao najvei
kapital koji najee nije adekvatno iskoriten zbog manjkavosti podrke, dugoronije
strategije ulaganja u talente koji ispataju zbog nedostatka razvojnih projekata i nepostojanja
snane kulturne industrije.
Afirmiranje kulturnih vrijednosti u opini Jablanica i ukazivanje na bogatstvo i raznolikost
koju posjedujemo, tim prije to se dosadanje prezentiranje nae kulture svodilo uglavnom
na potpuno usamljene primjere i ovisilo o trenutnim interesima, a ne o sistematskom
promoviranju projekata ili autora i njihovih radova.
Proirenje meuopinske i regionalne saradnje.
Razvijeno obrazovanje kao jedan od bitnih faktora u stratekom razvoju kulture u svim
njenim segmentima. Zbog toga je potrebno posvetiti posebnu panju obrazovanju i
usavravanju kreativnih kadrova koji bi mogli odgovoriti zahtjevima modernizacije javnog
kulturnog sektora i nove kulturne tehnologije.
Stimuliranje razvoja nacionalne i vjerske kulture, kao i kulture nacionalnih manjina.
Posebnu, strateku, dugoronu panju treba posvetiti sakralnim objektima koji imaju
historijsku i kulturnu vrijednost iz svih konfesionalnih zajednica.
Meusobno povezivanje svih sudionika kulture zahtijeva intenziviranje meusektorske
saradnje i vre povezivanje izmeu segmenata drutvene aktivnosti kakvi su ekologija,
turizam i kultura. Ideje o formiranju jednog zajednikog savjetodavnog tijela s
predstavnicima sva tri segmenta (ekologija, turizam i kultura) u kojem bi i prijedlozi dolazili
od predstavnika sva tri segmenta, iz njihovog iskustva i u okviru njihovih interesa, a ne samo,
kao to je s naim primjerom sluaj i kao to je do sada najee bivalo, iz oblasti kulture.
Povezivanje institucionalne i manifestacijske kulture.
Intenziviranje kulturne razmjene, irenje i jaanje veza sa susjednim opinama, HNK, FBiH,
BiH i susjednim zemljama, a naroito sa gradovima i opinama pobratimima (Parain u R
Srbiji, evelija u R Makedoniji i Baiskele u R Turskoj)

40
 Utvrivanje prioriteta kulturne politike u obnovi kulturne infrastrukture u svim dijelovima
opine, ostvarivanje kulturne demokracije i prava graana na kulturu u svim dijelovima
opine i podrka ekonomskom, socijalnom i kulturnom razvoju nerazvijenih ruralnih i
urbanog podruja i, posebno, pokidanih veza njihove saradnje i komunikacije.
Podsticanje medija na promoviranje kulture i umjetnosti i vrednovanje vrhunskih umjetnikih
rezultata;
Praenje ostvarivanja postojeih zakona iz svih oblasti kulture i umjetnosti
Podsticanje nevladinog sektora u razvoju evropskog civilnog drutva i kulturne politike u
opini Jablanica;
stvaranje baze podataka iz oblasti kulture na osnovu koje e se autori, asocijacije i institucije
ukljuivati u domae, kantonalne, entitetske i dravne projekte i kulturnu saradnju.
Ukljuivanje ciljeva strategije kulturne politike u Strategiju razvoja Opine Jablanica.
Koritenje evropskih fondova za projekte u oblasti kulture na podruju opine Jablanica

20. Preduslovi za realizaciju Strategije razvoja kulture u opini

Jablanica

U cilju efektivnog ostvarivanja Strategije neophodno je u kontinuitetu:

1. Edukacija na svim nivoima:
-Opinski organi;
-Kulturni subjekti u opini Jablanica;
-Organizacije civilnog drutva;
-Graani.
2. Legislativa (donoenje novih i izmjene postojeih opinskih odluka uz posebno koncipiranu
strunu i javnu debatu),
3. Implementacija Strategije u skladu sa sistemom programskog budetiranja za oblast kulture,
4. Podrka intersektorskim projektima (kultura-priroda, kultura-batina, kultura-ekologija,
kultura-turizam).

21. Realizacija i nadzor nad provoenjem Strategije razvoja

kulture opine Jablanica za period od 2013-2017. godine.

U cilju ostvarenja preduslova i standarda za kvalitetnu implementaciju ovog i buduih

stratekih dokumenata iz oblasti kulturnog razvoja, Opinsko vijee Jablanica e na prijedlog
Opinskog naelnika formirati stalnu (profesionalnu) Strunu radnu grupu (Odbor za kulturu)
koja e vriti kontinuiran nadzor nad realizacijom Strategije razvoja kulture opine Jablanica za
period od 2013 2017. godine.

Petolana Radna grupa, sa mandatom koji se vee za mandat Opinskog vijea, formira se na
osnovu prijedloga: NVO sektora (1 lan), kulturnih stvaralaca (1 lan), javnih ustanova iz oblasti
kulture (1 lan), predstavnik opine Jablanica (1 lan), predstavnik OV-a (1 lan).

41
Opinski naelnik e donijeti Uputstvo o nainu na koji e se vriti primjena i kontrola
realizacije Strategije razvoja kulture.
Struna radna grupa (Odbor za kulturu) e izraditi Pravilnik o radu iz domena nadzora,
realizacije i valorizacije programa iz kulture.
U proces implementacije Strategije bit e ukljuene javne ustanove, institucije, neformalne
kulturno umjetnike grupe i pojedinci, a naroito nevladine organizacije i druga udruenja
graana, kao i drugi zainteresirani subjekti.
Praenje i kontrola realizacije Strategija razvoja kulture, u opini Jablanici za
programski period od 2013 2017. godine, po prethodno usvojenom Programu kulturnih
deavanja na godinjem nivou vrit e se:
-tekuom kontrolom realizacije,
-analizom ostvarivanja razvojnih mjera i stratekih ciljeva, te analizom dostizanja vizije
kulturnog razvoja opine Jablanica,
-kontrolom subjekata zaduenih za implementaciju.
Jedan od znaajnijih zadataka Strune radne grupe (Odbora za kulturu) je kontinuirano
praenje, vrednovanje i odabir projekata iz oblasti kulture za njihovu realizaciju, ime se
najdirektnije utie na provoenje Strategije kulturnog razvoja opine Jablanica za period 2013-
2017. godine.
Struna radna grupa (Odbor za kulturu) vri redovnu kontrolu implementacije Strategije razvoja
kulture, te Opinskom naelniku i Opinskom vijeu dostavlja godinje, a po potrebi i
polugodinje izvjetaje.
Pored gore navedenog, Struna radna grupa predlae Program kulturnih deavanja na
godinjem nivou, ukljuujui i prioritete (donosi se na osnovu Okvirnog akcionog plana
kulturnog razvoja u Jablanici za period 2013 2017. godine), te vri koordinaciju i nadzor svih
kulturno-umjetnikih programa, festivala i drugih kulturnih sadraja iz Programa kulturnih
deavanja, koji se provode u povodu znaajnih historijskih i drugih znaajnih datuma i dogaaja
kao i povodom Dana opine Jablanica,
Struna radna grupa ujedno predstavlja operativno-savjetodavno tijelo Opinskom
naelniku i Opinskom vijeu pri provedbi svih operativnih aktivnosti vezanih za:
-priprema prijedloga Program kulturnih deavanja na godinjem nivou,
-koordinaciju aktivnosti organizacije i provedbe, te nadzor svih kulturno-umjetnikih programa,
festivala i drugih kulturnih sadraja iz Programa kulturnih deavanja.
-priprema analiza i drugih informacija za potrebe Opinskog naelnika i Opinskog vijea
ukljuujui i izvjetaje o primjeni i realizaciji Strategije razvoja kulture.
-davanje strunih miljenja i po potrebi predstavljanje i zastupanje opine Jablanica po pitanjima
iz domena kulture na lokalnom i irem planu.
-priprema i kandidovanje projekata od opinskog znaaja za vie nivoe vlasti, te meunarodne
organizacije i institucije.
Ipak, najznaajniju ulogu u kontroli procesa implementacije Strategije razvoja kulture provodit
e graani opine Jablanica kroz razliite uloge u okviru lokalne zajednice.

42
 Kulturni potencijal u opini Jablanica, usprkos tome to su se ratna zbivanja odrazila na
sve njene potencijale i kulturno okruenje, postoji i on je viestruko potvren u istoriji i prisutan
je, latentno i aktuelno, u sadanjosti. Stoga je realiziranje Strategije kulturnog razvoja opine
Jablanica nuna pretpostavka oslobaanja tih potencijala koji e doprinijeti afirmiranju istinskih
kulturnih vrijednosti i intenziviranje kulturnog ivota u Jablanici, njenom ukupnom prosperitetu,
afirmiranje slike nae opine i jaanje njenog ugleda u regiji i entitetu i, nada sve, njenom brem
ukljuivanju u grupu kulturno prepoznatljivih sredina.

43