STRUNI RAD
Uvjeti mikroklime u vozilu tijekom cestovnog prijevoza ivotinja
Radoevi, Z. (2006): Ekoloki uzgoj svinja. Diplomski rad.
Veterinarski fakultet, Zagreb.
Seni, . (2004): Pojam i zakonske odredbe ekolokog sto-
arstva. Gospodarski list, 163 (2) 50.
Simantke, C. (2000): kologische Schweinehaltung. Bioland
Verlags GmbH, Mainz, Deutschland.
** Zakon o ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambe-
nih proizvoda (NN 12/01).
** Pravilnik o ekolokoj proizvodnji ivotinjskih proizvoda (NN
13/2002)
** Pravilnik o ekolokoj proizvodnji u uzgoju bilja i u proizvodnji
biljnih proizvoda (NN 91/01)
SUMMARY
ECOLOGICAL PIG BREEDING
In the Republic of Croatia there are all the necessary
natural conditions for successful pig breeding in an ecolo-
gically favourable way. It is important that legal regulations
governing these conditions are observed, which include
UVJETI MIKROKLIME U VOZILU TIJEKOM
CESTOVNOG PRIJEVOZA IVOTINJA
Izvjee znanstvenog odbora EU za zdravstve-
nu zatitu i dobrobit ivotinja
SAETAK
U radu se detaljno opisuju uvjeti mikroklime u
vozilu tijekom cestovnog prijevoza ivotinja prema izvjeu
znanstvenog odbora EU za zdravstvenu zatitu i dobrobit
ivotinja. Opisani su uvjeti temperature zraka, relativne
vlage zraka, brzine strujanja, koliina tetnih plinova te
njihove granine vrijednosti za pojedine vrste ivotinja.
Takoer su opisani ventilacijski sustavi te preporuke za
ubudue, u svrhu osiguravanja uvjeta koji e biti u skladu
sa dobrobiti ivotinja.
POZADINA
EU je usvojila propis 411/98 o primjeni dodatne
1
Sreko Matkovi dr. vet. med., Zvonimira Rogoza 8/1, 10000 Zagreb
2
Mr. sc. Kristina Matkovi dr. vet. med., asistentica znanstvena novakinja, Zavod za animalnu higijenu, okoli i etologiju,
Veterinarski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Heinzelova 55, 10000 Zagreb
www.meso.hr
Strucni dio03.indd 299
general conditions, zoo technical processes, housing,
ZNANSTVENO STRUNI DIO
management, nutrition and health care of pigs. Regarding
housing, pigs can be kept in indoor premises or in outdoor
facilities. While indoor, there are some functional premises
divided into area for droppings, for lying, for feeding and exit
for free moving. All categories of pigs can be kept outside,
with the exception of sows immediately before farrowing
and piglets in the rst period of their lives. Impenetrable and
swampy grounds should be avoided, since some health
disorders can be caused by excessive moisture of soil. In
order to protect pigs from sun and bad weather conditions
there are certain number of outdoor facilities adequate for
particular age groups of pigs.
Key words: Pigs, environmental production, legislative
regulation
Received / Prispjelo: 11.9.2006.
Accepted / Prihvaeno: 30.9.2006.
Matkovi1, S., K. Matkovi2
zatite ivotinja u cestovnom prijevozu ive stoke
(goveda, svinje, ovce i koze) za putovanja dulja od
osam sati. Normativi su izraeni obzirom na potrebe
ventilacije u transportnim vozilima. Zahtjev, kako
slijedi citirajui propis, je: Vozila moraju biti oprem-
ljena adekvatnim sustavom ventilacije koji trajno
osigurava dobrobit ivotinja u prijevozu, pridrava-
jui se slijedeih kriterija:
planiranje putovanja i njegove duljine,
konstrukcija vozila (pristup vozilu i raspoloivi pro-
stor),
unutarnja i vanjska temperatura kao posljedica
atmosferskih uvjeta koji se javljaju tijekom planira-
nog putovanja,
posebne zioloke potrebe za razliite vrste ivo-
tinja u prijevozu,
299
30.10.2006 23:11:22

Uvjeti mikroklime u vozilu tijekom cestovnog prijevoza ivotinja
broj utovarenih ivotinja predvien je u poglavlju
ZNANSTVENO STRUNI DIO
VI dodatka propisu 91/628/EEC, prema prethodno
spomenutim vrstama ivotinja.
Sustav takoer mora biti izveden na nain da:
moe funkcionirati u bilo koje vrijeme kada su
ivotinje u vozilu, bilo da je vozilo u pokretu ili je
zaustavljeno,
osigurava uinkovitu cirkulaciju nezagaenog zra-
ka.
Navedenom prijevoznik treba osigurati slijedee:
forsirani ventilacijski sustav, o kojem detalje odreu-
ju upute veterinarskog znanstvenog povjerenstva, u
suglasnosti s ugraenim lanom 17 propisa 91/628/
EEC, ili
ventilacijski sustav koji osigurava opseg tempe-
rature od 5-30C unutar vozila svim ivotinjama, s
odstupanjima od 5C ovisno o vanjskoj temperatu-
ri. Ovaj sustav takoer mora biti opremljen primjere-
nim nadzornim ureajem.
Mogunost izbora izmeu ova dva sustava ne bi
trebao naelno nakoditi slobodnom kretanju ivo-
tinja.
Stoga su u ovom izvjeu razmotreni, za vozila u
pokretu i mirovanju, zahtjevi koji osiguravaju prikla-
dne mikroklimatske uvjete u svrhu dobrobiti ivotinja
u prometu, potujui njihove potrebe. Preporuke za
postizanje ovog cilja su propisane.
Druga stajalita o prijevozu ivotinja nisu sadra-
na u ovom izvjeu.
UVOD
Prijevoz goveda, svinja, ovaca i koza odvija se unu-
tar i izvan zemalja lanica Europske unije. Broj preve-
zene ive stoke unutar zemalja lanica EU nije tono
poznat. Procjenjuje se da se radi bar o 25 milijuna
goveda, 6 mil. junadi, 171 mil. svinja, 75 mil ovaca
i janjadi te 9 mil. koza tijekom godine (Nagel, 1994).
Broj izvezenih ivotinja kupcima izvan EU, za klanje
ili sa svrhom uzgoja u 1995. godini je bio 660000
goveda i junadi, 71 400 svinja i 40 200 ovaca i koza
(SAEG, 1995). ivotinje su prevaane bilo sa farme
na klaonicu ili na trite, gdje su bile istovarene ili
pretovarene.
Za vrijeme prijevoza ive ivotinje su izloene
razliitim potencijalnim stresorima kao to su: kre-
tanje kamiona, buka, vibracije, centrifugalne sile,
300
Strucni dio03.indd 300
STRUNI RAD
uvjeti brze izmjene svjetla, vruina, hladnoa, slaba
kakvoa zraka i mogue pomanjkanje vode i hrane.
Od navedenih imbenika temperaturni stres je pre-
poznat kao jedan od najveih razloga ugroavanja
dobrobiti i zdravlja ivotinja koji mogu umanjivati
kakvou proizvoda, ili uzrokovati i smrt (Nielsen,
1982; Dantzer, 1982).
Broj uginua za vrijeme prijevoza na daleka
odredita je nepoznat. Warriss (1996) navodi da
su gubici svinja za vrijeme prijevoza kraem od 8
sati razliiti izmeu raznih zemalja EU, a kreu se
izmeu 0,03% i 0,5%. Oko 70% uginua dogaa
se u vozilima, a ostalih 30% nakon to svinje sti-
gnu na klaonicu (Christensen i Barton Gade, 1997).
Postoje sezonska odstupanja u stupnju smrtnosti
sa vrhuncem u ljetnim mjesecima (van Logtestijn i
sur., 1982), u vrijeme velikih vruina i vlage (Abbott i
sur., 1995). Istraivanje u Francuskoj razmatra udio
mortaliteta za vrijeme prijevoza 10,3 milijuna svinja
(Colleu i Chevillon, 1999). Udio smrtnosti raste od
0,07% za vanjsku temperaturu niu od 5C do 0,11%
za temperaturu iznad 15C. Takoer smrtnost raste
s duljinom putovanja od 0,084% za putovanje kraa
od 75 km do 0,12% za ona dulja od 150 km. Neda-
vni primjeri su pokazali gubitke u toplijim predjelima,
napose kod neaklimatiziranih ivotinja (Palacio i
sur., 1996., Guardia i sur., 1996).
Kada se ivotinje prevoze npr. iz sjeverne u
junu Europu, one prolaze kroz razliite klimatske
zone unutar relativno kratkog vremenskog perioda
bez prilike za aklimatizaciju, to ima vaan utjecaj
na njihovu dobrobit. Za vrijeme jednog putovanja
temperature se mogu mijenjati od 5C u sjevero-
istonoj Njemakoj do 30C ili vie na jugu Italije ili
panjolske (Barton Gade i sur., 1993). Stoga su na
vozilima potrebni prilagodljivi ventilacijski sustavi
koji ivotinjama osiguravaju zadovoljavajue uvjete.
Nadalje, unutarnja konstrukcija vozila varira ovi-
sno o vrsti ivotinja u prijevozu. Goveda se obino
prevoze u dva nivoa. Za prijevoz tovljenih svinja
osigurana su tri nivoa, a prasad se prevozi na pet
nivoa. Na ovakvim palubama raspodjela zraka zna-
ajno e varirati.
U ovom izvjeu razmatrani su zikalni zahtjevi
ivotinja u vrijeme prijevoza. Posebna pozornost
posveena je temperaturi zraka, relativnoj vlazi
zraka i koncentraciji nekih plinova. Razmotrena je
Vol. VII (2006) rujan - listopad br. 5
30.10.2006 23:11:22
 STRUNI RAD
Uvjeti mikroklime u vozilu tijekom cestovnog prijevoza ivotinja
situacija gdje je u vozilu mogua samo prirodna
ventilacija, te slijede zakljuci i preporuke za kriterije
koji e se zahtijevati za vozila opremljena prisilnim
ventilacijskim sustavom.
ZAHTJEVI ZA IVOTINJE
1. Temperatura
1.1. Deniranje toplinskih podruja kod
farmskih ivotinja
Farmske ivotinje su homeotermi, to znai da
one unutar stanovitih granica mogu odravati relati-
vno jednaku temperaturu tijela razliitu od tempera-
ture okoline. Konstantna temperatura tijela znai da
je proizvodnja topline jednaka gubitku. Poveanje
razlike izmeu temperature tijela i okoline vodi ka
veem gubitku topline, to e biti nadomjeteno
veom proizvodnjom. Temperatura tijela e rasti
kada gubitak topline nije dostatan (toplinski stres).
Toplina se moe gubiti kondukcijom, konvekcijom,
radijacijom i evaporacijom. Unutar termoneutralne
zone proizvodnja topline u ivotinja je najmanja.
Sredinja temperatura tijela je stalna u zoni homeo-
termije, ali temperature vie ili nie od termoneutral-
ne zone uvjetuju porast proizvodnje topline. Kada je
gubitak topline vei od proizvodnje nastaje hipoter-
mija, a moe nastupiti i smrt.
Ovisno o vrsti, ivotinje mogu poveati gubitak
(rasipanje) topline znojenjem ili dahtanjem. Takoer
mogu izbjegavati aktivnosti, smanjiti uzimanje hrane,
poveati unos vode i poveati meusobnu udaljenost
od drugih ivotinja. Unutar svake vrste proizvodnja
topline varira u skladu s dobi, ziolokim stanjem,
hranjenjem i prethodnom adaptacijom. ivotinje se
mogu prilagoditi na hladnu ili toplu okolinu mijenjaju-
i svoje zioloke i zike osobine (posebice dlani
pokrov) (Berbigier, 1998). Da bi proces aklimatizaci-
je bio djelotvoran zahtijeva nekoliko tjedana.
Primjena zajednike ventilacije za sve ivotinje
teko je provediva zbog razliitih temperaturnih
potreba pojedinih vrsta ivotinja. Svinje, ovce, koze i
goveda imaju razliita podruja udobnosti, te gornja
i donja kritina temperatura znaajno variraju. Dob
ivotinja igra vanu ulogu. Mlade svinje trebaju viu
temperaturu ambijenta od krmaa ili krava u laktaciji.
Jako je vano jesu li ovce ostriene ili ne. Uz tempe-
www.meso.hr
Strucni dio03.indd 301
raturu, relativna vlaga zraka je presudna za gubitak
ZNANSTVENO STRUNI DIO
energije bilo u ljetnom ili zimskom razdoblju. Visoka
temperatura i vlaga onemoguuju ivotinjama oda-
vanje topline. Niska temperatura zraka i visoka vla-
ga zraka mogu sprijeiti odavanje topline te ivotinje
pate od hladnoe. Obje se situacije mogu pojaviti
kada je ventiliranost preslaba te kada je oskudna
izolacija vozila. Visoka napuenost vozila takoer
poveava ove probleme.
1.2. Goveda
Odrasla goveda imaju sposobnost prilagodbe svo-
je termoneutralne zone privikavajui se na visoku i
nisku temperaturu zraka. Stoga na optimalnu tem-
peraturu znaajno utjee prethodna aklimatizacija
(Webster, 1981). U svakom sluaju, proces aklima-
tizacije zahtijeva vremena. Shrama i sur. (1993) su
nali da donja kritina temperatura (DKT) kod mlade
junadi raste nakon 6 dana izloenosti niskoj tempe-
raturi. Ovo ukljuuje trenutni premjetaj u okruje
koje je bitno drugaije od onog koje moe uzrokovati
stres visokim ili niskim temperaturama. Wathes i sur.
(1983) upuuju da je idealna temperatura za gove-
da ispod 20C, a za telad staru jedan mjesec ispod
25C. Nie temperature, a u nekim uvjetima i 0C,
su prihvatljive za odrasla goveda. Kako bilo, dajui
vremena (2-3 tjedna) goveda se mogu aklimatizirati
na nie temperature. Mlaa junad i aklimatizirana
goveda podnose toplije uvjete. Glavni kriterij je da
temperatura ostane ispod gornje kritine tempera-
ture (GKT). Sveukupno, temperature ispod 30C za
goveda su zadovoljavajue.
1.3. Ovce
Prihvatljive temperature za ovce tee je denirati,
budui da glavnu ulogu igra duljina runa. Za osku-
dno hranjene ovce dugog runa DKT je oko 10C,
a za ostriene ovce oko 20C. Oskudno hranjene
ovce, ostrienog runa, prilagoavaju se na topli oko-
li (oko 40C) (Alexander, 1974), ali za neostriene
bi temperatura trebala biti oko 28C. Ove vrijednosti
variraju u uzgojima. Prema tome maksimalne tem-
perature uz ventilaciju u prijevozu se mogu podesiti
izmeu 25 i 30C, ali samo u sluaju da su ivotinje
prethodno aklimatizirane (Webster, 1981).
1.4. Svinje
Kod svinja su posebno vani imbenici tip izolaci-
je i izvedba poda. Kada lee na dobro nasteljenom
podu DKT je nia za 3-5C (Bruce, 1981). Ukoliko
301
30.10.2006 23:11:22

Uvjeti mikroklime u vozilu tijekom cestovnog prijevoza ivotinja
tip poda varira ili je nepoznat, ako svinje lee ili sto-
ZNANSTVENO STRUNI DIO
je, tada najvie vrijednosti DKT i najnie vrijednosti
GKT mogu biti primijenjene u okviru opsega za sva-
ku teinsku kategoriju. U prijevozu ivotinja kamio-
nima najvanije je sprijeiti prestupanje vrijednosti
GKT. Za temperaturu zraka od 32C moe se rei
da je najvia vrijednost. Prskanje ivotinja vodom
e djelovati na hlaenje isparavanjem (Lambooij i
Engel, 1991).
1.5. Koze
ini se da su koze osjetljivije na hladnou od
ovaca. Nakon strienja Angora koze su djelomino
osjetljivije na hladne uvjete. Koze ne gube toplinu
znojenjem nego dahtanjem i mogu se prilagoditi na
toplu okolinu ali su vrlo osjetljive na vlagu i hladno
strujanje (Constantinou, 1987). Njihov dlani pokrov
nije tako gust kao u ovaca i pri vlagi (kia ili visoka
vlanost na vozilu ili u uzgoju) znaajno gube topli-
nu. Zbog toga su optimalni uvjeti u nastambama
izloeni prema slijedeem: temperatura - minimalna
6C, maksimalna 27C; relativna vlaga - 60-80 %;
opseg ventilacije - izmeu 30 m3/koza/sat (zimi) i
150 m3/koza/sat (ljeti) i maksimalna brzina strujanja
zraka 0,5 m/s (za odrasle) te 0,2 m/s (za pomladak)
u okruju ivotinja.
2. Relativna vlaga zraka
Relativna vlaga zraka je kritian imbenik u spo-
sobnosti ivotinja da odaju toplinu. Pri porastu vla-
ge uinak hlaenja isparavanjem opada. Kako se
temperatura okoline izjednaava sa temperaturom
tijela, osjetljivost na hladnou postaje manja to
ivotinji omoguuje hlaenje isparavanjem. Prema
tome, loiji uvjeti za odavanje topline se javljaju pri
visokim temperaturama i visokoj vlagi zraka.
Vodena para podrijetlom iz ivotinjskog okruenja
ne utjee bitno na ivotinje. Javlja se od isparavanja
mokrae, gnoja i vode od pranja (Randall, 1983).
Vrijednosti maksimalne i minimalne relativne
vlage zraka koje djeluju na unutarnju temperaturu
preporuene su za ivotinjske nastambe (CIGR,
1984). Zbog nemogunosti da se uvijek osiguraju
preporuene vrijednosti u prijevozu sa ivom sto-
kom preporua se ipak odrati relativnu vlanost
ispod 80% pri temperaturi iznad 10C. Pri prijevozu,
Esmay i Dixon (1986) preporuaju gornju granicu
za relativnu vlagu zraka od 75-80%. Prihvatljiva
302
Strucni dio03.indd 302
STRUNI RAD
temperatura utjee na vlagu zraka. Na primjer, za
junad GKT moe rasti do 30C ako je relativna vlaga
zraka ispod 60%, a moe biti i manja od 27C ako je
relativna vlanost 80% ili via.
Za svinje vodena para ili relativna vlaga zraka nisu
znaajni pri temperaturama ispod 30C (Randall,
1983). Openito, relativna vlaga zraka moe rasti i
do 95% (Bruce, 1981), za razliku od goveda, ovaca
i koza kojima se preporua granica od 80% (vidi
tablicu 2).
3. Brzina strujanja zraka
Brzina strujanja zraka utjee na poveanje odava-
nja topline kod muznih krava u prostoru gdje tempe-
ratura zraka pada ispod 25C. Pri temperaturi zraka
od 7C i strujanju zraka 4,44 m/s gubitak topline
e porasti za 25% u usporedbi s vrijednosti od 0,22
m/s (Esmay i Dixon, 1986). Pri 8C porast strujanja
zraka sa 0,18 m/s na 4,0 m/s smanjuje temperatu-
ru dlanog pokrivaa za 16C, a temperaturu koe
za 6C. Pri 35C temperatura koe se smanjuje za
samo 1C (Esmay i Dixon, 1986).
Brzina strujanja zraka kod svinja utjee i u uvje-
tima visoke temperature ambijenta. Pri 32C zbog
visoke vrijednosti strujanja zraka (0,18 m/s u odno-
su prema 1,52 m/s) raste gubitak topline za 10%.
Pri temperaturi zraka od 10C gubljenje topline kon-
vekcijom i isparavanjem raste za 23% ako brzina
strujanja zraka raste sa 0,18 na 1,52 m/s (Esmay i
Dixon, 1986).
4. Koliina plinova
ivotinje izdiu ugljini dioksid te proizvode amoni-
jak i sumporvodik preko fecesa. Preporuke se odno-
se na prihvatljivu koncentraciju ugljinog dioksida
u ivotinjskim nastambama u svezi s ovjekom u
radnom okruenju. Ugljini dioksid uzrokuje nesvje-
sticu u relativno visokim koncentracijama (Wathes i
sur., 1983). U mnogim zemljama ve dugo vreme-
na je prosjena izloenost radnika koncentraciji od
0,5% CO2 tijekom 8 radnih sati (Health and Safety
Executive, 1990; DFG, 1999). Bruce (1981) predlae
vrijednost od 0,3% CO2 sa prihvatljivim povremenim
izlaganjima koncentraciji od 0,5%. U njemakom
standardu (DIN 18910, 1992) koncentracija CO2 se
smatra indikatorom uspjenosti ventilacije u ivo-
tinjskim nastambama i njegova koncentracija ne bi
Vol. VII (2006) rujan - listopad br. 5
30.10.2006 23:11:22
 STRUNI RAD

Uvjeti mikroklime u vozilu tijekom cestovnog prijevoza ivotinja

Tablica 1. Vrijednosti temperature za razliite vrste ivotinja tinje varira u literaturi. Tablica 1 saima

ZNANSTVENO STRUNI DIO

Table 1 Temperature values for various types of animals podatke iz znanstvene literature koji se
Raspon temperature odnose na ivotinjske nastambe. Tablica
DKT/LCT GKT/UCT
/temperature range
C C
rezimira, gdje je to mogue, preporue-
C ne opsege, donju i gornju kritinu tempe-
Telad 0-2 tjedna/
Calf 0-2 weeks
10 raturu za goveda, svinje, ovce i koze.
Za vrijeme prijevoza mogue je prijei
Telad 50 kg /
10 do 26 0 30 gornju i donju kritinu temperaturu koja
Calf 50 liveweight
Junad / vrijedi za ivotinjske nastambe. ivotinje
4 do 26 -40 do 5 28 se lake nose s niim nego s visokim
Beef catle
Muzne krave / -24 do temperaturama. Zbog toga je, na osno-
4 do 24 28
Dairy cows -30 vi ovih podataka komisija preporuila
Svinje 2 kg / vrijednosti (tablica 2) za maksimalne i
31
Pigs minimalne temperature za vrijeme tra-
20 kg 20 do 32 22 janja transporta koje ukljuuju i faktore
60 kg 24
korekcije za raunanje visokih vrijedno-
sti vlage.
100 kg 18 do 22 14 32
Krmae 140 kg /
Sows
12 do 20 12 30 TIP VENTILACIJSKIH SUSTAVA NA
Ovce openito / VOZILIMA
25
Sheeps general
Janjad 0-2 tjedna / 1. Prirodna ventilacija vozila
10 do 18 10 30
Lambs 0-2 week Prirodna ventilacija se javlja zbog
Ovce sa runom / porasta razlike tlaka na dvije otvorene
8 do18 - 15 do -9
Ewe full eece strane, uzrokovano gustoom i razlikom
Ostriene ovce /
15 30
u temperaturi ili vjetrom. Na vozilu u
Ewe shorn pokretu prirodna ventilacija je potaknuta
Koze / porastom razlike tlakova koja nastaje
12 do 18 0 30
Goats
uslijed kretanja vozila te snage i smjera
DKT/LCT - donja kritina temperatura/lower critical temperature vjetra.
GKT/UCT - gornja kritina temperatura/upper critical temperature Razmotrena su tri aspekta kod priro-
dne ventilacije vozila:
trebala prelaziti 0,3%. Sveukupno uzevi u obzir, brzina kretanja vozila,
vrijednost od 0,3% je odreena kao maksimalna prilagoavanje ventilacije,
prihvatljiva vrijednost (Randall, 1983). stanje na vozilu u mirovanju.
Udio produkcije amonijaka nije predvidljiv i zato 1.1. Brzina kretanja vozila
nije praktina kontrola ventilacije na osnovi razine Prvi imbenik koji znaajno utjee na ventilaciju je
njegove koncentracije. Koncentraciju amonijaka brzina kretanja vozila. U promjeni tlaka oko vozila i u
viu od 20 ppm bi trebalo izbjegavati zbog zdrav- vozilu uz brzinu kretanja vozila odluujui su brzina
i smjer vjetra. Uvjete prvenstveno mijenja vjetar, npr.
stvenih razloga (CIGR, 1984).
boni vjetar koji udara u vozilo sa strane. Zbog toga
Sumporovodik se nema izgleda stvarati tijekom
je omjer ventilacije vrlo teko predvidjeti. Iskustvo
transporta, jer je rezultat anaerobne razgradnje
pokazuje da u normalnim uvjetima, kada su venti-
fekalija tijekom duljeg perioda.
lacijski otvori otvoreni, a vozilo se kree po lokalnoj
cesti viak zraka izlazi ak i ljeti.
5. Prihvatljive vrijednosti temperatura U zimskom razdoblju, kada je veina otvora
Opseg prihvatljivih temperatura za razliite ivo-

www.meso.hr 303

Strucni dio03.indd 303 30.10.2006 23:11:22

 STRUNI RAD

Uvjeti mikroklime u vozilu tijekom cestovnog prijevoza ivotinja

zatvorena, zrak na vozilu moe postati prezasien smanjenju toplinskog optereenja u ljetnom perio-
ZNANSTVENO STRUNI DIO

vlagom i plinovima. To prvenstveno ovisi o duljini
putovanja i kvaliteti stelje. to udio ventilacije vie
raste to e temperatura vie padati i moe doi
ispod donje kritine granice za ivotinje. Ovo se
ponekad moe dogoditi kada su ivotinje vlane i
izloene propuhu.
1.2. Prilagoavanje sustava prirodne ventilacije
Vozila za prijevoz ivih ivotinja su danas obino
opremljena prirodnim ventilacijskim sustavima i
imaju otvore na bonim stranama kamiona. Omjer
ventilacije se regulira koristei eksibilne poklopce
koji pokrivaju dio otvora u hladnijim uvjetima ili se
odmiu kako bi osigurali maksimalnu ventilaciju u
ljetnim uvjetima. Ovom opremom upravlja voza.
Neka vozila ovo koriste samo u toplijim uvjetima i
imaju znatan dio otvoren.
1.3. Vozila u mirovanju
Trea situacija se tie vozila koja nisu u pokretu.
Ovo se dogaa za vrijeme utovara ili istovara koji
traju sat vremena ili vie, kod zastoja u prometu ili
kada voza ima stanku u vonji. Otvoreni ventila-
cijski otvori, vrata i utovarna rampa mogu pomoi u
du. Mnogi kamioni imaju mogunost dizanja krova
za 20-30 cm to poveava prostor ivotinjama sa
gornje palube i poveava ventilaciju kada je kamion
u mirovanju. Vlaenjem krova vodom i/ili koristei
izolacijsku krovnu konstrukciju moe se u stanovitoj
mjeri smanjiti toplinski stres. Vrlo malo se moe ui-
niti kada se kamion zatekne u prometnom zastoju
na cesti. U hladnim uvjetima slaba izmjena zraka e
rezultirati porastom plinova i relativne vlage zraka.
2. Prijevoz ivotinja vozilima opremljenim
sustavom za prisilnu ventilaciju
Prisilna ventilacija je sustav kojim se zrak upuhu-
je ventilatorima koji osiguravaju stanovitu koliinu
svjeeg zraka uvaavajui kapacitet i s moguno-
u regulacije rada ventilatora. Svrha je omoguiti
kontrolu ventilacije i omoguiti da sustav radi neo-
visno o vanjskim uvjetima. Drugi zahtjev forsirane
ventilacije je bolja raspodjela svjeeg zraka u vozilu
koje stoji kroz otvore koji su odgovarajue otvoreni i
osiguravaju protok zraka. Kalkulacija uzima u obzir
i koliinu zraka koju je tee predvidjeti za poluo-

Tablica 2. Predloene maksimalne i minimalne vrijednosti temperature zraka unutar vozila pri prijevozu ivotinja,
uzevi u obzir utjecaj vlage zraka
Table 2 Proposed maximum and minimum temperatures within vehicles for the transport of animals, taking into
account inuence of humidity

Minimalne Maksimalna Maksimalna temperatura

temperature temperatura prilagoena vlagi zraka
Teina /dob
/ minimum /maximum /maximum temperature
Weight /age
temperature temperature adjusted for humidity
C C C
rv < 95 % rv > 95 %
10-30 kg 14 32 29
Svinje /pigs
30 + kg 12 32 29
rv < 80 % rv > 80 %
0-2 tjedna /weeks 10 30 27
Goveda /cattle 2-26 tjedana / weeks 5 30 27
26 + tjedana / weeks 0 30 27
rv < 80 % rv > 80 %
Puno runo /full eece
0 28 25
Ovce / sheep Ostrieno runo/
10 32 29
shorn
rv < 80 % rv > 80 %
Koze/goats 6 30 27

304 Vol. VII (2006) rujan - listopad br. 5

Strucni dio03.indd 304 30.10.2006 23:11:23

 STRUNI RAD
Uvjeti mikroklime u vozilu tijekom cestovnog prijevoza ivotinja
tvorena vozila. U svakom sluaju postoje odreeni
principi. Najvanija injenica je poloaj otvora za
isisavanje zraka iz transportnih odjela. Kod stacio-
narnih, vozila s jednim nivoom, koristi se upuhivanje
sa ventilatorima s prednje strane u razini krova, tako
da se svjei zrak kree u smjeru prema stranjem
dijelu vozila. Ako su na stranjem zidu vozila otvori,
najvea koliina zraka e izlaziti kroz njih. Poloaj
ovih otvora bi trebao biti u nivou glava ivotinja. Ako
je vozilo u pokretu smjer strujanja zraka se mije-
nja. Tlano polje koje se stvara oko vozila raste sa
brzinom kretanja te zrak ulazi u vozilo kroz otvore
na stranjoj strani, a izlazi iz vozila kroz otvore na
prednjoj strani. Prednji otvori moraju biti zatieni od
izravnog udara vjetra.
Izmjena i raspodjela zraka ovisit e o gustoi
ivotinja u vozilu i o veliini prostora iznad ivoti-
nja. Ako je gustoa velika, a prostor iznad ivotinja
malen (kod goveda najee ne vie od 10-15 cm)
strujanje zraka e biti oteano. Posljedica toga je
velika izmjena zraka u stranjem, a mala izmjena
u prednjem dijelu. Zbog toga su najvie vrijednosti
temperature zraka i vlage zraka naene odmah iza
prednje strane vozila. Kada su izlazni otvori za zrak
postavljeni s prednje strane, zatieni od izravnog
udara vjetra, kod vozila u kretanju, osigurana je
dovoljna izmjena zraka i u prednjem dijelu. Prema
potrebi strujanje se moe osigurati i pomou elek-
trinih ventilatora, koji se mogu koristiti i za vrijeme
stajanja vozila. Slino se moe primijeniti i u ivo-
tinjski nastambama. U situacijama kada je vanjska
temperatura 30C omjer ventilacije mora biti dovo-
ljan da osigura odstranjivanje prekomjerne topline
koju su stvorile ivotinje. U konkretnim uvjetima
uzgoja za goveda se preporua u ljetnom periodu
omjer ventilacije od 319 m3/sat (500 kg tjelesne
mase), kad je temperatura ambijenta via od 26C.
Ovakav stupanj ventilacije sigurno uklanja toplinu
koju su proizvele ivotinje te unutarnja temperatura
ne raste za vie od 3C u odnosu na vanjsku tem-
peraturu. Za svinje je omjer ventilacije 106 m3/sat
po ivotinji (100 kg tjelesne mase) i temperaturna
razlika od 2C izmeu unutarnje i vanjske sredine.
Ako se prihvati temperaturna razlika od 3C, tada je
potrebno 71 m3/sat po ivotinji. Ove praktine vrije-
dnosti potjeu iz njemakog standarda DIN (1974).
Pri koritenju ventilacijskog sustava uvjet je da zrak
www.meso.hr
Strucni dio03.indd 305
mora prolaziti cijelom duljinom kamiona. Najee
ZNANSTVENO STRUNI DIO
su sustavi smjeteni sa strane kamiona te usmje-
ravaju zrak kroz ivotinje s jedne na drugu stranu.
Malo se zna o ekasnosti ovakvog naina ventilacije
i kako zrak moe biti dovoljno dobro raspodijeljen u
situacijama kada vjetar pue iz suprotnog smjera.
Nadalje, ovaj sistem nee biti dovoljno uinkovit
kada je kamion u pokretu.
Veliina otvora na bonim stranama obino varira
izmeu 0,10 i 0,20 m2. Pojedine zemlje imaju razli-
ite izvedbe kamiona. U Finskoj su, primjerice, u
upotrebi vozila za prijevoz goveda koja imaju potpu-
nu kontrolu klimatizacije. Ona osiguravaju grijanje
u zimskom i hlaenje u ljetnom periodu. Meutim,
kapacitet ovakvog kamiona jest samo 16 goveda.
U opremi nskih kamiona koja imaju boksove za
po dva goveda, za svaki boks je osiguran po jedan
otvor. Otvori su smjeteni u razini glave ivotinja ili
neto vie te imaju ulogu odstraniti vlagu i toplinu iz
odjeljaka. Dobra ventilacija se moe izvesti i krovnim
sustavom kanala koji omoguuje dobru regulaciju
strujanja zraka za svaki boks.
NADZORNE MJERE
Ventilacija vozila za prijevoz ive stoke mora biti
zasnovana na zikalnim i biolokim naelima. Stoka
proizvodi toplinu, vlagu i ugljini dioksid koji se mora-
ju odravati u prihvatljivim granicama. O proizvede-
nim koliinama ovih kontaminanata bilo je govora u
razliitim zemljama (CIGR, 1984 i 1992; DIN 18910,
1992), premda se ne mogu odrediti precizne vrije-
dnosti, dostatni toni matematiki prikazi mogu ii u
svrhu izvedbe sustava ventilacije. Poto nema upu-
ta za druge kontaminante (npr. miris, vodik, suldi,
amonijak) izvedba sustava nije odmah mogua. U
praksi je dokazano da omjer ventilacije zasnovan
na vrijednostima vlage i ugljinog dioksida obino
kontrolira ostale kontaminante unutar prihvatljivih
granica. Ova dva parametra djelomino pomau u
procjeni omjera ventilacije zimi ili u hladnim uvjeti-
ma (minimalni omjer ventilacije). U ljetnim uvjetima
proizvodnja topline je limitirajui imbenik. Visoka
temperatura zraka uz visoku vlagu moe ivotinja-
ma oteati oslobaanje topline. Ventilacijski sustav
mora biti u mogunosti izbaciti viak topline i ouvati
ambijentalnu temperaturu, koliko je mogue, blizu
305
30.10.2006 23:11:23

Uvjeti mikroklime u vozilu tijekom cestovnog prijevoza ivotinja
termoneutralne zone.
ZNANSTVENO STRUNI DIO
Prijenos topline kroz materijale koji su ugraeni
u vozilo ovisi o strujanju zraka preko tih povrina,
odnosno o temperaturnoj provodljivosti tih mate-
rijala. Ovaj nain prijenosa topline je zanemariv u
ljetnim uvjetima kada je vozilo u kretanju.
1. Nadzor uinkovitosti ventilacijskog sustava
Nema ope prihvaene standardne opreme za
mjerenje, npr. za mjerenje temperature i vlage zraka
na kamionima sa prirodnom ventilacijom, premda
direktiva 411/98 zahtijeva nadzorne ureaje koji su
mjerodavni za davanje ovih vrijednosti.
ak i kad bi teoretski bilo mogue izraunati mini-
malnu i maksimalnu granicu, promjene uzrokovane
imbenicima kao to su vrsta ivotinja, vremenski
uvjeti, injenica da vozila nisu kompletna, potvruju
da treba kontinuirano podeavati ventilaciju, to je
nuno da bi ivotinje bile u pogodnom ambijentu
tijekom prijevoza.
Podeavanje razliitih vanjskih uvjeta je najbolje
uiniti automatski to je tehniki ostvarivo. Ventila-
cijski sustav treba biti povezan s mjernim senzorima
za temperaturu i vlagu koji su smjeteni u odjeljku sa
ivotinjama. Sustav treba odravati uvjete u okruju
unutar opisanih granica iz tablice 2. Takoer treba
biti povezan sa sustavom upozorenja kako bi voza
opazio pogoranje (promjenu uvjeta). Slian sustav
su opisivali Mitchell i Kattlewell (1998) za prijevoz
brojlera. Ventilacijski sustav treba imati neovisno
energetsko napajanje kako bi djelovao i kada su
vozila u mirovanju.
Senzori i alarmni sustav takoer treba biti ugraen
na vozilima koja nisu opremljena prisilnom ventilaci-
jom to bi bilo korisno kako bi vozai opazili promje-
nu uvjeta i pravovremeno reagirali.
2. Preporueni postupci u sluaju kvara
ventilacijskog sustava
Poznati su brojni sluajevi, o kojima je pisano, gdje
je zbog kvara ventilacijskog sustava dolo do visoke
stope smrtnosti, osobito u pretoplim uvjetima. Pode-
enim sustavom se izbjegavaju ovakve pojave, te
je korisno biljeiti interventne akcije koje se trebaju
poduzeti u sluajevima ogranienih (djelominih)
teta i tako spasiti to vie ivotinja.
U sluajevima kvara na ventilacijskom sustavu
306
Strucni dio03.indd 306
STRUNI RAD
voza mora osigurati prirodnu ventilaciju na vozilu
za vrijeme vonje. Kada se prisiljen zaustaviti, svi
titnici na otvorima moraju biti maksimalno otvoreni.
Parkirati treba samo u hladovini. Mora se omogui-
ti napajanje te hladiti vozilo polijevanjem hladnom
vodom. pricanje je djelomino korisno kod svinja,
to omoguuje da se povea hlaenje ivotinja ispa-
ravanjem (Lambooij i Engel, 1991). Obvezna mjera
je istovariti ivotinje na mjesto zatieno od sunca.
BUDUE PREPORUKE
Izloeni razvojni rad bolje denira korisnu opre-
mu (senzore, nadzorni sustav itd.) koja osigurava
zikalne uvjete okoline koji na taj nain osiguravaju
dobrobit ivotinja.
Izraditi raunalni program klimatskih zona u Europi
koji bi bio koriten u vezi s veterinarskom inspekci-
jom i planiranjem rute putovanja. Program bi trebao
osigurati podatke o klimatskim zonama kroz koje
e se prolaziti, ventilacijski kapacitet na vozilu, broj
i masu ivotinja, te gustou ivotinja u odreenim
dijelovima kamiona. Na osnovi topline koju proi-
zvedu ivotinje i ventilacijskog kapaciteta moe se
izraunati da li bi bilo mogue prijei granicu gornje
kritine temperature.
Ukupno istraivanje dobrobiti ivotinja u svim tem-
peraturno vlanim odnosima koristiti za upotrebu
kod svih vrsta ivotinja.
Radi boljeg nadzora, prikupljati podatke poboli-
jevanja i smrtnosti ivotinja u vrijeme prijevoza (po
dolasku).
Istraiti distribuciju zraka i nain strujanja u razli-
itim tipovima kamiona za prijevoz razliitih vrsta, a
posebno utjecaj mase i broja ivotinja na kamionu.
ZAKLJUCI
1. ivotinje imaju posebne potrebe u odnosu na
njihov ziki okoli. Zahtjevi prema okoliu varira-
ju izmeu te unutar vrsta ivotinja. Tipian primjer
su razlika izmeu svinja i goveda te ovaca sa i bez
runa.
2. ivotinje se mogu aklimatizirati ali postoje razli-
ke u njihovoj mogunosti adaptacije. Tijekom prije-
voza malo je vremena za prilagoavanje. Zbog toga
uvjete u prijevozu treba zasnivati na osnovi potreba
ivotinja koje se najslabije prilagoavaju.
Vol. VII (2006) rujan - listopad br. 5
30.10.2006 23:11:23
 STRUNI RAD
Uvjeti mikroklime u vozilu tijekom cestovnog prijevoza ivotinja
3. Na mogunost odravanja prihvatljivih zikalnih
uvjeta okoline za ivotinje u vozilu utjeu brojni im-
benici, kao to su vremenski uvjeti, vrsta prevoenih
ivotinja, gustoa, ventilacijski sustav, konstrukcija
kamiona te brzina kretanja.
4. Prirodna ventilacija uglavnom ovisi o brzini kre-
tanja vozila. S izuzetkom potpuno otvorenih bonih
strana na vozilu, najvei problemi se javljaju kada
se vozilo mora zaustaviti u nudi tijekom ljeta. Prisil-
nom ventilacijom se mogu odrati prihvatljivi zikalni
uvjeti i na vozilu koje je u pokretu i koje je stacioni-
rano.
PREPORUKE
1. Ventilacijski sustavi na prijevoznim sredstvima
trebaju biti izvedeni na nain da se moe interveni-
rati na promjene ivotinjskog okruja te da se mogu
odrati uvjeti unutar prihvatljivih granica za svaku
vrstu ivotinja.
2. Ventilacijski sustav treba osigurati dovoljno
strujanje zraka ali ne propuh. Minimalna vrijednost
strujanja zraka na vozilu za cijelo vrijeme mora biti
10 m3/sat/100 kg tjelesne mase.
3. Sva vozila moraju imati nadzorni sustav pra-
enja temperature i vlage s mogunou biljeenja
ovih podataka.
4. Povezivanje senzora s kontrolom okoline bi u
mnogome koristila. Senzori bi trebali biti postavljeni
na mjestima koja po iskustvu imaju loije uvjete (ovi-
si o izvedbi vozila) npr. iza prednjeg zida.
5. Ventilacijski sustav mora biti izveden na nain
da ima neovisno energetsko napajanje.
6. Kada je bilo koje prijevozno sredstvo u upotre-
bi, ventilacijski sustav mora odravati temperaturu
i vlagu u vozilu izmeu maksimalnih i minimalnih
temperaturnih granica prikazanih u tablici 2. U bilo
koje vrijeme putovanja, posebno u sluaju kada je
vozilo u mirovanju, ventilacijski sustav mora odra-
vati temperaturu i vlagu, te hlaenje i grijanje unutar
navedenih granica.
7. U svrhu prijevoza ivotinja tijekom cijele godine
vozila moraju biti prilagoena. U uvjetima izloenosti
vozila hladnim uvjetima (sjeverne regije) zahtijeva
se mogunost grijanja ili hlaenja u toplim krajevima
(june regije).
8. Ako se utvrdi da kontrolni sustav na vozilu nije
www.meso.hr
Strucni dio03.indd 307
u stanju sprijeiti prijelaz minimalnih i maksimalnih
ZNANSTVENO STRUNI DIO
temperaturnih granica putovanje ne smije zapoeti,
a ako je ve zapoelo treba ga prekinuti, a ivotinje
odmah istovariti ili im je prije mogue, ako bi trenu-
tni istovar bio opasan.
SUMMARY
MICROCLIMATE CONDITIONS INSIDE VECIHLE
DURING ROAD TRANSPORT
OF THE ANIMALS
REPORT OF THE EU SCIENTIFIC COMMITTEE IN
ANIMAL HEALTH AND ANIMAL WELFARE
This paper in detail describes microclimate conditions
inside vehicle during road transportation of the animals
according to the report of the EU scientic committee in
animal health and animal welfare. Conditions of the air
temperature, relative humidity, air velocity, amount of
harm gases and their limiting values for individual animal
species were described. Also were described ventilation
systems and recommendations for the future, in purpose
of providing conditions which will be in accordance with
animal welfare.
LITERATURA
Abbot, T.A., Guise, H.J., Hunter, E.J., Penny, R.H.C., Bay-
ness, P.J., Easby, C. (1995): Factors inuencing pig deaths during
transit: an analysis of drivers reports. Animal Welfare. 4, 29-40.
Alexander, G. (1974): Heat loss from sheep. In Heat loss from
animals and man. J.L. Monteith i L.E. Mount (ur.). Butterworths,
London, pp. 173-203.
Barton Gade, P., Blaabjerg, L., Christensten, L. (1993):
Investigation of transport conditions in participating countries. EC
Project PL 920262, Report no. 02.674/2.
Berbigier, P. (1988): Bioclimatologie des ruminants domes-
tiques en zone tropicale. INRA Publications, Route de Saint Cyr,
78000 Versailles, France, 237.
Bruce, J.M. (1981): Ventilation and temperature control crite-
ria for pigs. In Environmental aspects of housing for animal pro-
duction. J.A. Clark (ur.), Butterworths, London.
Christensen, L., Barton Gade, P. (1997): Heat rate and envi-
ronmental measurements during transport and experience from
the routine transport with the experimental vehicle. Report no.
02.674 in the Air Project.
Colleu, T., Chevillon, P. (1999): Incidences des parametres
climatiques et des distances sur la mortalite des porcs en cours
de transport. Techni porc 22, 31-36.
Constantinou, A. (1987): Goat housing for different environ-
ments and production systems. Proceedings, Fourth Internation-
al Conference on Goats, Brasilia, Brazil, EMBRAPA, Vol. 1, 241-
268.
Dantzer, R. (1982): Research on farm animal transport in France:
a survey. In Transport of animals intended for breeding, production
307
30.10.2006 23:11:23

and slaughter. R. Moss (ur.), Martinus Nijhoff, 218-231.
ZNANSTVENO STRUNI DIO
Esmay, M.L., Dixon, J.E. (1986): Environmental control for
agricultural buildings. The AVI Publishing Company, Connecti-
cut.
Guardia, M.D., Gispert, M.U., Diestre, A. (1996): Pig mortali-
ty during transport and lairage in commercial abattoirs. Investiga-
cion Agraria, Produccion y Sanidad Animales. 11, 171-179.
Lambooij, E., Engel, B. (1991): Transport of slaughter pigs by
truck over a long distance: some aspects of loading density and
ventilation. Livestock Production Science. 28, 163.174.
Mitchel, M.A., Kettlewel, P.J. (1998): Physiological stress
and welfare of broiler chickens in transit:solutions not problems.
Poult. Sci. 77, 1803-1814.
Nagel, R. (1994): Umfang von Tiertransporten in Europa. In:
Hartung, J., Bhm, R. Degen, H. (ur.): Hygiene und Tierschutz
beim Tiertransport (Hygiene and welfare in animal transporta-
tion). Tagung der Fachgruppe Umwelt und Tierhygiene der
DVG und ATF, 08.-09. 03. 1994, Hannover, Dtsch. Veterintme-
dizinische Ges, Gieen, pp- 1-15.
Nielsen, N.J. (1982): Recent results fro investigations of trans-
portation of pigs for slaughter. In: Transport of animals intended
for breeding, production and slaughter (ur. R. Moss), Martinus
Nijhoff, 115-124.
Palacio, J., Garcia-Belenguer, S., Gascon, F.M., Liste, F.,
Ortega, C., Lobera, B., Martin-Maestro, I., Angel, J.A., Lles,
J.C., Bayo, F. (1996): Pig mortality during transport to an abat-
toir. Investigacion Agraria, Produccion y Sanidad Animales. 11,
159-169.
Randall, J.M. (1983): Humidity and water vapour transfer in
nishing piggeries. Journal of Agricultural Engineering Research.
28, 451-461.
Schrama, J.W., Arieli, A., Van der Hel, W., Verstegen,
M.W.A. (1993): Evicence of increasing thermal requirement in
joung unadapted calves during 6 to 11 days of age. J. Anim. Sci.
71, 1761-1766.
Humphrey, T., Frieda Jrgensen (2006): Patho-
gens on meat and infection in animals Esta-
blishing a relationship using camylobacter and
salmonella as examples. Patogeni u mesu i infe-
kcije u ivotinja utvrivanje povezanosti na
primjeru kampilobakterioze i salmoneloze. Meat
Science 74, 89-97.
Visok postotak infekcija ljudi bakterijama roda
Campylobacter i Salmonella potjee od farmskih
ivotinja, nastalih obino izravnim putem konzuma-
cijom kontaminiranog mesa ili mlijeka. Istraivanja
308
Strucni dio03.indd 308
PRIKAZ IZ LITERATUR
Van Logtestijn, J.G., Romme, A.M.T.C., Eikelenboom, G.
(1982): Losses caused by transport of slaughter pigs in The Ned-
erlands. In Transport of animals intended for breeding, produc-
tion and slaughter. R. Moss (ur.), Martinus Nijhoff, 105-114.
Warris, P.D. (1996): Guidelines for handling of pigs antmor-
tem-Interim conclusions from EC-AIR3-Project CT920262. Land-
bauforrschung Vlkenrode. 166, 217-225.
Wathes, C.M., Jones, C.D.R., Webster, A.J.F. (1983): Ven-
tilation, air hygiene and animal health. The Veterinary Record.
113, 554-559.
Webster, A.J.F. (1981): Optimal housing criteria for ruminants.
In Environmental aspects of housing for animal production. J.A.
Clark (ur.), Butterworths, London. 217-232.
**(CIGR) Commission internationale du genie rural (1984):
Climatization of animal houses. Report of Working Group, CIGR,
Scottish Farm Buildings Investigations Unit, Aberdeen.
**(CIGR) Commission internationale du genie rural (1992):
Proceedings og 11th CIGR Congress in Dublin.
**DFG (1999): MAK und Bawerte Liste. 35 Mitteilung.
(Thresholds in the working environment): German Research
Foundation. Wiley-VCH Verlag GmbH, Weinheim.
**DIN 18910 (1974): Klima in gleschlossenen Stllen. Okt.
1974 (Climate in closed livestock buildings), German Standard,
Beuth Verlag GmbH, Berlin.
**DIN 18910 (1992): Wrmeschutz geschlossener Stlle. May
1992 (Thermal insulation for closed livestock buildings), German
Standard, Beuth Verlag GmbH, Berlin.
** Health and safety executive (1990): Occupational expo-
sure limits 1990. Guidance Note EH 40/90, Health and Safety
Executive, HMSO, London.
** SAEG (1995): Statistisches Amt der Europaeischen Gemein-
schaften.
Received / Prispjelo: 11.6.2006.
Accepted / Prihvaeno: 31.8.2006.
pokazuju da su isti genotipovi spomenutih bakterija
utvreni u ljudi, farmskih ivotinja i u hrani, iako je
razvidna razlika u pojavnosti bolesti u ivotinja i stu-
pnja oneienja sirove hrane. To je utemeljeno na
razliitostima u prikupljenim podacima diljem svijeta,
uporabom razliitih metoda. U ovom radu prikazani
su dokazi da su farmske ivotinje rezervoari humane
kampilobakterioze i salmoneloze. S druge strane, ta
opservacija se mora uzeti i s nunom mjerom opre-
za zbog kompleksne naravi tih dviju zoonoza. Tako
mnogi izolati Salmonella spp i Campylobacter spp
rutinski izdvojeni iz ivotinja ne uzrokuju oboljenja
Vol. VII (2006) rujan - listopad br. 5
30.10.2006 23:11:23