Professional Documents
Culture Documents
Razvojna Strategija SDŽ 2011-2013 Komunalno Vrgorac
Razvojna Strategija SDŽ 2011-2013 Komunalno Vrgorac
Razvojna Strategija SDŽ 2011-2013 Komunalno Vrgorac
SAETAK ................................................................................................. 5
3
DODATAK I: RAZRADA MJERA ................................................................................................................................. 151
4
SAETAK
upanijska razvojna strategija (RS) kljuni je planski dokument za upanije definiran
unutar Strategije regionalnog razvoja RH s ciljem dugoronog drutveno-gospodarskog razvoja
upanije. Smjernice za izradu upanijskih razvojnih strategija zadane su Pravilnikom o obveznom
sadraju, metodologiji izrade i nainu vrednovanja upanijskih razvojnih strategija (NN 53-
1304/2010).
Napominje se da se ova strategija donosi za vrlo kratko razdoblje od 2011.-2013. s obzirom na
nunost usklaivanja hrvatskih programskih i financijskih ciklusa sa sedmogodinjim okvirima
Europske unije. Ova injenica predstavljala je veliko ogranienje pri izradi strategije koja je po
svojoj definiciji dugoroan dokument. Meutim, kako e relativno brzo poeti pripremati idua
upanijska razvojna strategija kojom e se obuhvatiti puno sedmogodinje razdoblje od 2014.-
2020., nastojalo se ovu strategiju izraivati na nain da bude kvalitetna podloga i za nadolazei
programski ciklus.
Proces izrade RS od samog je poetka potivao naelo partnerstva budui da su se svi
dijelovi dokumenta izraivali u postupku savjetovanja s upanijskim partnerskim vijeem te u
konzultativnom procesu putem sastanaka Radne skupine za izradu RS.
Prvi konzultacijski sastanci fokusirali su se na ocjenu socio-ekonomskog stanja upanije,
s posebnim naglaskom na razvojne probleme i potrebe. Aktivnim sudjelovanjem interesnih
skupina odnosno dionika postupno su se izdvajale i unutarnje snage i slabosti, te s druge strane,
vanjske prilike i prijetnje koje imaju znaajan utjecaj na razvoj Splitsko dalmatinske upanije.
Identifikacijom uvjetovanosti i ogranienja mogueg i eljenog razvoja Splitsko-dalmatinske
upanije, odabrana je vizija koja se ne razlikuje od one odreene Regionalnim operativnim
programom.
Prema viziji strategije, SD je visoko-razvijena, razvojno dinamina, pomorski orijentirana,
otvorena europsko-mediteranska regija:
- konkurentnog gospodarstva, temeljenog na znanju i kvalitetnim ljudskim resursima
- prepoznatljiva i privlana zbog visoke kvalitete ivljenja, ouvanog okolia, kulture i
tradicije
- usmjerena odrivom razvoju svih svojih dijelova te prometno i razvojno integrirana sa
svojim irim okruenjem
- utemeljena na snanom partnerstvu i komunikaciju meu razvojnim dionicima
S druge strane, strateki ciljevi su u odnosu na ROP izmijenjeni i glase:
- Konkurentno gospodarstvo
- Razvoj infrastrukture, zatita prirode i okolia
- Razvoj ljudskih resursa i poveanje kvalitete ivota
- Unaprjeenje upravljanja razvojem
- Jaanje prepoznatljivosti upanije
Daljnjim konzultacijama razvijeni su prioriteti razvoja (ukupno 19) Splitsko dalmatinske
upanije za svaki od postavljenih ciljeva, dok su se za operacionalizaciju vizije, ciljeva i prioriteta
izradile mjere (ukupno 64) na koje e se kasnije u provedbenoj fazi naslanjati projekti.
Izradom financijskog okvira dolazi se do podataka o distribuciji planiranih ulaganja prema
5
stratekim ciljevima i prioritetima koji pokazuju kako se najvea ulaganja do kraja 2013.g.
planiraju ostvariti u okviru Cilja 2: Razvoj infrastrukture, zatita prirode i okolia na koji otpada
70,3% ukupnih ulaganja. Zatim slijede Cilj 1: Konkurentno gospodarstvo na koji otpada
17,3% ukupnih ulaganja, Cilj 3: Razvoj ljudskih resursa i poveanje zapoljivosti (11,2%), Cilj
4: Unaprjeenje upravljanja razvojem (0,6%) te najzad Cilj 5: Jaanje prepoznatljivosti upanije
(0,6%).
Ulogu regionalnog koordinatora odnosno koordinatora izrade, provedbe i izvjetavanja
o upanijskoj razvojnoj strategiji SD upanije 2011.-2013. preuzima RERA S.D., u skladu
s Pravilnikom u upisniku upravnih tijela jedinica lokalne i podrune samouprave, agencija i
drugih pravnih osoba osnovanih s ciljem uinkovite koordinacije i poticanja regionalnog razvoja.
6
I OSNOVNA ANALIZA
1. PRIRODNA I PROSTORNO-LOKACIJSKA
OBILJEJA
1.1. Zemljopisni poloaj i osnovne prostorne karakteristike
SD
Splitsko-dalmatinska upanija je geografski smjetena na sredinjem dijelu jadranske obale.
Protee se od Vrlike na sjeveru do najudaljenijeg hrvatskog otoka Palagrue na jugu, od Marine
na zapadu do Vrgorca na istoku.
Splitsko-dalmatinska upanija granii: na sjeveru s Republikom Bosnom i Hercegovinom, na
istoku s Dubrovako-neretvanskom upanijom, a na jugu se prostire do granice teritorijalnog
mora Republike Hrvatske.
upanija se dijeli u tri geografske podcjeline: zaobalje, priobalje i otoke. Zaobalje, u
kontinentalnom dijelu upanije, ispresijecano je planinama koje se pruaju paralelno s obalom.
Kraj je rijetko nastanjen i ekonomski siromaan. Priobalje ini uski pojas uz more izmeu
planinskih lanaca i mora. To je podruje visoko urbanizirano i ekonomski razvijenije u odnosu
na zaobalje. Otoci su slabo nastanjeni, ekonomski su razvijeniji od zaobalja, meutim zbog
razliitih prilika imali su trajnu emigraciju stanovnika. Otono podruje upanije sastoji se od
74 otoka i 57 hridi i grebena. Veliinom i naseljenou se izdvaja 5 otoka, a to su iovo, olta,
Bra, Hvar i Vis. Naseljeno je jo 6 otoka: Veli Drvenik, Mali Drvenik, Sv. Klement, edro,
Bievo i Sv. Andrija.
SD je teritorijalno organizirana u 55 jedinica lokalne samouprave, odnosno 16 gradova
(Hvar, Imotski, Katela, Komia, Makarska, Omi, Sinj, Solin, Split, Stari Grad, Supetar, Trogir,
Trilj, Vis, Vrgorac i Vrlika) i 39 opina (Baka Voda, Bol, Brela, Cista Provo, Dicmo, Dugi
rat, Dugopolje, Gradac, Hrvace, Jelsa, Klis, Leevica, Lokviii, Lovre, Marina, Milna, Mu,
Nereia, Okrug, Otok, Podbablje, Podgora, Podstrana, Postira, Prgomet, Primorski Dolac,
Proloac, Puia, Runovii, Seget, Selca, Suuraj, Sutivan, estanovac, olta, Tuepi, Zadvarje,
Zmijavci i Zagvozd). upanijsko sredite se nalazi u gradu Splitu.
U SD-u postoji 368 naselja.1
Cjelokupna povrina Splitsko-dalmatinske upanije iznosi 14.106,40 km2. Povrina kopnenog
dijela s povrinom otoka je 4.523,64 km2 (8% povrine Republike Hrvatske), a povrina morskog
dijela je 9.576,40 km2 (30,8% morske povrine RH).2 Najvei dio povrine zauzima zaobalje
(59,88%), dok najmanji udio povrine otpada na otoke (19%).
1
DZS; Statistiki ljetopis 2009.
2
upanijski zavod za prostorno ureenje, Prostorni plan SD, Knjiga 3, Split , 2002.
7
Slika 1: Odnos povrina geografskih cjelina SD
3
Regionalni operativni program SD, str. 6.
8
1.3. Klimatska obiljeja
upanija se nalazi u zoni jadranskog tipa mediteranske klime ije su osnovne osobine suha i
vrua ljeta te blage i vlane zime.
Kreui se od otonog preko obalnog do zaobalnog podruja, srednje godinje temperature
opadaju, a poveava se ukupna koliina oborina. Klima otokog podruja je topla s obiljem
sunca i temperaturama koje rijetko padnu ispod nule, te sa malo oborina, za razliku od klime
zaobalnog podruja gdje temperature tijekom jesenskih i zimskih mjeseci esto padaju ispod
nule, a prisutna je i vea koliina oborina. Klima priobalja je karakterizirana maksimalnim
oborinama u hladno doba godine te vruim i suhim izrazito vedrim ljetom.
- Temperatura najhladnijeg mjeseca se kree izmeu 3C i +18C, dok je srednja temperatura
najtoplijeg mjeseca vea od 22C.4
- Prevladavajui vjetrovi su bura i jugo ija uestalost iznosi 35 do 55% godinje.5
- Jadransko more kao prirodni rezervoar relativno tople vode s temperaturom od 10 do 26C
najvaniji je indikator klimatskih karakteristika na irem podruju upanije.
4
upanijski zavod za prostorno ureenje, Prostorni plan SD, Knjiga 1, Split , 2002.
5
Ib.
9
2. PROMETNA, ENERGETSKA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURA
2.1. Prometna infrastruktura
10
razini cijele Hrvatske udio koji SD ima u RH (10,5%) nije bitno promijenjen u navedenom
razdoblju.
Nakon izgradnje Jadransko-jonske autoceste (A1) na teritoriju Splitsko-dalmatinske upanije,
a u svjetlu novih geopolitikih odnosa u regiji i oekivanog ulaska Hrvatske u Europsku uniju,
ukazala se potreba redefiniranja vanosti pojedinih cestovnih pravaca i prilagodbe novom
graninom reimu sa BiH.
U buduem razdoblju potrebno je zavriti izgradnju drugog kolnika D8 Katel Gomilica
Plano i drugog kolnika D1 Solin-Klis. Isto tako od velike vanosti je i izgradnja brzih cesta na
dionicama: vor Vuevica Katela, Stobre Dugi Rat, Dugi Rat Omi, kao i izgradnja brze
ceste od D8 s mostom iovo.
Istie se da su u planu i drugi znaajni zahvati na mrei dravnih, upanijskih cesta i lokalnih
cesta, a sve u cilju poboljanja i optimaliziranja cestovnog prometa na podruju SD.
U veim gradovima trebalo bi predvidjeti mogunost izgradnje vie javnih garaa po modelu
javno-privatnog partnerstva.
Posebno bi trebalo istaknuti problem nedovoljnog prostornog kapaciteta za prihvat i otpremu
putnika na autobusnom kolodvoru u Splitu, ali i u Katelima, Solinu i Trogiru, to naroito
dolazi do izraaja u turistikoj sezoni.
11
Splitska luka je jedna od najveih hrvatskih luka, a dijeli se na putniku (Gradska luka) i
teretnu (Sjeverna luka). Gradska luka Split se suoava s nedostatkom parkiralinog prostora za
automobile i privezita za mega jahte, kao i veza za prihvat cruisera dok se Sjeverna luka suoava
s problemom nepostojanja, manjka i/ili zastarjelosti postojee luke suprastrukture. Trajektne
luke na glavnim prometnim pravcima uglavnom imaju problem nedostatnog kapaciteta i
opremljenosti. Openito, moe se istaknuti da su morske luke upanijskog znaenja (posebno
one gospodarske namjene) nedovoljno iskoritene s obzirom na potencijale i rastue potrebe.
7
Kratica od engl. rijei: International Civil Aviation Organisation.
8
Prostorni plan SD, Split, 2002.
9
upanijski zavod za prostorno ureenje, Split, 2010.
12
Pokretne mree
Postojea analogna NMT mrea ulazi u maksimum kapaciteta koji se vie nee iriti.
Koritenje mree nastavit e se do razdoblja ekonomske opravdanosti njezine eksploatacije.
Digitalna GSM, u poetnom planskom razdoblju, izgraivat e se ubrzanim tempom, kako
rastom broja prikljuaka, tako i gradnjom baznih postaja. Sada podruje SD pokrivaju tri
mobilna operatera.
U odnosu na ostale upanije Jadranske regije SD biljei najvei rast broja ADSL prikljuaka,
ali je jo uvijek ispod onog u najrazvijenijim upanijama Hrvatske.
13
Najznaajnija proizvodnja energije unutar upanije dogaa se na pet hidroelektrana na
Cetini (HE Perua, HE Orlovac, HE ale, HE Zakuac i HE Kraljevica). Ukupno instalirane
snage 5 HE na podruju nae upanije iznose 88 MW to ini ~24% svih elektroenergetskih
kapaciteta u Hrvatskoj (s prosjenom godinjom proizvodnjom od 2.280 GWh) i rije je o
najveim hidroenergetskim objektima u RH, s oko 42% ukupne instalirane snage hidroelektrana
u RH, odnosno 43% ukupne proizvodnje hidroelektrana u RH.
Od 1993. godine godinja potronja elektrine energije ima trend rasta, tako da je u 2008.
godini dosegla potronju od 2.065 GWh to je za 1,36 puta vie od ostvarene potronje u 1997.
godini (a u odnosu na 1993. godinu priblino 2 puta vie). S obzirom na gospodarsku krizu u
zadnje dvije godine biljei se trend smanjenja koji je iskljuivo posljedica smanjene gospodarske
aktivnosti. Broj potroaa u kuanstvu biljei stalni rast tako da ih je u 2009. godini dosegao broj
od 247.101, dok je u 1990. godini njihov broj iznosio 186.00010.
Meutim, elektroprijenosna mrea, preteito niskonaponska, nije na zadovoljavajuoj razini,
posebice na otocima i dijelu zaobalja.
Izgradnjom distribucijskog sustava i distribucije plina za gradove Split, Solin, Katela i
Trogir i dijelove opina Dugopolje, Klis i Seget stvorit e se mogunosti za koritenje plina kao
energenta u gospodarstvu i kuanstvima. Postavljanje cijevi zapoeti e u 2011.g., a zavretak
radova planiran je u jesen 2012. Ukupna vrijednost projekta je izmeu 360 i 380 milijuna
kn, a obuhvaa 626 km cjevovodne mree. Za ovaj plinofikacijski sustav postoji oko 81.000
potencijalnih potroaa od ega su 35% kuanstva.
Broj potencijalnih lokacija za izgradnju vjetroelektrana iznosi 25.11
Splitsko dalmatinska upanija svojim potencijalom obnovljivih izvora energije, u kojem
prednjai suneva energija, u stanju je osigurati nesmetani gospodarski razvoj uz znatno
smanjenje emisija CO2. Od suneve energije se najvie oekuje u budunosti, s obzirom da
ima najvei potencijal neograniene mogunosti primjene, a idealan model njezinog koritenja
u SD upaniji jest nisko temperaturna primjena suneve energije u kombinaciji s elektrinom
energijom.12
10
Odsjek za industriju, energetiku, promet i veze, SD, 2010.
11
Prema podacima upanijskog zavoda za prostorno ureenje iz 2010. to su: Cista Provo, Dicmo-Sinj, Dicmo-Trilj, Hrvace Ravno-Vrdovo,
Hrvace Vuipolje, Klis-Dugopolje, Marina, Marina-Seget Njivice, Marina-Seget Boraja, Mu Plane, Mu Riipolje, Mu-Klis, Mu-Sinj-
Dicmo, Omi, Prgomet-Leevica-Katela, Sinj, Split-Podstrana-Dugi Rat-Omi, estanovac eevaka ljut, estanovac Katuni, Trilj, Trilj-Cista
Provo, Vrlika, Zagvozd, Otok Ruda, Otok-Orlovac.
12
HGK, upanijska komora Split, 2008., Potencijal obnovljivih izvora energije u SD, str. 11.-12.
14
Ujedno treba spomenuti i sustave koji se ne nalaze u Splitsko-dalmatinskoj upaniji, ali
iz kojih se opskrbljuju odreena podruja SD i to:
- regionalni sustav ibenik koji dovodi vodu u podsustav Prgomet Primorski Dolac
- vodoopskrbni sustav Josip Jovi koji dovodi vodu u podsustav Josip Jovi
- vodoopskrbni sustav Ploe koji dovodi vodu u podsustav Gradac
- vodoopskrbni sustav ikola koji dovodi vodu u podsustav ikola
Na podruju SD djeluje 10 komunalnih poduzea koja upravljaju s 3 regionalna sustava, 2
grupna vodovoda, 4 lokalna vodovoda i 3 podsustava.
Kopneni prostor upanije podijeljen je na 12 slivnih podruja, dok otoni prostor predstavlja
posebno slivno podruja (srednji sliv rijeke Cetine , donji sliv rijeke Cetine, sliv podruja izvora
Jadro i rnovnica, sliv izvora ikole, sliv izvora Pantan, sliv Primoten-Marina, sliv Vrulje-
Dubci, regionalni sliv izvora na desnoj obali donje Neretve, sliv izvora Imotskog polja, sliv Banje
i Butine, sliv vrulje Dranica, Priobalni sliv i Veliki otoci).
Gradovi Split, Solin, Katela i Trogir opskrbljuju se vodom iz izvora rijeke Jadro; Sinj i Trilj iz
izvora Kosinac i Ruda; Imotski iz izvora Opaac; Vrlika iz izvora Cetine te vodozahvatima na
rijeci Cetini (kraj Gata i Zadvarja) iz kojih se ve vodom opskrbljuje Makarsko primorje, Omi
i srednjodalmatinski otoci. Najvei problem predstavlja injenica da se etiri najvea grada o
opskrbljuju s jednog izvora (rijeka Jadro).
Organiziranom vodoopskrbom obuhvaeno je preko 90% stanovnitva.
Koliina zahvaene vode na razini upanije je 73,3mil.m, a isporuene je 35,8mil.m, to
znai da gubitak vode u transportu iznosi 37,5 mil.m, odnosno 51%.13 Po kriterijima Europske
Unije gubici u transportu vode koji su vei od 15-18%, smatraju se neprihvatljivim pa posebnu
pozornost treba usmjeriti na otklanjanje svih uzroka koji dovode do gubitaka u postojeim
sustavima vodoopskrbe na podruju SD.
13
Glasilo Instituta za javne financije br.37., srpanj 2008.-izraun autora na temelju podataka JP Hrvatske vode, 2008.;
14
Kratica za Ekvivalent stanovnika
15
Sustavi odvodnje u naseljima od Podstrane do Gradaca uglavnom su izgraeni. Postotak
prikljuenja potroaa u pojedinim naseljima kree se od oko 20 do oko 90%.
Otoci Bra i Vis imaju veim dijelom izgraene sustave u priobalnim naseljima, to nije sluaj
za otok Hvar (osim Grada Hvara) i oltu.
U zaobalju, sustavima odvodnje pokrivena su naselja gradova Vrlike, Sinja, Trilja i Imotskog.
Izgraenost sustava odvodnje jo uvijek nije na zadovoljavajuoj razini. Meutim, u nekoliko
zadnjih godina ulaganjima u komunalnu infrastrukturu, u prvom redu kolektorsku mreu,
podmorske ispuste i proiivae, stanje se znaajno poboljalo to je utjecalo i na kvalitetu
okolia.
U sadanjem razdoblju glavna nastojanja usmjerena su na izgradnju sustava odvodnje i
proiivaa u veim naseljima, a u narednom razdoblju znaajnije napore trebat e usmjeriti
prema rjeavanju veeg broja manjih decentraliziranih oneiivaa.
2.4. Otpad
Republika Hrvatska donijela je niz zakona i podzakonskih akata koji reguliraju pitanje
gospodarenja otpadom. Sukladno zakonskoj regulativi, svaka jedinica lokalne samouprave ili
vie njih zajedno na podruju upanije obvezni su rijeiti problematiku zbrinjavanja vlastitog
otpada, a to je i u obvezi svakog poslovnog subjekta koji ga proizvodi.
Splitsko-dalmatinska upanija je izrazito turistika regija, to znai da boravkom relativno
velikog broja turista dolazi i do poveanja koliine komunalnog otpada.
Prema Planu gospodarenja otpadom Splitsko-dalmatinske upanije za razdoblje 2007-
2015.g., prema Izvjeu o provedbi Plana gospodarenja otpadom u Splitsko-dalmatinskoj
upaniji za razdoblje 2007.-2015. godine i prema podacima iz Registra oneiivaa u okoli za
2009. godinu skupljanjem komunalnog otpada obuhvaeno je 94% stanovnitva, a godinje 29
tvrtki koje gospodare komunalnim otpadom skupi oko 240.000 t komunalnog otpada.
Tijekom 2008. i 2009. godine na slubena odlagalita SD odloene su sljedee koliine
otpada:
16
Na Odloeno u Odloeno u
Tvrtka koja gospodari podruju 2008. 2009.
ODLAGALITE
odlagalitem grada /
opina (t/god.) (t/god.)
5. istoa d.o.o. - Split Karepovac Grad Split 141 064,00 136 642,00
Komunalno Stari Grad Grad Stari
6. Dolci 2 109,00 1 899,00
d.o.o. Stari Grad Grad
KD Grad d.o.o. - Grad
7. Kupinovica 13 030,10 11 510,60
Supetar Supetar
Vuje brdo-
8. Dobri d.o.o. - Trogir Grad Trogir 22 924,00 23 643,60
Plano
17
vieslojna ambalaa, staklena, tekstilna), otpadnim baterijama i akumulatorima, otpadnim
uljima, otpadnim elektrinim i elektroninim ureajima i opremom, otpadnim gumama,
otpadnim vozilima, pojedinim vrstama graevinskog otpada (beton, opeka, crijep, drvo, stakla,
plastika, metali). Prema podacima iz gore navedenog Izvjea godinje se na podruju SD
skupi vie od 41 000 tona posebnih vrsta otpada. Isto tako istie se da se godinje skupi oko
1.mil. litara otpadnih ulja i otpada od tekuih goriva.
Odvojeno skupljanje otpada, koje e se dodatno poticati i u narednom razdoblju znatno e
pridonijeti smanjenju koliine otpada i njegovog tetnog djelovanja na okoli, te e obrada i
oporaba istog pridonijeti razvoju gospodarstva.
Izgradnja Centra za gospodarenje otpadom predstavlja jednu od najvanijih
infrastrukturnih graevina u Splitsko-dalmatinskoj upaniji u narednom razdoblju.
Odlukom o donoenju Prostornog plana Splitsko dalmatinske upanije (Slubeni glasnik,
broj: 1/03) planirana je izgradnja upanijskog centra za gospodarenje otpadom, te je odreeno
da e se obavljanjem istranih radova koji obuhvaaju ispitivanje tla, utjecaje na vode, kakvou
zraka, razinu buke kao i praenje flore i faune odrediti definitivna lokacija, a izmjenom i dopunom
Prostornog plana Splitsko-dalmatinske upanije (Slubeni glasnik, broj:13/07) odreena je
mikrolokacija Centra u opini Leevica na povrini od priblino 60 ha.
Ista je planirana Strategijom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj (Narodne
novine, br. 130/05), Planom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-
2015. god. (Narodne novine, 85/07) i Planom gospodarenja otpadom Splitsko-dalmatinske
upanije za razdoblje 2007. 2015. godine (Slubeni glasnik SD br. 1B).
Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2007. 2015. godine, a
koji predstavlja osnovni dokument u gospodarenju otpadom, utvreno je da je temeljni zadatak
istog:
- uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom
- sanacija i zatvaranje postojeih odlagalita
- sanacija crnih toaka
- razvoj i uspostava regionalnih i upanijskih centara za gospodarenje otpadom, te
predobrada otpada prije konanog zbrinjavanja ili odlaganja
- uspostava potpune informatizacije sustava.
Provedbom Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske postie se:
- uspostava sustava gospodarenja otpadom u svakoj upaniji po regionalnom, odnosno
upanijskom konceptu
- poveanje udjela odvojenog prikupljanja otpada
- recikliranje i ponovna uporaba otpada
- prethodna obrada otpada prije konanog odlaganja
- smanjenje udjela biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu
- izdvajanje goriva iz otpada
- smanjenje koliine otpada koji se odlae na odlagalitima
- smanjenje tetnih utjecaja otpada na okoli
- samoodrivo financiranje sustava gospodarenja sustava komunalnim otpadom.
18
Kontrolirano gospodarenje otpadom karakteriziraju mjere koje se koriste u postupcima
smanjenja nastanka otpada, naina iskoritavanja otpada i sigurnog odlaganja neiskoristivog
otpada, kao i poduzimanje mjera zatite od njegovog eventualnog tetnog djelovanja.
Isto tako, u sklopu budueg Centra provodit e se razvrstavanje i obrada otpada, sve u cilju
izdvajanja iskoristivog dijela otpada te odlaganja inertnog otpada.
Poetkom rada Centra stvorit e se uvjeti za postupno saniranje i zatvaranje postojeih
odlagalita otpada na podruju Splitsko-dalmatinske upanije.
Konani cilj ovog projekta je uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u
upaniji.
Skuptina Splitsko-dalmatinske upanije dana 31. oujka 2005. godine donijela je Odluku
o osnivanju tvrtke Regionalni centar istog okolia d.o.o. za gospodarenje otpadom s osnovnim
zadatkom izgradnje Centra u Leevici.
19
2.5 Razvojni problemi i potrebe
RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE
Prometna, energetska i komunalna
infrastruktura
Prometna infrastruktura
20
c) Pomorska infrastruktura c) Pomorska infrastruktura
- Nedostatak privezita za mega jahte kao i - Poticati modernizaciju luke infrastruk-
veza za prihvat cruisera; ture (operativne obale, luke cestovne i
eljeznike instalacije, vodovodna, kana-
- Nedostatak organiziranih sidrita za nautia-
lizacijska, energetska i telefonska mrea,
re s plutaama za sidrenje;
te objekti sigurnosti plovidbe u luci i sl.) i
- Neiskoritenost luka gospodarske namje- suprastrukture (skladita, silosi, rezervoa-
ne kao i zastarjelost opreme (Sjeverna luka ri, dizalice i dr.) te intermodalni promet u
Split); Sjevernoj luci Split;
- Trajektne luke su nedostatnog kapaciteta za - Izgraditi ili rekonstrukcijom poveati tra-
glavne prometne pravce; jektne luke na glavnim projektnim prav-
cima;
- Poveati kapacitete luka nautikog turiz-
ma (LNT);
- Izraditi integralnu studiju prihvata plovila
nautikog turizma u LNT, privezitima i
privremenim (ljetnim) privezitima i si-
dritima.
Energetska infrastruktura
21
Vodoopskrbni i kanalizacijski sustav
Otpad
- Sva postojea slubena odlagalita otpada - Sanirati nelegalna odlagalita otpada, kao i
ne zadovoljavaju osnovne ekoloke i sigurno- slubena odlagalita koja ne zadovoljavaju
sne kriterije; ekoloke i sigurnosne kriterije;
- Veliki broj divljih odlagalita otpada prijetnja - Izgraditi Centar za gospodarenje otpadom
su okoliu i ljudskom zdravlju; u Leevici, s popratnim objektima, gdje
bi se zbrinjavao otpad iz cijele upanije;
- Dio proizvedenog otpada se ne zbrinjava na
propisani nain; - Potaknuti JLS na izgradnju reciklanih
dvorita i zelenih otoka;
- Odvajanje pojedinih vrsta otpada ija se vri-
jedna svojstva mogu iskoristiti nije na zado- - Poticati na odvajanje pojedinih vrsta ot-
voljavajuoj razini. pada ija se vrijedna svojstva mogu isko-
ristiti.
22
3. STANJE PRIRODNIH RESURSA I SUSTAV ZATITE
OKOLIA I PRIRODE
3.1. Vode
Cetina sa svojim pritocima jest najdui i vodom najbogatiji povrinski tok s najveim
slijevom (oko 1.200km u RH te dodatnih 2.440km u susjednoj BiH). Drugi najznaajniji
povrinski vodotoci su Jadro s ijeg se izvora vodom opskrbljuje splitsko podruje; rnovnica;
te ponornice Vrljika i Matica (Tihaljina) u Imotskom odnosno Vrgorakom polju. Iako relativno
malobrojni i kratki, krki vodotoci bogati su vodom koju primaju s velikog slivnog podruja koje
daleko premauje granice njihovog ortografskog sliva. Meutim, zbog sezonske varijabilnosti
oborina i relativno niskog akumulacijskog/retencijskog kapaciteta krkog vodonosnika, unato
relativno visokoj godinjoj koliini oborina (od 1.000mm/god. u priobalju te do 1.600mm/
god. u zaobalju), vodostaj je esto nizak, s minimumom u ljetnim mjesecima.
U SD upaniji trenutno, zahvaljujui sustavu akumulacija na Cetini, postoje dovoljne
strateke rezerve vode za obradu za vodu za pie. Meutim, s obzirom na osjetne klimatske
promjene te planirani intenzivni razvoj u podruju osjetljivih krkih vodonosnika, racionalno
koritenje vode kao osjetljivog resursa i zatita od oneienja, usprkos bogatim izvoritima voda,
predstavljaju jedan od prioriteta sektora zatite okolia i odrivog razvoja na podruju upanije.15
Od voda stajaica povrinom je najvee Peruko jezero umjetna akumulacija na Cetini
koja je ujedno najvea u RH. Od drugih umjetnih akumulacija mogu se izdvojiti Zeleno jezero
na Riici kod Imotskog, te akumulacije ale i Pranevii na Cetini, od kojih je posljednja
posebno znaajna i kao strateka rezerva vode za vodoopskrbu podruja SD. Prirodne stajaice
su povrinom znatno manje i ukljuuju Crveno i Modro jezero kod Imotskog, Lokviika jezera,
Proloko blato i veliki broj manjih tzv. lokvi na otocima.
Izrazite sezonske oscilacije u protoku vode kao posljedicu imaju i injenicu da je osnovna
negativna posljedica vodoopskrbe na okoli oduzimanje vode iz njenog prirodnog toka
i ugroavanje prirodnih stanita koja ovise o njoj relativno izraena na podruju SD
(npr. Jadro, rnovnica, donji tok Cetine). Posljedino, treba nastojati minimalizirati utjecaj
to racionalnijim zahvaanjem odnosno koritenjem jednom zahvaene vode, to trenutno nije
sluaj, u prvom redu radi relativno zaputene vodoopskrbne mree s velikim gubitcima prilikom
prijenosa (curenje sustava), ali i zbog neracionalnih naina koritenja vode (npr. pranje ulica
vodom za pie, nekoritenje proiene vode kao tehnoloke vode ili vode za navodnjavanje u
poljoprivredi, i dr.).
Rezultati mjerenja ukazuju na dvije osnovne injenice o stanju praenih povrinskih voda
(Cetina, Vrljika i Matica): 1) znaajno naruavanje kakvoe prema mikrobiolokim pokazateljima
upuuje na jo uvijek prekomjerno optereenje vodotoka komunalnim otpadnim vodama
naselja u njihovim slivovima; 2) zbog poduzetih mjera u podruju podizanja kvalitete
zbrinjavanja otpadnih voda (prije svega gradnje kolektorskih mrea i proiivaa) smanjuje se
broj ugroenih vodnih podruja.
Takoer, praenje mjerenja tekih metala u rijenim sedimentima (Cetina i Jadro) pokazuju da
u recentnom razdoblju nema znaajnijeg poveanja oneienja. Teki metali su esti oneiivai
povrinskih voda, a opasni su za ive organizme zbog njihove otpornosti, visoke toksinosti i
sklonosti da se akumuliraju u ekosustavu. Najei izvori oneienja okolia tekim metalima su
industrija, promet, komunalni otpad i kemijska sredstva za zatitu bilja.
15
Izvijee o stanju okolia za 2009. godinu za SD, Zagreb, 2010.
23
Prema podacima iz Programa zatite okolia SD najvei oneiivai voda na podruju SD
su neproiene otpadne vode naselja, u prvom redu od naselja u zaobalnom dijelu upanije.
Naime, trenutno stanje sa infrastrukturnom opremljenou je kako slijedi: kolektorska mrea
jo uvijek pokriva uglavnom samo sredinje dijelove glavnih naselja, a i otpadne vode sakupljene
kolektorskom mreom, uz nekolicinu trenutno postojeih iznimki (npr. Sinj, Trilj), isputaju se
bez proiavanja u recipijent; domainstva koja nisu pokrivena kolektorskom mreom ne koriste
danas postojee okolino nekodljive naine zbrinjavanja otpadnih voda (npr. posve razvijena i
dostupna tehnologija tzv. kompostnih WC-a, i sl.) ve problem odvodnje rjeavaju crnim
jamama koje su najee propusne, pa se otpadna voda cijedi u krko podzemlje.
Pored toga, pritisak na okoli znaajno je rastao prolih desetljea, kao posljedica izostanka
uravnoteenog/integralnog pristupa razvoju vodoopskrbno/odvodnog sustava, odnosno
posljedica jednostranog razvoja vodoopskrbe kojim se poveala koliina otpadnih voda za koje
nije istovremeno osiguran kvalitetan sustav zbrinjavanja (odvodnje, proiavanja, okolino
prihvatljivog isputanja u krajnji recipijent). Problem je posebno izraen u ljetnom periodu niih
vodostaja, kad recipijenti imaju znatno smanjenu sposobnost razrjeenja oneiujuih otpadnih
voda, a i koliina otpadnih voda raste zbog turistikih i drugih aktivnosti.
Osim komunalnih-fekalnih voda, oneienje dolazi i iz sektora industrije s neadekvatno
zbrinutim vodama, koje isputaju bilo direktno u okoli, bilo u sustav javne odvodnje koji
takoer nema adekvatni proiiva.
Pored samog oneienja voda, problem je i nepostojanje jedinstvenog biolokog minimuma
za sve rijeke, kao i nepostojanje jedinstvenog katastra izvora na podruju upanije.
3.2. More
Jadransko more osim to je vaan ekoloki sustav predstavlja i kljuni prirodni resurs za
razvoj gospodarstva, osobito turizma i ribolova, zbog ega je pitanje kvalitete, odnosno istoe
mora od najvie vanosti za razvoj upanije.
Prema Ocjeni stanja kakvoe priobalnog mora Hrvatskih voda, more je du cijele obale i
dalje najvie kvalitete, s izuzetkom nekoliko zatvorenijih, slabije prostrujenih dijelova akvatorija,
optereenih otpadnim vodama urbanog ili industrijskog porijekla, rijenim donosima, te lukim
prometom, koja su klasificirana kao tzv. kritine toke (Hot spots). Jedna od tih vruih toaka
je i podruje Vranjikog i Katelanskog zaljeva, gdje se u relativno zatvoreni akvatorij koji
ve i prirodno ima vii trofiki status od ostatka akvatorija jer se u njega prirodno ulijevaju
znatne koliine vode s kopna (rijekom Jadro, iz izvora Pantan i veeg broja vrulja) isputaju
neproiene komunalne i industrijske otpadne vode iz najvee konurbacije na hrvatskom
dijelu Jadranske obale. Provedbom projekta Eko-Katelanski zaljev, te zatvaranjem pojedinih
veih industrijskih postrojenja situacija se ve znaajno popravila, pa se moe oekivati njegova
relativno brza ekoloka obnova.
Prema ispitivanju Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva kod kakvoe
mora na plaama Jadrana u 2010. g., u SD more je uzorkovano na 144 toke, od kojih je 89,58%
ocjenjeno kao more izvrsne kakvoe (plava boja u Tablici 3), 9,03% kao more dobre kakvoe
(zelena boja) te 1,39% kao more zadovoljavajue kakvoe (uta boja). Po udjelu koji otpada na
toke ocjenjene kao more izvrsne kvalitete, SD zaostaje za ostalim jadranskim upanijama.
Promatrajui pojedinano ocjenjene uzorke, 93,76% uzoraka ocjenjeno je kao more izvrsne
kakvoe, 4,27% kao more dobre kakvoe i 1,28% kao more zadovoljavajue kakvoe, dok je
0,67% uzoraka ocjenjeno nezadovoljavajuom kakvoom (crvena boja). I po ovom pokazatelju
24
naa upanija zaostaje za ostalim jadranskim upanijama, pogotovo uzevi u obzir najvii broj
uzoraka ocjenjenih nezadovoljavajuom ocjenom (deset uzoraka).
Izvori zagaenja mora su: direktno isputanje industrijskih i gradskih otpadnih voda
kroz ispuste ili odlaganjem na morsku obalu, indirektno isputanje rijekama ili kanalima
to ukljuuje i dotok podzemnim vodama i ispiranje kiom, donos atmosferom te izvorima
oneienja s mora.
Takoer, more je ugroeno dugogodinjim stihijskim i ilegalnim nasipanjem obale te
gradnjom nelegalnih objekata uz morsku obalu.
Od izvora oneienja s mora, najznaajniji je pomorski promet, uz koji se vezuju nelegalna
isputanja oneienih kaljunih voda, otpada ulja i zauljenih voda, ispiranje tankova, izmjena
balastnih voda, mogunost nesrea s posljedicama koje variraju od ozbiljnih do katastrofalnih.
Osim oneienja uzrokovanog prometovanjem veih brodova meu koje u posljednje vrijeme
treba naroito ukljuiti brzo rastui broj cruisera, nije zanemariv ni utjecaj velikog broja malih
brodova za rekreaciju. Naalost, infrastruktura zatite okolia koja je nuna radi izbjegavanja
negativnih okolinih utjecaja eljenog razvoja cruising i nautikog turizma (luka infrastruktura i
razraene procedure za zbrinjavanje otpada i otpadnih voda, ureena sidrita, objekti za prihvat
zelenog otpada i dr.) iako se razvija, kasni s obzirom na razvoj i rast potranje za takvom vrstom
usluga.
Takoer, jedan od vrlo aktualnih oblika oneienja eko sustava mora je i unoenje alohtonih
biljnih i ivotinjskih vrsta budui da su neke od njih invazivne odnosno u postojeem eko sustavu
nemaju fizikalno-kemijskih ili biolokih faktora koji ograniavaju njihovo irenje.
Ulov nedoraslih organizama dovodi do smanjenja populacija pojedinih vrsta, a u
krajnjem sluaju i do njihovog nestanka. Prema podacima iz Programa zatite okolia SD-a,
25
populacije gospodarski najatraktivnijih morskih vrsta ve due vrijeme pokazuju znakove
prelovljenosti16, a uinkovita rjeenja za ogranienje ulova odnosno smanjenje ukupnog pritiska
na ekosustav, koja bi dovela do osjetnog oporavka biozaliha, jo nisu usvojena i provoena, a
njihova provedba kontrolirana. Upravo suprotno, jo uvijek je dominantan trend neodgovornog
izlova svim sredstvima iako su deklarativno svi svjesni potrebe i vrsto opredijeljeni za ouvanje
nae hraniteljice mora. Degradacija ili potpuno unitenje lokaliteta na kojima se mrijeste
pojedine vrste organizama ili se zadrava riblja mla ima posebno tetne posljedice na riblji fond.
Morske vrste i stanita su takoer ugroena i sidrenjem brodova i otpadom s brodova te
otpadnim vodama.
Na podruju SD ne postoji cjeloviti sustav praenja stanja morske vode, ribljeg fonda,
vrsta i stanita pa se sljedea ocjena stanja izvodi na osnovi postojeih relevantnih parcijalnih
programa praenja, odnosno u njima danih procjena. Golim okom vidljiva visoka kakvoa
morske vode, te ope usvojena injenica o najljepem i najistijem moru na svijetu, neki su od
razloga zbog kojih je sustavni monitoring relativno nisko na skali prioriteta.
3.3. Zrak
Kategorije oneienja zraka koje postoje u SD su: izgaranje u ne-industrijskim loitima,
izgaranje u industriji, proizvodni procesi, koritenje otapala i ostalih proizvoda, cestovni promet,
ostali pokretni izvori i strojevi, obrada i odlaganje otpada, poljoprivreda te ostali izvori i ponori17.
injenica je da su dugoroni trendovi istoe zraka pozitivni, odnosno da se stanje
dugorono uglavnom popravlja dijelom zbog gaenja nekih velikih industrijskih oneiivaa,
a dijelom zbog investicija u suvremenije tehnologije18 kojima se negativni utjecaji preostalih
oneiivaa smanjuju.
Na podruju SD postoji duga tradicija sustavnog praenja kakvoe zraka, te se razni
parametri kakvoe zraka prate na veem broju lokacija na prostoru cijele upanije, to se planira
unaprijediti provedbom Programa zatite i poboljanja kakvoe zraka koji je 2009.g. izraen za
Splitsko-dalmatinsku upaniju.
3.4. Tlo
Trajni gubitak zemljita (i tla na njemu) prenamjenom pojavljuje se u vie oblika, a na podruju
SD u prvom redu kao posljedica: - urbanizacije, - izgradnje infrastrukture (prometnice), -
eksploatacije mineralnih sirovina (nesanirani kamenolomi i tupinolomi), intenzivne poljoprivrede
(plastenici) te vidljivih odlagalita otpada. Veliku prijetnju za odrivi razvoj prostora upanije
predstavlja preizgraenost prostora obalne zone i dijela otoka.
Prema Programu zatite okolia SD na podruju SD postoje znaajna podruja s umjerenim
pa ak i visokim rizikom od erozije i visokim stupnjem poroznosti tla (opasnost od zagaenja).
Najtee oneiena su tla urbanih sredina (zbog prometa); tla u blizini industrijskih postrojenja
(podruje Katelanskog zaljeva); te nekoliko specifinih lokacija (npr. prostor uz aerodrome i sl.).
Tehnoloke otpadne vode, oborinske vode koje ispiru oneiene povrine, takoer su znaajan
16
Rezultati istraivanja pokazuju smanjenje ulova, promjene u strukturi ulova, kao i smanjenje veliine ulovljenih organizama tipine
indikatore prelovljenosti.
17
Ponor ili emisija CO2 od promjene biomase uma, prenamjene uma i livada, naputanja obraivanog zemljita + ne-antropogene emisije,
ukljuivo: emisija iz uma s kojima ne upravlja ovjek, emisija zbog poara, iz prirodnih livada i druge vegetacije, iz movara i kopnenih voda
(rijeka i jezera), vulkani, sijevanje, plantane ume, itd.
18
Ugradnja proiivaa za industrijska postrojenja poput vreastih otpraivaa, proiivaa otpadnih voda, aktivnosti oko sanacije/rekultivacije
eksploatacijskih polja i dr.
26
izvor oneienja tla, u prvom redu u prostoru oko prometnica, odlagalita otpada te drugih, u
nekom incidentu jako oneienih, a nesaniranih povrina. Problem predstavlja i krenje uma
i kamenjara zbog uspostave novih povrina pod maslinicima i vinogradima dok se istovremeno
zaputaju velike povrine pod istim.
Poseban oblik oneienja tla, i openito prostora prisutan na podruju SD jest oneienje
minama, koje obuhvaa 29km povrine upanije.19 Poslovima razminiranja u 2009. g. u SD
upaniji razminirano je 612,831m2 od planiranih 650,936m2 (94,15%). U 2010.g. poslovima
razminiravanja u naoj upaniji planiralo se ukloniti minsku opasnost na povrini od 400,646
m2, meutim jo nije izraeno izvijee o realizaciji ovog plana.
U SD nema sustavnog monitoringa praenja stanja i promjena kakvoe tala, o stanju tala,
pritiscima na njega i posljedicama.20
19
Nacionalni Program protuminskog djelovanja RH, Zagreb, lipanj 2009.
20
Temeljem Vrednovanja tala SD za potrebe natapanja iz 2007. g. najzastupljenija tla upanije su smea tla na vapnencu ili dolomitu s 52.485
ha i vapneno dolomitno crnica s 42.027 ha koja spadaju u trajno nepogodno tla za natapanje. Od pogodnih tala najzastupljenija su antropogena
tla u raznim oblicima kra (42.258 ha). Najbolja tla za oranice i vrtove su hidromeliorirana (3.649 ha) i aluvijalna (3.068 ha), a tla koja u tom
kraju potencijalno najvie vrijede su movarno glejna tla (3.337 ha).
21
Ukupna povrina dobivena je izuzimanjem zona preklapanja Podruja vanih za divlje svojte i stanine tipove i Meunarodno vanih podruja
za ptice od znaaja.
22
NATURA 2000 je ekoloka mrea sastavljena od podruja vanih za ouvanje ugroenih vrsta i staninih tipova Europske unije. Njezin cilj je
ouvati ili ponovno uspostaviti povoljno stanje vie od tisuu ugroenih i rijetkih vrsta te oko 230 prirodnih i poluprirodnih staninih tipova.
Dosad je u ovu ekoloku mreu ukljueno oko 30.000 podruja na gotovo 20% teritorija EU to je ini najveim sustavom ouvanih podruja
u svijetu.
23
Ukupna povrina dobivena je izuzimanjem zona preklapanja predloenih Podruja od znaaja za zajednicu i Podruja posebne zatite.
27
Slika 2: Prijedlog podruja u Splitsko dalmatinskoj upaniji
za europsku ekoloku mreu Natura 2000
24
Izmjene i dopune Prostornog plana SD, 2007.
28
Na podruju upanije je novijim istraivanjima rasprostranjenosti vrsta i stanita identificirano
nekoliko prioritetnih podruja za ouvanje, posebice podmorja. Meu ovim podrujima su i
Vrulja, dijelovi Paklenih otoka, te podruje vikog arhipelaga koji je prepoznat kao prioritetan i
na meunarodnoj razini.
Oblici ugroavanja zatienih dijelova prirode su brojni. Prema Programu zatite okolia
najvanije negativne pojave unutar zatienih podruja su: sjea stabala i umskih sastojina,
nasipavanje obale, iskapanje humusa, bespravna izgradnja, pritisak na rubna podruja s intencijom
suavanja podruja zatite, neprimjerena izgradnja infrastrukture, neprimjereno koritenje i
oneienje otpadom, oneienje otpadnim vodama i dr. Posljedica je smanjenje krajobrazne i
bioraznolikosti (ugroenost vrsta i stanita) zbog neodgovarajueg sustava upravljanja zatitom
prirode.
Sa ciljem zatite, odravanja i promicanja zatienih dijelova prirode na podruju SD 1996.
godine osnovana je Javna ustanova za upravljanje zatienim prirodnim vrijednostima, no bit
e potrebno jo puno truda za njenu uspostavu kao uinkovite sredinje institucije za upravljanje
prirodnom batinom na podruju SD s obzirom da je njeno funkcioniranje znaajno oteano
zbog prorauna koji dostaje za pokrivanje minimalnih trokova hladnog pogona, ali ne i za
ostale aktivnosti nune za ispunjenje ciljeva ustanove. Posebne Javne ustanove za upravljanje
zatienim prirodnim vrijednostima osnovane su za upravljanjem Parkom prirode Biokovo te za
upravljanje Park umom Marjan, s tim da obje ustanove imaju sline potekoe s financiranjem
i kapacitetima kao i upanijska javna ustanova.
29
Splitsko-dalmatinske upanije, 2) sagledavanje cjeline problematike zatite okolia unutar
prostora upanije.
Akteri koji se pojavljuju u skorijoj praksi zatite okolia mogu se svrstati u jednu od tri osnovne
kategorije: upravna tijela na razliitim razinama (dravna, regionalna, lokalna), u razliitim
sektorima (zatita okolia, gospodarstvo, infrastruktura,), s razliitim funkcijama (planiranje,
provedba, nadzor,); gospodarski subjekti (razliita javna i privatna poduzea) te javnost
(skupine, pojedinci, udruge). Meutim, suradnja izmeu ovih brojnih aktera u upaniji je
jo uvijek na nezadovoljavajuoj razini, to rezultira nedovoljno razvijenim mehanizmima
za zatitu okolia.
Posljedino, poticanje (redovne, institucionalizirane) suradnje i tako ostvareni sinergijski
uinci koji trenutno gotovo u cijelosti izostaju zasluuje status jednog od prioriteta zatite okolia
SD u narednom razdoblju.26 Isto tako, nuno je kontinuirano raditi na podizanju svijesti o
znaaju ouvanja okolia i prirode.
26
Program zatite okolia SD, str. 90.
30
3.7. Razvojni problemi i potrebe
RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE
Stanje prirodnih resursa i sustav zatite
okolia i prirode
a) Vode a) Vode
- Oduzimanje vode iz njenog prirodnog toka - Minimalizirati negativan utjecaj vodoop-
i ugroavanje prirodnih stanita kao poslje- skrbe na izvore vode to racionalnijim za-
dica vodoopskrbe; hvaanjem odnosno koritenjem jednom
zahvaene vode;
- Relativno zaputena vodoopskrbna mrea s
velikim gubitcima prilikom prijenosa; - Izgraditi kolektorske mree i proiivae
zbog kvalitetnijeg zbrinjavanja otpadnih
- Neracionalni nain koritenja vode;
voda;
- Jednostrani razvoj vodoopskrbe kojim se po-
- Utvrditi bioloki minimum za svaku poje-
veala koliina otpadnih voda za koje nije
dinu rijeku te osigurati dostupnost poda-
istovremeno osiguran kvalitetan sustav zbri-
taka o istom svim ustanovama;
njavanja;
- Izraditi katastar izvora na podruju upa-
- Nepostojanje jedinstvenog biolokog mini-
nije te postroiti doputenja za istraivanje
muma za sve rijeke;
istih-uz kontrolu istraivaa od nadlenih
- Ne postoji jedinstveni katastar izvora na po- institucija;
druju upanije;
- Izraditi bilancu voda
- Stihijsko i potpuno bespotrebno kanalizira-
nje vodenih tokova.
b) More b) More
- Isputanje neproienih komunalnih i in- - Nastaviti integralni projekt zatite Kate-
dustrijskih otpadnih voda na podruju Vra- lanskog zaljeva (Eko projekt), dovriti ka-
njikog i Katelanskog zaljeva; nalizacijski sustav Katela-Trogir;
- Oneienja uzrokovana nelegalnim ispu- - Osmisliti i provoditi Program unaprjee-
tanjem oneienih kaljunih voda, ispira- nja infrastrukture zatite okolia;
njem tankova, izmjenom balastnih voda te - Poticati uspostavu sustava kontrole izlo-
bacanjem krutog otpada (posebno PVC) sa va (sredstava izlova i vremenskog perioda
brodova; izlova) ispitivanje potrebe zabrane ribolo-
- Prekomjerni ulov morskih organizama; va u pojedinim podrujima;
- Stihijsko i ilegalno nasipanje obale; - Sprjeavati betonizaciju morske obale;
- Nelegalni objekti uz morsku obalu; - Uklanjati nelegalne objekte uz morsku
obalu (privezita, mulovi);
- Ne postoji cjelovit sustav praenja stanja
mora i podmorja. - Uspostaviti cjeloviti sustav praenja stanja
mora i podmorja.
31
c) Zrak c) Zrak
- Oneienje zraka izgaranjem u industriji, - Investirati u suvremenije tehnologije koji-
proizvodnim procesima, koritenjem otapa- ma se negativni utjecaji oneiivaa sma-
la, cestovnim prometom, otpadom, poljo- njuju (ugradnja proiivaa za industrij-
privredom i sl. ska postrojenja poput vreastih otpraiva-
a, proiivaa otpadnih voda, aktivnosti
oko sanacije/rekultivacije eksploatacijskih
polja i dr);
- Nastaviti provoenje Programa zatite i
poboljanja kakvoe zraka;
- Provoditi kontrolu oneienja prometom
(cestovnim, prometom kruzera itd.), kao i
industrijskim postrojenjima.
d) Tlo d) Tlo
- Trajni gubitak zemljita uzrokovan urba- - Prilikom izrade prostornih planova poseb-
nizacijom, nekontroliranom izgradnjom no voditi rauna o ouvanju tla kao pri-
infrastrukture, eksploatacijom mineralnih rodnog resursa;
sirovina, intenzivnom poljoprivredom (pla- - Rjeavati probleme eksploatacije mineral-
stenici) i stihijskom upotrebom pesticida; nih sirovina na nain da se tono defini-
- Oneienje tla otpadnim i oborinskim vo- raju rokovi eksploatacije, nain sanacije
dama, prometnicama, odlagalitima otpada prostora i osiguraju financijska sredstva;
te minama; - Provoditi uzorkovanje tala radi utvriva-
- Visoki stupanj poroznosti tla (opasnost od nja oneienja posebno na podruju sa
zagaenja); plastenicima, industrijskim zonama i po-
ljoprivrednim povrinama s intenzivnom
- U SD nema sustavnog monitoringa pra-
poljoprivredom;
enja stanja i promjena kakvoe tala;
- Uspostaviti sustavni monitoring - prae-
- Krenje uma i kamenjara zbog uspostave
nje stanja i promjena tla;
novih povrina pod maslinicima i vinogra-
dima dok se istovremeno zaputaju velike - Sprjeavati promjene krajobraznih vrijed-
povrine pod istim; nosti.
32
e) Bioraznolikost i zatiena podruja e) Bioraznolikost i zatiena podruja
- Relativno mali udio u povrini (6% kopna) - Zatititi prirodna bogatstva predviena
zatienih prirodnih bogatstava, meutim, Prostornim planom, zatititi akvatorij oko
treba uzeti u obzir Ekoloku mreu koja zatienih podruja kopna te osigurati fi-
obuhvaa 47,2% povrine upanije; nancijska sredstva za ouvanje i upravlja-
nje zatienim prirodnim vrijednostima,
- Negativne pojave unutar zatienih podru-
a posebno velikim podrujem Ekoloke
ja kao to su: sjea stabala, nasipavanje i be-
mree;
tonizacija obale, iskapanje humusa, protu-
pravna izgradnja, neprimjereno koritenje - Nuno zatititi planinske masive Dinara-
i oneienje otpadom, oneienje otpad- Kamenica, Biokovo od Cetine do Nere-
nim vodama i dr.; tve te Kozjak-Mosor;
- Smanjenje krajobrazne i bioraznolikosti - Uspostaviti zatiena podruja na moru;
(ugroenost vrsta i stanita) zbog neodgova- - Izraditi planove upravljanja zatienim po-
rajueg sustava upravljanja zatitom. drujima i ekoloke mree;
Nepostojanje i/ili neusklaenost prostornih - Odobriti Javnoj ustanovi za upravljanje
planova zatienih podruja sa prostornim zatienim prirodnim vrijednostima na
planovima jedinica lokalne samouprave. podruju SD vei proraun da bi mogli
- Unos alohtonih (npr.mufloni) i invazivnih provoditi inventarizaciju biljnih i ivo-
(npr.Caulerpa) vrsta; tinjskih vrsta, praenje i informiranje jav-
nosti, ime bi bolje i uinkovitije ouvali
- Nestanak domaih svojti i pasmina;
prirodnu batinu;
- Nedostatna strunost istraivaa.
- Poticati uzgoj domaih sorti i pasmina po-
sebno u zatienim podrujima;
- Poticati dodatno usavravanje osoblja u
ustanovama koje upravljaju zatienim
podrujima.
33
f ) Praenje stanja i planiranje zatite oko- f ) Praenje stanja i planiranje zatite oko-
lia i prirode lia i prirode
- Ne prate se svi segmenti okolia i prirode i - Posloiti funkcioniranje upanijskog in-
praenja su esto nepotpuna; formacijskog sustava okolia i prirode na
nain da se prikupljaju, obrauju i distri-
- Podaci dobiveni praenjem ne pretvaraju se
buiraju cjeloviti podaci za sve segmente
u cjelinu i lako dostupnu informaciju;
okolia i prirode;
- Suradnja izmeu brojnih aktera u podruju
- Poticanje (redovne, institucionalizirane)
zatite okolia i prirode u upaniji je jo uvi-
suradnje izmeu aktera u podruju zatite
jek na nezadovoljavajuoj razini, to rezulti-
okolia i prirode;
ra nedovoljno razvijenim mehanizmima za
zatitu okolia; - Izraditi strune studije na planiranim po-
drujima pod vjetroelektranama i solar-
- Devastacija prostora zbog izgradnje vjetroe-
nim elektranama radi uvida u njihov utje-
lektrana te postavljanja velikih povrina pod
caj na okoli;
solarnim panelima;
- Omoguiti sudjelovanje predstavnika
- Nedovoljno razvijena svijest o znaaju ou-
(strunjaka) upanije u ocjenama stru-
vanja okolia.
nih studija;
- Poticati akcije podizanja svijesti o znaaju
ouvanog okolia.
34
4. STANOVNITVO, LJUDSKI RESURSI I
TRITE RADA
4.1. Veliina, kretanje stanovnitva i gustoa naseljenosti
Stanovnitvo je temeljni imbenik drutvenog, gospodarskog i kulturnog ivota i razvitka
svake drutvene zajednice. Prema popisu stanovnitva 2001. godine u upaniji Splitsko -
dalmatinskoj, koja se prostire na 8% povrine Hrvatske, ivjelo je 463.676 stanovnika, odnosno
10,4% stanovnitva Hrvatske. U odnosu na popis stanovnitva iz 1991.g. broj stanovnika se
smanjio za 10.343 stanovnika (2%).
Procjena trenda kretanja broja stanovnika u SD je pozitivna. Prema podacima DZS-a u
2008. godini se u odnosu na 2001.g. broj stanovnika poveao za 3,8%. Prema tim rezultatima,
SD biljei znatno povoljnije trendove u odnosu na veinu drugih upanija. Naime, u 14
upanija zabiljeen je pad broja stanovnika u 2008. u odnosu na 2001. godinu, dok se SD
nalazi meu 7 upanija (veina primorskih upanija i grad Zagreb) u kojima je zabiljeen porast
broja stanovnika. Kao posljedica toga, poveao se i udio stanovnitva SD u odnosu na ukupno
stanovnitvo RH i u 2008.g. je iznosio 10,8%.
Procjena Promjena
Procjena
2001. 2008./2001. -
2005. 2008.
Indeks
Splitsko-dalmatinska 464.980 477.382 482.571 103,8
Dubrovako-neretvanska 123.128 124.789 127.237 103,3
ibensko-kninska 113.145 113.960 114.434 101,1
Zadarska 162.541 169.151 175.467 107,9
Istarska 206.628 210.741 214.732 103,9
Primorsko-goranska 305.544 305.109 304.582 99,7
RH 4.439.635 4.441.989 4.435.056 99,9
Izvor: DZS
35
Tablica 4: Prirodno kretanje stanovnitva u SD od 2005.-2009.
Vitalni
Prirodni Prirodni Vitalni indeks
Godina Roeni Umrli indeks
prirast SD prirast RH RH
SD*
2005. 4 990 4 536 434 -9 298 109,6 82,0
2006. 4 921 4 316 590 -8 932 113,7 82,3
2007. 4 904 4 488 395 -10 457 108,8 80,0
2008. 4 929 4 720 190 -8 398 104,0 83,9
2009. 4959 4690 251 -7837 105,4 85,0
Izvor: DZS
*Broj ivoroenih na 100 umrlih
Ipak, treba naglasiti da relativno pozitivna demografska slika nije homogena usporeujui
gradove i opine u SD. Otoci u razdoblju od 2005.-2008.g. kontinuirano biljee negativne
prirodne priraste (osim opine Sutivan koja posljednje dvije godine biljei pozitivan prirodni
prirast), kao i veina gradova i opina zaobalja (grad Imotski je iznimka ovom negativnom
trendu iako i taj grad u referentnom razdoblju biljei pad prirasta za 42%). Najvii prirodni
prirast s kontinuiranim rastom biljee gradovi Solin i Katela, dok je u gradu Splitu prirast od
pozitivnog (142) u 2005.g. doao na negativan prirast (-105) u 2008.g.
Prema procjeni broja stanovnika iz 2008.g., u 16 gradova upanije ivjelo je 76,2% ukupnog
stanovnitva, dok je ostalih 23,8% stanovnitva ivjelo u 39 opina. U gradu Splitu ivjelo je
37,5% ukupnog broja stanovnika, a idui po brojnosti stanovnitva bio je grad Katela u kojem
je prema procjeni DZS-a 2008. ivjelo 8,6% stanovnika upanije. Najvea je opina Podstrana
s 9.208 stanovnika, dok je najmanje stanovnika u opini Zadvarje, tek 281.
Vie od 70% stanovnika ivi na priobalju, manje od 7% na otocima, dok neto manje od
23% stanovnika ivi na podruju zaobalja.
36
Prosjena gustoa naseljenosti SD u 2008.g. iznosila je 106,6 stanovnika/km, to je iznad
nacionalnog prosjeka (78 st./km). SD biljei kontinuirani rast gustoe stanovnitva, imajui u
vidu da je 2005.g. iznosila 105,5, a 2001.g. 102,7 stanovnika/km. Najveu gustou naseljenosti
ima grad Split s visokih 2.269 stanovnika/km, a vrlo visoku gustou imaju i gradovi Katela i
Solin te opine Dugi Rat, Podstrana (svi preko 600 stanovnika/km). S druge strane, postoje
jedinice koje biljee ekstremno malu gustou, manju od 10 stanovnika/km, kao to su Leevica,
Prgomet i Vrlika. Zabrinjava injenica da ak 31 jedinica ima gustou manju od 50 stanovnika/
km, to ukazuje na znaajne demografske probleme u veem dijelu upanije. Od toga je 18
jedinica lokalne samouprave u zaobalju, te 12 na otocima.
37
Tablica 6: Pokazatelji dobne strukture stanovnitva Jadranske Hrvatske, 2001. i 2007.
2001. 2007.
upanija Koeficijent Indeks Koeficijent Indeks
starosti* starenja** starosti starenja
SD 20,0 77,8 20,6 88,8
Dubrovako-
21,9 86,9 22,6 98,7
neretvanska
ibensko- kninska 26,4 114,1 26,0 123,7
Liko- senjska 30,6 146,3 29,0 146,0
Istarska 21,9 101,0 22,6 120,3
Zadarska 21,7 86,9 22,5 98,3
Primorsko- goranska 22,7 110,8 23,8 134,2
RH 21,7 90,7 22,2 103,1
Izvor: DZS
Napomena:
Koeficijent starosti* je postotni udio osoba starih 60 i vie u ukupnom stanovnitvu.
Indeks starenja** je postotni udio osoba starih 60 i vie godina prema stanovnitvu mlaem od 20 godina.
Prosjena starost stanovnitva upanije iznosi u 2001. godini 38,1 godinu dok na razini
Hrvatske iznosi 39,3 godine. Zaobalje usprkos iscrpljenosti i vrlo malom broju stanovnika ima
bioloki vitalniju strukturu i vie stope prirodnog prirasta, dok otoci pokazuju strukturu izrazito
stare populacije (prosjena starost stanovnitva preko 45 godina i indeks starenja preko 120).
Udjel mlaeg stanovnitva (15-24god.) najvei je u velikim gradovima zbog migracija mladog
stanovnitva radi kolovanja i zapoljavanja iz nerazvijenih jedinica (naroito otoka) u razvijena
podruja to onda dodatno istie subregionalne razlike unutar upanije.
38
4.3. Obrazovna struktura
Prema podacima iz Popisa stanovnitva 2001.g. SD biljei iznadprosjeni udio obrazovanog
stanovnitva u stanovnitvu starom 15 i vie godina (65,5% naspram prosjeka RH - 59,0%).
Takoer, upanija biljei iznadprosjeni udjel vie i visoko-obrazovanog stanovnitva (13,4%
naspram 11,9%) to samo potvruje da upanija ima relativno dobru obrazovnu strukturu u
odnosu na ostale upanije. S druge strane, SD zaostaje za prosjekom RH kada je u pitanju
udio osoba sa zavrenim magisterijem i doktoratom znanosti (0,4% naspram 0,54% na
razini RH).
Znaajne su razlike u obrazovanosti stanovnitva meu jedinicama lokalne samouprave.
Najvie je vie i visoko obrazovanog stanovnitva oekivano zabiljeeno u gradu Splitu (20,1%),
Makarskoj (14,1%), ali i manjim jedinicama poput opine Gradac (16,0%) i Podgora (13,6%).
Zanimljivo je da neke vee lokalne jedinice biljee ispod-prosjene udjele vie i visokoobrazovanih
osoba, primjerice gradovi Solin, Sinj, Katela i Trogir. Najmanje vie i visoko obrazovanog
stanovnitva ima u zaobalju gdje dominira stanovnitvo bez kole ili s osnovnom kolom.
Upisani broj studenata u ak. god. 2008./2009. pao je u odnosu na 2004./2005. za 4,7%, to
je u nesrazmjeru s trendom rasta upisa na nacionalnoj razini (rast od 4,2%). Iako gledano prema
mjestu prebivalita veina jedinica lokalne samouprave biljee rast upisanih studenata, veliki
gradovi kao to su Split, Makarska i Trogir biljee pad upisa.
Najvii je udio studenata u populaciji 20-24 kontinuirano u jedinicama priobalja iako
je zabiljeen pad od akademske godine 2004./2005. do 2008./2009. U jedinicama zaobalja
najmanji je udio studenata, ali se ba kao i na otocima u referentnom razdoblju biljei rast.
39
Tablica 9 : Upisani studenti prema geografskoj cjelini prebivalita
40
Tablica 10: Ukupno doseljeno i odseljeno stanovnitvo u SD
Doseljeni Odseljeni
Saldo
U Saldo
Iz Saldo migracije
Iz druge U drugu migracije
Uk. inoze- Uk. inoze- ukupne meu
upanije upaniju s inoze-
mstva mstvo migracije upa- mstvom
nijama
2005. 4 130 1 841 2 289 2 284 2 038 246 1846 -197 2 043
2006. 3 814 1 711 2 103 2 674 2 249 425 1140 -538 1 678
2007. 3 439 1 746 1 693 2 718 2 208 510 721 -462 1 183
2008. 3 447 1 691 1 756 2 587 2 121 466 860 430 1 290
2009. 2 743 1 603 1 140 2 575 2 034 541 168 -431 599
Uk.
2005. 17 573 8 592 8 981 12 838 10 650 2 188 4 735 -1 198 6 793
-2009.
Izvor: DZS
Osim migracija u upaniju, znaajan utjecaj na raspored stanovnitva imaju migracije unutar
upanije. Podaci DZS-a iz 2007.g. potvruju dugogodinji trend migracija u Split, Katela i druga
obalna mjesta, dok je na otocima, a osobito u zaobalju bitno vei udio stanovnitva koje ivi u
mjestu roenja. Posljedino, obalni dio suoen je sa znaajnim razvojnim izazovima povezanim
s poveanim pritiscima na okoli, prometnu, komunalnu i drugu javnu infrastrukturu. Ipak,
zanimljivo je kako i grad Split u razdoblju 2002.-2007. kontinuirano biljei rast negativnog
migracijskog salda, vjerojatno uzrokovan trendom seljenja u Katela, Solin i ostale susjedne
JLS-e, hrvatsku metropolu i djelomino inozemstvo.
41
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (Izvjee o osobama s invaliditetom),
u SD je 2009.g. popisano 62.729 osoba s invaliditetom (od ega 59,6% mukaraca) to ini
13,5% ukupnog stanovnitva upanije i 12,2% ukupnog broja osoba s invaliditetom u RH.
56,4% osoba s invaliditetom je u radno aktivnoj dobi, a zaposlenih ih je 1091 (tek 3% ukupnog
broja invalida u radno aktivnoj dobi i 9% zaposlenih osoba s invaliditetom u RH). to se tie
obrazovne strukture, ona je ipak povoljnija u SD upaniji nego u prosjeku RH iako 61,8%
osoba s invaliditetom nema zavrenu osnovnu kolu ili ima samo osnovnokolsko obrazovanje
(RH prosjek 71%), 30,3% ima srednju strunu spremu (RH prosjek 22%) dok je tek 4,4%
osoba s visokom ili viom strunom spremom (RH prosjek 3%).
Izvor: HZZ
27
Prema podacima HZZ-a i Zavoda za mirovinsko osiguranje
28
Prema podacima znanstvenog rada: Jeroni R.: Volonterski rad i njegov utjecaj na razinu zapoljivosti registriranih nezaposlenih osoba,
Ekonomski fakultet, Split, 2010.
29
Primjerice, u razdoblju 2000.-2008. industrija, turizam, graevinarstvo kao glavne djelatnosti u naoj upaniji imali su svoje uspone i padove,
no dinamika plaa nije pratila njihovo kretanje.
42
Nezaposlenost u upaniji i dalje ostaje jedan od najveih problema s kojim smo se suoavali
i tijekom 2009. godine. Nakon viegodinjeg kontinuiranog smanjivanja broja nezaposlenih
(s rekordnih 52.000 nezaposlenih u prvom kvartalu 2002. nezaposlenost je kontinuirano
smanjivana sve do kolovoza 2008. godine kada je ukupan broj nezaposlenih bio 28.604) u 2009.
godini ona je kontinuirano rasla tako da je u prosincu 2009. godine iznosila visokih 36.760
nezaposlenih osoba, to je za 5.010 osoba, tj. 15,8 % vie nego u prosincu 2008. godine.
Najnoviji podaci pokazuju dodatan rast broja nezaposlenih, budui da je isti krajem prosinca
2010. iznosio 40.777 odnosno 10,9% vie nego u istom mjesecu prethodne godine.
Od ukupnog broja nezaposlenih osoba u prosincu 2009., udio ena bio je 60,6%. Tijekom
2009. godine prosjeno mjeseno je bilo evidentirano 20.930 nezaposlenih ena, to je za 3,2%
vie od prosjeka 2008. godine., dok je krajem prosinca 2010. broj nezaposlenih ena dodatno
porastao na 23.595.
Stopa nezaposlenosti u upaniji je znaajno via od prosjeka RH. Stopa registrirane
nezaposlenosti u prosincu 2009. godine iznosila je 19,8% i ona je poveana za 1,8% u odnosu
na prosinac 2008. godine. Na kraju 2010.g. stopa nezaposlenosti u SD iznosila je visokih
22,1%. Na kraju 2010. godine stopa nezaposlenosti na dravnoj razini iznosila je 17,9% (to
je najvia stopa u proteklih pet godina), dok je dvije godine ranije ona iznosila 13,1%. S druge
strane, prosjena stopa nezaposlenosti u zemljama EU27 kree se oko 6,9%.
SD 18,7 15,5 15,5 17,0 18,7 16,6 17,3 19,8 22,0 19,0 18,8 22,1
RH 13,9 12,0 12,0 13,1 14,5 13,5 14,2 16,1 17,6 15,8 16,1 17,9
Izvor: HZZ
43
Tablica 12: Stopa i dinamika nezaposlenosti na lokalnoj razini, 2007. - 2008.
Opina/grad Stopa nezaposlenosti 2007. Stopa nezaposlenosti 2008.
44
Usporedivi kretanja nezaposlenih u primorskim upanijama u razdoblju od 2005.-2011.g.
moe se zakljuiti da sve upanije kontinuirano do kraja 2008.g. biljee pad broja nezaposlenih,
ime se prati trend na nacionalnoj razini. Meutim, s 2009.g. poinje rast broja nezaposlenih
koji je u poetku bio najvie izraen u Istarskoj i Primorsko-goranskoj upaniji, a najmanje u
Zadarskoj i Splitsko-dalmatinskoj upaniji. Najnoviji podatci o dinamici kretanja nezaposlenosti
u 2011. u odnosu na 2010.g. ukazuju da veina upanija jo uvijek biljei rast nezaposlenosti,
to znai da ekonomska kriza i dalje vrlo snano pogaa primorske upanije. Iznimka su donekle
ibensko-kninska i Zadarska upanija koje jedine biljee smanjenje broja nezaposlenih na
godinjoj razini. Splitsko-dalmatinska upanija biljei najvei (relativni) porast nezaposlenih
osoba meu primorskim upanijama u posljednjih godinu dana, to samo potvruje teinu
situacije na tritu rada upanije.
Broj i struktura nezaposlenih osoba, kako po strunoj spremi tako i po dobi i spolu
predstavlja sloen problem upanije ije rjeavanje trai sustavne i dugotrajne mjere i aktivnosti
na svim razinama.
U strukturi nezaposlenih osoba prema dobi, krajem listopada 2010. godine, najvie je bilo
mladih osoba od 25-29 godine starosti, njih 5.161. Nadalje, u 2010.g. je primjetno poveanje
udjela mlaih osoba (do 29 godina) uz istovremeno zadravanje visokog udjela starijih dobnih
skupina u ukupnoj nezaposlenosti.
45
Slika 5: Dobna struktura nezaposlenih osoba, udio u ukupnoj nezaposlenosti, 2010.
46
nezaposlena hrvatska branitelja, to je za 2,0% prosjeno vie nego 2008. godine.
Jedan od imbenika koji negativno utjee na razinu nezaposlenosti jest vrlo niska razina
mobilnosti radne snage u odnosu na zahtjeve trita rada. S druge strane, prisutan je trend
odljeva obrazovane i sposobne radne snage iz upanije. Prema istraivanju portala MojPosao.
net iz 2009.g. zbog bolje poslovne prilike na promjenu mjesta boravita u najveoj su mjeri
spremni ispitanici iz sredinje Hrvatske (83%) te istone Hrvatske (80%). U najmanjoj mjeri
na promjenu mjesta prebivalita spremni su ispitanici iz Dalmacije (51%) te iz Istre i Kvarnera
(54%).
Dodatan faktor o kojem ovisi razina nezaposlenosti jest broj novo prijavljenih osoba. Tijekom
2009. godine na evidenciju Zavoda za zapoljavanje u Splitsko- dalmatinskoj upaniji bilo je
ukupno prijavljeno 33.211 osoba, to je za 23,3% ili 6.281 osoba vie nego 2008. godini.
Od statistikih izvora podataka o broju zaposlenih koji se mogu pratiti u kraim razdobljima
najpotpuniji su podaci mirovinskog osiguranja.30 Prema njima je u 2009. godini na dan 31.
prosinca u Splitsko-dalmatinskoj upaniji bilo registrirano 149.396 osiguranika, to je u
usporedbi s prethodnom godinom smanjenje za 3,79% odnosno 5.881 manje osiguranih osoba.
Broj korisnika mirovine bio je 109.991 to daje odnos osigurani/korisnik oko 1.36 (u
prosincu 2009. godine na razini RH ovaj omjer iznosio je 1.30). Meutim, nakon pet godina
uzastopnog rasta omjera osiguranika i korisnika mirovina, u 2009. je zabiljeen pad omjera kao
posljedica rasta nezaposlenosti (u prosincu 2008.g. omjer na razini upanije je iznosio 1,39).
Gledajui strukturu zaposlenosti po djelatnostima, moe se zakljuiti da, usprkos smanjenju
aktivnosti u odnosu na predratnu razinu, industrija i dalje uz trgovinu ostaje glavni poslodavac
u upaniji.
Podruna sluba Hrvatskog zavoda za zapoljavanje Split je tijekom 2009. godine registrirala
ukupno 9.516 prijavljenih potreba za radnicima, to je za 2.681 ili 22,0% prijavljenih potreba
manje u odnosu na 2008. godinu kada ih je bilo 12.197. Promatrajui broj i udio prijavljenih
potreba po djelatnostima, dominiraju djelatnosti prije svega sezonskog karaktera, kao npr. hoteli
i restorani (26,3%) i trgovina (14,2%). Posljednjih 5 godina dominantno mjesto u potranji za
radnom snagom zauzima tercijarni sektor (kontinuirano izmeu 75 i 80%).
Podruna sluba Split je tijekom 2009. godine zabiljeila ukupno 14.852 zaposlenih iz
evidencije nezaposlenih osoba to je za 1.406 osoba (8,6%) manje u odnosu na 2008. godinu,
kada je bilo zaposleno 16.258 osoba. U 2009. g. zaposleno je ukupno 3.574 sezonaca to je
neznatno manje nego prethodne godine, kada je bilo zaposleno ukupno 3.600 sezonaca to
je 24,1% ukupnog zapoljavanja. Najvei dio sezonaca zaposlen je u periodu izmeu travnja i
kolovoza kada se zaposlilo 95,3% sezonaca.
Struktura zapoljavanja pokazuje da je zaposleno vie ena - 9.415 ili 63,4%, dok je broj
zaposlenih mukaraca 5.437 to iznosi 36,6% ukupno zaposlenih. Prema razini obrazovanja
najvei udio zaposlenih imaju osobe sa srednjom kolom u trajanju od tri i etiri godine 62,9%,
te slijedno osobe sa zavrenom osnovnom kolom 11,4%, osobe sa zavrenim fakultetom 11,4%,
osobe s viom kolom 10,4%, te na kraju osobe bez zavrene osnovne kole 0,5%.
30
Naime, radi se o najirem obuhvatu od svih statistikih evidencija, pri emu su obuhvaeni uposlenici u svim oblicima vlasnitva, samozaposleni
i individualni poljoprivrednici, radnici na ugovor i pomaui lanovi u obiteljskom poslu.
47
Slika 7: Kretanje zapoljavanja osoba s evidencije u
Splitsko-dalmatinskoj upaniji, 2005.-2009.
Svakako se zanimljivo osvrnuti i na rezultate Ankete poslodavaca koju provodi HZZ, kojom
su poslodavci 2008.g. istakli tri kljuna problema trita rada: nedostatak radnika traenog
zanimanja, nedostatak radnika s traenim iskustvom te nezainteresiranost ili nemotiviranost
radnika.
Temeljem Nacionalnoga akcijskog plana zapoljavanja za razdoblje od 2009. do 2010.
godine, izraen je plan poticanja zapoljavanja za 2009. godinu s provedbenim mjerama.
Ukupno gledajui, tek je 890 osoba bilo ukljueno u mjere aktivne politike iz Godinjeg plana
za zapoljavanje za 2009. godinu. Relativno mali broj ukljuenih osoba s obzirom na broj
nezaposlenih prvenstveno je povezan s ogranienim financijskim sredstvima raspoloivim za ove
mjere na razini upanije i nedovoljnom umreenosti jedinica lokalne samouprave s relevantnim
institucija za zapoljavanje.
Ipak, 2010. g. broj ukljuenih osoba se poveao na 1.525 osoba, od ega se najvee poveanje
odnosi na mjeru javnih radova (629 osoba) te sufinanciranja zapoljavanja (248 osoba).
Meutim, kao problem se istie nedostatak sustavnog praenja potronje sredstava dodijeljenih
kroz razliite mjere zapoljavanja te uinaka na dugotrajno zapoljavanje.
48
Tablica 14: Broj osoba ukljuenih u mjere za poticanje zapoljavanja u 2010. godini
49
4.6. Razvojni problemi i potrebe
RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE
- Znaajne razlike u demografskim obilje- - Kontinuirano kreirati i provoditi mjere koje
jima pojedinih dijelova upanije. Dok pri- sprjeavaju negativne demografske tren-
obalje biljei vrlo povoljne demografske dove i podizati svijest o moguim poslje-
pokazatelje, zaobalje i otoci su obiljeeni dicama u sluaju nastavka sporijeg rasta
niskom gustoom stanovnitva i nepovolj- stanovnitva;
nom dobnom strukturom. Manje lokalne - Bolje prometno povezati obalu, posebno
jedinice u zaobalju su posebno pogoene splitski bazen sa zaobaljem i otocima te u
smanjenjem broja stanovnika; tim podrujima poticati razvoj privlanog
- Trend migracija je koncentriran na obalni okruenja specifinim gospodarskim, soci-
dio upanije, to vodi do znaajnih razvoj- jalnim i drugim mjerama;
nih izazova povezanih s poveanim pritis- - Razviti programe za povoljnije socio-eko-
cima na okoli, prometnu, komunalnu i nomske uvjete ivota u podrujima snano
drugu javnu infrastrukturu; zahvaenim procesima emigracije;
- Ispodprosjean udjel osoba sa zavrenim - Podrati velike poslodavce u poslovnim
magisterijem i doktoratom; planovima kojima se angaira visoko obra-
- Vrlo slaba razina obrazovanosti u pojedinim zovana radna snaga; poticati ulaganje u
lokalnim jedinicama, ukljuujui i neke istraivanje i razvoj
vee jedinice; - Poboljati dostupnost i kvalitetu cjeloivot-
- Slaba dinamika broja studenata; nog obrazovanja, prije svega zaposlenima
(olakati poslodavcima ulaganje u ljudske
- Visok udjel osoba s invaliditetom u uku-
resurse) te podizati svijest o prednostima i
pnom stanovnitvu;
nunosti cjeloivotnog obrazovanja;
- Natprosjena razina nezaposlenosti, u isto
- Umreiti dravne urede koji raspolau po-
vrijeme niska stopa zaposlenosti;
dacima bitnim za analitiku obradu trita
- Nedostupnost brojnih statistikih podataka rada;
za razinu upanije, gradova i opina neop-
- Kreirati mjere za ouvanje velikih poslo-
hodnih za adekvatne analize trita rada;
davaca te poticati dovoenje novih velikih
- Nizak udio zaposlenih u odnosu na radno investitora (brodogradnja, velike hotelske
sposobnu populaciju (manje od 50%) kue, poljoprivreda i dr.);
- Nepovoljna strukturna obiljeja nezapo- - Poticati malo i srednje poduzetnitvo, or-
slenih osoba. Veliki broj nezaposlenih se ganizirati edukativne programe i pomo
odnosi na osobe koje su starije dobi, niske pri izradi poslovnih planova istraivanja
obrazovne razine te dulje vremena bez za- trita i slino;
poslenja to znaajno umanjuje njihove
- Poticati razvoj novih modela aktivne poli-
anse za zaposlenje;
tike zapoljavanja, kao to su bri modeli
- Nedovoljna povezanost jedinica lokalne sa- prekvalifikacije, dokvalifikacije i osposo-
mouprave s relevantnim institucijama za bljavanja, samozapoljavanje, smanjivanja
zapoljavanje; dugotrajne nezaposlenosti putem javnih
radova;
50
- Nerazvijenost i slaba dostupnost programa - Razviti i uvesti kolske programe za upo-
cjeloivotnog obrazovanja, kao i nedovolj- znavanje uenika s osnovama poduzetni-
na potranja za istim; tva;
- Nedostatak sustavnog praenja potronje - Poboljati izvoenje praktine nastave u
sredstava dodijeljenih kroz razliite mjere srednjim strunim kolama te institucija-
zapoljavanja te uinaka na dugotrajno za- ma za vie i visoko obrazovanje (stimulaci-
poljavanje; ja i motiviranje poslodavaca, sudjelovanje
u praktinoj nastavi te poticanje podizanja
- Niska razina mobilnosti radne snage u u-
kvalitete praktine nastave;)
paniji te istovremeno prisutan trend odlje-
va strunog kadra iz upanije - Sustavno istraivati potrebe poslodavaca
u upaniji s ciljem poticanja ukljuivanja
mlade populacije u obrazovne programe za
vrlo traena zanimanja;
- Uspostaviti sustav praenja potronje sred-
stava dodijeljenih kroz razliite mjere za-
poljavanja te uinaka na dugotrajno zapo-
ljavanje.
51
5. GOSPODARSTVO
5.1. Gospodarstvo SD i njegova uloga u gospodarstvu RH
Gospodarstvo upanije zasigurno je temelj ukupnog razvoja zbog ega je nuno osvrnuti se
na osnovne znaajke i trendove. SD formira kvalitetnu i sustavnu bazu podataka, na temelju
koje se moe napraviti sustavna analiza globalnih i pojedinanih gospodarskih trendova te se
time uinkovito moe upravljati i poticati gospodarstvo.
BDP po Rang
BDP po BDP po Promjena
stanovniku prema
stanovniku stanovniku ranga
2007. prema BDP-u po
2003. 2007. 2007.-
PKM (EU- stanovniku
(RH=100) (RH=100) 2003.
27=100)a 2007.
52
U lipnju 2010.g. Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva objavilo
je rezultate rangiranja jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave prema indeksu
razvijenosti. Indeks razvijenosti31 je kompozitni pokazatelj stupnja razvijenosti JLP(R)S-a koji
se sastoji od pet osnovnih pokazatelja:
- dohodak po stanovniku
- stopa nezaposlenosti
- prihodi prorauna bez pomoi sredinje drave i ostalih subjekata
- kretanje stanovnitva
- stopa obrazovanosti
S vrijednou indeksa razvijenosti 89,09% (prosjek RH=100%), Splitsko-dalmatinska
upanija zauzima sedmo mjesto meu upanijama, ukljuujui i grad Zagreb. Ovaj rezultat
je vrlo slian rangu upanije prema BDP-u po stanovniku, to pokazuje da se upanija moe
ocijeniti kao ispodprosjeno razvijena s umjerenim zaostajanjem za nacionalnim prosjekom.
Prema rezultatima rangiranja lokalnih jedinica, najbolje plasirana jedinica je opina
Dugopolje, koja se nalazi na 1. mjestu, a najloija je opina Cista Provo, na 522. mjestu (od 556
rangiranih jedinica).
Skupina Skupina
Ime Rang (od 556) Ime Rang (od 556)
(RH=100%) (RH=100%)
31
Detaljniji opis metodologije izrauna indeksa razvijenosti se nalazi u Uredbi o indeksu razvijenosti (NN 63/2010).
53
Nereia 75-100% 111. Lovre 50-75% 412.
Baka Voda 75-100% 117. Otok 50-75% 423.
Postira 75-100% 130. Zmijavci 50-75% 427.
Jelsa 75-100% 131. Trilj 50-75% 441.
Vis 75-100% 139. estanovac 50-75% 444.
Podstrana 75-100% 150. Podbablje 50-75% 452.
Podgora 75-100% 153. Leevica 50-75% 462.
Katela 75-100% 166. Lokviii 50-75% 466.
Puia 75-100% 174. Runovii 50-75% 472.
Omi 75-100% 180. Proloac 50-75% 485.
Dicmo 75-100% 181. Zagvozd 50-75% 487.
Cista Provo <50% 522.
Izvor: www.mrrsvg.hr
54
5.1.2. Poslovno okruenje
Pored dobre geostrateke pozicije, prometne povezanosti, ulaganja u obrazovanje te osnovnu
infrastrukturu, osnova za privlaenje i poticanje ulaganja je poticajno neposredno poslovno
okruenje, odnosno lakoa poslovanja poduzetnika. Pored toga, poslovno okruenje ukljuuje
i strateko prepoznavanje procesa u okruenju, na koje vlasti i poduzetnici u SD ne mogu
izravno utjecati, ali je od bitnog utjecaja na razvojne procese u upaniji. Zbog toga je za
privlaenje ulaganja na podruje SD nuno svesti administrativne barijere na minimum, ali i
razviti poslovne usluge te drutvene djelatnosti koje su bitni faktori konkurentnosti.
Prema podacima iz ankete poduzetnika provedene u okviru istraivanja Regionalni indeks
konkurentnosti 2010., poduzetnici u SD su najslabije ocjene u pogledu razvoja povoljnog
poslovnog okruenja dali za kvalitetu javnih kola, nezavisnost sudstva, cijene poslovnih
prostora i zemljita, kvalitetu nastave matematike i prirodnih znanosti u kolama, kvalitetu
pravnog okvira, kvalitetu eljeznice, kvalitetu usluga koje lokalna uprava prua poduzetnicima,
zatitu vlasnikih prava, opu infrastrukturu te pristup poduzetnika s inovativnim, ali rizinim
projektima, kapitalu. S druge strane, povoljno su ocijenili kvalitetu luka i zrakoplovnih veza,
kao i dostupnost znanstvenika i inenjera.
Statistiki pokazatelji potvruju da upanija biljei znaajno zaostajanje u pogledu broja
nerijeenih zemljino-knjinih predmeta, premda je broj rijeenih predmeta po sucu iznad
nacionalnog prosjeka.
Nadalje, poduzetnici u SD se suoavaju s iznadprosjenim cijenama komunalnih naknada
i nekretnina (u upanijskom sreditu), ali je, s druge strane, prosjena cijena vode i odvodnje jo
uvijek ispod prosjeka statistike regije kao i Hrvatske u cjelini. Osim razvijene mree poslovnih
banaka, jo jedan pozitivan imbenik poslovanja za poduzetnike u SD je iznadprosjena
dostupnost visoko-obrazovane radne snage.
55
5.1.3. Ocjena razvijenosti poslovnog sektora
Razvijenost poslovnog sektora se uglavnom moe u cjelini ocijeniti kao ispodprosjena. Takva
ocjena proizlazi prije svega iz zaostajanja u kljunim podrujima kao to su financijski rezultati
poslovanja, zaposlenost i izvozna orijentiranost. Ipak, u nekim se podrujima poput broja i
dinamike poslovnih subjekata te dinamike izvoza biljee dobri rezultati. U nastavku e se dati
malo detaljnije objanjenje pojedinih rezultata.
Gustoa broja poslovnih subjekata, kako malih i srednjih poduzea tako i obrta te slobodnih
zanimanja je iznadprosjena. Meutim, upanija znatno zaostaje za nacionalnim prosjekom u
pogledu broja industrijskih poduzea, a posebno kada se pored poduzea promatraju i lokalne
industrijske jedinice (izdvojeni pogoni). Takoer, prema veini indikatora broja poslovnih
subjekata SD zaostaje za prosjekom statistike regije.
U pogledu dinamike broja subjekata, najbolji rezultati se biljee s obzirom na otvaranje obrta
i slobodnih zanimanja. Iznadprosjeni porast broja poslovnih subjekata je zabiljeen i kod malih
i srednjih poduzea, to sve zajedno upuuje na zakljuak o vrlo solidnoj dinamici poduzetnikih
aktivnosti u posljednjih nekoliko godina (uglavnom prije nastupanja gospodarske krize).
Broj obrtnika se izrazito smanjio nakon izbijanja gospodarske krize, s tim da je znaajan broj
obrta nastavio poslovanje u sektoru sive ekonomije. U segmentu obrtnitva dominira usluno
obrtnitvo s niskom dodanom vrijednosti.
Tablica 18: Broj i dinamika poslovnih subjekata
Jadranska SD
SD Hrvatska
Hrvatska (RH=100)
Broj poslovnih subjekata
Aktivna trg. drutva - na
2008. 24,2 27,4 23,3 103,9
1.000 st.
Obrt i slobodna zanimanja -
2008. 25,2 29,8 22,6 111,5
na 1.000 st.
Aktivne pravne osobe u
preraivakoj industriji - na 2008. 2,7 3,0 3,2 84,4
1.000 st.
Broj lokalnih industrijskih
jedinica i poduzea u industriji 2008. 69,8 92,8 106,4 65,6
(JVD) na 100.000 st.
Broj MSP-a na 1.000 st. 2009. 21,6 24,5 20,5 105,4
Dinamika poslovnih subjekata
Aktivna trgovaka drutva -
121,2 122,5 121,3 99,9
2008./2006.
Obrt i slobodna zanimanja
115,8 110,4 102,7 112,8
2008./2006.
Broj lokalnih JVD-a - 2008./2006. 116,2 113,6 107,3 108,3
Broj MSP-a per capita - 2009./2004. 142,5 142,2 133,6 106,7
Izvor: baza IMO-a
56
Usprkos dobrim podacima o broju i dinamici poslovnih subjekata upanijsko gospodarstvo jo
uvijek znatno zaostaje za nacionalnim prosjekom prema financijskim pokazateljima poslovanja.
Prihodi malih i srednjih poduzea po stanovniku zaostaju za oko 20% za nacionalnim prosjekom.
Neto je manji zaostatak u pogledu dohodovnosti rada kod malih i srednjih poduzea mjereno
prihodima po zaposlenom. S druge strane, prilino veliko zaostajanje se biljei u pogledu
dohodovnosti industrije te produktivnosti rada u industriji mjereno bruto dodanom vrijednosti
po zaposlenom. Podaci o dinamici prihoda poduzea ukazuju na neto slabije rezultate poduzea
sa sjeditem na podruju upanije u odnosu na nacionalni prosjek. Meutim, radi se o relativno
malom zaostajanju. Ono to je vano primijetiti je da su uslijed gospodarske krize prihodi
poduzea u 2009. pali ispod razine prihoda iz 2006.g., to jasno govori o dubini krize koja je
nastupila. Obzirom da najnoviji podaci FINA-e o poslovanju poduzetnika pokazuju daljnji pad
prihoda na nacionalnoj razini tijekom prvih est mjeseci 2010.g. (-7,3%), za oekivati je daljnje
pogoranje financijskih pokazatelja upanijskog gospodarstva u 2010.g. Osim toga, upanijsko
gospodarstvo kao i sva druga ima izuzetno visoke probleme s likvidnou.
Relativna razina zaposlenosti u malim i srednjim poduzeima neto je manja od prosjeka.
Meutim, upanija biljei znatno zaostajanje u pogledu zaposlenosti u industrijskim poduzeima,
kao i slabiju dinamiku zapoljavanja (premda pozitivnu do krize) u istom sektoru u odnosu na
nacionalni prosjek, to upuuje na zakljuak o nedovoljno razvijenoj industrijskoj osnovici.
U kontekstu budueg gospodarskog razvoja posebno zabrinjava relativno niska razina
investicija. Investicije po stanovniku u upaniji su bile gotovo dvostruko nie od nacionalnog
prosjeka u razdoblju 2006.-08., ali isto tako i ispod prosjeka statistike regije, s tim da je u
recesijskoj 2009.g. zabiljeen vei pad investicija u odnosu na nacionalnu razinu. Slina razina
zaostajanja se biljei u pogledu investicija u preraivakoj industriji, to je u skladu s prijanjim
pokazateljima slabe razvijenosti industrije. Jedan od problema je struktura investicija gdje je
primjetna relativno slabija razina ulaganja u opremu u odnosu na graevinske objekte i druge
oblike investicija u odnosu na nacionalnu razinu.
Jo jedno od podruja gdje se biljei znaajno zaostajanje jest izvoz roba, gdje upanija biljei
24% manju vrijednost izvoza po stanovniku u odnosu na prosjek RH. Ipak, iznadprosjena
dinamika izvoza u razdoblju neposredno prije izbijanja gospodarske krize ukazuje da se u tom
pogledu biljee odreeni pomaci.
Na podruju upanije aktivno djeluju tri (3) registrirana klastera: Klaster marikultura
osnovan 2008. g. u Splitu koji trenutno okuplja 76 pravnih subjekata diljem obale i zapoljava
808 djelatnika, Brodograevni klaster SD osnovan 2007.g., takoer u Splitu sa 43 poslovna,
razvojno-istraivaka, projektna i znanstvena subjekta u kojima je zaposleno cca. 7.300
djelatnika. Takoer, u sklopu Udruenja hrvatskih ICT klastera (cro-ict) djeluje i regionalni
klaster Dalmatinski informatiki strukovni klaster (DISC) koji je osnovan 2007. godine
udruivanjem IT tvrtki sa sjeditem u dalmatinskoj regiji. Osim toga, postoji niz udruenja
koja su u fazi pokretanja inicijative formiranja klastera, poput klastera u kamenu. Ipak, moe
se utvrditi da je za upaniju i dalje karakteristina slaba horizontalna i vertikalna integracija
poduzea te nedostatna suradnja sa znanstveno-istraivakim institucijama (manjak klastera i
zajednikih projekata).
57
Tablica 19: Pokazatelji uspjenosti poslovnog sektora
Jadranska SD
SD Hrvatska
Hrvatska (RH=100)
Financijski pokazatelji
Ukupni prihodi MSP-a po
2009. 57.606 62.487 73.089 78,8
stanovniku
Prihod od prodaje u lokalnim JVD
2008. 23.080 33.832 36.082 64,0
po stanovniku
Bruto dodana vrijednost po
2008. 162,7 195,2 198,3 82,0
zaposlenom u industriji (000 Kn)
(dobit - gubitak) / ukupni prihodi
2009. -0,33 -0,96 0,41 -80,5
MSP (%)
Ukupni prihodi MSP / broj
2009. 485,1 484,4 551,3 88,0
zaposlenih MSP (000 Kn)
Trokovi osoblja MSP / broj
2009. 75,1 79,3 80,5 93,3
zaposlenih MSP (000 Kn)
Dinamika prihoda poduzea
97,6 99,3 103,4 94,4
2009./2006.
Dinamika prihoda MSP-a
99,9 98,6 103,4 96,6
2009./2006.
Zaposlenost
Broj zaposlenih u MSP-ima na
2009. 11,9 12,9 13,2 90,2
100 st.
Broj zaposlenih u lokalnim JVD-
2008. 4,5 4,8 6,0 75,0
ima na 100 st.
Broj zaposlenih u lokalnim JVD-
100,1 103,0 102,8 97,4
ima 2008./2006.
Investicije
58
Investicije u novu dugotrajnu
imovinu MSP / ukupni prihodi 2009. 6,0 8,2 6,1 98,4
MSP
Inozemna izravna ulaganja 2005. -
1.304 1.956 3.207 40,7
2009. (000 EUR) per capita
Izvoz
Izvoz roba per capita (1000 kn/st.) 2008. 11,7 13,1 15,4 76,0
Izvoz roba dinamika 2008./2006. 125,0 118,7 114,6 109,1
Izvor: Izraun autora na temelju podataka DZS-a i FINA-e
Izvor: DZS
Prethodna slika daje presjek trenutne sektorske strukture. Meutim, za bolje razumijevanje
gospodarskog razvoja vrlo je korisno ocijeniti sektorsku dinamiku, kako bi se mogli identificirati
sektori koji ostvaruju iznadprosjenu dinamiku i tako vuku razvoj upanije.
Openito, u razdoblju 2001.-2007. upanija je u gotovo svim sektorima zabiljeila vrlo
dinamian i iznadprosjeni rast, to je rezultiralo poveanjem udjela upanije u bruto dodanoj
vrijednosti sektora na nacionalnoj razini.
59
U promatranom razdoblju SD je posebno znaajno poveala udjel u ukupnoj bruto
dodanoj vrijednosti sektora graevinarstva, s 7,6% na 11,3%, to se, uz snagu graevinske
operative osposobljene za izvoenje radova ak i izvan regije, uglavnom moe povezati sa znatnim
rastom javnih investicija u prometnu infrastrukturu na podruju upanije (izgradnja autocesta)
te snanim porastom gradnje stambenih objekata. Zamjetno je povean i udjel u sektoru
hotela i restorana to je rezultat snanog oporavka turizma upanije u promatranom razdoblju.
Posebno je vano istaknuti rast udjela u BDV-u industrije, koji je povean sa 7,2% na 8,3%.
Pored industrije, vei rast udjela biljee i sektori trgovine te poljoprivrede. U sektoru ostalih usluga
(javna uprava, obrazovanje, zdravstvo, itd.) te financijskog posredovanja, trgovine nekretninama
i poslovnih usluga zabiljeen je vrlo blagi rast udjela. Jedini sektor u kojem upanija biljei pad
udjela je prijevoz, skladitenje i veze.
Meutim, usprkos snanom rastu upanija jo uvijek zaostaje u gotovo svim sektorima za
nacionalnim prosjekom prema razini BDV-a po stanovniku.
Izvor: DZS
60
Prema podacima HGK-a, ICT sektor upanije u 2009.g. broji 187 poduzea, to inu oko
6% poduzea ICT sektora na razini Hrvatske. Meu ICT poduzeima dominira djelatnost
Ostalo savjetovanje i pribavljanje programske opreme (softvera) sa udjelom od 38% poduzea,
zatim Izdavanje programske opreme (softvera) sa udjelom od priblino 20% te Odravanje uredskih
strojeva i raunala sa 14% udjela u ukupnom broju ICT poduzea. Od ukupnog broja poduzea
tek je jedno srednje veliine, a nema nijedno veliko poduzee, stoga ICT sektor zapoljava
tek 827 osoba ili 3% zaposlenih u ICT sektoru Republike Hrvatske. Takoer, obeshrabruje
podatak da nema nijedno poduzee iz djelatnosti Proizvodnja raunala i druge opreme za obradu
podataka (na razini RH registrirano je 330 takvih tvrtki u 2008.g.).
61
Slika 10: Udjel SD u bruto dodanoj vrijednosti i broj
zaposlenih u preraivakoj industriji na razini RH
Izvor: DZS
62
Tablica 21: Najvanije djelatnosti u preraivakoj industriji prema broju zaposlenih u
2008.g.
Udjel
u broj
Udjel u
Broj Kumulativni zaposl, u
ifra Djelatnost ukupnom broju
zaposlenih udjel prera.
zaposlenih
ind. na
razini RH
Proizvodnja
30 ostalih prijevoznih 4.475 24,9% 24,9% 35,9%
sredstava
Proizvodnja
10 prehrambenih 3.100 17,3% 42,2% 8,1%
proizvoda
Proizvodnja
25 izraenih metalnih 1.911 10,6% 52,8% 7,0%
proizvoda
Proizvodnja
ostalih nemetalnih
23 mineralnih 1.682 9,4% 62,2% 11,5%
proizvoda (cement,
beton, kamen, itd.)
Proizvodnja
22 proizvoda od gume 1.341 7,5% 69,7% 16,4%
i plastike
11 Proizvodnja pia 1.013 5,6% 75,3% 15,0%
14 Proizvodnja odjee 713 4,0% 79,3% 3,2%
Popravak i
33 instaliranje strojeva 712 4,0% 83,2% 5,0%
i opreme
Preraivaka
D 17.958 100% - 7,2%
industrija ukupno
Izvor: DZS
Najvanije grane preraivake industrije prema kriteriju vrijednosti bruto dodane vrijednosti
su 23-Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda, 10- Proizvodnja prehrambenih
proizvoda, 24- Proizvodnja osnovnih metala, 25- Proizvodnja izraenih metalnih proizvoda, 22-
Proizvodnja proizvoda od gume i plastike, 30- Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava. U ovim se
granama stvara ak 81,0% ukupne bruto dodane vrijednosti preraivake industrije. Budui da
svega 6 industrijskih grana (od ukupno 24 prema klasifikaciji NKD 2007) stvara etiri petine
ukupne bruto dodane vrijednosti, moe se ocijeniti da preraivaka industrija u SD ima
prilino usku osnovicu. Za usporedbu, na nacionalnoj razini ak 13 grana ima priblino isti
udjel u ukupnom BDV-u.
63
Zanimljivo je da se brodograevna djelatnost nalazi tek na 6. mjestu prema bruto dodanoj
vrijednosti. Meutim, treba uzeti u obzir da se znaajan dio bruto dodane vrijednosti u nekim
drugim granama industrije vee takoer za brodograevnu djelatnost pa je njen multiplikativan
uinak ipak puno iri od samog udjela u BDV-u.
U Splitsko dalmatinskoj upaniji, uz cementni lapor, a u manjoj mjeri i gips, prirodno realna
i gospodarski profitabilna sirovina je kamen. Unato tradiciji u vaenju i obradi kamena te
kolovanom kadru, taj je potencijal u upaniji nedovoljno iskoriten. Istovremeno, prisutni su
problemi u svezi ilegalnog vaenja kamena i neadekvatnih postupaka sanacije ime se ugroava
okoli.
S aspekta nacionalne vanosti, odnosno prema udjelu u BDV-u grane na nacionalnoj razini,
najvanije djelatnosti su 24-Proizvodnja osnovnih metala, na koju se odnosi gotovo 30% BDV-a,
23-Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda (19,5%), 22-Proizvodnja proizvoda od
gume i plastike (17,1%) i 30-Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava (11,3%), koje sve biljee
iznadprosjene udjele u odnosu na udjel upanije u ukupnom BDV-u u preraivakoj industriji.
S obzirom na recentne probleme sa eljezarom Split koji su se sigurno znaajno odrazili na
proizvodnju metala i poboljane rezultate eljezare Sisak, za oekivati je da e rezultati u 2009.
i 2010. dati puno loiju sliku konkurentnosti upanije u ovoj djelatnosti. S druge strane, kod
ostalih se djelatnosti moe oekivati uglavnom zadravanje postojeih udjela ili pak blago
poboljavanje (22-Proizvodnja proizvoda od gume i plastike, uglavnom zbog dobrih rezultata AD
Plastika). Najvea nepoznanica za budunost jest svakako sektor ostalih prijevoznih sredstava
odnosno brodogradnja gdje e se tek vidjeti kako e se proces restrukturiranja i privatizacije
brodogradilita odraziti na industrijsku proizvodnju i produktivnost.
Moe se uoiti kako se vodee industrijske grane u upaniji prema klasifikaciji OECD-a
uglavnom kategoriziraju kao nisko-tehnoloke (10), odnosno djelatnosti nie-srednje tehnoloke
razine (22,23,24,25). Jedino se brodogradnja (30) svrstava meu djelatnosti srednje-visoke
tehnoloke razine. Istovremeno, niti jedna vodea industrijska grana se ne moe oznaiti kao
djelatnost visoke tehnologije.
Analiza rezultata prema zaposlenosti uglavnom upuuje na iste vodee djelatnosti kao i u
sluaju BDV-a. Ipak, treba istaknuti jo tri djelatnosti koje imaju znaajnije udjele u ukupnom
broju zaposlenih. To su: 11-Proizvodnja pia, 14-Proizvodnja odjee i 33-Popravak i instaliranje
strojeva i opreme. Meutim, poredak djelatnosti prema udjelima u ukupnoj zaposlenosti u
preraivakoj industriji je neto promijenjen, pa se tako sektor ostalih prijevoznih sredstava
(brodogradnja) sad nalazi na prvom mjestu.
Ako usporedimo udjel pojedinih djelatnosti u broju zaposlenih, s udjelom u BDV-u, jasno je
da brodogradnja biljei vrlo nisku razinu produktivnosti, kako u usporedbi s ostalim granama
preraivake industrije (75% niu od produktivnosti preraivake industrije na razini upanije
u 2008.), tako i u odnosu na produktivnost djelatnosti na nacionalnoj razini. Slina je situacija
i u djelatnosti proizvodnje pia, dok se ostale djelatnosti nalaze oko nacionalnog prosjeka prema
produktivnosti (10,22,25,33) ili su pak znatno produktivnije (23). Vano je istaknuti da na razini
cjelokupne preraivake industrije, upanija u 2008.g. biljei gotovo identinu produktivnost
onoj na nacionalnoj razini, to pokazuje kako se u proteklom razdoblju preraivaka industrija
(s izuzetkom dravne brodogradnje) vrlo solidno revitalizirala, budui da je jo 2000.g.
biljeila 32% niu produktivnost od one na nacionalnoj razini.
Premda se analizirani podaci odnose na razdoblje prije nastupanja odnosno sami poetak
gospodarske krize, za oekivati je da e relativne vanosti pojedinih djelatnosti ostati uglavnom
nepromijenjeni. Meutim, nesigurnost u pogledu budueg razvoja preraivake industrije
64
najvie izaziva pitanje privatizacije i restrukturiranja dravnih brodogradilita, a to e se zbog
svojeg znaaja itekako odraziti na rezultate cjelokupne preraivake industrije u upaniji.
Izvor: DZS
Najloiju dinamiku biljee velika poduzea, iji je udjel u ukupnim prihodima smanjen s
5,1% u 2006.g. na 4,6% u 2009.g., dok je udjel u ukupnom broju zaposlenih smanjen sa 6,2%
na 5,7%.
Neto drukiju sliku uspjenosti poduzea prema veliini pruaju podaci o izvozu i
investicijama. Prema tim podacima, mala poduzea biljee najvei pad udjela u nacionalnom
izvozu i investicijama. Znaajan pad biljee i velika poduzea, posebice u pogledu investicija.
S druge strane, srednja poduzea uspijevaju poveati upanijski udjel u izvozu proizvoda i
usluga, dok kod udjela u investicijama biljee vrlo mali pad udjela.
65
Slika 12: Dinamika udjela poduzea iz SD u izvozu i investicijama na razini RH
Izvor: DZS
Prethodni rezultati ukazuju na veu vitalnost srednjih poduzea u odnosu na druge dvije
skupine, u pogledu ouvanja pozicije u kljunim podrujima za svoj budui razvoj, a to su
investicije i izvoz. Premda su mala poduzea uspjela ostvariti bolje rezultate u pogledu prihoda
i zaposlenosti, postavlja se pitanje odrivosti ovih relativno dobrih rezultata u budunosti u
kontekstu snanog pada investicija i izvoza. Snaan pad investicija (u razdoblju 2006.-09. pad
investicija je iznosio 60%) posebno e oteati oporavak velikih poduzea u budunosti.
66
5.2. Gospodarska i tehnoloka infrastruktura
32
Vidjeti: Katalog poduzetnikih zona, Splitsko-dalmatinska upanija, Split, 2011.
67
INKUBATOR SPLIT3, Poduzetniki centar Biotechnicon i dr. Ipak, kapacitet
tih poduzetnikih potpornih institucija i njihova umreenost na svim razinama nisu na
zadovoljavajuoj razini.
Sukladno razvojnim programima Splitsko-dalmatinske upanije na povrini od 240ha
na podruju Vuevice predviena je izgradnja Znanstveno tehnolokog parka Vuevica na
povrini od 50ha koji e biti preteno namijenjen proizvodnim aktivnostima, u cilju pruanja
dodatnih usluga visoke dodane vrijednosti. Do sada su izraene geodetske podloge te prijedlog
urbanistikog plana ureenja kao i studija izvodivosti.
33
Prema: Studija izvedivosti Znanstveno-tehnolokog parka Vuevica, Zagreb, 2011.
68
5.3. Turizam
Turizam predstavlja jednu od najvanijih i najperspektivnijih gospodarskih grana za Splitsko
dalmatinsku upaniju, ponajprije zahvaljujui izvanrednoj geografsko-reljefnoj konfiguraciji,
odlinim klimatolokim uvjetima te bogatoj kulturnoj batini. Ipak, kvaliteta turistike ponude
je jo uvijek daleko ispod potencijala kojim upanija raspolae. To se ponajprije odnosi na
raspoloivost hotelskog smjetaja visoke kategorizacije te kvalitetu izvanpansionske ponude,
posebno izvan glavne sezone, kao i nedovoljno razvijene selektivne oblike turizma. Dodatan
se problem oituje u nedovoljno razvijenoj svijesti o potrebi za zajednikim upravljanjem
destinacijom.
Prema podacima DZS-a u razdoblju od 2005.-2008. upanija biljei kontinuirani rast broja
dolazaka i noenja turista te blagi rast udjela u ukupnom broju dolazaka i noenja na razini
Hrvatske u odnosu na 2005. Meutim, zbog iznadprosjenog pada broja dolazaka i noenja u
2009.g. dolo je do manjeg pada udjela upanije u ukupnom broju dolazaka i noenja na razini
Hrvatske u odnosu na 2008., dok je 2010.g. dolo do ponovnog rasta.
Turistika sezona u 2009. i u 2010. godini protekla je u ozraju ekonomske krize koja je
pogodila gotovo sve europske zemlje, a samim time zemlje iz kojih inae dolaze turisti kako u
Hrvatsku tako i na podruje Splitskodalmatinske upanije. U cijeloj zemlji, a i samim time i u
Splitskodalmatinskoj upaniji uloeni su nikad vei financijski napori u turistiku promociju,
osjetili su se i pomaci u suradnji izmeu javnog i privatnog sektora koji su poeli donositi i
rezultate. Turistika sezona u 2010.g. se moe ocijeniti solidnom. Zabiljeeni su neto loiji
rezultati to se tie broja dolazaka turista u odnosu na prolu godinu, ali to je puno vanije,
broj noenja je porastao za 6,2% u odnosu na prolu godinu. Vei pad biljeio se u kongresnom
turizmu i poslovnim putovanjima, a u organiziranim putovanjima najvei pad zabiljeen je u
hotelskom smjetaju. U dijelu apartmana i privatnom smjetaju, biljeili su se relativno dobri
rezultati koji su bili na razini prologodinjih, emu su doprinijele sniene cijene.
U strukturi gostiju moe se primijetiti pad domaih gostiju, emu je uzrok jaka gospodarska
kriza koja jo uvijek traje. 2010.g. udio domaih turista gledano po broju dolazaka u upaniju
bio je 12,2% odnosno 8,6% po broju noenja, to je pad u odnosu na 2008.g. kada je udio bio
13,5% odnosno 9,6%. Prema podacima Turistike zajednice SD u strukturi noenja stranih
turista najvie noenja u SD ostvarili su u 2010.g. redom turisti iz eke (16% ukupnih
noenja), Njemake (10,9%) i Poljske (10,8%).
Najvei udio u ostvarenim turistikim noenjima u 2010.g. ostvarila je Makarska rivijera
(42%), slijede Trogir i otok Bra (po 13%), otok Hvar (12%), Splitska rivijera (8%), Omika
rivijera (7%), otok Vis (2%) te otok olta (1%). U odnosu na 2009.g. najvei je porast ostvaren
kod Splitske rivijere (18%) i otoka Braa (12%), dok otok olta (-16,8%) te Dalmatinsko
zaobalje (-9%) biljee negativan trend.34
Jo jedan poznati nedostatak turizma je slaba vanpansionska potronja, koja je bila slaba i
prije krize. Nedostatak kvalitetne vanpansionske ponude ostaje i dalje jedna od najveih boljki
upanijskog i ukupnog nacionalnog turizma.
34
Turistika kretanja u SD, I-XII 2010., HGK upanijska komora Split
69
Tablica 23: Osnovni podaci turizma Splitsko-dalmatinske upanije
Izvor: DZS
70
Jedan od kljunih problema postojee strukture smjetajnih kapaciteta jest nedostatak
hotela najvie kategorizacije. Prema podacima Ministarstva turizma upanija raspoloe sa svega
974 leajeva u objektima kategoriziranim s pet zvjezdica, to predstavlja samo 4,5% ukupnih
kapaciteta kategoriziranih objekata. Velik je broj neprivatiziranih hotelskih poduzea te je tim
povezano poslovanje bez vizije i oslonjenosti na trite te manjak investicija u objekte i druge
turistike sadraje.
Najvie leajeva imaju objekti s tri zvjezdice (40,5%), a zatim slijede objekti s dvije i etiri
zvjezdice koji imaju otprilike podjednaki udjel. Visoki udjel turistikih objekata kategoriziranih
s dvije zvjezdice te manjak objekata s pet zvjezdica pokazuje kako se SD jo uvijek nije uspjela
dovoljno isprofilirati kao destinacija koja nudi visokokvalitetni turizam. Takoer, primjetan
je vrlo mali broj kategoriziranih kampova, ime upanija znaajno zaostaje za vodeim
turistikim upanijama, prije svega Istarskom, koje su uinile vrlo kvalitetan iskorak upravo u
segmentu kampova.
Ipak, pozitivno je da se kontinuirano poveava broj objekata na razini 4 zvjezdice, prije svega
hotela.
71
Tablica 25: Pregled pojedinih ulaganja u hotele na podruju SD
IZNOS
NAZIV KATE-
LOKACIJA ULAGANJA VRSTA ULAGANJA
OBJEKTA GORIJA
(EUR)
Obnova postojeeg
HOTEL SPLIT 30.000.000 4*
objekta
SPLIT APARTHOTEL
20.000.000 Izgradnja novog objekta 4*
SPLIT
HOTEL Obnova postojeeg
150.000.000 5*
MARJAN objekta
UKUPNO ZA IZGRADNJU
42.000.000
NOVIH OBJEKATA
Izvor: SD
35
Prema Glavnom planu razvoja turizma SD, str. 174.
36
Prema Odluci o izmjenama i dopunama Odluke o donoenju Prostornog plana Splitsko-dalmatinske upanije, 2007., str. 27.
72
Nautiki turizam predstavlja znaajan potencijal u ukupnoj turistikoj ponudi upanije kao i
cijele Jadranske Hrvatske. Prirodne ljepote Jadrana su ve odavno prepoznate meu nautiarima,
tako da je nautiki turizam jedan od najbre rastuih segmenata ukupnog turizma. Meutim,
interes nautiara nije praen odgovarajuom razinom ulaganja u nautiku infrastrukturu,
posebice u sluaju upanije. Prema podacima DZS za 2009., upanija raspolae s 13 luka
nautikog turizma, dok ukupan broj vezova iznosi 1.789, to ni izbliza ne zadovoljava potrebe
nautiara u sezoni. Prema broju luka kao i vezova u lukama nautikog turizma upanija
znaajno zaostaje za vodeim jadranskim upanijama.
Na podruju Splitsko-dalmatinske upanije u 2010.g. raspoloivo je ukupno 300 suhih
vezova i 1.391 vezova u moru. 5 marina pripada drugoj kategoriji te raspolau sa 300 suhih
vezova i 929 vezova u moru, odnosno ukupno 1.229 vezova. 4 objekta pripadaju treoj kategoriji
te raspolau sa 462 vezova u moru.
Izvor: DZS
73
Slika 15: Ostvareni prihodi luka nautikog turizma u 2009.
Izvor: DZS
Prema strategiji razvoja nautikog turizma RH, na podruju SD se planira do 2015. ostvariti
kapacitet od 5.156 vezova u lukama nautikog turizma, to je u odnosu na 2009.g. poveanje za
3.367 novih vezova (rast od 188,2%). Slina intenzivna izgradnja je planirana i u veini ostalih
upanija. Ukoliko bi dolo do tako znaajnog poveanja kapaciteta, moglo bi se raunati na
viestruko vee prihode od nautikog turizma.
Prostornim planom na podruju Splitsko dalmatinske upanije odreeno je 45 lokacija luka
nautikog turizma-marina sa kapacitetom od 8.157 vezova.37
Takoer, najnoviji podaci Hrvatske turistike zajednice za razdoblje od sijenja do listopada
2010.g. ukazuju na visoki udio dolazaka i noenja turista u nautikom turizmu (oko 30%
dolazaka i noenja na razini Jadrana), ime naa upanija prednjai pred ostalim upanijama
Jadranske Hrvatske. 2010.g. na podruju Splitsko-dalmatinske upanije zabiljeeno je ukupno
priblino 95 tisua dolazaka turista i 669 tisua registriranih noenja. Prema oba pokazatelja
(broj dolazaka i broj noenja) preko 90% turista odnosi se na strane nautiare. U SD gosti
prosjeno borave 7 dana.
U strukturi krunih putovanja stranih brodova, najvie brodova na krunim putovanjima
svoj prvi ulazak u teritorijalno more RH evidentiralo je u Dubrovako-neretvanskoj (74,8%)
te u Splitsko-dalmatinskoj upaniji (15,4%). Na podruju Splitsko-dalmatinske upanije
najposjeenija luka je Split, koja je u 2010.g. zabiljeila ukupno 162.847 putnika to je za 29%
vie u odnosu na 2009.g. Kruzeri se u splitskoj luci zadravaju prosjeno desetak sati, otprilike
polovica putnika sie s broda i ode u obilazak grada pri emu potroe oko 71 euro dnevno.
Potrebno je naglasiti da su u okviru reduciranja negativnih utjecaja nautikog turizma na
prostor i okoli, provedbenim propisima luke nautikog turizma obvezane na implementaciju
sustava prihvatnih ureaja radi sakupljanja otpadnih tvari s plovnih objekata (fekalije, ulja,
komunalni otpad,).
37
Prema Odluci o izmjenama i dopunama Odluke o donoenju Prostornog plana Splitsko-dalmatinske upanije, 2007., str. 35.
74
Ugostiteljstvo predstavlja jedan od vanih aspekata turistike ponude i potronje. Prema
podacima DZS-a u SD je u 2009. u sektoru ugostiteljstva bilo zaposleno 11.249 osoba, po
emu se nalazi na treem mjestu nakon Istarske i Primorsko-goranske upanije.
U prvih est mjeseci ostvarena vrijednost prometa u ugostiteljstvu RH iznosi 6,1 milijardi
kuna i nominalno je 4% manja u odnosu na isto razdoblje u 2008. godini. Vrijednost prometa
u ugostiteljstvu za isto razdoblje u Splitsko dalmatinskoj upaniji bila je 589 milijuna kuna to
je za 8% manje u odnosu na prethodno razdoblje. U istom razdoblju u Splitsko dalmatinskoj
upaniji bilo je 1.650 poslovnih jedinica, ili pak 21% manje u odnosu na 2008. godinu,
dok je na dravnoj razini zabiljeen pad od 3%. Broj zaposlenih u navedenom razdoblju u
Splitsko dalmatinskoj upaniji pao je za 8%, sa 11.628 u 2008. godini na 10.707 zaposlenih
u ugostiteljstvu u 2009. godini. Na dravnoj razini je zabiljeen dvostruko manji pad broja
zaposlenih od 4 %.
Glavnim planom razvoja turizma SD analizira se razina sofisticiranosti i specijalizacije
postojeeg turistikog proizvoda, aktivnosti i iskustava u odnosu na broj turistikih dolazaka
na podruje, gdje se moe vidjeti da je postojea situacija okarakterizirana niskom razinom
sofisticiranosti proizvoda, aktivnosti i iskustava koji se promoviraju i komercijaliziraju turistima.
Zakljuno, turistika ponuda upanije nedovoljno je razvijena to rezultira visokom
sezonskom koncentracijom turistike potranje i izrazitim koeficijentom turistike gustoe/
saturacije u obalnim i otokim destinacijama, te s tim povezane sezonske preoptereenosti
postojee komunalne i prometne infrastrukture. S druge strane, neiskoritene su mogunosti za
razvoj ruralnog turizma, osobito u zaobalnom dijelu upanije i u unutranjosti otoka.
Kao odgovor na neke od prepoznatih problema, upanija je u 2009.g. donijela Plan razvoja
kulturnog turizma SD i Strategiju razvoja ruralnog turizma SD i njihova je provedba u tijeku.
5.4. Poljoprivreda
Prema Popisu poljoprivrede 2003. godine (DZS), ukupno raspoloivo poljoprivredno
zemljite u upaniji iznosi 40.277ha, a koristi se svega 51,49% (20.738ha). U strukturi
nekoritenog zemljita, zaputene poljoprivredne povrine sudjeluju sa 6.888 ha, a ume sa
11.193ha.
Prema nainu koritenja, oranice i vrtovi zauzimaju 26,47%, livade 13,26%, panjaci
25,48%, vonjaci 19,53%, vinogradi 15,02% koritenog zemljita. Najvei dio povrina oranica
i vrtova nalazi se pod itaricama, krumpirom i krmnim biljem. Budunost povrtlarstva, s
obzirom na klimatske uvjete (ali i mogunosti plastenike i staklenike proizvodnje), treba traiti
u proizvodnji zimskih i ranoproljetnih kultura, posebice radi plasmana na kontinentalna trita.
U vonjacima dominiraju jabuke, breskve, nektarine i agrumi. Tradicionalne kulture, npr.
badem, smokva, roga, vinja maraska, stolna trenja, polako nestaju unato potencijalno
dobrim mogunostima plasmana, pogotovo na vanjska trita zdrave hrane.
Maslinarstvo je od izuzetnog znaaja za Splitsko-dalmatinsku upaniju o emu govori
i brojka da se na upaniju odnosi gotovo polovina ukupne proizvodnje maslinovog ulja
Republike Hrvatske u 2007.g. (48%). U istoj godini prirod maslina iznosio je 18.162t, a bilo
je proizvedeno 22.286hl maslinova ulja.
Izrazita je vanost i vinogradarstva budui da prema podacima iz 2007. godine u Splitsko-
dalmatinskoj upaniji prirod groa bio 29.467t, a proizvedeno je 94.000hl vina. Udio SD
u proizvodnji vina na razini RH iznosio je 10,81%. Vinogradarstvo, kao tradicionalna
djelatnost ovog podruja, prolazi kroz velike promjene. Mali, usitnjeni posjedi i ovdje su (kao
75
i u svim poljoprivrednim djelatnostima) problem i prepreka razvoju, posebice podizanju novih
(plantanih) vinograda. Privatna inicijativa nositelj je razvoja, posebice u svjetlu vinarstva i
podrumarstva.
U pogledu stoarstva, na podruju upanije prema podacima iz 2007. godine registrirano je
7.406 komada stoke krupnog zuba, 64.218 ovaca, 2.914 svinja, 247.650 komada peradi.
Prema Upisniku poljoprivrednih gospodarstava Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i
ruralnog razvoja u 2009.g. zabiljeeno je u SD 14.442 poljoprivrednih gospodarstava u
ukupnoj povrini od 12.156 ha, od ega 95% u razredu manje od 3 ha, a nijedno gospodarstvo
vee od 1.500 ha. Time SD upanija ima udio od 7,5% u ukupnom broju poljoprivrednih
gospodarstava Hrvatske i prednjai u odnosu na ostale upanije Jadranske Hrvatske, dok po
ukupnoj povrini gospodarstava prednjae Liko senjska i Istarska upanija.
Ekoloka poljoprivredna proizvodnja Splitsko-dalmatinske upanije je prema podacima
iz 2009.g obuhvaala tek 93,4ha, to je niskih 6% ukupne eko povrine u Jadranskoj
Hrvatskoj. Taj podatak je jo porazniji ako se uzme u obzir injenica da eko povrina
Jadranske Hrvatske ini samo 12% ukupne eko povrine u Hrvatskoj. U strukturi zemljita
prevladavaju nasadi maslinika (36%) i vinograda (33%). Razvojne mogunosti u sektoru
ekoloke proizvodnje su velike, osobito na otocima, s obzirom na postojanje znaajnih povrina
netretiranog zemljita, blagu mediteransku klimu i autohtone poljoprivredne kulture i pasmine.
Ako se u obzir uzme podatak o broju eko proizvoaa u 2009. g. kada je naa upanija
imala 25 registriranih proizvoaa, to je 17.6% ukupnog broja u Jadranskoj regiji i samo
3% proizvoaa u Hrvatskoj, opet se donosi zakljuak o ispodprosjenoj razvijenosti eko
poljoprivrede u upaniji. Meutim, valja napomenuti da SD upanija biljei veliki broj
registracija poljoprivrednih gospodarstava na ekoloku proizvodnju to e se tek odraziti u
statistikim podacima.
76
Slika 17: Eko proizvoai u jadranskim upanijama, 2009. , u %
38
Strategija gospodarskog razvitka SD do 2015.g., str. 30.
77
5.5. Ribarstvo i akvakultura
Ribarstvo ukljuuje niz meusobno povezanih i meuovisnih djelatnosti: ribopreraivaka
industrija te niz prateih sadraja poput ribarskih luka, brodogradnje i brodoremonta, tvornice
za proizvodnju mrea, ribarskih alata i drugog ribarskog materijala, sabirnih i otpremnih centara.
Ribarstvo je posebno znaajno za razvoj otoka, s obzirom da uz maslinarstvo i vinogradarstvo
predstavlja treu najznaajniju granu odranja ivota na otocima upanije.
U upaniji je prema podacima Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja u
2010.g. registrirano ukupno 792 plovila za obavljanje gospodarskog ribolova. Najvei dio
gotovo 80% ine mala plovila (< 12 m), dok je plovila veih od 12m registrirano 163, od ega
samo pet (5) plovila duljine od 45-60 m.
Najvei dio ribarske flote ine vienamjenska plovila (261) i plovila za lov mreama stajaicama
(242), od koji su velika veina (preko 90%) brodice <12 m. Idue po brojnosti su koe koje
ine oko 15% ukupne flote. Od ukupnog broja koa 83% ih je veih od 12m, to je znaajno
poboljanje u odnosu na 2004.g. kada je taj udio bio na razini od priblino 50%, ime su
poveane mogunosti ribarenja na otvorenom moru.
Kao to je razvidno iz Slike 18, SD upanija ima drugi najvei udio u broju plovila
Jadranske regije (20%), odmah iza Istarske upanije (25%).
78
Veliki i jo uvijek ist morski akvatorij (9.576,40 km), kao i ve izgraeni kapaciteti u
akvakulturi i marikulturi (uzgoj pastrve, uzgoj lubina i komare te uzgoj tunja za zahtjevno
japansko trite) te duga ribarska tradicija ine proizvodnju i potronju uzgojene ribe posebno
znaajnom za daljnji gospodarski razvitak upanije (naroito ruralnih prostora u priobalju i na
otocima).
SD upanija ima izrazite komparativne prednosti za iroki razvoj marikulture,
prvenstveno zbog jo jako dobro ouvane istoe i topline mora i podmorja te razvedenosti
svoje obale. Meutim, prilikom razvoja ove gospodarske grane treba paziti na odrivost iste s
obzirom na potencijalne opasnosti po okoli.
U upaniji postoji tek tri (3) ribogojilita slatkovodne ribe. S druge strane, 2009.g. je u upaniji
registrirano trinaest (13) uzgajivaa ribe (od toga 9 uzgajivaa bijele ribe, 3 uzgajivaa tune i 1
uzgajiva koljaka), ime SD ini 8,6% od ukupnog broja registriranih subjekata u Hrvatskoj
i zauzima tek 4. mjesto meu jadranskim upanijama po broju uzgajivaa. Najmanje je
zastupljen uzgoj koljaka, tek 1 uzgajiva koljaka u odnosu na 115 uzgajivaa u RH. Od ostalih
primorskih upanija, po uzgoju morskih vrsta prednjai Dubrovako-neretvanska upanija sa
sveukupno 89 uzgajalita.
Kao to je vidljivo sa sljedee slike, trenutna proizvodnja morskih organizama u upaniji
(ukupno 3.450 t) velikim se dijelom odnosi na proizvodnju tune (2.500 t), dok se proizvelo
samo 50 t koljki.
Problem s kojim se sve ee susreu mnoge tvrtke uzgajivai ribe i koljaka jest
neproduivanje Ugovora o koncesiji na morsko dobro na kojem obavljaju svoju djelatnost,
budui da pojedine jedinice lokalne samouprave esto blokiraju marikulturu i pokuavaju je
potpuno izbaciti iz svojih prostornih planova iako bi isti trebali biti usklaeni s planovima vie
podrune razine.
Dodatan problem za razvoj ribarstva i akvakulture predstavlja nedovoljna organiziranost
ribara i proizvoaa u smislu povezivanja u udruge, zadruge i organizacije proizvoaa s jedne
strane te nekonkurentnost malih proizvoaa s druge strane.
79
Pozitivan primjer jest osnivanje Klastera marikultura 2008.g. u Splitu koji trenutno okuplja
76 pravnih subjekata diljem obale, hrvatskih tvrtki i obrtnika iz djelatnosti marikulture to
ukupno ini 808 zaposlenih. lanovi Klastera u 2008.g. su proizveli 3.400 t tune, 3.500 t bijele
ribe i 15 milijuna komada riblje mlai te 810 t koljki. Cjelokupne koliine tune izvoze se na
zahtjevno trite Japana, dok je najvei dio bijele ribe i koljkaa namijenjen domaem tritu.
80
odraeno je niz aktivnosti unutar nekoliko standarda (Imovinskog, Informacijskog, Marketinkog,
4.-og standarda, te Outreach kampanje za investitore) iji je primarni zadatak pruanje pomoi
potencijalnim ulagaima i priprema svih upanija obuhvaene ovim Projektom da na to bolji i
kvalitetniji nain rijee sve prepreke s kojima se susreu strani ulagai, te na taj nain maksimalno
olaka cjelokupnu proceduru uspostave poslovanja za svakog novog investitora.
Sve prethodno navedene aktivnosti iz svakog standarda su uspjeno zavrene, sa svim
pripremljenim dokumentima iz pojedinog standarda te je kao kruna svega potpisan i Provedbeni
sporazum za uspostavu One Stop Service Center-a za strane investitore, sa jedinicama lokalne
samouprave i ostalim potpornim institucijama koje su ukljuene u proces osnivanja tvrtke i
uspostave cjelokupnog poslovanja odreenog investitora.
Zavrna aktivnost na projektu bila je evaluacija i analiza stanja pripremljenosti u Splitsko-
dalmatinskoj upaniji, za sve potencijalne investitore temeljem zadanih kriterija Projekta, koju
su uspjeno okonali djelatnici javne ustanove RERA-e S.D. i upanije (srpanj, 2011.), nakon
ega slijedi slubena dodjela naprednog certifikata upaniji kao prijateljskoj regiji za ulaganje od
strane MINGORP-a, koje je ujedno i krovna institucija za provedbu Projekta.
Primjeri dobre prakse u upaniji svakako su hoteli Le Meridien Lav i Radisson Blu Split,
tvrtke poput Cemex-a, Ericsson-a te bankarski sustavi kao to je Societe Generale. Takoer treba
izdvojiti i poduzetniku zonu Podi Dugopolje u koju je uloeno najvie sredstava od svih
postojeih zona oko 3 milijarde kuna od strane investitora, od kojih znaajan dio dolazi izvan
upanije.
81
5.7. Razvojni problemi i potrebe
Opa obiljeja:
- Usprkos solidnim stopama rasta ostvarenim - Poticati razvoj slabije razvijenih podruja,
prije gospodarske krize, upanija i dalje bi- zaobalja i otoka (nastaviti s programom Et-
ljei ispodprosjenu razinu razvijenosti; no-eko sela i razviti dodatne programe koji
e imati diferencirane kriterije financiranja
- Prisutne su znaajne unutar-upanijske ra-
u skladu s Indeksom razvijenosti);
zlike prema stupnju razvijenosti. Posebno
znaajno zaostajanje biljee manje lokalne - Poveati ukupna ulaganja u poticanje po-
jedinice u zaobalju; duzetnitva iz prorauna upanije te kon-
tinuirano poticati JLS na vea ulaganja u
- upanija biljei ispodprosjenu razinu po-
razvoj poduzetnitva;
duzetnike aktivnosti prema veini pokaza-
telja. Posebno je uoljivo zaostajanje u po- - Napraviti analizu uinkovitosti dosadanjih
gledu broja i uspjenosti velikih poduzea; instrumenata poticanja poduzetnitva te
sukladno rezultatima nastaviti s aktivnosti-
- Razina investicijskih ulaganja je ispodpro-
ma odnosno nadograditi postojee instru-
sjena, s tim da je u recesijskoj 2009. g.
mente;
zabiljeen vei pad investicija u odnosu na
nacionalnu razinu; - Razviti nove oblike poticanja poduzetnitva
(poput Jamstvenog fonda za poticanje ze-
- Razina izvozne orijentiranosti nia je od
lenog poduzetnitva); posebno se usmjeriti
veine primorskih upanija te je dodatno
na poticanje inovacija i novih tehnologija;
pogorana izrazitim padom robnog izvoza
u 2009.g.; - Kroz upanijske programe poticati razvoj
klastera odnosno funkcionalno poveziva-
- Osim u segmentu izvoza brodova, upanij-
nje gospodarskih subjekata te suradnju sa
sko gospodarstvo biljei zanemarivu vri-
znanstveno-istraivakim institucijama;
jednost izvoza robe srednje i visoke razine
tehnologije. - Sustavno jaati kapacitete regionalne i lo-
kalne samouprave za privlaenje ulaganja
- Broj obrtnika se izrazito smanjio nakon iz-
te izdvajati sredstva za promoviranje upa-
bijanja gospodarske krize, s tim da je zna-
nije kao privlane lokacije za ulaganje.
ajan broj obrta nastavio poslovanje u sek-
toru sive ekonomije. U segmentu obrtni- - Stvoriti sve preduvjete za izgradnju Znan-
tva dominira usluno obrtnitvo s niskom stveno-tehnolokog parka Vuevica ;
dodanom vrijednosti; - Poboljati sustav poticanja izgradnje podu-
- upanijsko gospodarstvo ima izuzetno vi- zetnikih zona te pokrenuti program jaa-
soke probleme s likvidnou; nja vjetina za upravljanje poduzetnikim
zonama, posebno u podruju (ciljanog)
- Slaba horizontalna i vertikalna integracija
privlaenja ulaganja;
poduzea te nedostatna suradnja s znan-
stveno-istraivakim institucijama (manjak - Pomou financijskih i drugih poticaja pro-
klastera i zajednikih projekata); movirati regionalno i meuregionalno in-
tegriranje gospodarstva i razvoj klastera;
- Slabi kapaciteti za kvalitetno upravljanje
gospodarskim zonama i privlaenje ulaga-
nja;
82
- Nedovoljan kapacitet i snaga djelovanja po- - Izgradnja i razvoj poduzetnike infrastruk-
duzetnikih potpornih institucija; ture kroz osnivanje poduzetnikih centara
i poduzetnikih inkubatora na podruju
- Nedovoljno iskoriten inovacijski kapacitet
upanije te njihovo institucionalno jaanje.
Sveuilita.
Industrija:
Turizam:
83
- Spora adaptacija na nove trendove i jo uvi- - Privlaiti investicije u izgradnji novih smje-
jek relativno niska svijest o potrebi stalnog tajnih kapaciteta, posebice hotela s 4 i 5
obrazovanja kadrova; Posebno niska razina zvjezdica;
znanja i educiranosti u istraivanju trita - Osmisliti program educiranja turistikih
i primjeni marketinkih naela u poslova- djelatnika u skladu s najnovijim svjetskim
nju. trendovima i privlaiti mlade ljude u stru-
- Loa dobna i kvalifikacijska struktura zapo- kovne i visoke kole za turistika zanima-
slenih u turizmu i niske plae. nja;
- Nedovoljan broj specijaliziranih objekata - Poboljati komunalnu i prometnu infra-
koji posluuju posebne trine nie; strukturu, posebice u visoko saturiranim
turistikim odreditima;
- Mali broj (visoko) kvalitetnih nautikih ve-
zova i nedovoljno razvijena nautika logi- - Poveati ulaganja u razvoj nautikih luka
stika s obzirom na rastuu potranju; i opreme kako bi se poticao razvoj visoko
kvalitetnog turizma;
- Neadekvatna komunalna i prometna in-
frastruktura i s tim u vezi problem njene - Poveati ulaganje u dodatne turistike sadr-
sezonske preoptereenosti; aje tokom cijele godine i ne samo u prio-
balju i na otocima.
- Visoka sezonska koncentracija turistike
potranje i izraziti koeficijenti turistike
gustoe/saturacije u obalnim i otokim de-
stinacijama;
- Neiskoritene mogunosti za razvoj rural-
nog turizma, osobito u zaobalnom dijelu
upanije i u unutranjosti otoka;
- Nedostatna vanpansionska potronja, po-
sebno na dodatne elemente ponude.
Poljoprivreda:
- Depopulacija ruralnih podruja kao i ne- - Poticati povratak stanovnitva u ruralna po-
povoljna dobna struktura seoskog stanov- druja (kao npr. Programom agroturizma);
nitva; - Provesti program okrupnjivanja zemljita i
- Usitnjenost posjeda i nerijeeno vlasnitvo; rjeavanja imovinsko-pravnih odnosa;
- Veliki udio neobraenog i zaputenog po- - Osmisliti naine boljeg iskoritavanja po-
ljoprivrednog zemljita; ljoprivrednog zemljita;
- Prirodna razvojna ogranienja (nedostatak - Poticati razvoj infrastrukture u funkciji po-
vode, male povrine raspoloivog zemlji- ljoprivrede;
ta); - Poticati program voda u poljoprivredi ko-
- Pritisci drugih gospodarskih djelatnosti i jim se iznalazi optimalan nain osiguranja
urbanizacije na preostala poljoprivredna dostatnih koliina vode za poljoprivredu;
tla; - Izraditi Strategiju razvoja poljoprivrede i
- Zastarjela tehnologija i nerentabilan nain upravljanja poljoprivrednim zemljitem;
proizvodnje;
84
- Neorganizirano trite poljoprivrednih pro- - Poticati program osnivanja zadruga i dru-
izvoda (otkup, distribucija, plasman); gih oblika udruivanja proizvoaa i njiho-
vih proizvoda u poljoprivredi;
- Nedostatak skladinih kapaciteta velikih
hladnjaa za poljoprivredne proizvode; - Poticati razvoj poljoprivredno-preraiva-
kog sektora, s naglaskom na ekoloku pro-
- Needuciranost poljoprivrednika, neinfor-
izvodnju i autohtone proizvode;
miranost o razvojnim programima i poti-
cajnim mjerama; - Provoditi programe edukacije poljoprivred-
nih subjekata o razvojnim programima i
- Mali broj poslovnih subjekata u sektoru;
mogunostima financiranja iz EU fondova;
- Nedovoljna institucionalna potpora (savje-
- Poticati poduzetnitvo u poljoprivredi, s
todavna sluba; uvjeti kreditiranja i sl.);
naglaskom na primjenu novih tehnolokih
- Nedovoljno razraene mjere i instrumenti rjeenja te ih prilagoditi zahtjevima okolia;
poljoprivredne politike;
- Financirati poljoprivredu sa kvalitetnim i
- Mali udio eko povrina u ukupnim povri- povoljnim sredstvima (subvencionirano
nama Hrvatske te mala zastupljenost eko kreditiranje);
proizvodnje
- Poticati razvoj ekoloke poljoprivrede te
poticati plasman eko proizvoda putem po-
nude u turistikim objektima.
Ribarstvo i akvakultura:
85
6. DRUTVENE DJELATNOSTI
6.1. Obrazovanje
Obrazovanje se dijeli na predkolsko, osnovno i srednje kolstvo, visoko kolstvo i
znanost.
86
U kolskoj godini 2008./2009. registrirane su 63 osnovne matine kole sa 119 podrunih
kola (odjela) iji je osniva Splitsko dalmatinska upanija, dok su Grad Makarska i Grad Split
osnivai osnovnih kola na upisnim podrujima gradova Makarske i Splita (2 osnovne kole na
podruju grada Makarske i 27 na podruju grada Splita).
U k. g. 2003./2004. prema podacima iz ROP-a prosjena podruna kola je imala samo
28,6 uenika, to ukazuje na potencijalni problem kvalitete nastave kao i same odrivosti takvih
kola. S druge strane, matine kole je u prosjeku pohaao ak 448,7 uenik.
Broj uenika u osnovnim kolama upanije varira. Najmanji broj uenika je u koli u
Nereiima (10 uenika), Leevici (13 uenika) i Sutivanu (16 uenika), a jo 8 kola u opinama
upanije ima manje od 100 uenika. S druge strane, etiri kole iji je osniva upanija broje
preko 1.000 uenika (Imotski, Solin, Omi i Trilj). S tim je povezan i problem velikog broja
kola koje su prisiljene raditi u vie smjena, pogotovo u velikim gradovima.
Zabrinjavajui su rezultati analize usporedbe podataka o kretanju broja uenika u osnovnim
kolama upanije u kolskoj godini 1996./1997. i k. g. 2008./2009. koju je izradio Upravni
odjel za prosvjetu, kulturu i port SD upanije na temelju podataka Slube za drutvene
djelatnosti Ureda dravne uprave u SD upaniji. U tom dvanaestogodinjem razdoblju broj
uenika u osnovnim kolama u upaniji se smanjio za 5.937, to ini pad broja uenika od
12,4%. Slikovito reeno, ukupno u upaniji je u tih 12 godina nestalo vie od dvanaest
(12) kola sa po 500 uenika ili gotovo 300 razrednih odjela po 20 uenika.
Kretanje broja uenika u osnovnim kolama upanije u referentnom razdoblju varira ovisno
o geografskom podruju upanije. Porast broja uenika zabiljeen je samo u okolici Splita
(Podstrana), podruju Solina (Solin) i neznatno u podruju Vrgorca, a i taj porast ukupno iznosi
samo 464 uenika. S druge strane, posebno se istie smanjenje broja osnovnokolaca na otocima
Brau (-34,4%), Hvaru (-28,4%) i Visu (-24,5%), podruju Makarske (-29,4%), podruju
Trogira (-19,6%), te posebno u Gradu Splitu (-19,2% ili 3.684 uenika manje). Situacija je
dodatno zabrinjavajua ako se u obzir uzme podatak da je broj uenika u k. g. 2008./2009. u
niim razredima osnovnih kola upanije u odnosu na vie razrede znatno manji, to upuuje na
nastavak trenda smanjenja broja uenika.
Prema podacima iz ROP-a za k. g. 2003./2004. neto vie od 40% osnovaca u podrunim
kolama upanije nalazi se u kombiniranim razredima to stvara financijske i fizike
potekoe u organiziranju nastave i prijevoza za njih te openito, neuravnoteenost u dostupnosti
osnovnokolskog obrazovanja. Taj prosjek je neto vei od udjela svih hrvatskih osnovaca
u kombiniranim razredima u podrunim kolama koji iznosi 37%. Najvei udio osnovaca u
kombiniranim razredima je u Liko-senjskoj (63%) i Vukovarsko-srijemskoj upaniji (57%). U
gradu Zagrebu, od 2.949 osnovaca u podrunim kolama samo njih 12,34% je u kombiniranim
odjeljenjima.
Ukoliko se analizira broj uenika na jednog uitelja tada je situacija uravnoteenija. Prosjeno
u RH ima 12,3 uenika na jednog uitelja. Situacija u Splitsko-dalmatinskoj upaniji je
ujednaena s prosjekom za Hrvatsku, ali treba uzeti u obzir nerazmjer izmeu podrunih i
matinih kola i broja uenika prema podrujima upanije.
Sve vei problem predstavlja i nepostojanje produenog i cjelodnevnog odgojno-obrazovnog
rada u osnovnim kolama u velikim gradovima (osim u Splitu). Osim toga, nedovoljna je i
infrastruktura i oprema za organiziranje terenske nastave, kola u prirodi i sl.
Osnovnih kola za djecu i mlade s tekoama u razvoju u SD upaniji ima 4 s 10 razrednih
odjela, s tim da su sve locirane u gradu Splitu. Krajem kolske godine 2007./2008. te je kole
87
pohaalo 48 uenika (tek 2,3% ukupnog broja uenika s tekoama u razvoju u RH), a nastavu
je odravalo ukupno 24 uitelja ili 13,15 uitelja mjereno ekvivalentom pune zaposlenosti.
to se tie posebnog osnovnog obrazovanja, u SD upaniji ima 1 osnovna kola za odrasle
(u gradu Splitu) te 14 osnovnih glazbenih kola. Krajem kolske godine 2007./2008. osnovnu
kolu za odrasle pohaalo je 37 uenika, a uitelja je bilo 8, dok su osnovne glazbene kole imale
1.392 uenika i 184 uitelja.
Veliki problem u osnovnom kolstvu predstavljaju visoki tekui izdaci osnovnih
kola koji se odnose na trokove prijevoza uenika, kao i sigurnost prijevoza, a povezani su
sa zastarjelim autobusima. Visoki trokovi mogli bi se smanjiti ukoliko bi se prijevoznicima
produilo ugovorno razdoblje na 5-7 godina to bi im omoguilo kupnju novih autobusa.
U Splitsko-dalmatinskoj upaniji je najvei broj malih kola do 150 uenika, i to njih 22.
Prema najavama Ministarstva obrazovanja, znanosti porta, te kole oekuju promjenu statusa
iz matinih u podrune kole. Promjena statusa iz matinih u podrune oekuje i 14 kola iz
Dubrovako-neretvanske upanije, osam iz Zadarske te tri iz ibensko- kninske. Usporedbe radi,
u gradu Zagrebu sporne su samo tri kole.
88
Prema podacima Centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja o rezultatima dravne
mature 2009./2010. k. god., uenici SD upanije zauzeli su 2. mjesto iz matematike meu
upanijama, ija je rijeenost testa iznosila oko 59%, odmah iza Dubrovako neretvanske upanije
(60%). Meutim, na testovima iz hrvatskog jezika uenici SD upanije na osrednjem su 10.
mjestu, s tim da je velika razlika u rezultatima uenika strukovnih kola i gimnazija. Takoer,
vrlo nepovoljan rezultat ostvaren je u informatici gdje su uenici SD upanije zauzeli nisko
20. mjesto.
89
2009.g. na razini svih odjela Sveuilita u Splitu iznosi 4,75, to je veliko poboljanje u
odnosu na omjer iz 2002. g. kada je zabiljeeno visokih 10. Na razini svih visokih uilita u
Republici Hrvatskoj omjer upisanih studenata na jednog diplomiranog u 2009.g bio je 4,81,
dok je 2002.g. isti omjer iznosio visokih 7,92 upisanih studenata na jednog diplomiranog.
Upitnikom o provedbi Bolonjskog procesa provedenim na 5 Sveuilita u Republici Hrvatskoj
(Sveuilitu u Zagrebu, Sveuilitu u Rijeci, Sveuilitu u Zadru, Sveuilitu u Splitu i Sveuilitu
J. J. Strossmayera u Osijeku), a kojim je obuhvaeno je 3261 studenata 2. godine studija, pokazalo
se da oko 34 % studenata smatra da su promjene uzrokovane Bolonjskim procesom dovele do
djelominog poboljanja uvjeta studiranja, ali vano je napomenuti da velik broj studenata, oko
32%, smatra da su promjene dovele do loije kvalitete studiranja.39
Ono to i dalje mui visoko kolstvo kako na upanijskoj tako i na nacionalnoj razini jest
neusklaenost obrazovnih programa s potrebama trita rada (manjak ponude pojedinih
programa i nedostatna kvaliteta postojeih programa).
90
provode meunarodne projekte su Graevinsko-arhitektonski fakultet (4), Kemijsko-tehnoloki
fakultet (3) i Ekonomski fakultet (1), dok ostali fakulteti nemaju meunarodnih projekata.
Nositelji znanstveno istraivakog razvoja upanije osim institucija visokog obrazovanja
jesu instituti, meu kojima se izdvajaju: Mediteranski institut za istraivanje ivota, Institut za
oceanografiju i ribarstvo, Institut za jadranske kulture i melioraciju kra te Hrvatski hidrografski
institut, svi sa sreditem u Splitu.
91
(35), Trogir (3), dok su privatne poliklinike osnovane u 4 grada upanije: Makarska (2), Omi
(2), Sinj (1), Split (21).
Problem predstavlja nepostojanje lijenikih timova ope medicine/ordinacija ni od Ispostave
Doma zdravlja SD ni u privatnoj praksi u 8 opina koje obuhvaaju 14.602 stanovnika.41
Prema stanju na dan 31.12.2007.g. u sustavu zdravstva upanije bilo je zaposleno ukupno
8.019 djelatnika, od ega je ukupno 5.008 (62,5%) zaposlenih u zdravstvenim ustanovama
upanije, te 3.011 (37,5%) zaposlenih u privatnoj praksi.42
S obzirom na broj doktora medicine na tisuu stanovnika, SD s otprilike 2,4 doktora
na tisuu stanovnika ima povoljniju zastupljenost u odnosu na ostale upanije Jadranske
regije, osim Primorsko-goranske koja ima prosjek od 3,4 doktora (veu i od RH prosjeka
od 2,6).
Zdravstvene ustanove na podruju SD su:
1. Kliniki bolniki centar Split, koji je u vlasnitvu drave i koji djeluje na tri lokacije: Firule,
Kriine i centar grada Splita i broji 3.079 zaposlenih (od ega 69,7% zdravstvenih djelatnika).
Od ukupnog broja lijenika, 475 ih je specijalista, dok ih je 59 na specijalizaciji. Smjetajni
kapacitet KBC-a je 1.528 kreveta. U sklopu KBC-a je sagraeno novo moderno opremljeno
rodilite.
2. Dom zdravlja Splitsko-dalmatinske upanije, koji je nastao spajanjem vie domova
zdravlja, djeluje na podruju cijele upanije. Dom zdravlja zapoljava 521 djelatnika (od toga
430 zdravstvenih i 91 administrativnog).
3. Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske upanije koji zapoljava 327
djelatnika (od toga 58 nezdravstvenih).
4. Ljekarna Splitsko-dalmatinske upanije koja svoju djelatnost obavlja putem 30 ljekarnikih
jedinica, 3 depoa lijekova te 2 laboratorija (Galenski i Analitiki).
5. Stomatoloka poliklinika,
6. Poliklinika za rehabilitaciju osoba sa smetnjama u razvoju,
7. Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Biokovka,
8. Zavod za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske upanije.
Usprkos razvijenoj mrei javnih i privatnih zdravstvenih ustanova, problem u zdravstvu
predstavljaju nedovoljno opremljeni i ureeni objekti ija je rekonstrukcija i adaptacija
nuna. Isto tako, nuno je i sustavno podizanje standarda kvalitete u zdravstvenoj skrbi.
Takoer, niska je osvijetenost stanovnika o znaenju zdravog naina ivota, a i palijativna
skrb se ne promie u dovoljnoj mjeri.
41
Ib., str. 21.
42
Ib., str. 18.
92
Domovi za starije i nemone osobe iji je osniva Splitsko-dalmatinska upanija, u kojima je
zaposleno 316 djelatnika koji skrbe o ukupno 967 korisnika su:
1. Dom za starije i nemone osobe Makarska
2. Dom za starije i nemone osobe Split
3. Dom za starije i nemone osobe Lovret
4. Dom za starije i nemone osobe Vis
Ostale ustanove socijalne skrbi:
1. Centar za odgoj i obrazovanje Juraj Bonai - Split
2. Centar za odgoj i obrazovanje Slava Rakaj Split
3. Centar za rehabilitaciju Fra Ante Sekelez Vrlika
4. Centar za rehabilitaciju Mir Rudine
5. Centar za rehabilitaciju Samaritanac Split
6. Dnevni centar za radnu terapiju i rehabilitaciju Korai Katel tafili
7. Dom za djecu Maestral Split, Podrunica Miljenko i Dobrila Katel Luki
8. Dom za odgoj djece i mladei Split
9. Dom za psihiki bolesne odrasle osobe Trogir Trogir
Glavni problem u sustavu socijalne skrbi su nedovoljni smjetajni kapaciteti u domovima
za stare i nemone. Ovaj se problem oituje dugim listama ekanja za mjesto u domovima
(Dom za starije i nemone osobe Split 1.565 osoba aktivnih na listi, Lovret 500, Makarska
150 te Vis 50). Takoer, prosjena je duljina ekanja na mjesto u ova etiri doma u vlasnitvu
upanije blizu 3 god.43
Uoena je potreba razvitka nekog oblika izvaninstitucionalne skrbi pa se u tri grada na
podruju upanije (Stari Grad, Katela i Imotski) odvija Program Ministarstva obitelji, branitelja
i meugeneracijske solidarnosti Dnevni boravak i Pomo u kui starijim i nemonim osobama,
to bi se s obzirom na rastue potrebe trebalo pokrenuti i u drugim podrujima upanije.
Osim toga, problem ustanova socijalne skrbi oituje se i u nedovoljnom broju logopeda,
defektologa, pedagoga i psihologa, koji je prisutan i u redovnom sustavu odgoja i obrazovanja.
Takoer, stanje glede mentalnog zdravlja djece i mladei u upaniji nije zadovoljavajue u
potpunosti pa je u tom smislu upanija putem svoje ustanove - Poliklinike za rehabilitaciju
osoba sa smetnjama u razvoju ustrojila poseban tim zdravstvenih djelatnika za zatitu mentalnog
zdravlja djece i mladei koji je zapoeo sa radom u travnju 2011.
93
Splitu. Najznaajniji muzeji SD upanije su: Muzej hrvatskih arheolokih spomenika, Hrvatski
pomorski muzej, Arheoloki muzej, Etnografski muzej, Muzej grada Splita, Muzej grada Katela,
Braki muzej Pustinja Blaca, Muzej triljskog kraja i dr. Treba izdvojiti aktualne aktivnosti
na programu revitalizacije Pustinje Blaca iji je glavni cilj zatita ovog iznimno vrijednog
spomenikog sklopa, ouvanje tradicijske batine u muzejskom, ali i gospodarskom smislu kako
bi se ouvao te potom na najbolji mogui nain predstavio domaoj i svjetskoj javnosti.
Prema DZS-u, u 2009.g. u upaniji je registrirano jedanaest (11) kinematografa koji broje
3.520 sjedala i 41 zaposlenika, a odrano je 12.149 predstava sa 365.162 posjetitelja. Prema
broju sjedala, prikazanih predstava i gledatelja, meu jadranskim upanijama samo je Primorsko
goranska upanija ispred SD.
Najznaajnije kazalite u upaniji svakako je Hrvatsko narodno kazalite Split s najveim
kapacitetom od 660 sjedala, s ukupno 264 zaposlene osobe (od ega 139 umjetnika). Od ostalih
kazalita izdvajaju se Gradsko kazalite mladih Split, Kazalite licem u lice Split, Gradsko kazalite
lutaka Split i Dramski studio mladih Hvar, kao i pet amaterskih kazalita.
Posebno treba istaknuti hvarsko kazalite iz 1612.g. koje je tree najstarije kazalite u
Europi i ujedno najstarije europsko komunalno kazalite ime ono ima nezaobilazno mjesto
u povijesti teatra uope i spomenik je najvie kategorije od nacionalnog znaaja za RH.
Zahvaljujui izuzetno vrijednim lokalitetima (starogradski Ager), objektima
(Dioklecijanova plaa) i/ili spomenikim cjelinama (Trogir) pod zatitom UNESCO-a,
SD ima vrlo snane atribute da se ve u najkraem vremenu trino pozicionira kao jedna od
vodeih kulturno turistikih destinacija Mediterana.
Problem koji se javlja kod upravljanja UNESCO batinom u naoj upaniji prisutan je
u sluaju Trogira i Agera, budui da ne postoji dobro definiran sustav obilaska i turistike
valorizacije tih lokaliteta, kao u sluaju Dioklecijanove palae.
Najvanije kulturna dogaanja koja se odvijaju kontinuirano su: Splitsko ljeto, Splitski
festival, Dani Dioklecijana, Marulievi dani, Knjiga Mediterana, Festival dalmatinskih
klapa u Omiu, Gusarske bitke Omi, Glumci u Zagvozdu, Sinjska Alka, Put za
kriem Jelsa (Procesija je kao nematerijalna kulturna batina pod zatitom UNESCO-a),
Veeri dalmatinske pisme i dr. Usprkos brojnosti ovih dogaanja, ipak se mora ustvrditi da
je uglavnom rije o manifestacijama prepoznatim na lokalnom, regionalnom ili nacionalnom
podruju, a samo u iznimnim sluajevima su meunarodno prepoznati. Polazei od dananje
prostorne disperzije dogaanja, njihovog trinog potencijala i kritine mase potencijalno
zainteresiranih korisnika (turista), naa upanija ima dobre pretpostavke za podizanje kvalitete i
prepoznatljivosti postojeih dogaanja, kao i osmiljavanja novih.
upanija je vlasnik sljedeih centara u kulturi - Muzej hvarske batine, Muzej Cetinske krajine
i Centar za kulturu Bra, koji su upanijski proraunski korisnici i ije se potrebe, sukladno
mogunostima, financiraju u okviru posebnog Programa zatite kulturne batine.
Prostor upanije Splitsko-dalmatinske izuzetno je bogat kulturno-povijesnim nasljeem.
Sastoji se od sredinjeg dijela nekadanje mletake Dalmacije. Dijelovi Dalmatinske zagore i
Podbiokovlja jednim su dijelom povijesti bili dio Turskog Carstva, a od kraja 17. i poetka 18.
stoljea dio su Mletake Republike. To je granino podruje koje se istie bogatstvom razliitih
utjecaja s jedne strane, a s druge neprekinutim kontinuitetom kulturnog ivljenja od pretpovijesti
i antike do danas.
Prostor SD pod nadlenosti je 3 Konzervatorska odjela Ministarstva kulture i to: KO Split,
94
KO Trogir i KO Imotski. Na podruju SD, do svibnja 2011.g., registrirano je 1.460 kulturnih
dobara koja su upisana u Registar kulturnih dobara RH.
Dioklecijanova palaa i srednjovjekovni Split te Urbanistika cjelina Trogir kulturna dobra od
nacionalnog znaenja, te su pod zatitom UNESCO, kao i Kulturni krajolik Starogradsko polje.
Dok su povijesne urbane cjeline donekle zatiene, ako izuzmemo degradaciju njihove slike u
okolnom prostoru, ruralne povijesne cjeline zbog nepostojanja uinkovitih zatitnih mehanizama,
intenzivno gube svoja povijesna obiljeja. U izuzetno tekom stanju su brojne povijesne graevine,
ruevine svih grupa i vrsta te arheoloki lokaliteti pojedinano i u kompleksima, bez obzira na
njihov znaaj i smjetaj. U najteem je, pak, stanju kultivirani agrarni krajolik koji je praktino
nezatien i vrlo osjetljiv ve i na promjene agrotehnikih mjera.
Potrebno je naglasiti da je sadanje stanje ouvanosti, istraenosti i zatite kulturno-povijesnog
nasljea na navedenom podruju upanije neujednaeno i openito nezadovoljavajue. Openito
govorei, nedostaje financijskih sredstava za odravanje i investicijsko odravanje, specijalizirane
institucije su nedovoljno ekipirane, istraivanja se ne provode sustavno (a posebice istraivanja
izvorne arhivske grae i arhitektonska snimanja povijesno-kulturnih cjelina), protek vremena od
preventivne zatite do trajne zatite je predug, inspekcijsko postupanje je nedovoljno uinkovito
i naposljetku, razina edukacije o znaaju kulturno-povijesnih dobara na vrlo je niskoj razini.
Situacija u kojoj se danas nalaze kulturno-povijesne graditeljske cjeline duboko je povezana s
razvojem i trenutkom suvremenog ivota, a vrlo jasno oitava i nedostajui stupanj identifikacije
stanovnitva s kulturnim toposom.
Osnovno obiljeje aktivne zatite nasljea u prostoru je provedba zatite kroz prostorne
planove i projektnu dokumentaciju, a temeljem valorizacije zateenih i prepoznatih povijesnih
vrijednosti primjenjujui pritom prihvatljive metode konzervacije, adaptacije, revitalizacije,
restauracije, rekompozicije, tipoloke rekonstrukcije i interpolacije na svim razinama zatite
nasljea.
U specifinom poloaju prostora upanije Splitsko-dalmatinske broj kulturnih dobara, njihov
znaaj i temeljna integriranost u cjelokupni integralni krajolik, trae da prostorni dokumenti
upanijske razine te razine gradova i opina usvoje kao osnovni princip zatitu kulturno-
povijesnih i estetskih vrijednosti, te utvrde osnovne mjere koje se operativno provode na razini
detaljnijih planova.44
95
S obzirom na potrebe, i dalje nedostaje portsko-rekreacijskih objekata, a postojei se
nedovoljno odravaju. Osim toga, nedostaje vizija razvoja porta u smislu dugoronog plana
za razvoj porta upanije.
Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i port sufinancira kolski port putem upanijskog
saveza kolskog porta, a pomo u organizaciji portskih manifestacija, portskim
klubovima i drutvima realizira se sufinanciranjem Zajednice portskih saveza, odnosno
najveim dijelom izravno odobravanjem korisnicima - portskim drutvima i ustanovama.
Posebno se pomau aktivnosti invalidnih osoba i invalida Domovinskog rata, kao i
kole portova za djecu i mlade, a zastupljeno je i stipendiranje mladih nadarenih
portaa. Meutim, potrebno je izraditi kvalitetnije kriterije za dodjelu potpora u portu,
s obzirom na veliki broj korisnika ogranienih sredstava (1.535 udruga u portu).
96
6.5. Razvojni problemi i potrebe
- Visoki tekui izdaci osnovnih kola koji se - Smanjiti visoke trokove prijevoza uenika
odnose na trokove prijevoza uenika; u osnovnom kolstvu i poboljati sigurnost
prijevoza;
- Veliki broj kola s viesmjenskom nasta-
vom u velikim gradovima; - Ulagati u izgradnju novih objekata u osnov-
nom i srednjem kolstvu;
- Drastian pad broja uenika u srednjim
kolama, posebno u gradu Splitu; - Uvesti programe produenog i cjelodnev-
nog odgojno-obrazovnog rada u osnovnim
- Nepostojanje produenog i cjelodnevnog
kolama u veim gradovima;
odgojno-obrazovnog rada u osnovnim ko-
lama u velikim gradovima (osim u Splitu); - Uvesti programe obrazovanja za odrivi ra-
zvoj u skladu s Akcijskim planom obrazo-
- Nedovoljna infrastruktura i oprema za or-
vanja za odrivi razvoj RH.
ganiziranje terenske nastave, kola u priro-
di i sl.
97
RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE
- Slabo praenje rada udruga i kontrola dodi- - Uspostaviti mehanizme praenja rada udru-
jeljenih potpora; ga i kontrole troenja dodijeljenih sredsta-
va;
- Nepostojanje vizije razvoja porta.
- Izraditi srednjoroni plan za razvoj porta
u upaniji.
98
7. CIVILNO DRUTVO
U Splitsko- dalmatinskoj upaniji, kao i u drugim upanijama, postoji velik broj registriranih
udruga. Trenutano djeluje 3681 udruga, osnovanih temeljem Zakona o udrugama, a meu
njima su najzastupljenije udruge iz podruja porta, kulture, gospodarstva, zdravstva i tehnike
djelatnosti. Najvei broj imaju sjedite u veim gradovima: Splitu, Katelima, Trogiru, Solinu,
Sinju, Makarskoj i Imotskom.
Slika 21: Udruge u SD po djelatnostima, stanje 2010.
99
izdvojeno 11.220.847,00 kn, podijeljeno po upravnim odjelima:
- Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i port 6.672.000,00 kn
- Upravni odjel za zatitu okolia 283.000,00 kn
- Upravni odjel za gospodarstvo, razvitak i obnovu 395.780,00 kn
- Upravni odjel za turizam 164.000 kn
- Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb 1.728.000,00 kn
- Tajnitvo Splitsko-dalmatinske upanije 1.971.067,00 kn
Ipak, s obzirom na broj udruga i raznolikost njihovih programa, za njihov kvalitetan rad
nedostaje stabilnih financijskih sredstava.
Pozitivno je to veliki broj udruga ima iskustvo i kompetenciju za privlaenje sredstva
iz EU fondova to bi u budunosti trebalo rezultirati jo boljim financijskim kapacitetom za
njihov rad.
100
Razvojni problemi i potrebe
101
8. UPRAVLJANJE RAZVOJEM
Institucije vlasti ine upravno tijelo jedinice regionalne (podrune) samouprave i upravna
tijela jedinica lokalne samouprave (gradova i opina).
Institucije javnog sektora su: RERA S.D., razvojne agencije gradova, Hrvatska gospodarska
komora upanijska komora Split, Hrvatska obrtnika komora, Hrvatska udruga poslodavaca,
institucije i ustanove koje obavljaju djelatnosti iz razliitih podruja (poticanja gospodarstva,
komunalne djelatnosti, zdravstva, obrazovanja, socijalne skrbi, kulture, porta,..).
Osim javnih institucija na razvojno upravljanje utjeu i privatni te civilni sektor.
102
struna sprema - 53, osnovno obrazovanje - 5. U 2010. godini izraena je nova sistematizacija
radnih mjesta s ciljem poveanja uinkovitosti i racionalizacije poslovanja.
U upanijskoj upravi postoje formalno propisani mehanizmi ocjenjivanja rada zaposlenih te
mehanizmi poticanja i nagraivanja zaposlenih, ali se oni ne primjenjuju u dovoljnoj mjeri.
Sukladno Pravilniku o strunom usavravanju SD za potrebe strunog usavravanja
zaposlenika za 2010. godinu planirano je 210.000 kuna. upanija sustavno i kontinuirano
vodi rauna o strunom usavravanju svojih zaposlenika.
2008. g. pokrenut je projekt IT inkubator Splitsko dalmatinske upanije 2008.-2012. u suradnji
Sveuilita u Splitu -Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu i Splitsko
dalmatinske upanije, koji se temelji na uoenoj potrebi za visoko obrazovanim informatikim
kadrovima sa znanjima iz podruja informatizacije javne uprave.
Obzirom na fiziku dislociranost upanijskih ustrojstvenih jedinica na vie lokacija u
Splitu (Bihaka i Domovinskog rata), ali i diljem Splitsko-dalmatinske upanije (Omi, Sinj,
Vrgorac, Imotski, Makarska,..), pred SD se postavio problem usklaenog i efikasnog rada
svih njenih djelatnika i upravnih odjela. Stoga je IT osoblje SD napravilo niz koraka kako bi
putem modernih komunikacijsko-raunalnih tehnologija premostilo probleme u svakodnevnoj
komunikaciji i razmjeni informacija i podataka. Kao prvi korak sve su dislocirane ustrojstvene
jedinice umreene u jedinstvenu raunalno komunikacijsku mreu koja se centralno
koordinira na centralnoj lokaciji u Splitu. Na osnovi raunalnog povezivanja u jedinstvenu
mreu omogueno je da svi korisnici koriste iste aplikacije i pristupaju centralnoj bazi podataka
u realnom vremenu, bez potrebe za naknadnim prenoenjem podataka ili sinkronizacijama. Jako
dobar primjer i ostalim jedinicama lokalne/regionalne samouprave, predstavlja odluka da se sva
rjeenja razvijaju u najmodernijim WEB tehnologijama, ali i primjenom aplikacija otvorenog
koda (Open Source), to je preporuka Vlade RH iz 2006.g., ali i tijela EU.
upanija je kroz strateke razvojne programe (Strategija gospodarskog razvitka, Regionalni
operativni program i Glavni plan razvoja turizma) postavila dugoroni cilj da do 2015. godine
razvije konkurentno i dinamino gospodarstvo temeljeno na znanju. upanijski razvojni
programi su:
- Regionalni operativni program SD, 2005.
- Strategija gospodarskog razvitka SD za razdoblje do 2015., 2004.
- Glavni plan turizma SD, 2007.
- Plan razvoja kulturnog turizma SD, 2009.
- Strategija razvoja ruralnog turizma SD, 2009.
- Prostorni plan SD, 2002.
- Program zatite okolia SD, 2008.
- Plan navodnjavanja poljoprivrednih povrina SD, 2006.
- Program etno-eko sela, 2008.
- Plan gospodarenja otpadom 2007.-2015.
- Program razvoja gospodarskih zona u SD 2008.-2012.
Takoer, upanija ima usvojen Plan prostornog ureenja te usklaene i usvojene prostorne
planove ureenja jedinica lokalne samouprave. Osim toga, uspostavljen je kvalitetan sustav
103
izdavanja dozvola za gradnju u nadlenosti upanijskog upravnog odjela za prostorno ureenje.
Ne postoji sustav praenja i vrednovanja rezultata provedenih razvojnih programa i projekata
temeljem kojih bi se predlagale mjere za daljnje planiranje projekata kao kontinuirani razvojni
proces. upanija ne raspolae jedinstvenom sistematiziranom bazom podataka koja bi posluila
kao podloga za daljnje planiranje i odluivanje. Osim toga, razvojne strategije i planovi su
sektorski, a ne integralni.
Jedan od postavljenih ciljeva ROP-a je Kvalitetna institucionalna infrastruktura, aktivno
civilno drutvo i jaanje partnerstva svih sudionika razvojnih procesa u regiji te je temeljem ovih
smjernica upanija orijentirana na jaanje administrativnih sposobnosti i financijskog potencijala
podrune i lokalne samouprave i jaanje partnerstava na svim razinama.
U okviru ovog cilja je 2006. godine osnovana i Agencija za razvoj Splitsko-dalmatinske
upanije- RERA SD. RERA S.D. osnovana je kao upanijska tvrtka koja djeluje u javnom
interesu i koju radi uinkovitog koordiniranja i provedbe programa i projekata iz podruja
regionalnog razvoja za jedinicu regionalne samouprave, u skladu sa Zakonom o regionalnom
razvoju RH, osniva upanija. Od 1. srpnja 2011. RERA S.D. djeluje kao Javna ustanova RERA
S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske upanije. RERA S.D. imenovana je za
regionalnog koordinatora Splitsko-dalmatinske upanije ija je glavna uloga koordinacija
i poticanje regionalnog razvoja.
Prema Pravilniku o upisniku upravnih tijela jedinica lokalne i podrune samouprave, agencija
i drugih pravnih osoba osnovanih s ciljem uinkovite koordinacije i poticanja regionalnog
razvoja, RERA S.D. kao regionalni koordinator obavlja sljedee poslove:
- koordinaciju izrade upanijskih razvojnih strategija (u daljnjem tekstu: RS);
- izradu akcijskih planova u provedbi RS-a;
- praenje provedbe RS-a;
- koordinaciju poslova vezanih uz sredinju elektroniku bazu razvojnih projekata;
- koordinaciju aktivnosti jedinica lokalne samouprave, vezanih uz regionalni razvoj;
- sudjelovanje u aktivnostima vezanim uz razvoj potpomognutih podruja;
- sudjelovanje u radu partnerskih vijea statistikih regija;
- poticanje zajednikih razvojnih projekata s drugim jedinicama lokalne i podrune
(regionalne) samouprave, te kroz meuregionalnu i prekograninu suradnju;
- sudjelovanje u izradi razvojnih projekata statistike regije;
- suradnju s drugim regionalnim koordinatorima radi stvaranja i provedbe zajednikih
projekata.
Hrvatska obrtnika komora u Splitu ima svoju podrunicu, koja za cilj ima: promicanje
obrta i obrtnitva, zastupanje interesa obrtnika pred dravnim tijelima u oblikovanju
gospodarskog sustava, davanje miljenja i prijedloga dravnim tijelima kod donoenja zakona
u podruju obrtnitva, osnutak povjerenstava za polaganje pomonikih i majstorskih ispita,
djelovanje obrtnika, osnutak arbitranog vijea, voenje knjige obrtnika, voenje evidencije
ugovora o nauku, pruanje pomoi obrtnicima prilikom osnutka i poslovanja obrta, obavljanje
drugih zadataka odreenih zakonom i statutom Hrvatske obrtnike komore.
Hrvatska gospodarska komora djeluje u Splitsko dalmatinskoj upaniji kao upanijska
komora Split, a osnovni su joj ciljevi: zastupanje, usklaivanje i zatita interesa hrvatskog
104
gospodarstva i unaprjeenja poslovanja lanica; afirmacije hrvatskog gospodarstva u zemlji i
inozemstvu.
upanijska komora Split sa svojom 200 godina dugom tradicijom djelovanja na ovim
prostorima predstavlja pouzdan izvor informacija svim hrvatskim tvrtkama i njihovim inozemnim
partnerima. Nudi cijeli niz usluga, od poslovnih informacija o tvrtkama, propisima i zakonima
u podruju gospodarstva, vanjskotrgovinske razmjene, gospodarskih kretanja do poslovnog
obrazovanja.
Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), osim aktivnosti u podruju radno-socijalnog
zakonodavstva te industrijskih odnosa, titi privatno vlasnitvo, promovira razvoj i ureenje
trinih uvjeta poslovanja, jaanje konkurentnosti i povoljne poduzetnike klime. HUP danas
predstavlja snaan i neovisan glas poslodavaca i poduzetnika s ukupno vie od 5.000 lanova
koji zapoljavaju 400.000 radnika. Osnivanjem regionalnih ureda u Rijeci, Osijeku i Splitu
realizirana je snana mrea poduzetnika koja pokriva sve nae upanije.
Regionalni ured HUP-a u Splituadministrativno je sjedite Hrvatske udruge poslodavaca
Podrunice Dalmacija. Podrunica obuhvaa 4 upanije:Zadarsku, ibensko-kninsku, Splitsko-
dalmatinsku i Dubrovako-neretvansku.
Ipak, privatni sektor preko svojih udruenja (klastera, komora i sl.) jo uvijek nije dovoljno
ukljuen u osmiljavanje i planiranje gospodarskog razvoja upanije.
105
prostornih planova, a ne postoji prostorni plan otoka Braa). Meutim, pokrenuta je inicijativa
za osnivanjem dvije (2) lokalne akcijske grupe (LAG) na otocima Brau, olti i Hvaru, kojima se
potie odrivi razvoj ruralnih podruja, u skladu s integralnim dijelom europske politike ruralnog
razvoja - os LEADER koji je obvezni dio nacionalnih programa ruralnog razvoja zemalja-lanica.
Strateki dokument bitan za upravljanje razvojem je Prostorni plan SD i prostorni planovi
gradova i opina kojima su definirane razvojne smjernice te pravila za namjenu i koritenje
prostora. Prema ocjeni Zavoda za prostorno ureenje SD, prostorni planovi gradova i opina
su najee samo preuzeli prostorno planska rjeenja iz ranijih planova bez potrebne
analize ulaznih podataka (demografska, socioloka, gospodarska, prometna i druga analiza).
Zakonski sustav izmjena prostornih planova je dugotrajan.
U nedostatke postojeeg sustava prostornog ureenja, odnosno u ope zapreke koje ometaju
izradu i provedbu prostornih planova mogu se ubrojiti neauran katastar i zemljine knjige,
nerijeena pitanja zemljinog vlasnitva, zanemarene socijalno-ekonomske vrijednosti praksa
izrade planova kojom se ne osiguravaju dugorone vizije, a esto se ustanovljuje i legalizira
postojei status, zbog ega prostorni planovi nisu sredstvo za podravanje i provedbu razvoja
strategije, ve slue samo za administriranje prostorom. Ovakvo stanje neusklaenosti
vlasnikog i posjedovnog lista (zemljinika i katastra) zbunjuje i odbija kupce nekretnina i
investitore.
Zbog nedostataka sredstava ili nedovoljnih struno tehnikih spoznaja, prostorno planski
dokumenti nisu iskoristili veinu mogunosti suvremene raunalne tehnike (ortofotografski
snimak, 3D snimak detalja, digitalizirane geodetske podloge, sustav layera u GIS bazi podataka,
prikaz plana na web-u, itd.). Na veini podruja jo uvijek se vodi dvostruko oznaavanje estica
(stari i novi brojevi), a katastarske mape su u neprimjerenom mjerilu (1:2880), dok su vrlo
rijetke digitalizirane karte.
Na podruju upanije je, osim 55 jedinica lokalne samouprave, 30-ak javnih komunalnih
poduzea, te 20-ak privatnih tvrtki koje u svom opisu djelatnosti imaju dodir s prostornim
planiranjem u irem smislu i u kojima postoji potreba za zapoljavanjem 200-tinjak strunjaka
tog profila, a ne postoji obrazovna ustanova koja bi im pruila odgovarajuu edukaciju, a kamoli
specijaliziran studij. Rjeenje za ovaj problem ne postoji niti na nacionalnoj razini.
upanija prua potporu jedinicama lokalne samouprave na razne naine, kako pravnim
savjetima tako i konkretnom financijskom potporom projektima koji doprinose lokalnom
razvoju. upanija prvenstveno sufinancira projekte jedinica lokalne samouprave iz
podruja drutvenih djelatnosti (sufinanciranje predkolskog odgoja, kolstva, kulturnih i
portskih aktivnosti, socijalne zatite i zdravstva, protupoarne i civilne zatite) i gospodarskih
djelatnosti (zatita okolia, zbrinjavanje odlagalita otpada, razvoj komunalne infrastrukture,
razvoj prometne infrastrukture, razvoj turistike infrastrukture, izrada prostorno planske
dokumentacije, izgradnju poduzetnikih zona, energetski razvitak, povezivanje otoka i kopna,)
106
osobito Upravnog odjela za gospodarstvo, razvitak i europske integracije.
Meutim, uspjeniju suradnju izmeu institucija na svim razinama vrlo esto koi politika
pripadnost lanova predstavnikih tijela i injenica da utjecaj parcijalnih interesa nadilazi svijest
o potrebi sinergijskog djelovanja u korist zajednice.
Oekuje se vea suradnja upanije i sredinjih dravnih tijela prilikom izrade stratekih
dokumenata kojima se definiraju razni razvojni programi JL(P)S kako bi se programi planirali
prema modelu odozdo prema gore i zadovoljavali stvarne potrebe lokalnih jedinica i SD.
Ocjena upanije i RERA-e S.D. je da nadlena nacionalna tijela nisu dovoljno ukljuila
predstavnike upanija, gradova i opina u proceduru izrade operativnih programa za koritenje
EU strukturnih fondova i kohezijskog fonda za 2013. g.
Za podruje Splitsko-dalmatinske upanije postoji ustrojen Ured dravne uprave u SD.
Njegova uloga je obavljanje poslova dravne uprave iz vie upravnih podruja. Ured dravne
uprave neposredno provodi zakone i druge propise, rjeava u upravnim stvarima u prvom stupnju,
provodi upravni odnosno inspekcijski nadzor, prati stanje i predlae mjere za unaprjeenje
stanja po pojedinim upravnim podrujima. Uloga Ureda dravne uprave u dosadanjem razvoju
upanije je uglavnom pasivna i usmjerena iskljuivo na voenje upravnih poslova i obveznih
evidencija.
Dravna institucija zaduena za planiranje, provoenje i koordinaciju aktivnosti regionalne
razvojne politike i uspostave cjelovitog sustava programiranja, upravljanja i financiranja
regionalnog razvoja je Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva
(MRRVG). Suradnja s MRRVG-om posebno je bila naglaena tijekom izrade Nacionalne
strategije regionalnog razvoja RH putem partnerskih konzultacija i definiranja prioriteta razvoja
na razini NUTS II regije Jadranske Hrvatske.
Sukladno novom Zakonu o regionalnom razvoju uspostavljena je Nacionalna agencija za
regionalni razvoj koja ustrojava i vodi Upisnik upravnih tijela jedinica lokalne i podrune
samouprave, agencija i drugih pravnih osoba osnovanih s ciljem uinkovite koordinacije i
poticanja regionalnog razvoja. Regionalni koordinator SD je RERA S.D.
107
8.4. Razvojni problemi i potrebe
- Nedovoljno jasna uloga i ukljuenost po- - Uvesti sustav stratekog planiranja, prae-
jedinih institucija u poticanje razvojnih nja provedbe razvojnih mjera i projekata te
programa; vrednovanja njihovih rezultata i uinaka na
ostvarivanje postavljenih ciljeva i ukupni
- Ne postoji metoda i model vrednovanja,
razvoj upanije;
kao ni sistematizirana baza podataka s
ocjenama rezultata provedenih programa i - Uspostava sistematizirane baze podataka te-
projekata koja bi posluila kao podloga za meljem koje e se pratiti uinci realiziranih
daljnje planiranje i odluivanje; projekata i koja e sluiti i kao podloga za
daljnje planiranje razvojnih projekata;
- Ljudski kapaciteti u tijelima upanijske
uprave nisu optimalno iskoriteni; - Unaprijediti organizaciju posla i odgovor-
nosti na svim razinama djelovanja te ured-
- Nedostatan broj prostorno-planskih doku-
no provoditi ocjenjivanje rada s ciljem po-
menata nieg reda;
ticanja i nagraivanja zaposlenih;
- Zakonski sustav izmjena i dopuna prostor-
- Prostorno planske dokumente uskladiti sa
nih planova spor i neuinkovit;
aktualnim prostornim potrebama uz pri-
- Neodgovarajue vlasnike i geodetske pod- mjenu svih dostupnih izvora informacija
loge; putem suvremenih raunalnih tehnika;
- Dugotrajne i presloene procedure za inve- - Aurirati i uskladiti zemljine knjige;
stitore i kupce nekretnina kao rezultat ne-
- Kontinuirano provoditi edukacije i struna
usklaenosti vlasnikog i posjedovnog lista
usavravanja zaposlenih u tijelima upa-
(zemljinika i katastra);
nijske uprave, razvojne agencije, jedinica
- Preveliki broj preslabih jedinica lokalne sa- lokalne samouprave i ostalih institucija no-
mouprave (preslabih financijski, kadrovski sitelja razvoja;
i organizacijski) ne prua mogunost kvali-
- Informatizirati i umreiti rad JLS-a i drugih
tetnog stratekog planiranja;
institucija radi poveanja administrativnih
- Usitnjenost administrativnog ustroja na kapaciteta i efikasnosti;
lokalnoj razini;
- Sustavno jaati administrativne kapacitete
- Veina jedinica lokalne samouprave kreira- za pripremu, provedbu i vrednovanje pro-
ju razvojne planove bez suradnje sa susjed- jekata s posebnim naglaskom na pripremu
nim jedinicama; projekata za financiranje putem EU pro-
- Nedovoljan broj kvalitetno educiranih grama pretpristupne pomoi i strukturnih
strunjaka (naglasak na strunom kadru za fondova EU;
prostorno planiranje, pripremu i provedbu - Definirati planove razvoja i akcijske plano-
EU projekata); ve provedbe projekata na lokalnoj razini
- Ne postoji registar imovine na upanijskoj koji e ukljuivati i povezivanje s drugim
i lokalnoj razini; JLS-ima kroz zajednike projekte;
- Privatni sektor preko svojih udruenja (kla- - Informirati i poticati privatni sektor o mo-
stera, komora i sl.) jo uvijek nije dovoljno gunostima udruivanja te naine na koje
ukljuen u osmiljavanje i planiranje gos- se mogu ukljuiti u razvojne gospodarske
podarskog razvoja upanije. procese te ojaati i konkretizirati suradnju
sa Sveuilitem;
108
9. Meuupanijska i meunarodna suradnja
9.1. Meuupanijska suradnja
Splitsko-dalmatinska upanija ukljuila se u suradnju sa drugim upanijama kroz djelovanje
u Hrvatskoj zajednici upanija, putem koje se osim zajednikog usuglaavanja stavova vezano
za regionalni razvoj i decentralizaciju ovlasti prema upanijama, potie i razvoj zajednikih
projekata. Iako Hrvatska zajednica upanija postoji od 2003. godine, putem ove udruge SD
nije ostvarila neke znaajnije rezultate.
Uspostavom Koordinacije upanija Jadranske Hrvatske ostvarena je suradnja s ostalim
upanijama regije na NUTS II razini. Tijekom 2010. godine odrano je nekoliko sastanaka upana
i razvojnih agencija Jadranske Hrvatske s ciljem zajednikog planiranja regionalnih razvojnih
projekata kao priprema za mogunosti financiranja iz EU strukturnih fondova nakon ulaska RH
u punopravno lanstvo EU. Iako je odrano nekoliko zajednikih sastanaka, koordinacija jo
uvijek nije zaivjela u smislu da postoji kontinuitet odravanja sastanaka i sustavno provoenje
zakljuaka sastanaka.
Sve jadranske upanije su tijekom izrade Nacionalne strategije regionalnog razvoja RH bile
ukljuene putem partnerskih konzultacija u definiranje prioriteta razvoja na razini NUTS II
regije Jadranske Hrvatske. Ocjena upanija je da nije bilo dovoljno konzultativnih sastanaka
te da su rezultat toga preiroko postavljeni prioriteti bez jasne prepoznatljivosti jadranske
orijentacije regije.
Temeljem Zakona o regionalnom razvoju RH (NN 153/2009) i Uredbi o osnivanju
partnerskih vijea statistikih regija (NN 38/2010) imenovani su lanovi partnerskog vijea
regije Jadranska Hrvatska i poetkom 2011.g. je odran prvi sastanak.
upanijske razvojne agencije Jadranske Hrvatske odravaju zajednike sastanke od 2007.
godine kada je uspostavljena zajednika koordinacija. Putem ovih koordinacija ostvarena je
suradnja na brojnim EU projektima posebice u okviru programa Jadranske prekogranine
suradnje.
Splitsko-dalmatinska upanija ima sljedee sklopljene sporazume o suradnji:
Sporazum o suradnji izmeu upanije Splitsko-dalmatinske i upanije Dubrovako-
neretvanske (Sl. glasnik SD 6/96)
Sporazum o prijateljstvu i suradnji Splitsko-dalmatinske upanije i Vukovarsko-srijemske
upanije (Sl. glasnik SD 17/09)
Usprkos postojeim sporazumima i projektima, moe se zakljuiti da meuupanijsku
suradnju treba dodatno unaprijediti kako bi se ostvario kontinuitet u zajednikom planiranju
projekata i usklaivanju zajednikih ciljeva. Osim toga, dosadanji meuupanijski projekti nisu
dovoljno usmjereni na funkciju poticanja poduzetnitva.
109
- Sporazum o prijateljstvu i suradnji hrvatskih upanija Splitsko-dalmatinske, Dubrovako
neretvanske, ibensko-kninske i Zadarske i Regije Molise Republike Italije (Slubeni
glasnik SD 2/97)
- Sporazum o suradnji izmeu Autonomne pokrajine Furlanije Venecije Julija (Republike
Italija) i Splitsko-dalmatinske upanije (Slubeni glasnik SD 5/03)
- Sporazum o suradnji izmeu Departementa Herault (Republika Francuska) i Splitsko-
dalmatinske upanije (Slubeni glasnik SD 10/10)
SD je lanica Jadranske Euroregije udruge jedinica teritorijalnog ustroja. Jadranska
Euroregija ima 26 lanica iz Italije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije
i Grke, a osnovana je s ciljem razvijanja meusobnih odnosa, razvoja gospodarstva, zajednikih
razvojnih strategija i projekata. Predstavnici upanije djeluju kroz sektorske pododbore Jadranske
Euroregije.
SD je lanica Skuptine europskih regija od 2007. godine. Skuptina europskih regija je
najvea nezavisna mrea regija koja okuplja 270 regija iz 33 drave i 16 meunarodnih organizacija.
Jedan od projekata koji se provodi u SD pod pokroviteljstvom Skuptine europskih regija je
Eurodysse iji je cilj omoguiti mladima stjecanje profesionalnog iskustva i uenje jezika u
zemlji domainu te povezivanje regija.
Takoer, Hrvatska je ukljuena u Mediteranski akcijski plan (MAP), osnovan u okviru
Programa Ujedinjenih naroda za okoli (UNEP) 1975. godine. MAP je prvi u nizu programa
regionalnih mora osnovan s ciljem osiguranja kvalitetnijeg ivota stanovnicima zemalja koje
okruuju Sredozemno more te uspostavljanja i osnaivanja meusobne suradnje i usuglaavanja
strategije upravljanja zajednikim prirodnim bogatstvima. Takoer, u njegovom fokusu su
zatita okolia, promicanje modela odrivog upravljanja, kao i harmoniziranje odnosa meu
mediteranskim zemljama.
SD je u sklopu EU programa prekogranine i transnacionalne suradnje ostvarila suradnju
sa regijama susjednih drava. Suradnja u sklopu ovih programa predstavlja vaan doprinos
aktivnostima regionalnog razvoja.
Splitsko dalmatinska upanija je prihvatljivo podruje za sudjelovanje u sljedeim
programima prekogranine i transnacionalne suradnje:
- IPA program Jadranske prekogranine suradnje;
- IPA Prekogranini program Hrvatska Bosna i Hercegovina;
- IPA Prekogranini program Hrvatska Crna Gora (u statusu tzv. pridruene upanije -
upanije koje mogu koristiti sredstva Zajednice za financiranje projekata do granice od
20% iznosa Zajednice za odreeni prekogranini program.);
- Program transnacionalne suradnje Mediteran;
- Program transnacionalne suradnje Jugoistona Europa.
U okviru ovih programa putem zajednikih projekata ostvaruje se suradnja jedinica podrune
i lokalne samouprave, brojnih javnih institucija, organizacija i udruga sa prekograninim
partnerskim institucijama. U razdoblju do 2007. godine korisnicima s podruja SD bili su
na raspolaganju svega dva programa Interreg Program Jadranske prekogranine suradnje i
CADSES transnacionalni program. U okviru Interreg programa Jadranske prekogranine
suradnje financirano je 9 projekata korisnika s podruja SD.
Kljuni su problemi nepostojanje sustavnog planiranja projekata prekogranine i meunarodne
110
suradnje, kao i nepostojanje sustava vrednovanja rezultata provedenih projekata temeljem kojih
bi se utvrdili uinci na razvoj upanije i koji bi posluili za daljnje planiranje zajednikih razvojnih
projekata. Osim toga, nedostatni su administrativni kapaciteti i nedovoljna je osposobljenost
zaposlenika u tijelima uprave za pripremu i provedbu projekata za financiranje iz EU programa
pomoi i EU fondova.
Od poetka djelovanja RERA-e S.D. zabiljeena je bolja informiranost o programima te
vei broj prijavljenih projekata na natjeaje za dodjelu EU bespovratnih sredstava u okviru
EU programa prekogranine suradnje. Prema analizi 1. natjeaja u okviru IPA programa
Jadranske prekogranine suradnje, od ukupno 7 programski prihvatljivih upanija, Splitsko-
dalmatinska upanija je druga po broju projektnih partnera ukljuenih u projekte i druga po
ukupnoj vrijednosti projektnih aktivnosti koje e se provoditi na podruju SD.
RERA S.D. potie prekograninu i meunarodnu suradnju putem redovnog informiranja
potencijalnih korisnika o mogunostima financiranja projekata, povezivanjem potencijalnih
projektnih partnera i savjetodavnom pomoi u pripremi i provedbi projekta. Isto tako, RERA
S.D. inicira te osmiljava i provodi projekte od upanijskog znaenja u koje ukljuuje projektne
partnere sa podruja upanije.
Splitsko-dalmatinska upanija i RERA S.D. su ostvarile suradnju s prekograninim
partnerima i zajedniki prijavile ukupno 8 projekata na IPA program Jadranske
prekogranine suradnje i 2 projekta na IPA prekogranini program RH-BIH. Nakon
provedene evaluacije, nadlena tijela su odobrila 4 projekta u sklopu programa Jadranske
prekogranine suradnje i 1 projekt s BIH. Ukupna vrijednost aktivnosti hrvatskih partnera
s podruja upanije u odobrenim projektima iznosi priblino 4 milijuna eura, od ega na
upaniju i RERA-u S.D. otpada 3,3 milijuna eura.
RERA S.D. potpisala je sporazum o suradnji sa:
- Razvojnom agencijom Zapadno-hercegovake upanije HERAG iz BIH
- Regionalnom razvojnom agencijom za Hercegovinu REDAH iz BIH
Splitsko-dalmatinska upanija i RERA S.D. potpisnice su Sporazuma o suradnji s Programom
za razvoj Ujedinjenih naroda (UNDP-om). Sporazum je sklopljen s ciljem provoenja Programa
poticanja zelenog poduzetnitva u okviru projekta Ouvanje i odrivo koritenje bioloke
raznolikosti na dalmatinskoj obali COAST, a temeljem darovnice Globalnog fonda za okoli
(GEF). U RH projekt uz organizaciju UNDP-a provode Ministarstvo zatite okolia, prostornog
ureenja i graditeljstva kao nositelj provedbe te je ostvarena suradnja nadlenih ministarstava i 4
dalmatinske upanije kao projektnih partnera.
111
9.3. Razvojni problemi i potrebe
112
10. FINANCIRANJE RAZVOJA JAVNOG I
PRIVATNOG SEKTORA
10.1. Analiza financijskog kapaciteta jedinica lokalne i
regionalne samouprave
Analiza financijskog kapaciteta jedinica lokalne i regionalne samouprave na prostoru SD
oituje se kroz strukturu prihoda i rashoda upanijskog prorauna, te investicijskog kapaciteta
upanije i JLS.
Indeks Indeks
Struktura
2005. 2008. 2009. 2009/ 2005 2009/2008
2009.
(2005=100) (2008=100)
113
Rashodi za nabavu
nefinancijske
52.147.713 59.541.575 46.898.415 9,8% 89,9 78,8
imovine (kapitalna
ulaganja)1
Rashodi za nabavu
proizvedene
21.598.420 25.198.691 16.532.372 3,5% 76,5 65,6
dugotrajne
imovine
Dodatna ulaganja
na graevinskim 26.547.804 33.504.815 29.896.875 6,3% 112,6 89,2
objektima
Izdaci za
financijsku
7.862.662 22.839.041 27.440.195 5,8% 349,0 120,1
imovinu i otplate
zajmova
Ukupni rashodi i
338.712.583 490.382.310 476.285.745 100,0% 140,6 97,1
izdaci
Izvor: MFIN
U 2009. g. prihodi od poslovanja upanije porasli su za 43,8% u odnosu na 2005. g., dok
su istodobno rashodi poslovanja poveani za 44,2 %. Usprkos smanjenju razine gospodarskih
aktivnosti zabiljeen je mali pad prihoda prorauna u 2009. godini u odnosu na 2008.g.
Ipak, obzirom na nastavak negativnih kretanja u gospodarstvu, za oekivati je neto vei pad
proraunskih prihoda u 2010. godini. Glavni izvor prihoda upanije su porezni prihodi, od ega
su najznaajniji porezi na dohodak, na kojeg se odnosi oko 76% ukupnih prihoda. Primjetan je
vrlo visoki porast prihoda od pomoi sredinje drave u razdoblju 2005.-09. te ostalih prihoda
(prihodi po posebnim propisima).
U strukturi ukupnih rashoda i izdataka materijalni rashodi su najvea stavka koja ini
34,9% ukupnih rashoda i izdataka. Od materijalnih rashoda, najvie se troi na usluge (55,7%),
materijal i energiju (26,7%) te naknade trokova zaposlenicima (12,1%). Prema udjelu u
ukupnim rashodima slijede rashodi za zaposlene (16,9%), pomoi za ostale subjekte unutar ope
drave (10,8%) te kapitalna ulaganja (9,8%). U odnosu na prosjenu (hipotetsku) upaniju,
SD biljei iznadprosjeni udjel rashoda za zaposlene, pomoi unutar ope drave i subvencije,
a ispodprosjeni udjel rashoda za nabavu nefinancijske imovine (kapitalna ulaganja). Isto je
rezultat znaajnih zakonskih izmjena kojima se udio uapnija u prihodu od poreza na dohodak
poveao sa 10% na 15,5% to je znaajno utjecalo na strukturu prorauna kako u prihodnoj
tako i u rashodnoj strani. Takoer se napominje da je upanija u istom razdoblju konsolidirala
prihode i rashode domova za stare i nemone osobe koji u svojoj rashodnoj strukturi najvie
iskazuju rashode za zaposlene, to je dodatno utjecalo na poveanje ove vrste rashoda u ukupnom
Proraunu.
upanija iznadprosjeno izdvaja za subvencije (poticaje) poduzeima u privatnom sektoru.
Dok prosjena upanija izdvaja 3,6% ukupnih rashoda i izdataka, SD je u 2009. izdvajala
5,5%.
Primici od financijske imovine i zaduivanja biljee znaajan rast (60,3 %). S druge strane,
izdaci za financijsku imovinu i otplatu zajmova su porasli gotovo tri i pol puta od 2005. godine,
to je prvenstveno posljedica porasta danih zajmova poduzeima u javnom sektoru i financijskim
institucijama.
114
10.1.2. Investicijski kapacitet upanije i jedinica lokalne
samouprave
Ako uzmemo vrijednost rashoda za nefinancijsku imovinu kao pokazatelj investicijske
aktivnosti jedinica lokalne i podrune samouprave, onda proizlazi da je ukupni investicijski
kapacitet upanije te gradova i opina na podruju upanije u 2009.g. iznosio 705,4 milijuna
kuna dok je prosjena godinja vrijednost u razdoblju 2007.-09. iznosila 725,3 milijuna kuna.45
Od ukupnog iznosa ulaganja, daleko najvei dio se odnosi na gradove (63%), zatim slijede
opine (29%) te upanija (8%). Pri tome se na grad Split odnosi oko 32% ukupnih sredstava.
Premda se radi o najveem investicijskom kapacitetu u odnosu na ostale upanije, apsolutni
iznosi sugeriraju da se zapravo radi o prilino skromnom investicijskom potencijalu, obzirom na
razvojne potrebe ili npr. na ulaganja iz dravnog prorauna, odnosno javnih poduzea.
upanija;
Opine; 56.413.073; 8%
210.273.082;
29%
Gradovi ;
458.565.778;
63%
45
Treba voditi rauna da premda se rashodi za nefinancijsku imovinu u najveem dijelu doista i odnose na ulaganja u graevinske objekte,
oni takoer ukljuuju i rashode koje intuitivno ne povezujemo s kapitalnim ulaganjima, kao to su rashodi za prijevozna sredstava i namjetaj.
115
Sljedea slika prikazuje distribuciju poticaja za malo i srednje gospodarstvo prema izvoru.
116
i opine izravno ulau oko 767,9 milijuna kuna u drutveno-gospodarski razvoj46. Spomenuti
iznos se moe shvatiti i kao potencijalni iznos za sufinanciranje razvojnih projekata, ne raunajui
pri tome eventualne prenamjena sredstava s drugih stavki prorauna.
117
RERA S.D. i upanija splitsko dalmatinska u postupku su osnivanja Jamstvenog fonda
za razvoj zelenog poduzetnitva. Fond je namijenjen gospodarskim subjektima iz sektora
poljoprivrede, turizma, ribarstva/marikulture s poduzetnikim idejama kojima se naroito
doprinosi ouvanju i odrivom koritenju prirodnih vrijednosti obalnog podruja Dalmacije.
Kreditna aktivnost HBOR-a znaajnim dijelom takoer je usmjerena na kreditiranje
poduzetnitva te osiguranje financijskih sredstava po uvjetima povoljnijim od komercijalnih.
Osiguravajui sredstva iz povoljnijih izvora te suraujui s poslovnim bankama, HBOR razvija
model poticajnog financiranja poduzetnitva. HBOR je u Splitsko-dalmatinskoj upaniji u
2008. godini odobrio ukupno 89 kreditnih zahtjeva u vrijednosti od 639.351.632 kuna, dok
je u 2009. broj odobrenih kredita bio 96 u iznosu od 368.353.743 kuna. Nastojei omoguiti
laki i bri pristup informacijama o kreditnim programima kao i pribliiti savjetodavnu pomo
poduzetnicima Splitsko dalmatinske upanije, Hrvatska banka za obnovu i razvitak otvorila je i
podruni ured u Splitu koji djeluje pri Ekonomskom fakultetu Split.
118
II SWOT ANALIZA SD UPANIJE
OKOLI: PRIRODNI RESURSI, INFRASTRUKTURA I ZATITA
SNAGE SLABOSTI
- Prirodni resursi ouvani u velikoj mjeri; - Preizgraenost prostora obalne zone i dijela
otoka te neodgovarajue nasipavanje obale;
- Bogata izvorita vode;
- Bespravna izgradnja sa svim posljedicama
- Jadransko more kao resurs za razvoj gospo-
unitenja krajobraza i optereenja infra-
darstva i kao vaan ekoloki sustav;
strukture;
- Vrijedna nalazita kamena i ostalog rudnog
- Smanjenje krajobrazne i bioraznolikosti
bogatstva;
(ugroenost vrsta i stanita) zbog neodgo-
- Sredozemna blaga klima; varajueg sustava upravljanja zatitom;
- U velikoj mjeri ouvana krajobrazna i bio- - Neiskoriteni potencijali obnovljivih izvora
raznolikost; energije;
- Postojanje zatienih prirodnih podruja; - Nepostojanje i/ili neusklaenost prostornih
- Bogato i raznoliko povijesno nasljee (kul- planova zatienih podruja sa prostornim
turno povijesni spomenici, arheoloka na- planovima jedinica lokalne samouprave;
lazita itd.); - Neodgovarajua zatita i upravljanje kul-
turno povijesnom batinom;
- Nedovoljno razvijeni mehanizmi za zatitu
okolia;
- Nedovoljno razvijena svijest o nunosti pri-
mjene ekoloki odgovornog ponaanja;
- Poroznost tla (opasnost od zagaenja);
- Veliki udio zaputenih povrina;
- Veliki broj divljih odlagalita otpada;
- Nepostojanje regionalnog centra za gospo-
darenje otpadom;
- Tretman otpadnih voda nije odgovarajui;
- Nepostojanje planova upravljanja zatie-
nim podrujima te nedovoljno praenje
stanja prirode i okolia (nepostojanje karte
rasprostranjenosti vrsta i stanita).
119
Infrastruktura Infrastruktura
120
GOSPODARSTVO, LJUDSKI RESURSI I TRITE RADA
SNAGE SLABOSTI
Gospodarstvo Gospodarstvo
- Znanstvene i strune institucije, posebno u - Nedovoljno ulaganje gospodarstva u istra-
tehnikim znanostima; ivanje i razvoj;
- Uspostavljene brojne poslovne zone s pri- - Slabi kapacitet i nedovoljna umreenost po-
vlanim lokacijskim uvjetima; duzetnikih potpornih institucija na svim
razinama;
- Tradicija i kvalitetni kadrovi u pomorstvu i
brodogradnji; - Slaba horizontalna i vertikalna integracija
poduzea te nedostatna suradnja sa znan-
- Veliki potencijal za razvoj turizma (izvan-
stveno-istraivakim institucijama (nedo-
redna prostorna i klimatska osnovica, tra-
voljna razvijenost klastera i manjak zajed-
dicija i prepoznatljivost na emitivnim tri-
nikih projekata);
tima);
- Niska kapitalna osnova malog gospodar-
- Snana tradicija u vaenju i obradi kamena
stva;
te kolovanju kadrova;
- Nezadovoljavajui stupanj finalizacije proi-
- Odlina prirodna i klimatska osnovica za
zvoda (niski udio dodane vrijednosti);
razvoj marikulture;
- Zaostajanje gospodarstva u pogledu broja i
- Duga tradicija u ribarstvu, maslinarstvu, vi-
uspjenosti velikih poduzea;
nogradarstvu i voarstvu;
- Nedovoljno razvijeni selektivni oblici turiz-
- Graevinska operativa osposobljena za
ma (kulturni, ruralni, kongresni, itd.);
izvoenje radova izvan regije;
- Mali broj (visoko) kvalitetnih nautikih ve-
- Razvijena mrea poslovnih banaka u regiji;
zova i nedovoljno razvijena nautika logi-
stika s obzirom na rastuu potranju;
- Neodgovarajua turistika ponuda koja
rezultira visokom sezonskom koncentra-
cijom turistike potranje i izrazitim koe-
ficijentom turistike gustoe u obalnim i
otokim destinacijama;
- Nizak udio smjetajnih kapaciteta visoke
kvalitete u ukupnim smjetajnim kapaci-
tetima;
- Usitnjenost poljoprivrednih posjeda i neri-
jeeno vlasnitvo;
- Znaajne povrine neobraenog poljopri-
vrednog zemljita;
- Nedovoljno iskoriten potencijal u vaenju
i obradi kamena. Istovremeno, prisutni su
problemi u svezi ilegalnog vaenja kamena
i neadekvatnih postupaka sanacije.
121
- Neorganizirano trite poljoprivrednih i ri-
barskih proizvoda (otkup, distribucija, pla-
sman i prerada);
- Nerijeen status ribarskih luka i iskrcajnih
mjesta;
- Neiskoriteni potencijali za eko proizvod-
nju u poljoprivredi;
- Struktura izvora energije je nezadovoljava-
jua;
Ljudski resursi i trite rada Ljudski resursi i trite rada
- SD biljei povoljnije demografske trendo- - Nepovoljni prostorni raspored stanovnitva
ve u odnosu na RH prosjek; (dobna i obrazovna struktura stanovni-
tva);
- Iznadprosjena dostupnost visoko obrazo-
vane radne snage; - Nedostatak radne snage za rad u poljopri-
- Postojanje edukacijskih centara za obrazo- vredi (uslijed nepovoljnih demografskih
trendova);
vanje kadrova za potrebe gospodarstva.
- Visoka razina nezaposlenosti i u isto vrije-
me niska stopa zaposlenosti;
- Nepovoljna strukturna obiljeja nezaposle-
nih osoba (dobna, obrazovna, spolna i pre-
ma duljini trajanja nezaposlenosti);
- Niska razina mobilnosti radne snage;
PRILIKE PRIJETNJE
Gospodarstvo Gospodarstvo
122
- Porast potranje za zdravom/ekoloki uzgo- - Neusklaenost obrazovnih programa s po-
jenom hranom; trebama trita rada (manjak ponude poje-
dinih programa i nedostatna kvaliteta po-
- Poveanje interesa za koritenjem obnov-
stojeih programa);
ljivih izvora energije (sunce, plin, vjetar,
voda);
- Razvoj novih instrumenata za financiranje
razvojnih projekata (npr. Fond za gospo-
darsku suradnju);
- Stavljanje u funkciju neaktivne dravne
imovine na podruju upanije.
123
DRUTVENE DJELATNOSTI, CIVILNO DRUTVO I KULTURNA BATINA
SNAGE SLABOSTI
124
PRILIKE PRIJETNJE
Drutvene djelatnosti Drutvene djelatnosti
- Rastui interes za izvaninstitucionalne obli- - Odljev kvalificiranih kadrova;
ke skrbi za starije i nemone i osobe s po- - Standardi u predkolskom i kolskom susta-
sebnim potrebama; vu ne odgovaraju specifinim potrebama u
- Poveane mogunosti mobilnosti; otonim i zaobalnim podrujima;
- Nedostatak sustavnog voenja brige o ra-
zvoju porta.
Civilno drutvo
Kulturna batina
- Mogunost dodatnog iskoritavanja kultur-
ne batine kroz razvoj turistikih i inih pro-
izvoda (stvaranje oznaka prepoznatljivosti);
125
INSTITUCIJE, UPRAVLJANJE RAZVOJEM I MEUNARODNA SURADNJA
SNAGE SLABOSTI
Institucije i upravljanje razvojem Institucije i upravljanje razvojem
- Usvojen upanijski prostorni plan ureenja - Prisutne su znaajne unutar-upanijske razli-
te usklaeni i usvojeni prostorni planovi ke prema stupnju razvijenosti;
ureenja jedinica lokalne samouprave;
- Ograniene mogunosti na razini JLS-a za
- Dovoljan broj kvalitetno ustrojenih institu- kvalitetno strateko planiranje;
cija javnog sektora;
- Nedostatak sredstava jedinica lokalne i re-
- Predanost razvoju partnerstva javnog, privat- gionalne samouprave za ulaganje u razvojne
nog i civilnog sektora; projekte;
- Aktivna razvojna politika upanije i kvalitet- - Nedovoljan broj strunjaka sa specifinim
no osmiljeni upanijski programi; znanjima za strateko planiranje te pripre-
mu i provedbu EU projekata u jedinicama
- Kvalitetno uspostavljen sustav izdavanja do-
lokalne i regionalne samouprave;
zvola za gradnju u nadlenosti upanijskog
upravnog odjela za prostorno ureenje; - Veina jedinica lokalne samouprave kreiraju
razvojne planove bez suradnje sa susjednim
- Postojanje znaajnog broja stratekih doku-
jedinicama;
menata.
- Nedostatak jedinstvenog informacijskog su-
stava u funkciji upravljanja razvojem;
Meunarodna suradnja
- Slabo upravljanje prirodnim resursima na
- Iskustvo dijela javnog i civilnog sektora u upanijskoj i lokalnoj razini;
pripremi i prijavi projekata na programe - Nepostojanje registra imovine na upanij-
prekogranine suradnje; skoj i lokalnoj razini;
- Ne postoji sistematizirana i transparentna
baza podataka s ocjenama rezultata provede-
nih programa i projekata jedinica lokalne i
regionalne samouprave koja bi posluila kao
podloga za daljnje planiranje i odluivanje;
PRILIKE PRIJETNJE
Institucije i upravljanje razvojem Institucije i upravljanje razvojem
- Rastue mogunosti financiranja razvoja iz - Mogunost daljnje centralizacije javne upra-
EU fondova; ve i odluivanja;
- Novi administrativno-teritorijalni ustroj je- - Neusklaenost zemljinih knjiga i katastra;
dinica lokalne i regionalne samouprave koji
- Proces decentralizacije drutvenih funkcija
bi doveo do poveanja uinkovitosti javne
nije odgovarajue podran decentralizaci-
uprave;
jom financija/sredstava;
- Jaanje procesa upravne i financijske decen-
tralizacije;
- Postojanje nacionalnih programa i strategija
razvoja;
Meunarodna suradnja
- Vei stupanj koritenja programa prekogra-
nine i meuregionalne suradnje.
126
III VIZIJA, STRATEKI CILJEVI,
PRIORITETI I MJERE
Metodoloke napomene
Na temelju rezultata osnovne i SWOT analize te promiljanja i usuglaenih stavova lanova
radne skupine i upanijskog partnerskog vijee proizila je vizija razvoja upanije te strateki
ciljevi, prioriteti i mjere. Vaan princip koji je primijenjen prilikom definiranja stratekog
okvira bilo je osiguravanje vertikalne i horizontalne usklaenosti njegovih pojedinih elemenata.
Vertikalna usklaenost podrazumijeva da se elementi nieg reda tematski optimalno uklapaju u
elemente vie reda. Drugim rijeima, da se svaka mjera logiki uklapa u prioritet, a svaki prioritet
u cilj te da svi elementi zajedno odraavaju viziju razvoja upanije. Horizontalna usklaenost
podrazumijeva izbjegavanje sadrajnog preklapanja pojedinih elemenata, posebice na nioj
hijerarhijskoj razini, odnosno na razini mjera. Metodoloki pristup koriten pri kreiranju
stratekog okvira bio je prije svega procesni, a ne statini, rezultat ega jest da se pojedini predmeti
upravljanja (podruja djelovanja) javljaju na vie mjesta (ciljeva). Bilo je potrebno dosta truda
da bi se navedeni principi u praksi ispravno primijenili, ali smatramo da se u konanici u tome
uspjelo. Takoer, ovakav e pristup iziskivati i vei stupanj koordinacije kod provoenja i
praenja Strategije, u kojem e kljunu ulogu imati RERA S.D. koja je imenovana regionalnim
koordinatorom na razini ove upanije. Premda se kod nekih mjera moe primijetiti slinost
u nazivima, prilikom definiranja sadraja svake mjere posebno se vodilo rauna o potrebnom
razlikovanju i izbjegavanju preklapanja, a to se moe lako provjeriti u prilogu gdje se nalazi
razrada svake pojedine mjere.
Vizija Razvojne strategije SD 2011.-2013.g. je praktina, odraava razliitost upanije
i potrebu da se pobolja sveukupna socioekonomska uinkovitost. Iz ovako definirane vizije
proizilo je pet stratekih ciljeva kroz ije e se usklaeno ostvarivanje u dugom roku ostvariti i
sama vizija.
127
Kratko obrazloenje stratekih ciljeva i njihovih prioriteta:
128
To se namjerava postii ovim prioritetima:
2.1. Podizanje kvalitete prometne infrastrukture (razvoj svih oblika prometne infrastrukture).
2.2. Podizanje kvalitete komunalne infrastrukture (razvoj vodoopskrbnog i kanalizacijskog
sustava te efikasnije gospodarenje otpadom).
2.3. Poboljanje energetskog sustava, koritenje obnovljivih izvora energije i promicanje
energetske uinkovitosti (razvoj ukupnog energetskog sustava s posebnim naglaskom
na razvoj sustava i koritenje obnovljivih izvora energije).
2.4. Zatita prirode i okolia (uinkovitije ouvanje i zatita okolia jaanjem razliitih
institucija te svijesti lokalnog stanovnitva i gospodarstva).
129
3.2. Jaanje kvalitete ivota i socijalne kohezije (briga za ranjive drutvene skupine, provedba
upanijskog programa za mlade te poboljanje uvjeta za razvoj portske kulture).
3.3. Razvoj sustava odgoja i obrazovanja (poboljanje uvjeta i kvalitete rada u predkolskim i
obrazovnim institucijama).
3.4. Poboljanje kvalitete zdravstvenog sustava (poboljanje uvjeta i kvalitete rada u
zdravstvenim ustanovama i unaprjeenje zdravlja stanovnitva).
3.5. Razvoj kulturnih sadraja te ouvanje i odrivo koritenje kulturne batine (poticanje
kulturnog stvaralatva te poboljanje uvjeta za rad kulturnih organizacija).
130
njihove proizvodnje i osigurati dovoljne koliine na tritu. Jaanje regionalnog identiteta u
skladu je s regionalnim politikama Vlade RH i politike ravnomjernog razvoja drave prema
njezinim razliitostima i komparativnim prednostima. Regionalni identitet nae upanije ojaat
e svoju prepoznatljivost brendiranjem njezinih najvanijih oznaka koji e slijedom toga potaknuti
proizvodnju istih ili proizvodnju support proizvoda koji e naglaavati prepoznatljivost. U tu
svrhu je izraena Strategija brendiranja Splitsko-dalmatinske upanije iji su ciljevi da upanijski
proizvodi i usluge, ali i upanija kao prostor postanu zapaeniji i propulzivniji na regionalnoj,
dravnoj i meunarodnoj razini. Novi brend upanije utemeljen je na percepciji prostora kao
idealnog mjesta za ivot i rad sa umjerenim hedonizmom kao svakodnevnim stilom ivota i eljom
za postizanjem atmosfere zajednitva i razumijevanja. Sam projekt nastoji da svojom sustavnom
i dinaminom primjenom izazove pozitivnu reakciju potencijalnih investitora, izvoznika i
poslovnih subjekata u najirem smislu rijei i turista te lokalnog stanovnitva.
S obzirom da upanijski identitet nije dovoljno prepoznatljiv ovaj cilj se namjerava postii
sljedeim prioritetima:
5.1. Jaanje regionalnog identiteta (promicanje sadraja koji naglaavaju specifinost upanije,
provedba strategije brendiranja)
5.2. Promocija gospodarskih potencijala (promocija investicijskog okruenja, turizma,
kulturne batine i ouvanja bioloke i krajobrazne raznolikosti)
131
STRATEKI
PRIORITETI MJERE
CILJEVI
1.1.1. Poticanje inovacija i koritenja
znanja u gospodarstvu
1.1.2. Razvoj tehnoloke
1.1. Stvaranje konkurentnog infrastrukture
gospodarstva temeljenog na
1.1.3. Stvaranje povoljnog
znanju
financijskog okruenja za razvoj
poduzetnitva
132
2.1.1. Razvoj cestovnog sustava
133
3.1.1. Usklaivanje obrazovnih
programa s potrebama gospodarstva
3.1. Razvoj ljudskih resursa i 3.1.2. Razvoj programa cjeloivotnog
poveanje zapoljivosti uenja
3.1.3. Razvoj trita rada
134
4.1.1. Razvoj sustava stratekog
planiranja
135
5.1.1. Promicanje kulturnih i drugih
sadraja koji naglaavaju specifinosti
5.1. Jaanje regionalnog i vrijednosti s prostora upanije
identiteta
5.1.2. Provedba strategije brendiranja
upanije
5.2.1. Promotivne aktivnosti u
funkciji razvoja investicijskog
5. Jaanje okruenja
prepoznatljivosti
upanije 5.2.2. Promocija Dalmacije kao
turistike regije
5.2. Promocija gospodarskih
potencijala 5.2.3. Promocija odrivog koritenja i
ouvanja kulturne batine
5.2.4. Promocija potrebe za
ouvanjem bioloke i krajobrazne
raznolikosti
136
IV PROVEDBENI OKVIR
PROVEDBA
Prema Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, planiranje i provedba regionalne
politike organizira se na dvije razine javne vlasti: 1) razini sredinjih tijela dravne uprave
usmjerenih na poticanje razvoja i 2) razini jedinica lokalne i regionalne samouprave. Sredinja je
razina odgovorna za sveukupnu viziju razvoja i aktivno voenje u ostvarenju ciljeva regionalnog
razvoja Republike Hrvatske, dok se upanijskoj razini kroz upanijske razvojne strategije daje
alat za samostalno usmjeravanje razvoja upanije prema ostvarivanju vlastitih specifinih ciljeva.
upanijska razvojna strategija SD upanije u provedbenoj se fazi usmjerava na ostvarenje vizije
razvoja upanije, putem definiranih ciljeva i prioriteta te kroz provedbu aktivnosti previenih
u razradi mjera.
Okvir za provedbu upanijske razvojne strategije ine sljedei elementi:
1.) Financijski okvir
2.) Institucionalni okvir
3.) Akcijski plan
4.) Kriteriji i postupak za vrednovanje projekata za sufinanciranje i davanje preporuke
5.) Sustav praenja i izvjetavanja o rezultatima
Prve RS trebaju obuhvatiti period do kraja 2013. godine, nakon ega e se slijediti
sedmogodinji ciklus financijskih perspektiva Europske Unije (2014.-2020., 2021.-2027., itd.).
Pretpostavka je da e tijekom provedbe ovog prvog ciklusa upanijskih razvojnih strategija
Republika Hrvatska ostvariti punopravno lanstvo u Europskoj uniji ime e se otvoriti znaajan
prostor za financiranje upanijskih i drugih projekata iz podruja regionalnog razvoja.
Vanu ulogu u provedbi RS-a ima upanijska elektronika baza razvojnih projekata,
pomou koje e se prikupljati prijedlozi projekata te pratiti provedba projekata. Baza e
omoguiti laku koordinaciju i suradnju meu razliitim prijaviteljima projekata te e sluiti
upaniji kao osnovica za selekciju projekata kojima e biti pruena financijska i struna podrka
kao projektima od upanijskog interesa.
137
Model financijskog okvira
Izradom financijskog okvira dobiva se ujedno i osnovica za kasnije praenje uspjenosti
provedbe RS-a sukladno ugovorenim i utroenim sredstvima za realizaciju pojedinih mjera
i prioriteta. Model financijskog okvira prikazan je na sljedeoj slici.
Proraun
upanije
Proraun
upanijske
razvojne strategije
Ostali izvori:
Dravni proraun
EU fondovi
Prorauni JLS-a
FIOK je, kao indikativan plan financiranja provedbe mjera, a u sklopu njih i razvojnih
projekata i aktivnosti, utvren za razdoblje 2011. - 2013. godine. Financijski okvir strategije
usklauje se svake godine. Time se daje mogunost da se financijski okvir prilagodi
novonastalim okolnostima, to je vano, budui da se RS u najveem dijelu oslanja na vanjske
izvore financiranja.
Treba uzeti u obzir da na nacionalnoj razini trenutno ne funkcionira cjeloviti i
transparentni sustav financiranja razvojnih projekata regionalnog razvoja. Sredinja
dravna tijela i javna poduzea, kao glavni nositelji investicija, u veini sluajeva nemaju
izraene dugorone investicijske planove na upanijskoj razini, a koji bi omoguili upanijama
da adekvatno planiraju navedena sredstva u okviru izrade vlastitih strategija razvoja. Takoer,
za sredstva EU fondova trenutno je mogue iskazati samo procjene. Naime, jo nije poznat
datum kada e Republika Hrvatska postati lanica i kad e moi koristiti sredstva Strukturnih
fondova. Osim toga, vei dio razvojnih projekata koji se kandidiraju za EU fondove prolaze kroz
natjeajnu proceduru, tako da nema garancija za dobivanje sredstava. U takvim okolnostima, svi
navedeni financijski iznosi su planirani kao procjene koje e se dopunjavati sukladno auriranim
informacijama o mogunostima financiranja kroz navedene vanjske izvore. Za 2013. godinu se
oekuje znaajno poveanje dostupnih sredstava iz EU fondova, bilo kao posljedica ulaska
u EU i raspolaganja izdanim Strukturnim fondovima, bilo kao rezultat znaajnog poveanja
dostupnih sredstava iz IPA fonda.
Vano je istaknuti kako FIOK ne ukljuuju sve stavke prorauna upanije, ve samo one
stavke koje se ocijenjene kao investicije u drutveno-gospodarski razvoj. Sukladno navedenom,
FIOK prvenstveno obuhvaa kapitalne investicije, subvencije za gospodarske subjekte, subvencije
za kuanstva i dotacije za nevladin sektor, odnosno civilne udruge. S druge strane, to znai da
FIOK u pravilu ne obuhvaa stavke poput rashoda za zaposlene, materijalne trokove, itd. Ipak,
138
navedeno predstavlja opi pristup koji ima svojih iznimaka, ovisno o tome koliko su raspoloivi
podaci dovoljno detaljni te o specifinoj ocjeni relevantnosti svakog pojedinog rashoda.
Financijski okvir se izrauje tako da se identificiraju ciljani iznosi ulaganja prema utvrenim
stratekim ciljevima, prioritetima i mjerama te se zatim procjenjuje doprinos upanijskog
prorauna za tekuu godinu (2011.) te za idue dvije godine (2012. i 2013.).
139
Tablica 27: Ciljani iznosi ulaganja prema stratekim ciljevima i razvojnim prioritetima do kraja 2013.g.
140
Izvori (%)
Iznos planiranih Udjel u Jedinice Javna
Strateki ciljevi Prioriteti Proraun Dravni Fondovi Ostali
ulaganja ukupnim lokalne poduzea i
upanije proraun EU izvori
ulaganjima samouprave ustanove
141
Podaci o distribuciji planiranih ulaganja prema stratekim ciljevima i prioritetima pokazuju
kako se najvea ulaganja do kraja 2013.g. planiraju ostvariti u okviru Cilja 2: Razvoj
infrastrukture, zatita prirode i okolia na koji otpada 70,3% ukupnih ulaganja. Zatim slijede
Cilj 1: Konkurentno gospodarstvo na koji otpada 17,3% ukupnog prorauna RS-a, Cilj 3:
Razvoj ljudskih resursa i poveanje zapoljivosti (11,2%), te Cilj 4: Unaprjeenje upravljanja
razvojem (0,6%) i Cilj 5: Jaanje prepoznatljivosti upanije (0,6%).
Na razini prioriteta, najvea ulaganja se planiraju za prioritet 2.1. Podizanje kvalitete
prometne infrastrukture na koji se odnosi 34,1% ukupnog prorauna strategije. Zatim slijede
2.3. Poboljanje energetskog sustava, koritenje obnovljivih izvora energije i promicanje
energetske uinkovitosti sa udjelom od 20,1% te prioritet 2.2. Podizanje kvalitete
komunalne infrastrukture s udjelom od 14,4%. Svi ostali prioriteti biljee udjele manje od
10% od ukupnog prorauna RS-a.
U pogledu izvora financiranja dominiraju sredstva javnih poduzea i ustanova (UC, HAC,
HEP) sa 28% ukupnih sredstava. Zatim slijedi dravni proraun s udjelom od 24%, EU
fondovi s udjelom od 20%, dok je na posljednjem mjestu upanijski proraun s udjelom od 8%.
Ostatak (20%) otpada na financijske izvore jedinica lokalne samouprave (JLS) i ostale izvore.
Kao to je bilo i za oekivati s obzirom na financijske kapacitete upanije, provedba RS-a
se temelji na vanjskim izvorima. Meutim, to ne znai da nije potrebno paljivo planirati
raspoloiva sredstva iz upanijskog prorauna u skladu s utvrenim stratekim ciljevima i
razvojnim prioritetima. Upravo e distribucija upanijskih sredstava uvelike odrediti daljnji tijek
financiranja brojnih projekata, budui da e upanija zajedno s JLS-ima imati kljunu ulogu u
financiranju pripreme projekata koji e kasnije biti temeljno financirani kroz EU fondove.
Kod stavke ostali izvori, vano je naglasiti kako se u veini sluajeva radi o privatnim izvorima.
Naime, privatni investitori imaju znaajniju ulogu u provedbi nekoliko mjera kao to je 2.3.3.
Razvoj plinofikacijskog sustava ili 1.3.3. Unaprjeenje nautikog turizma.
Kako bi se mogla lake ocijeniti tematska usmjerenost financiranja iz upanijskog prorauna,
sljedee tablice rangiraju strateke ciljeve i prioritete prema razini planiranih ulaganja
iskljuivo iz upanijskog prorauna.
142
Tablica 29: Rangiranje planiranih ulaganja iz upanijskog
prorauna prema razvojnim prioritetima, 2011.
Rang Prioritet KN Udjeli, %
1. 3.3. Razvoj sustava odgoja i obrazovanja 39.531.941,00 25,55%
2. 3.2. Jaanje kvalitete ivota i socijalne kohezije 21.030.877,00 13,59%
1.1. Stvaranje konkurentnog gospodarstva
3. 18.945.000,00 12,25%
temeljenog na znanju
4. 3.4. Poboljanje kvalitete zdravstvenog sustava 16.675.000,00 10,78%
2.2. Podizanje kvalitete komunalne
5. 15.770.000,00 10,19%
infrastrukture
6. 2.1. Podizanje kvalitete prometne infrastrukture 10.166.000,00 6,57%
1.4. Razvoj poljoprivrede, lovstva, ribarstva i
7. 9.551.000,00 6,17%
marikulture
8. 2.4. Zatita prirode i okolia 6.395.000,00 4,13%
3.5. Razvoj kulturnih sadraja te ouvanje i
9. 5.946.000,00 3,84%
odrivo koritenje kulturne batine
1.2. Jaanje poduzetnike infrastrukture i
10. 3.120.000,00 2,02%
privlaenje ulaganja
4.1. Poboljanje kvalitete upravljanja lokalne i
11. 3.007.600,00 1,94%
regionalne samouprave
12. 1.3. Razvoj turizma 2.375.000,00 1,54%
2.3. Poboljanje energetskog sustava, koritenje
13. obnovljivih izvora energije i promicanje 1.737.000,00 1,12%
energetske uinkovitosti
14. 4. 3. Jaanje meunarodne suradnje 375.000,00 0,24%
3.1. Razvoj ljudskih resursa i poveanje
15. 70.000,00 0,05%
zapoljivosti
16. 5.2. Promocija gospodarskih potencijala 10.000,00 0,01%
17. 1.5. Razvoj ruralnog podruja 0,00%
18. 4.2. Razvoj partnerstva meu dionicima razvoja 0,00%
19. 5.1. Jaanje regionalnog identiteta 0,00%
UKUPNO 154.705.418,00 100,00%
Iz Tablice 29 je vidljivo koja su razvojna podruja trenutno najvie podrana kroz upanijski
proraun. Podaci iz tablice potvruju kako najvei dio sredstava upanije odlazi na Prioritet
3.3. Razvoj sustava odgoja i obrazovanja (25%) i Prioritet 3.2. Jaanje kvalitete ivota
i socijalne kohezije (14%), to je i oekivano s obzirom na koncentraciju decentraliziranih
sredstava upravo na ta dva podruja. Vano je istaknuti da upanija takoer ulae dosta sredstava
u skladu s prioritetom 1.1. Stvaranje konkurentnog gospodarstva temeljenog na znanju na koji
otpada oko 12%.
Najmanje se iz upanijskog prorauna ulae u prioritete pod Ciljem 5: Jaanje prepoznatljivosti
143
upanije, koji ukljuuje aktivnosti koje su se tek poele inicirati u naoj upaniji te je izgledno da
e se u budunosti morati vie izdvajati u te svrhe.
Premda upanijski proraun za 2011.g. ne sadri stavke namijenjene financiranju provedbe
tri razvojna prioriteta (red. br. 17.-19.), za njih e se osigurati nuna sredstva u 2012. i 2013.
godini.
144
Javni sektor ukljuuje jedinice lokalne samouprave i niz institucija i organizacija iz javnog
sektora (osnovne i srednje kole, Sveuilite u Splitu, znanstveno istraivaki instituti, Javna
ustanova Zavod za prostorno ureenje, JU za upravljanje zatienim prirodnim vrijednostima,
Hrvatske vode, Hrvatske ume, upanijska uprava za ceste, Hrvatski zavod za zapoljavanje,
Turistika zajednica Splitsko dalmatinske upanije i ostale javne institucije) s podruja Splitsko-
dalmatinske upanije. Dionici iz javnog sektora imaju kljunu ulogu u pripremi i provedbi
projekata iz podruja svojeg djelovanja. Osim toga, javni je sektor dao svoj doprinos u izradi
upanijske razvojne strategije, bilo kroz sudjelovanje u Radnoj skupini ili upanijskom
partnerskom vijeu.
Organizacije civilnog drutva (OCD) vaan su dionik u izradi i provedbe upanijske
razvojne strategije zbog iskustva koje imaju u pripremi i provedbi projekata s eksternim izvorima
financiranja, kao i procjeni potreba lokalne zajednice. OCD mogu aktivno utjecati na priljev
dodatnih sredstava iz nacionalnih i EU fondova u upaniju za financiranje aktivnosti koje ne
pokrivaju ostali dionici u regionalnom razvoju.
Privatni sektor sudjeluje u izradi i provedbi RS-a kroz svoje predstavnike u upanijskom
partnerskom vijeu. Osim toga, u radu PV-a sudjeluju i predstavnici HUP-a, HGK, HOK-a
te drugi.
Odgovornosti za pripremu i provedbu
U nastavku su prikazane uloge i odgovornosti pojedinih organizacija i skupina u pripremi i
provedbi upanijske razvojne strategije.
145
-Surauju u pripremi nacrta RS
-Prikupljaju informacije o pokazateljima u skladu s
mjerama od nositelja provedbe s kojima surauju na
Priprema i projektima i prosljeuju ih RERA-i.
upanijski provedba RS
upravni -Iniciraju i koordiniraju pripremu i provedbu
odjeli Praenje i razvojnih projekata
izvjetavanje
-Provode aktivnosti unutar mjera za koje su imenovani
nositeljem
-Pripremaju izvjetaje o provedbi aktivnosti
-Savjetuje u procesu izrade RS
upanijsko -Predlae prioritetne projekte za provedbu RS
partnersko Savjetodavna uloga
vijee -Prati provedbu RS temeljem izvijea RERA-e
-Izvjetava upana
Radna
Odgovornost za
skupina za - Redovito se sastaje i sudjeluje u izradi RS
izradu RS
izradu RS
Sektorske
podskupine Odgovornost za - Redovito se sastaje i sudjeluje u izradi RS, u okviru
za izradu izradu RS uih tematskih/sektorskih podruja
RS
- Koordinira izradom RS
- Koordinira i prati provedbu RS
- Koordinira izradu godinjeg Akcijskog plana RS
- Redovito izvjetava o provedbi RS na temelju
izvjetaja pojedinih nositelja (UO-a)
146
-Sudjeluju na izradi RS kroz PV
147
4.) KRITERIJI I POSTUPAK ZA VREDNOVANJE PROJEKATA ZA
SUFINANCIRANJE I DAVANJE PREPORUKE
Jedan od najvanijih dijelova provedbe RS se odnosi na odabir prioritetnih projekata koji
mogu raunati na financijsku i tehniku podrku upanije, bilo tijekom faze pripreme projekta
ili u fazi provedbe projekta.
RERA kao regionalni koordinator je zaduena za sastavljanje liste prioritetnih projekata
temeljem informacija i podataka upisanih u upanijsku bazu razvojnih projekata.
U postupak vrednovanja ulaze iskljuivo projekti uneseni u upanijsku bazu razvojnih
projekata.
148
Utvrivanje prioritetnih razvojnih projekata iz baze projekata
Na temelju ranije opisanih kriterija spremnosti i vrednovanja kvalitete RERA S.D. u suradnji s
nadlenim odjelima Splitsko dalmatinske upanije priprema prijedlog liste prioritetnih projekata
te ga alje upanu, Skuptini i Partnerskom vijeu SD. U postupku utvrivanja liste prvenstva
projekata RERA daje struna objanjenja i tumaenja.
upan Splitsko-dalmatinske upanije utvruje konanu listu prvenstva projekata. Na
osnovu usvojene liste projekata upan donosi odluku o sufinanciranju i davanju preporuke za
kandidiranje i financiranje iz programa dravnih institucija, IPA-e i drugih programa.
Kljunu ulogu u procesu praenja i izvjetavanja ima RERA S.D., koja je zaduena za
pripremu elektronike baze i izradu redovitih izvjetaja o provedbi. Izvjetaji e se pripremati za
upana, upanijsku skuptinu i upanijsko partnersko vijee. RERA e pripremati izvjee dva
puta godinje, jedno polugodinje i jedno godinje.
Godinje izvjee e pored pokazatelja izravnih rezultata na godinjoj razini posebnu pozornost
posvetiti tzv. pokazateljima razvojnih uinaka poput dinamike zaposlenosti i nezaposlenosti,
dinamike broja poduzea, poveanja broja upisanih i diplomiranih studenata, iznosa investicija
u gospodarstvu, itd.47
upanija planira u budunosti posvetiti jo veu panju stratekom praenju i vrednovanju
razvojne strategije te cjelokupnom procesu upravljanja razvojem. Kao to se moe vidjeti u
prilogu s razradom mjera (mjere 4.1.1., 4.1.2. i 4.1.3.) planira se uvesti moderni i cjeloviti sustav
praenja ostvarenih rezultata kako na razini pojedinih projekata, tako i na razini mjera, odnosno
razvojne strategije i drugih razvojnih programa.
U nastavku su prikazani obrasci koji e se koristiti u postupku izvjetavanja i koji predstavljaju
kljune izvore podataka za izradu izvjetaja. Sam sadraj obrasca usklaen je s obrascima koje
koriste sredinja dravna tijela pri izvjetavanju o provedbi vlastitih stratekih planova. Na taj
se nain ujedno promovira komplementarnost u cijelom sustavu praenja provedbe razvojne
politike na sredinjoj i regionalnoj razini.
47
Za razliku od pokazatelja izravnih rezultata, koji su izravno i u najveoj mjeri rezultat provedenih aktivnosti u okviru RS-a,
pokazatelji razvojnih uinaka tek su djelomino pod utjecajem provedbenih aktivnosti u sklopu RS te na njih moe snano
utjecati i niz drugih, vanjskih imbenika
149
Tablica 32: Primjer ispunjavanja obrasca za mjerenje izravnih rezultata (za prvo i drugo polugodite 2012.)
150
Cilj: KONKURENTNO GOSPODARSTVO
Prioritet: Jaanje poduzetnike infrastrukture i privlaenje ulaganja
Mjera: 1.2.2. Razvoj poduzetnikih zona
1. Broj izraenih
poslovnih planova 2 0 3 0 RERA
upravljanja zonama
2. Izraena strategija
privlaenja ulaganja u 1 45.000 - - RERA
zone
4. Broj pripremljenih
projektnih prijava za
1 0 2 0 RERA
investiranje u razvoj
zona za fondove EU-a
151
- Povean udjel novih proizvoda i tehnologija te na njim baziranih
poslovnih rezultata, osobito izvoza
- Ojaan razvojni sektor u tvrtkama te suradnja s R&D institucijama
na zajednikim projektima i komercijalizaciji inovacija
OEKIVANI - Poveana konkurentnost i uinkovitost gospodarstva.
REZULTATI Izravni rezultati:
(DO KRAJA
2013.) - Izraen upanijski program za poticanje inovativnosti
- Uspostavljena baza podataka o inovacijama upanije;
- Zapoeta provedba Programa
- Pripremljeno najmanje pet prijava za EU fondove za podruje po-
ticanja inovativnosti
2011. 200.000,00 KN
FINANCIJSKA
SREDSTVA 2012. 1.000.000,00 KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 7.500.000,00 KN
MJERE
Ukupno 2011-2013. 8.700.000,00 KN
upanijski proraun 5%
STRUKTURA Dravni proraun 5%
FINANCIRANJA
PO IZVORIMA Fondovi EU 60%
Ostalo 30% (gospodarstvenici)
152
STRATEKI CILJ 1. Konkurentno gospodarstvo
153
Glavni oekivani rezultat jest izgradnja prvog poslovnog objekta
unutar Parka te doseljavanje prvih domaih i stranih partnera
(tehnoloki visoko orijentiranih tvrtki). Porast ulaganja u
gospodarstvo SD kao posljedica poticajnog okruenja za domae
i strane investitore.
Izravni rezultati provedbe mjere:
OEKIVANI - Izrada investicijsko-tehnike dokumentacije, pribavljenje dozvola
REZULTATI za izgradnju Parka
(DO KRAJA
2013.) - izraena prijava projekata za EU fondove za komunalno opremanje
parka, izgradnju i opremanje kapitalnih objekata unutar Parka.
- izraen plan upravljanja Parkom
- zapoljavanje visokoobrazovane radne snage
- provedeno osposobljavanje zaposlenika koji su zadueni za uprav-
ljanje Parkom.
FINANCIJSKA 2011. 3.377.001 KN
SREDSTVA 2012. 50.277.160 KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 37.433.343 KN
MJERE
Ukupno (I. faza) 91.087.504 KN
upanijski
18%
proraun
IZNOSI Dravni
13%
FINANCIRANJA proraun
PO IZVORIMA Fondovi EU -
Ostalo (navesti ime
69% (strateki partner, JP, kredit EIB)
izvora)
154
STRATEKI CILJ 1. Konkurentno gospodarstvo
155
upanijski proraun 15%
Dravni
STRUKTURA 40%
proraun
FINANCIRANJA
Fondovi EU 10%
PO IZVORIMA
JLS 5%
Ostalo 30% (javna poduzea)
156
STRATEKI CILJ 1.Konkurentno gospodarstvo
1.1. Stvaranje konkurentnog gospodarstva temeljenog na
PRIORITET
znanju
MJERA 1.1.4. Razvoj klastera
Potaknuti i ubrzati uspostavljanje klastera te pruiti potporu u
CILJ MJERE
poslovanju ve postojeih klastera, s ciljem razvojnog, tehnolokog i
poslovnog povezivanja te postizanja vee konkurentnosti.
- Jaanje postojeih klastera u SD (Brodograevni klaster, Klaster
marikultura, Dalmatinski informatiki strukovni klaster (DISC)
- Izraena analiza stanja i potencijala za osnivanje klastera
- Osnivanje novih klastera (razvoj klastera u turizmu i vaenju i
SADRAJ obradi kamena i dr.) temeljem analize
- Zapoljavanje i edukacija klaster menadera
- Organizirano pruanje strune potpore u pripremi promotivnih
aktivnosti i zajednikog nastupa kod potencijalnih klijenata i na
potencijalnim tritima
Odgovorno tijelo: upanija, UO za gospodarstvo, razvitak i EU
integracije
NOSITELJI
Ostali akteri: JLS, HGK, RERA, HOK, Ministarstvo gospodarstva,
Ministarstvo turizma, Turistika zajednica SD, postojei klasteri
Dugoroni rezultat jest bolja povezanost subjekata u brodogradnji,
marikulturi, turizmu i drugim granama na nain koji e im olakati
razliite vidove poslovanja i omoguiti veu konkurentnost u odnosu
na stranu i domau konkurenciju.
Izravni rezultati provedbe mjere:
- Izraena analiza rada postojeih klastera
- Izraena struna podloga za osnivanje klastera s jasnom identifika-
cijom ciljanih korisnika, oblika meusobnog povezivanja i oeki-
OEKIVANI vanih koristi
REZULTATI - Pokrenuto osnivanje barem jednog klastera u turizmu (potpisan
(DO KRAJA sporazum o osnivanju), imenovane odgovorne osobe za rad na mje-
2013.) stu upravitelja klastera
- Definiran plan aktivnosti rada klastera za prve tri godine
- Izraena pripremna dokumentacija potrebna za rad klastera
- Definirana organizacija rada klastera i financijski okvir za prve tri
godine
- Imenovan i educiran upravitelj klastera
- Imenovana odgovorna osoba na razini upanije za koordinaciju
rada klastera
- Provedba planiranih aktivnosti iz plana rada
157
FINANCIJSKA 2011. 300.000,00 KN
SREDSTVA 2012. 500.000,00 KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 1.000.000,00 KN
MJERE Ukupno 2011-2013. 1.800.000,00 KN
upanijski proraun 33%
STRUKTURA Dravni
11%
FINANCIRANJA proraun
PO IZVORIMA Fondovi EU 56%
Ostalo /
158
STRATEKI CILJ 1. Konkurentno gospodarstvo
159
2011. 300.000,00 KN
FINANCIJSKA
SREDSTVA 2012. 1.000.000,00 KN
POTREBNA ZA 2013. 6.000.000,00 KN
PROVEDBU
MJERE Ukupno
7.300.000,00 KN
2011-2013.
upanijski
15%
proraun
STRUKTURA Dravni
/
FINANCIRANJA proraun
PO IZVORIMA Fondovi EU 65%
JLS 20%
Ostalo /
160
STRATEKI CILJ 1. Konkurentno gospodarstvo
161
Glavni oekivani rezultat jest porast ulaganja u gospodarstvo SD
kao posljedica bolje komunalne opremljenosti zona, poveanih
povrina za ulaganja i bolje strategije privlaenja ulaganja.
Izravni rezultati provedbe mjere:
- Aurirana upanijska strategija razvoja poduzetnikih zona
OEKIVANI
REZULTATI - Pribavljene dozvole potrebne za izgradnju zona
(DO KRAJA - Izraene prijave projekata za EU fondove za komunalno opremanje
2013.) prioritetnih poduzetnikih zona i jaanje kapaciteta za upravljanje
- Realizirane investicije u izgradnju zona
- Izraeni planovi upravljanja za poduzetnike zone
- Provedeno osposobljavanje zaposlenika koji su zadueni za uprav-
ljanje zonama
FINANCIJSKA 2011. 30.000.000 kn.
SREDSTVA 2012. 40.000.000 kn.
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 50.000.000 kn.
MJERE Ukupno 120.000.000 kn
upanijski proraun 10%
Dravni proraun 30%
IZNOSI
Fondovi EU 10%
FINANCIRANJA
PO IZVORIMA JLS 5%
Ostalo (navesti ime 35% - javna i komunalna poduzea;
izvora) investitori -10%
162
STRATEKI CILJ 1. Konkurentno gospodarstvo
163
STRATEKI CILJ 1. Konkurentno gospodarstvo
164
Dugoroni rezultati:
- Povean broj i vrijednost novih investicija
- Bri rast gospodarstva i poveanje zaposlenosti u upaniji (posebice
u greenfield projektima)
- Ouvanje radnih mjesta u zajednikim pothvatima s domaim tvrt-
kama (joint-ventures)
- Poveanje izvoza s obzirom na to da e veina inozemnih ulagaa
biti zainteresirana za ire trite, a ne iskljuivo na domae trite
- Pozitivan doprinos BDP-u i trgovinskoj bilanci
OEKIVANI - Poveanje potronje u lokalnom gospodarstvu
REZULTATI
- Razvoj upanije kao ugledne i poeljne lokacije za inozemna izrav-
(DO KRAJA
na ulaganja
2013.)
Izravni rezultati:
- Uspostavljen One stop service centre
- Umreene i iskoordinirane sve institucije relevantne za podrku in-
vestitorima
- Definiranje dostupnosti lokacija i objekata za poslovne korisnike
- Obrazovan i osposobljen kadar za privlaenje investicija
- Kvalitetniji pristup pregovorima sa stranim ulaganjima
- Uspostavljene veze i razmijenjena iskustva sa institucijama koje
obavljaju slinu aktivnost u zemlji i inozemstvu
FINANCIJSKA 2011. 3.500.000,00 KN
SREDSTVA 2012. 2.000.000,00 KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 3.000.000,00 KN
MJERE Ukupno 2011-2013. 8.500.000,00 KN
upanijski proraun 40%
STRUKTURA Dravni proraun 25%
FINANCIRANJA
PO IZVORIMA Fondovi EU 35%
Ostalo /
165
STRATEKI CILJ 1. Konkurentno gospodarstvo
166
- Poveanje prosjenog broja dana boravka u destinacijama
- Porast broja novih tvrtki i poduzetnika u sektoru
- Broj revitaliziranih etno eko sela
- Porast broja zaposlenih koji su proli razne programe izobrazbe
OEKIVANI - Poveanje duljine ureenih rekreacijskih staza (u km)
REZULTATI - Poveanje broja publikacija (vodia i ostalih promotivnih materi-
(DO KRAJA jala)
2013.)
- Vea ukljuenost lokalnog stanovnitva u razvojne turistike pro-
grame
- Porast broja posjeta turistikim destinacijama, posebno izvan glav-
ne sezone i u perifernim podrujima
- Porast broja ruralnih domainstava ukljuenih u turistiku ponudu
FINANCIJSKA 2011. 3,2 mil. KN
SREDSTVA 2012. 3,9 mil. KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 10,8 miL. KN
MJERE
Ukupno 2011.-2013. 17,9 mil. KN
upanijski proraun 30 %
-IZNOSI FINAN- Dravni proraun 10%
CIRANJA PO Fondovi EU 50%
IZVORIMA
Ostalo (navesti ime
TZ 10 %
izvora)
167
STRATEKI CILJ 1. Konkurentno gospodarstvo
PRIORITET 1.3. Razvoj turizma
MJERA 1.3.2. Poboljanje turistike infrastrukture
- Cilj je poveati prihvatni kapacitet i svu ostalu infrastrukturu u
CILJ MJERE funkciji istoga
- Izrada studije o mogunosti odrivog razvoja turistikih kapaciteta
- Izrada Plana obrazovanja u turizmu
- Dorada programa razvoja i pomorstva i turizma u dijelu koji se odnosi
na turistiku infrastrukturu
- Potpora ureenju etnica, biciklistikih staza, staza zdravlja, edukativ-
SADRAJ nih staza i ostalih staza i putova u funkciji turizma i rekreacije
- Izgradnja komunalne infrastrukture u funkciji razvoja turizma (ceste,
parkiralita, vodoopskrba itd.)
- Oznaavanje turistike signalizacije
- Provedba projekta Medpaths
Odgovorno tijelo za mjeru:
upanijski upravni odjel za pomorstvo i turizam
- planiranje i koordinacija rada, analiza i dorada Programa
- priprema projektnih aplikacija za EU fondove
NOSITELJI
Ostali vani akteri:
TZ Splitsko-dalmatinske upanije marketing programa i koordinaci-
ja turistikih zajednica na podruju upanije
JLS i TZ, nadlena ministarstva, RERA
- Porast broja posjeta turistikim destinacijama, posebno izvan sezone i
u perifernim podrujima, a napose onima s Eco certifikatima
OEKIVANI
REZULTATI - Poveanje prosjenog broja dana boravka u destinacijama
(DO KRAJA - Porast direktnih (i indirektnih) prihoda od turizma
2013.) - Porast broja direktno i indirektno zaposlenih u turizmu i ugostiteljstvu
- Poveanje BDP-a po osnovi turizma
FINANCIJSKA 2011. 3,8 mil. KN
SREDSTVA
2012. 6,9 mil. KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU
2013. 8,6 mil. KN
MJERE
Ukupno 2011.-2013. 19,3 mil. KN
upanijski proraun 30 %
IZNOSI FINAN- Dravni proraun 15%
CIRANJA PO
Fondovi EU 45%
IZVORIMA
Ostalo (navesti ime
TZ 10 %
izvora)
168
STRATEKI CILJ 1. Konkurentno gospodarstvo
169
STRATEKI CILJ 1.Konkurentno gospodarstvo
170
Odgovorno tijelo: Upravni odjel za gospodarstvo, razvitak i europske
integracije
Ostali akteri: Upravni odjel za pomorstvo i turizam, Ministarstvo
NOSITELJI poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Ministarstvo regionalnog
razvoja,umarstva i vodnog gospodarstva, Ministarstvo mora,
prometa i infrastrukture, Hrvatska poljoprivredna komora, Jedinice
lokalne samouprave, RERA S.D.
- Poveanje broja korisnika kreditnog fonda
- Poveanje stupnja diversifikacije poljoprivredne proizvodnje
- Poveanje proizvodno trne konkurentnosti proizvoaa
- Otvaranje novih radnih mjesta
- Poveani udio novo obraenih poljoprivrednih povrina i novoo-
snovanih stonih farmi
- Izraena projektna dokumentacija i izgradnja poljoprivredne i ri-
barske infrastrukture i logistike
OEKIVANI
REZULTATI - Poveanje prinosa poljoprivrednih vrsta i sorti
(DO KRAJA - Poveanje broja mladih poljoprivrednika
2013.)
- Poveanje broja informiranja javnosti putem publikacija i web stra-
nica
- Poveanje udjela proizvoda s viom dodanom vrijednou u uku-
pnoj proizvodnji u akvakulturi i ribopreraivakoj industriji
- Poveanje broja subjekata koji su uveli higijenske standarde
- Usklaenje prostornih planova s potrebama u poljoprivredi, ribar-
stvu i marikulturi
- Poveanje broja proizvodnih podruja za uzgoj u akvakulturi
2011. 29. 000.000,00 KN
FINANCIJSKA
SREDSTVA 2012. 31.000.000,00 KN
POTREBNA ZA 2013. 95.000.000,00 KN
PROVEDBU
MJERE Ukupno
155.000.000,00 KN
2011-2013.
upanijski proraun 15%
171
STRATEKI CILJ 1.Konkurentno gospodarstvo
172
2011. 2.500.000,00 KN
FINANCIJSKA
SREDSTVA 2012. 3.000.000,00 KN
POTREBNA ZA 2013. 7.500.000,00 KN
PROVEDBU
MJERE Ukupno
13.000.000,00 KN
2011-2013.
upanijski proraun 30%
STRUKTURA Dravni proraun 10%
FINANCIRANJA
PO IZVORIMA Fondovi EU 45%
JLS 10%
Privatni sektor 5%
173
STRATEKI CILJ 1.Konkurentno gospodarstvo
174
STRATEKI CILJ 1. Konkurentno gospodarstvo
175
STRATEKI CILJ 1. Konkurentno gospodarstvo
176
2011. 26.000.000,00 KN
FINANCIJSKA
SREDSTVA 2012. 36.000.000,00 KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 51.000.000,00 KN
MJERE Ukupno
113.000.000,00 KN
2011-2013.
upanijski proraun 5%
Dravni proraun 15%
STRUKTURA
FINANCIRANJA Fondovi EU 50%
PO IZVORIMA
JLS 30%
Ostalo /
177
STRATEKI CILJ 2. Razvoj infrastrukture, zatita prirode i okolia
178
- Bolja prometna regionalna i meunarodna povezanost Splitsko-
dalmatinske upanije
- aurirana i usklaena Strategija prometnog razvitka SD i Planovi
razvoja
- pokrenute izmjene i dopune prostornih planova upanije i opina
- izraene prijave projekata za financiranje iz EU fondova uz prateu
OEKIVANI dokumentaciju: investicijske studije, projekti, dozvole za graenje,
REZULTATI rijeeni imovinsko-pravni poslovi i poetak realizacije sufinancira-
(DO KRAJA nja iz EU fondova
2013.) - pripremljena tehnika dokumentacija i ishoene dozvole za veinu
glavnih cestovnih pravaca
- izraene strune analize gospodarenja sustavom dravnih, upanij-
skih, lokalnih i nerazvrstanih cesta
- usklaen standard odravanja po kategorijama za mreu postojeih
cesta
- zavrena izgradnja autoceste
2011. 310 mil. KN
FINANCIJSKA
SREDSTVA 2012. 400 mil. KN
POTREBNA ZA 2013. 480 mil. KN
PROVEDBU
MJERE Ukupno
1190 mil. KN
2011-2013.
upanijski proraun 0%
179
STRATEKI CILJ 2. Razvoj infrastrukture, zatita prirode i okolia
180
STRATEKI CILJ 2. Razvoj infrastrukture, zatita prirode i okolia
PRIORITET 2.1. Podizanje kvalitete prometne infrastrukture
MJERA 2.1.3. Razvoj zranog prometa
CILJ MJERE - Poboljati kvalitetu zranog prometa kroz ulaganja u infrastrukturu
i ostale povezane aktivnosti
- Proirenje stajanke, poveanje skladinih i pretovarnih prostora u
Zranoj luci Split te izgradnja drugih sadraja za potrebe zrane
luke (uredi, garderobe i prostorije za boravak osoblja za poslui-
vanje zrakoplova, prostor za parkiranje sredstava za posluivanje
zrakoplova, servisne radionice i skladita)
- Izrada projektne dokumentacije za rekonstrukciju i dogradnju put-
SADRAJ
nikog terminala te poetak izvoenja radova
- Analizirati prostorne mogunosti izgradnje nove zrane luke
- Oblikovanje sustava poticanja razvoja malih zranih luka u funkciji
poljoprivrede i turizma, protupoarne zatite
- Suradnja s avioprijevoznicima u funkciji breg razvoja turizma
Odgovorno tijelo: Zrane luke Split i Bra, UO za graditeljstvo,
komunalne poslove, infrastrukturu i zatitu okolia
NOSITELJI
Ostali vani akteri: resorno Ministarstvo, JLS, Javna ustanova zavod
za prostorno ureenje SD
- Poveana povrina stajanke za zrakoplove za 34.805m te ureeni
razni sadraji za potrebe zrane luke (uredi, garderobe i prostorije
za boravak osoblja za posluivanje zrakoplova, prostor za parkiranje
sredstava za posluivanje zrakoplova, servisne radionice i skladita)
OEKIVANI - Izraena projektna dokumentacija za rekonstrukciju i dogradnju
REZULTATI putnikog terminala te zapoeti radovi slijedom kojih e se povea-
(DO KRAJA ti povrina postojeeg terminala za cca 35.000m te e se izgraditi
2013.) parking za automobile i autobuse sa pripadajuim objektima na
povrini od 43.000m
- Poveanje prevezenih putnika i koliina tereta, poveanje broja pa-
noramskih letova, letova u poljoprivredi te letova u poljoprivredi te
dojava i spreavanja irenja poara
FINANCIJSKA 2011. 40.000.000,00 KN
SREDSTVA 2012. 30.000.000,00 KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 20.000.000,00 KN
MJERE Ukupno 2011-2013. 90.000.000,00k KN
upanijski proraun /
STRUKTURA Dravni proraun 10%
FINANCIRANJA
PO IZVORIMA Fondovi EU /
Ostalo 90% Zrana luka
181
STRATEKI CILJ 2. Razvoj infrastrukture, zatita prirode i okolia
2011. 10.820.000,00 KN
FINANCIJSKA
SREDSTVA 2012. *
POTREBNA ZA 2013. *
PROVEDBU
MJERE Ukupno
10.820.000,00 KN
2011-2013.
upanijski proraun /
STRUKTURA Dravni proraun /
FINANCIRANJA
PO IZVORIMA Fondovi EU /
Ostalo H Infrastruktura d.o.o. 100%
*Podaci nedostupni (H Infrastruktura d.o.o. nema usvojen trogodinji plan investicija)
182
STRATEKI CILJ 2. Razvoj infrastrukture, zatita prirode i okolia
183
STRATEKI CILJ 2. Razvoj infrastrukture, zatita prirode i okolia
184
STRATEKI CILJ 2. Razvoj infrastrukture, zatita prirode i okolia
185
STRATEKI CILJ 2. Razvoj infrastrukture, zatita prirode i okolia
186
STRATEKI CILJ 2. Razvoj infrastrukture, zatita prirode i okolia
2.3. Poboljanje energetskog sustava, koritenje obnovljivih
PRIORITET
izvora energije i promicanje energetske uinkovitosti
MJERA 2.3.1. Poboljanje kvalitete opskrbe elektrinom energijom
Poboljanje cjelokupnog elektroenergetskog distribucijskog sustava
u vidu:
- Uvoenja izravne transformacije 110/20(10) kV, postupnom prela-
sku postojeih TS 35/10 kV na TS 110/20(10) kV, naputanju 35
kV napona i prelasku 10 kV SN mree na 20 kV razinu.
CILJ MJERE
- Sanacije naponskih prilika u SN i NN mrei, rekonstrukcijom po-
stojee i izgradnjom nove SN i NN mree te interpolacijom novih
TS 10-20/0,4 kV.
- Uinkovitije voenje i odravanje sustava, poveanjem stupnja po-
krivenosti sustavom daljinskog voenja i upravljanja.
- Izgradnja TS 110/20(10) kV
- Rekonstrukcija TS 110/10 kV
- Izgradnja TS 110/20(10) kV, I etapa 35/20(10) kV
- Rekonstrukcija TS 35/10 kV
SADRAJ - Izgradnja TS 10-20/0,4 kV
- Izgradnja i rekonstrukcija SN mree
- Izgradnja i rekonstrukcija NN mree
- Definiranje planova za etapni prelazak pojedinih konzumnih pod-
ruja SN mree na 20 kV napon
Odgovorno tijelo: Hrvatska elektroprivreda d.d.
Ostali vani akteri: upanijski UO za prostorno ureenje, UO za
NOSITELJI
grad., kom., inf. i zatitu okolia i JLS gradovi i opine s podruja
upanije
- Izgraeno 5 TS 110/20(10) kV (TS Zagvozd, TS Vrgorac, TS Du-
gopolje, TS Terminal, TS Imotski)
- Rekonstruirane 3 TS 110/10 kV ( TS Visoka, TS Dugi Rat, TS
Makarska)
OEKIVANI - Izgradnja TS 110/20(10) kV, I etapa 35/20(10) kV (TS Hrvace)
REZULTATI - Rekonstruirane 2 TS 35/10 kV (TS Divulje, TS Hvar)
(DO KRAJA
2013.) - Izgraeno 150 TS 10-20/0,4 kV
- Izgraeno i rekonstruirano 60,00 km SN mree
- Izgraeno i rekonstruirano 120,00 km NN mree
- Stvoreni preduvjeti za prijelaz na 20 kV napon konzumna podruja
3 TS 110/20(10) kV
187
FINANCIJSKA 2011. 95.000.000,00
SREDSTVA 2012. 115.000.000,00
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 123.000.000,00
MJERE Ukupno 2011-2013. 333.000.000,00
upanijski proraun /
STRUKTURA Dravni proraun /
FINANCIRANJA
PO IZVORIMA Fondovi EU /
Ostalo HEP 100%
188
STRATEKI CILJ 2. Razvoj infrastrukture, zatita prirode i okolia
2.3. Poboljanje energetskog sustava, koritenje obnovljivih
PRIORITET
izvora energije i promicanje energetske uinkovitosti
MJERA 2.3.2. Potpora proizvodnji energije iz obnovljivih izvora
Stvoriti preduvjete za gradnju objekata za proizvodnju energije iz
CILJ MJERE
obnovljivih izvora.
- Osnivanje Fonda za poticanje koritenja obnovljivih izvora energije
(prvenstveno suneve energije za proizvodnju toplinske energije) i
energetske uinkovitosti
- Uvrtavanje lokacija za koritenje obnovljivih izvora energije u pro-
storno plansku dokumentaciju upanije, gradova i opina
SADRAJ - Pruanje strune podrke zainteresiranim investitorima
- Pruanje potpore za izradu investicijskih studija
- Promotivne aktivnosti (organizacija info dogaanja za poduzetnike
i izrada promotivnih materijala o potencijalnim ulaganjima)
- Izrada projektnih prijava za EU fondove i provedba projekata
Odgovorno tijelo: UO za gospodarstvo, razvitak i EU integracije
NOSITELJI Ostali vani akteri: JLS, investitori, JU Zavod za prostorno ureenje,
Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost, HEP, RERA S.D.
- Zapoeta izgradnja solarnih elektrana, vjetroelektrana te ostalih
OEKIVANI oblika proizvodnje energije iz obnovljivih izvora
REZULTATI - Osigurana kvalitetna podrka potencijalnim investitorima
(DO KRAJA
2013.) - Uspjeno organizirani info dogaaji
- Izraene projektne prijave za EU fondove
189
STRATEKI CILJ 2. Razvoj infrastrukture, zatita prirode i okolia
2.3. Poboljanje energetskog sustava, koritenje obnovljivih
PRIORITET
izvora energije i promicanje energetske uinkovitosti
MJERA 2.3.3. Razvoj plinofikacijskog sustava
Uspostava fleksibilnog, pouzdanog i ekoloki prihvatljivog energetskog
CILJ MJERE sustava upanije koji bi u mnogome doprinio konkurentnosti njenog
gospodarstva i kvaliteti ivljenja njenih stanovnika.
- Izgradnja distribucijskog sustava temeljenog na mjerno regulacij-
skoj stanici (MRS) Dugopolje
- Priprema natjeajne dokumentacije za drugu fazu plinofikacije te-
SADRAJ meljenu na magistralnom plinovodu MRS Dugopolje MRS Plo-
e i pripadajuim MRS-ma estanovac, Brela, Zagvozd i Vrgorac
- Osigurati informacije o aspektima prelaska na plin
- Provedba marketinkih aktivnosti
- Tvrtka EVN-Croatia plin - koncesionar za izgradnju distribucij-
skog sustava I faze plinofikacije i distribuciju prirodnog plina
NOSITELJI - Splitsko-dalmatinska upanija za pripremu natjeajne dokumen-
tacije i raspisivanje natjeaja za odabir koncesionara za drugu fazu
plinofikacije na podruju upanije
- Izgraen visokotlani i dio srednjetlanog plinovoda s pripadajuim
regulacijskim stanicama Klis, Split 1 i Split 2
OEKIVANI
REZULTATI - Omoguen prikljuak dijelu stanovnitva i gospodarstva (~30%
(DO KRAJA ukupne potronje)
2013.) - Informiranost stanovnitva o uvjetima prelaska na plin i o korite-
nju-primjeni
2011. 11,1 mil. KN
FINANCIJSKA
SREDSTVA 2012. 92,5 mil. KN
POTREBNA ZA 2013. 81,4 mil. KN
PROVEDBU
MJERE ~185 mil. KN (ukupno I faza 381,
Ukupno 2011-2013.
84mil.kn)
upanijski proraun 0,22%
STRUKTURA Dravni proraun 0
FINANCIRANJA
PO IZVORIMA Fondovi EU 0
Ostalo 99,78 % Investitor EVN
190
STRATEKI CILJ 2. Razvoj infrastrukture, zatita prirode i okolia
2.3. Poboljanje energetskog sustava, koritenje obnovljivih
PRIORITET
izvora energije i promicanje energetske uinkovitosti
2.3.4. Poticanje energetske uinkovitosti u javnom i privatnom
MJERA
sektoru
CILJ MJERE Smanjiti trokove energije u javnom i privatnom sektoru provoenjem
mjera energetske uinkovitosti
- Organiziranje informativnih radionica za javni i privatni sektor
- Provedba energetskih pregleda i certifikacija zgrada u javnom vla-
snitvu
SADRAJ - Donoenje modela su(financiranja) provedbe projekata energetske
uinkovitosti
- Sufinanciranje projekata energetske uinkovitosti
- Priprema i prijava projekata za EU fondove
Odgovorno tijelo: UO za gospodarstvo, razvitak i EU integracije
NOSITELJI Ostali vani akteri: RERA S.D., UNDP, Fond za zatitu okolia i
energetsku uinkovitost
- Smanjenje trokova energije u javnom i privatnom sektoru
OEKIVANI
REZULTATI - Poveana svijest o uinkovitom koritenju energije
(DO KRAJA - Izraen model sufinanciranja projekata energetske uinkovitosti
2013.)
- Prijavljeni projekti za EU fondove
191
STRATEKI CILJ 2. Razvoj infrastrukture, zatita prirode i okolia
192
STRATEKI CILJ 2. Razvoj infrastrukture, zatita prirode i okolia
193
Odgovorno tijelo: Javna ustanova za upravljanje zatienim
prirodnim vrijednostima SD
NOSITELJI: Ostali vani akteri: UO za graditeljstvo, komunalne usluge,
infrastrukturu i zatitu okolia, JLS, Dravni zavod za zatitu prirode,
udruge, kole i vrtii
- Izraeni planovi za upravljanje zatienim podrujima i ekolokom
mreom
- Donesen Program zatite prirode SD
- Prijavljeni projekti za EU fondove
- Zatiene prirodne vrijednosti SD
OEKIVANI
- Smanjen broj crnih toaka u prostoru
REZULTATI
(DO KRAJA - Prostorni planovi koji potuju kriterije nosivog kapaciteta, socijalne
2013.) i ekoloke odrivosti
- Izraen Program promicanja svijesti i edukacije javnosti
- Provedene edukativne i informativne aktivnosti o potrebi zatite i
ouvanja prirode i okolia
- Odabrani i sufinancirani projekti udruga iz podruja zatite okolia
i prirode
194
STRATEKI CILJ 2. Razvoj infrastrukture, zatita prirode i okolia
195
STRATEKI CILJ 2. Razvoj infrastrukture, zatita prirode i okolia
196
- Izgradnja uinkovitijeg sustava za zatitu i spaavanje na podruju
SD,
- Poveane svijesti graana, znanja i vjetina svih sudionika zatite i
spaavanja, na ponaanje i odgovore u sluaju izvanrednih situacija,
OEKIVANI
REZULTATI - Unaprijeena suradnja i uinkovitija komunikacija izmeu svih su-
(DO KRAJA dionika sustava zatite i spaavanja,
2013.) - Poticanje najbolje prakse, osposobljavanja i podizanja svijesti u pre-
venciji i reagiranju na katastrofe,
- Procijenjena i provedena rjeenja za konkretne potrebe i izazove
civilne zatite na regionalnoj i prekograninoj razini.
FINANCIJSKA 2011. 15.000.000 KN
SREDSTVA 2012. 15.000.000 KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 20.000.000 KN
MJERE Ukupno 2011-2013. 50.000.000 KN
upanijski proraun 4%
Dravni proraun 4%
STRUKTURA Fondovi EU 85%
FINANCIRANJA JLS 3.6%
PO IZVORIMA
Ostalo
(JLS, pravne osobe, 3.2% -Javna poduzea, Ostalo 0,2%
slube)
197
STRATEKI CILJ 3. Razvoj ljudskih resursa i poveanje kvalitete ivota
198
Dugoroni rezultati:
- Usvojena specijalizirana znanja usklaena s potrebama gospodarstva
- Stvorena struktura radnih resursa koja omoguuje dinamini razvoj
gospodarstva
- Poveana konkurentnost gospodarstva i rast drutvenog standarda
- Poveana stopa zaposlenosti i smanjena stopa nezaposlenosti
- Poveana proizvodnost i dodana vrijednost u gospodarstvu
Izravni rezultati:
- Izraena studija kadrovskih potreba za razvoj upanije
OEKIVANI
REZULTATI - Razvijeni novi obrazovni programi
(DO KRAJA - Povean broj potpisanih ugovora o suradnji obrazovnih institucija
2013.) i gospodarstvenika
- Povean broj prekvalificiranih osoba sukladno potrebama trita
rada
- Razvijen model poticanja studenata na upisivanje prirodnih i teh-
nikih znanosti (upanijske stipendije)
- Povean broj prekvalificiranih osoba sukladno potrebama trita
rada
- Razvijen model uvrtavanja informacija o tritu rada u obrazovne
programe na svim razinama
- Pripremljene projektne prijave za EU fondove
199
STRATEKI CILJ 3. Razvoj ljudskih resursa i poveanje kvalitete ivota
200
Dugoroni rezultat:
- Aktivno stanovnitvo usklaeno sa principima ekonomije znanja te
doprinosi konkurentnosti upanije.
- Povean broj znanja i vjetina u stanovnitvu
- Ljudski potencijal fleksibilniji i bolje usklaen s potrebama trita
rada
Izravni rezultati:
OEKIVANI - Analiza dostupnosti i kvalitete postojeih programa
REZULTATI
(DO KRAJA - Poveana uinkovitost i svrsishodnost postojeih programa osposo-
2013.) bljavanja i usavravanja
- Povean broj novih programa cjeloivotnog uenja za razliite sku-
pine
- Poveana ukljuenost odraslih u programe usavravanja, ukljue-
nost zaposlenih i nezaposlenih u neke oblike dodatnog obrazovanja
i sl.
- Poveana informiranost o programima cjeloivotnog uenja
- Poveana svijest o potrebi kontinuiranog usavravanja
201
STRATEKI CILJ 3. Razvoj ljudskih resursa i poveanje kvalitete ivota
202
2011. 3.000.000,00 KN
FINANCIJSKA
SREDSTVA 2012. 3.000.000,00 KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 3.000.000,00 KN
MJERE
Ukupno 2011-2013. 9.000.000,00 KN
Ostalo /
203
STRATEKI CILJ 3. Razvoj ljudskih resursa i poveanje kvalitete ivota
204
STRATEKI CILJ 3. Razvoj ljudskih resursa i poveanje kvalitete ivota
205
- Izraen program za unaprjeenje brige o osobama iz ranjivih sku-
pina temeljem istraivanja njihovih potreba
- Poveana kvaliteta ivota ranjivih skupina stanovnitva i njihova
profesionalna, obrazovna i socijalna integracija
OEKIVANI - Poveana kvaliteta institucionalne i vaninstitucionalne skrbi o oso-
REZULTATI bama tree ivotne dobi
(DO KRAJA
2013.) - Povean broj dionika (udruga, ustanova, volontera i dr.) koji skrbe
o osobama iz ranjivih drutvenih skupina
- Poveana osvijetenost graana SD za potrebe ranjivih skupina
drutva
- Pripremljeni projektni prijedlozi za EU fondove
206
STRATEKI CILJ 3. Razvoj ljudskih resursa i poveanje kvalitete ivota
207
FINANCIJSKA 2011. 3.426.000,00 Kn
SREDSTVA 2012. 5.000.000,00 Kn
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 7.721.000,00 Kn
MJERE Ukupno 2011-2013. 16.581.000,00 Kn
upanijski proraun 65%
STRUKTURA Dravni proraun /
FINANCIRANJA
PO IZVORIMA Fondovi EU 35%
Ostalo /
208
STRATEKI CILJ 3. Razvoj ljudskih resursa i poveanje kvalitete ivota
209
STRATEKI CILJ 3. Razvoj ljudskih resursa i poveanje kvalitete ivota
210
STRATEKI CILJ 3. Razvoj ljudskih resursa i poveanje kvalitete ivota
211
- Izgraene dvije srednje i jedna osnovna kola
- Pripremljena projektna dokumentacija za nove objekte
- Poveana kvaliteta rada nastavnog i ostalog strunog kadra
OEKIVANI - Podizanje kvalitete ljudskih resursa i njihove konkurentnosti za na-
REZULTATI predovanje na tritu rada
(DO KRAJA - Poveana svijest o znaaju znanja i obrazovanja
2013.)
- Poboljano provoenje Dravnog pedagokog standarda u osnov-
nim i srednjim kolama
- Poboljana kvaliteta i dostupnost nastavnih i izvannastavnih pro-
grama
212
STRATEKI CILJ 3. Razvoj ljudskih resursa i poveanje kvalitete ivota
213
upanijski proraun 3%
214
STRATEKI CILJ 3. Razvoj ljudskih resursa i poveanje kvalitete ivota
215
STRATEKI CILJ 3. Razvoj ljudskih resursa i poveanje kvalitete ivota
216
STRATEKI CILJ 3. Razvoj ljudskih resursa i poveanje kvalitete ivota
3.5. Razvoj kulturnih sadraja te ouvanje i odrivo koritenje
PRIORITET
kulturne batine
MJERA 3.5.1. Vrednovanje i poticanje kulturnog stvaralatva
CILJ MJERE Cilj ove mjere jest poboljati kvalitetu postojeih kulturnih sadraja i
proiriti/obogatiti kulturnu ponudu u SD.
- Financiranje projekata i programa koji doprinose poboljanju po-
nude kulturnih sadraja i njihove kvalitete, a posebnim naglaskom
na doprinos u razvoju turizma
- Razvoj i produkcija novomedijskih kultura koje se temelje na no-
vim tehnologijama i visokoj razini/transferu znanja
- Osmiljavanje modela integracije novomedijskih kultura s tradici-
onalnim oblicima;
- Koritenje modernih informacijskih tehnologija za oivljavanje sa-
draja;
SADRAJ
- Poticanje razvoja kulturno umjetnikog amaterizma
- Pribliavanje kulturnih sadraja stanovnitvu i poveavanje njihove
dostupnosti kroz intenziviranje informiranja graana o kulturnim
dogaanjima u upaniji i druge aktivnosti;
- Digitalizacija arhivske, muzejske i knjinine grae;
- Organizacija kulturnih radionica za sve dobne skupine;
- Sustavno i koordinirano planiranje i organiziranje kulturnih do-
gaanja (izlobe, koncerti, projekcije, predstave, manifestacije,
obljetnice);
Odgovorno tijelo: Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i port
Splitsko-dalmatinske upaniji,
NOSITELJI Ostali vani akteri: JLS, udruge graana u kulturi, muzeji, kazalita
i druge institucije u kulturi, organizatori kulturnih dogaanja na
podruju razliitih vrsta kulturnog stvaralatva
217
upanijski proraun 22%
STRUKTURA Dravni proraun 60%
FINANCIRANJA
PO IZVORIMA Fondovi EU 18%
Ostalo /
218
STRATEKI CILJ 3. Razvoj ljudskih resursa i poveanje kvalitete ivota
Ostalo /
219
STRATEKI CILJ 3. Razvoj ljudskih resursa i poveanje kvalitete ivota
220
STRATEKI CILJ 4.Unaprjeenje upravljanja razvojem
4.1. Poboljanje kvalitete upravljanja lokalne i regionalne
PRIORITET
samouprave
MJERA 4.1.1. Razvoj sustava stratekog planiranja
Sustavno izraivati strateke programe i prostorno planske dokumente
CILJ MJERE usklaenim djelovanjem svih kljunih razvojnih institucija u SD i
ire.
- Definiranje kljunih stratekih programa razvoja upanije
- Izrada nedostajuih razvojnih strategija i programa te prostorno
planske dokumentacije
- Usklaivanje i povezivanje prostornog i razvojnog planiranja
- Usklaivanje i prilagodba postojeih strategija i programa s nacio-
nalnim i EU razvojnim programima i smjernicama
221
FINANCIJSKA 2011. 200.000,00 KN
SREDSTVA 2012. 300.000,00 KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 500.000,00 KN
MJERE Ukupno 2011-2013. 1.000.000,00 KN
upanijski proraun 100%
STRUKTURA Dravni proraun /
FINANCIRANJA
PO IZVORIMA Fondovi EU /
Ostalo /
222
STRATEKI CILJ 4. Unaprjeenje upravljanja razvojem
223
upanijski proraun 100%
Dravni proraun,
lokalni prorauni i
/
izvanproraunskih
STRUKTURA korisnika
FINANCIRANJA
PO IZVORIMA Fondovi EU /
Ostalo (vlastiti
prihodi, posebne
/
namjene i
decentralizacija)
224
STRATEKI CILJ 4. Unaprjeenje upravljanja razvojem
4.1. Poboljanje kvalitete upravljanja lokalne i regionalne
PRIORITET
samouprave
4.1.3. Razvoj elektronikog informacijsko-dokumentacijskog
MJERA
sustava lokalne i regionalne samouprave
Razviti informacijski i dokumentacijski sustav lokalne i regionalne
CILJ MJERE samouprave s posebnim naglaskom na razvijanje elektronikih usluga
za stanovnitvo i gospodarstvo.
Poboljanje informatizacije upanijskih tijela
- Razviti sustav za upravljanje dokumentima u elektronikom obliku
- Omoguiti izradu, prihvat, i kolanje elektronikih dokumenata, uz
koritenje naprednog elektronikog potpisa
- Uvid u stanje rjeavanja predmeta putem Interneta, te obavjetava-
nje stranaka putem e-maila i SMS-a
225
STRATEKI CILJ 4.Unaprjeenje upravljanja razvojem
4.1. Poboljanje kvalitete upravljanja lokalne i regionalne
PRIORITET
samouprave
MJERA 4.1.4. Jaanje ljudskih potencijala u javnom sektoru
Sustavno upravljati ljudskim resursima u javnom sektoru s ciljem
CILJ MJERE
poboljanja efikasnosti javnog sektora.
1.) Donoenje godinjih planova zapoljavanja u upanijskim tijeli-
ma i proraunskim korisnicima
- Analiza potreba za zapoljavanjem
- Provedba planova zapoljavanja ljudskih resursa odgovarajueg ob-
razovanja i vjetina.
2.) Donoenje i provedba godinjih planova usavravanja
- Analiza potreba za usavravanjem
- Izrada i provedba trening planova
SADRAJ - Ukljuivanje JLS-a u provedbu treninga
3.) Promicanje sustavne edukacije za pripremu i provedbu projekata
financiranih kroz EU fondove, s posebnim naglaskom na regional-
nu i lokalnu samoupravu
- Edukacija dunosnika JLS i JL(R)S, te elnika institucija (nositelja
razvoja) o mogunostima povlaenja sredstava iz EU fondova.
- Edukacija djelatnika JLS i JL(R)S, te institucija (nositelja razvoja) o
pripremi i provedbi projekata financiranih iz EU fondova.
- Edukacija svih ostalih institucija, te civilnog drutva o mogunosti-
ma povlaenja sredstava iz EU fondova.
Odgovorno tijelo za mjeru: Ured upana/RERA S.D.
NOSITELJI Ostali vani akteri: cjelokupni javni sektor: JLS, ostale javne
institucije i drugi dionici razvoja
Glavni oekivani rezultat jest podignuta razina osposobljenosti zapo-
OEKIVANI slenika u upanijskim tijelima i proraunskim korisnicima.
REZULTATI Izravni rezultati provedbe mjere:
(DO KRAJA - Izraeni i provedeni godinji planovi zapoljavanja
2013.) - Izraeni i provedeni godinji planovi usavravanja
- Pripremljene i provedene edukacije za EU fondove
FINANCIJSKA 2011. 250.000,00 KN
SREDSTVA 2012. 500.000,00 KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 500.000,00 KN
MJERE Ukupno 2011-2013. 1.250.000,00 KN
upanijski proraun 30%
STRUKTURA Dravni proraun /
FINANCIRANJA
PO IZVORIMA Fondovi EU 70%
Ostalo /
226
STRATEKI CILJ 4. Unaprjeenje upravljanja razvojem
4.1. Poboljanje kvalitete upravljanja lokalne i regionalne
PRIORITET
samouprave
4.1.5. Pruanje financijske i strune potpore za pripremu i
MJERA
provedbu razvojnih projekata od posebnog interesa za upaniju
Cilj mjere je uspostaviti sustav financiranja i strune potpore za
CILJ MJERE
pripremu i provedbu razvojnih projekata od posebnog interesa za
upaniju.
1.) Pruanje financijske potpore za pripremu i provedbu razvojnih
projekata od posebnog interesa za upaniju
- Uspostava Fonda za financiranje pripreme i provedbe (sufinancira-
nje) razvojnih projekata od posebnog interesa za upaniju.
2.) Pruanje strune potpore (tehnika pomo)
SADRAJ
- Jaanje administrativnih kapaciteta upanijske razvojne agencije za
pripremu i provedbu razvojnih projekata od posebnog interesa za
upaniju.
- Pruanje strune potpore nositeljima razvojnih projekata od poseb-
nog interesa za upanije
Odgovorno tijelo za mjeru:
RERA S.D. - priprema i provedba razvojnih projekata od posebnog
interesa za upaniju, i pruanje strune potpore nositeljima razvojnih
projekata od posebnog interesa za upaniju.
Ostali vani akteri:
NOSITELJI upanijski upravni odjeli - priprema i provedba razvojnih projekata
od posebnog interesa za upaniju
Prijavitelji projekata od posebnog interesa za upaniju (JLS, razne
institucije, civilno drutvo)- priprema potrebne dokumentacije,
suradnja sa upravnim tijelima Splitsko- dalmatinske upanije te
RERA-om S.D. u pripremi i provedbi projekata.
OEKIVANI - Pripremljeni razvojni projekti od posebnog interesa za upaniju
REZULTATI spremni za financiranje iz EU, te drugih izvora.
(DO KRAJA
2013.) - Provedeni razvojni projekti od posebnog interesa za upaniju.
227
STRATEKI CILJ 4. Unaprjeenje upravljanja razvojem
4.1. Poboljanje kvalitete upravljanja lokalne i regionalne
PRIORITET
samouprave
MJERA 4.1.6. Poboljanje upravljanja pomorskim dobrom
228
STRATEKI CILJ 4. Unaprjeenje upravljanja razvojem
229
STRATEKI CILJ 4. Unaprjeenje upravljanja razvojem
PRIORITET 4.2. Razvoj partnerstva meu dionicima razvoja
MJERA 4.2.2. Uinkovito financiranje rada civilnog drutva
Poboljati sustav mehanizma financiranja rada OCD-a na podruju
CILJ MJERE upanije u skladu s Kodeksom pozitivne prakse, standarda i mjerila
za ostvarivanje financijske potpore programima i projektima Udruga
i drugim standardima transparentnog financiranja.
1.) Poboljati proceduru za ostvarivanje financijske potpore za rad
OCD-a od strane upanije usklaenu s vaeim standardima.
2.) Osigurati provedbu i praenje procedure za financiranje rada
OCD-a:
SADRAJ - uspostaviti mehanizam za praenje i ocjenjivanje provedbe financi-
ranih programa, projekata i usluga.
- pratiti provedbu financiranih programa, projekata i usluga.
- izvjetavati o rezultatima praenja financiranih programa, projekata
i usluga nadlenim tijelima
Odgovorno tijelo: UO-i SD ovisno o podruju financiranja
NOSITELJI
Ostali vani akteri: udruge OCD-a, ostali UO-i.
Glavni oekivani rezultat jest poveanje uinkovitosti dodijeljenih
sredstava za provedbu programa, projekata i usluga OCD-a
230
STRATEKI CILJ 4. Unaprjeenje upravljanja razvojem
FINANCIJSKA 2011. /
SREDSTVA 2012. /
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. /
MJERE Ukupno 2011-2013. /
upanijski proraun /
STRUKTURA Dravni proraun /
FINANCIRANJA
PO IZVORIMA Fondovi EU /
Ostalo /
231
STRATEKI CILJ 4. Unaprjeenje upravljanja razvojem
232
STRATEKI CILJ 4. Unaprjeenje upravljanja razvojem
233
STRATEKI CILJ 5. Jaanje prepoznatljivosti upanije
234
STRATEKI CILJ 5. Jaanje prepoznatljivosti upanije
235
STRATEKI CILJ 5. Jaanje prepoznatljivosti upanije
236
STRATEKI CILJ 5. Jaanje prepoznatljivosti upanije
237
STRATEKI CILJ 5. Jaanje prepoznatljivosti upanije
238
STRATEKI CILJ 5. Jaanje prepoznatljivosti upanije
239
DODATAK II:
IZVJETAJ O PRETHODNOM
VREDNOVANJU RS
1.) Uvod
Uobiajeni nain vrednovanja (recenziranja) razvojnih dokumenata podrazumijeva da
evaluator (recenzent), koji nije sudjelovao u izradi, treba ocijeniti ve izraeni dokument.
Meutim, prethodno vrednovanje (ex ante, dakle blagovremeno, unaprijed), primijenjeno
u procesu izrade upanijske razvojne strategije Splitsko-dalmatinske upanije (RS SD),
podrazumijeva suradnju izraivaa i evaluatora od poetka do kraja izrade te omoguuje da se
primjedbe i naputci ugrauju u dokument u svim fazama njegove izrade. Uspjena suradnja
rezultira dokumentom koji se na usvajanje upuuje s prolaznom ocjenom evaluatora, s tim da
konano Izvjee o prethodnom vrednovanju sadri primjedbe, nalaze i naputke koje je izraiva
uvaio u najveoj moguoj mjeri i prema njima ve doradio tekst dokumenta.
RS SD izradila je Regionalna razvojna agencija Splitsko-dalmatinske upanije (RERA),
a prethodno vrednovanje proveo je tim s Ekonomskog fakulteta Sveuilita u Splitu (prof. dr.
sc. Maja Fredotovi, prof. dr. sc. Petar Filipi, doc. dr. sc. Lena Maleevi, dr. sc. Bruno ori,
Vinko Mutra, dipl. oec.).
Izvjee o prethodnom vrednovanju RS SD izraeno je u skladu s Pravilnikom o obveznom
sadraju, metodologiji izrade i nainu vrednovanja upanijskih razvojnih strategija. Poglavlja
RS SD slijede logiku upravljanja projektnim ciklusom, pa je Izvjee strukturirano kao i sama
RS. Vrednovanje poinje s primjedbama i ocjenom analize stanja i uoenih razvojnih problema
i potreba, nastavlja se primjedbama i ocjenom primjerenosti stratekih ciljeva i prioriteta te
mjera i uinaka koje bi mjere trebale postii. Na kraju su razmotreni svi elementi provedbenog
okvira (financijski i institucionalni okvir, akcijski plan, sustav praenja i izvjetavanja). Kako
je to i predvieno metodolokim dokumentima, evaluator je u svojem radu uvaavao kriterije
opravdanosti izrade strategije, relevantnosti i potpunosti prikupljenih informacija, interne
konzistentnosti skupa navedenih ciljeva te koherentnosti (postojanje sinergije izmeu ciljeva
strategije i njezina usklaenosti s drugim razvojnim programima).
Osim samog Pravilnika, temelj vrednovanja bile su i najbolje prakse ex-ante evaluacije u
Europskoj uniji, kao i prethodna iskustva evaluatora.
Nakon izvrenih dopuna i izmjena teksta Strategije od strane izraivaa, odnosno dostavljanja
konanog nacrta RS, evaluatori su sastavili konano izvjee o procesu ex-ante evaluacije.
240
slijed Analiza/Ocjena stanja SWOT analiza Vizija, ciljevi, prioriteti, mjere Akcijski
planKomunikacijska strategija odvija logiki, razumljivo i svrhovito.
Meutim, put do dananje prihvatljive razine Analize/Ocjene stanja bio je pun stop-
go situacija. Ponegdje je bilo potrebno unijeti dodatne podatke, odnosno detaljnije opisati
odreenu pojavu (problem), primjerice prirodni resursi i okoli, ili pak poglavlja o drutvenim
djelatnostima i civilnom drutvu. Takoer, inzistiralo se na uvijek usporednom prikazivanju
relevantnih podataka i odnosa kako na razini upanije, tako i na razini Jadranske regije i
Republike Hrvatske. Nadalje, gdje god je to bilo mogue prikazala se i vremenska dinamika koja
omoguuje identificiranje kljunih procesa u upaniji.
U odreenom broju sluajeva nedostajali su izvori tablica, grafova i openito podataka.
Nedostajali su izvori podataka i popis podataka kao uvod u dio koji se tie izgradnje elektronike
baze podataka za praenje razvoja i razvojnih efekata (prema Pravilniku). Na brojnim mjestima
izvori nisu bili pravilno ili potpuno navedeni. Terminologiju je trebalo standardizirati, posebno
u sluajevima kada se u istom kontekstu koristilo razliite izraze ili sinonime (karakteristian
sluaj: strategija, plan, program, politika).
ak i kada je postupljeno (od strane izraivaa) u skladu s primjedbama evaluatora, nije se
uvijek u tom prvom koraku dostigla eljena kvaliteta Analize/Ocjene stanja. Tek nakon izraene
SWOT analize bila je mogua fina dorada Analize/Ocjene stanja. Na taj je nain smjer Analiza/
Ocjena stanja SWOT analiza postao obostran (), odnosno dobio je svoju povratnu vezu.
Konani tekst osnovne analize je koherentan i pregledan. Dakako, potrebno je uiniti dodatan
napor u smislu jezine lekture i korekcije tehnikih pogreaka.
Definicija SWOT analize navedena u Pravilniku o obveznom sadraju, metodologiji izrade
i nainu vrednovanja RS prema kojoj SWOT analiza sadri ocjenu snaga i slabosti te prilika
i prijetnji bitnih za razvoj svih vanih podruja, te obrazlae i tumai koji su i kakvi stvarni
imbenici razvoja i potencijali za razvoj, ali i ogranienja i prepreke razvoju, tek (manjim)
dijelom objanjava stvarnu ulogu SWOT analize u postupku izrade RS SD.
Prije bi se moglo rei da je u konkretnom sluaju SWOT analiza predstavljala svojevrsni
most preko kojeg su, kao u nekoj tranziciji, aktivnosti navedene u analitikom dijelu RS
iskristalizirale i onda u potpunoj jasnoi pretvarale u ciljeve, mjere i projekte. Potom bi uslijedio
obratan proces: sve nejasnoe i neusklaenosti iskrsle pri definiranju ciljeva, mjera i projekata
vraale su se na provjeru u analizu/ocjenu stanja, tamo se testirali i usklaeni po cjelini razvojne
strategije zavravali u tablicama sa nositeljima i financijskim izraunima.
Shvaena i realizirana na ovaj nain, SWOT analiza bila je predmet stalne rasprave evaluacijskog
tima i izraivaa razvojne strategije. Bez obzira o kojem se dijelu dokumenta raspravljalo, SWOT
analiza je uvijek bila pri ruci, do zadnjeg dana osvjeavana novim spoznajama.
U tom smislu ve je kod izrade Analize/Ocjene stanja evaluacijski tim posebno inzistirao na
obveznosti iskazivanja pozitivnih i negativnih nalaza u svakom od poglavlja, kasnije koritenih
kao inputa za izradu SWOT analize, kao i opravdanosti definiranja pojedinih elemenata SWOT-a
(primjerice, prirodni resursi kao snaga, a dio elemenata/obiljeja resursa kao slabost, primjerice
poroznost tla).
241
3.) Vrednovanje ciljeva, prioriteta i mjera upanijske
razvojne strategije Splitsko-dalmatinske upanije
Vizija razvoja Splitsko-dalmatinske upanije usklaena je nakon rasprave s izraivaem i
razmatranja nekoliko znaajnih primjedbi dionika.
Pri utvrivanju slijeda ciljeva, mjera i prioriteta nunih za postepeno dostizanje razvojne vizije,
izraiva je potvrdio sposobnost povezivanja dijelova strategije u cjelinu i pokazao da je u stanju
pripremiti razvojni dokument u skladu s logikom upravljanja projektnim ciklusom. Upozoreno
je, meutim, da mjestimino nije jasan logiki metodoloki slijed analiza-SWOT-ciljevi-mjere,
odnosno, kako su iz problema i razvojnih potreba formulirani ciljevi. Trebalo je razjasniti da li je
primijenjena neka odreena metoda ili su ciljevi predloeni na participativnim radionicama, pa
su se slijedom zahtjeva za participacijom svih dionika morali nai na popisu. Uz to, neki prioriteti
su bili navedeni i bez obrazloenja, a razraenost mjera je varirala neke su bile opisane detaljno,
a neke tek jednom reenicom. Izraivau je preporueno da u tom smislu uravnotei tekst, to je
i uinjeno u konanom nacrtu RS. Time je postignuta i interna konzistentnost skupa ciljeva.
Takoer, inzistiralo se na razlikovanju nositelja aktivnosti i korisnika, to je izraiva usvojio.
Ovdje posebno treba naglasiti da je izraiva RS SD donekle odstupio od klasinog
identificiranja ciljeva, prioriteta i mjera. Naime, naputen je pristup temeljen na razradi ciljeva po
podrujima istraivanja definiranim u osnovnoj analizi, te se razradi stratekog okvira pristupilo
uvaavajui procesni pristup. To je dalo novu dimenziju i kvalitetu stratekom okviru, ali e u
implementaciji i praenju ostvarenja RS svakako traiti dodatne napore u smislu koordinacije
aktivnosti po razliitim prioritetima i ciljevima s jedne strane, te razvoju sustava praenja i
ocjenjivanja razvojnih uinaka, s druge strane. Izraiva je svjestan zahtjeva koje ovakav pristup
postavlja u implementaciji Strategije, to pokazuje i razrada mjera u dijelu Cilja 4 (4.1.1.-4.1.3.).
Izraiva je uskladio ciljeve RS SD s prioritetima Strategije regionalnog razvoja Republike
Hrvatske i s ciljevima Stratekog okvira za razvoj. to se tie konane verzije ciljeva i prioriteta,
miljenje evaluacijskog tima je pozitivno.
S obzirom na potpunost, konzistentnost i snagu informacija, pozitivna zavrna procjena se
moe donijeti jer su se sve bitne opaske uzele u obzir kao i preporuke evaluacijskog tima, to je
rezultiralo u:
- dobro odabranim i opisanim indikatorima;
- boljoj naglaenosti posebnih karakteristika SD te jasnijoj vezi izmeu nalaza ove faze i
prve faze dokumenta, to doprinosi cjelokupnoj jasnoi i konzistentnosti informacija;
- znaajnom poboljanju strukture zavrne verzije, to doprinosi dosljednosti i jasnoi
dokumenta.
242
S aspekta usklaenosti ciljeva i prioriteta, moe se dati sljedea konana ocjena:
- ciljevi i prioriteti su sada koherentnije strukturirani te jasnije i konzistentnije elaborirani,
kao i jasnije objanjeni;
- zadovoljeni su kriteriji usklaenosti s obzirom da su glavni ciljevi utemeljeni na informacijama
vezanim uz probleme i potrebe, kao to je prikazano u Analizi ove Strategije;
- sva objanjenja koja unesena u segment mjera dodatno elaboriraju ciljeve i prioritete, to
dodatno doprinosi koherentnosti i usklaenosti konanog dokumenta.
243
5.) Zakljuak
Na temelju cjelokupnog Prethodnog vrednovanja izrade upanijske razvojne strategije
Splitsko-dalmatinske upanije 2010-2013. u prilici smo zakljuiti:
1.) Nacrt RS izraen je slijedom Pravilnika o obveznom sadraju, metodologiji izrade i
nainu vrednovanja upanijskih razvojnih strategija koji je donesen na osnovi i prema
odredbi Zakona o regionalnom razvoju.
2.) Izraiva je kompetentno slijedio odredbe Pravilnika i izradio razvojni dokument s
podrobnom i dobro potkrijepljenom drutveno-gospodarskom analizom Splitsko-
dalmatinske upanije.
3.) SWOT analiza je dobro odmjerena, a strateki ciljevi slijede iz uoenih problema i
potreba. Prioriteti i mjere slijede iz ciljeva i potpuno zaokruuju cjelinu strategije.
4.) Provedbeni okvir dobro odreuje prioritetne poslove i zadatke, kao i izvore financiranja,
potrebna sredstva, kao i nain praenja provedbe.
Poseban problem je vremenski obuhvat RS SD (naravno, i svih drugih hrvatskih upanija).
Zadano vrijeme vaenja i provedbe strategije (tri godine) svakako je prekratko za provedbu i
praenje bilo kakvog dugoronog pa i srednjoronog razvojnog dokumenta. Uz to, Pravilnik
koji je ovdje morao biti prihvaen kao projektni zadatak, ne nalae razvojne projekcije koje bi
bile dijelom osnove odreivanja ciljeva, a ni meuupanijsku razvojnu suradnju (relevantna bi
bila suradnja unutar Jadranske NUTS2 regije). Ne nalae se ni institucionalna analiza koja bi
ukazala na subsidijarnost strategije i bila osnovom predlaganja i zaduivanja odgovarajuih tijela
za voenje razvojne politike. Stoga, predlae se izrada zadovoljavajue obuhvatnog projektnog
zadatka po kojem e se ova strategija kontinuirano inovirati, premostiti istaknuta vanjska
ogranienja i u najveoj moguoj mjeri biti u funkciji ostvarenja dodane vrijednosti zajednici
(European Added Value EAV).
Preporua se, dakle, usvojiti predloeni nacrt upanijske razvojne strategije Splitsko-
dalmatinske upanije, te poeti provoditi Akcijski plan. Takoer, preporua se izraditi
odgovarajui projektni zadatak izrade Razvojne strategije Splitsko-dalmatinske upanije za
naredno razdoblje.
244
DODATAK III:
AKCIJSKI PLAN PROVEDBE RS
ZA 2011. i 2012
245
246
1.1.3. SD UO za - Analiza kvalitete postojeih poticajnih mjera (Program mikrokreditiranja 65.000.000,00 kn
gospodarstvo, i regionalni jamstveni instrumenti)
Stvaranje povoljnog
razvitak i EU
financijskog - Unaprjeenje postojeeg financijskog okvira za poticanje poduzetnitva
okruenja za razvoj integracije
temeljem rezultata analize
poduzetnitva
- Uspostavljen sustav podrke poduzetnicima
247
248
1.3. Razvoj 1.3.1. Razvoj SD UO za - Povean broj revitaliziranih etno eko sela 7.100.000,00 kn
turizma turistikih programa pomorstvo i
i proizvoda - Porast broja zaposlenih koji su proli razne programe izobrazbe
turizam
- Poveanje duljine ureenih rekreacijskih staza
- Poveanje broja publikacija (vodia i ostalih promotivnih materijala)
- Vea ukljuenost lokalnog stanovnitva u razvojne turistike programe
- Porast broja ruralnih domainstava ukljuenih u turistiku ponudu
1.3.2. Poboljanje SD UO za - Izraena studija o mogunosti odrivog razvoja turistikih kapaciteta 10.700.000,00 kn
turistike pomorstvo i
infrastrukture - Izraen Plan obrazovanja u turizmu
turizam
- Dorada programa razvoja i pomorstva i turizma u dijelu koji se odnosi na
turistiku infrastrukturu
- Porast broja posjeta turistikim destinacijama, posebno izvan sezone i u
perifernim podrujima, a napose onima s eco certifikatima
1.3.3. Razvoj SD UO za - Poveanje broja vezova nautikog turizma u privezitima i marinama 15.000.000,00 kn
nautikog turizma pomorstvo i
- Povean broj i poboljanje strukture i kvalitete objekata suprastrukture
turizam
(prihvat otpadnih voda, ulja i zauljenih voda, svih vrsta otpada i sl. s bro-
dova; skladini sadraji itd.)
1.4.Razvoj 1.4.1.Konkurentan SD UO za - Poveanje broja korisnika kreditnog fonda 60.000.000,00 kn
poljoprivrede, i odriv gospodarstvo,
lovstva, poljoprivredno - Poveanje proizvodno trne konkurentnosti proizvoaa
razvitak i EU
ribarstva i prehrambeni i integracije - Poveani udio novo obraenih poljoprivrednih povrina i novoosnovanih
marikulture ribarski sektor stonih farmi
- Izraena projektna dokumentacija i izgradnja poljoprivredne i ribarske
infrastrukture i logistike
- Poveanje broja informiranja javnosti putem publikacija i web stranica
- Poveanje broja subjekata koji su uveli higijenske standarde
- Poveanje broja proizvodnih podruja za uzgoj u akvakulturi
1.4.2. Vrednovanje SD UO za - Smanjenje trokova strunog nadzora i certifikacije u ekolokoj proizvodnji 5.500.000,00 kn
i unaprjeenje gospodarstvo,
proizvodnje - Poveanje broja proizvoaa i povrina u ekolokoj proizvodnji
razvitak i EU
poljoprivrednih integracije - Poboljana institucionalna suradnja u podruju ouvanja i promocije au-
proizvoda s tohtonih poljoprivrednih proizvoda.
posebnim naglaskom
na autohtonim
sortama i eko-
proizvodnji
1.4.3. Potpora SD UO za - Poveanje broja ukljuenih poljoprivrednih proizvoaa i proizvoaa u 2.200.000,00 kn
udruivanju u gospodarstvo, ribarstvu u interesna udruenja
poljoprivredi, razvitak i EU
lovstvu, ribarstvu, - Poveanje prodaje poljoprivrednih i drugih proizvoda kroz zadruge, usli-
integracije
marikulturi i jaanje jed lakeg plasmana proizvoda i smanjenih trokova nabave i transporta
kapaciteta postojeih - Poboljana zajednika promocija poljoprivrednih i drugih proizvoda
zadruga i udruga
- Poveana educiranost lanova interesnih udruenja vezano za teme od
zajednikog interesa (EU fondovi i dr.)
249
250
1.5. Razvoj 1.5.1. Jaanje SD UO za - Priznata lokalna javno privatna partnerstava- lokalne akcijske grupe 1.160.000,00 kn
ruralnog lokalne zajednice gospodarstvo, (LAG)
podruja razvitak i EU
- Jaanje i ukljuivanje lokalnih organizacija (udruge, zadruge, nevladine
integracije
organizacije i drugi ekonomski i socijalni partneri)
- Poveanje uinkovitosti djelovanja upravnih i strunih slubi, obrazovnih,
znanstvenih i drugih institucija
1.5.2.Odrivi razvoj Upravni odjel - Poboljana kvaliteta komunalne infrastrukture u ruralnim podrujima 62.000.000,00 kn
ruralnog podruja za graditeljstvo,
kroz poboljanje - Poboljana kvaliteta drutvene infrastrukture u ruralnim podrujima
komunalne
uvjeta ivota i rada poslove, - Poveanje broja poljoprivrednih gospodarstva prikljuenih na komunal-
infrastrukturu nu infrastrukturu odnosno s izgraenim ekoloki prihvatljivim jamama
i zatitu okolia, - Odrani postojei i novi sajmovi i manifestacije
za Splitsko
dalmatinske - Povean broja obnovljenih objekata povijesnih, kulturnih i tradicijskih
upanije vrijednosti
STRATEKI CILJ II: RAZVOJ INFRASTRUKTURE, ZATITA PRIRODE I OKOLIA
2.1. Podizanje kvalitete 2.1.1. Razvoj upanijska uprava - Aurirana i usklaena Strategija prometnog razvitka 710.000.000,00 kn
prometne infrastrukture cestovnog sustava za ceste SD i Planovi razvoja
- Pokrenute izmjene i dopune prostornih planova u-
panije i opina
- Izraene prijave projekata za financiranje iz EU fon-
dova uz prateu dokumentaciju: investicijske studije,
projekti, dozvole za graenje, rijeeni imovinsko-
pravni poslovi
- Pripremljena tehnika dokumentacija i ishoene do-
zvole za veinu glavnih cestovnih pravaca
- Izraene strune analize gospodarenja sustavom dr-
avnih, upanijskih, lokalnih i nerazvrstanih cesta
- Usklaen standard odravanja po kategorijama za
mreu postojeih cesta
2.1.2. Razvoj luke Luka uprava - Analizirane potrebe i mogunosti razvoja morskih 69.850.000,00 kn
infrastrukture i luka
poboljanje kvalitete
morskog prijevoza - Pripremljena tehnika dokumentacija za izgradnju i
dogradnju luka
- Oblikovan sustav poticanja razvoja malih luka
- Otvorene nove linije te ostvarena bolja povezanost
s otocima
- Pripremljene barem 3 projektne prijave za EU fon-
dove
251
252
2.1.3. Razvoj zranog Zrane luke Split - Poveana povrina stajanke za zrakoplove za 34.805m 70.000.000,00 kn
prometa i Bra, UO za te ureeni razni sadraji za potrebe zrane luke (uredi,
graditeljstvo, garderobe i prostorije za boravak osoblja za poslui-
komunalne poslove, vanje zrakoplova, prostor za parkiranje sredstava za
infrastrukturu i posluivanje zrakoplova, servisne radionice i skladita)
zatitu okolia
- Izraena projektna dokumentacija za rekonstrukciju
i dogradnju putnikog terminala te zapoeti radovi
slijedom kojih e se poveati povrina postojeeg ter-
minala za cca 35.000m te e se izgraditi parking za
automobile i autobuse sa pripadajuim objektima na
povrini od 43.000m
2.1.4. Poboljanje Hrvatske eljeznice - Moderniziran dio pruge Otarije-Knin-Split 10.820.000,00 kn
kvalitete eljeznikog
prijevoza - Izraena tehnika dokumentacija za 4 stajalita
2.2.2. Podizanje UO za graditeljstvo, - Izraena Analiza potreba i Program razvitka sustava 130.000.000,00 kn
kvalitete sustava komunalne poslove, odvodnje
odvodnje i graditeljstvo i
proiavanja zatitu okolia - Nastavak gradnje sustava odvodnje
2.2.3. Izgradnja Regionalni centar - Izraena dokumentacija za izgradnju Centra za gos- 20.000.000,00 kn
i unaprjeenje istog okolia podarenje otpadom
sustava gospodarenja za gospodarenje
otpadom - Izraen i proveden Program sanacije postojeih odla-
otpadom d.o.o.
galita otpada
- Zapoeta izgradnja pretovarnih stanica
253
254
2.3. Poboljanje energetskog 2.3.1. Poboljanje Hrvatska - Izgraeno 5 TS 110/20(10) kV (TS zagvozd, TS Vr- 210.000.000,00 kn
sustava, koritenje obnovljivih kvalitete opskrbe elektroprivreda d.d. gorac, TS Dugopolje, TS Terminal, TS Imotski)
izvora energije i promicanje elektrinom energijom
energetske uinkovitosti - Rekonstruirane 3 TS 110/10 kV ( TS Visoka, TS
Dugi Rat, TS Makarska)
- Izgradnja TS 110/20(10) kV, I etapa 35/20(10) kV
(TS Hrvace)
- Rekonstruirane 2 TS 35/10 kV (TS Divulje, TS
Hvar)
- Izgraeno 150 TS 10-20/0,4 kV
- Izgraeno i rekonstruirano 60,00 km SN mree
- Izgraeno i rekonstruirano 120,00 km NN mree
- stvoreni preduvjeti za prijelaz na 20 kV napon kon-
zumna podruja 3 TS 110/20(10) kV
2.3.2. Potpora SD UO za - Osigurana kvalitetna podrka potencijalnim investi- 24.050.000,00 kn
proizvodnji energije iz gospodarstvo, torima
obnovljivih izvora razvitak i EU
- Uspjeno organizirani info dogaaji
integracije
Izraene projektne prijave za EU fondove
2.3.3. Razvoj Tvrtka EVN- - Izgraen visokotlani i dio srednjetlanog plinovoda 103.600.000,00 kn
plinofikacijskog Croatia plin/ s pripadajuim regulacijskim stanicama Klis, Split 1
sustava SD UO za i Split 2
gospodarstvo,
- Omoguen prikljuak dijelu stanovnitva i gospo-
razvitak i EU
darstva (~30% ukupne potronje)
integracije
- Informiranost stanovnitva o uvjetima prelaska na
plin i o koritenju-primjeni
2.3.4. Poticanje SD UO za - Smanjenje trokova energije u javnom i privatnom 55.500.000,00 kn
energetske gospodarstvo, sektoru
uinkovitosti u razvitak i EU
javnom i privatnom - Poveana svijest o uinkovitom koritenju energije
integracije
sektoru - Izraen model sufinanciranja projekata energetske
uinkovitosti
- Prijavljeni projekti za EU fondove
2.3.5. Jaanje SD UO za - Izraena Strategija odrivog koritenja energije u SD 5.550.000,00 kn
kapaciteta za gospodarstvo,
koritenje obnovljivih - Uspostava energetskog ureda upanije
razvitak i EU
izvora energije i integracije - Izraeni akcijski planovi na razini lokalnih samoupra-
poticanje energetske va
uinkovitosti
- Provedene edukativne i informativne aktivnosti
- Prijavljeni projekti za EU fondove
255
256
2.4. Zatita prirode i okolia 2.4.1. Vrednovanje, Javna ustanova - Izraeni planovi za upravljanje zatienim podruji- 5.940.000,00 kn
zatita i ouvanje za upravljanje ma i ekolokom mreom
prirodnih vrijednosti zatienim - Donesen Program zatite prirode SD
prirodnim
vrijednostima SD - Prijavljeni projekti za EU fondove
- Smanjen broj crnih toaka u prostoru
- Izraen Program promicanja svijesti i edukacije jav-
nosti
- Provedene edukativne i informativne aktivnosti o
potrebi zatite i ouvanja prirode i okolia
- Odabrani i sufinancirani projekti udruga iz podruja
zatite okolia i prirode
2.4.2. Razvoj sustava UO za graditeljstvo, - Stvaranje preduvjeta za funkcioniranje sustava prae- 1.500.000,00 kn
praenja stanja prirode komunalne usluge, nja stanja u okoliu
i okolia infrastrukturu i - Redovito praenje stanja u okoliu s ciljem preven-
zatitu okolia tivnog djelovanja
- Izgraen i integriran informacijski sustav okolia
- Redovito izvjetavanje javnosti o stanju u okoliu
2.4.3. Razvoj sustava Nadleni Upravni - Izgradnja uinkovitijeg sustava za zatitu i spaavanje 30.000.000,00 kn
zatite i spaavanja odjeli u SD na podruju SD,
- Poveane svijesti graana, znanja i vjetina svih sudi-
onika zatite i spaavanja, na ponaanje i odgovore u
sluaju izvanrednih situacija,
- Unaprijeena suradnja i uinkovitija komunikacija
izmeu svih sudionika sustava zatite i spaavanja,
- Poticanje najbolje prakse, osposobljavanja i podiza-
nja svijesti u prevenciji i reagiranju na katastrofe,
- Procijenjena i provedena rjeenja za konkretne po-
trebe i izazove civilne zatite na regionalnoj i preko-
graninoj razini.
STRATEKI CILJ III: RAZVOJ LJUDSKIH REUSRSA I POVEANJE KVALITETE IVOTA
3.1. Razvoj ljudskih resursa i 3.1.1. Usklaivanje UO za prosvjetu, - Izraena studija kadrovskih potreba za razvoj upa- 4.000.000,00 kn
poveanje zapoljivosti obrazovnih programa kulturu i port, nije
s potrebama - Povean broj potpisanih ugovora o suradnji obrazov-
gospodarstva nih institucija i gospodarstvenika
- Povean broj prekvalificiranih osoba sukladno potre-
bama trita rada
- Razvijen model poticanja studenata na upisivanje
prirodnih i tehnikih znanosti (upanijske stipendi-
je)
- Razvijen model uvrtavanja informacija o tritu
rada u obrazovne programe na svim razinama
- Pripremljene projektne prijave za EU fondove
3.1.2. Razvoj UO za prosvjetu, - Analiza dostupnosti i kvalitete postojeih programa 4.000.000,00 kn
programa kulturu i port, - Povean broj novih programa cjeloivotnog uenja
cjeloivotnog uenja za razliite skupine
- Poveana ukljuenost odraslih u programe usavra-
vanja, ukljuenost zaposlenih i nezaposlenih u neke
oblike dodatnog obrazovanja i sl.
- Poveana informiranost o programima cjeloivotnog
uenja
- Poveana svijest o potrebi kontinuiranog usavravanja
3.1.3. Razvoj trita HZZ /SD UO - Analiza stanja i mogunosti primjene novih oblika 6.000.000,00 kn
rada za gospodarstvo, rada i zapoljavanja
razvitak i EU - Izraena Strategija razvoja ljudskih potencijala SD
integracije
- Razvijeno lokalno partnerstvo za zapoljavanje
- Izraeni i dodijeljeni poticaji za razvoj trita rada
- Osmiljen sustav poticaja za nove investitore
257
258
3.2. Jaanje kvalitete ivota i 3.2.1. Poboljanje UO za zdravstvo i - Izraena studija o potrebama socijalne skrbi u u- 2.000.000,00 kn
socijalne kohezije uvjeta i kvalitete socijalnu skrb SD paniji
rada u institucijama
socijalne skrbi - Pripremljeni projekti za poboljanje prostornih uvje-
ta za rad ustanova socijalne skrbi
- Povean broj educiranih strunjaka u institucijama
socijalne skrbi
- Povean broj programa deinstitucionaliziranih obli-
ka skrbi
3.2.2. Briga za ranjive UO za zdravstvo i - Izraen program za unaprjeenje brige o osobama 20.674.032,00 kn
drutvene skupine socijalnu skrb SD iz ranjivih skupina temeljem istraivanja njihovih
potreba
- Poveana kvaliteta institucionalne i vaninstitucional-
ne skrbi o osobama tree ivotne dobi
- Povean broj dionika (udruga, ustanova, volontera i
dr.) koji skrbe o osobama iz ranjivih drutvenih sku-
pina
- Poveana osvijetenost graana SD za potrebe ra-
njivih skupina drutva
- Pripremljeni projektni prijedlozi za EU fondove
3.2.3. Poboljanje UO za prosvjetu, - Izraen srednjoroni plan za razvoj porta u upaniji 8.426.000,00 kn
uvjeta za razvoj kulturu i port,
- Provedeni upanijski programi za port i rekreaciju
portske kulture
- Pripremljene projektne prijave za EU fondove
3.2.4. Donoenje i Savjet mladih SD, - Donesen upanijski program djelovanja za mlade 2.000.000,00 kn
provedba upanijskog UO za zdravstvo
- Proveden dio aktivnosti planiranih upanijskim
programa djelovanja i socijalnu skrb i
za mlade programom djelovanja za mlade
UO za prosvjetu,
kulturu i port
3.2.5. Poboljanje UO za zdravstvo i - Vei broj aktera (ustanova, udruga, volontera, obi- 6.356.000,00 kn
skrbi za osobe tree socijalnu skrb SD/ telji, upnih zajednica) koji skrbe o osobama tree
ivotne dobi upanijski domovi ivotne dobi
za stare i nemone
- Poveana kvaliteta institucionalne i vaninstitucional-
ne skrbi o osobama tree ivotne dobi
- Povean broj programa deinstitucionalizirane skrbi o
starim i nemonim
3.3. Razvoj sustava odgoja i 3.3.1. Poboljanje UO za prosvjetu, - Izgraene dvije srednje i jedna osnovna kola 67.484.000,00 kn
obrazovanja uvjeta za uenje kulturu i port,
i kvalitete rada SD - Poveana kvaliteta rada nastavnog i ostalog strunog
u obrazovnim kadra
institucijama - Poveana svijest o znaaju znanja i obrazovanja
- Poboljano provoenje Dravnog pedagokog stan-
darda u osnovnim i srednjim kolama
- Poboljana kvaliteta i dostupnost nastavnih i izvanna-
stavnih programa
3.3.2. Poboljanje JLS vlasnici vrtia - Povean broj djece ukljuenih u razliite vidove 22.732.000,00 kn
uvjeta i kvalitete predkolskog obrazovanja
rada u predkolskim
institucijama - Poboljana opremljenost vrtia
- Pripremljeni projekti za izgradnju novih i dogradnju
postojeih vrtia
- Izgraeni novi objekti
- Povean broj vrtikih skupina
- Povean broj odgojitelja ukljuenih u programe usa-
vravanja
- Povean broj dodatnih programa
259
260
3.4. Poboljanje kvalitete 3.4.1. Poboljanje UO za zdravstvo i - Odgovarajui broj dodatno educiranih zdravstvenih 57.000.000,00 kn
zdravstvenog sustava uvjeta i kvalitete socijalnu skrb SD djelatnika
rada u zdravstvenim
ustanovama - Pripremljena projektna dokumentacija za obnovu,
izgradnju i opremanje zdravstvenih objekata
3.4.2. Unaprjeenje UO za zdravstvo i - Izraena Studija o zdravlju stanovnitva i potrebama 3.500.000,00 kn
zdravlja stanovnitva socijalnu skrb SD za zdravstvenim uslugama u upaniji;
- Provedene promotivne aktivnosti o zdravom nainu
ivota i znaenju zdrave prehrane;
- Pripremljeni projekti za unaprjeenje zdravlja i pre-
ventive
- Poveana svijest o zdravom nainu ivota i znaenju
zdrave prehrane
3.5. Razvoj kulturnih sadraja 3.5.1. Vrednovanje i UO za prosvjetu, - Poveana dostupnost kulturne ponude i aktivnosti; 13.425.000,00 kn
te ouvanje i odrivo koritenje poticanje kulturnog kulturu i port,
- Stvoreni preduvjeti za razvoj novomedijskih kultura
kulturne batine stvaralatva SD
i suvremenih umjetnosti;
Pripremljeni projekti za EU fondove
3.5.2. Poboljanje UO za prosvjetu, - Poboljani uvjeti za rad kulturnih institucija i orga- 4.825.000,00 kn
uvjeta za rad kulturu i port, nizacija
kulturnih institucija i SD
organizacija - Poveana educiranost djelatnika u kulturi
- Izraeni projektni prijedlozi za EU fondove
3.5.3. Ouvanje i Konzervatorski - Definirane potrebe i prioriteti za obnovu kulturne i 40.000.000,00 kn
odrivo koritenje odjel Ministarstva povijesne batine
kulturne batine kulture u Splitu/
Upravni odjel za - Vea dostupnost kulturno povijesnih sadraja
prosvjetu, kulturu - Uinkovitije promoviranje kulturno povijesne ba-
i port Splitsko- tine (IT)
dalmatinske
upanije - Pripremljeni projekti za obnovu, zatitu i turistiku
valorizaciju kulturne batine.
STRATEKI CILJ IV: UNAPREENJE UPRAVLJANJA RAZVOJA
4.1. Poboljanje 4.1.1. Razvoj sustava RERA S.D. - Definiran okvir za izradu stratekih programa razvoja 500.000,00 kn
kvalitete upravljanja stratekog planiranja
lokalne i regionalne - Poboljana usklaenost prostorno planskih dokume-
samouprave nata i stratekih programa razvoja
- Poboljana usklaenost lokalnih, upanijskih i naci-
onalnih stratekih programa razvoja
- Izraeni strateki razvojni programi s definiranim
sustavom financiranja, praenja provedbe i evaluacije
- Uspostavljena elektronika baza razvojnih pokazate-
lja, programa i projekata
- Uspostavljen sustav selekcije razvojnih projekata ute-
meljen na prioritetima i mjerama RS-a
- Uspostavljeni uinkoviti kanali suradnje, informira-
nja i komunikacije prema JLS i institucijama nosite-
ljima razvoja na lokalnoj, upanijskoj, regionalnoj,
nacionalnoj i meunarodnoj razini u pogledu stra-
tekog planiranja
4.1.2. Uspostava sustava UO za proraun i - Uvoenje cjelovitog sustava planiranja, praenja i 500.000,00 kn
praenja kvalitete financije/ upanijska ocjenjivanja rezultata rada upravnih tijela i prora-
rada upravnih tijela i skuptina unskih korisnika
proraunskih korisnika
- Uvoenje informatikih rjeenja na podruju plani-
ranja i realizacije prorauna, praenja naplate upa-
nijskih prihoda, te elektroniko upravljanje tijekom
financijskih dokumenata.
261
262
4.1.3. Razvoj elektronikog Ured upana, Sluba za - Poboljan informacijski i dokumentacijski sustav je- 1.200.000,00 kn
informacijsko- informatiku SD dinica lokalne samouprave
dokumentacijskog sustava
lokalne i regionalne - Obrada i kolanje dokumenata u elektronikom obli-
samouprave ku
- Educirani djelatnici javne uprave
4.1.4. Jaanje ljudskih Ured upana/ RERA - Izraeni i provedeni godinji planovi zapoljavanja 750.000,00 kn
potencijala u javnom sektoru S.D.
- Izraeni i provedeni godinji planovi usavravanja
- Pripremljene i provedene edukacije za EU fondove
4.1.5. Pruanje financijske i RERA S.D. - Pripremljeni razvojni projekti od posebnog interesa 7.000.000,00 kn
strune potpore za pripremu za upaniju spremni za financiranje iz EU, te dru-
i provedbu razvojnih gih izvora.
projekata od posebnog
interesa za upaniju - Provedeni razvojni projekti od posebnog interesa za
upaniju.
4.1.6. Poboljanje upanija, UO za - Izraeni planovi za upravljanje pomorskim dobrom 2.300.000,00 kn
upravljanja pomorskim pomorstvo i turizam
dobrom - Provedeni postupci utvrivanja granica pomorskog
dobra i granica lukog podruja,
- Uspostavljena informacijska baza
- Provedeni postupci za dodjelu koncesija na pomor-
skom dobru
- Naplata naknada za upotrebu pomorskog dobra
4.2. Razvoj 4.2.1. Izrada i provedba UO za zdravstvo i - Uspostavljeno radno tijelo za izradu Programa 60.000,00 kn
partnerstva meu programa suradnje civilnog socijalnu skrb/ UO
dionicima razvoja drutva i SD za prosvjetu, kulturu - Izraen Program suradnje organizacija civilnog
i port/ Forum drutva (OCD-a) i SD.
OCD-a SD, UO za - Uspostavljen mehanizam praenja provedbe Programa
graditeljstvo, komunalne
usluge, infrastrukturu i - Izraen Akcijski plan
zatitu okolia
4.2.2. Uinkovito UO za proraun i - Unaprjeen sustav financiranja rada OCD-a prema 60.000,00 kn
financiranje rada civilnog financije vaeim standardima
drutva
4.2.3. Promicanje sustavnog RERA S.D. - Omoguen djelotvoran rad PV-a /
dijaloga i suradnje
izmeu javnog, civilnog i - Pripremljeni zajedniki projekti javnog, civilnog i
gospodarskog sektora gospodarskog sektora
4. 3. Jaanje 4.3.1. Unaprjeenje SD i RERA S.D. - Ojaana prekogranina i meunarodna suradnja te- 1.200.000,00 kn
meunarodne prekogranine i meljem koje su provedeni zajednikih razvojni pro-
suradnje meunarodne suradnje s jekti koji doprinose poboljanju gospodarskih, kul-
drugim regijama turnih, socijalnih i dr. prilika meu regijama.
4.3.2. Aktivno sudjelovanje SD i RERA S.D. - Povean broj (raznih) aktivnosti i projekata proizilih 300.000,00 kn
u radu meunarodnih iz aktivnog sudjelovanja u meunarodnim organiza-
organizacija i tijela cijama i tijelima.
263
264
STRATEKI CILJ V. JAANJE PREPOZNATLJIVOSTI UPANIJE
5.1. Jaanje 5.1.1. Promicanje kulturnih RERA - Povean broj i kvaliteta dogaanja koji promiu identitet SD i po 500.000,00 kn
regionalnog i drugih sadraja koji S.D. kojima se prepoznaje SD
identiteta naglaavaju specifinosti
i vrijednosti s prostora - Izraeni kriteriji za odabir dogaanja
upanije - Poveana svijest o potrebi za gospodarskim koritenjem kulturnih
i drugih sadraja na domaem i inozemnom tritu;
5.1.2. Provedba strategije RERA - Osnovan Centar za upravljanje brandom 500.000,00 kn
brendiranja upanije S.D.
- Osmiljen program pod nazivom Volim Dalmaciju
- Odreeni ambasadori branda
5.2. Promocija 5.2.1. Razvoj investicijskog RERA - Poveana svijest o potrebi stvaranja prijateljskog okruenja za in- 300.000,00 kn
gospodarskih okruenja i podrka S.D. vestitore
potencijala investitorima
- Izraena marketinka strategija
- Izraena studija o promociji razvojnih mogunosti upanije
- Predstavljene mogunosti ulaganja u SD u inozemstvu
5.2.2. Promocija Dalmacije TZ SD - Povean broj novih oblika ponuda; 11.000.000,00 kn
kao turistike regije
- Izraen program za cjelogodinju turistiku sezonu
5.2.3. Promocija odrivog RERA - Pojaana svijest o ulozi i znaaju kulturnog i povijesnog naslijea 250.000,00 kn
koritenja i ouvanja S.D. i kulture openito
kulturne batine
- Izraena analiza potrebe osnivanja kulturne agencije
- Osmiljeni novi oblici promocije kulture
- Povean broj zatiene nematerijalne kulturne batine
5.2.4. Ouvanje bioloke i RERA - Izraen plan aktivnosti 250.000,00 kn
krajobrazne raznolikosti S.D.
- Potaknuti razvojni projekti u cilju gospodarskog koritenja prepo-
znatljivih biolokih i krajobraznih vrijednosti
DODATAK IV:
KOMUNIKACIJSKA STRATEGIJA
265
- uspostavit e se sistem praenja i auriranja informacija kako bi bile u tijeku s vremenom i
potencijalnim promjenama situacije.
Komunikacijska strategija osigurava odranje naela partnerstva uspostavljenog prilikom
izrade
upanijske razvojne strategije koje podrazumijeva koritenje svih potrebnih komunikacijskih
kanala alata kako bi se osigurala potpuna informiranost ukljuenih strana o daljnjim aktivnostima
i napretku to omoguava odravanje partnerskih odnosa.
Komunikacijska strategija istie potrebu osiguranja jednakog pristupa informacijama za
sve to ukljuuje koritenje razliitih komunikacijskih modula . To podrazumijeva dostupnost
materijala u razliitim formatima ime se jami pravo informacija za opu javnost.
Razine komunikacije
Mjere informiranja, promidbe i vidljivosti imaju stalnu ulogu od usvajanja RS u podizanju
svijesti i prepoznatljivosti lokalnog i regionalnog razvoja openito i posebnih mogunosti
financiranja razvojnih projekata.
Komunikacijska strategija na razini upanije, a u svrhu ispunjavanja prethodno navedenih
ciljeva, te usklaenosti sa Strategijom regionalnog razvoja dijelo se na tri razine:
1. Sredinja - nacionalna razina - Ministarstvo i Agencija za regionalni razvoj Republike
Hrvatske te ostala resorna tijela dravne uprave.
Ministarstvo je nositelj regionalnog razvoja u RH te je odgovorno za izradu i provoenje
Strategije regionalnog razvoja RH. Ministarstvo je zadueno za koordinaciju komunikacije i
promidbenih aktivnosti poduzetih od strane partnera. Ministarstvo usko surauje s ostalim
tijelima dravne uprave koja pridonose regionalnom razvoju u RH, te s regionalnim i lokalnim
inicijatorima i provoditeljima razvojnih projekata. ARR RH je u funkciji provedbenog tijela za
sve programe koje financira EU na podruju prekogranine i transnacionalne suradnje i njezina
je uloga kljuna u osiguravanju djelotvornog prijenosa informacija na sve institucije izravno
ukljuene u provedbu projekata usmjerenih prema postizanju ciljeva Strategije regionalnog
razvoja.
266
2. Regionalna razina - Partnerska vijea statistikih regija
Osnovni zadatak vijea prema komunikacijskoj strategiji je informiranje javnosti o radu
Partnerskih vijea statistikih regija, a odnosi se na definiranje zajednikih prioriteta jedinica
lokalne i regionalne samouprave na podruju statistike regije i predlaganja razvojnih projekata
na razini regija. Osim toga, prema naelima komunikacijske strategije, Partnersko vijee duno
je podizati svijest o vanosti provoenja i znaaja naela partnerstva temeljem kojeg su i osnovana
Partnerska vijea statistikih regija.
Javnost
ira javnost mora biti upoznata sa upanijskom razvojnom strategijom, njezinom vizijom,
ciljevima i prioritetima te rezultatima koji se ostvaruju kroz provedbu planiranih mjera. Matine
web stranice upanije biti e izvor svih relevantnih informacija o izradi i provedbi strategije.
Ujedno, itelji upanije moi e putem web stranica postavljati pitanja, komentare i prijedloge,
koji e se prosljeivati odgovornim osobama. Mediji e takoer imati vanu ulogu u prijenosu
informacija ciljanoj skupini, osobito kroz objavu u regionalnom i lokalnom tisku te putem
emisija i promidbi na radiju i televiziji.
Mediji
Mediji e se takoer koristiti kao komunikacijski kanali za prijenos informacija ne samo
iroj javnosti, nego i potencijalnim korisnicima. Komunikacija s medijima bit e proaktivna i
ukljuivat e priopenja za novinare, broure, letke i obavijesti za novinare.
267
Akcijski plan komunikacijske strategije
268
Vodee Trokovi
i izvori Vrijeme
Akcija Ciljana skupina Aktivnosti odgovorno Partneri
sredstava izvrenja
tijelo (HRK)
1. Jasno postaviti Javnost, mediji, Definirati identitet Strategije, grafiki dizajn, RERA S.D. SD 60.000,00 lipanj/srpanj
komunikacijsku ira zajednica izraditi i podijeliti promidbene materijale Proraun 2011.
strukturu koja e i potencijalni vezane uz Strategiju, imenovati osobu provedbu SD
pridonijeti irenju korisnici, partneri u komunikacijske strategije, osigurati kanale
i dostupnosti provedbi Strategije komunikacije s partnerima u provedbi Strategije
informacija koji e osigurati protok svjeih informacija vezanih
odreenih RS za regionalni razvoj i postizanje ciljeva, prioriteta i
mjera navedenih u Strategiji,
2. Pobuditi svijest o Javnost, mediji, U sklopu web stranice RERA S.D. i SD izraditi i RERA S.D. SD 10.000,00 2011.-2013.
politici regionalnog ira zajednica redovito aurirati dio koji se odnosi na informacije Proraun
razvoja i potencijalni o politici regionalnog razvoja RH te Kohezijske SD
korisnici, partneri u politike EU i drugih aktivnosti EU relevantnih za
provedbi Strategije upaniju
3. Predstavljanje Javnost, mediji, Jedna konferencija za novinare za predstavljanje RERA S.D. SD 60.000,00 2011.2013.
RS Splitsko- ira zajednica RS SD; tehnika organizacija sastanaka Proraun
dalmatinske i potencijalni Partnerskog vijea 2 sastanka godinje; okrugli SD
upanije korisnici, partneri u stol s aktualnim temama u okviru regionalnog
provedbi Strategije razvoja; tiskanje promotivnog materijala
4. Praenje i evaluacija Partneri u provedbi Redovita ocjena izvedbe promidbenih i RERA S.D. SD - 2011.2013.
implementacije Strategije komunikacijskih mjera
i promidbe
Komunikacijske
strategije i
pripadajueg
Akcijskog plana
DODATAK V:
KONZULTACIJSKI PROCES PRI IZRADI RS
1.) Radna skupina za izradu RS
S ciljem to bre i uinkovitije izrade ovog stratekog dokumenta, osnovana je operativna
radna skupina za aktivnosti na izradi upanijske razvojne strategije 2011.-2013. Radna skupina
broji 21 lana koji su aktivno sudjelovali u izradi strategije putem radnih sastanaka i komunikacije
elektronskom potom i telefonskim razgovorima. lanovi radne skupine su svojim strunim
znanjima operativno pratili izradu upanijske razvojne strategije i davali svoje prijedloge i
komentare u svim koracima izrade dokumenta.
lanovi operativne radne skupine za aktivnosti na izradi upanijske razvojne strategije
2011.-2013. Splitsko-dalmatinske upanije
1.) Visko Haladi, doupan Splitsko dalmatinske upanije
2.) Ivan Udovii, UO za gospodarstvo, razvitak i EU integracije, proelnik
3.) Mario Radevenji, UO za prostorno ureenje, proelnik
4.) Zdravko Omren, UO za prosvjetu, kulturu i port, proelnik
5.) Helena Bandalovi, UO za zdravstvo i socijalnu skrb, proelnica
6.) Mate Ivankovi, UO za pomorstvo i turizam, proelnik
7.) Marija Vukovi, UO za grad., komun., inf. i zat. okolia, proelnica
8.) Sanja Viculin, UO za proraun i financije, proelnica
9.) Niko Mri, Javna ustanova Zavod za prostorno ureenje, ravnatelj
10.) Anelka Vukovi, Ured upana
11.) Miroslav Deli, Hrvatski zavod za zapoljavanje, Podruna sluba Split, proelnik
12.) Goranka Kota, HGK, upanijska komora Split, Odsjek za meunarodne odnose,
voditelj odsjeka
13.) Miljenko Kardum, HOK, Obrtnika komora SD, predsjednik
14.) Vesna Ivi-imetin, Hrvatska udruga poslodavaca, Regionalni ured Split, direktorica
15.) Slobodan kopelja, Forum organizacija civilnog drutva Splitsko-dalmatinske upanije,
voditelj
16.) Radoslav Buani, Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Splitu, proelnik
17.) Leonardo Ljubii, Splitska razvojna agencija d.o.o., direktor
18.) Sreko Radni, RERA S.D.
19.) Mihaela Tomaevi, RERA S.D.
20.) Marija Vuica, RERA S.D.
21.) Ivana Grubii, RERA S.D.
269
2.) Sektorske podskupine za izradu RS
S ciljem to kvalitetnije izrade strategije, radna skupina je podijeljena na etiri (4) ira
tematska podruja te su sukladno tome osnovane etiri (4) sektorske podskupine. Podskupine
su sastavljene od lanova Radne skupine proirene za lanove za koje je ocjenjeno da bi
svojim znanjem i iskustvom bitno doprinijeli izradi Strategije te su pokazali volju i interes za
sudjelovanjem u cjelokupnom procesu.
270
III SKUPINA - DRUTVENE DJELATNOSTI, CIVILNO DRUTVO I KULTURNA
BATINA
1.) Helena Bandalovi, UO za zdravstvo i socijalnu skrb, proelnica
2.) Zdravko Omren, UO za prosvjetu, kulturu i port, proelnik
3.) Slobodan kopelja, Forum organizacija civilnog drutva Splitsko-dalmatinske upanije,
voditelj
4.) Radoslav Buani, Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Splitu, proelnik
5.) Zrinka Raduni, Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Splitu
6.) Ivana Grubii, RERA S.D.
7.) Ante Radovi, UO za prosvjetu, kulturu i port
8.) Meri Mareti, UO za prosvjetu, kulturu i port
9.) Ljubica Boban, UO za zdravstvo i socijalnu skrb
10.) Diana Lueti, UO za zdravstvo i socijalnu skrb
271
5.) Veljan Radojkovi, Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP)
6.) Dalibor Damjanovi (Grad Vis), zamjenica urica Plani (Grad Stari Grad)
7.) Ivica krpaca (Opina Selca), zamjenik Ante Rui (Opina olta)
8.) Josip Leina (Opina Runovii), zamjenik Boo ubi (Opina Cista Provo)
9.) Ivica Glavan (Grad Sinj), zamjenik Ivica Perkovi (Opina Otok)
10.) Ante Gapar, zamjenik Mirko Vrcan (Grad Vrgorac)
11.) Ljiljana Vueti (Grad Split), zamjenik Leonardo Ljubii (Razvojna agencija grada
Splita)
12.) Ante Bili, zamjenik Pero Maravi (Grad Trogir)
13.) Marko Oi-Bebek, zamjenik Hrvoje Peji (Grad Makarska)
14.) Josip Berket, zamjenik Marinko Kovaev (Grad Katela)
15.) Dijana Petkovi, zamjenik Miroslav Mikovi (Grad Solin)
16.) Mijo Mimica, zamjenik eki Stani (Grad Omi)
17.) Tomislav Urli, zamjenik Stjepan Vela (Opina Podgora)
18.) Dalibor Uki (Opina Primorski Dolac), zamjenik Stipe Rogoi (Opina Dugopolje)
19.) Vesna Ivi-imetin, zamjenica ana Plazibat (Hrvatska udruga poslodavaca, Regionalni
ured Split)
20.) Miljenko Kardum, zamjenik Ivan Gotovac (HOK, Obrtnika komora SD)
21.) Goranka Kota, zamjenica Ivona Lui (HGK, upanijska komora Split)
22.) Jozo Mari, zamjenik Zvonko egvi (Hrvatska udruga sindikata, Regionalni ured Split)
23.) Mili Razovi, zamjenica Jurana Batovanja (Turistika zajednica Splitsko dalmatinske
upanije)
24.) Danica Tadin, zamjenik arko Kovai (Hrvatska poljoprivredna komora)
25.) Slavko Perica, zamjenik Lovre Buan (Institut za jadranske kulture i melioraciju kra)
26.) Renato Jeroni, zamjenik Ivica Radoevi (Hrvatski zavod za zapoljavanje, Podruna
sluba Split)
27.) Miroslav arija, zamjenica Gordana okota (Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje,
Podruni ured Split)
28.) Anelko Drnas, zamjenica Irina Putica (Hrvatske vode)
29.) Dragica aja, zamjenica Ankica Komadina (Hrvatske ume)
30.) Radoslav Buani, zamjenica Zrinka Raduni (Ministarstvo kulture, Konzervatorski
odjel u Splitu)
31.) Zlatko Jeli, zamjenik Damir Vuii (Cemex d.d.)
32.) Davor Karnini, zamjenica Lada Karnini (Trenton d.o.o)
33.) Slobodan kopelja, zamjenica Nives Ivelja (udruga Mi)
34.) Maja Dvornik, zamjenica Mirjana Kuer (udruga Domine)
272
35.) Zrinka Jakl, zamjenica Gabrijela Meduni-Orli (udruga Sunce)
36.) Alojzije upraha, zamjenik Goran Kursar (Zajednica portskih saveza i udruga
Splitsko-dalmatinske upanije)
37.) Sven Gotovac, zamjenik Eugen Mudni (Fakultet elektrotehnike, strojarstva i
brodogradnje -FESB)
38.) Maja Fredotovi, zamjenica Lidija Petri (Ekonomski fakultet Split -EFST)
39.) Ivica Vea, zamjenik Ante agalj (Udruga brodograevni klaster)
40.) Stipe ogelja, zamjenik Ivan Bogdan (Savjet mladih SD).
273
5. SASTANAK 25. svibnja, 2011. g.
- Diskusija o financijskom okviru utemeljenom na razradi mjera, ali i o dijelovima analize
stanja i SWOT analize.
II. SKUPINA - Prirodni resursi, infrastruktura, zatita okolia i obnovljivi izvori energije
1. sastanak u tijeku definiranja problema i potreba
2. sastanak tijekom razrade mjera
3. sastanak za konano definiranje mjera
274
IV. SKUPINA - Upravljanje razvojem, upravljanje ljudskim resursima, meunarodna
suradnja i prostorno planiranje
1. sastanak u tijeku definiranja problema i potreba
2. sastanak tijekom razrade mjera
Prilikom izrade Financijskog okvira RS-a u oujku i svibnju odrana su i dva sastanaka s
UO-om za proraun i financije SD.
275
DODATAK VI:
POLITIKA UPANIJE PREMA POSEBNIM
PODRUJIMA
1.) Potpomognuta podruja prema starom modelu kategorizacije
A) Zakonom o podrujima od posebne dravne skrbi utvruju se podruja o kojima
Republika Hrvatska posebno skrbi i poticajne mjere za njihovu obnovu i razvoj.
U prvu skupinu podruja posebne dravne skrbi (PPDS), definiranu prema kriteriju okolnosti
nastalih zbog stanja okupiranosti i posljedica agresije na RH svrstano je u cijelosti podruje grada
Vrlike, te opine Hrvace. Treoj skupini PPDS-a temeljem ekonomskih, socijalnih i demografskih
kriterija pripadaju opine Cista Provo, Proloac, Leevica, Lokviii, Otok, Runovii, Zagvozd
i Prgomet.
B) Status brdsko-planinskog podruja na podruju Splitsko-dalmatinske upanije u smislu
Zakona o brdsko-planinskim podrujima ostvaruju gradovi: Imotski, Sinj, Trilj i Vrgorac te
opine: Dicmo, Klis, Lovre, Mu, Podbablje, Primorski Dolac, i estanovac.
C) Zakon o otocima temelji se na naelima Nacionalnog programa razvitka otoka i njime
se ureuje upravljanje otonim razvojem na dravnoj i upanijskoj razini te na razini gradova,
odnosno opina. Otoci se glede demografskog stanja i gospodarske razvijenosti razvrstavaju u
dvije skupine.
- U prvoj skupini su sljedei nerazvijeni i nedovoljno razvijeni nastanjeni ili povremeno
nastanjeni otoci u Splitsko-dalmatinskoj upaniji: Veli i Mali Drvenik, edro, Vis i Bievo.
- U drugoj su skupini su sljedei nastanjeni otoci u Splitsko-dalmatinskoj upaniji: Bra,
Hvar, olta i iovo.
Programi odrivog razvitka otoka su temeljni razvojni dokumenti otoka i otonih skupina,
koji se donose na razdoblje od pet godina. Programima se odreuju razvojna opredjeljenja i
ciljevi, te poslovi i zadaci koje provoditelji programa ostvaruju u svrhu ostvarenja tih opredjeljenja
i ciljeva.
Temeljem Zakona o otocima, te temeljem Pravilnika o sastavu i zadaama povjerenstva za
otoke, Splitsko dalmatinska upanija je 2006.g. osnovala Povjerenstvo za otoke. Povjerenstvo
sudjeluje u izradi i provedbi Dravnih programa razvitka otoka, te prati provedbu Programa
odrivog razvitka otoka. Povjerenstvo daje miljenje o kreditnim zahtjevima otonih ulagaa uz
povlatene uvjete podnesenih Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak.
Radi usklaivanja provedbe Nacionalnoga programa, pri Ministarstvu mora, turizma,
prometa i razvitka osniva se 2004.g. Otono vijee koje daje miljenje i prijedloge u postupku
donoenja Dravnih programa razvitka otoka, razmatra i daje miljenje na prijedlog Otonog
godinjeg programa i o tome izvjeuje Vladu Republike Hrvatske najmanje jedanput godinje.
Predstavnici Splitsko-dalmatinske upanije u Otonom vijeu su tri lana sa otoka Braa, Hvara
i Visa.
276
2.) Novi model definiranja potpomognutih podruja
Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva izradilo je novi model
definiranja potpomognutih podruja na razini Hrvatske koji se bazira na indeksu razvijenosti.
Prema Zakonu o regionalnom razvoju, status potpomognutih podruja dodijelit e se onim
upanijama koje su svrstane u 1. skupinu, odnosno jedinicama lokalne samouprave koje
spadaju u 1. i 2. skupinu.
Sukladno Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave prema
stupnju razvijenosti (NN 89/10) kriterije za stjecanje statusa potpomognutih podruja ispunjava
vei broj lokalnih jedinica s podruja upanije:
- kriterije za I. skupinu jedinica lokalne samouprave ija je vrijednost indeksa razvijenosti
manja od 50% prosjeka RH ispunjava samo jedna opina: Cista Provo.
- kriterije za II. skupinu jedinica lokalne samouprave ija je vrijednost indeksa razvijenosti
izmeu 50% i 75% prosjeka RH ispunjavaju: Zagvozd, Proloac, Runovii, Lokviii, Leevica,
Podbablje, estanovac, Trilj, Zmijavci, Lovre, Otok, Imotski, Prgomet, Vrlika i Vrgorac.
Ostale jedinice koje nisu ispunile kriterije za status potpomognutog podruja su razvrstane u
III., IV. i V. skupinu, ovisno o vrijednosti indeksa razvijenosti.
- u III. skupinu jedinica lokalne samouprave ija je vrijednost indeksa razvijenosti izmeu
75% i 100% prosjeka Republike Hrvatske, spadaju slijedee JLS: Hrvace, Marina, Komia, Mu,
Primorski Dolac, Sinj, Selca, Suuraj, Seget, Dugi Rat, Gradac, Klis, Dicmo, Omi, Puia,
Katela, Podgora, Podstrana, Vis, Jelsa, Postira, Baka Voda i Nereia.
- u IV. skupinu jedinica lokalne samouprave ija je vrijednost indeksa razvijenosti izmeu
100% i 125% prosjeka Republike Hrvatske, meu kojima su sljedee JLS SD upanije: Stari
Grad, Trogir, Tuepi, Milna, Brela, olta, Okrug, Makarska, Solin, Split, Supetar i Hvar.
- V. skupinu jedinica lokalne samouprave ija je vrijednost indeksa razvijenosti vea od 125%
prosjeka Republike Hrvatske, u koju upadaju sljedee JLS SD upanije: Zadvarje, Bol, Sutivan
i Dugopolje.
Prema lanku 29. Zakona o regionalnom razvoju jedinica lokalne odnosno podrune
(regionalne) samouprave koja sukladno lanku 23. stavku 2. Zakona ne ispunjava uvjete za
zadravanje statusa potpomognutog podruja zadrava taj status najdalje do isteka godine od
dana donoenja odluke o razvrstavanju iz l. 22. ovog Zakona (dakle do 15. srpnja 2011.g.).
Sukladno gore navedenom lanku, jedinice lokalne samouprave koje gube status potpomognutog
podruja u SD su: opine Hrvace, Dicmo, Klis, Mu, Primorski Dolac te grad Sinj.
Na NUTS2 razini Jadranska Hrvatska, Splitsko dalmatinska upanija zajedno sa Zadarskom
upanijom spada u II. skupinu (indeks razvijenosti izmeu 75% i 100% RH prosjeka), dok
Primorsko goranska i Istarska upanija spadaju u IV. skupinu najrazvijenijih upanija (indeks
razvijenosti iznad 125% prosjeka RH), Dubrovako neretvanska u III. skupinu (indeks izmeu
100 i 125% prosjeka RH), a ibensko kninska i Liko senjska upanija pripadaju u potpomognuta
podruja budui da upadaju u I. skupinu prema indeksu razvijenosti (manje od 75% prosjeka
RH).
Meutim, budui da novi zakon o potpomognutim podrujima jo uvijek nije usvojen, ostaje
nejasno s kojim e se tono mjerama poticati razvitak novih potpomognutih podruja. Dok
novi zakon ne bude donesen, i dalje na snazi ostaju postojea zakonska rjeenja.
Prema Strategiji regionalnog razvoja RH, planiraju se i promjene u sustavu financiranja
277
prorauna lokalnih jedinica na potpomognutim podrujima, pri emu se navodi primjena
novog modela fiskalnog poravnanja. Novi model primjenjivat e se na sve jedinice lokalne i
regionalne (podrune) samouprave, bez obzira pripadaju li potpomognutim podrujima ili ne.
Temeljni kriterij za dodjelu pomoi bi trebalo biti odstupanje lokalnog odnosno upanijskog
prorauna od ciljane razine izvornih prihoda po stanovniku. Sve jedinice ispod ciljane razine
imale bi pravo na okvirni iznos pomoi iz dravnog prorauna, i to u iznosu koji e im omoguiti
dostizanje ciljane razine izvornih proraunskih prihoda po stanovniku, neovisno o tome radi li se
o potpomognutim podrujima ili ne48. Meutim, dok se predloeni model na usvoji i dalje vrijedi
postojei sustav dotacija i ostalih povoljnosti za lokalne jedinice na sadanjim potpomognutim
podrujima.
48
Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske, 2011. 2013., Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga
gospodarstva, svibanj 2010., verzija 1.0., str. 78.
278
DODATAK VII:
FINANCIJSKI OKVIR RS NA RAZINI MJERA
Javna
up. Dr. Fondovi
Mjera Vrijednost JLS poduzea Ostalo
proraun proraun EU
i ustanove
1.1.1. Poticanje
inovacija i
8.700.000,00 5% 5% 60% 0% 0% 30%
koritenja znanja u
gospodarstvu
1.1.2. Razvoj
tehnoloke 91.087.504,00 18% 13% 0% 0% 0% 69%
infrastrukture
1.1.3. Stvaranje
povoljnog
financijskog 110.000.000,00 15% 40% 10% 5% 30% 0%
okruenja za razvoj
poduzetnitva
1.1.4. Razvoj
1.800.000,00 33% 11% 56% 0% 0% 0%
klastera
1.1. Stvaranje
konkurentnog 211.587.504,00
gospodarstva 16% 27% 8% 2% 16% 31%
temeljenog na
znanju
1.2.1. Jaanje
potpornih
7.300.000,00 15% 0% 65% 20% 0% 0%
institucija za razvoj
poduzetnitva
1.2.2. Razvoj
120.000.000,00 10% 30% 10% 5% 35% 10%
poduzetnikih zona
1.2.3. Poticaji za
4.500.000,00 75% 0% 0% 25% 0% 0%
privlaenje ulaganja
1.2.4. Jaanje
kapaciteta za 8.500.000,00 40% 25% 35% 0% 0% 0%
privlaenje ulaganja
1.2. Jaanje
poduzetnike
140.300.000,00 14% 27% 14% 6% 30% 9%
infrastrukture i
privlaenje ulaganja
1.3.1.
Unaprjeenje
turistikih 17.900.000,00 30% 10% 50% 0% 10% 0%
programa i
proizvoda
279
1.3.2. Poboljanje
turistike 19.300.000,00 30% 15% 45% 0% 10% 0%
infrastrukture
1.3.3.
Unaprjeenje 45.000.000,00 5% 20% 10% 0% 25% 40%
nautikog turizma
1.3. Razvoj turizma 82.200.000,00 16% 17% 27% 0% 18% 22%
1.4.1.Konkurentan
i odriv
poljoprivredno 155.000.000,00 15% 30% 45% 5% 0% 5%
prehrambeni i
ribarski sektor
1.4.2. Vrednovanje
i unaprjeenje
proizvodnje
poljoprivrednih
proizvoda s
posebnim 13.000.000,00 30% 10% 45% 10% 0% 5%
naglaskom na
autohtonim
sortama,
pasminama i eko-
proizvodnji
1.4.3. Potpora
udruivanju u
poljoprivredi,
lovstvu, ribarstvu,
3.800.000,00 15% 75% 10% 0% 0% 0%
marikulturi i
jaanje kapaciteta
postojeih zadruga
i udruga
1.4.Razvoj
poljoprivrede,
171.800.000,00 16% 30% 44% 5% 0% 5%
lovstva, ribarstva i
marikulture
1.5.1. Jaanje
1.760.000,00 11% 0% 60% 0% 0% 29%
lokalne zajednice
1.5.2.Odrivi
razvoj ruralnog
podruja kroz 113.000.000,00 5% 15% 50% 30% 0% 0%
poboljanje uvjeta
ivota i rada
1.5. Razvoj
114.760.000,00 5% 15% 50% 30% 0% 0%
ruralnog podruja
2.1.1. Razvoj
1.190.000.000,00 0% 42% 7% 18% 33% 0%
cestovnog sustava
280
2.1.2. Razvoj luke
infrastrukture
i poboljanje 129.850.000,00 10% 10% 25% 25% 30% 0%
kvalitete morskog
prijevoza
2.1.3. Razvoj
90.000.000,00 0% 10% 0% 0% 90% 0%
zranog prometa
2.1.4. Poboljanje
kvalitete
10.820.000,00 0% 0% 0% 0% 100% 0%
eljeznikog
prijevoza
2.1.5. Razvoj
multimodalnog 10.400.000,00 25% 30% 15% 0% 30% 0%
transporta
2.1. Podizanje
kvalitete prometne 1.431.070.000,00 1% 37% 8% 17% 37% 0%
infrastrukture
2.2.1. Podizanje
kvalitete
220.000.000,00 10% 15% 50% 5% 20% 0%
vodoopskrbnog
sustava
2.2.2. Podizanje
kvalitete sustava 300.000.000,00 10% 10% 40% 10% 30% 0%
odvodnje
2.2.3. Izgradnja
i unaprjeenje
sustava 80.000.000,00 15% 0% 65% 0% 20% 0%
gospodarenja
otpadom
2.2. Podizanje
kvalitete
600.000.000,00 11% 10% 47% 7% 25% 0%
komunalne
infrastrukture
2.3.1. Poboljanje
kvalitete opskrbe
333.000.000,00 0% 0% 0% 0% 100% 0%
elektrinom
energijom
2.3.2. Potpora
proizvodnji energije
138.750.000,00 4% 4% 15% 1% 18% 58%
iz obnovljivih
izvora
2.3.3. Razvoj
plinofikacijskog 185.000.000,00 0,22% 0% 0% 0% 0% 99,78%
sustava
281
2.3.4. Poticanje
energetske
uinkovitosti 166.500.000,00 11% 22% 24% 13% 12% 18%
u javnom i
privatnom sektoru
2.3.5. Jaanje
kapaciteta
za koritenje
obnovljivih izvora 11.100.000,00 20% 13% 67% 0% 0% 0%
energije i poticanje
energetske
uinkovitosti
2.3. Poboljanje
energetskog
sustava, koritenje
obnovljivih 834.350.000,00
3% 5% 8% 3% 45% 36%
izvora energije
i promicanje
energetske
uinkovitosti
2.4.1. Vrednovanje,
13.730.000,00
zatita i ouvanje
35% 0% 55% 0% 5% 5%
prirodnih
vrijednosti
2.4.2. Razvoj
sustava praenja
3.000.000,00 50% 0% 50% 0% 0% 0%
stanja prirode i
okolia
2.4.3. Razvoj
sustava zatite i 50.000.000,00 4% 4% 85% 3,6% 3,2% 0,2%
spaavanja
2.4. Zatita prirode
66.730.000,00 13% 3% 77% 3% 3% 1%
i okolia
3.1.1. Usklaivanje
obrazovnih
programa s 6.000.000,00 5% 0% 85% 0% 10% 0%
potrebama
gospodarstva
3.1.2. Razvoj
programa
6.000.000,00 5% 0% 85% 0% 10% 0%
cjeloivotnog
uenja
3.1.3. Razvoj
9.000.000,00 30% 50% 0% 20% 0% 0%
trita rada
3.1. Razvoj
ljudskih resursa
21.000.000,00 16% 22% 49% 9% 6% 0%
i poveanje
zapoljivosti
282
3.2.1. Poboljanje
uvjeta i kvalitete
3.600.000,00 17% 28% 55% 0% 0% 0%
rada u institucijama
socijalne skrbi
3.2.2. Briga za
ranjive drutvene 32.511.048,00 39,0% 39,0% 20,5% 0% 0% 1,5%
skupine
3.2.3. Poboljanje
uvjeta za razvoj 16.581.000,00 65% 0% 35% 0% 0% 0%
portske kulture
3.2.4. Provedba
upanijskog
4.000.000,00 15% 30% 50% 5% 0% 0%
programa
djelovanja za mlade
3.2.5. Poboljanje
skrbi za osobe tree 11.298.000,00 30% 35% 35% 0% 0% 0%
ivotne dobi
3.2. Jaanje
kvalitete ivota i 67.990.048,00 41% 28% 30% 0% 0% 1%
socijalne kohezije
3.3.1. Poboljanje
uvjeta za uenje 112.451.000,00
i kvalitete rada 19% 38% 14% 29% 0% 0%
u obrazovnim
institucijama
3.3.2. Poboljanje
uvjeta i 32.118.000,00
kvalitete rada u 3% 0% 0% 97% 0% 0%
predkolskim
institucijama
3.3. Razvoj
sustava odgoja i 144.569.000,00 15% 30% 11% 44% 0% 0%
obrazovanja
3.4.1. Poboljanje
uvjeta i 118.000.000,00
kvalitete rada 16% 49% 20% 15% 0% 0%
u zdravstvenim
ustanovama
3.4.2.
Unaprjeenje
8.000.000,00 75% 0% 25% 0% 0% 0%
zdravlja
stanovnitva
3.4. Poboljanje
126.000.000,00
kvalitete
19% 46% 21% 14% 0% 0%
zdravstvenog
sustava
283
3.5.1. Vrednovanje
i poticanje
22.843.000,00 22% 60% 18% 0% 0% 0%
kulturnog
stvaralatva
3.5.2. Poboljanje
uvjeta za rad
kulturnih 9.287.500,00 38% 40% 22% 0% 0% 0%
institucija i
organizacija
3.5.3. Ouvanje i
odrivo koritenje 75.300.000,00 8% 52% 40% 0% 0% 0%
kulturne batine
3.5. Razvoj
kulturnih sadraja
te ouvanje i 107.430.500,00 13% 53% 34% 0% 0% 0%
odrivo koritenje
kulturne batine
4.1.1. Razvoj
sustava stratekog 1.000.000,00 100% 0% 0% 0% 0% 0%
planiranja
4.1.2. Uspostava
sustava praenja
kvalitete rada
1.000.000,00 100% 0% 0% 0% 0% 0%
upravnih tijela
i proraunskih
korisnika
4.1.3. Razvoj
elektronikog
informacijsko-
dokumentacijskog 2.000.000,00 50% 0% 50% 0% 0% 0%
sustava lokalne
i regionalne
samouprave
4.1.4. Jaanje
ljudskih potencijala 1.250.000,00 30% 0% 70% 0% 0% 0%
u javnom sektoru
4.1.5. Pruanje
financijske i
strune potpore
za pripremu i
13.000.000,00 80% 20% 0% 0% 0% 0%
provedbu razvojnih
projekata od
posebnog interesa
za upaniju
4.1.6. Poboljanje
upravljanja
3.500.000,00 100% 0% 0% 0% 0% 0%
pomorskim
dobrom
284
4.1. Poboljanje
kvalitete
upravljanja lokalne 21.750.000,00 79% 12% 9% 0% 0% 0%
i regionalne
samouprave
4.2.1. Izrada i
provedba programa
70.000,00 100% 0% 0% 0% 0% 0%
suradnje civilnog
drutva i SD-
4.2.2. Uinkovito
financiranje rada 70.000,00 100% 0% 0% 0% 0% 0%
civilnog drutva
4.2.3. Promicanje
sustavnog dijaloga
i suradnje izmeu
javnog, civilnog
i gospodarskog
sektora
4.2. Razvoj
partnerstva meu 140.000,00 100% 0% 0% 0% 0% 0%
dionicima razvoja
4.3.1.
Unaprjeenje
prekogranine
2.200.000,00 80% 0% 20% 0% 0% 0%
i meunarodne
suradnje s drugim
regijama
4.3.2. Aktivno
sudjelovanje u radu
600.000,00 100% 0% 0% 0% 0% 0%
meunarodnih
organizacija i tijela
4. 3. Jaanje
meunarodne 2.800.000,00 84% 0% 16% 0% 0% 0%
suradnje
5.1.1. Promicanje
kulturnih i
drugih sadraja
koji naglaavaju 1.500.000,00 10% 10% 70% 0% 0% 10%
specifinosti
i vrijednosti s
prostora upanije
5.1.2. Provedba
strategije
2.000.000,00 25% 0% 25% 10% 25% 15%
brendiranja
upanije
5.1. Jaanje
regionalnog 3.500.000,00 19% 4% 44% 6% 14% 13%
identiteta
285
5.2.1. Razvoj
investicijskog 1.000.000,00 60% 0% 40% 0% 0% 0%
okruenja
5.2.2. Promocija
Dalmacije kao 18.000.000,00 15% 0% 0% 0% 85% 0%
turistike regije
5.2.3. Promocija
odrivog koritenja
750.000,00 50% 0% 50% 0% 0% 0%
i ouvanja kulturne
batine
5.2.4. Promocija
potrebe za
ouvanje bioloke 750.000,00 50% 10% 30% 0% 0% 10%
i krajobrazne
raznolikosti
5.2. Promocija
gospodarskih 20.500.000,00 20% 0% 5% 75% 0% 0%
potencijala
286
DODATAK VIII:
REZULTATI PROVOENJA REGIONALNOG
OPERATIVNOG PROGRAMA
upanijska skuptina Splitsko-dalmatinske upanije (SD) na svojoj 7. sjednici odranoj
dana 5. lipnja 2006. godine donijela je Odluku o donoenju Regionalnog operativnog programa
Splitsko-dalmatinske upanije (Slubeni glasnik Splitsko-dalmatinske upanije br. 7./06.).
Donoenjem Regionalnog operativnog programa (ROP) Splitsko-dalmatinska upanija dobila je
vaan razvojni dokument koji je, istodobno, preduvjet za koritenje sredstava iz pretpristupnih,
a nakon to Hrvatska postane punopravni lan Europske unije, i iz strukturnih fondova EU.
Regionalni operativni program je integralni drutveni i gospodarski okvir za razvoj Splitsko-
dalmatinske upanije u razdoblju 2006.-2013. godina, te predstavlja osnovu za uspostavu
dinaminog, uravnoteenog i konkurentnog, na znanju utemeljenog gospodarstva.
Sukladno poglavlju VI. ROP-a: SUDIONICI ROP-a, METODOLOGIJA I PROVEDBA
propisano je utemeljenje provedbenih tijela: Zbog uinkovite provedbe ROP-a upanija e formirati
Regionalni partnerski odbor (RPO) u koji e imenovati predstavnike svih zainteresiranih strana.
Osim RPO-a upanija e imenovati i Jedinicu za upravljanje programom koja e biti sastavljena od
strunjaka iz struktura upanije.
upanijsko poglavarstvo Splitsko-dalmatinske upanije na 40. sjednici, odranoj 16.
svibnja 2007. godine, donijelo je Rjeenje o imenovanju Jedinice za upravljanje ROP-om, a za
predsjednika je imenovan upan g. Ante Sanader. Glavne zadae JUP-a su:
- opa koordinacija provedbe programa i pojedinih projekata;
- nadziranje provedbe programa;
- revizija i auriranje ROP-a;
- koordinacija i njega partnerstva za regionalni razvoj te
- privlaenje dodatnih financijskih sredstava za provedbu ROP-a.
upanijska skuptina na 19. sjednici, odranoj dana 03. travnja 2007. godine, donijela je
Rjeenje o imenovanju lanova Regionalnog partnerskog odbora iz redova upanijske skuptine,
dunosnici i strunjaci zaposleni u upaniji, predstavnici JLS te lanovi izabrani po javnom
pozivu (ukupno 42 lana). Regionalni partnerski odbor ima savjetodavnu ulogu. Njegove se
preporuke trebaju uvaavati tijekom svih aktivnosti vezanih za provedbu ROP-a. Revizija ili
auriranje ROP-a treba biti ostvareno kroz savjetovanje s RPO.
U sklopu provedbenih mjera ROP-a Poglavarstvo Splitsko-dalmatinske upanije i RERA
S.D., dana 26. lipnja 2007. godine u dnevniku Slobodna Dalmacija, objavili su prvi Javni poziv
za iskazivanje interesa za prijavljivanje razvojnih projekata za mreu projekta ROP-a. Kao rok za
dostavu prijedloga odreen je 15. listopada 2007. godine. Uz sam tekst Javnog poziva priloen
je i Obrazac za prijavu. Koriten je standardni obrazac za prijavu, koji se usklaen sa ostalim
upanijama odnosno nadlenim Ministarstvom.
Javni poziv je izazvao golemi interes potencijalnih investitora, a u propisanom roku RERA
S.D. zaprimila je 170 projekta i projektnih ideja. Prijavljeni prijedlozi projekata razvrstani su po
ciljevima ROP-a, kao na slici.
287
Slika 25: Distribucija prijava prema ciljevima ROP-a
DISTRIBUCIJA PRIJAVA PREMA CILJEVIMA
8% Cilj 1.
28%
26% Cilj 2.
Cilj 3
Cilj 4.
38%
Na temelju obraenih prijava moe se uoiti da meu predloenim projektima ili projektnim
idejama dominiraju oni koji su razvrstani prema Cilju 2. (Razvoj u prostoru i fizika infrastruktura
.). Na drugom mjestu su projekti i projektne ideje Cilja 1. (Konkurentno, diversificirano,
tehnoloki napredno ...). Na treem mjestu su projekti i projektne ideje Cilja 3. (Razvoj
ljudskih resursa .). Na posljednjem mjestu su projekti i projektne ideje Cilja 4. (Kvalitetna
institucionalna infrastruktura ).
Prvi cilj, Konkurentno, diversificirano, tehnoloki napredno i socio-ekoloki odrivo gospodarstvo
usmjereno rastu drutvenog standarda lokalnog stanovnitva prijavljena su 49 projektna prijedloga.
Od toga je evaluirano, nakon prve eliminacije, ukupno 17 prijedloga.
Drugi cilj, Razvoj u prostoru i fizika infrastruktura u suglasju s potrebama stanovnitva i
gospodarstva uz ouvanje i zatitu okolia, prijavljeno je 65 projektna prijedloga, od kojih je
evaluirano 27.
Trei cilj, Razvoj ljudskih resursa, podizanje razine zaposlenosti i socijalne kohezije uz opi rast
drutvenog standarda, privukao je 41 projektnih prijedloga, od kojih je evaluirano 18.
etvrti cilj, Kvalitetna institucionalna infrastruktura, aktivno civilno drutvo i jaanje
partnerstva svih sudionika razvojnog procesa u regiji, prijavljeno je 14 projektnih ideja, od kojih
je evaluirano 10.
Analiza pristiglih prijava ukazala je na sljedee:
1.) Prijave u veini sluajeva nisu bile kompletne (nisu jasno identificirane razvojne strategije
i programi u koje se projekt uklapa; izvori financiranja nisu definirani; nedostaju partnerske
institucije i sl.)
2.) Subjektima koji su se odazvali Javnom pozivu, u veini sluajeva, nije bila sasvim jasna
svrha poziva; stoga su prijavljeni projekti koji ne mogu, iz raznih razloga, aplicirati na europske
i/ili druge fondove. S druge strane, prijavljeni su projekti koji su daleko od faze realizacije, pa se
trae sredstva za razradu dokumentacije, planova i sl. Nadalje, prijavljeni su projekti koji su ve u
fazi realizacije koji ne mogu biti predmetom financiranja. Iz navedenih razloga, veina pristiglih
prijava morala je biti odbaena kao nepotpuna ili neodgovarajua.
3.) Javni poziv je nedvojbeno ukazao na relativno nisku razinu educiranosti gospodarskih
subjekata, ali i lokalnih samouprava o ciljevima i nainima financiranja od strane EU. Ovo se
moe smatrati i jednom od osnovnih prepreka za uspjeh daljnjih javnih poziva.
4.) Indikativno je da su najbolje pripremljene prijave stigle su iz neprofitnog sektora.
288
Evaluacija projekata bazirala se na nekoliko osnovnih kriterija:
1.) Uklapanje projekta u ciljeve i prioritete ROP-a, kao i ostalih relevantnih razvojnih
strategija i programa na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini;
2.) Transparentnosti projekta u smislu financiranja, menadmenta i rezultata, te
3.) Odrivosti projekta nakon prestanka sufinanciranja.
Projekti koji nisu zadovoljili ove kriterije eliminirani su iz postupka evaluacije. Kriteriji
evaluacije sadrani su u samom dokumentu ROP-a.
Na temelju provedenog javnog poziva i evaluacije pristiglih projekata upanijsko poglavarstvo
Splitsko-dalmatinske upanije na 68 sjedini odranoj 5. prosinca 2008. godine donijelo je
odluku o sufinanciranju izrade projektne dokumentacije za est projekata u ukupnom iznosu od
500.000,00 kuna. Sredstva su rasporeena za sljedee projekte:
Programski sustav za odreivanje elektromagnetskih polja u ljudskom okoliu. Korisnik
sredstava: FESB Split. Visina sredstava: 80.000,00 kuna.
AdriaGis More u Mrei. Korisnik sredstva: FESB Split. Visina sredstava: 55.000,00 kuna.
Plan upravljanja i odrivog razvoja povijesne jezgre Grda Trogira. Korisnik sredstava: Grad
Trogir. Visina sredstava: 100.000,00 kuna.
Osnivanje Meunarodne hidrografske akademije. Korisnik sredstava: Hrvatski hidrografski
institut. Visina sredstva: 120.000,00 kuna.
Zaviajna batina komparativna prednost odrivog razvoja Zabiokovlja. Korisnik sredstava:
Udruga za ouvanje zaviajne batine Slivno. Visina sredstava: 70.000,00 kuna.
Optimizacijski model ureaja za konverziju energije valova. Korisnik sredstava: FESB Split.
Iznos sredstava: 75.000,00 kuna.
Od ukupno rasporeenih sredstava jedino Grad Trogir nije iskoristio alocirana sredstva, a
svi ostali korisnici su iskoristili rasporeena sredstva i prijavili svoje projekte na natjeaje za
EU pretpristupne fondove, koji su raspisani tijekom etvrtog tromjeseja 2009. godine (u
dosadanjem tijeku projekt br. 6. je rangiran meu 10 projekata prihvatljivih za realizaciju u
okviru FP7 projekta, a temeljem zavrne evaluacije i raspoloivih sredstava financirano je samo
prvih 5 projekata unutar kojih nije na projekt).
Aktualni programi sastoje se od subvencioniranja kamata na poduzetnike kredite
(Program lokalni projekti razvitka Poduzetnik), jamstva (Regionalni jamstveni instrumenti),
poticanja izgradnje poduzetnike infrastrukture (Program poticanja poduzetnikih zona u
SD), kreditiranja poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava i agroturizma (Fond za razvitak
poljoprivrede i agroturizma) i druge programe.
Svi programi realiziraju se u suradnji s nadlenim ministarstvima, Fondom za regionalni razvoj
RH, jedinicama lokalne samouprave, poslovnim bankama, javnim i komunalnim poduzeima,
obrtnicima, malim i srednjim poduzetnicima te obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.
289
DODATAK IX:
USKLAENOST STRATEKIH CILJEVA SD
UPANIJE S CILJEVIMA EU I NACIONALNIM
STRATEKIM CILJEVIMA
1.) Strateki ciljevi EU-a za programsko razdoblje 2007.-2013.
upanijska razvojna strategija je razvojni dokument koji se priprema dijelom i kao podloga
za koritenje fondova Europske unije. Pri pripremi RS posebna pozornost je posveena
usklaenosti s ciljevima EU iznesenima u ratificiranom Lisabonskom ugovoru. Strateki ciljevi
razvoja Splitsko dalmatinske upanije u skladu su s ciljevima Europske unije, a treba naglasiti i da
su ujedno usklaeni s prioritetima i ciljevima definiranim novom gospodarskom strategijom EU,
pod nazivom EUROPA 2020 strategija za pametan, odriv i ukljuiv rast. Iako zamiljena
kao nastavak Lisabonske strategije, Europa 2020 uvela je i neke nove elemente. Povean je broj
glavnih ciljeva strategije s dva na pet. Prvi od glavnih ciljeva govori da bi 75% stanovnitva u
dobi od 20-64 godine trebalo biti zaposleno. Slijedi izdvajanje 3% BNP-a EU-a za znanost i
istraivanje. Nakon toga navodi se ispunjavanje tzv. 20/20/20 klimatskih i energetskih ciljeva
koji se odnose na smanjenje staklenikih plinova u atmosferi za 20% u odnosu na 1990.g.,
koritenje 20% energije iz obnovljivih izvora te na poveanje energetske efikasnosti za 20%.
U sklopu etvrtog glavnog cilja govori se o smanjenju broja uenika koji prekidaju kolovanje
na 10%, te o barem 40% mladih sa sveuilinom diplomom. Konano, peti glavni cilj istie
smanjenje broja osoba u riziku od siromatva za 20 milijuna Kvantitativan porast glavnih ciljeva
s dva na pet ukazuje na poveanu orijentiranost strategije na obrazovanje, klimatsku promjenu
i smanjenje siromatva. Europa 2020 naglaava kako se ovih pet targeta dalje trebaju razbiti
na razliite mjerljive nacionalne ciljeve. Prema Komisiji, na ovaj bi nain svaka drava lanica
mogla sama krojiti Europu 2020 prema svojoj specifinoj situaciji, ime bi se konano prekinuo
unificirani pristup svim dravama budui da bi se uveli razliiti prioriteti za strukturno vrlo
razliite drave lanice.
290
Unutar Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do 31. prosinca 2013.
godine utvreni su razvojni prioriteti na razini NUTS 2 regija. Za Jadransku Hrvatsku utvreni
su sljedei razvojni prioriteti:
1.) Odrivo gospodarenje prirodnim, kulturnim i povijesnim vrijednostima u svrhu jaanja
konkurentnosti regije;
2.) Razvoj regionalne infrastrukture;
3.) Jaanje konkurentnosti poslovnog sektora;
4.) Zatita okolia.
Strateki ciljevi razvoja SD upanije su u skladu s ciljevima i prioritetima Strategije
regionalnog razvoja RH te s ciljevima i prioritetima na razini NUTS 2 regije Jadranska Hrvatska
i s Operativnim programima Nacionalnog stratekog referentnog okvira 2012. 2013. kako je
prikazano u tablici.
291
Tablica 33: Odnos ciljeva i prioriteta RS SD, SRRRH i NSRO
292
Ciljevi i prioriteti RS SD Prioriteti SRRH 2011.-2013. za Jadransku Ciljevi i prioriteti NSRO 2012.-
Hrvatsku 2013. (Operativni programi) i
IPARD programa 2007.-2013.
Cilj 1: Konkurentno gospodarstvo Prioritet 1: Odrivo gospodarenje prirodnim,
kulturnim i povijesnim vrijednostima u svrhu
jaanja konkurentnosti regije; Prioritet 2:
Razvoj regionalne infrastrukture; Prioritet 3:
Jaanje konkurentnosti poslovnog sektora
Prioritet 1.1. Stvaranje konkurentnog gospodarstva Prioritet 3: Jaanje konkurentnosti poslovnog Operativni program Regionalna
temeljenog na znanju sektora konkurentnost, prioritetna os 1:
Poboljanje konkurentnosti hrvatskog
gospodarstva, prioritetna os 2: jaanje
razvojnog potencijala hrvatskih regija
Prioritet 1.2. Jaanje poduzetnike infrastrukture i Prioritet 3: Jaanje konkurentnosti poslovnog Operativni program Regionalna
privlaenje ulaganja sektora konkurentnost, prioritetna os 1:
Poboljanje konkurentnosti hrvatskog
gospodarstva, prioritetna os 2: jaanje
razvojnog potencijala hrvatskih regija
Prioritet 1.3. Razvoj turizma Prioritet 1: Odrivo gospodarenje prirodnim, Operativni program Regionalna
kulturnim i povijesnim vrijednostima u svrhu konkurentnost, prioritetna os 1:
jaanja konkurentnosti regije; Prioritet 2: Prioritetna os 2: jaanje razvojnog
Razvoj regionalne infrastrukture; Prioritet 3: potencijala hrvatskih regija
Jaanje konkurentnosti poslovnog sektora
Prioritet 1.4. Razvoj poljoprivrede, lovstva, ribarstva Prioritet 1: Odrivo gospodarenje prirodnim, IPARD program, prioritet 1:
i marikulture kulturnim i povijesnim vrijednostima u svrhu Poboljanje trine uinkovitosti i
jaanja konkurentnosti regije; Prioritet 2: provedbe standarda Zajednice
Razvoj regionalne infrastrukture;
Prioritet 1.5. Razvoj ruralnog podruja Prioritet 1: Odrivo gospodarenje prirodnim, IPARD program, prioritet 3: Razvoj
kulturnim i povijesnim vrijednostima u svrhu ruralne ekonomije
jaanja konkurentnosti regije; Prioritet 2:
Razvoj regionalne infrastrukture;
Cilj 2: Razvoj infrastrukture, zatita prirode i okolia Prioritet 1: Odrivo gospodarenje prirodnim,
kulturnim i povijesnim vrijednostima u svrhu
jaanja konkurentnosti regije; Prioritet 2:
Razvoj regionalne infrastrukture; Prioritet 4:
Zatita okolia
Prioritet 2.1. Podizanje kvalitete prometne Prioritet 2: Razvoj regionalne infrastrukture Operativni program Promet,
infrastrukture prioritetna os 2: Razvoj i
modernizacija regionalne prometne
infrastrukture
Prioritet 2.2. Podizanje kvalitete komunalne Prioritet 2: Razvoj regionalne infrastrukture; Operativni program Okoli i
infrastrukture Prioritet 4: Zatita okolia energetika, prioritetna os 1:
Intervencije u gospodarenju otpadom,
kakvoi zraka, zatiti prirode i
sektoru energetike; Prioritetna os 2:
Intervencije u sektoru gospodarenja
vodama
Prioritet 2.3. Poboljanje energetskog sustava, Prioritet 2: Razvoj regionalne infrastrukture; Operativni program Okoli i
koritenje obnovljivih izvora energije Prioritet 4: Zatita okolia energetika, prioritetna os 1:
i promicanje energetske uinkovitosti Intervencije u gospodarenju otpadom,
kakvoi zraka, zatiti prirode i sektoru
energetike
Prioritet 2.4. Zatita prirode i okolia Prioritet 1: Odrivo gospodarenje prirodnim, Operativni program Okoli i
kulturnim i povijesnim vrijednostima u svrhu energetika, prioritetna os 1:
jaanja konkurentnosti regije; Prioritet 4: Intervencije u gospodarenju otpadom,
Zatita okolia kakvoi zraka, zatiti prirode i sektoru
energetike
293
294
Cilj 3: Razvoj ljudskih resursa i poveanje kvalitete ivota Prioritet 1: Odrivo gospodarenje prirodnim,
kulturnim i povijesnim vrijednostima u svrhu
jaanja konkurentnosti regije; Prioritet 2:
Razvoj regionalne infrastrukture; Prioritet 3:
Jaanje konkurentnosti poslovnog sektora
Prioritet 3.1. Razvoj ljudskih resursa i poveanje Prioritet 3: Jaanje konkurentnosti poslovnog Operativni program Razvoj ljudskih
zapoljivosti sektora potencijala, Prioritetna os 1: Potpora
pristupu odrivom zapoljavanju
i prilagodljivosti radne snage;
Prioritetna os 3: Poboljanje ljudskog
kapitala u obrazovanju, istraivanju i
razvoju;
Prioritet 3.2. Jaanje kvalitete ivota i socijalne Prioritet 2: Razvoj regionalne infrastrukture Operativni program Razvoj ljudskih
kohezije potencijala, Prioritetna os 2: Jaanje
socijalne ukljuenosti ranjivih skupina
i osoba s posebnim potrebama
Prioritet 3.3. Razvoj sustava odgoja i obrazovanja Prioritet 2: Razvoj regionalne infrastrukture Operativni program Razvoj
ljudskih potencijala, Prioritetna os
3: Poboljanje ljudskog kapitala u
obrazovanju, istraivanju i razvoju;
Prioritet 3.4. Poboljanje kvalitete zdravstvenog Prioritet 2: Razvoj regionalne infrastrukture Operativni program Regionalna
sustava konkurentnost, prioritetna 2: jaanje
razvojnog potencijala hrvatskih regija
(zdravstvena infrastruktura)
Prioritet 3.5. Razvoj kulturnih sadraja te ouvanje i Prioritet 1: Odrivo gospodarenje prirodnim, Operativni program Regionalna
odrivo koritenje kulturne batine kulturnim i povijesnim vrijednostima u svrhu konkurentnost, prioritetna 2: jaanje
jaanja konkurentnosti regije razvojnog potencijala hrvatskih regija
(javna turistika infrastruktura)
Cilj 4. Unaprjeenje upravljanja razvojem Prioritet 1: Odrivo gospodarenje prirodnim,
kulturnim i povijesnim vrijednostima u svrhu
jaanja konkurentnosti regije; Prioritet 2:
Razvoj regionalne infrastrukture; Prioritet 3:
Jaanje konkurentnosti poslovnog sektora;
Prioritet 4: Zatita okolia
Prioritet 4.1. Poboljanje kvalitete upravljanja Prioritet 1: Odrivo gospodarenje prirodnim, Operativni program Razvoj ljudskih
lokalne i regionalne samouprave kulturnim i povijesnim vrijednostima u svrhu potencijala, Prioritetna os 4: Jaanje
jaanja konkurentnosti regije; Prioritet 3: uloge civilnog drutva za bolje
Jaanje konkurentnosti poslovnog sektora upravljanje
Prioritet 4.2. Razvoj partnerstva meu dionicima Prioritet 1: Odrivo gospodarenje prirodnim, Operativni program Razvoj ljudskih
razvoja kulturnim i povijesnim vrijednostima u svrhu potencijala, Prioritetna os 2: Pojaanje
jaanja konkurentnosti regije; Prioritet 3: socijalne ukljuenosti skupina u
Jaanje konkurentnosti poslovnog sektora ne-povoljnom poloaju i osoba s
posebnim potrebama
Prioritet 4.3. Jaanje meunarodne suradnje Prioritet 1: Odrivo gospodarenje prirodnim,
kulturnim i povijesnim vrijednostima u svrhu
jaanja konkurentnosti regije; Prioritet 2:
Razvoj regionalne infrastrukture; Prioritet 3:
Jaanje konkurentnosti poslovnog sektora;
Prioritet 4: Zatita okolia
Cilj 5: Jaanje prepoznatljivosti upanije Prioritet 1: Odrivo gospodarenje prirodnim,
kulturnim i povijesnim vrijednostima u svrhu
jaanja konkurentnosti regije; Prioritet 3:
Jaanje konkurentnosti poslovnog sektora;
Prioritet 4: Zatita okolia
Prioritet 5.1. Jaanje regionalnog identiteta Prioritet 1: Odrivo gospodarenje prirodnim,
kulturnim i povijesnim vrijednostima u svrhu
jaanja konkurentnosti regije
Prioritet 5.2. Promocija gospodarskih potencijala Prioritet 3: Jaanje konkurentnosti poslovnog
sektora
295
DODATAK X:
POPIS IZVORA PODATAKA
1) Institucije
- Agencija za obrazovanje odraslih
- Dravna uprava za zatitu i spaavanje, Podruni ured Split
- Dravni zavod za statistiku RH
- Dravni zavod za zatitu prirode RH
- Eurostat
- Financijska agencija -FINA
- Hrvatska agencija za potu i elektronike komunikacije - HAKOM
- Hrvatska gospodarska komora upanijska komora Split
- Hrvatska narodna banka - HNB
- Hrvatska obrtnika komora - Obrtnika komora Splitsko dalmatinske upanije
- Hrvatska turistika zajednica, Turistika zajednica Splitsko dalmatinske upanije
- Hrvatske vode d.o.o.
- Hrvatski telekom
- Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
- Hrvatski zavod za zapoljavanje, Podruna sluba Split
- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje - HZZO
- Institut za javne financije
- Institut za meunarodne odnose
- JU Zavod za prostorno ureenje SD
- Luka uprava SD
- Ministarstvo financija
- Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Splitu
- Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
- Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture
- Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva
- Ministarstvo turizma
- Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva
- Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko dalmatinske upanije
- Splitsko dalmatinska upanija
- Ured dravne uprave u Splitsko-dalmatinskoj upaniji
- upanijska uprava za ceste SD
296
2) Publikacije i dokumenti
- Glavni plan razvoja turizma SD, 2006.
- Gospodarska kretanja u SD u 2010., HGK
- Izmjene i dopune Prostornog plana SD, JU Zavod za prostorno ureenje, 2007.
- Izvijee o stanju okolia za 2009. godinu za SD, Zagreb, 2010.
- Nacionalni Program protuminskog djelovanja RH, Zagreb, lipanj 2009.
- Obrtnitvo u brojkama, 2008., 2009., 2010., Hrvatska obrtnika komora
- Plan gospodarenja otpadom u SD za razdoblje 2007.-2015, 2008.
- Plan razvoja kulturnog turizma SD, 2009.
- Program zatite okolia SD, 2008.
- Strategija razvoja nautikog turizma RH, 2008.
- Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske, 2010.
- Prostorni plan SD, 2003.
- Regionalni indeks konkurentnosti 2010., 2011.
- Regionalni operativni program SD, 2005.
- Strategija gospodarskog razvitka SD do 2015.g., 2004.
- Strategija razvoja ruralnog turizma SD, 2009.
- Turistika kretanja u SD, I-XII 2010.
- Zdravstvena djelatnost, zdravstvena zatita i zdravstveno stanje stanovnitva Splitsko
dalmatinske upanije 2007.g., Nastavni zavod za javno zdravstvo SD, Split, 2009.
297