SADRAJ

SAETAK ................................................................................................. 5

I. OSNOVNA ANALIZA .................................................................................................................... 7

1. PRIRODNA I PROSTORNO-LOKACIJSKA OBILJEJA ....................................................................... 7

2. PROMETNA, ENERGETSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURA ................................................. 10
3. STANJE PRIRODNIH RESURSA I SUSTAV ZATITE OKOLIA I PRIRODE ................................ 23
4. STANOVNITVO, LJUDSKI RESURSI I TRITE RADA ...................................................................... 35
5. GOSPODARSTVO ............................................................................................................................................... 52
5.1. Gospodarstvo SD i njegova uloga u gospodarstvu RH ....................................................... 52
5.2. Gospodarska i tehnoloka infrastruktura ................................................................................... 67
5.2.1. Poduzetnika infrastruktura ............................................................................................... 67
5.2.2. Suradnja znanstvenih institucija i gospodarstva ....................................................... 68
5.3. Turizam .................................................................................................................................................... 69
5.4. Poljoprivreda .......................................................................................................................................... 75
5.5.
Ribarstvo i akvakultura ..................................................................................................................... 78
5.6. Izravna strana ulaganja ...................................................................................................................... 80
6. DRUTVENE DJELATNOSTI ........................................................................................................................ 86
7. CIVILNO DRUTVO ......................................................................................................................................... 99
8. UPRAVLJANJE RAZVOJEM ........................................................................................................................... 102
9. MEUUPANIJSKA I MEUNARODNA SURADNJA ............................................................................ 109
10. FINANCIRANJE RAZVOJA JAVNOG I PRIVATNOG SEKTORA ....................................................... 113

II. SWOT ANALIZA ....................................................................................................................................... 119

III. VIZIJA, STRATEKI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE ................................ 127

IV. PROVEDBENI OKVIR .................................................................................................................... 137

FINANCIJSKI OKVIR ..................................................................................................................................... 137

INSTITUCIONALNI OKVIR .......................................................................................................................... 144
AKCIJSKI PLAN ................................................................................................................................................ 147
KRITERIJI I POSTUPAK ZA VREDNOVANJE PROJEKATA ZA SUFINANCIRANJE I DAVANJE
PREPORUKE ...................................................................................................................................................... 148
SUSTAV PRAENJA I IZVJETAVANJA O REZULTATIMA .................................................................. 149

3
DODATAK I: RAZRADA MJERA ................................................................................................................................. 151

DODATAK II: IZVJETAJ O PRETHODNOM VREDNOVANJU RS .................... 240

DODATAK III: AKCIJSKI PLAN PROVEDBE RS ZA 2011. I 2012 .................................. 245

DODATAK IV: KOMUNIKACIJSKA STRATEGIJA ......... 265

DODATAK V: KONZULTACIJSKI PROCES PRI IZRADI RS .............................................................................. 269

DODATAK VI: POLITIKA UPANIJE PREMA POSEBNIM PODRUJIMA ...... 276

DODATAK VII: FINANCIJSKI OKVIR ZA RS NA RAZINI MJERA ................. 279

DODATAK VIII: REZULTATI PROVEDBE ROP-a ......................................................... 287

DODATAK IX: USKLAENOST STRATEKIH CILJEVA SD UPANIJE S CILJEVIMA

EU I NACIONALNIM STRATEKIM CILJEVIMA ......................................................................... 290

DODATAK X: POPIS IZVORA PODATAKA ...................................................................... 296

4
SAETAK
upanijska razvojna strategija (RS) kljuni je planski dokument za upanije definiran
unutar Strategije regionalnog razvoja RH s ciljem dugoronog drutveno-gospodarskog razvoja
upanije. Smjernice za izradu upanijskih razvojnih strategija zadane su Pravilnikom o obveznom
sadraju, metodologiji izrade i nainu vrednovanja upanijskih razvojnih strategija (NN 53-
1304/2010).
Napominje se da se ova strategija donosi za vrlo kratko razdoblje od 2011.-2013. s obzirom na
nunost usklaivanja hrvatskih programskih i financijskih ciklusa sa sedmogodinjim okvirima
Europske unije. Ova injenica predstavljala je veliko ogranienje pri izradi strategije koja je po
svojoj definiciji dugoroan dokument. Meutim, kako e relativno brzo poeti pripremati idua
upanijska razvojna strategija kojom e se obuhvatiti puno sedmogodinje razdoblje od 2014.-
2020., nastojalo se ovu strategiju izraivati na nain da bude kvalitetna podloga i za nadolazei
programski ciklus.
Proces izrade RS od samog je poetka potivao naelo partnerstva budui da su se svi
dijelovi dokumenta izraivali u postupku savjetovanja s upanijskim partnerskim vijeem te u
konzultativnom procesu putem sastanaka Radne skupine za izradu RS.
Prvi konzultacijski sastanci fokusirali su se na ocjenu socio-ekonomskog stanja upanije,
s posebnim naglaskom na razvojne probleme i potrebe. Aktivnim sudjelovanjem interesnih
skupina odnosno dionika postupno su se izdvajale i unutarnje snage i slabosti, te s druge strane,
vanjske prilike i prijetnje koje imaju znaajan utjecaj na razvoj Splitsko dalmatinske upanije.
Identifikacijom uvjetovanosti i ogranienja mogueg i eljenog razvoja Splitsko-dalmatinske
upanije, odabrana je vizija koja se ne razlikuje od one odreene Regionalnim operativnim
programom.
Prema viziji strategije, SD je visoko-razvijena, razvojno dinamina, pomorski orijentirana,
otvorena europsko-mediteranska regija:
- konkurentnog gospodarstva, temeljenog na znanju i kvalitetnim ljudskim resursima
- prepoznatljiva i privlana zbog visoke kvalitete ivljenja, ouvanog okolia, kulture i
tradicije
- usmjerena odrivom razvoju svih svojih dijelova te prometno i razvojno integrirana sa
svojim irim okruenjem
- utemeljena na snanom partnerstvu i komunikaciju meu razvojnim dionicima
S druge strane, strateki ciljevi su u odnosu na ROP izmijenjeni i glase:
- Konkurentno gospodarstvo
- Razvoj infrastrukture, zatita prirode i okolia
- Razvoj ljudskih resursa i poveanje kvalitete ivota
- Unaprjeenje upravljanja razvojem
- Jaanje prepoznatljivosti upanije
Daljnjim konzultacijama razvijeni su prioriteti razvoja (ukupno 19) Splitsko dalmatinske
upanije za svaki od postavljenih ciljeva, dok su se za operacionalizaciju vizije, ciljeva i prioriteta
izradile mjere (ukupno 64) na koje e se kasnije u provedbenoj fazi naslanjati projekti.
Izradom financijskog okvira dolazi se do podataka o distribuciji planiranih ulaganja prema

5
stratekim ciljevima i prioritetima koji pokazuju kako se najvea ulaganja do kraja 2013.g.
planiraju ostvariti u okviru Cilja 2: Razvoj infrastrukture, zatita prirode i okolia na koji otpada
70,3% ukupnih ulaganja. Zatim slijede Cilj 1: Konkurentno gospodarstvo na koji otpada
17,3% ukupnih ulaganja, Cilj 3: Razvoj ljudskih resursa i poveanje zapoljivosti (11,2%), Cilj
4: Unaprjeenje upravljanja razvojem (0,6%) te najzad Cilj 5: Jaanje prepoznatljivosti upanije
(0,6%).
Ulogu regionalnog koordinatora odnosno koordinatora izrade, provedbe i izvjetavanja
o upanijskoj razvojnoj strategiji SD upanije 2011.-2013. preuzima RERA S.D., u skladu
s Pravilnikom u upisniku upravnih tijela jedinica lokalne i podrune samouprave, agencija i
drugih pravnih osoba osnovanih s ciljem uinkovite koordinacije i poticanja regionalnog razvoja.

6
 I OSNOVNA ANALIZA

1. PRIRODNA I PROSTORNO-LOKACIJSKA
OBILJEJA
1.1. Zemljopisni poloaj i osnovne prostorne karakteristike
SD
Splitsko-dalmatinska upanija je geografski smjetena na sredinjem dijelu jadranske obale.
Protee se od Vrlike na sjeveru do najudaljenijeg hrvatskog otoka Palagrue na jugu, od Marine
na zapadu do Vrgorca na istoku.
Splitsko-dalmatinska upanija granii: na sjeveru s Republikom Bosnom i Hercegovinom, na
istoku s Dubrovako-neretvanskom upanijom, a na jugu se prostire do granice teritorijalnog
mora Republike Hrvatske.
upanija se dijeli u tri geografske podcjeline: zaobalje, priobalje i otoke. Zaobalje, u
kontinentalnom dijelu upanije, ispresijecano je planinama koje se pruaju paralelno s obalom.
Kraj je rijetko nastanjen i ekonomski siromaan. Priobalje ini uski pojas uz more izmeu
planinskih lanaca i mora. To je podruje visoko urbanizirano i ekonomski razvijenije u odnosu
na zaobalje. Otoci su slabo nastanjeni, ekonomski su razvijeniji od zaobalja, meutim zbog
razliitih prilika imali su trajnu emigraciju stanovnika. Otono podruje upanije sastoji se od
74 otoka i 57 hridi i grebena. Veliinom i naseljenou se izdvaja 5 otoka, a to su iovo, olta,
Bra, Hvar i Vis. Naseljeno je jo 6 otoka: Veli Drvenik, Mali Drvenik, Sv. Klement, edro,
Bievo i Sv. Andrija.
SD je teritorijalno organizirana u 55 jedinica lokalne samouprave, odnosno 16 gradova
(Hvar, Imotski, Katela, Komia, Makarska, Omi, Sinj, Solin, Split, Stari Grad, Supetar, Trogir,
Trilj, Vis, Vrgorac i Vrlika) i 39 opina (Baka Voda, Bol, Brela, Cista Provo, Dicmo, Dugi
rat, Dugopolje, Gradac, Hrvace, Jelsa, Klis, Leevica, Lokviii, Lovre, Marina, Milna, Mu,
Nereia, Okrug, Otok, Podbablje, Podgora, Podstrana, Postira, Prgomet, Primorski Dolac,
Proloac, Puia, Runovii, Seget, Selca, Suuraj, Sutivan, estanovac, olta, Tuepi, Zadvarje,
Zmijavci i Zagvozd). upanijsko sredite se nalazi u gradu Splitu.
U SD-u postoji 368 naselja.1
Cjelokupna povrina Splitsko-dalmatinske upanije iznosi 14.106,40 km2. Povrina kopnenog
dijela s povrinom otoka je 4.523,64 km2 (8% povrine Republike Hrvatske), a povrina morskog
dijela je 9.576,40 km2 (30,8% morske povrine RH).2 Najvei dio povrine zauzima zaobalje
(59,88%), dok najmanji udio povrine otpada na otoke (19%).

1
DZS; Statistiki ljetopis 2009.
2
upanijski zavod za prostorno ureenje, Prostorni plan SD, Knjiga 3, Split , 2002.

7
 Slika 1: Odnos povrina geografskih cjelina SD

Izvor: Izraun autora prema podacima iz Prostornog plana SD

1.2. Osnovne geoloke karakteristike te obiljeja tla,

vegetacije i faune
Geomorfoloki, dominira krevit i vapnenaki sastav terena, s brojnim krakim formama od
kojih su najvanija kraka polja (Cetinsko, Hrvatako, Sinjsko, Muko-postinjsko, Konjsko,
Dugopoljsko, Dicmansko i Imotsko polje, Rastok i Vrgorako jezero). Atmosferski i ini utjecaji
rezultirali su pojavama abrazije, erozije, denudacije, akumulacije, klizanja, odronjavanja i
osipanja. U pogledu rudnih bogatstava, na podruju upanije iskoritavaju se kamen, cementni
lapor, glina, gips, ljunak, pijesak, dolomit. Rezultat raznolikosti kra u reljefskom i klimatskom
pogledu, geoloko-petrografskoj grai, nainu uslojenosti, vrstoi i sastavu stijena jest velika
pedoloka razvrstanost, koja se ogleda u nagloj izmjeni razliitih tipova hidromorfnih i amorfnih
tala na relativno malom prostoru.
U pogledu hidrogeologije i vodnih resursa, u zaobalnom dijelu istiu se kraka polja kao
slivna podruja, ali iz kojih se voda drenira podzemnim tokovima. Na obali, osim povrinskih
vodnih tijekova (rijeke Cetina, Jadro i rnovnica) postoje vei dotoci podzemnih voda iz krakog
zaobalja (npr. ponornica Vrlike i Matice u Imotskom odnosno Vrgorakom polju). Na otocima
nema povrinskih voda, a i podzemne vode su skromnih koliina (tzv. lee), poesto pomijeane
sa slanom vodom.
Flora i fauna na podruju upanije bogate su i raznolike, s velikim brojem endemskih,
ugroenih i zatienih vrsta. Kod flore se razlikuju podruja umske vegetacije, (antropogeni)
travnjaci (livade i panjaci), vegetacija pukotina stijena, vegetacija toila, obalne pjeskovite i
ljunkovite sipine te vegetacija u zoni prskanja mora. Bogata je i podmorska fauna, a posebno
istiemo podruja morskih cvjetnica. Specifina karakteristika faune upanije predstavlja
bogatstvo razliitih podzemnih stanita, pilja i jama te podzemnih voda, osobito u podruju
kra, bogatih reliktnim oblicima. Slino je i kod vodenih stanita s reliktom ovjeje ribice.
Zakonom su zatiene i velike zvijeri, primjerice vuk, ris i medvjed (planinsko podruje). Na
podruju upanije obitavaju i posljednji primjerci npr. eleonorinog sokola i nekih vrsta imia.3

3
Regionalni operativni program SD, str. 6.

8
 1.3. Klimatska obiljeja
upanija se nalazi u zoni jadranskog tipa mediteranske klime ije su osnovne osobine suha i
vrua ljeta te blage i vlane zime.
Kreui se od otonog preko obalnog do zaobalnog podruja, srednje godinje temperature
opadaju, a poveava se ukupna koliina oborina. Klima otokog podruja je topla s obiljem
sunca i temperaturama koje rijetko padnu ispod nule, te sa malo oborina, za razliku od klime
zaobalnog podruja gdje temperature tijekom jesenskih i zimskih mjeseci esto padaju ispod
nule, a prisutna je i vea koliina oborina. Klima priobalja je karakterizirana maksimalnim
oborinama u hladno doba godine te vruim i suhim izrazito vedrim ljetom.
- Temperatura najhladnijeg mjeseca se kree izmeu 3C i +18C, dok je srednja temperatura
najtoplijeg mjeseca vea od 22C.4
- Prevladavajui vjetrovi su bura i jugo ija uestalost iznosi 35 do 55% godinje.5
- Jadransko more kao prirodni rezervoar relativno tople vode s temperaturom od 10 do 26C
najvaniji je indikator klimatskih karakteristika na irem podruju upanije.

4
upanijski zavod za prostorno ureenje, Prostorni plan SD, Knjiga 1, Split , 2002.
5
Ib.

9
2. PROMETNA, ENERGETSKA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURA
2.1. Prometna infrastruktura

2.1.1. Cestovna infrastruktura

Prema podacima DZS-a, na podruju Splitsko-dalmatinske upanije u 2009. kategorizirano
je 2.659 km cesta, od ega su 864 km dravne, 854 km upanijske i 941 km lokalne ceste.
Gustoa cestovne mree iznosi 586 m/km.
Auto-cesta Zagreb-Split-Dubrovnik dio je cestovnog pravca izmeu kontinentalnog dijela
Hrvatske i dalmatinske regije, a gradi se intenzivno od 2002. godine. Do sada je kroz Splitsko-
dalmatinsku upaniju ukupno izgraeno 122,4 km od ukupno planiranih 138,5 km. Na dionici
kroz SD do sada je izgraeno 8 vorita: Prgomet, Vuevica, Dugopolje, Bisko, Blato na Cetini,
estanovac, Zagvozd i Rava.
Spojne ceste na autocestu su:
- Prgomet - Trogir
- Dugopolje - Split
- Dubci (DC 8) - Gornja Brela - Zadvarje - estanovac (AC 1) - Cista Provo - Arano -
Kamensko
- Bako Polje (DC 8)-Bast- tunel Biokovo ( u izgradnji) - Zagvozd ( AC 1) - Kamenmost
Imotski - Vinjani Donji
- planirana spojna cesta Vuevica - Katela
Postojee ceste trae stalna ulaganja u kvalitativnom smislu te je u proteklom razdoblju
izvrena ili je u tijeku rekonstrukcija vanijih dionica: Split-Solin-Dugopolje, Solin-Katela-
Trogir, Split-obilaznica, Split-Omi, Omi-Gata, Omi-Dupci-Makarska, estanovac-Dupci,
Imotski-Lovre, Han-Vaganj, a jo su u pripremi Jelsa-Poljica-Suuraj, Trilj-Kamensko, Drvenik-
Ploe, Nereia-Murvica-Bol, Dubovica-Sveta Nedilja, Katela-Kozjak-Vuevica, Trogir-iovo,
Imotski-Zagvozd, Rava-Drvenik.
Prigradske i gradske ceste najvie su zaguene tijekom turistike sezone kao i u vremenu
svakodnevnih dolazaka i odlazaka na posao (primjerice u gradovima Splitu, Trogiru, Omiu i
Katelima) te je potrebito izgraditi dodatne trakove i reorganizirati postojee prometne tokove .
Prometnice drugih kategorija kao to su lokalne i nerazvrstane ceste dijelom su izgraene
u vrijeme Austro-Ugarske monarhije te bi iste trebalo rekonstruirati i osuvremeniti. Ove
prometnice prolaze slabije naseljenim podrujima zaobalja te na dijelu otoka.
Prema DZS-u broj motornih vozila se i dalje poveava. U 2002. godini bila su 2,9 stanovnika
po motornom vozilu, a u 2009. godini taj iznos je 2,3 stanovnika po motornom vozilu to
rezultira potrebom za stalnim odravanjem i rekonstrukcijom cesta kao i nedostatkom parkirnih
mjesta u gradovima.
Prema podacima MUP-a, broj prometnih nesrea u upaniji u 2010. godini iznosio je 4.676
ime je zabiljeen pad za 7,2% u odnosu na prethodnu godinu te pad od ak 25% u odnosu
na 2005. godinu. Budui da je slian trend smanjivanja broja prometnih nesrea zabiljeen i na

10
razini cijele Hrvatske udio koji SD ima u RH (10,5%) nije bitno promijenjen u navedenom
razdoblju.
Nakon izgradnje Jadransko-jonske autoceste (A1) na teritoriju Splitsko-dalmatinske upanije,
a u svjetlu novih geopolitikih odnosa u regiji i oekivanog ulaska Hrvatske u Europsku uniju,
ukazala se potreba redefiniranja vanosti pojedinih cestovnih pravaca i prilagodbe novom
graninom reimu sa BiH.
U buduem razdoblju potrebno je zavriti izgradnju drugog kolnika D8 Katel Gomilica
Plano i drugog kolnika D1 Solin-Klis. Isto tako od velike vanosti je i izgradnja brzih cesta na
dionicama: vor Vuevica Katela, Stobre Dugi Rat, Dugi Rat Omi, kao i izgradnja brze
ceste od D8 s mostom iovo.
Istie se da su u planu i drugi znaajni zahvati na mrei dravnih, upanijskih cesta i lokalnih
cesta, a sve u cilju poboljanja i optimaliziranja cestovnog prometa na podruju SD.
U veim gradovima trebalo bi predvidjeti mogunost izgradnje vie javnih garaa po modelu
javno-privatnog partnerstva.
Posebno bi trebalo istaknuti problem nedovoljnog prostornog kapaciteta za prihvat i otpremu
putnika na autobusnom kolodvoru u Splitu, ali i u Katelima, Solinu i Trogiru, to naroito
dolazi do izraaja u turistikoj sezoni.

2.1.2. eljeznika infrastruktura

upanija je povezana sa sredinjom hrvatskom eljeznikom prugom Split-Perkovi-Knin
te dalje prugom Gospi-Otarije (Karlovac-Zagreb). Graevinska duina pruge u SD iznosi
52,8km. Na pruzi se nalazi ukupno 14 stanica, 3 ukrsnice te 8 stajalita.
Sadanje stanje eljeznike infrastrukture nije zadovoljavajue te je prijeko potrebno uskladiti
ga s razvojem ostale prune mree u RH i u itavoj Europi radi usklaivanja razvoja cjelokupnog
prometnog sustava na ovom podruju.
Osim postojee prune mree, temelj budueg razvoja eljeznikog prometa u Splitsko-
dalmatinskoj upaniji, a takoer i Dalmaciji, inila bi rekonstruirana pruga Otarije - Knin - Split
(tzv. lika pruga), te djelotvornija organizacija gradskog i prigradskog eljeznikog prometa.6
Posebno bi trebalo istaknuti problem prihvata i otpreme putnika na eljeznikom kolodvoru
Split, kao i problem prolaska eljeznike pruge kroz naselja to se negativno odraava na sigurnost
prometa. Prostorni plan Grada Splita predvia izgradnju i modernizaciju glavnog eljeznikog
kolodvora u Kopilici sa potrebnim sadrajima, dok se u Gradskoj luci planira ureenje manjeg
kolodvora (terminala) za potrebe daljinskog i gradskog prijevoza eljeznicom.

2.1.3. Pomorska infrastruktura

Pomorski promet je vrlo znaajan za SD kao najveu upaniju Jadranske Hrvatske i s
obzirom na njegovu nezaobilaznu ulogu u prometnom i gospodarskom razvoju.
Luka infrastruktura upanije sastoji se od: tri (3) trgovako-industrijske luke (2 upanijskog
i 1 dravnog znaaja), devet (9) luka nautikog turizma (8 upanijskog i 1 dravnog znaaja),
51 luke otvorene za javni promet (44 lokalnog, 6 upanijskog i 1 meunarodnog znaaja), 49
portsko-rekreativnih luka (upanijskog znaaja), 8 pristanita (5 upanijskog i 3 dravnog
znaaja), 4 brodogradilita (2 upanijskog i 2 dravnog znaaja) i 1 servisne baze.
6
Prema: Prostorni plan SD, 2002.

11
 Splitska luka je jedna od najveih hrvatskih luka, a dijeli se na putniku (Gradska luka) i
teretnu (Sjeverna luka). Gradska luka Split se suoava s nedostatkom parkiralinog prostora za
automobile i privezita za mega jahte, kao i veza za prihvat cruisera dok se Sjeverna luka suoava
s problemom nepostojanja, manjka i/ili zastarjelosti postojee luke suprastrukture. Trajektne
luke na glavnim prometnim pravcima uglavnom imaju problem nedostatnog kapaciteta i
opremljenosti. Openito, moe se istaknuti da su morske luke upanijskog znaenja (posebno
one gospodarske namjene) nedovoljno iskoritene s obzirom na potencijale i rastue potrebe.

2.1.4. Zrana infrastruktura

Na podruju SD zrakoplovne luke prema kategorijama po Anex-u ICAO7 su sljedee:8
- Zrana luka Split (zrana luka 4E kategorije)
- Zrana luka Bra (zrana luka 2C kategorije)
- portska zrana luka Sinj
Glavni nedostaci zrane infrastrukture odnose se na nedostatak popratnih usluga (stajanki,
skladita, cargo servisa i sl.) te na injenicu da iskoritenost zranih luka trpi izuzetno velike
sezonske oscilacije.
Zrana luka Split (izmeu gradova Trogira i Katela) postaje sve znaajnija zbog irenja
kontinuiranim otkupom zemljita oko zrane luke. Prema podacima iz Zrane luke zapoeto je
proirenje kapaciteta zbog konstantnog poveanja prometa te se planira investirati oko 53 milijuna
eura do 2015. godine. Kapacitet stajanke proiruje se za 20% (36.000 etvornih metara u to
e se uloiti 13 milijuna eura). Zrana luka je takoer kupila 4,5 hektara zemljita za proirenje
putnikog terminala (gdje e uloiti 40 milijuna eura) te parkiralini prostor. Proirenjem luke
e se poveati kapacitet putnikog terminala sa sadanjih 1,3 milijuna na 2 milijuna putnika
godinje. ak 80% ulaganja u proirenje kapaciteta osigurat e zrana luka Split iz vlastitih
izvora, a ostatak e namiriti Republika Hrvatska.
Ipak, izgledno je da e kapacitet Zrane luke Split u budunosti biti nedostatan te postoji
potreba za ispitivanjem mogunosti izgradnje nove zrane luke u upaniji.
Heliodromska pristanita izgraena su u Splitu(2), na Brau(4), Hvaru(2), Visu(2), olti,
Drveniku Velom, Drveniku Malom, Imotskom i Palagrui.9

2.1.5. Telekomunikacijska infrastruktura

Telekomunikacijska mrea Splitsko dalmatinske upanije na zadovoljavajuem je stupnju
razvijenosti.

Nepokretna telefonska mrea

Prema upanijskom zavodu za prostorno ureenje i podacima razvoja nepokretne telefonske
mree, za razdoblje od 2005. 2010. godine iskoritenost instaliranih prikljuaka je 85%,
stupanj digitalizacije je 100%, dok ukupna duina optikih kabela iznosi 1.072km.

7
Kratica od engl. rijei: International Civil Aviation Organisation.
8
Prostorni plan SD, Split, 2002.
9
upanijski zavod za prostorno ureenje, Split, 2010.

12
 Pokretne mree
Postojea analogna NMT mrea ulazi u maksimum kapaciteta koji se vie nee iriti.
Koritenje mree nastavit e se do razdoblja ekonomske opravdanosti njezine eksploatacije.
Digitalna GSM, u poetnom planskom razdoblju, izgraivat e se ubrzanim tempom, kako
rastom broja prikljuaka, tako i gradnjom baznih postaja. Sada podruje SD pokrivaju tri
mobilna operatera.
U odnosu na ostale upanije Jadranske regije SD biljei najvei rast broja ADSL prikljuaka,
ali je jo uvijek ispod onog u najrazvijenijim upanijama Hrvatske.

Tablica 1: Broj ADSL prikljuaka na 100 stanovnika

upanija (12/2007) (3/2008) Rast broja pristupa
Splitsko-dalmatinska 8,2 9,2 12,2%
Primorsko-goranska 11,6 12,7 9,5%
Zadarska 7,7 8,2 6,5%
ibensko-kninska 6,5 7,0 7,7%
Dubrovako-neretvanska 9,8 10,8 10,2%
Istarska 10,8 11,7 8,3%
RH 8,5 9,4 10,5%
Izvor: Hrvatski telekom, obrada autora

Najnoviji podaci Hrvatske agencije za potu i elektronike komunikacije (HAKOM) pokazuju

da je prema stanju zabiljeenom u 2. kvartalu 2010.g. Splitsko dalmatinska upanija u odnosu
na broj pretplatnika irokopojasnog pristupa Internetu na 100 stanovnika bila trea meu
jadranskim upanijama, iza Istarske i Dubrovako neretvanske upanije. Splitsko dalmatinska
upanija imala je 16,48 pretplatnika irokopojasnog pristupa Internetu na 100 stanovnika,
dok su Istarska i Dubrovako neretvanska upanija biljeile preko 19 pretplatnika na 100
stanovnika, to je i dalje nie od prosjeka Republike Hrvatske (21,13).

2.2. Energetska infrastruktura

Energetski potencijali Splitsko-dalmatinske upanije sastoje se od vodnih snaga i
nekonvencionalnih-obnovljivih izvora (sunce i vjetar), ogrjevnog drva i neznatnih koliina
nekvalitetnog ugljena. Dosadanji energetski razvitak je bio usmjeren prema koritenju
hidroenergetskih potencijala (sliv rijeke Cetine), koji je veim dijelom iskoriten. Meutim, u
budunosti se oekuje realizacija vie projekata proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih
izvora energije (energija vjetra, solarna energija, biomasa i dr.) te koritenje plina kao izvora
elektrine i toplinske energije (kogeneracijska postrojenja).

13
 Najznaajnija proizvodnja energije unutar upanije dogaa se na pet hidroelektrana na
Cetini (HE Perua, HE Orlovac, HE ale, HE Zakuac i HE Kraljevica). Ukupno instalirane
snage 5 HE na podruju nae upanije iznose 88 MW to ini ~24% svih elektroenergetskih
kapaciteta u Hrvatskoj (s prosjenom godinjom proizvodnjom od 2.280 GWh) i rije je o
najveim hidroenergetskim objektima u RH, s oko 42% ukupne instalirane snage hidroelektrana
u RH, odnosno 43% ukupne proizvodnje hidroelektrana u RH.
Od 1993. godine godinja potronja elektrine energije ima trend rasta, tako da je u 2008.
godini dosegla potronju od 2.065 GWh to je za 1,36 puta vie od ostvarene potronje u 1997.
godini (a u odnosu na 1993. godinu priblino 2 puta vie). S obzirom na gospodarsku krizu u
zadnje dvije godine biljei se trend smanjenja koji je iskljuivo posljedica smanjene gospodarske
aktivnosti. Broj potroaa u kuanstvu biljei stalni rast tako da ih je u 2009. godini dosegao broj
od 247.101, dok je u 1990. godini njihov broj iznosio 186.00010.
Meutim, elektroprijenosna mrea, preteito niskonaponska, nije na zadovoljavajuoj razini,
posebice na otocima i dijelu zaobalja.
Izgradnjom distribucijskog sustava i distribucije plina za gradove Split, Solin, Katela i
Trogir i dijelove opina Dugopolje, Klis i Seget stvorit e se mogunosti za koritenje plina kao
energenta u gospodarstvu i kuanstvima. Postavljanje cijevi zapoeti e u 2011.g., a zavretak
radova planiran je u jesen 2012. Ukupna vrijednost projekta je izmeu 360 i 380 milijuna
kn, a obuhvaa 626 km cjevovodne mree. Za ovaj plinofikacijski sustav postoji oko 81.000
potencijalnih potroaa od ega su 35% kuanstva.
Broj potencijalnih lokacija za izgradnju vjetroelektrana iznosi 25.11
Splitsko dalmatinska upanija svojim potencijalom obnovljivih izvora energije, u kojem
prednjai suneva energija, u stanju je osigurati nesmetani gospodarski razvoj uz znatno
smanjenje emisija CO2. Od suneve energije se najvie oekuje u budunosti, s obzirom da
ima najvei potencijal neograniene mogunosti primjene, a idealan model njezinog koritenja
u SD upaniji jest nisko temperaturna primjena suneve energije u kombinaciji s elektrinom
energijom.12

2.3. Vodoopskrbni i kanalizacijski sustav

2.3.1. Vodoopskrbni sustavi

Izgraena vodoopskrbna mrea na podruju Splitsko-dalmatinske upanije sastoji se od:
- tri regionalna sustava: Split-Solin-Katela-Trogir, Omi-Bra-Hvar-olta-Vis, regionalni
sustav Makarskog primorja
- dva grupna vodovoda: grupni vodovod Sinjske krajine i grupni vodovod Imotske krajine
- etiri vodoopskrbna sustava: grada Vrgorca, grada Vrlike, opine Marina i
vodoopskrbni sustav otoka Visa
- te etiri manja vodovoda (rnovnica, Sitno Donje, Studenci i Podapilje)

10
Odsjek za industriju, energetiku, promet i veze, SD, 2010.
11
Prema podacima upanijskog zavoda za prostorno ureenje iz 2010. to su: Cista Provo, Dicmo-Sinj, Dicmo-Trilj, Hrvace Ravno-Vrdovo,
Hrvace Vuipolje, Klis-Dugopolje, Marina, Marina-Seget Njivice, Marina-Seget Boraja, Mu Plane, Mu Riipolje, Mu-Klis, Mu-Sinj-
Dicmo, Omi, Prgomet-Leevica-Katela, Sinj, Split-Podstrana-Dugi Rat-Omi, estanovac eevaka ljut, estanovac Katuni, Trilj, Trilj-Cista
Provo, Vrlika, Zagvozd, Otok Ruda, Otok-Orlovac.
12
HGK, upanijska komora Split, 2008., Potencijal obnovljivih izvora energije u SD, str. 11.-12.

14
 Ujedno treba spomenuti i sustave koji se ne nalaze u Splitsko-dalmatinskoj upaniji, ali
iz kojih se opskrbljuju odreena podruja SD i to:
- regionalni sustav ibenik koji dovodi vodu u podsustav Prgomet Primorski Dolac
- vodoopskrbni sustav Josip Jovi koji dovodi vodu u podsustav Josip Jovi
- vodoopskrbni sustav Ploe koji dovodi vodu u podsustav Gradac
- vodoopskrbni sustav ikola koji dovodi vodu u podsustav ikola
Na podruju SD djeluje 10 komunalnih poduzea koja upravljaju s 3 regionalna sustava, 2
grupna vodovoda, 4 lokalna vodovoda i 3 podsustava.
Kopneni prostor upanije podijeljen je na 12 slivnih podruja, dok otoni prostor predstavlja
posebno slivno podruja (srednji sliv rijeke Cetine , donji sliv rijeke Cetine, sliv podruja izvora
Jadro i rnovnica, sliv izvora ikole, sliv izvora Pantan, sliv Primoten-Marina, sliv Vrulje-
Dubci, regionalni sliv izvora na desnoj obali donje Neretve, sliv izvora Imotskog polja, sliv Banje
i Butine, sliv vrulje Dranica, Priobalni sliv i Veliki otoci).
Gradovi Split, Solin, Katela i Trogir opskrbljuju se vodom iz izvora rijeke Jadro; Sinj i Trilj iz
izvora Kosinac i Ruda; Imotski iz izvora Opaac; Vrlika iz izvora Cetine te vodozahvatima na
rijeci Cetini (kraj Gata i Zadvarja) iz kojih se ve vodom opskrbljuje Makarsko primorje, Omi
i srednjodalmatinski otoci. Najvei problem predstavlja injenica da se etiri najvea grada o
opskrbljuju s jednog izvora (rijeka Jadro).
Organiziranom vodoopskrbom obuhvaeno je preko 90% stanovnitva.
Koliina zahvaene vode na razini upanije je 73,3mil.m, a isporuene je 35,8mil.m, to
znai da gubitak vode u transportu iznosi 37,5 mil.m, odnosno 51%.13 Po kriterijima Europske
Unije gubici u transportu vode koji su vei od 15-18%, smatraju se neprihvatljivim pa posebnu
pozornost treba usmjeriti na otklanjanje svih uzroka koji dovode do gubitaka u postojeim
sustavima vodoopskrbe na podruju SD.

2.3.2. Kanalizacijski sustavi

Mjere zatite voda provode se s ciljem ouvanja okolia, osiguranja zdravlja ljudi te koritenje
voda za pie i rekreaciju, kao i osiguranja opstanka razvoja biljnog i ivotinjskog svijeta.
U SD u funkciji su 33 javna sustava organiziranog prikupljanja otpadnih voda na koje
je prikljueno 48% postojeih ES14 u upaniji, 14 ureaja za proiavanje od ega deset s
mehanikim predtretmanom (Split-Solin: dva ureaja Stupe i Katalinia brig, Sutivan, Sumartin,
Povlja, Suuraj, Vis-dva ureaja: Luka i Kut, Makarska, Omi-Due i Sinj), jedan ureaj prvog
stupnja u Zagvozdu i dva ureaja drugog stupnja proiavanja u Imotskom i Trilju. Ukupno je
na ureaje spojeno 37% ES upanije.
U tijeku je realizacija Integralnog projekta zatite Katelanskog zaljeva (Eko projekt)
koji obuhvaa izgradnju i rekonstrukciju kanalizacijskih sustava gradova Splita, Solina, Katela,
Trogira, opina Seget, Okrug, Dugopolje i Klis te dio otoka iovo. Ujedno ovaj Projekt obuhvaa
rekonstrukciju i dogradnju pripadajuih vodoopskrbnih sustava. Do sada je izgraen i puten
u rad Kanalizacijski sustav Split-Solin i Vodoopskrbni sustav Split-Solin-Katela-Trogir, dok je
izgradnja kanalizacijskog sustava Katela-Trogir u tijeku.

13
Glasilo Instituta za javne financije br.37., srpanj 2008.-izraun autora na temelju podataka JP Hrvatske vode, 2008.;
14
Kratica za Ekvivalent stanovnika

15
 Sustavi odvodnje u naseljima od Podstrane do Gradaca uglavnom su izgraeni. Postotak
prikljuenja potroaa u pojedinim naseljima kree se od oko 20 do oko 90%.
Otoci Bra i Vis imaju veim dijelom izgraene sustave u priobalnim naseljima, to nije sluaj
za otok Hvar (osim Grada Hvara) i oltu.
U zaobalju, sustavima odvodnje pokrivena su naselja gradova Vrlike, Sinja, Trilja i Imotskog.
Izgraenost sustava odvodnje jo uvijek nije na zadovoljavajuoj razini. Meutim, u nekoliko
zadnjih godina ulaganjima u komunalnu infrastrukturu, u prvom redu kolektorsku mreu,
podmorske ispuste i proiivae, stanje se znaajno poboljalo to je utjecalo i na kvalitetu
okolia.
U sadanjem razdoblju glavna nastojanja usmjerena su na izgradnju sustava odvodnje i
proiivaa u veim naseljima, a u narednom razdoblju znaajnije napore trebat e usmjeriti
prema rjeavanju veeg broja manjih decentraliziranih oneiivaa.

2.4. Otpad
Republika Hrvatska donijela je niz zakona i podzakonskih akata koji reguliraju pitanje
gospodarenja otpadom. Sukladno zakonskoj regulativi, svaka jedinica lokalne samouprave ili
vie njih zajedno na podruju upanije obvezni su rijeiti problematiku zbrinjavanja vlastitog
otpada, a to je i u obvezi svakog poslovnog subjekta koji ga proizvodi.
Splitsko-dalmatinska upanija je izrazito turistika regija, to znai da boravkom relativno
velikog broja turista dolazi i do poveanja koliine komunalnog otpada.
Prema Planu gospodarenja otpadom Splitsko-dalmatinske upanije za razdoblje 2007-
2015.g., prema Izvjeu o provedbi Plana gospodarenja otpadom u Splitsko-dalmatinskoj
upaniji za razdoblje 2007.-2015. godine i prema podacima iz Registra oneiivaa u okoli za
2009. godinu skupljanjem komunalnog otpada obuhvaeno je 94% stanovnitva, a godinje 29
tvrtki koje gospodare komunalnim otpadom skupi oko 240.000 t komunalnog otpada.
Tijekom 2008. i 2009. godine na slubena odlagalita SD odloene su sljedee koliine
otpada:

Tablica 2: Koliina otpada odloena na slubena odlagalita SD tijekom 2008/09 godine

Na Odloeno u Odloeno u
Tvrtka koja gospodari podruju 2008. 2009.
ODLAGALITE
odlagalitem grada /
opina (t/god.) (t/god.)

1. JUKD Hvar - Hvar Stanie Grad Hvar 4 735,15 5 464,45

Grad
2. Topana d.o.o. - Imotski Kozjai 11 390,00 11 465,00
Imotski
Grad
3. J.K.P. Koma - Komia ee 6 620,00 3 350,00
Komia
Vodovod i istoa Sinj
4. Mojanka Grad Sinj 33 026,19 30 738,65
d.o.o. - Sinj

16
 Na Odloeno u Odloeno u
Tvrtka koja gospodari podruju 2008. 2009.
ODLAGALITE
odlagalitem grada /
opina (t/god.) (t/god.)

5. istoa d.o.o. - Split Karepovac Grad Split 141 064,00 136 642,00
Komunalno Stari Grad Grad Stari
6. Dolci 2 109,00 1 899,00
d.o.o. Stari Grad Grad
KD Grad d.o.o. - Grad
7. Kupinovica 13 030,10 11 510,60
Supetar Supetar
Vuje brdo-
8. Dobri d.o.o. - Trogir Grad Trogir 22 924,00 23 643,60
Plano

9. Gradina d.o.o. - Vis Welington Grad Vis 6 438,00 7 097,00

Komunalno Vrgorac Grad

10. Ajdanovac 2 522,00 2 773,00
d.o.o. - Vrgorac Vrgorac

11. Usluga d.o.o. - Vrlika Poljanak-Otii Grad Vrlika 2 965,00 2 710,00

Komunalno Jelsa d.o.o. Opina

12. Prapratna 1 980,00 3 045,00
- Jelsa Jelsa
Opina Mu - vlastiti Opina
13 Podine-Neori / /
komunalni pogon Mu
Michieli-Tomi d.o.o. Opina
14. Brdo-Koer 5 747,27 5 771,52
Gornji Humac Puia
Opina Suuraj - vlastiti Prapratna- Opina
15. 170,00 190,00
komunalni pogon Suuraj Suuraj
KP Basilija d.o.o. - Opina
16. Borovik 1 233,60 1 262,80
Grohote olta
255 954,31 247 562,62
Izvor: Izvjee o provedbi Plana gospodarenja otpadom u Splitsko-dalmatinskoj upaniji za razdoblje 2007.-2015. godine

Gospodarenje otpadom u gradovima i opinama na podruju upanije u zadnjih nekoliko

desetljea nije bilo sustavno rjeavano i uglavnom se svodilo na odlaganje komunalnog i svakog
drugog otpada na 16 odlagalita koja nisu imala zakonski propisanu dokumentaciju i nisu
udovoljavala minimalnim tehnikim uvjetima.
Pored ovih odlagalita na podruju upanije evidentiran je i vei broj lokacija na kojima se
nekontrolirano odlagao otpad. S obzirom na takvu praksu odlaganja otpada, lokalno stanovnitvo
s razlogom je formiralo izrazito negativni stav i veliko nepovjerenje glede odlagalita otpada.
Sukladno Zakonu o otpadu i provedbenim propisima donesenim na temelju istog, odreene
vrste otpada ija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti moraju se odvojeno skupljati i skladititi.
Navedena zakonska odrednica potakla je odreene gospodarske subjekte za obavljanje djelatnosti
gospodarenja pojedinim vrstama otpada pa se na podruju ove upanije organizirano gospodari
pojedinim vrstama ambalae i ambalanim otpadom (ambalaa od papira, plastike, drveta, metala,

17
vieslojna ambalaa, staklena, tekstilna), otpadnim baterijama i akumulatorima, otpadnim
uljima, otpadnim elektrinim i elektroninim ureajima i opremom, otpadnim gumama,
otpadnim vozilima, pojedinim vrstama graevinskog otpada (beton, opeka, crijep, drvo, stakla,
plastika, metali). Prema podacima iz gore navedenog Izvjea godinje se na podruju SD
skupi vie od 41 000 tona posebnih vrsta otpada. Isto tako istie se da se godinje skupi oko
1.mil. litara otpadnih ulja i otpada od tekuih goriva.
Odvojeno skupljanje otpada, koje e se dodatno poticati i u narednom razdoblju znatno e
pridonijeti smanjenju koliine otpada i njegovog tetnog djelovanja na okoli, te e obrada i
oporaba istog pridonijeti razvoju gospodarstva.
Izgradnja Centra za gospodarenje otpadom predstavlja jednu od najvanijih
infrastrukturnih graevina u Splitsko-dalmatinskoj upaniji u narednom razdoblju.
Odlukom o donoenju Prostornog plana Splitsko dalmatinske upanije (Slubeni glasnik,
broj: 1/03) planirana je izgradnja upanijskog centra za gospodarenje otpadom, te je odreeno
da e se obavljanjem istranih radova koji obuhvaaju ispitivanje tla, utjecaje na vode, kakvou
zraka, razinu buke kao i praenje flore i faune odrediti definitivna lokacija, a izmjenom i dopunom
Prostornog plana Splitsko-dalmatinske upanije (Slubeni glasnik, broj:13/07) odreena je
mikrolokacija Centra u opini Leevica na povrini od priblino 60 ha.
Ista je planirana Strategijom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj (Narodne
novine, br. 130/05), Planom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-
2015. god. (Narodne novine, 85/07) i Planom gospodarenja otpadom Splitsko-dalmatinske
upanije za razdoblje 2007. 2015. godine (Slubeni glasnik SD br. 1B).
Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2007. 2015. godine, a
koji predstavlja osnovni dokument u gospodarenju otpadom, utvreno je da je temeljni zadatak
istog:
- uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom
- sanacija i zatvaranje postojeih odlagalita
- sanacija crnih toaka
- razvoj i uspostava regionalnih i upanijskih centara za gospodarenje otpadom, te
predobrada otpada prije konanog zbrinjavanja ili odlaganja
- uspostava potpune informatizacije sustava.
Provedbom Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske postie se:
- uspostava sustava gospodarenja otpadom u svakoj upaniji po regionalnom, odnosno
upanijskom konceptu
- poveanje udjela odvojenog prikupljanja otpada
- recikliranje i ponovna uporaba otpada
- prethodna obrada otpada prije konanog odlaganja
- smanjenje udjela biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu
- izdvajanje goriva iz otpada
- smanjenje koliine otpada koji se odlae na odlagalitima
- smanjenje tetnih utjecaja otpada na okoli
- samoodrivo financiranje sustava gospodarenja sustava komunalnim otpadom.

18
 Kontrolirano gospodarenje otpadom karakteriziraju mjere koje se koriste u postupcima
smanjenja nastanka otpada, naina iskoritavanja otpada i sigurnog odlaganja neiskoristivog
otpada, kao i poduzimanje mjera zatite od njegovog eventualnog tetnog djelovanja.
Isto tako, u sklopu budueg Centra provodit e se razvrstavanje i obrada otpada, sve u cilju
izdvajanja iskoristivog dijela otpada te odlaganja inertnog otpada.
Poetkom rada Centra stvorit e se uvjeti za postupno saniranje i zatvaranje postojeih
odlagalita otpada na podruju Splitsko-dalmatinske upanije.
Konani cilj ovog projekta je uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u
upaniji.
Skuptina Splitsko-dalmatinske upanije dana 31. oujka 2005. godine donijela je Odluku
o osnivanju tvrtke Regionalni centar istog okolia d.o.o. za gospodarenje otpadom s osnovnim
zadatkom izgradnje Centra u Leevici.

19
 2.5 Razvojni problemi i potrebe
RAZVOJNI PROBLEMI
Prometna, energetska i komunalna
infrastruktura
Prometna infrastruktura
a) Cestovna infrastruktura
- Slaba povezanost autoceste sa turistikim de-
stinacijama;
- Slaba kvaliteta dijela prometnica na otocima
i zaobalju;
- Nedostatnost cestovne infrastrukture u pri-
gradskim i gradskim prometnim vezama;
- Postojei autobusni kolodvori u Splitu, Soli-
nu, Katelima i Trogiru ne udovoljavaju po-
trebama prihvata i otpreme putnika u doma-
em i meunarodnom cestovnom prometu;
- Nedostatna infrastruktura za promet u miro-
vanju u gradovima.
b) eljeznika infrastruktura
- Postojei kolodvor u Splitu je zastario i ne
odgovara suvremenim standardima prihvata
i otpreme putnika;
- Sadanje stanje eljeznike infrastrukture nije
zadovoljavajue te je prijeko potrebno uskla-
diti ga s razvojem ostale prune mree u RH
i u itavoj Europi;
20
RAZVOJNE POTREBE
a) Cestovna infrastruktura
- Nastaviti s izgradnjom i rekonstrukcijom
spojnih cesta od vorova na autocesti do
gradova u SD;
- Izgraditi i rekonstruirati dio znaajnih
pravaca dravne i upanijske cestovne
mree u svim dijelovima SD;
- Poboljati stanje lokalnih cesta te protu-
poarnih i poljoprivrednih putova;
- U veim gradovima predvidjeti mogu-
nost izgradnje vie javnih garaa po mo-
delu javno-privatnog partnerstva.
b) eljeznika infrastruktura
- Ulagati u eljezniku prometnu infra-
strukturu, pokretati idejne projekte za
uoene razvojne probleme;
- Ulagati u modernizaciju glavnog promet-
nog pravca Split-Knin;
- Izraditi studiju o mogunostima izgrad-
nje prometnog pravca Split-Sinj-Livno,
nastavno na projekt izgradnje Jadransko-
Jonske eljeznike pruge;
- Izgraditi novi suvremeni eljezniki termi-
nal (kolodvor), koji bi na jednom mjestu
integrirao eljezniki i autobusni promet
(lokacija Kopilica);
- Poboljati uvjete za prihvat i otpremu put-
nika na ostalim eljeznikim postajama u
upaniji.
c) Pomorska infrastruktura
- Nedostatak privezita za mega jahte kao i
veza za prihvat cruisera;
- Nedostatak organiziranih sidrita za nautia-
re s plutaama za sidrenje;
- Neiskoritenost luka gospodarske namje-
ne kao i zastarjelost opreme (Sjeverna luka
Split);
- Trajektne luke su nedostatnog kapaciteta za
glavne prometne pravce;
d) Zrana infrastruktura
- Problem nedostatka popratnih usluga (sta-
janka, skladita, cargo servis i sl.);
- Iskoritenost zranih luka (Split i Bra) trpi
sezonske oscilacije;
Energetska infrastruktura
- Elektroprijenosna mrea, u dijelu niskona-
ponske mree, je nezadovoljavajua, posebi-
ce na otocima i dijelu zaobalja;
- Nedovoljna spremnost sustava za prihvat
proizvodnje elektrine energije iz obnovlji-
vih izvora;
- Struktura izvora energije zasnovana je na
eksploataciji hidropotencijala, koji je uglav-
nom iskoriten, dok su ostale mogunosti
proizvodnje energije neiskoriteni (energija
vjetra i sunca ponajprije, te biomase)
c) Pomorska infrastruktura
- Poticati modernizaciju luke infrastruk-
ture (operativne obale, luke cestovne i
eljeznike instalacije, vodovodna, kana-
lizacijska, energetska i telefonska mrea,
te objekti sigurnosti plovidbe u luci i sl.) i
suprastrukture (skladita, silosi, rezervoa-
ri, dizalice i dr.) te intermodalni promet u
Sjevernoj luci Split;
- Izgraditi ili rekonstrukcijom poveati tra-
jektne luke na glavnim projektnim prav-
cima;
- Poveati kapacitete luka nautikog turiz-
ma (LNT);
- Izraditi integralnu studiju prihvata plovila
nautikog turizma u LNT, privezitima i
privremenim (ljetnim) privezitima i si-
dritima.
d) Zrana infrastruktura
- Nastaviti sa proirenjem kapaciteta stajan-
ke, kao i zapoeti proirenje putnikog
terminala;
- Istraiti mogunosti gradnje nove zrane
luke
- Zapoeti koritenje potencijala u energiji
vjetra i solarnoj energiji;
- Stvoriti uvjete za prihvat proizvodnje elek-
trine energije iz obnovljivih izvora;
- Poticati koritenje obnovljivih izvora ener-
gije u kuanstvima;
- Omoguiti sve preduvjete za uvoenje
plina kao energenta u kuanstva i gospo-
darstva;
- Poticati pripremu i provedbu projekata iz
podruja energetske uinkovitosti
21
 Vodoopskrbni i kanalizacijski sustav
- Vodoopskrbni sustav je u dijelovima star i
zbog toga dolazi do velikih gubitaka vode;
- Budui razvitak turizma i poljoprivrede na
otocima ne moe se osloniti na postojee
izvore vode;
- Dinamika prikljuivanja kuanstava na su-
stave odvodnje je slaba;
- Nepostojanje alternativnih pravaca vodoop-
skrbe (snana ovisnost etiri najvea grada o
jednom izvoru rijeci Jadro);
- Postojei sustav odvodnje, s direktnim ili
ispustima neproienih otpadnih voda,
osnovni je izvor oneienja mora i vodotoka
Otpad
- Sva postojea slubena odlagalita otpada
ne zadovoljavaju osnovne ekoloke i sigurno-
sne kriterije;
- Veliki broj divljih odlagalita otpada prijetnja
su okoliu i ljudskom zdravlju;
- Dio proizvedenog otpada se ne zbrinjava na
propisani nain;
- Odvajanje pojedinih vrsta otpada ija se vri-
jedna svojstva mogu iskoristiti nije na zado-
voljavajuoj razini.
22
- Uvesti sustav nadziranja te izvriti rekon-
strukciju postojeih vodoopskrbnih su-
stava, a sve u cilju smanjenja velikih gu-
bitaka vode;
- Boljim povezivanjem sa susjednim upa-
nijama i BiH dugorono bi se mogao ri-
jeiti problem vodoopskrbe svih dijelova
upanije;
- Uvoditi ureaje za proiavanje, posebno
u veim sreditima;
- Dovriti provedbu Integralnog projekta
zatite Katelanskog zaljeva (Eko projekt)
kojim se rjeava problem vodoopskrbne
i kanalizacijske infrastrukture gradova
Splita, Solina, Katela i Trogira, te opina
Seget, Okrug, Klis i Dugopolje;
- Sanirati nelegalna odlagalita otpada, kao i
slubena odlagalita koja ne zadovoljavaju
ekoloke i sigurnosne kriterije;
- Izgraditi Centar za gospodarenje otpadom
u Leevici, s popratnim objektima, gdje
bi se zbrinjavao otpad iz cijele upanije;
- Potaknuti JLS na izgradnju reciklanih
dvorita i zelenih otoka;
- Poticati na odvajanje pojedinih vrsta ot-
pada ija se vrijedna svojstva mogu isko-
ristiti.
3. STANJE PRIRODNIH RESURSA I SUSTAV ZATITE
OKOLIA I PRIRODE
3.1. Vode
Cetina sa svojim pritocima jest najdui i vodom najbogatiji povrinski tok s najveim
slijevom (oko 1.200km u RH te dodatnih 2.440km u susjednoj BiH). Drugi najznaajniji
povrinski vodotoci su Jadro s ijeg se izvora vodom opskrbljuje splitsko podruje; rnovnica;
te ponornice Vrljika i Matica (Tihaljina) u Imotskom odnosno Vrgorakom polju. Iako relativno
malobrojni i kratki, krki vodotoci bogati su vodom koju primaju s velikog slivnog podruja koje
daleko premauje granice njihovog ortografskog sliva. Meutim, zbog sezonske varijabilnosti
oborina i relativno niskog akumulacijskog/retencijskog kapaciteta krkog vodonosnika, unato
relativno visokoj godinjoj koliini oborina (od 1.000mm/god. u priobalju te do 1.600mm/
god. u zaobalju), vodostaj je esto nizak, s minimumom u ljetnim mjesecima.
U SD upaniji trenutno, zahvaljujui sustavu akumulacija na Cetini, postoje dovoljne
strateke rezerve vode za obradu za vodu za pie. Meutim, s obzirom na osjetne klimatske
promjene te planirani intenzivni razvoj u podruju osjetljivih krkih vodonosnika, racionalno
koritenje vode kao osjetljivog resursa i zatita od oneienja, usprkos bogatim izvoritima voda,
predstavljaju jedan od prioriteta sektora zatite okolia i odrivog razvoja na podruju upanije.15
Od voda stajaica povrinom je najvee Peruko jezero umjetna akumulacija na Cetini
koja je ujedno najvea u RH. Od drugih umjetnih akumulacija mogu se izdvojiti Zeleno jezero
na Riici kod Imotskog, te akumulacije ale i Pranevii na Cetini, od kojih je posljednja
posebno znaajna i kao strateka rezerva vode za vodoopskrbu podruja SD. Prirodne stajaice
su povrinom znatno manje i ukljuuju Crveno i Modro jezero kod Imotskog, Lokviika jezera,
Proloko blato i veliki broj manjih tzv. lokvi na otocima.
Izrazite sezonske oscilacije u protoku vode kao posljedicu imaju i injenicu da je osnovna
negativna posljedica vodoopskrbe na okoli oduzimanje vode iz njenog prirodnog toka
i ugroavanje prirodnih stanita koja ovise o njoj relativno izraena na podruju SD
(npr. Jadro, rnovnica, donji tok Cetine). Posljedino, treba nastojati minimalizirati utjecaj
to racionalnijim zahvaanjem odnosno koritenjem jednom zahvaene vode, to trenutno nije
sluaj, u prvom redu radi relativno zaputene vodoopskrbne mree s velikim gubitcima prilikom
prijenosa (curenje sustava), ali i zbog neracionalnih naina koritenja vode (npr. pranje ulica
vodom za pie, nekoritenje proiene vode kao tehnoloke vode ili vode za navodnjavanje u
poljoprivredi, i dr.).
Rezultati mjerenja ukazuju na dvije osnovne injenice o stanju praenih povrinskih voda
(Cetina, Vrljika i Matica): 1) znaajno naruavanje kakvoe prema mikrobiolokim pokazateljima
upuuje na jo uvijek prekomjerno optereenje vodotoka komunalnim otpadnim vodama
naselja u njihovim slivovima; 2) zbog poduzetih mjera u podruju podizanja kvalitete
zbrinjavanja otpadnih voda (prije svega gradnje kolektorskih mrea i proiivaa) smanjuje se
broj ugroenih vodnih podruja.
Takoer, praenje mjerenja tekih metala u rijenim sedimentima (Cetina i Jadro) pokazuju da
u recentnom razdoblju nema znaajnijeg poveanja oneienja. Teki metali su esti oneiivai
povrinskih voda, a opasni su za ive organizme zbog njihove otpornosti, visoke toksinosti i
sklonosti da se akumuliraju u ekosustavu. Najei izvori oneienja okolia tekim metalima su
industrija, promet, komunalni otpad i kemijska sredstva za zatitu bilja.
15
Izvijee o stanju okolia za 2009. godinu za SD, Zagreb, 2010.

23
 Prema podacima iz Programa zatite okolia SD najvei oneiivai voda na podruju SD
su neproiene otpadne vode naselja, u prvom redu od naselja u zaobalnom dijelu upanije.
Naime, trenutno stanje sa infrastrukturnom opremljenou je kako slijedi: kolektorska mrea
jo uvijek pokriva uglavnom samo sredinje dijelove glavnih naselja, a i otpadne vode sakupljene
kolektorskom mreom, uz nekolicinu trenutno postojeih iznimki (npr. Sinj, Trilj), isputaju se
bez proiavanja u recipijent; domainstva koja nisu pokrivena kolektorskom mreom ne koriste
danas postojee okolino nekodljive naine zbrinjavanja otpadnih voda (npr. posve razvijena i
dostupna tehnologija tzv. kompostnih WC-a, i sl.) ve problem odvodnje rjeavaju crnim
jamama koje su najee propusne, pa se otpadna voda cijedi u krko podzemlje.
Pored toga, pritisak na okoli znaajno je rastao prolih desetljea, kao posljedica izostanka
uravnoteenog/integralnog pristupa razvoju vodoopskrbno/odvodnog sustava, odnosno
posljedica jednostranog razvoja vodoopskrbe kojim se poveala koliina otpadnih voda za koje
nije istovremeno osiguran kvalitetan sustav zbrinjavanja (odvodnje, proiavanja, okolino
prihvatljivog isputanja u krajnji recipijent). Problem je posebno izraen u ljetnom periodu niih
vodostaja, kad recipijenti imaju znatno smanjenu sposobnost razrjeenja oneiujuih otpadnih
voda, a i koliina otpadnih voda raste zbog turistikih i drugih aktivnosti.
Osim komunalnih-fekalnih voda, oneienje dolazi i iz sektora industrije s neadekvatno
zbrinutim vodama, koje isputaju bilo direktno u okoli, bilo u sustav javne odvodnje koji
takoer nema adekvatni proiiva.
Pored samog oneienja voda, problem je i nepostojanje jedinstvenog biolokog minimuma
za sve rijeke, kao i nepostojanje jedinstvenog katastra izvora na podruju upanije.

3.2. More
Jadransko more osim to je vaan ekoloki sustav predstavlja i kljuni prirodni resurs za
razvoj gospodarstva, osobito turizma i ribolova, zbog ega je pitanje kvalitete, odnosno istoe
mora od najvie vanosti za razvoj upanije.
Prema Ocjeni stanja kakvoe priobalnog mora Hrvatskih voda, more je du cijele obale i
dalje najvie kvalitete, s izuzetkom nekoliko zatvorenijih, slabije prostrujenih dijelova akvatorija,
optereenih otpadnim vodama urbanog ili industrijskog porijekla, rijenim donosima, te lukim
prometom, koja su klasificirana kao tzv. kritine toke (Hot spots). Jedna od tih vruih toaka
je i podruje Vranjikog i Katelanskog zaljeva, gdje se u relativno zatvoreni akvatorij koji
ve i prirodno ima vii trofiki status od ostatka akvatorija jer se u njega prirodno ulijevaju
znatne koliine vode s kopna (rijekom Jadro, iz izvora Pantan i veeg broja vrulja) isputaju
neproiene komunalne i industrijske otpadne vode iz najvee konurbacije na hrvatskom
dijelu Jadranske obale. Provedbom projekta Eko-Katelanski zaljev, te zatvaranjem pojedinih
veih industrijskih postrojenja situacija se ve znaajno popravila, pa se moe oekivati njegova
relativno brza ekoloka obnova.
Prema ispitivanju Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva kod kakvoe
mora na plaama Jadrana u 2010. g., u SD more je uzorkovano na 144 toke, od kojih je 89,58%
ocjenjeno kao more izvrsne kakvoe (plava boja u Tablici 3), 9,03% kao more dobre kakvoe
(zelena boja) te 1,39% kao more zadovoljavajue kakvoe (uta boja). Po udjelu koji otpada na
toke ocjenjene kao more izvrsne kvalitete, SD zaostaje za ostalim jadranskim upanijama.
Promatrajui pojedinano ocjenjene uzorke, 93,76% uzoraka ocjenjeno je kao more izvrsne
kakvoe, 4,27% kao more dobre kakvoe i 1,28% kao more zadovoljavajue kakvoe, dok je
0,67% uzoraka ocjenjeno nezadovoljavajuom kakvoom (crvena boja). I po ovom pokazatelju

24
naa upanija zaostaje za ostalim jadranskim upanijama, pogotovo uzevi u obzir najvii broj
uzoraka ocjenjenih nezadovoljavajuom ocjenom (deset uzoraka).

Tablica 3: Godinje ocjene toaka ispitivanja uz postotnu razdiobu

po ocjenama na plaama hrvatskog Jadrana za 2010. g.

upanija Broj toaka

Dubrovako-neretvanska 101 94,06% 2,97% 1,98% 0,99%

Splitsko-dalmatinska 144 89,58% 9,03% 1,39% 0,00%
ibensko-kninska 90 91,11% 7,78% 1,11% 0,00%
Zadarska 92 94,57% 4,35% 1,09% 0,00%
Liko senjska 47 100,00% 0,00% 0,00% 0,00%
Primorsko-goranska 237 95,78% 2,11% 0,84% 1,27%
Istarska 202 92,57% 3,96% 2,97% 0,50%
Ukupno 913 93,54% 4,38% 1,53% 0,55%
Izvor: Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva

Izvori zagaenja mora su: direktno isputanje industrijskih i gradskih otpadnih voda
kroz ispuste ili odlaganjem na morsku obalu, indirektno isputanje rijekama ili kanalima
to ukljuuje i dotok podzemnim vodama i ispiranje kiom, donos atmosferom te izvorima
oneienja s mora.
Takoer, more je ugroeno dugogodinjim stihijskim i ilegalnim nasipanjem obale te
gradnjom nelegalnih objekata uz morsku obalu.
Od izvora oneienja s mora, najznaajniji je pomorski promet, uz koji se vezuju nelegalna
isputanja oneienih kaljunih voda, otpada ulja i zauljenih voda, ispiranje tankova, izmjena
balastnih voda, mogunost nesrea s posljedicama koje variraju od ozbiljnih do katastrofalnih.
Osim oneienja uzrokovanog prometovanjem veih brodova meu koje u posljednje vrijeme
treba naroito ukljuiti brzo rastui broj cruisera, nije zanemariv ni utjecaj velikog broja malih
brodova za rekreaciju. Naalost, infrastruktura zatite okolia koja je nuna radi izbjegavanja
negativnih okolinih utjecaja eljenog razvoja cruising i nautikog turizma (luka infrastruktura i
razraene procedure za zbrinjavanje otpada i otpadnih voda, ureena sidrita, objekti za prihvat
zelenog otpada i dr.) iako se razvija, kasni s obzirom na razvoj i rast potranje za takvom vrstom
usluga.
Takoer, jedan od vrlo aktualnih oblika oneienja eko sustava mora je i unoenje alohtonih
biljnih i ivotinjskih vrsta budui da su neke od njih invazivne odnosno u postojeem eko sustavu
nemaju fizikalno-kemijskih ili biolokih faktora koji ograniavaju njihovo irenje.
Ulov nedoraslih organizama dovodi do smanjenja populacija pojedinih vrsta, a u
krajnjem sluaju i do njihovog nestanka. Prema podacima iz Programa zatite okolia SD-a,

25
populacije gospodarski najatraktivnijih morskih vrsta ve due vrijeme pokazuju znakove
prelovljenosti16, a uinkovita rjeenja za ogranienje ulova odnosno smanjenje ukupnog pritiska
na ekosustav, koja bi dovela do osjetnog oporavka biozaliha, jo nisu usvojena i provoena, a
njihova provedba kontrolirana. Upravo suprotno, jo uvijek je dominantan trend neodgovornog
izlova svim sredstvima iako su deklarativno svi svjesni potrebe i vrsto opredijeljeni za ouvanje
nae hraniteljice mora. Degradacija ili potpuno unitenje lokaliteta na kojima se mrijeste
pojedine vrste organizama ili se zadrava riblja mla ima posebno tetne posljedice na riblji fond.
Morske vrste i stanita su takoer ugroena i sidrenjem brodova i otpadom s brodova te
otpadnim vodama.
Na podruju SD ne postoji cjeloviti sustav praenja stanja morske vode, ribljeg fonda,
vrsta i stanita pa se sljedea ocjena stanja izvodi na osnovi postojeih relevantnih parcijalnih
programa praenja, odnosno u njima danih procjena. Golim okom vidljiva visoka kakvoa
morske vode, te ope usvojena injenica o najljepem i najistijem moru na svijetu, neki su od
razloga zbog kojih je sustavni monitoring relativno nisko na skali prioriteta.

3.3. Zrak
Kategorije oneienja zraka koje postoje u SD su: izgaranje u ne-industrijskim loitima,
izgaranje u industriji, proizvodni procesi, koritenje otapala i ostalih proizvoda, cestovni promet,
ostali pokretni izvori i strojevi, obrada i odlaganje otpada, poljoprivreda te ostali izvori i ponori17.
injenica je da su dugoroni trendovi istoe zraka pozitivni, odnosno da se stanje
dugorono uglavnom popravlja dijelom zbog gaenja nekih velikih industrijskih oneiivaa,
a dijelom zbog investicija u suvremenije tehnologije18 kojima se negativni utjecaji preostalih
oneiivaa smanjuju.
Na podruju SD postoji duga tradicija sustavnog praenja kakvoe zraka, te se razni
parametri kakvoe zraka prate na veem broju lokacija na prostoru cijele upanije, to se planira
unaprijediti provedbom Programa zatite i poboljanja kakvoe zraka koji je 2009.g. izraen za
Splitsko-dalmatinsku upaniju.

3.4. Tlo
Trajni gubitak zemljita (i tla na njemu) prenamjenom pojavljuje se u vie oblika, a na podruju
SD u prvom redu kao posljedica: - urbanizacije, - izgradnje infrastrukture (prometnice), -
eksploatacije mineralnih sirovina (nesanirani kamenolomi i tupinolomi), intenzivne poljoprivrede
(plastenici) te vidljivih odlagalita otpada. Veliku prijetnju za odrivi razvoj prostora upanije
predstavlja preizgraenost prostora obalne zone i dijela otoka.
Prema Programu zatite okolia SD na podruju SD postoje znaajna podruja s umjerenim
pa ak i visokim rizikom od erozije i visokim stupnjem poroznosti tla (opasnost od zagaenja).
Najtee oneiena su tla urbanih sredina (zbog prometa); tla u blizini industrijskih postrojenja
(podruje Katelanskog zaljeva); te nekoliko specifinih lokacija (npr. prostor uz aerodrome i sl.).
Tehnoloke otpadne vode, oborinske vode koje ispiru oneiene povrine, takoer su znaajan
16
Rezultati istraivanja pokazuju smanjenje ulova, promjene u strukturi ulova, kao i smanjenje veliine ulovljenih organizama tipine
indikatore prelovljenosti.
17
Ponor ili emisija CO2 od promjene biomase uma, prenamjene uma i livada, naputanja obraivanog zemljita + ne-antropogene emisije,
ukljuivo: emisija iz uma s kojima ne upravlja ovjek, emisija zbog poara, iz prirodnih livada i druge vegetacije, iz movara i kopnenih voda
(rijeka i jezera), vulkani, sijevanje, plantane ume, itd.
18
Ugradnja proiivaa za industrijska postrojenja poput vreastih otpraivaa, proiivaa otpadnih voda, aktivnosti oko sanacije/rekultivacije
eksploatacijskih polja i dr.

26
izvor oneienja tla, u prvom redu u prostoru oko prometnica, odlagalita otpada te drugih, u
nekom incidentu jako oneienih, a nesaniranih povrina. Problem predstavlja i krenje uma
i kamenjara zbog uspostave novih povrina pod maslinicima i vinogradima dok se istovremeno
zaputaju velike povrine pod istim.
Poseban oblik oneienja tla, i openito prostora prisutan na podruju SD jest oneienje
minama, koje obuhvaa 29km povrine upanije.19 Poslovima razminiranja u 2009. g. u SD
upaniji razminirano je 612,831m2 od planiranih 650,936m2 (94,15%). U 2010.g. poslovima
razminiravanja u naoj upaniji planiralo se ukloniti minsku opasnost na povrini od 400,646
m2, meutim jo nije izraeno izvijee o realizaciji ovog plana.
U SD nema sustavnog monitoringa praenja stanja i promjena kakvoe tala, o stanju tala,
pritiscima na njega i posljedicama.20

3.5. Bioraznolikost i zatiena podruja

Na podruju SD, prema Zakonu o zatiti prirode, u nekoj od kategorija zatite, zatieno je
267,499 km2 od ega najvei dio (neto manje od 200 km2) otpada na Park prirode Biokovo.
Prema Zakonu je u SD trenutano zatieno samo oko 6% kopnenog podruja to je
znaajno ispod ionako ne previsokog RH prosjeka od oko 9% te je ta injenica u izrazitom
neskladu s postojeim bogatstvom prirodne batine na podruju SD.
Ipak, treba uzeti u obzir Ekoloku mreu RH usvojenu 2007.g. koja prema podacima
Dravnog zavoda za zatitu prirode s povrinom od 214441,7 ha21 obuhvaa 47,2% povrine
upanije. Unutar Ekoloke mree RH 250 je podruja u naoj upaniji vanih za divlje svojte i
stanine tipove, a sedam (7) je podruja od meunarodne vanosti za ptice.
Prema Prijedlogu Republike Hrvatske za podruja ekoloke mree NATURA 200022, 49,1%
povrine nae upanije (222956,94 ha23) potpada u potencijalna NATURA 2000 podruja, od
ega je 221 predloenih podruja od znaaja za Zajednicu i est (6) podruja posebne zatite.

19
Nacionalni Program protuminskog djelovanja RH, Zagreb, lipanj 2009.
20
Temeljem Vrednovanja tala SD za potrebe natapanja iz 2007. g. najzastupljenija tla upanije su smea tla na vapnencu ili dolomitu s 52.485
ha i vapneno dolomitno crnica s 42.027 ha koja spadaju u trajno nepogodno tla za natapanje. Od pogodnih tala najzastupljenija su antropogena
tla u raznim oblicima kra (42.258 ha). Najbolja tla za oranice i vrtove su hidromeliorirana (3.649 ha) i aluvijalna (3.068 ha), a tla koja u tom
kraju potencijalno najvie vrijede su movarno glejna tla (3.337 ha).
21
Ukupna povrina dobivena je izuzimanjem zona preklapanja Podruja vanih za divlje svojte i stanine tipove i Meunarodno vanih podruja
za ptice od znaaja.
22
NATURA 2000 je ekoloka mrea sastavljena od podruja vanih za ouvanje ugroenih vrsta i staninih tipova Europske unije. Njezin cilj je
ouvati ili ponovno uspostaviti povoljno stanje vie od tisuu ugroenih i rijetkih vrsta te oko 230 prirodnih i poluprirodnih staninih tipova.
Dosad je u ovu ekoloku mreu ukljueno oko 30.000 podruja na gotovo 20% teritorija EU to je ini najveim sustavom ouvanih podruja
u svijetu.
23
Ukupna povrina dobivena je izuzimanjem zona preklapanja predloenih Podruja od znaaja za zajednicu i Podruja posebne zatite.

27
 Slika 2: Prijedlog podruja u Splitsko dalmatinskoj upaniji
za europsku ekoloku mreu Natura 2000

iscrtana (kosa crta) - zatiena stanita ptica;

svijetlo plavo - zatiena podruja za ostale vrste

Zatieni dijelovi prirodne batine na podruju SD su:

- Park prirode Biokovo,
- Park uma Marjan,
- 3 posebna rezervata,
- 15 znaajnih krajobraza,
- 11 botanikih spomenika prirode,
- 9 geomorfolokih spomenika prirode,
- 2 geoloka spomenika prirode,
- 1 paleontoloki spomenik prirode,
- 8 spomenika parkovne arhitekture. 24

Osim navedenih proglaenih zatienih dijelova prirode, Prostornim planom SD je za

zatitu predloen skoro dvostruko vei broj novih dijelova prirode. Meutim, jedan od
problema koji se javlja jest nepostojanje i/ili neusklaenost prostornih planova zatienih
podruja sa prostornim planovima jedinica lokalne samouprave.

24
Izmjene i dopune Prostornog plana SD, 2007.

28
 Na podruju upanije je novijim istraivanjima rasprostranjenosti vrsta i stanita identificirano
nekoliko prioritetnih podruja za ouvanje, posebice podmorja. Meu ovim podrujima su i
Vrulja, dijelovi Paklenih otoka, te podruje vikog arhipelaga koji je prepoznat kao prioritetan i
na meunarodnoj razini.
Oblici ugroavanja zatienih dijelova prirode su brojni. Prema Programu zatite okolia
najvanije negativne pojave unutar zatienih podruja su: sjea stabala i umskih sastojina,
nasipavanje obale, iskapanje humusa, bespravna izgradnja, pritisak na rubna podruja s intencijom
suavanja podruja zatite, neprimjerena izgradnja infrastrukture, neprimjereno koritenje i
oneienje otpadom, oneienje otpadnim vodama i dr. Posljedica je smanjenje krajobrazne i
bioraznolikosti (ugroenost vrsta i stanita) zbog neodgovarajueg sustava upravljanja zatitom
prirode.
Sa ciljem zatite, odravanja i promicanja zatienih dijelova prirode na podruju SD 1996.
godine osnovana je Javna ustanova za upravljanje zatienim prirodnim vrijednostima, no bit
e potrebno jo puno truda za njenu uspostavu kao uinkovite sredinje institucije za upravljanje
prirodnom batinom na podruju SD s obzirom da je njeno funkcioniranje znaajno oteano
zbog prorauna koji dostaje za pokrivanje minimalnih trokova hladnog pogona, ali ne i za
ostale aktivnosti nune za ispunjenje ciljeva ustanove. Posebne Javne ustanove za upravljanje
zatienim prirodnim vrijednostima osnovane su za upravljanjem Parkom prirode Biokovo te za
upravljanje Park umom Marjan, s tim da obje ustanove imaju sline potekoe s financiranjem
i kapacitetima kao i upanijska javna ustanova.

3.6. Praenje stanja i planiranje zatite okolia i prirode

Uspostava upanijskog informacijskog sustava praenja stanja okolia i prirode pretpostavlja
ispunjenje vie zadaa, kojima e se postupno uspostaviti sve tri osnovne funkcije informacijskog
sustava, a to su: prikupljanje, obrada i distribucija informacija.
Prema Programu o zatiti okolia SD prati se stanje pojedinih segmenata okolia (npr.
vode, more na plaama, zrak)25 kao i razina pritisaka na okoli (npr. podaci u katastru emisija u
okoli). Meutim, trenutno ne postoji sustav praenja stanja ugroenih vrsta i stanita te stanja
ribljeg fonda.
SD odnosno nadleni upravni odjel je ostvario dobre rezultate na uspostavi lokalne
mree za praenje kakvoe zraka; upotpunjavanju strunih podataka o posebno vrijednim
dijelovima prirode (stanita, flora, fauna) potrebnih za izradu planova upravljanja te izradi
karte buke.
Meutim, postojei sustav praenja jo uvijek ima niz nedostataka:
- praenja su esto nepotpuna u smislu da ne daju cjelovitu informaciju o temi koja se prati;
- ne prate se svi segmenti okolia i prirode, niti svi pritisci koji zasluuju praenje;
- podaci dobiveni postojeim praenjem ne pretvaraju se u cjelovitu, relevantnu,
lako dostupnu pa stoga i koritenu informaciju o okoliu i prirodi, niti ine dio cjelovitog
informacijskog sustava SD.
2008.g. donesen je Program zatite okolia SD upanije kao najvii strateki (najobuhvatniji
i najdugoroniji) dokument zatite okolia na podruju upanije, te kao takav prvenstveno
slui za: 1) interpretiranje smjernica nacionalne strategije u uvjetima specifinim za podruje
25
Nastavni zavod za javno zdravstvo prati: kakvou morske vode, stanje vodoopskrbe, kakvou zraka, zdravstvenu ispravnost namirnica, razinu
alergena, mjerenje buke te toksikoloke nalaze.

29
Splitsko-dalmatinske upanije, 2) sagledavanje cjeline problematike zatite okolia unutar
prostora upanije.
Akteri koji se pojavljuju u skorijoj praksi zatite okolia mogu se svrstati u jednu od tri osnovne
kategorije: upravna tijela na razliitim razinama (dravna, regionalna, lokalna), u razliitim
sektorima (zatita okolia, gospodarstvo, infrastruktura,), s razliitim funkcijama (planiranje,
provedba, nadzor,); gospodarski subjekti (razliita javna i privatna poduzea) te javnost
(skupine, pojedinci, udruge). Meutim, suradnja izmeu ovih brojnih aktera u upaniji je
jo uvijek na nezadovoljavajuoj razini, to rezultira nedovoljno razvijenim mehanizmima
za zatitu okolia.
Posljedino, poticanje (redovne, institucionalizirane) suradnje i tako ostvareni sinergijski
uinci koji trenutno gotovo u cijelosti izostaju zasluuje status jednog od prioriteta zatite okolia
SD u narednom razdoblju.26 Isto tako, nuno je kontinuirano raditi na podizanju svijesti o
znaaju ouvanja okolia i prirode.

26
Program zatite okolia SD, str. 90.

30
 3.7. Razvojni problemi i potrebe
RAZVOJNI PROBLEMI
Stanje prirodnih resursa i sustav zatite
okolia i prirode
a) Vode
- Oduzimanje vode iz njenog prirodnog toka
i ugroavanje prirodnih stanita kao poslje-
dica vodoopskrbe;
- Relativno zaputena vodoopskrbna mrea s
velikim gubitcima prilikom prijenosa;
- Neracionalni nain koritenja vode;
- Jednostrani razvoj vodoopskrbe kojim se po-
veala koliina otpadnih voda za koje nije
istovremeno osiguran kvalitetan sustav zbri-
njavanja;
- Nepostojanje jedinstvenog biolokog mini-
muma za sve rijeke;
- Ne postoji jedinstveni katastar izvora na po-
druju upanije;
- Stihijsko i potpuno bespotrebno kanalizira-
nje vodenih tokova.
b) More
- Isputanje neproienih komunalnih i in-
dustrijskih otpadnih voda na podruju Vra-
njikog i Katelanskog zaljeva;
- Oneienja uzrokovana nelegalnim ispu-
tanjem oneienih kaljunih voda, ispira-
njem tankova, izmjenom balastnih voda te
bacanjem krutog otpada (posebno PVC) sa
brodova;
- Prekomjerni ulov morskih organizama;
- Stihijsko i ilegalno nasipanje obale;
- Nelegalni objekti uz morsku obalu;
- Ne postoji cjelovit sustav praenja stanja
mora i podmorja.
RAZVOJNE POTREBE
a) Vode
- Minimalizirati negativan utjecaj vodoop-
skrbe na izvore vode to racionalnijim za-
hvaanjem odnosno koritenjem jednom
zahvaene vode;
- Izgraditi kolektorske mree i proiivae
zbog kvalitetnijeg zbrinjavanja otpadnih
voda;
- Utvrditi bioloki minimum za svaku poje-
dinu rijeku te osigurati dostupnost poda-
taka o istom svim ustanovama;
- Izraditi katastar izvora na podruju upa-
nije te postroiti doputenja za istraivanje
istih-uz kontrolu istraivaa od nadlenih
institucija;
- Izraditi bilancu voda
b) More
- Nastaviti integralni projekt zatite Kate-
lanskog zaljeva (Eko projekt), dovriti ka-
nalizacijski sustav Katela-Trogir;
- Osmisliti i provoditi Program unaprjee-
nja infrastrukture zatite okolia;
- Poticati uspostavu sustava kontrole izlo-
va (sredstava izlova i vremenskog perioda
izlova) ispitivanje potrebe zabrane ribolo-
va u pojedinim podrujima;
- Sprjeavati betonizaciju morske obale;
- Uklanjati nelegalne objekte uz morsku
obalu (privezita, mulovi);
- Uspostaviti cjeloviti sustav praenja stanja
mora i podmorja.
31
 c) Zrak
- Oneienje zraka izgaranjem u industriji,
proizvodnim procesima, koritenjem otapa-
la, cestovnim prometom, otpadom, poljo-
privredom i sl.
c) Zrak
- Investirati u suvremenije tehnologije koji-
ma se negativni utjecaji oneiivaa sma-
njuju (ugradnja proiivaa za industrij-
ska postrojenja poput vreastih otpraiva-
a, proiivaa otpadnih voda, aktivnosti
oko sanacije/rekultivacije eksploatacijskih
polja i dr);
- Nastaviti provoenje Programa zatite i
poboljanja kakvoe zraka;
- Provoditi kontrolu oneienja prometom
(cestovnim, prometom kruzera itd.), kao i
industrijskim postrojenjima.

d) Tlo
- Trajni gubitak zemljita uzrokovan urba-
nizacijom, nekontroliranom izgradnjom
infrastrukture, eksploatacijom mineralnih
sirovina, intenzivnom poljoprivredom (pla-
stenici) i stihijskom upotrebom pesticida;
- Oneienje tla otpadnim i oborinskim vo-
dama, prometnicama, odlagalitima otpada
te minama;
- Visoki stupanj poroznosti tla (opasnost od
zagaenja);
- U SD nema sustavnog monitoringa pra-
enja stanja i promjena kakvoe tala;
- Krenje uma i kamenjara zbog uspostave
novih povrina pod maslinicima i vinogra-
dima dok se istovremeno zaputaju velike
povrine pod istim;
d) Tlo
- Prilikom izrade prostornih planova poseb-
no voditi rauna o ouvanju tla kao pri-
rodnog resursa;
- Rjeavati probleme eksploatacije mineral-
nih sirovina na nain da se tono defini-
raju rokovi eksploatacije, nain sanacije
prostora i osiguraju financijska sredstva;
- Provoditi uzorkovanje tala radi utvriva-
nja oneienja posebno na podruju sa
plastenicima, industrijskim zonama i po-
ljoprivrednim povrinama s intenzivnom
poljoprivredom;
- Uspostaviti sustavni monitoring - prae-
nje stanja i promjena tla;
- Sprjeavati promjene krajobraznih vrijed-
nosti.

32
e) Bioraznolikost i zatiena podruja
- Relativno mali udio u povrini (6% kopna)
zatienih prirodnih bogatstava, meutim,
treba uzeti u obzir Ekoloku mreu koja
obuhvaa 47,2% povrine upanije;
- Negativne pojave unutar zatienih podru-
ja kao to su: sjea stabala, nasipavanje i be-
tonizacija obale, iskapanje humusa, protu-
pravna izgradnja, neprimjereno koritenje
i oneienje otpadom, oneienje otpad-
nim vodama i dr.;
- Smanjenje krajobrazne i bioraznolikosti
(ugroenost vrsta i stanita) zbog neodgova-
rajueg sustava upravljanja zatitom.
Nepostojanje i/ili neusklaenost prostornih
planova zatienih podruja sa prostornim
planovima jedinica lokalne samouprave.
- Unos alohtonih (npr.mufloni) i invazivnih
(npr.Caulerpa) vrsta;
- Nestanak domaih svojti i pasmina;
- Nedostatna strunost istraivaa.
e) Bioraznolikost i zatiena podruja
- Zatititi prirodna bogatstva predviena
Prostornim planom, zatititi akvatorij oko
zatienih podruja kopna te osigurati fi-
nancijska sredstva za ouvanje i upravlja-
nje zatienim prirodnim vrijednostima,
a posebno velikim podrujem Ekoloke
mree;
- Nuno zatititi planinske masive Dinara-
Kamenica, Biokovo od Cetine do Nere-
tve te Kozjak-Mosor;
- Uspostaviti zatiena podruja na moru;
- Izraditi planove upravljanja zatienim po-
drujima i ekoloke mree;
- Odobriti Javnoj ustanovi za upravljanje
zatienim prirodnim vrijednostima na
podruju SD vei proraun da bi mogli
provoditi inventarizaciju biljnih i ivo-
tinjskih vrsta, praenje i informiranje jav-
nosti, ime bi bolje i uinkovitije ouvali
prirodnu batinu;
- Poticati uzgoj domaih sorti i pasmina po-
sebno u zatienim podrujima;
- Poticati dodatno usavravanje osoblja u
ustanovama koje upravljaju zatienim
podrujima.
33
 f ) Praenje stanja i planiranje zatite oko-
lia i prirode
- Ne prate se svi segmenti okolia i prirode i
praenja su esto nepotpuna;
- Podaci dobiveni praenjem ne pretvaraju se
u cjelinu i lako dostupnu informaciju;
- Suradnja izmeu brojnih aktera u podruju
zatite okolia i prirode u upaniji je jo uvi-
jek na nezadovoljavajuoj razini, to rezulti-
ra nedovoljno razvijenim mehanizmima za
zatitu okolia;
- Devastacija prostora zbog izgradnje vjetroe-
lektrana te postavljanja velikih povrina pod
solarnim panelima;
- Nedovoljno razvijena svijest o znaaju ou-
vanja okolia.
34
f ) Praenje stanja i planiranje zatite oko-
lia i prirode
- Posloiti funkcioniranje upanijskog in-
formacijskog sustava okolia i prirode na
nain da se prikupljaju, obrauju i distri-
buiraju cjeloviti podaci za sve segmente
okolia i prirode;
- Poticanje (redovne, institucionalizirane)
suradnje izmeu aktera u podruju zatite
okolia i prirode;
- Izraditi strune studije na planiranim po-
drujima pod vjetroelektranama i solar-
nim elektranama radi uvida u njihov utje-
caj na okoli;
- Omoguiti sudjelovanje predstavnika
(strunjaka) upanije u ocjenama stru-
nih studija;
- Poticati akcije podizanja svijesti o znaaju
ouvanog okolia.
4. STANOVNITVO, LJUDSKI RESURSI I
TRITE RADA
4.1. Veliina, kretanje stanovnitva i gustoa naseljenosti
Stanovnitvo je temeljni imbenik drutvenog, gospodarskog i kulturnog ivota i razvitka
svake drutvene zajednice. Prema popisu stanovnitva 2001. godine u upaniji Splitsko -
dalmatinskoj, koja se prostire na 8% povrine Hrvatske, ivjelo je 463.676 stanovnika, odnosno
10,4% stanovnitva Hrvatske. U odnosu na popis stanovnitva iz 1991.g. broj stanovnika se
smanjio za 10.343 stanovnika (2%).
Procjena trenda kretanja broja stanovnika u SD je pozitivna. Prema podacima DZS-a u
2008. godini se u odnosu na 2001.g. broj stanovnika poveao za 3,8%. Prema tim rezultatima,
SD biljei znatno povoljnije trendove u odnosu na veinu drugih upanija. Naime, u 14
upanija zabiljeen je pad broja stanovnika u 2008. u odnosu na 2001. godinu, dok se SD
nalazi meu 7 upanija (veina primorskih upanija i grad Zagreb) u kojima je zabiljeen porast
broja stanovnika. Kao posljedica toga, poveao se i udio stanovnitva SD u odnosu na ukupno
stanovnitvo RH i u 2008.g. je iznosio 10,8%.

Tablica 3: Broj stanovnika u primorskim upanijama, trend 2001.-2008.

Procjena Promjena
Procjena
2001. 2008./2001. -
2005. 2008.
Indeks
Splitsko-dalmatinska 464.980 477.382 482.571 103,8
Dubrovako-neretvanska 123.128 124.789 127.237 103,3
ibensko-kninska 113.145 113.960 114.434 101,1
Zadarska 162.541 169.151 175.467 107,9
Istarska 206.628 210.741 214.732 103,9
Primorsko-goranska 305.544 305.109 304.582 99,7
RH 4.439.635 4.441.989 4.435.056 99,9
Izvor: DZS

Iako je prirodni prirast SD stalno pozitivan promatrajui trend od 2005.-2009., SD

ipak u tom razdoblju biljei izraen pad za 42%. RH u referentnom razdoblju kontinuirano
ima negativan prirodni prirast iako se on u posljednje tri godine smanjuje.
Usporeujui vitalni indeks (broj ivoroenih na 100 umrlih), SD je kontinuirano iznad
100 ime je znaajno iznad prosjeka RH (malo vie od 80) i to meu najbolje rangiranim
upanijama, iako je primjetan pad za 3.8% od 2005. do 2009. godine.

35
 Tablica 4: Prirodno kretanje stanovnitva u SD od 2005.-2009.

Vitalni
Prirodni Prirodni Vitalni indeks
Godina Roeni Umrli indeks
prirast SD prirast RH RH
SD*
2005. 4 990 4 536 434 -9 298 109,6 82,0
2006. 4 921 4 316 590 -8 932 113,7 82,3
2007. 4 904 4 488 395 -10 457 108,8 80,0
2008. 4 929 4 720 190 -8 398 104,0 83,9
2009. 4959 4690 251 -7837 105,4 85,0

Izvor: DZS
*Broj ivoroenih na 100 umrlih

Ipak, treba naglasiti da relativno pozitivna demografska slika nije homogena usporeujui
gradove i opine u SD. Otoci u razdoblju od 2005.-2008.g. kontinuirano biljee negativne
prirodne priraste (osim opine Sutivan koja posljednje dvije godine biljei pozitivan prirodni
prirast), kao i veina gradova i opina zaobalja (grad Imotski je iznimka ovom negativnom
trendu iako i taj grad u referentnom razdoblju biljei pad prirasta za 42%). Najvii prirodni
prirast s kontinuiranim rastom biljee gradovi Solin i Katela, dok je u gradu Splitu prirast od
pozitivnog (142) u 2005.g. doao na negativan prirast (-105) u 2008.g.
Prema procjeni broja stanovnika iz 2008.g., u 16 gradova upanije ivjelo je 76,2% ukupnog
stanovnitva, dok je ostalih 23,8% stanovnitva ivjelo u 39 opina. U gradu Splitu ivjelo je
37,5% ukupnog broja stanovnika, a idui po brojnosti stanovnitva bio je grad Katela u kojem
je prema procjeni DZS-a 2008. ivjelo 8,6% stanovnika upanije. Najvea je opina Podstrana
s 9.208 stanovnika, dok je najmanje stanovnika u opini Zadvarje, tek 281.
Vie od 70% stanovnika ivi na priobalju, manje od 7% na otocima, dok neto manje od
23% stanovnika ivi na podruju zaobalja.

Slika 3: Raspored stanovnitva SD po geografskim cjelinama

Izvor: Izraun autora prema podacima iz procjene stanovnitva DZS-a

36
 Prosjena gustoa naseljenosti SD u 2008.g. iznosila je 106,6 stanovnika/km, to je iznad
nacionalnog prosjeka (78 st./km). SD biljei kontinuirani rast gustoe stanovnitva, imajui u
vidu da je 2005.g. iznosila 105,5, a 2001.g. 102,7 stanovnika/km. Najveu gustou naseljenosti
ima grad Split s visokih 2.269 stanovnika/km, a vrlo visoku gustou imaju i gradovi Katela i
Solin te opine Dugi Rat, Podstrana (svi preko 600 stanovnika/km). S druge strane, postoje
jedinice koje biljee ekstremno malu gustou, manju od 10 stanovnika/km, kao to su Leevica,
Prgomet i Vrlika. Zabrinjava injenica da ak 31 jedinica ima gustou manju od 50 stanovnika/
km, to ukazuje na znaajne demografske probleme u veem dijelu upanije. Od toga je 18
jedinica lokalne samouprave u zaobalju, te 12 na otocima.

Tablica 5: Broj stanovnika i gustoa naseljenosti u jedinicama

lokalne samouprave, procjena krajem 2008.

Udjel u ukupnom broju

Broj stanovnika Broj JLS-a Prosjena gustoa
stanovnitva JLS-a

0-1500 10 1,7% 15,3

1500-3000 16 7,1% 32,0
3000-10000 20 20,1% 50,9
10000-50000 8 33,4% 168,6
>50000 1 37,4% 2269,9
Ukupno 55 100% 106,6

Izvor: Izraun autora prema procjeni stanovnitva DZS

4.2. Dobna struktura stanovnitva

Pokazatelji dobne strukture stanovnitva SD ukazuju na trend postupnog starenja
stanovnitva. Iako upanija time slijedi trend prisutan na razini RH, ipak ima znaajno
povoljniju demografsku sliku kako od nacionalnog prosjeka tako i od svih upanija u
Jadranskoj NUTS2 regiji.
SD s indeksom starenja 88,8 u 2007. godini spada meu tri upanije u Republici Hrvatskoj
s najniim omjerom osoba starih 60 i vie godina prema stanovnitvu mlaem od 20 godina.
Ipak, treba upozoriti da indeks starenja SD stanovnitva kontinuirano raste od 2003. g. kada
je iznosio jo niih 81,4 ime upanija prati negativni trend daljnjeg starenja prisutan na razini
RH. Indeks starenja na razini RH je 2007. g. iznosio 103,1, to je takoer veliki porast u odnosu
na 2003. kada je iznosio 96,2.
Osim toga, promatrajui i koeficijent starosti odnosno postotni udio osoba starih 60 i vie
u ukupnom stanovnitvu, SD ima bolju dobnu strukturu stanovnitva nego ostale upanije
Jadranske Hrvatske i prosjek RH, ali opet se uoava trend pogoranja od 2001. do 2007. godine.

37
 Tablica 6: Pokazatelji dobne strukture stanovnitva Jadranske Hrvatske, 2001. i 2007.

2001. 2007.
upanija Koeficijent Indeks Koeficijent Indeks
starosti* starenja** starosti starenja
SD 20,0 77,8 20,6 88,8
Dubrovako-
21,9 86,9 22,6 98,7
neretvanska
ibensko- kninska 26,4 114,1 26,0 123,7
Liko- senjska 30,6 146,3 29,0 146,0
Istarska 21,9 101,0 22,6 120,3
Zadarska 21,7 86,9 22,5 98,3
Primorsko- goranska 22,7 110,8 23,8 134,2
RH 21,7 90,7 22,2 103,1

Izvor: DZS

Napomena:
Koeficijent starosti* je postotni udio osoba starih 60 i vie u ukupnom stanovnitvu.
Indeks starenja** je postotni udio osoba starih 60 i vie godina prema stanovnitvu mlaem od 20 godina.

Prosjena starost stanovnitva upanije iznosi u 2001. godini 38,1 godinu dok na razini
Hrvatske iznosi 39,3 godine. Zaobalje usprkos iscrpljenosti i vrlo malom broju stanovnika ima
bioloki vitalniju strukturu i vie stope prirodnog prirasta, dok otoci pokazuju strukturu izrazito
stare populacije (prosjena starost stanovnitva preko 45 godina i indeks starenja preko 120).
Udjel mlaeg stanovnitva (15-24god.) najvei je u velikim gradovima zbog migracija mladog
stanovnitva radi kolovanja i zapoljavanja iz nerazvijenih jedinica (naroito otoka) u razvijena
podruja to onda dodatno istie subregionalne razlike unutar upanije.

Tablica 7: Dobna struktura stanovnitva SD po geografskim cjelinama, 2001.

Geografska cjelina Indeks starenja, 2001.

Zaobalje 78,1
Otoci 122,1
Priobalje 74,0
SD 77,8
RH 90,7
Izvor: Izraun autora prema Popisu stanovnitva DZS-a 2001.

38
 4.3. Obrazovna struktura
Prema podacima iz Popisa stanovnitva 2001.g. SD biljei iznadprosjeni udio obrazovanog
stanovnitva u stanovnitvu starom 15 i vie godina (65,5% naspram prosjeka RH - 59,0%).
Takoer, upanija biljei iznadprosjeni udjel vie i visoko-obrazovanog stanovnitva (13,4%
naspram 11,9%) to samo potvruje da upanija ima relativno dobru obrazovnu strukturu u
odnosu na ostale upanije. S druge strane, SD zaostaje za prosjekom RH kada je u pitanju
udio osoba sa zavrenim magisterijem i doktoratom znanosti (0,4% naspram 0,54% na
razini RH).
Znaajne su razlike u obrazovanosti stanovnitva meu jedinicama lokalne samouprave.
Najvie je vie i visoko obrazovanog stanovnitva oekivano zabiljeeno u gradu Splitu (20,1%),
Makarskoj (14,1%), ali i manjim jedinicama poput opine Gradac (16,0%) i Podgora (13,6%).
Zanimljivo je da neke vee lokalne jedinice biljee ispod-prosjene udjele vie i visokoobrazovanih
osoba, primjerice gradovi Solin, Sinj, Katela i Trogir. Najmanje vie i visoko obrazovanog
stanovnitva ima u zaobalju gdje dominira stanovnitvo bez kole ili s osnovnom kolom.

Tablica 8: Obrazovna struktura stanovnitva SD po geografskim cjelinama, 2001.

Udio stanovnitva bez Udio obrazovanog

Udjel vie i visokog
Geografska kole ili s osnovnom stan. u stan. iznad 15
obrazovanog stan.
cjelina kolom u stan. iznad godina (srednja kola
u stan. iznad 15 g.
15 god. i vie)

Zaobalje 30% 51% 6%

Otoci 21,8% 58% 10%
Priobalje 19% 71% 16%
SD 21,2% 65,5% 13,4%
RH 24,6% 59,0% 11,9%
Izvor: Izraun autora prema Popisu stanovnitva DZS-a 2001.

Upisani broj studenata u ak. god. 2008./2009. pao je u odnosu na 2004./2005. za 4,7%, to
je u nesrazmjeru s trendom rasta upisa na nacionalnoj razini (rast od 4,2%). Iako gledano prema
mjestu prebivalita veina jedinica lokalne samouprave biljee rast upisanih studenata, veliki
gradovi kao to su Split, Makarska i Trogir biljee pad upisa.
Najvii je udio studenata u populaciji 20-24 kontinuirano u jedinicama priobalja iako
je zabiljeen pad od akademske godine 2004./2005. do 2008./2009. U jedinicama zaobalja
najmanji je udio studenata, ali se ba kao i na otocima u referentnom razdoblju biljei rast.

39
 Tablica 9 : Upisani studenti prema geografskoj cjelini prebivalita

Udio studenata Udio studenata u

Stopa promjene
u populaciji 20- populaciji 20-
Geografska cjelina 2004/2005 i
24 akad. god. 24 akad. god.
2008/2009.
2004/2005. 2008/2009.
Zaobalje 32% 36% 112,5
Otoci 44% 45% 102,3
Priobalje 53.3% 49% 91,9
SD 48% 45.7% 95,2
RH 40.9% 42.7% 104,4
Izvor: Izraun autora prema podacima DZS-a

Doktoranda u ak. g. 2008./2009. bilo je 269 na splitskom sveuilitu (od ega ih je 39

prijavilo doktorat), a ohrabruje i injenica da su osim drutvenih znanosti (71 doktorand)
zastupljene tehnike znanosti (90), biomedicina i zdravstvo (74) kao i prirodne znanosti (34).
Akademske godine 2007./2008. bilo je 186 doktoranda na splitskom sveuilitu. Usporedivi
ove podatke s onima raspoloivim za ak.g. 2004./2005. kada je na Sveuilitu u Splitu zabiljeeno
tek 37 doktoranda, moe se prepoznati trend rasta broja osoba u postupku stjecanja doktorata,
iako treba biti oprezan pri usporedbi zbog promjena koje su nastupile prihvaanjem Bolonjskog
sporazuma u hrvatskom visokoobrazovnom sustavu.
Prema podacima DZS-a za 2009.g. od ukupno 572 novih doktora znanosti u Republici
Hrvatskoj, na splitskom sveuilitu doktoriralo je svega 38, odnosno njih 6,6%, to je slabiji
rezultat ak i od Sveuilita u Rijeci na koje otpada 7,9% doktora. Naravno, najvei broj doktora
znanosti je titulu stekao na Sveuilitu u Zagrebu, ak njih 77,6%. Ovi podaci ukazuju na
znaajno zaostajanje Sveuilita u Splitu sa zagrebakim, ali i rijekim sveuilitem u pogledu
doprinosa razvoju visokog obrazovanja u RH. Ipak, ohrabruje injenica da se udio doktora
znanosti na splitskom sveuilitu u ukupnom broju doktora znanosti u RH kontinuirano
poveava od 2004.g. kada je bio niskih 3%, preko 2007.g. kada je porastao na 4.7% do 6,6%
u 2009.g.
Ipak, najnoviji podaci DZS-a ne pokazuju pozitivnije trendove udjela osoba sa zavrenim
poslijediplomskim studijem na Splitskom Sveuilitu u odnosu na ukupan broj u Republici
Hrvatskoj. 2010.g. je na Sveuilitu u Zagrebu magistriralo ili zavrilo poslijediplomski sveuilini
specijalistiki studij 69,7% od svih kandidata Republike Hrvatske, na Sveuilitu u Osijeku
14,6%, na Sveuilitu u Rijeci 6,7%, te na Sveuilitu u Splitu tek 6,1%. Od ukupno 838
doktora znanosti u 2010.g., na Sveuilitu u Zagrebu doktoriralo je 78,1% kandidata, na Sveuilitu
u Osijeku 6,9%, na Sveuilitu u Rijeci 6,7%, na Sveuilitu u Splitu 5,5% kandidata.

4.4. Migracije stanovnitva

Migracijski saldo SD odnosno razlika izmeu doseljenog i odseljenog stanovnitva u
2009.g. bio je pozitivan i iznosio je 168 (veliki pad u odnosu na 2005.g. kada je bio 1846).
Dok je saldo unutarnjih migracija u razdoblju od 2005.-2009. bio pozitivan samo u 2008.g.,
migracijski saldo s inozemstvom kontinuirano je pozitivan (+599 u 2009.), ime migracije iz
inozemstva ine glavni imbenik pozitivnog salda ukupnih migracija, te glavni imbenik
ukupnog porasta stanovnitva. Vei ukupni migracijski saldo od SD u 2008.g. imali su samo
grad Zagreb, Zagrebaka, Zadarska i Istarska upanija.

40
 Tablica 10: Ukupno doseljeno i odseljeno stanovnitvo u SD

Doseljeni Odseljeni
Saldo
U Saldo
Iz Saldo migracije
Iz druge U drugu migracije
Uk. inoze- Uk. inoze- ukupne meu
upanije upaniju s inoze-
mstva mstvo migracije upa- mstvom
nijama
2005. 4 130 1 841 2 289 2 284 2 038 246 1846 -197 2 043
2006. 3 814 1 711 2 103 2 674 2 249 425 1140 -538 1 678
2007. 3 439 1 746 1 693 2 718 2 208 510 721 -462 1 183
2008. 3 447 1 691 1 756 2 587 2 121 466 860 430 1 290
2009. 2 743 1 603 1 140 2 575 2 034 541 168 -431 599
Uk.
2005. 17 573 8 592 8 981 12 838 10 650 2 188 4 735 -1 198 6 793
-2009.
Izvor: DZS

Osim migracija u upaniju, znaajan utjecaj na raspored stanovnitva imaju migracije unutar
upanije. Podaci DZS-a iz 2007.g. potvruju dugogodinji trend migracija u Split, Katela i druga
obalna mjesta, dok je na otocima, a osobito u zaobalju bitno vei udio stanovnitva koje ivi u
mjestu roenja. Posljedino, obalni dio suoen je sa znaajnim razvojnim izazovima povezanim
s poveanim pritiscima na okoli, prometnu, komunalnu i drugu javnu infrastrukturu. Ipak,
zanimljivo je kako i grad Split u razdoblju 2002.-2007. kontinuirano biljei rast negativnog
migracijskog salda, vjerojatno uzrokovan trendom seljenja u Katela, Solin i ostale susjedne
JLS-e, hrvatsku metropolu i djelomino inozemstvo.

4.5. Zdravstveno stanje stanovnitva

Od ukupnog broja umrlih osoba u SD u 2008. g. njih 44% umrlo je od bolesti cirkulacijskog
sustava, slino trendu na razini RH gdje je ta skupina bolesti odgovorna za 50,3% smrtnih
sluajeva, a i vodei je uzrok smrti u svim upanijama. Meutim, valja istaknuti kako SD od
svih upanija u RH ipak ima najmanji udio smrtnosti od te skupine bolesti. Sljedei najei
uzrok smrtnosti odnosi se na novotvorine (neoplazme) 27% ukupno umrlih, kao i na razini
RH (25%).
Zabrinjavajua je injenica da SD upanija biljei kontinuirani rast broja samoubojstava od
2005.-2008. godine.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo unutar Hrvatskog zdravstveno-
statistikog ljetopisa za 2008. g. SD se naalost navodi kao jedna od upanija s najizraenijim
problemima zlouporabe psihoaktivnih droga.
Promatrajui stopu mortaliteta dojenadi (umrla dojenad na 1000 ivoroenih) u 2008.g.
ima 9 upanija (ukljuujui grad Zagreb) koje imaju viu stopu od one zabiljeene u SD,
identine prosjeku RH (4,5%). Stopa mortaliteta dojenadi u SD u 2009.g. je pala na 4,3, dok
se na razini RH popela na 5,3.

41
 Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (Izvjee o osobama s invaliditetom),
u SD je 2009.g. popisano 62.729 osoba s invaliditetom (od ega 59,6% mukaraca) to ini
13,5% ukupnog stanovnitva upanije i 12,2% ukupnog broja osoba s invaliditetom u RH.
56,4% osoba s invaliditetom je u radno aktivnoj dobi, a zaposlenih ih je 1091 (tek 3% ukupnog
broja invalida u radno aktivnoj dobi i 9% zaposlenih osoba s invaliditetom u RH). to se tie
obrazovne strukture, ona je ipak povoljnija u SD upaniji nego u prosjeku RH iako 61,8%
osoba s invaliditetom nema zavrenu osnovnu kolu ili ima samo osnovnokolsko obrazovanje
(RH prosjek 71%), 30,3% ima srednju strunu spremu (RH prosjek 22%) dok je tek 4,4%
osoba s visokom ili viom strunom spremom (RH prosjek 3%).

4.6. Trite rada

Polaznu osnovu za prouavanje ekonomske strukture ukupnog stanovnitva ini ekonomska
struktura aktivnog stanovnitva (radne snage). 2001. g. u SD uoen je veliki udio radno
sposobne populacije koja se nalazi u ekonomskoj neaktivnosti. Stopa zaposlenosti iznosila je
44,5%, stopa registrirane nezaposlenosti 26,7% te stopa neaktivnosti 39,3%. Od tada do kraja
2008. g. situacija se nije bitno promijenila, budui da je stopa zaposlenosti i dalje bila ispod
50% (iako poveana u odnosu na 2002.), dakle tek svaka druga radom sposobna osoba u
upaniji je zaposlena, to upuuje na vrlo visoku stopu ekonomske neaktivnosti.27 Posebno
zabrinjava projekcija da ak kad bi svi nezaposleni radili, stopa zaposlenosti iznosila bi oko
58%, to je i dalje premalo za jednu zdravu ekonomiju.28
Dodatno optereenje funkcioniranju trita rada jest politika plaa i njihov netrini
karakter, to takoer stimulira problem ekonomske neaktivnosti.29 Drugim rijeima, rast
plaa u pravnim osobama u SD, kao i na razini cijele Hrvatske, nije rezultat vee radne
produktivnosti, ve visoke cijene trokova po jedinici rada. Dakle, jedan od razloga to ne dolazi
do kreiranja novih radnih mjesta lei u injenici to su jedinini trokovi rada visoki, i s druge
strane, visoka je zatienost u sektoru zapoljavanja. To u krajnjoj instanci predstavlja prepreku
novim investicijama. Iako indeksi industrijske proizvodnje govore o padu iste posljednjih godina,
to se nije odrazilo na promjenu u veliini i kretanju plaa.
Slika 4: Kretanje nominalnih bruto plaa u pravnim osobama u SD

Izvor: HZZ

27
Prema podacima HZZ-a i Zavoda za mirovinsko osiguranje
28
Prema podacima znanstvenog rada: Jeroni R.: Volonterski rad i njegov utjecaj na razinu zapoljivosti registriranih nezaposlenih osoba,
Ekonomski fakultet, Split, 2010.
29
Primjerice, u razdoblju 2000.-2008. industrija, turizam, graevinarstvo kao glavne djelatnosti u naoj upaniji imali su svoje uspone i padove,
no dinamika plaa nije pratila njihovo kretanje.

42
 Nezaposlenost u upaniji i dalje ostaje jedan od najveih problema s kojim smo se suoavali
i tijekom 2009. godine. Nakon viegodinjeg kontinuiranog smanjivanja broja nezaposlenih
(s rekordnih 52.000 nezaposlenih u prvom kvartalu 2002. nezaposlenost je kontinuirano
smanjivana sve do kolovoza 2008. godine kada je ukupan broj nezaposlenih bio 28.604) u 2009.
godini ona je kontinuirano rasla tako da je u prosincu 2009. godine iznosila visokih 36.760
nezaposlenih osoba, to je za 5.010 osoba, tj. 15,8 % vie nego u prosincu 2008. godine.
Najnoviji podaci pokazuju dodatan rast broja nezaposlenih, budui da je isti krajem prosinca
2010. iznosio 40.777 odnosno 10,9% vie nego u istom mjesecu prethodne godine.
Od ukupnog broja nezaposlenih osoba u prosincu 2009., udio ena bio je 60,6%. Tijekom
2009. godine prosjeno mjeseno je bilo evidentirano 20.930 nezaposlenih ena, to je za 3,2%
vie od prosjeka 2008. godine., dok je krajem prosinca 2010. broj nezaposlenih ena dodatno
porastao na 23.595.
Stopa nezaposlenosti u upaniji je znaajno via od prosjeka RH. Stopa registrirane
nezaposlenosti u prosincu 2009. godine iznosila je 19,8% i ona je poveana za 1,8% u odnosu
na prosinac 2008. godine. Na kraju 2010.g. stopa nezaposlenosti u SD iznosila je visokih
22,1%. Na kraju 2010. godine stopa nezaposlenosti na dravnoj razini iznosila je 17,9% (to
je najvia stopa u proteklih pet godina), dok je dvije godine ranije ona iznosila 13,1%. S druge
strane, prosjena stopa nezaposlenosti u zemljama EU27 kree se oko 6,9%.

Tablica 11: Stopa nezaposlenosti po kvartalima u SD i RH, 2008. 2010. g., u %

2008. 2009. 2010.

III VI IX XII III VI IX XII III VI IX XII

SD 18,7 15,5 15,5 17,0 18,7 16,6 17,3 19,8 22,0 19,0 18,8 22,1

RH 13,9 12,0 12,0 13,1 14,5 13,5 14,2 16,1 17,6 15,8 16,1 17,9
Izvor: HZZ

Najvea je stopa nezaposlenosti u 2008.g. registrirana u gradovima i opinama zaobalja, kao

to su Imotski (26,9%), Podbablje (27,3%), Proloac (25,6%), Runovii (24,2%), s tim da
zabrinjava to ukupno ima 12 jedinica koje biljee stopu nezaposlenosti iznad 20%. Najniu su
stopu nezaposlenosti zabiljeile manje otoke opine Puia (5,9%), Suuraj (6,3%) i Postira
(6,9%). Od velikih primorskih gradova najniu je stopu nezaposlenosti imala Makarska (8,1%),
a najviu Katela (16,7%). Zanimljivo je uoiti da skoro sve jedinice 2008.g. biljee pad stope
nezaposlenosti u odnosu na ranije godine, ali recesijska 2009. godina donosi negativni preokret.
Podaci s HZZ-a o kretanju broja nezaposlenih u razdoblju od 2008. do 31. oujka 2011.g.
pokazuju kontinuirani rast broja nezaposlenih u svim jedinicama lokalne samouprave osim u
opini Leevica. U veini gradova i opina radi se o velikom porastu broja nezaposlenih.

43
 Tablica 12: Stopa i dinamika nezaposlenosti na lokalnoj razini, 2007. - 2008.

Opina/grad Stopa nezaposlenosti 2007. Stopa nezaposlenosti 2008.

10 JLS s najmanjom stopom nezaposlenosti

Baka Voda 9,9% 7,7%
MAKARSKA 9,8% 8,1%
Selca 9,8% 7,1%
STARI GRAD 9,7% 9,3%
SUPETAR 8,5% 7,0%
Sutivan 8,5% 7,3%
Postira 7,9% 6,9%
HVAR 7,8% 7,3%
Puia 7,8% 5,9%
Suuraj 7,5% 6,3%
10 JLS s najviom stopom nezaposlenosti
Leevica 30,8% 25,7%
Podbablje 29,7% 27,3%
IMOTSKI 29,6% 26,9%
Zmijavci 29,0% 24,0%
Proloac 27,6% 25,6%
Runovii 27,0% 24,2%
Zadvarje 26,5% 20,9%
Cista Provo 26,4% 22,8%
Zagvozd 25,5% 21,5%
TRILJ 24,5% 21,2%
UKUPNO SD 21,4% 19,1%
RH 16,3% 14,3%
Izvor: HZZ

44
 Usporedivi kretanja nezaposlenih u primorskim upanijama u razdoblju od 2005.-2011.g.
moe se zakljuiti da sve upanije kontinuirano do kraja 2008.g. biljee pad broja nezaposlenih,
ime se prati trend na nacionalnoj razini. Meutim, s 2009.g. poinje rast broja nezaposlenih
koji je u poetku bio najvie izraen u Istarskoj i Primorsko-goranskoj upaniji, a najmanje u
Zadarskoj i Splitsko-dalmatinskoj upaniji. Najnoviji podatci o dinamici kretanja nezaposlenosti
u 2011. u odnosu na 2010.g. ukazuju da veina upanija jo uvijek biljei rast nezaposlenosti,
to znai da ekonomska kriza i dalje vrlo snano pogaa primorske upanije. Iznimka su donekle
ibensko-kninska i Zadarska upanija koje jedine biljee smanjenje broja nezaposlenih na
godinjoj razini. Splitsko-dalmatinska upanija biljei najvei (relativni) porast nezaposlenih
osoba meu primorskim upanijama u posljednjih godinu dana, to samo potvruje teinu
situacije na tritu rada upanije.

Tablica 13: Dinamika kretanja broja nezaposlenih u primorskim upanijama, 2005.-2011.

Indeks, 12/2008- Indeks, 12/2009- Indeks, 3/2011-
12/2005 12/2008 3/2010
(12/2005=100) (12/2008=100) (3/2010=100)
Splitsko-dalmatinska 80,1 115,8 105,4
Istarska 87,2 141,7 104,6
Primorsko-goranska 76,6 129,4 104,0
ibensko- kninska 69,8 116,7 98,2
Zadarska 86,7 113,7 98,7
Dubrovako- neretvanska 78,1 121,6 102,9
RH 78,1 121,2 103,6

Izvor: Izraun autora temeljem podataka HZZ-a

Broj i struktura nezaposlenih osoba, kako po strunoj spremi tako i po dobi i spolu
predstavlja sloen problem upanije ije rjeavanje trai sustavne i dugotrajne mjere i aktivnosti
na svim razinama.
U strukturi nezaposlenih osoba prema dobi, krajem listopada 2010. godine, najvie je bilo
mladih osoba od 25-29 godine starosti, njih 5.161. Nadalje, u 2010.g. je primjetno poveanje
udjela mlaih osoba (do 29 godina) uz istovremeno zadravanje visokog udjela starijih dobnih
skupina u ukupnoj nezaposlenosti.

45
 Slika 5: Dobna struktura nezaposlenih osoba, udio u ukupnoj nezaposlenosti, 2010.

Izvor: Izraun autora prema podacima HZZ-a

Analizirajui obrazovnu strukturu nezaposlenih osoba dolazimo do zakljuka da najvei udio

u ukupnoj nezaposlenosti imaju osobe sa zavrenom srednjom kolom za zanimanja do 3 godine
(38%) te sa zavrenom srednjom kolom u trajanju od 4 god. i s gimnazijom (31%).

Slika 6: Struktura nezaposlenih osoba prema strunoj

spremi krajem listopada 2010. godine

Izvor: Izraun autora prema podacima HZZ-a

U ukupnoj nezaposlenosti dominiraju dugotrajno nezaposlene osobe, a to su sve one

osobe koje bezuspjeno trae posao godinu i vie dana. U ukupnoj nezaposlenosti, tijekom
2009. godine oni su inili prosjeno 16.494 ili 49,1% ukupno nezaposlenih osoba (smanjenje u
odnosu na 2004.g. kada je taj udio bio 55,7%), dok u strukturi nezaposlenih koji trae posao ak
tri i vie godina nalazi se prosjeno jedna treina ili 10.011 (29,7%) nezaposlenih osoba (2004.g.
bilo ih je 31,6%).
Skupinu nezaposlenih osoba koje su ule u nezaposlenost zbog likvidacija i steajeva poduzea
te prestanka rada poslodavaca, tijekom 2009. godine inilo je prosjeno 1.955 osoba ili 5,8%
od prosjenog broja nezaposlenih. U usporedbi s 2008. godinom to je mjeseno prosjeno
smanjenje za 9,5%. Ukupno na kraju mjeseca prosinca 2009. godine takvih je osoba bilo 1.882
od ega je ena bilo 1.175 ili 62,4%.
Tijekom 2009. godine na podruju upanije bila su evidentirana prosjeno mjeseno 2.278

46
nezaposlena hrvatska branitelja, to je za 2,0% prosjeno vie nego 2008. godine.
Jedan od imbenika koji negativno utjee na razinu nezaposlenosti jest vrlo niska razina
mobilnosti radne snage u odnosu na zahtjeve trita rada. S druge strane, prisutan je trend
odljeva obrazovane i sposobne radne snage iz upanije. Prema istraivanju portala MojPosao.
net iz 2009.g. zbog bolje poslovne prilike na promjenu mjesta boravita u najveoj su mjeri
spremni ispitanici iz sredinje Hrvatske (83%) te istone Hrvatske (80%). U najmanjoj mjeri
na promjenu mjesta prebivalita spremni su ispitanici iz Dalmacije (51%) te iz Istre i Kvarnera
(54%).
Dodatan faktor o kojem ovisi razina nezaposlenosti jest broj novo prijavljenih osoba. Tijekom
2009. godine na evidenciju Zavoda za zapoljavanje u Splitsko- dalmatinskoj upaniji bilo je
ukupno prijavljeno 33.211 osoba, to je za 23,3% ili 6.281 osoba vie nego 2008. godini.
Od statistikih izvora podataka o broju zaposlenih koji se mogu pratiti u kraim razdobljima
najpotpuniji su podaci mirovinskog osiguranja.30 Prema njima je u 2009. godini na dan 31.
prosinca u Splitsko-dalmatinskoj upaniji bilo registrirano 149.396 osiguranika, to je u
usporedbi s prethodnom godinom smanjenje za 3,79% odnosno 5.881 manje osiguranih osoba.
Broj korisnika mirovine bio je 109.991 to daje odnos osigurani/korisnik oko 1.36 (u
prosincu 2009. godine na razini RH ovaj omjer iznosio je 1.30). Meutim, nakon pet godina
uzastopnog rasta omjera osiguranika i korisnika mirovina, u 2009. je zabiljeen pad omjera kao
posljedica rasta nezaposlenosti (u prosincu 2008.g. omjer na razini upanije je iznosio 1,39).
Gledajui strukturu zaposlenosti po djelatnostima, moe se zakljuiti da, usprkos smanjenju
aktivnosti u odnosu na predratnu razinu, industrija i dalje uz trgovinu ostaje glavni poslodavac
u upaniji.
Podruna sluba Hrvatskog zavoda za zapoljavanje Split je tijekom 2009. godine registrirala
ukupno 9.516 prijavljenih potreba za radnicima, to je za 2.681 ili 22,0% prijavljenih potreba
manje u odnosu na 2008. godinu kada ih je bilo 12.197. Promatrajui broj i udio prijavljenih
potreba po djelatnostima, dominiraju djelatnosti prije svega sezonskog karaktera, kao npr. hoteli
i restorani (26,3%) i trgovina (14,2%). Posljednjih 5 godina dominantno mjesto u potranji za
radnom snagom zauzima tercijarni sektor (kontinuirano izmeu 75 i 80%).
Podruna sluba Split je tijekom 2009. godine zabiljeila ukupno 14.852 zaposlenih iz
evidencije nezaposlenih osoba to je za 1.406 osoba (8,6%) manje u odnosu na 2008. godinu,
kada je bilo zaposleno 16.258 osoba. U 2009. g. zaposleno je ukupno 3.574 sezonaca to je
neznatno manje nego prethodne godine, kada je bilo zaposleno ukupno 3.600 sezonaca to
je 24,1% ukupnog zapoljavanja. Najvei dio sezonaca zaposlen je u periodu izmeu travnja i
kolovoza kada se zaposlilo 95,3% sezonaca.
Struktura zapoljavanja pokazuje da je zaposleno vie ena - 9.415 ili 63,4%, dok je broj
zaposlenih mukaraca 5.437 to iznosi 36,6% ukupno zaposlenih. Prema razini obrazovanja
najvei udio zaposlenih imaju osobe sa srednjom kolom u trajanju od tri i etiri godine 62,9%,
te slijedno osobe sa zavrenom osnovnom kolom 11,4%, osobe sa zavrenim fakultetom 11,4%,
osobe s viom kolom 10,4%, te na kraju osobe bez zavrene osnovne kole 0,5%.

30
Naime, radi se o najirem obuhvatu od svih statistikih evidencija, pri emu su obuhvaeni uposlenici u svim oblicima vlasnitva, samozaposleni
i individualni poljoprivrednici, radnici na ugovor i pomaui lanovi u obiteljskom poslu.

47
 Slika 7: Kretanje zapoljavanja osoba s evidencije u
Splitsko-dalmatinskoj upaniji, 2005.-2009.

Izvor: Obrada autora temeljem podataka HZZ-a

Svakako se zanimljivo osvrnuti i na rezultate Ankete poslodavaca koju provodi HZZ, kojom
su poslodavci 2008.g. istakli tri kljuna problema trita rada: nedostatak radnika traenog
zanimanja, nedostatak radnika s traenim iskustvom te nezainteresiranost ili nemotiviranost
radnika.
Temeljem Nacionalnoga akcijskog plana zapoljavanja za razdoblje od 2009. do 2010.
godine, izraen je plan poticanja zapoljavanja za 2009. godinu s provedbenim mjerama.
Ukupno gledajui, tek je 890 osoba bilo ukljueno u mjere aktivne politike iz Godinjeg plana
za zapoljavanje za 2009. godinu. Relativno mali broj ukljuenih osoba s obzirom na broj
nezaposlenih prvenstveno je povezan s ogranienim financijskim sredstvima raspoloivim za ove
mjere na razini upanije i nedovoljnom umreenosti jedinica lokalne samouprave s relevantnim
institucija za zapoljavanje.
Ipak, 2010. g. broj ukljuenih osoba se poveao na 1.525 osoba, od ega se najvee poveanje
odnosi na mjeru javnih radova (629 osoba) te sufinanciranja zapoljavanja (248 osoba).
Meutim, kao problem se istie nedostatak sustavnog praenja potronje sredstava dodijeljenih
kroz razliite mjere zapoljavanja te uinaka na dugotrajno zapoljavanje.

48
 Tablica 14: Broj osoba ukljuenih u mjere za poticanje zapoljavanja u 2010. godini

Prikaz broja zaposlenih osoba i osoba ukljuenih u obrazovanje po mjerama aktivne

politike iz Nacionalnog plana za poticanje zapoljavanja za 2009. i 2010.g.
ukupno 248
sufinanciranje zapoljavanja mukarci 117
ene 131
ukupno 182
sufinanciranje obrazovanja za poznatog poslodavca mukarci 163
ene 19
ukupno 442
sufinanciranje obrazovanja za nepoznatog poslodavca mukarci 233
ene 209
ukupno 629
javni radovi mukarci 224
ene 405
ukupno 24
struno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog
odnosa mukarci 10
ene 14
ukupno 1 525
sveukupno mukarci 747
ene 778
Izvor: HZZ

U travnju 2011.g. osnovano je Lokalno partnerstvo za zapoljavanje SD upanije koje

okuplja i umreava sve institucije relevantne za razvoj ljudskih potencijala jedne upanije.
Zadaa Lokalnog partnerstva za zapoljavanje, kao savjetodavnog tijela u projektu, potaknutom
europskim programom LPE3 (Local Partnerships for Employment Phase 3) IPA 2007 2009,
prepoznavanje je problema, ideja, gospodarskih i socijalnih trendova te svih drugih pitanja iz
politike zapoljavanja kao i koordinacija i mobilizacija svih resursa temeljem potreba upanije.

49
 4.6. Razvojni problemi i potrebe
RAZVOJNI PROBLEMI
- Znaajne razlike u demografskim obilje-
jima pojedinih dijelova upanije. Dok pri-
obalje biljei vrlo povoljne demografske
pokazatelje, zaobalje i otoci su obiljeeni
niskom gustoom stanovnitva i nepovolj-
nom dobnom strukturom. Manje lokalne
jedinice u zaobalju su posebno pogoene
smanjenjem broja stanovnika;
- Trend migracija je koncentriran na obalni
dio upanije, to vodi do znaajnih razvoj-
nih izazova povezanih s poveanim pritis-
cima na okoli, prometnu, komunalnu i
drugu javnu infrastrukturu;
- Ispodprosjean udjel osoba sa zavrenim
magisterijem i doktoratom;
- Vrlo slaba razina obrazovanosti u pojedinim
lokalnim jedinicama, ukljuujui i neke
vee jedinice;
- Slaba dinamika broja studenata;
- Visok udjel osoba s invaliditetom u uku-
pnom stanovnitvu;
- Natprosjena razina nezaposlenosti, u isto
vrijeme niska stopa zaposlenosti;
- Nedostupnost brojnih statistikih podataka
za razinu upanije, gradova i opina neop-
hodnih za adekvatne analize trita rada;
- Nizak udio zaposlenih u odnosu na radno
sposobnu populaciju (manje od 50%)
- Nepovoljna strukturna obiljeja nezapo-
slenih osoba. Veliki broj nezaposlenih se
odnosi na osobe koje su starije dobi, niske
obrazovne razine te dulje vremena bez za-
poslenja to znaajno umanjuje njihove
anse za zaposlenje;
- Nedovoljna povezanost jedinica lokalne sa-
mouprave s relevantnim institucijama za
zapoljavanje;
50
RAZVOJNE POTREBE
- Kontinuirano kreirati i provoditi mjere koje
sprjeavaju negativne demografske tren-
dove i podizati svijest o moguim poslje-
dicama u sluaju nastavka sporijeg rasta
stanovnitva;
- Bolje prometno povezati obalu, posebno
splitski bazen sa zaobaljem i otocima te u
tim podrujima poticati razvoj privlanog
okruenja specifinim gospodarskim, soci-
jalnim i drugim mjerama;
- Razviti programe za povoljnije socio-eko-
nomske uvjete ivota u podrujima snano
zahvaenim procesima emigracije;
- Podrati velike poslodavce u poslovnim
planovima kojima se angaira visoko obra-
zovana radna snaga; poticati ulaganje u
istraivanje i razvoj
- Poboljati dostupnost i kvalitetu cjeloivot-
nog obrazovanja, prije svega zaposlenima
(olakati poslodavcima ulaganje u ljudske
resurse) te podizati svijest o prednostima i
nunosti cjeloivotnog obrazovanja;
- Umreiti dravne urede koji raspolau po-
dacima bitnim za analitiku obradu trita
rada;
- Kreirati mjere za ouvanje velikih poslo-
davaca te poticati dovoenje novih velikih
investitora (brodogradnja, velike hotelske
kue, poljoprivreda i dr.);
- Poticati malo i srednje poduzetnitvo, or-
ganizirati edukativne programe i pomo
pri izradi poslovnih planova istraivanja
trita i slino;
- Poticati razvoj novih modela aktivne poli-
tike zapoljavanja, kao to su bri modeli
prekvalifikacije, dokvalifikacije i osposo-
bljavanja, samozapoljavanje, smanjivanja
dugotrajne nezaposlenosti putem javnih
radova;
- Nerazvijenost i slaba dostupnost programa
cjeloivotnog obrazovanja, kao i nedovolj-
na potranja za istim;
- Nedostatak sustavnog praenja potronje
sredstava dodijeljenih kroz razliite mjere
zapoljavanja te uinaka na dugotrajno za-
poljavanje;
- Niska razina mobilnosti radne snage u u-
paniji te istovremeno prisutan trend odlje-
va strunog kadra iz upanije
- Razviti i uvesti kolske programe za upo-
znavanje uenika s osnovama poduzetni-
tva;
- Poboljati izvoenje praktine nastave u
srednjim strunim kolama te institucija-
ma za vie i visoko obrazovanje (stimulaci-
ja i motiviranje poslodavaca, sudjelovanje
u praktinoj nastavi te poticanje podizanja
kvalitete praktine nastave;)
- Sustavno istraivati potrebe poslodavaca
u upaniji s ciljem poticanja ukljuivanja
mlade populacije u obrazovne programe za
vrlo traena zanimanja;
- Uspostaviti sustav praenja potronje sred-
stava dodijeljenih kroz razliite mjere za-
poljavanja te uinaka na dugotrajno zapo-
ljavanje.
51
5. GOSPODARSTVO
5.1. Gospodarstvo SD i njegova uloga u gospodarstvu RH
Gospodarstvo upanije zasigurno je temelj ukupnog razvoja zbog ega je nuno osvrnuti se
na osnovne znaajke i trendove. SD formira kvalitetnu i sustavnu bazu podataka, na temelju
koje se moe napraviti sustavna analiza globalnih i pojedinanih gospodarskih trendova te se
time uinkovito moe upravljati i poticati gospodarstvo.

5.1.1. Agregatni pokazatelji gospodarske uspjenosti

Bruto domai proizvod Splitsko-dalmatinske upanije u 2007. godini iznosio je 28,2 milijarde
kuna, to predstavlja 9,0% ukupnog BDP-a Hrvatske pa se prema veliini bruto domaeg
proizvoda (BDP) upanija nalazi na drugom mjestu, odmah iza grada Zagreba. Meutim,
ako se udjel upanije u BDP-u Hrvatske usporedi sa udjelom u ukupnom stanovnitvu, SD
biljei ispodprosjenu razinu BDP-a po stanovniku.

Tablica 15: Bruto domai proizvod po stanovniku 2003.-2007. godina

BDP po Rang
BDP po BDP po Promjena
stanovniku prema
stanovniku stanovniku ranga
2007. prema BDP-u po
2003. 2007. 2007.-
PKM (EU- stanovniku
(RH=100) (RH=100) 2003.
27=100)a 2007.

Istarska 77,8 137,2 129,1 2. 0

Primorsko-goranska 69,7 118,3 115,8 3. 0

Dubrovako-neretvanska 62,6 88,6 104,0 4. +3
Splitsko-dalmatinska 49,9 76,8 82,9 8. +6
Zadarska 49,8 85,9 82,6 9. -1
ibensko-kninska 48,7 74,3 80,8 12. +6
Jadranska Hrvatska 59,1 97,3 98,1 2. 0
a
PKM paritet kupovne moi
Izvor: Izraun autora na temelju podataka DZS-a i Eurostata

U 2007. godini BDP po stanovniku za SD je iznosio 8.003 eura po stanovniku, dok je na

razini RH iznosio 9.656, iz ega proizlazi da se upanija nalazi na 82,9% nacionalnog prosjeka
RH. SD znatno zaostaje za dvije vodee upanije Jadranske regije, Istarskom (129,1%
nacionalnog prosjeka) te Primorsko-goranskom upanijom (115,8%), dok biljei tek neto veu
razinu BDP-a po stanovniku od Zadarske (82,6%) i ibensko-kninske (80,8%) upanije. to se
tie usporedbe s prosjekom Europske Unije, SD se trenutno nalazi na oko 50% prosjeka, to
ju svrstava meu slabo razvijene europske regije.
Ipak, dinamika rasta u promatranom razdoblju je bila iznadprosjena, to je utjecalo na
smanjenje stupnja zaostajanja za nacionalnim prosjekom. Tako se upanija popela s 14. na 8.
mjesto prema razini BDP-a po stanovniku u razdoblju 2003.-2007.

52
 U lipnju 2010.g. Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva objavilo
je rezultate rangiranja jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave prema indeksu
razvijenosti. Indeks razvijenosti31 je kompozitni pokazatelj stupnja razvijenosti JLP(R)S-a koji
se sastoji od pet osnovnih pokazatelja:
- dohodak po stanovniku
- stopa nezaposlenosti
- prihodi prorauna bez pomoi sredinje drave i ostalih subjekata
- kretanje stanovnitva
- stopa obrazovanosti
S vrijednou indeksa razvijenosti 89,09% (prosjek RH=100%), Splitsko-dalmatinska
upanija zauzima sedmo mjesto meu upanijama, ukljuujui i grad Zagreb. Ovaj rezultat
je vrlo slian rangu upanije prema BDP-u po stanovniku, to pokazuje da se upanija moe
ocijeniti kao ispodprosjeno razvijena s umjerenim zaostajanjem za nacionalnim prosjekom.
Prema rezultatima rangiranja lokalnih jedinica, najbolje plasirana jedinica je opina
Dugopolje, koja se nalazi na 1. mjestu, a najloija je opina Cista Provo, na 522. mjestu (od 556
rangiranih jedinica).

Tablica 16: Rangiranje lokalnih jedinica prema indeksu razvijenosti

Skupina Skupina
Ime Rang (od 556) Ime Rang (od 556)
(RH=100%) (RH=100%)

Dugopolje >125% 1. Klis 75-100% 187.

Sutivan >125% 17. Gradac 75-100% 198.
Bol >125% 24. Dugi Rat 75-100% 204.
Zadvarje >125% 28. Seget 75-100% 210.
Hvar 100-125% 50. Suuraj 75-100% 222.
Supetar 100-125% 55. Selca 75-100% 228.
Split 100-125% 70. Sinj 75-100% 235.
Solin 100-125% 73. Primorski Dolac 75-100% 246.
Makarska 100-125% 78. Mu 75-100% 254.
Okrug 100-125% 84. Komia 75-100% 258.
olta 100-125% 85. Marina 75-100% 260.
Brela 100-125% 95. Hrvace 75-100% 290.
Milna 100-125% 98. Vrgorac 50-75% 337.
Tuepi 100-125% 100. Vrlika 50-75% 350.
Trogir 100-125% 106. Prgomet 50-75% 352.
Stari Grad 100-125% 107. Imotski 50-75% 363.

31
Detaljniji opis metodologije izrauna indeksa razvijenosti se nalazi u Uredbi o indeksu razvijenosti (NN 63/2010).

53
 Nereia 75-100% 111. Lovre 50-75% 412.
Baka Voda 75-100% 117. Otok 50-75% 423.
Postira 75-100% 130. Zmijavci 50-75% 427.
Jelsa 75-100% 131. Trilj 50-75% 441.
Vis 75-100% 139. estanovac 50-75% 444.
Podstrana 75-100% 150. Podbablje 50-75% 452.
Podgora 75-100% 153. Leevica 50-75% 462.
Katela 75-100% 166. Lokviii 50-75% 466.
Puia 75-100% 174. Runovii 50-75% 472.
Omi 75-100% 180. Proloac 50-75% 485.
Dicmo 75-100% 181. Zagvozd 50-75% 487.
Cista Provo <50% 522.

Izvor: www.mrrsvg.hr

Rezultati potvruju prisutnost priline heterogenosti u pogledu stupnja razvijenosti na

lokalnoj razini. S jedne strane, oko 30% jedinica biljei iznadprosjenu vrijednost indeksa
razvijenosti, dok istovremeno, oko 30% jedinica zaostaje za nacionalnim prosjekom vie od
25%.
Najvei indeks razvijenosti biljee uglavnom gradovi te priobalne jedinice i jedinice na
otocima sa znaajnim prihodima od turizma. S druge strane, najslabije razvijene jedinice su
smjetene u zaobalju, a posebice na irem podruju Imotske krajine.
Prema Regionalnom indeksu konkurentnosti 2010. (drugo u nizu istraivanja zapoetog
2007. godine), a kojem je svrha praenje konkurentskog napredovanja te usporedni pregled
stanja u hrvatskim regijama i upanijama, Splitsko dalmatinska upanija ostala je na
nepromijenjenom 8. mjestu na ljestvici konkurentnosti i nalazi se u grupi srednje razvijenih
upanija s prosjenim BDP-om izmeu 75 i 100% BDP-a Republike Hrvatske. Prema rangu
kvalitete poslovnog sektora, SD upanija je na 9. mjestu (poboljanje u odnosu na 2007.g. kada
je bila na 15.), dok je prema kvaliteti poslovnog okruenja na 12. mjestu (pogoranje u odnosu
na 2007.g. kada je bila na 7.).
Meutim, za nau je upaniju specifino to je po statistikom rangu (utemeljenom na
stvarnim mjerljivim vrijednostima) rangirana na 4. mjestu, dok je prema perceptivnom rangu
(utemeljenom na anketnim podacima) daleko ispod, na 14. mjestu. Spoznaja o razlikama
izmeu perceptivnog i statistikog ranga konkurentnosti te vee promjene u perceptivnom
rangu potvruju konstataciju da objektivni faktori ne moraju biti konane odrednice regionalne
odnosno upanijske razvojne situacije.

54
 5.1.2. Poslovno okruenje
Pored dobre geostrateke pozicije, prometne povezanosti, ulaganja u obrazovanje te osnovnu
infrastrukturu, osnova za privlaenje i poticanje ulaganja je poticajno neposredno poslovno
okruenje, odnosno lakoa poslovanja poduzetnika. Pored toga, poslovno okruenje ukljuuje
i strateko prepoznavanje procesa u okruenju, na koje vlasti i poduzetnici u SD ne mogu
izravno utjecati, ali je od bitnog utjecaja na razvojne procese u upaniji. Zbog toga je za
privlaenje ulaganja na podruje SD nuno svesti administrativne barijere na minimum, ali i
razviti poslovne usluge te drutvene djelatnosti koje su bitni faktori konkurentnosti.
Prema podacima iz ankete poduzetnika provedene u okviru istraivanja Regionalni indeks
konkurentnosti 2010., poduzetnici u SD su najslabije ocjene u pogledu razvoja povoljnog
poslovnog okruenja dali za kvalitetu javnih kola, nezavisnost sudstva, cijene poslovnih
prostora i zemljita, kvalitetu nastave matematike i prirodnih znanosti u kolama, kvalitetu
pravnog okvira, kvalitetu eljeznice, kvalitetu usluga koje lokalna uprava prua poduzetnicima,
zatitu vlasnikih prava, opu infrastrukturu te pristup poduzetnika s inovativnim, ali rizinim
projektima, kapitalu. S druge strane, povoljno su ocijenili kvalitetu luka i zrakoplovnih veza,
kao i dostupnost znanstvenika i inenjera.
Statistiki pokazatelji potvruju da upanija biljei znaajno zaostajanje u pogledu broja
nerijeenih zemljino-knjinih predmeta, premda je broj rijeenih predmeta po sucu iznad
nacionalnog prosjeka.
Nadalje, poduzetnici u SD se suoavaju s iznadprosjenim cijenama komunalnih naknada
i nekretnina (u upanijskom sreditu), ali je, s druge strane, prosjena cijena vode i odvodnje jo
uvijek ispod prosjeka statistike regije kao i Hrvatske u cjelini. Osim razvijene mree poslovnih
banaka, jo jedan pozitivan imbenik poslovanja za poduzetnike u SD je iznadprosjena
dostupnost visoko-obrazovane radne snage.

Tablica 17: Pokazatelji poslovnog okruenja Splitsko-dalmatinske

upanije, Jadranske Hrvatske i Republike Hrvatske
Jadranska Republika
SD
Hrvatska Hrvatska
Udjel diplomiranih studenata u
2008. 9,6 8,9 8,5
stanovnitvu 20-24 godine (%)
Komunalne naknade za poslovni objekt,
2010. 138,0 135,2 106,7
I. zona (najvia tarifa; kn/m3)
Cijena vode i odvodnje, kn po m3 2008. 11,7 14,4 13,1
Cijena stanova u upanijskom sreditu,
2010. 18.125 16.208 11.938
kn po m2
Broj sudaca i savjetnika upanijskih
2009. 10,8 5,9 8,1
sudova na 100.000 st.
Broj rijeenih predmeta po sucu 2009. 349 300 299
Broj nerijeenih ZK predmeta na
2009. 6.587 3.720 1.854
100.000 st.
Izvor: Baza podataka za Regionalni indeks konkurentnosti, 2010.

55
 5.1.3. Ocjena razvijenosti poslovnog sektora
Razvijenost poslovnog sektora se uglavnom moe u cjelini ocijeniti kao ispodprosjena. Takva
ocjena proizlazi prije svega iz zaostajanja u kljunim podrujima kao to su financijski rezultati
poslovanja, zaposlenost i izvozna orijentiranost. Ipak, u nekim se podrujima poput broja i
dinamike poslovnih subjekata te dinamike izvoza biljee dobri rezultati. U nastavku e se dati
malo detaljnije objanjenje pojedinih rezultata.
Gustoa broja poslovnih subjekata, kako malih i srednjih poduzea tako i obrta te slobodnih
zanimanja je iznadprosjena. Meutim, upanija znatno zaostaje za nacionalnim prosjekom u
pogledu broja industrijskih poduzea, a posebno kada se pored poduzea promatraju i lokalne
industrijske jedinice (izdvojeni pogoni). Takoer, prema veini indikatora broja poslovnih
subjekata SD zaostaje za prosjekom statistike regije.
U pogledu dinamike broja subjekata, najbolji rezultati se biljee s obzirom na otvaranje obrta
i slobodnih zanimanja. Iznadprosjeni porast broja poslovnih subjekata je zabiljeen i kod malih
i srednjih poduzea, to sve zajedno upuuje na zakljuak o vrlo solidnoj dinamici poduzetnikih
aktivnosti u posljednjih nekoliko godina (uglavnom prije nastupanja gospodarske krize).
Broj obrtnika se izrazito smanjio nakon izbijanja gospodarske krize, s tim da je znaajan broj
obrta nastavio poslovanje u sektoru sive ekonomije. U segmentu obrtnitva dominira usluno
obrtnitvo s niskom dodanom vrijednosti.
Tablica 18: Broj i dinamika poslovnih subjekata
Jadranska SD
SD Hrvatska
Hrvatska (RH=100)
Broj poslovnih subjekata
Aktivna trg. drutva - na
2008. 24,2 27,4 23,3 103,9
1.000 st.
Obrt i slobodna zanimanja -
2008. 25,2 29,8 22,6 111,5
na 1.000 st.
Aktivne pravne osobe u
preraivakoj industriji - na 2008. 2,7 3,0 3,2 84,4
1.000 st.
Broj lokalnih industrijskih
jedinica i poduzea u industriji 2008. 69,8 92,8 106,4 65,6
(JVD) na 100.000 st.
Broj MSP-a na 1.000 st. 2009. 21,6 24,5 20,5 105,4
Dinamika poslovnih subjekata
Aktivna trgovaka drutva -
121,2 122,5 121,3 99,9
2008./2006.
Obrt i slobodna zanimanja
115,8 110,4 102,7 112,8
2008./2006.
Broj lokalnih JVD-a - 2008./2006. 116,2 113,6 107,3 108,3
Broj MSP-a per capita - 2009./2004. 142,5 142,2 133,6 106,7
Izvor: baza IMO-a

56
 Usprkos dobrim podacima o broju i dinamici poslovnih subjekata upanijsko gospodarstvo jo
uvijek znatno zaostaje za nacionalnim prosjekom prema financijskim pokazateljima poslovanja.
Prihodi malih i srednjih poduzea po stanovniku zaostaju za oko 20% za nacionalnim prosjekom.
Neto je manji zaostatak u pogledu dohodovnosti rada kod malih i srednjih poduzea mjereno
prihodima po zaposlenom. S druge strane, prilino veliko zaostajanje se biljei u pogledu
dohodovnosti industrije te produktivnosti rada u industriji mjereno bruto dodanom vrijednosti
po zaposlenom. Podaci o dinamici prihoda poduzea ukazuju na neto slabije rezultate poduzea
sa sjeditem na podruju upanije u odnosu na nacionalni prosjek. Meutim, radi se o relativno
malom zaostajanju. Ono to je vano primijetiti je da su uslijed gospodarske krize prihodi
poduzea u 2009. pali ispod razine prihoda iz 2006.g., to jasno govori o dubini krize koja je
nastupila. Obzirom da najnoviji podaci FINA-e o poslovanju poduzetnika pokazuju daljnji pad
prihoda na nacionalnoj razini tijekom prvih est mjeseci 2010.g. (-7,3%), za oekivati je daljnje
pogoranje financijskih pokazatelja upanijskog gospodarstva u 2010.g. Osim toga, upanijsko
gospodarstvo kao i sva druga ima izuzetno visoke probleme s likvidnou.
Relativna razina zaposlenosti u malim i srednjim poduzeima neto je manja od prosjeka.
Meutim, upanija biljei znatno zaostajanje u pogledu zaposlenosti u industrijskim poduzeima,
kao i slabiju dinamiku zapoljavanja (premda pozitivnu do krize) u istom sektoru u odnosu na
nacionalni prosjek, to upuuje na zakljuak o nedovoljno razvijenoj industrijskoj osnovici.
U kontekstu budueg gospodarskog razvoja posebno zabrinjava relativno niska razina
investicija. Investicije po stanovniku u upaniji su bile gotovo dvostruko nie od nacionalnog
prosjeka u razdoblju 2006.-08., ali isto tako i ispod prosjeka statistike regije, s tim da je u
recesijskoj 2009.g. zabiljeen vei pad investicija u odnosu na nacionalnu razinu. Slina razina
zaostajanja se biljei u pogledu investicija u preraivakoj industriji, to je u skladu s prijanjim
pokazateljima slabe razvijenosti industrije. Jedan od problema je struktura investicija gdje je
primjetna relativno slabija razina ulaganja u opremu u odnosu na graevinske objekte i druge
oblike investicija u odnosu na nacionalnu razinu.
Jo jedno od podruja gdje se biljei znaajno zaostajanje jest izvoz roba, gdje upanija biljei
24% manju vrijednost izvoza po stanovniku u odnosu na prosjek RH. Ipak, iznadprosjena
dinamika izvoza u razdoblju neposredno prije izbijanja gospodarske krize ukazuje da se u tom
pogledu biljee odreeni pomaci.
Na podruju upanije aktivno djeluju tri (3) registrirana klastera: Klaster marikultura
osnovan 2008. g. u Splitu koji trenutno okuplja 76 pravnih subjekata diljem obale i zapoljava
808 djelatnika, Brodograevni klaster SD osnovan 2007.g., takoer u Splitu sa 43 poslovna,
razvojno-istraivaka, projektna i znanstvena subjekta u kojima je zaposleno cca. 7.300
djelatnika. Takoer, u sklopu Udruenja hrvatskih ICT klastera (cro-ict) djeluje i regionalni
klaster Dalmatinski informatiki strukovni klaster (DISC) koji je osnovan 2007. godine
udruivanjem IT tvrtki sa sjeditem u dalmatinskoj regiji. Osim toga, postoji niz udruenja
koja su u fazi pokretanja inicijative formiranja klastera, poput klastera u kamenu. Ipak, moe
se utvrditi da je za upaniju i dalje karakteristina slaba horizontalna i vertikalna integracija
poduzea te nedostatna suradnja sa znanstveno-istraivakim institucijama (manjak klastera i
zajednikih projekata).

57
 Tablica 19: Pokazatelji uspjenosti poslovnog sektora

Jadranska SD
SD Hrvatska
Hrvatska (RH=100)
Financijski pokazatelji
Ukupni prihodi MSP-a po
2009. 57.606 62.487 73.089 78,8
stanovniku
Prihod od prodaje u lokalnim JVD
2008. 23.080 33.832 36.082 64,0
po stanovniku
Bruto dodana vrijednost po
2008. 162,7 195,2 198,3 82,0
zaposlenom u industriji (000 Kn)
(dobit - gubitak) / ukupni prihodi
2009. -0,33 -0,96 0,41 -80,5
MSP (%)
Ukupni prihodi MSP / broj
2009. 485,1 484,4 551,3 88,0
zaposlenih MSP (000 Kn)
Trokovi osoblja MSP / broj
2009. 75,1 79,3 80,5 93,3
zaposlenih MSP (000 Kn)
Dinamika prihoda poduzea
97,6 99,3 103,4 94,4
2009./2006.
Dinamika prihoda MSP-a
99,9 98,6 103,4 96,6
2009./2006.
Zaposlenost
Broj zaposlenih u MSP-ima na
2009. 11,9 12,9 13,2 90,2
100 st.
Broj zaposlenih u lokalnim JVD-
2008. 4,5 4,8 6,0 75,0
ima na 100 st.
Broj zaposlenih u lokalnim JVD-
100,1 103,0 102,8 97,4
ima 2008./2006.
Investicije

Ukupne investicije prema lokaciji

objekata (2006., 2007. i 2008.) per 27.202 34.454 52.528 51,8
capita

Udjel investicija u opremu u

ukupnim investicijama prema
29,8 30,8 41,2 72,2
lokaciji objekta (2006., 2007. i
2008.)
Udjel investicija u preraivaku
industriju u ukupnim investicijama
6,1 9,2 11,7 52,2
prema lokaciji objekta (2006.,
2007. i 2008.)

58
 Investicije u novu dugotrajnu
imovinu MSP / ukupni prihodi 2009. 6,0 8,2 6,1 98,4
MSP
Inozemna izravna ulaganja 2005. -
1.304 1.956 3.207 40,7
2009. (000 EUR) per capita
Izvoz
Izvoz roba per capita (1000 kn/st.) 2008. 11,7 13,1 15,4 76,0
Izvoz roba dinamika 2008./2006. 125,0 118,7 114,6 109,1
Izvor: Izraun autora na temelju podataka DZS-a i FINA-e

5.1.4. Sektorska analiza bruto dodane vrijednosti (BDV)

Prema posljednjim dostupnim podacima DZS-a sektorska struktura upanije je relativno
slina strukturi na nacionalnoj razini. To znai da dominira sektor financijskog posredovanja,
trgovine nekretninama i poslovnih usluga, zatim slijedi industrija i nakon toga sektor ostalih
usluga koji ukljuuje javnu upravu, obrazovanje, zdravstvo, itd. Uz trgovinu, to su ujedno jedini
sektori s udjelom veim od 10% u ukupnom BDV-u, kako upanije tako i na razini Hrvatske.
Od veih odstupanja se moe izdvojiti znaajno manji udjel poljoprivrede te neto vei udjel
sektora graevinarstva.

Slika 8: Udjeli sektora u ukupnom BDV-u za SD i RH, 2007.

Izvor: DZS

Prethodna slika daje presjek trenutne sektorske strukture. Meutim, za bolje razumijevanje
gospodarskog razvoja vrlo je korisno ocijeniti sektorsku dinamiku, kako bi se mogli identificirati
sektori koji ostvaruju iznadprosjenu dinamiku i tako vuku razvoj upanije.
Openito, u razdoblju 2001.-2007. upanija je u gotovo svim sektorima zabiljeila vrlo
dinamian i iznadprosjeni rast, to je rezultiralo poveanjem udjela upanije u bruto dodanoj
vrijednosti sektora na nacionalnoj razini.

59
 U promatranom razdoblju SD je posebno znaajno poveala udjel u ukupnoj bruto
dodanoj vrijednosti sektora graevinarstva, s 7,6% na 11,3%, to se, uz snagu graevinske
operative osposobljene za izvoenje radova ak i izvan regije, uglavnom moe povezati sa znatnim
rastom javnih investicija u prometnu infrastrukturu na podruju upanije (izgradnja autocesta)
te snanim porastom gradnje stambenih objekata. Zamjetno je povean i udjel u sektoru
hotela i restorana to je rezultat snanog oporavka turizma upanije u promatranom razdoblju.
Posebno je vano istaknuti rast udjela u BDV-u industrije, koji je povean sa 7,2% na 8,3%.
Pored industrije, vei rast udjela biljee i sektori trgovine te poljoprivrede. U sektoru ostalih usluga
(javna uprava, obrazovanje, zdravstvo, itd.) te financijskog posredovanja, trgovine nekretninama
i poslovnih usluga zabiljeen je vrlo blagi rast udjela. Jedini sektor u kojem upanija biljei pad
udjela je prijevoz, skladitenje i veze.
Meutim, usprkos snanom rastu upanija jo uvijek zaostaje u gotovo svim sektorima za
nacionalnim prosjekom prema razini BDV-a po stanovniku.

Slika 9: Bruto dodana vrijednost SD 2001.-2007., izraena

kao udjel u dodanoj vrijednosti na razini RH

Udjel u ukupnom stanovnitvu = 10,4

Izvor: DZS

Podaci FINA-e o poslovanju poduzetnika za 2008. i 2009. godinu ukazuju na rezultate

pojedinih sektora u razdoblju nakon izbijanja krize. Podaci pokazuju kako je upravo sektor
graevinarstva zabiljeio najvei pad udjela u ukupnom prihodu poduzea na upanijskoj razini
u 2009.g. u odnosu na 2007.g., dok je veina ostalih sektora zadrala priblino sline udjele. To
znai da je upravo sektor graevinarstva postao najvei gubitnik nakon izbijanja krize.

60
 Prema podacima HGK-a, ICT sektor upanije u 2009.g. broji 187 poduzea, to inu oko
6% poduzea ICT sektora na razini Hrvatske. Meu ICT poduzeima dominira djelatnost
Ostalo savjetovanje i pribavljanje programske opreme (softvera) sa udjelom od 38% poduzea,
zatim Izdavanje programske opreme (softvera) sa udjelom od priblino 20% te Odravanje uredskih
strojeva i raunala sa 14% udjela u ukupnom broju ICT poduzea. Od ukupnog broja poduzea
tek je jedno srednje veliine, a nema nijedno veliko poduzee, stoga ICT sektor zapoljava
tek 827 osoba ili 3% zaposlenih u ICT sektoru Republike Hrvatske. Takoer, obeshrabruje
podatak da nema nijedno poduzee iz djelatnosti Proizvodnja raunala i druge opreme za obradu
podataka (na razini RH registrirano je 330 takvih tvrtki u 2008.g.).

5.1.5. Analiza poloaja preraivake industrije

Usprkos nepovoljnim trendovima tijekom 90-ih godina u kojima je zabiljeen izuzetno visoki
pad proizvodnje u odnosu na predratno razdoblje, preraivaka industrija i dalje predstavlja
temelj industrijske proizvodnje i jedan od najvanijih gospodarskih sektora upanije i Hrvatske
u cjelini. Podaci Dravnog zavoda za statistiku o kretanju zaposlenosti i BDV-a omoguuju
da se dublje analizira situacija unutar preraivake industrije. Meutim, budui da su podaci
dostupni zakljuno s 2008. godinom, nije mogue provesti detaljniju analizu za razdoblje nakon
nastupanja gospodarske krize. Moe se samo pretpostaviti da trendovi odgovaraju onima na
nacionalnoj razini, a u kojoj je preraivaka industrija bila uz graevinski i trgovinski sektor,
jedan od glavnih gubitnika u pogledu razine aktivnosti i broja zaposlenih.
Rezultati preraivakog sektora u razdoblju prije krize pokazuju kako je upanija ostvarila
vrlo dobru dinamiku rasta u pogledu bruto dodane vrijednosti. Tako je BDV u preraivakoj
industriji porastao s 1,20 milijardi kuna u 2000.g. na 2,77 milijardi kuna u 2008. godini, odnosno
za visokih 133%. Istovremeno je rast BDV-a na nacionalnoj razini iznosio 56,8%. Drugim
rijeima, BDV je rastao po vie nego dvostruko veoj stopi rasta u odnosu na nacionalnu razinu.
Rezultat tako snanog rasta jest porast udjela upanije u BDV-u preraivake industrije na
nacionalnoj razini s 4,9% u 2000. na 7,3% u 2008. godini.
Meutim, usprkos odlinoj dinamici rasta u razdoblju prije krize, stupanj razvijenosti
preraivake industrije mjeren udjelom u ukupnom upanijskom BDV-u, jo uvijek zaostaje za
nacionalnim prosjekom. Tako je prema podacima DZS-a u 2008.g. navedeni udjel iznosio za
SD 9,5%, a za nacionalnu razinu 11,1%.
U pogledu zaposlenosti, slika je potpuno drukija, budui da je u razdoblju 2000.-2008.g.
zabiljeen pad broja zaposlenih za 4,2%. Slian se trend biljei i na nacionalnoj razini, gdje
se biljei pad broja zaposlenih za 3,8%. Takvi rezultati pokazuju kako je rast preraivake
industrije nakon 2000. bio tzv. rast bez zaposlenosti, odnosno rast iskljuivo temeljen na
rastu produktivnosti. Takav se oblik rasta moe povezati s injenicom da je 2000.g. preraivaka
industrija bila jo daleko od one razine restrukturiranja koja bi omoguila nove investicijske
cikluse praene novim zapoljavanjem. Sljedea slika prikazuje dinamiku udjela SD u bruto
dodanoj vrijednosti i zaposlenosti u preraivakoj industriji na razini Hrvatske.

61
 Slika 10: Udjel SD u bruto dodanoj vrijednosti i broj
zaposlenih u preraivakoj industriji na razini RH

Izvor: DZS

Najvanije djelatnosti u okviru preraivake industrije prema vrijednosti bruto dodane

vrijednosti i zaposlenosti prikazane su u narednim tablicama.

Tablica 20: Najvanije djelatnosti u preraivakoj industriji prema BDVu u 2008.g.

Udjel u Udjel u BDV-
Kumulativni
if. Djelatnost BDV (kn) ukupnom u-prera. ind.
udjel
BDV-u na razini RH
Proizvodnja ostalih
nemetalnih mineralnih
23 749.808 27,0% 27,0% 19,5%
proizvoda (cement, beton,
kamen, itd.)
Proizvodnja prehrambenih
10 proizvoda (pekarski 501.728 18,1% 45,1% 6,7%
proizvodi, meso, itd.)
Proizvodnja osnovnih
24 metala (sirovo eljezo i 353.310 12,7% 57,8% 29,7%
elik)
Proizvodnja izraenih
metalnih proizvoda
25 (obrada metala, 238.429 8,6% 66,4% 6,8%
proizvodnja metalnih
konstrukcija, itd.)
Proizvodnja proizvoda od
22 gume i plastike (proizvodi 233.670 8,4% 74,8% 17,1%
od plastike)
Proizvodnja ostalih
30 prijevoznih sredstava 171.890 6,2% 81,0% 11,3%
(gradnja brodova i amaca)
Preraivaka industrija
D 2.777.110 100% - 7,3%
ukupno
Izvor: DZS

62
 Tablica 21: Najvanije djelatnosti u preraivakoj industriji prema broju zaposlenih u
2008.g.

Udjel
u broj
Udjel u
Broj Kumulativni zaposl, u
ifra Djelatnost ukupnom broju
zaposlenih udjel prera.
zaposlenih
ind. na
razini RH
Proizvodnja
30 ostalih prijevoznih 4.475 24,9% 24,9% 35,9%
sredstava
Proizvodnja
10 prehrambenih 3.100 17,3% 42,2% 8,1%
proizvoda
Proizvodnja
25 izraenih metalnih 1.911 10,6% 52,8% 7,0%
proizvoda

Proizvodnja
ostalih nemetalnih
23 mineralnih 1.682 9,4% 62,2% 11,5%
proizvoda (cement,
beton, kamen, itd.)

Proizvodnja
22 proizvoda od gume 1.341 7,5% 69,7% 16,4%
i plastike
11 Proizvodnja pia 1.013 5,6% 75,3% 15,0%
14 Proizvodnja odjee 713 4,0% 79,3% 3,2%
Popravak i
33 instaliranje strojeva 712 4,0% 83,2% 5,0%
i opreme

Preraivaka
D 17.958 100% - 7,2%
industrija ukupno
Izvor: DZS

Najvanije grane preraivake industrije prema kriteriju vrijednosti bruto dodane vrijednosti
su 23-Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda, 10- Proizvodnja prehrambenih
proizvoda, 24- Proizvodnja osnovnih metala, 25- Proizvodnja izraenih metalnih proizvoda, 22-
Proizvodnja proizvoda od gume i plastike, 30- Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava. U ovim se
granama stvara ak 81,0% ukupne bruto dodane vrijednosti preraivake industrije. Budui da
svega 6 industrijskih grana (od ukupno 24 prema klasifikaciji NKD 2007) stvara etiri petine
ukupne bruto dodane vrijednosti, moe se ocijeniti da preraivaka industrija u SD ima
prilino usku osnovicu. Za usporedbu, na nacionalnoj razini ak 13 grana ima priblino isti
udjel u ukupnom BDV-u.

63
 Zanimljivo je da se brodograevna djelatnost nalazi tek na 6. mjestu prema bruto dodanoj
vrijednosti. Meutim, treba uzeti u obzir da se znaajan dio bruto dodane vrijednosti u nekim
drugim granama industrije vee takoer za brodograevnu djelatnost pa je njen multiplikativan
uinak ipak puno iri od samog udjela u BDV-u.
U Splitsko dalmatinskoj upaniji, uz cementni lapor, a u manjoj mjeri i gips, prirodno realna
i gospodarski profitabilna sirovina je kamen. Unato tradiciji u vaenju i obradi kamena te
kolovanom kadru, taj je potencijal u upaniji nedovoljno iskoriten. Istovremeno, prisutni su
problemi u svezi ilegalnog vaenja kamena i neadekvatnih postupaka sanacije ime se ugroava
okoli.
S aspekta nacionalne vanosti, odnosno prema udjelu u BDV-u grane na nacionalnoj razini,
najvanije djelatnosti su 24-Proizvodnja osnovnih metala, na koju se odnosi gotovo 30% BDV-a,
23-Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda (19,5%), 22-Proizvodnja proizvoda od
gume i plastike (17,1%) i 30-Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava (11,3%), koje sve biljee
iznadprosjene udjele u odnosu na udjel upanije u ukupnom BDV-u u preraivakoj industriji.
S obzirom na recentne probleme sa eljezarom Split koji su se sigurno znaajno odrazili na
proizvodnju metala i poboljane rezultate eljezare Sisak, za oekivati je da e rezultati u 2009.
i 2010. dati puno loiju sliku konkurentnosti upanije u ovoj djelatnosti. S druge strane, kod
ostalih se djelatnosti moe oekivati uglavnom zadravanje postojeih udjela ili pak blago
poboljavanje (22-Proizvodnja proizvoda od gume i plastike, uglavnom zbog dobrih rezultata AD
Plastika). Najvea nepoznanica za budunost jest svakako sektor ostalih prijevoznih sredstava
odnosno brodogradnja gdje e se tek vidjeti kako e se proces restrukturiranja i privatizacije
brodogradilita odraziti na industrijsku proizvodnju i produktivnost.
Moe se uoiti kako se vodee industrijske grane u upaniji prema klasifikaciji OECD-a
uglavnom kategoriziraju kao nisko-tehnoloke (10), odnosno djelatnosti nie-srednje tehnoloke
razine (22,23,24,25). Jedino se brodogradnja (30) svrstava meu djelatnosti srednje-visoke
tehnoloke razine. Istovremeno, niti jedna vodea industrijska grana se ne moe oznaiti kao
djelatnost visoke tehnologije.
Analiza rezultata prema zaposlenosti uglavnom upuuje na iste vodee djelatnosti kao i u
sluaju BDV-a. Ipak, treba istaknuti jo tri djelatnosti koje imaju znaajnije udjele u ukupnom
broju zaposlenih. To su: 11-Proizvodnja pia, 14-Proizvodnja odjee i 33-Popravak i instaliranje
strojeva i opreme. Meutim, poredak djelatnosti prema udjelima u ukupnoj zaposlenosti u
preraivakoj industriji je neto promijenjen, pa se tako sektor ostalih prijevoznih sredstava
(brodogradnja) sad nalazi na prvom mjestu.
Ako usporedimo udjel pojedinih djelatnosti u broju zaposlenih, s udjelom u BDV-u, jasno je
da brodogradnja biljei vrlo nisku razinu produktivnosti, kako u usporedbi s ostalim granama
preraivake industrije (75% niu od produktivnosti preraivake industrije na razini upanije
u 2008.), tako i u odnosu na produktivnost djelatnosti na nacionalnoj razini. Slina je situacija
i u djelatnosti proizvodnje pia, dok se ostale djelatnosti nalaze oko nacionalnog prosjeka prema
produktivnosti (10,22,25,33) ili su pak znatno produktivnije (23). Vano je istaknuti da na razini
cjelokupne preraivake industrije, upanija u 2008.g. biljei gotovo identinu produktivnost
onoj na nacionalnoj razini, to pokazuje kako se u proteklom razdoblju preraivaka industrija
(s izuzetkom dravne brodogradnje) vrlo solidno revitalizirala, budui da je jo 2000.g.
biljeila 32% niu produktivnost od one na nacionalnoj razini.
Premda se analizirani podaci odnose na razdoblje prije nastupanja odnosno sami poetak
gospodarske krize, za oekivati je da e relativne vanosti pojedinih djelatnosti ostati uglavnom
nepromijenjeni. Meutim, nesigurnost u pogledu budueg razvoja preraivake industrije

64
najvie izaziva pitanje privatizacije i restrukturiranja dravnih brodogradilita, a to e se zbog
svojeg znaaja itekako odraziti na rezultate cjelokupne preraivake industrije u upaniji.

5.1.6. Analiza poslovanja prema veliini poduzea

Podaci o udjelu u ukupnim prihodima i zaposlenosti ukazuju da je sektor malih poduzea
najrazvijeniji u SD, dok se najvee zaostajanje biljei u sektoru velikih poduzea. Kao
to se moe vidjeti na sljedeoj slici, jedino se sektor malih poduzea uspijeva pribliiti svojim
udjelima u prihodima i zaposlenosti udjelu upanije u ukupnom stanovnitvu.
Usporedba vrijednosti udjela u 2006. i 2009.g. otkriva kako su upravo mala poduzea
postigla najbolje rezultate u pogledu dinamike prihoda i zaposlenosti u odnosu na druge dvije
skupine. Naime, dok druge dvije skupine, a posebno sektor velikih poduzea biljee pad udjela
u ukupnim prihodima i ukupnoj zaposlenosti, sektor malih poduzea uspijeva ak malo poveati
vlastiti udio u obje kategorije.

Slika 11: Dinamika udjela poduzea iz SD u prihodima i zaposlenosti na razini RH

Izvor: DZS

Najloiju dinamiku biljee velika poduzea, iji je udjel u ukupnim prihodima smanjen s
5,1% u 2006.g. na 4,6% u 2009.g., dok je udjel u ukupnom broju zaposlenih smanjen sa 6,2%
na 5,7%.
Neto drukiju sliku uspjenosti poduzea prema veliini pruaju podaci o izvozu i
investicijama. Prema tim podacima, mala poduzea biljee najvei pad udjela u nacionalnom
izvozu i investicijama. Znaajan pad biljee i velika poduzea, posebice u pogledu investicija.
S druge strane, srednja poduzea uspijevaju poveati upanijski udjel u izvozu proizvoda i
usluga, dok kod udjela u investicijama biljee vrlo mali pad udjela.

65
 Slika 12: Dinamika udjela poduzea iz SD u izvozu i investicijama na razini RH

Izvor: DZS

Prethodni rezultati ukazuju na veu vitalnost srednjih poduzea u odnosu na druge dvije
skupine, u pogledu ouvanja pozicije u kljunim podrujima za svoj budui razvoj, a to su
investicije i izvoz. Premda su mala poduzea uspjela ostvariti bolje rezultate u pogledu prihoda
i zaposlenosti, postavlja se pitanje odrivosti ovih relativno dobrih rezultata u budunosti u
kontekstu snanog pada investicija i izvoza. Snaan pad investicija (u razdoblju 2006.-09. pad
investicija je iznosio 60%) posebno e oteati oporavak velikih poduzea u budunosti.

5.1.7. Vanjska trgovina

Prema razini izvozne orijentiranosti SD biljei ispodprosjene rezultate. Prema
podacima DZS-a za 2008.g. upanija zaostaje oko 24% za nacionalnim prosjekom te oko 10%
za prosjekom Jadranske regije prema vrijednosti izvoza roba po stanovniku, to je dodatno
pogorano izrazitim padom robnog izvoza u 2009.g.
Nositelj robnog izvoza jest sektor velikih poduzea na koji se prema podacima FINA-e za
2009. godinu odnosilo ak 61% ukupnog izvoza. U tom pogledu, slina je situacija i na razini
Jadranske regije te Hrvatske u cjelini.
Posebno zabrinjava loa dinamika izvoza. Prema podacima FINA-e izvoz poduzea u
razdoblju 2006.-09. sa sjeditem u SD je pao za 4,8%, dok je istovremeno ukupni izvoz
poduzea na razini RH porastao za 11,5%, a na razini Jadranske Hrvatske za 4,9%. Kao to
je pokazala prethodna analiza uspjenosti velikih poduzea, looj dinamici izvoza je najvie
doprinio lo rezultat velikih poduzea, a to se prvenstveno odnosi na sektor brodogradnje.
Rezultat takvih kretanja jest pad udjela poduzea sa sjeditem na podruju upanije u ukupnom
nacionalnom izvozu sa 7,0% u 2006.g. na 6,0% u 2009.g.
Na razini pojedinih djelatnosti najvei udjel u izvozu kao i uvozu ima brodogradnja, koja je u
2009.g. inila oko 50% ukupnog izvoza. U prijanjim godinama je udjel brodogradnje u izvozu
iznosio i preko 60%, ali je zbog poznatih problema s restrukturiranjem dravnih brodograevnih
poduzea kao i zbog nastupanja gospodarske krize dolo do znaajnog pada izvoza. Osim u
segmentu izvoza brodova, upanijsko gospodarstvo biljei zanemarivu vrijednost izvoza robe
srednje i visoke razine tehnologije.

66
 5.2. Gospodarska i tehnoloka infrastruktura

5.2.1. Poduzetnika infrastruktura

Splitsko-dalmatinska upanija 2008. godine usvojila je Program poticanja
izgradnjepoduzetnikih zona u SDza razdoblje 2008.-2012. godine.
36 uspostavljenih poduzetnikih zona (neke su u funkciji, neke u izgradnji) s relativno
privlanim lokacijskim uvjetima dobra su osnova za budui razvoj gospodarstva i stvaranje
pozitivne poslovne klime bazirane na ureenim prostornim kapacitetima i njihovoj opremi.
Po broju izgraenih zona, kao i zona u pripremi, Splitsko dalmatinska upanijavodea jeu
Republici Hrvatskoj. 11 je zona spremnih za prihvaanje investitora.32 Poduzetnika zona Podi
Dugopolje je zona u kojoj djeluje najvie korisnika sa oko 2600 djelatnika. U tu zonu je uloeno
najvie sredstava, s tim da su investitori uloili oko 3 milijarde kuna, dok je opina uloila 170
milijuna kuna. Meutim, uoen je problem slabih kapaciteta za kvalitetno upravljanje zonama
i privlaenje ulagaa.

Tablica 22: Gospodarske zone SD spremne za ulagae

Povrina
Opina/Grad Naziv zone Infrastruktura
zemljita (ha)
Sinj KUKUZOVAC 157 DA
Mu PRISIKE 1 30 U izgradnji
PODI- DUGOPOLJE
Dugopolje (PODI-ISTOK, KR., BANI 250 DA
ISTOK I ZAPAD)
Dicmo DICMO 2 25 U izgradnji
Vrgorac RAVA 60 U izgradnji
Hrvace VUKOVE STINE 50 U izgradnji
Trilj APORICE 40 DA
Nereia VRPOVJE-BALUNI 20 U izgradnji
Primorski
BRISTOVICA 34 U izgradnji
Dolac
Zadvarje ZADVARJE 24 U izgradnji
Vrlika KOSORE 16 U izgradnji
Izvor: Katalog poduzetnikih zona, Splitsko-dalmatinska upanija, Split, 2011.

Centar za poticanje poduzetnitva i obrtnitva Split (CEPOS) osnovan je 2001.g. s ciljem

unapreenja i razvoja obrtnitva, te malog i srednjeg poduzetnitva na podruju Grada Splita i
Splitsko-dalmatinske upanije, u sklopu kojeg djeluju i poduzetniki inkubatori namijenjeni
mladim poduzetnicima poetnicima. Takoer, u Splitu djeluju i Tehnoloki centar Split s
pripadajuim inkubatorom, Poticajna regionalna institucija malog poduzetnitva PRIMA

32
Vidjeti: Katalog poduzetnikih zona, Splitsko-dalmatinska upanija, Split, 2011.

67
 INKUBATOR SPLIT3, Poduzetniki centar Biotechnicon i dr. Ipak, kapacitet
tih poduzetnikih potpornih institucija i njihova umreenost na svim razinama nisu na
zadovoljavajuoj razini.
Sukladno razvojnim programima Splitsko-dalmatinske upanije na povrini od 240ha
na podruju Vuevice predviena je izgradnja Znanstveno tehnolokog parka Vuevica na
povrini od 50ha koji e biti preteno namijenjen proizvodnim aktivnostima, u cilju pruanja
dodatnih usluga visoke dodane vrijednosti. Do sada su izraene geodetske podloge te prijedlog
urbanistikog plana ureenja kao i studija izvodivosti.

5.2.2. Suradnja znanstvenih institucija i gospodarstva

Novi Microsoftov inovacijski centar (MIC), drugi po redu u Hrvatskoj, smjeten je u
zgradi Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje. Ovaj projekt dio je Microsoftove
Unlimited Potential inicijative iji je cilj otvaranje drutvenih i ekonomskih prilika kroz
programe i proizvode koji doprinose transformaciji obrazovanja, unapreenju inovativnosti
te poticanju zapoljavanja. Microsoftov inovacijski centar prije svega namijenjen je malim i
srednjim poduzeima kojima osigurava infrastrukturu i resurse potrebne za razvoj inovativnih
softverskih rjeenja i usluga, njihovo testiranje i razradu poslovnih modela za njihovo plasiranje
na lokalno i meunarodno trite.
Ured za transfer tehnologija (UTT) od studenog 2010. godine dio je Centra za znanstveno-
tehnologijski razvitak Sveuilita u Splitu. Ured ima za cilj poveanje komercijalizacije
intelektualnog vlasnitva Sveuilita te jaanja veze izmeu Sveuilita i gospodarstva. Krajem
2008. godine Ured za transfer tehnologije je postao lanom Europske poduzetnike mree
(EEN) Hrvatske, kroz koju pomae tvrtkama i znanstvenicima na podruju Dalmacije pronai
meunarodne partnere za transfer tehnologije, s ciljem poveanja njihove inovativnosti i
konkurentnosti.
Postoje i drugi primjeri suradnje znanosti i gospodarstva u naoj upaniji, ali ta je suradnja
i dalje nedovoljna. Usprkos postojanju znanstvenih i strunih institucija, posebno u tehnikim
znanostima, ulaganje gospodarstva u istraivanje i razvoj na niskoj je razini, ime se prati
negativan trend na nacionalnoj razini.
Kako bi se postojei potencijal ostvario potrebno je ulagati dodatne napore u smjeru povezivanja
i umreavanja znanosti i istraivanja, tehnolokih inovacija i neposredne proizvodnje. Razvojem
znanstveno-tehnologijske infrastrukture na Sveuilinom kampusu Visoka te povezivanjem
Sveuilita sa Znanstveno-tehnolokim parkom Vuevica ostvario bi se sinergijski uinak koji
bi omoguio razvoj inovativnih sveuilinih tvrtki temeljenih na rezultatima istraivanja i veu
komercijalizaciju istraivanja, to bi pak doprinijelo razvoju Sveuilita i gospodarstva upanije
u cjelini. Tako bi se stvorili preduvjeti za uinkovito funkcioniranje regionalnog inovacijskog
sustava u Splitsko-dalmatinskoj upaniji, temeljenog na suradnji akademskih institucija,
privatnog sektora i javnog sektora.33

33
Prema: Studija izvedivosti Znanstveno-tehnolokog parka Vuevica, Zagreb, 2011.

68
 5.3. Turizam
Turizam predstavlja jednu od najvanijih i najperspektivnijih gospodarskih grana za Splitsko
dalmatinsku upaniju, ponajprije zahvaljujui izvanrednoj geografsko-reljefnoj konfiguraciji,
odlinim klimatolokim uvjetima te bogatoj kulturnoj batini. Ipak, kvaliteta turistike ponude
je jo uvijek daleko ispod potencijala kojim upanija raspolae. To se ponajprije odnosi na
raspoloivost hotelskog smjetaja visoke kategorizacije te kvalitetu izvanpansionske ponude,
posebno izvan glavne sezone, kao i nedovoljno razvijene selektivne oblike turizma. Dodatan
se problem oituje u nedovoljno razvijenoj svijesti o potrebi za zajednikim upravljanjem
destinacijom.
Prema podacima DZS-a u razdoblju od 2005.-2008. upanija biljei kontinuirani rast broja
dolazaka i noenja turista te blagi rast udjela u ukupnom broju dolazaka i noenja na razini
Hrvatske u odnosu na 2005. Meutim, zbog iznadprosjenog pada broja dolazaka i noenja u
2009.g. dolo je do manjeg pada udjela upanije u ukupnom broju dolazaka i noenja na razini
Hrvatske u odnosu na 2008., dok je 2010.g. dolo do ponovnog rasta.
Turistika sezona u 2009. i u 2010. godini protekla je u ozraju ekonomske krize koja je
pogodila gotovo sve europske zemlje, a samim time zemlje iz kojih inae dolaze turisti kako u
Hrvatsku tako i na podruje Splitskodalmatinske upanije. U cijeloj zemlji, a i samim time i u
Splitskodalmatinskoj upaniji uloeni su nikad vei financijski napori u turistiku promociju,
osjetili su se i pomaci u suradnji izmeu javnog i privatnog sektora koji su poeli donositi i
rezultate. Turistika sezona u 2010.g. se moe ocijeniti solidnom. Zabiljeeni su neto loiji
rezultati to se tie broja dolazaka turista u odnosu na prolu godinu, ali to je puno vanije,
broj noenja je porastao za 6,2% u odnosu na prolu godinu. Vei pad biljeio se u kongresnom
turizmu i poslovnim putovanjima, a u organiziranim putovanjima najvei pad zabiljeen je u
hotelskom smjetaju. U dijelu apartmana i privatnom smjetaju, biljeili su se relativno dobri
rezultati koji su bili na razini prologodinjih, emu su doprinijele sniene cijene.
U strukturi gostiju moe se primijetiti pad domaih gostiju, emu je uzrok jaka gospodarska
kriza koja jo uvijek traje. 2010.g. udio domaih turista gledano po broju dolazaka u upaniju
bio je 12,2% odnosno 8,6% po broju noenja, to je pad u odnosu na 2008.g. kada je udio bio
13,5% odnosno 9,6%. Prema podacima Turistike zajednice SD u strukturi noenja stranih
turista najvie noenja u SD ostvarili su u 2010.g. redom turisti iz eke (16% ukupnih
noenja), Njemake (10,9%) i Poljske (10,8%).
Najvei udio u ostvarenim turistikim noenjima u 2010.g. ostvarila je Makarska rivijera
(42%), slijede Trogir i otok Bra (po 13%), otok Hvar (12%), Splitska rivijera (8%), Omika
rivijera (7%), otok Vis (2%) te otok olta (1%). U odnosu na 2009.g. najvei je porast ostvaren
kod Splitske rivijere (18%) i otoka Braa (12%), dok otok olta (-16,8%) te Dalmatinsko
zaobalje (-9%) biljee negativan trend.34
Jo jedan poznati nedostatak turizma je slaba vanpansionska potronja, koja je bila slaba i
prije krize. Nedostatak kvalitetne vanpansionske ponude ostaje i dalje jedna od najveih boljki
upanijskog i ukupnog nacionalnog turizma.

34
Turistika kretanja u SD, I-XII 2010., HGK upanijska komora Split

69
 Tablica 23: Osnovni podaci turizma Splitsko-dalmatinske upanije

Dolasci u SD % Hrvatske Noenja u SD % Hrvatske

2005. 1.505.266 15,1% 8.028.642 15,6%
2006. 1.549.257 14,9% 8.345.964 15,7%
2007. 1.731.039 15,5% 9.246.960 16,5%
2008. 1.746.311 15,5% 9.325.458 16,3%
2009. 1.657.945 15,2% 8.988.416 16,0%
2010. 1.637.656 15,4% 9.364.032 16,6%
Izvor: DZS

Usprkos oitom napretku u pogledu realiziranog turistikog prometa, upanija jo uvijek

znatno zaostaje za vodeim upanijama u pogledu razine razvijenosti turizma. Usporeujui
sedam vodeih upanija prema broju noenja po stanovniku, SD se nalazi na posljednjem
mjestu. Za usporedbu, Istarska upanija koja se nalazi na prvom mjestu, biljei ak pet puta
vei broj noenja po stanovniku od SD, to dovoljno ilustrira razinu zaostajanja. 2010.g. nije
donijela bolji rang SD upaniji po ovom pokazatelju iako je broj noenja po stanovniku blago
porastao na 19,4%.

Slika 13: Noenja turista po stanovniku u 2009.

Izvor: DZS

Ostvareni fiziki i financijski rezultati u podruju turizma su primarno determinirani brojem,

kvalitetom i strukturom smjetajnih objekata. Za SD je karakteristian izuzetno visoki udio
privatnog smjetaja u odnosu na kolektivni smjetaj. ak 66% ukupnog broja smjetajnih
kapaciteta se odnosi na privatni smjetaj, a samo 34% na kolektivni, dok na razini RH udjel
privatnog smjetaja iznosi 45%. Najvei dio leajeva u kolektivnom smjetaju se odnosi na hotele
i kampove. Osim toga, spora je primjena suvremenih tehnologija, posebice u malim smjetajnim
objektima i ujedno nedostaje specijaliziranih objekata koji posluuju posebne trine nie.

70
 Jedan od kljunih problema postojee strukture smjetajnih kapaciteta jest nedostatak
hotela najvie kategorizacije. Prema podacima Ministarstva turizma upanija raspoloe sa svega
974 leajeva u objektima kategoriziranim s pet zvjezdica, to predstavlja samo 4,5% ukupnih
kapaciteta kategoriziranih objekata. Velik je broj neprivatiziranih hotelskih poduzea te je tim
povezano poslovanje bez vizije i oslonjenosti na trite te manjak investicija u objekte i druge
turistike sadraje.
Najvie leajeva imaju objekti s tri zvjezdice (40,5%), a zatim slijede objekti s dvije i etiri
zvjezdice koji imaju otprilike podjednaki udjel. Visoki udjel turistikih objekata kategoriziranih
s dvije zvjezdice te manjak objekata s pet zvjezdica pokazuje kako se SD jo uvijek nije uspjela
dovoljno isprofilirati kao destinacija koja nudi visokokvalitetni turizam. Takoer, primjetan
je vrlo mali broj kategoriziranih kampova, ime upanija znaajno zaostaje za vodeim
turistikim upanijama, prije svega Istarskom, koje su uinile vrlo kvalitetan iskorak upravo u
segmentu kampova.
Ipak, pozitivno je da se kontinuirano poveava broj objekata na razini 4 zvjezdice, prije svega
hotela.

Tablica 24: Broj i kapaciteti kategoriziranih turistikih objekata u upaniji u 2010.

Turistiki objekti prema broju zvjezdica

Vrsta
Ukupno
objekta
2 3 4 5
Broj objekata 18 58 34 2 112
Hoteli Broj kreveta 2.024 5.860 5.040 974 13.898
Udjel u broju kreveta 14,6% 42,2% 36,3% 7,0% 100,0%
Broj objekata 3 3 6
Aparthoteli Broj kreveta 108 204 312
Udjel u broju kreveta 34,6% 65,4% 100,0%
Broj objekata 6 5 11
Turistiko Broj kreveta 2.928 1.807 4.735
naselje
Udjel u broju kreveta 61,8% 38,2% 100,0%
Broj objekata 7 3 10
Turistiki Broj kreveta 988 160 1.148
apartmani
Udjel u broju kreveta 86,1% 13,9% 100,0%
Broj objekata 2 1 3
Kampovi Broj kreveta 1.005 516 1.521
Udjel u broju kreveta 66,1% 33,9% 100,0%
Broj objekata 26 73 41 2 142
Ukupno Broj kreveta 5.957 8.763 5.920 974 21.614
Udjel u broju kreveta 27,6% 40,5% 27,4% 4,5% 100,0%
Izvor: Ministarstvo turizma

U posljednjih je nekoliko godina zapoeto vie znaajnih ulaganja u izgradnju i obnovu

hotelskih objekata, to e se direktno odraziti na daljnji razvoj i poboljanje turistike ponude.
Posebno je vano to se znaajna ulaganja realiziraju na podruju grada Splita i blie okolice,
ime e se ovo podruje konano moi poeti bre turistiki razvijati.

71
 Tablica 25: Pregled pojedinih ulaganja u hotele na podruju SD

IZNOS
NAZIV KATE-
LOKACIJA ULAGANJA VRSTA ULAGANJA
OBJEKTA GORIJA
(EUR)
Obnova postojeeg
HOTEL SPLIT 30.000.000 4*
objekta
SPLIT APARTHOTEL
20.000.000 Izgradnja novog objekta 4*
SPLIT
HOTEL Obnova postojeeg
150.000.000 5*
MARJAN objekta

HOTEL LUX 5.000.000 Izgradnja novog objekta 4*

HOTEL Obnova postojeeg

7.000.000 4*
OSEJAVA objekta
MAKARSKA
HOTELI Obnova postojeeg
2.000.000 --
MAKARSKA objekta

HOTEL Obnova postojeeg
10.000.000 3*
SIRENA objekta
HOTEL
Obnova postojeeg
VRGORAC CONSUL, -- 3*
objekta
KOKORII
HOTEL
SOLIN 10.000.000 Izgradnja novog objekta 5*
PRESIDENT
UKUPNO ZA OBNOVU
192.000.000
POSTOJEIH OBJEKATA

UKUPNO ZA IZGRADNJU
42.000.000
NOVIH OBJEKATA

Izvor: SD

Poseban imbenik razvoja turizma u upaniji odnosi se na obrazovni kadar. Dobna i

kvalifikacijska struktura zaposlenih u turizmu nije na zadovoljavajuoj razini, s tim da je
posebno niska razina znanja i educiranosti u istraivanju trita i primjeni marketinkih naela u
poslovanju, a ujedno je i niska svijest o potrebi stalnog obrazovanja kadra.
Svakako treba dodati kao mogunost za razvoj ovog sektora i razvijanje visokokvalitetnih
novih proizvoda i ogranienog broja novih smjetajnih kapaciteta, kao to su gradnja terena za
golf i prateih smjetajnih objekata, u prvom redu u Dalmatinskom zaobalju. Razvojem novog i
visokokvalitetnog proizvoda podigla bi se trina atraktivnost cijele Dalmacije i Hrvatske meu
ciljnim trinim skupinama visokih platenih mogunosti te bi se smanjio utjecaj sezonalnosti
nae turistike ponude.35 Prema Prostornom planu SD, postoje tri (3) lokacije za golf igralita
te tri (3) potencijalne lokacije golf igralita - podruja u istraivanju.36

35
Prema Glavnom planu razvoja turizma SD, str. 174.
36
Prema Odluci o izmjenama i dopunama Odluke o donoenju Prostornog plana Splitsko-dalmatinske upanije, 2007., str. 27.

72
 Nautiki turizam predstavlja znaajan potencijal u ukupnoj turistikoj ponudi upanije kao i
cijele Jadranske Hrvatske. Prirodne ljepote Jadrana su ve odavno prepoznate meu nautiarima,
tako da je nautiki turizam jedan od najbre rastuih segmenata ukupnog turizma. Meutim,
interes nautiara nije praen odgovarajuom razinom ulaganja u nautiku infrastrukturu,
posebice u sluaju upanije. Prema podacima DZS za 2009., upanija raspolae s 13 luka
nautikog turizma, dok ukupan broj vezova iznosi 1.789, to ni izbliza ne zadovoljava potrebe
nautiara u sezoni. Prema broju luka kao i vezova u lukama nautikog turizma upanija
znaajno zaostaje za vodeim jadranskim upanijama.
Na podruju Splitsko-dalmatinske upanije u 2010.g. raspoloivo je ukupno 300 suhih
vezova i 1.391 vezova u moru. 5 marina pripada drugoj kategoriji te raspolau sa 300 suhih
vezova i 929 vezova u moru, odnosno ukupno 1.229 vezova. 4 objekta pripadaju treoj kategoriji
te raspolau sa 462 vezova u moru.

Slika 14: Broj vezova u nautikim lukama u 2009.

Izvor: DZS

Zaostajanje je vidljivo i prema najvanijem gospodarskom pokazatelju - ostvarenom

prihodu luka nautikog turizma. Od pet jadranskih upanija, SD se nalazi na pretposljednjem
mjestu, s prijavljenim prihodom od 72,5 milijuna kuna u 2009. godini. Za usporedbu, vodea
upanija, ibensko-kninska je ostvarila prihod u iznosu od 131,4 milijuna kuna.
Ipak, dinamika rasta prihoda je jako dobra, budui da je upanija ostvarila najvei porast
prihoda u odnosu na 2008.g, ak 23,7%. Za usporedbu, prva sljedea upanija prema rastu
prihoda (ibensko-kninska), je ostvarila poveanje prihoda od 12,4%. Najnoviji podaci DZS-a
za 2010.g. pokazuju da je u 13 luka Splitsko-dalmatinske upanije prihod bio 8,8 posto ili
gotovo 79 milijuna kuna vii u odnosu na prethodnu godinu i jedino je u Istarskoj upaniji
zabiljeen vei porast -10%.

73
 Slika 15: Ostvareni prihodi luka nautikog turizma u 2009.

Izvor: DZS

Prema strategiji razvoja nautikog turizma RH, na podruju SD se planira do 2015. ostvariti
kapacitet od 5.156 vezova u lukama nautikog turizma, to je u odnosu na 2009.g. poveanje za
3.367 novih vezova (rast od 188,2%). Slina intenzivna izgradnja je planirana i u veini ostalih
upanija. Ukoliko bi dolo do tako znaajnog poveanja kapaciteta, moglo bi se raunati na
viestruko vee prihode od nautikog turizma.
Prostornim planom na podruju Splitsko dalmatinske upanije odreeno je 45 lokacija luka
nautikog turizma-marina sa kapacitetom od 8.157 vezova.37
Takoer, najnoviji podaci Hrvatske turistike zajednice za razdoblje od sijenja do listopada
2010.g. ukazuju na visoki udio dolazaka i noenja turista u nautikom turizmu (oko 30%
dolazaka i noenja na razini Jadrana), ime naa upanija prednjai pred ostalim upanijama
Jadranske Hrvatske. 2010.g. na podruju Splitsko-dalmatinske upanije zabiljeeno je ukupno
priblino 95 tisua dolazaka turista i 669 tisua registriranih noenja. Prema oba pokazatelja
(broj dolazaka i broj noenja) preko 90% turista odnosi se na strane nautiare. U SD gosti
prosjeno borave 7 dana.
U strukturi krunih putovanja stranih brodova, najvie brodova na krunim putovanjima
svoj prvi ulazak u teritorijalno more RH evidentiralo je u Dubrovako-neretvanskoj (74,8%)
te u Splitsko-dalmatinskoj upaniji (15,4%). Na podruju Splitsko-dalmatinske upanije
najposjeenija luka je Split, koja je u 2010.g. zabiljeila ukupno 162.847 putnika to je za 29%
vie u odnosu na 2009.g. Kruzeri se u splitskoj luci zadravaju prosjeno desetak sati, otprilike
polovica putnika sie s broda i ode u obilazak grada pri emu potroe oko 71 euro dnevno.
Potrebno je naglasiti da su u okviru reduciranja negativnih utjecaja nautikog turizma na
prostor i okoli, provedbenim propisima luke nautikog turizma obvezane na implementaciju
sustava prihvatnih ureaja radi sakupljanja otpadnih tvari s plovnih objekata (fekalije, ulja,
komunalni otpad,).

37
Prema Odluci o izmjenama i dopunama Odluke o donoenju Prostornog plana Splitsko-dalmatinske upanije, 2007., str. 35.

74
 Ugostiteljstvo predstavlja jedan od vanih aspekata turistike ponude i potronje. Prema
podacima DZS-a u SD je u 2009. u sektoru ugostiteljstva bilo zaposleno 11.249 osoba, po
emu se nalazi na treem mjestu nakon Istarske i Primorsko-goranske upanije.
U prvih est mjeseci ostvarena vrijednost prometa u ugostiteljstvu RH iznosi 6,1 milijardi
kuna i nominalno je 4% manja u odnosu na isto razdoblje u 2008. godini. Vrijednost prometa
u ugostiteljstvu za isto razdoblje u Splitsko dalmatinskoj upaniji bila je 589 milijuna kuna to
je za 8% manje u odnosu na prethodno razdoblje. U istom razdoblju u Splitsko dalmatinskoj
upaniji bilo je 1.650 poslovnih jedinica, ili pak 21% manje u odnosu na 2008. godinu,
dok je na dravnoj razini zabiljeen pad od 3%. Broj zaposlenih u navedenom razdoblju u
Splitsko dalmatinskoj upaniji pao je za 8%, sa 11.628 u 2008. godini na 10.707 zaposlenih
u ugostiteljstvu u 2009. godini. Na dravnoj razini je zabiljeen dvostruko manji pad broja
zaposlenih od 4 %.
Glavnim planom razvoja turizma SD analizira se razina sofisticiranosti i specijalizacije
postojeeg turistikog proizvoda, aktivnosti i iskustava u odnosu na broj turistikih dolazaka
na podruje, gdje se moe vidjeti da je postojea situacija okarakterizirana niskom razinom
sofisticiranosti proizvoda, aktivnosti i iskustava koji se promoviraju i komercijaliziraju turistima.
Zakljuno, turistika ponuda upanije nedovoljno je razvijena to rezultira visokom
sezonskom koncentracijom turistike potranje i izrazitim koeficijentom turistike gustoe/
saturacije u obalnim i otokim destinacijama, te s tim povezane sezonske preoptereenosti
postojee komunalne i prometne infrastrukture. S druge strane, neiskoritene su mogunosti za
razvoj ruralnog turizma, osobito u zaobalnom dijelu upanije i u unutranjosti otoka.
Kao odgovor na neke od prepoznatih problema, upanija je u 2009.g. donijela Plan razvoja
kulturnog turizma SD i Strategiju razvoja ruralnog turizma SD i njihova je provedba u tijeku.

5.4. Poljoprivreda
Prema Popisu poljoprivrede 2003. godine (DZS), ukupno raspoloivo poljoprivredno
zemljite u upaniji iznosi 40.277ha, a koristi se svega 51,49% (20.738ha). U strukturi
nekoritenog zemljita, zaputene poljoprivredne povrine sudjeluju sa 6.888 ha, a ume sa
11.193ha.
Prema nainu koritenja, oranice i vrtovi zauzimaju 26,47%, livade 13,26%, panjaci
25,48%, vonjaci 19,53%, vinogradi 15,02% koritenog zemljita. Najvei dio povrina oranica
i vrtova nalazi se pod itaricama, krumpirom i krmnim biljem. Budunost povrtlarstva, s
obzirom na klimatske uvjete (ali i mogunosti plastenike i staklenike proizvodnje), treba traiti
u proizvodnji zimskih i ranoproljetnih kultura, posebice radi plasmana na kontinentalna trita.
U vonjacima dominiraju jabuke, breskve, nektarine i agrumi. Tradicionalne kulture, npr.
badem, smokva, roga, vinja maraska, stolna trenja, polako nestaju unato potencijalno
dobrim mogunostima plasmana, pogotovo na vanjska trita zdrave hrane.
Maslinarstvo je od izuzetnog znaaja za Splitsko-dalmatinsku upaniju o emu govori
i brojka da se na upaniju odnosi gotovo polovina ukupne proizvodnje maslinovog ulja
Republike Hrvatske u 2007.g. (48%). U istoj godini prirod maslina iznosio je 18.162t, a bilo
je proizvedeno 22.286hl maslinova ulja.
Izrazita je vanost i vinogradarstva budui da prema podacima iz 2007. godine u Splitsko-
dalmatinskoj upaniji prirod groa bio 29.467t, a proizvedeno je 94.000hl vina. Udio SD
u proizvodnji vina na razini RH iznosio je 10,81%. Vinogradarstvo, kao tradicionalna
djelatnost ovog podruja, prolazi kroz velike promjene. Mali, usitnjeni posjedi i ovdje su (kao

75
i u svim poljoprivrednim djelatnostima) problem i prepreka razvoju, posebice podizanju novih
(plantanih) vinograda. Privatna inicijativa nositelj je razvoja, posebice u svjetlu vinarstva i
podrumarstva.
U pogledu stoarstva, na podruju upanije prema podacima iz 2007. godine registrirano je
7.406 komada stoke krupnog zuba, 64.218 ovaca, 2.914 svinja, 247.650 komada peradi.
Prema Upisniku poljoprivrednih gospodarstava Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i
ruralnog razvoja u 2009.g. zabiljeeno je u SD 14.442 poljoprivrednih gospodarstava u
ukupnoj povrini od 12.156 ha, od ega 95% u razredu manje od 3 ha, a nijedno gospodarstvo
vee od 1.500 ha. Time SD upanija ima udio od 7,5% u ukupnom broju poljoprivrednih
gospodarstava Hrvatske i prednjai u odnosu na ostale upanije Jadranske Hrvatske, dok po
ukupnoj povrini gospodarstava prednjae Liko senjska i Istarska upanija.
Ekoloka poljoprivredna proizvodnja Splitsko-dalmatinske upanije je prema podacima
iz 2009.g obuhvaala tek 93,4ha, to je niskih 6% ukupne eko povrine u Jadranskoj
Hrvatskoj. Taj podatak je jo porazniji ako se uzme u obzir injenica da eko povrina
Jadranske Hrvatske ini samo 12% ukupne eko povrine u Hrvatskoj. U strukturi zemljita
prevladavaju nasadi maslinika (36%) i vinograda (33%). Razvojne mogunosti u sektoru
ekoloke proizvodnje su velike, osobito na otocima, s obzirom na postojanje znaajnih povrina
netretiranog zemljita, blagu mediteransku klimu i autohtone poljoprivredne kulture i pasmine.

Slika 16: Eko povrine u jadranskim upanijama, 2009. , u %

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, 2010.

Ako se u obzir uzme podatak o broju eko proizvoaa u 2009. g. kada je naa upanija
imala 25 registriranih proizvoaa, to je 17.6% ukupnog broja u Jadranskoj regiji i samo
3% proizvoaa u Hrvatskoj, opet se donosi zakljuak o ispodprosjenoj razvijenosti eko
poljoprivrede u upaniji. Meutim, valja napomenuti da SD upanija biljei veliki broj
registracija poljoprivrednih gospodarstava na ekoloku proizvodnju to e se tek odraziti u
statistikim podacima.

76
 Slika 17: Eko proizvoai u jadranskim upanijama, 2009. , u %

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, 2010.

Usvajanjem novog Zakona o dravnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (NN

83/09, 153/09, 60/10) kojim se podrava poljoprivredna proizvodnja po pravilima mjera
viestruke sukladnosti (skup svih mjera koje se moraju primjenjivati da bi se ostvarila prava na
poticaje), poljoprivrednici se usmjeravaju na prelazak s konvencionalnog na integrirani model
poljoprivrede. Integrirana poljoprivreda podrazumijeva upotrebu ekoloki prihvatljivih zatitnih
sredstava u strogo dozvoljenim i kontroliranim koliinama. U SD upaniji je u posljednje
vrijeme zabiljeen interes za registraciju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava na prelazak u
integriranu poljoprivredu.
U tehnolokom pogledu, poljoprivredna je proizvodnja uglavnom tradicionalnog tipa
(zastarjela tehnologija) i malih razmjera i nespecijalizirana. Dodatni problemi se javljaju
u podruju otkupa i plasmana poljoprivrednih proizvoda, koji skoro i ne postoji u
organiziranom obliku. Konkretan problem predstavlja nedostatak skladinih kapaciteta
velikih hladnjaa za poljoprivredne proizvode.
Konano, struna pomo (Hrvatska poljoprivredna komora, Institut za jadranske
kulture) poljoprivrednim proizvoaima je kvalitetna, ali nedovoljna.
Uz to, osiguranje financijskih sredstava jedan je od ograniavajuih imbenika, osobito u
vremenu recesije. Mjere i instrumenti poljoprivredne politike nedovoljno su razraeni te je
potrebno neke poticaje znaajno redizajnirati u stratekom pravcu stvaranja prepoznatljive
vrijednosne marke, prelaskom u razvojni oblik poticanja poljoprivrede, a naputajui socijalni.38
Prema popisu iz 2001. godine, poljoprivrednog stanovnitva je malo (1,75% ukupnog
stanovnitva upanije u odnosu na 5,5% na razini Hrvatske), a dobna i obrazovna struktura
su nepovoljne. Mali je broj poslovnih subjekata u sektoru i veliki je broj onih needuciranih i
neinformiranih o razvojnim programima i poticajnim mjerama poljoprivredne politike, koje su
pak nedovoljno razraene.
Vano je istaknuti kako postoje prirodna ogranienja za bri razvoj poljoprivrede kao to su
nedostatak vode i male povrine raspoloivog zemljita, ali isto tako razvoj ograniavaju i pritisci
drugih gospodarskih djelatnosti i urbanizacije na preostala poljoprivredna tla.

38
Strategija gospodarskog razvitka SD do 2015.g., str. 30.

77
 5.5. Ribarstvo i akvakultura
Ribarstvo ukljuuje niz meusobno povezanih i meuovisnih djelatnosti: ribopreraivaka
industrija te niz prateih sadraja poput ribarskih luka, brodogradnje i brodoremonta, tvornice
za proizvodnju mrea, ribarskih alata i drugog ribarskog materijala, sabirnih i otpremnih centara.
Ribarstvo je posebno znaajno za razvoj otoka, s obzirom da uz maslinarstvo i vinogradarstvo
predstavlja treu najznaajniju granu odranja ivota na otocima upanije.
U upaniji je prema podacima Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja u
2010.g. registrirano ukupno 792 plovila za obavljanje gospodarskog ribolova. Najvei dio
gotovo 80% ine mala plovila (< 12 m), dok je plovila veih od 12m registrirano 163, od ega
samo pet (5) plovila duljine od 45-60 m.
Najvei dio ribarske flote ine vienamjenska plovila (261) i plovila za lov mreama stajaicama
(242), od koji su velika veina (preko 90%) brodice <12 m. Idue po brojnosti su koe koje
ine oko 15% ukupne flote. Od ukupnog broja koa 83% ih je veih od 12m, to je znaajno
poboljanje u odnosu na 2004.g. kada je taj udio bio na razini od priblino 50%, ime su
poveane mogunosti ribarenja na otvorenom moru.
Kao to je razvidno iz Slike 18, SD upanija ima drugi najvei udio u broju plovila
Jadranske regije (20%), odmah iza Istarske upanije (25%).

Slika 18: Udio u broju plovila Jadranske Hrvatske u 2009.

IzvIzvor: Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, 2010.

Prijavljeni ulovi u gospodarskom ribolovu tijekom 2009.g u SD upaniji zasnivaju se

uglavnom na ulovu srdela, inuna i mijeane sitne plave ribe.
Plovila SD upanije u 2009. g. ukupno su iskrcala 9.926 t ribe na 99 iskrcajnih mjesta, od
ega 75% otpada na iskrcaj plivariara. Ako se taj iznos usporedi s drugim upanijama Jadranske
regije, za istaknuti je da je SD upanija vodea upanija po koliini iskrcaja, a odmah iza nje
nalazi se Primorsko goranska sa 8.533 t te Istarska sa 6.937 t iskrcaja.
Veliku prepreku za razvoj ribarstva predstavlja neodgovarajua kopnena, ribarska i luka
infrastruktura i logistika, nepostojanje organiziranog trita ribom (veletrnica ribe), kao i
nerijeen status ribarskih luka i iskrcajnih mjesta.

78
 Veliki i jo uvijek ist morski akvatorij (9.576,40 km), kao i ve izgraeni kapaciteti u
akvakulturi i marikulturi (uzgoj pastrve, uzgoj lubina i komare te uzgoj tunja za zahtjevno
japansko trite) te duga ribarska tradicija ine proizvodnju i potronju uzgojene ribe posebno
znaajnom za daljnji gospodarski razvitak upanije (naroito ruralnih prostora u priobalju i na
otocima).
SD upanija ima izrazite komparativne prednosti za iroki razvoj marikulture,
prvenstveno zbog jo jako dobro ouvane istoe i topline mora i podmorja te razvedenosti
svoje obale. Meutim, prilikom razvoja ove gospodarske grane treba paziti na odrivost iste s
obzirom na potencijalne opasnosti po okoli.
U upaniji postoji tek tri (3) ribogojilita slatkovodne ribe. S druge strane, 2009.g. je u upaniji
registrirano trinaest (13) uzgajivaa ribe (od toga 9 uzgajivaa bijele ribe, 3 uzgajivaa tune i 1
uzgajiva koljaka), ime SD ini 8,6% od ukupnog broja registriranih subjekata u Hrvatskoj
i zauzima tek 4. mjesto meu jadranskim upanijama po broju uzgajivaa. Najmanje je
zastupljen uzgoj koljaka, tek 1 uzgajiva koljaka u odnosu na 115 uzgajivaa u RH. Od ostalih
primorskih upanija, po uzgoju morskih vrsta prednjai Dubrovako-neretvanska upanija sa
sveukupno 89 uzgajalita.
Kao to je vidljivo sa sljedee slike, trenutna proizvodnja morskih organizama u upaniji
(ukupno 3.450 t) velikim se dijelom odnosi na proizvodnju tune (2.500 t), dok se proizvelo
samo 50 t koljki.

Slika 19: Proizvodnja morskih organizama u SD, 2009.g.

Izvor: Obrada autora prema podacima HGK-a

Problem s kojim se sve ee susreu mnoge tvrtke uzgajivai ribe i koljaka jest
neproduivanje Ugovora o koncesiji na morsko dobro na kojem obavljaju svoju djelatnost,
budui da pojedine jedinice lokalne samouprave esto blokiraju marikulturu i pokuavaju je
potpuno izbaciti iz svojih prostornih planova iako bi isti trebali biti usklaeni s planovima vie
podrune razine.
Dodatan problem za razvoj ribarstva i akvakulture predstavlja nedovoljna organiziranost
ribara i proizvoaa u smislu povezivanja u udruge, zadruge i organizacije proizvoaa s jedne
strane te nekonkurentnost malih proizvoaa s druge strane.

79
 Pozitivan primjer jest osnivanje Klastera marikultura 2008.g. u Splitu koji trenutno okuplja
76 pravnih subjekata diljem obale, hrvatskih tvrtki i obrtnika iz djelatnosti marikulture to
ukupno ini 808 zaposlenih. lanovi Klastera u 2008.g. su proizveli 3.400 t tune, 3.500 t bijele
ribe i 15 milijuna komada riblje mlai te 810 t koljki. Cjelokupne koliine tune izvoze se na
zahtjevno trite Japana, dok je najvei dio bijele ribe i koljkaa namijenjen domaem tritu.

5.6. Izravna strana ulaganja

Znaaj SD upanije u privlaenju stranih ulaganja oituje se prvenstveno u nizu komparativnih
prednosti, meu kojima se posebno istiu: geostrateki poloaj, razvijena prometna povezanost
u svim granama prometa, ekoloki iznimno ouvan okoli, bogato kulturoloko i tradicijsko
naslijee, bogati turistiki resursi te visoko obrazovani i znanstveni potencijal.
S druge strane, kljuan problem u privlaenju stranih ulaganja predstavljaju administrativne
prepreke kao to su neusklaenost lokalne prostorno planske dokumentacije, nesreeni
imovinsko pravni odnosi i zemljine knjige, slaba komunikacija potpornih institucija i
troma birokracija. Osim toga, treba pojaano raditi na prezentaciji upanije u inozemstvu s
naglaskom na mogunosti ulaganja.
Prema podacima HNB-a, od 1993. do prvog tromjeseja 2010. godine ukupna vrijednost
inozemnih izravnih ulaganja iznosila su 1,045 mlrd Eura, a to ini udio od 4,28% u ukupnim
inozemnim izravnim ulaganjima u RH. Rekordna godina je 2007. u kojoj su ulaganja dostigla
iznos od 194,5 mil. Eura, a nakon ega ona biljee padove u narednim godinama, tonije -37,0%
u 2008. i -22,0% u 2009.g.
Najvie je ulaganja dolo iz Francuske (1.218,4 mil. Eura) i Velike Britanije (193,3 mil.
Eura). Od ostalih upanija Jadranske Hrvatske, samo je Primorsko-goranska upanija privukla
vie izravnih stranih ulaganja (5,5% ukupnih ulaganja u RH).
Promatrajui sektorsku strukturu ulaganja, razvidno je da je najvie sredstava uloeno u
sektor financijskog posredovanja, osim osiguravajuih i mirovinskih fondova (41,58 %
ukupnih ulaganja u SD), u poslovanje nekretninama (11,72%) te u proizvodnju ostalih
nemetalnih mineralnih proizvoda (11,53%). U sektor hoteli i restorani uloeno je tek
8,13% ukupnih ulaganja u SD.
Kao to je ve navedeno u Tablici 19. Pokazatelji uspjenosti poslovnog sektora, vrijednost
inozemnih izravnih ulaganja u razdoblju 2005.-2009. u SD bio je 1,3 milijuna EUR po
glavi stanovnika, dok je na razini Jadranske Hrvatske taj iznos bio 1,9. U istom razdoblju u
Republiku Hrvatsku dolo je 3,2 milijuna EUR per capita, ime je SD daleko ispod prosjeka
RH.
S obzirom na gore navedene prepreke stranim ulaganjima kao i oito neiskoritene potencijale,
upanija se u razdoblju 2007./2008.g. ukljuila u program certifikacije upanije kao regije za
ulaganje (Investment certification programme for regions ICPR) prilikom ega je upanija
dobila certifikat za uspjeno zavren rad na projektu te je stekla mogunost koritenja oznake
hrvatske regije privlane za ulaganje (Croatian investment friendly region- CIFR). U periodu
2010.-2011. slijedi nastavak naprednog programa certifikacije regija za ulaganja u naoj upaniji
kojim e se dodatno unaprijediti znanja i vjetine svih potpornih institucija, to se realizira
projektom Razvoj investicijskog okruenja. Projekt Razvoj investicijskog okruenja okuplja
tim od 35 meunarodnih i lokalnih strunjaka koji pomau upaniji da postane atraktivna
lokacija za strana ulaganja, a koordinator projekta za nau upaniju jest RERA S.D.
Unutar Projekta RIO tj. Naprednog programa certifikacije regija za ulaganja (AICPR)

80
odraeno je niz aktivnosti unutar nekoliko standarda (Imovinskog, Informacijskog, Marketinkog,
4.-og standarda, te Outreach kampanje za investitore) iji je primarni zadatak pruanje pomoi
potencijalnim ulagaima i priprema svih upanija obuhvaene ovim Projektom da na to bolji i
kvalitetniji nain rijee sve prepreke s kojima se susreu strani ulagai, te na taj nain maksimalno
olaka cjelokupnu proceduru uspostave poslovanja za svakog novog investitora.
Sve prethodno navedene aktivnosti iz svakog standarda su uspjeno zavrene, sa svim
pripremljenim dokumentima iz pojedinog standarda te je kao kruna svega potpisan i Provedbeni
sporazum za uspostavu One Stop Service Center-a za strane investitore, sa jedinicama lokalne
samouprave i ostalim potpornim institucijama koje su ukljuene u proces osnivanja tvrtke i
uspostave cjelokupnog poslovanja odreenog investitora.
Zavrna aktivnost na projektu bila je evaluacija i analiza stanja pripremljenosti u Splitsko-
dalmatinskoj upaniji, za sve potencijalne investitore temeljem zadanih kriterija Projekta, koju
su uspjeno okonali djelatnici javne ustanove RERA-e S.D. i upanije (srpanj, 2011.), nakon
ega slijedi slubena dodjela naprednog certifikata upaniji kao prijateljskoj regiji za ulaganje od
strane MINGORP-a, koje je ujedno i krovna institucija za provedbu Projekta.
Primjeri dobre prakse u upaniji svakako su hoteli Le Meridien Lav i Radisson Blu Split,
tvrtke poput Cemex-a, Ericsson-a te bankarski sustavi kao to je Societe Generale. Takoer treba
izdvojiti i poduzetniku zonu Podi Dugopolje u koju je uloeno najvie sredstava od svih
postojeih zona oko 3 milijarde kuna od strane investitora, od kojih znaajan dio dolazi izvan
upanije.

81
 5.7. Razvojni problemi i potrebe
RAZVOJNI PROBLEMI
Opa obiljeja:
- Usprkos solidnim stopama rasta ostvarenim
prije gospodarske krize, upanija i dalje bi-
ljei ispodprosjenu razinu razvijenosti;
- Prisutne su znaajne unutar-upanijske ra-
zlike prema stupnju razvijenosti. Posebno
znaajno zaostajanje biljee manje lokalne
jedinice u zaobalju;
- upanija biljei ispodprosjenu razinu po-
duzetnike aktivnosti prema veini pokaza-
telja. Posebno je uoljivo zaostajanje u po-
gledu broja i uspjenosti velikih poduzea;
- Razina investicijskih ulaganja je ispodpro-
sjena, s tim da je u recesijskoj 2009. g.
zabiljeen vei pad investicija u odnosu na
nacionalnu razinu;
- Razina izvozne orijentiranosti nia je od
veine primorskih upanija te je dodatno
pogorana izrazitim padom robnog izvoza
u 2009.g.;
- Osim u segmentu izvoza brodova, upanij-
sko gospodarstvo biljei zanemarivu vri-
jednost izvoza robe srednje i visoke razine
tehnologije.
- Broj obrtnika se izrazito smanjio nakon iz-
bijanja gospodarske krize, s tim da je zna-
ajan broj obrta nastavio poslovanje u sek-
toru sive ekonomije. U segmentu obrtni-
tva dominira usluno obrtnitvo s niskom
dodanom vrijednosti;
- upanijsko gospodarstvo ima izuzetno vi-
soke probleme s likvidnou;
- Slaba horizontalna i vertikalna integracija
poduzea te nedostatna suradnja s znan-
stveno-istraivakim institucijama (manjak
klastera i zajednikih projekata);
- Slabi kapaciteti za kvalitetno upravljanje
gospodarskim zonama i privlaenje ulaga-
nja;
82
RAZVOJNE POTREBE
- Poticati razvoj slabije razvijenih podruja,
zaobalja i otoka (nastaviti s programom Et-
no-eko sela i razviti dodatne programe koji
e imati diferencirane kriterije financiranja
u skladu s Indeksom razvijenosti);
- Poveati ukupna ulaganja u poticanje po-
duzetnitva iz prorauna upanije te kon-
tinuirano poticati JLS na vea ulaganja u
razvoj poduzetnitva;
- Napraviti analizu uinkovitosti dosadanjih
instrumenata poticanja poduzetnitva te
sukladno rezultatima nastaviti s aktivnosti-
ma odnosno nadograditi postojee instru-
mente;
- Razviti nove oblike poticanja poduzetnitva
(poput Jamstvenog fonda za poticanje ze-
lenog poduzetnitva); posebno se usmjeriti
na poticanje inovacija i novih tehnologija;
- Kroz upanijske programe poticati razvoj
klastera odnosno funkcionalno poveziva-
nje gospodarskih subjekata te suradnju sa
znanstveno-istraivakim institucijama;
- Sustavno jaati kapacitete regionalne i lo-
kalne samouprave za privlaenje ulaganja
te izdvajati sredstva za promoviranje upa-
nije kao privlane lokacije za ulaganje.
- Stvoriti sve preduvjete za izgradnju Znan-
stveno-tehnolokog parka Vuevica ;
- Poboljati sustav poticanja izgradnje podu-
zetnikih zona te pokrenuti program jaa-
nja vjetina za upravljanje poduzetnikim
zonama, posebno u podruju (ciljanog)
privlaenja ulaganja;
- Pomou financijskih i drugih poticaja pro-
movirati regionalno i meuregionalno in-
tegriranje gospodarstva i razvoj klastera;
- Nedovoljan kapacitet i snaga djelovanja po-
duzetnikih potpornih institucija;
- Nedovoljno iskoriten inovacijski kapacitet
Sveuilita.
Industrija:
- Izrazito nepovoljna industrijska struktura u
kojoj dominira jo uvijek nerestrukturira-
na brodogradnja, dok u ostalim granama
nedostaju vei gospodarski subjekti koji bi
mogli biti nositelji rasta ind. proizvodnje;
- Nedostatno investiranje u industriju, a oso-
bito niska razina ulaganja u razvoj;
- Rast ukupne industrijske proizvodnje u
najveoj mjeri oslanja se na samo tri gra-
ne (proizvodnja hrane i pia; proizvodnja
ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda
te proizvodnja ostalih prijevoznih sredsta-
va);
- Nedovoljna iskoritenost gospodarskih po-
tencijala u sektoru obnovljivih izvora ener-
gije.
Turizam:
- Preteito oslanjanje na komparativne (pri-
rodne) prednosti u razvoju turizma umje-
sto na stvaranje konkurentskih prednosti;
- Nedovoljno razvijeni selektivni oblici turiz-
ma (kulturni, ruralni, kongresni, itd.);
- Nedovoljno organizirani privatni smjetaj
koji zauzima preko 60% ukupnih kapaci-
teta;
- Nedovoljno razvijena svijest o potrebi za-
jednikim upravljanjem destinacijom;
- Nizak udio hotelskih kapaciteta u ukupnim
kapacitetima. Nedovrena privatizacija ho-
telskih poduzea te s tim u vezi poslovanje
bez vizije i oslonjenosti na trite;
- Spora primjena suvremenih tehnologija,
posebice u malim smjetajnim objektima;
- Izgradnja i razvoj poduzetnike infrastruk-
ture kroz osnivanje poduzetnikih centara
i poduzetnikih inkubatora na podruju
upanije te njihovo institucionalno jaanje.
- Poticati sudjelovanje industrijskih poduze-
a u europskim i nacionalnim programima
za poticanje inovativnosti i za tehnoloko
jaanje te pruiti potporu poduzeima u
pripremi projektnih prijedloga;
- Pokrenuti pripremu razvojnih projeka-
ta u sektoru prometa i obnovljivih izvora
energije (izraditi potrebne studije, odrediti
najbolje lokacije, identificirati potencijalne
privatne partnere, zapoeti izradu projek-
tnih prijave za EU fondove).
- Potaknuti razvoj selektivnih oblika turizma
(sa pripadajuom infrastrukturom) koji e
produiti turistiku sezonu i stvoriti kon-
kurentske prednosti (nastaviti s Progra-
mom etno-eko sela, Programom tematskih
staza i drugim programima te razviti nove
programe), sve u skladu s naelom odri-
vosti;
- Razviti program unaprjeenja, organizira-
nja i poveanja konkurentnosti privatnog
smjetaja;
- Razviti programe destinacijskog menad-
menta, posebno kroz cjeloivotno obrazo-
vanje i obrazovanje odraslih;
- Ubrzati proces privatizacije hotela u drav-
nom vlasnitvu;
83
 - Spora adaptacija na nove trendove i jo uvi-
jek relativno niska svijest o potrebi stalnog
obrazovanja kadrova; Posebno niska razina
znanja i educiranosti u istraivanju trita
i primjeni marketinkih naela u poslova-
nju.
- Loa dobna i kvalifikacijska struktura zapo-
slenih u turizmu i niske plae.
- Nedovoljan broj specijaliziranih objekata
koji posluuju posebne trine nie;
- Mali broj (visoko) kvalitetnih nautikih ve-
zova i nedovoljno razvijena nautika logi-
stika s obzirom na rastuu potranju;
- Neadekvatna komunalna i prometna in-
frastruktura i s tim u vezi problem njene
sezonske preoptereenosti;
- Visoka sezonska koncentracija turistike
potranje i izraziti koeficijenti turistike
gustoe/saturacije u obalnim i otokim de-
stinacijama;
- Neiskoritene mogunosti za razvoj rural-
nog turizma, osobito u zaobalnom dijelu
upanije i u unutranjosti otoka;
- Nedostatna vanpansionska potronja, po-
sebno na dodatne elemente ponude.
Poljoprivreda:
- Depopulacija ruralnih podruja kao i ne-
povoljna dobna struktura seoskog stanov-
nitva;
- Usitnjenost posjeda i nerijeeno vlasnitvo;
- Veliki udio neobraenog i zaputenog po-
ljoprivrednog zemljita;
- Prirodna razvojna ogranienja (nedostatak
vode, male povrine raspoloivog zemlji-
ta);
- Pritisci drugih gospodarskih djelatnosti i
urbanizacije na preostala poljoprivredna
tla;
- Zastarjela tehnologija i nerentabilan nain
proizvodnje;
84
- Privlaiti investicije u izgradnji novih smje-
tajnih kapaciteta, posebice hotela s 4 i 5
zvjezdica;
- Osmisliti program educiranja turistikih
djelatnika u skladu s najnovijim svjetskim
trendovima i privlaiti mlade ljude u stru-
kovne i visoke kole za turistika zanima-
nja;
- Poboljati komunalnu i prometnu infra-
strukturu, posebice u visoko saturiranim
turistikim odreditima;
- Poveati ulaganja u razvoj nautikih luka
i opreme kako bi se poticao razvoj visoko
kvalitetnog turizma;
- Poveati ulaganje u dodatne turistike sadr-
aje tokom cijele godine i ne samo u prio-
balju i na otocima.
- Poticati povratak stanovnitva u ruralna po-
druja (kao npr. Programom agroturizma);
- Provesti program okrupnjivanja zemljita i
rjeavanja imovinsko-pravnih odnosa;
- Osmisliti naine boljeg iskoritavanja po-
ljoprivrednog zemljita;
- Poticati razvoj infrastrukture u funkciji po-
ljoprivrede;
- Poticati program voda u poljoprivredi ko-
jim se iznalazi optimalan nain osiguranja
dostatnih koliina vode za poljoprivredu;
- Izraditi Strategiju razvoja poljoprivrede i
upravljanja poljoprivrednim zemljitem;
- Neorganizirano trite poljoprivrednih pro-
izvoda (otkup, distribucija, plasman);
- Nedostatak skladinih kapaciteta velikih
hladnjaa za poljoprivredne proizvode;
- Needuciranost poljoprivrednika, neinfor-
miranost o razvojnim programima i poti-
cajnim mjerama;
- Mali broj poslovnih subjekata u sektoru;
- Nedovoljna institucionalna potpora (savje-
todavna sluba; uvjeti kreditiranja i sl.);
- Nedovoljno razraene mjere i instrumenti
poljoprivredne politike;
- Mali udio eko povrina u ukupnim povri-
nama Hrvatske te mala zastupljenost eko
proizvodnje
Ribarstvo i akvakultura:
- Neodgovarajua kopnena, ribarska, luka
infrastruktura i logistika;
- Nedovoljna organiziranost ribara i proizvo-
aa (udruge, zadruge i organizacije proi-
zvoaa);
- Nekonkurentnost malih proizvoaa;
- Neusklaenost lokalnih i upanijskih pro-
stornih planova (nerijeen status ribarskih
luka i iskrcajnih mjesta); a s tim u svezi i
problemi oko produljenja koncesija na po-
morskom dobru za potrebe marikulture;
- Nepouzdana ribarska statistika (oevidni-
ci);
- Nepostojanje organiziranog trita ribom
(veletrnica ribe);
- Ribarstvo i marikultura nisu dovoljno ra-
zvijeni s obzirom na prirodne preduvjete.;
- Poticati program osnivanja zadruga i dru-
gih oblika udruivanja proizvoaa i njiho-
vih proizvoda u poljoprivredi;
- Poticati razvoj poljoprivredno-preraiva-
kog sektora, s naglaskom na ekoloku pro-
izvodnju i autohtone proizvode;
- Provoditi programe edukacije poljoprivred-
nih subjekata o razvojnim programima i
mogunostima financiranja iz EU fondova;
- Poticati poduzetnitvo u poljoprivredi, s
naglaskom na primjenu novih tehnolokih
rjeenja te ih prilagoditi zahtjevima okolia;
- Financirati poljoprivredu sa kvalitetnim i
povoljnim sredstvima (subvencionirano
kreditiranje);
- Poticati razvoj ekoloke poljoprivrede te
poticati plasman eko proizvoda putem po-
nude u turistikim objektima.
- Inicirati i poticati izgradnju kopnene, ribar-
ske, luke infrastrukture i logistike;
- Poticati i jaati interesna udruivanja ribara;
- Poveati proizvodnu trinu konkurentnost
proizvoaa u ribarstvu;
- Izvriti nune izmjene i dopune upanij-
skog prostornog plana i uskladiti lokalne
prostorne planove sa upanijskim kako bi
se ouvale lokacije za marikulturu;
- Pripremiti projektnu dokumentaciju i za-
poeti izgradnju ribarskih luka i veletrnice
ribe;
- Organizirati ribarske luke i kao obalnu in-
frastrukturu za potrebe marikulture.
85
6. DRUTVENE DJELATNOSTI

Drutvene djelatnosti dijelimo na obrazovanje, zdravstvo i socijalnu skrb te kulturne i portske

djelatnosti.

6.1. Obrazovanje
Obrazovanje se dijeli na predkolsko, osnovno i srednje kolstvo, visoko kolstvo i
znanost.

6.1.1. Predkolski odgoj

U upaniji je poetkom pedagoke godine 2009./2010. djelovalo 168 javnih djejih vrtia
koji realiziraju programe predkolskog odgoja i naobrazbe za 11.228 djece tj. za 81,9% djece
u sustavu predkolskog obrazovanja u toj pedagokoj godini. Tome valja pridodati i manji
broj vjerskih (10) i privatnih vrtia (31) u kojima se nalazi 2.476 djece upanije tj. 18,0% od
ukupnog broja djece u sustavu predkolskog obrazovanja. Od ukupno 13.704 djece u sustavu
predkolskog obrazovanja najvei je udio 49,1% djece u dobi od 5 i vie godina starosti, 40,5%
djece je u dobi od 3 do 5 godina, a samo 10,3% djece u jaslinim programima do 3 godine.
Vrtii se nalaze u svih 16 gradova upanije te u 32 od 39 opina upanije, to pokazuje
da upanija raspolae razvijenom mreom vrtia, iako je u velikom broju jedinica lokalne
samouprave i dalje primjetna nedovoljna opremljenost i kapacitet vrtia. Predkolsko obrazovanje
je u nadlenosti jedinica lokalne samouprave, meutim upanija ovisno o raspoloivosti
financijskih sredstava potpomae one jedinice lokalne samouprave koje u danoj godini ne
uspijevaju samostalno financirati program predkolskog odgoja.
Prema podacima iz Regionalnog operativnog programa (ROP-a) za ped. g. 2003./2004.,
prosjean broj djece u skupini u vrtiima jest 24,21 (gornja granica propisana Dravnim
pedagokim standardom predkolskog odgoja i naobrazbe -25), a prosjean broj zaposlenika po
odgojnoj skupini je 2,69.
Grad Zagreb ima 1,6 puta vie stanovnika od Splitsko-dalmatinske upanije (Procjena DZS,
2007.), ali i 2,43 puta vie djece ukljuene u programe predkolskog odgoja te 3,13 puta vie
odgojitelja. Zanimljiv je omjer broja djece i odgojitelja koji je poetkom ped. g. 2009./2010.
manji u Gradu Zagrebu (11,3) u odnosu na prosjek Hrvatske od 12,5 djece na jednog odgojitelja,
a prosjek u Splitsko-dalmatinskoj upaniji je jo vii 14,3. Navedeni podaci ukazuju na oteane
mogunosti kvalitetnog rada u vrtiima u SD s obzirom na odreeni manjak odgojitelja
iako je spomenuti omjer znatno poboljanje od ped. god. 2004./2005. kada je udio bio blizu
17. Meutim, treba imati na umu geografsku neujednaenost s obzirom da je ovaj problem
primarno izraen u najveim gradovima, prije svega Splitu, Solinu i Katelima.

6.1.2. Osnovno kolstvo

Poetkom 2009./2010. kolske godine nastava u osnovnim kolama upanije je bila
organizirana u 216 osnovnih kola s 2.044 razrednih odjela. U Splitsko-dalmatinskoj upaniji
nalazi se 10.1% svih osnovnih kola koje obuhvaaju neto vie od 11% svih uenika i uitelja u
osnovnim kolama u Hrvatskoj.

86
 U kolskoj godini 2008./2009. registrirane su 63 osnovne matine kole sa 119 podrunih
kola (odjela) iji je osniva Splitsko dalmatinska upanija, dok su Grad Makarska i Grad Split
osnivai osnovnih kola na upisnim podrujima gradova Makarske i Splita (2 osnovne kole na
podruju grada Makarske i 27 na podruju grada Splita).
U k. g. 2003./2004. prema podacima iz ROP-a prosjena podruna kola je imala samo
28,6 uenika, to ukazuje na potencijalni problem kvalitete nastave kao i same odrivosti takvih
kola. S druge strane, matine kole je u prosjeku pohaao ak 448,7 uenik.
Broj uenika u osnovnim kolama upanije varira. Najmanji broj uenika je u koli u
Nereiima (10 uenika), Leevici (13 uenika) i Sutivanu (16 uenika), a jo 8 kola u opinama
upanije ima manje od 100 uenika. S druge strane, etiri kole iji je osniva upanija broje
preko 1.000 uenika (Imotski, Solin, Omi i Trilj). S tim je povezan i problem velikog broja
kola koje su prisiljene raditi u vie smjena, pogotovo u velikim gradovima.
Zabrinjavajui su rezultati analize usporedbe podataka o kretanju broja uenika u osnovnim
kolama upanije u kolskoj godini 1996./1997. i k. g. 2008./2009. koju je izradio Upravni
odjel za prosvjetu, kulturu i port SD upanije na temelju podataka Slube za drutvene
djelatnosti Ureda dravne uprave u SD upaniji. U tom dvanaestogodinjem razdoblju broj
uenika u osnovnim kolama u upaniji se smanjio za 5.937, to ini pad broja uenika od
12,4%. Slikovito reeno, ukupno u upaniji je u tih 12 godina nestalo vie od dvanaest
(12) kola sa po 500 uenika ili gotovo 300 razrednih odjela po 20 uenika.
Kretanje broja uenika u osnovnim kolama upanije u referentnom razdoblju varira ovisno
o geografskom podruju upanije. Porast broja uenika zabiljeen je samo u okolici Splita
(Podstrana), podruju Solina (Solin) i neznatno u podruju Vrgorca, a i taj porast ukupno iznosi
samo 464 uenika. S druge strane, posebno se istie smanjenje broja osnovnokolaca na otocima
Brau (-34,4%), Hvaru (-28,4%) i Visu (-24,5%), podruju Makarske (-29,4%), podruju
Trogira (-19,6%), te posebno u Gradu Splitu (-19,2% ili 3.684 uenika manje). Situacija je
dodatno zabrinjavajua ako se u obzir uzme podatak da je broj uenika u k. g. 2008./2009. u
niim razredima osnovnih kola upanije u odnosu na vie razrede znatno manji, to upuuje na
nastavak trenda smanjenja broja uenika.
Prema podacima iz ROP-a za k. g. 2003./2004. neto vie od 40% osnovaca u podrunim
kolama upanije nalazi se u kombiniranim razredima to stvara financijske i fizike
potekoe u organiziranju nastave i prijevoza za njih te openito, neuravnoteenost u dostupnosti
osnovnokolskog obrazovanja. Taj prosjek je neto vei od udjela svih hrvatskih osnovaca
u kombiniranim razredima u podrunim kolama koji iznosi 37%. Najvei udio osnovaca u
kombiniranim razredima je u Liko-senjskoj (63%) i Vukovarsko-srijemskoj upaniji (57%). U
gradu Zagrebu, od 2.949 osnovaca u podrunim kolama samo njih 12,34% je u kombiniranim
odjeljenjima.
Ukoliko se analizira broj uenika na jednog uitelja tada je situacija uravnoteenija. Prosjeno
u RH ima 12,3 uenika na jednog uitelja. Situacija u Splitsko-dalmatinskoj upaniji je
ujednaena s prosjekom za Hrvatsku, ali treba uzeti u obzir nerazmjer izmeu podrunih i
matinih kola i broja uenika prema podrujima upanije.
Sve vei problem predstavlja i nepostojanje produenog i cjelodnevnog odgojno-obrazovnog
rada u osnovnim kolama u velikim gradovima (osim u Splitu). Osim toga, nedovoljna je i
infrastruktura i oprema za organiziranje terenske nastave, kola u prirodi i sl.
Osnovnih kola za djecu i mlade s tekoama u razvoju u SD upaniji ima 4 s 10 razrednih
odjela, s tim da su sve locirane u gradu Splitu. Krajem kolske godine 2007./2008. te je kole

87
pohaalo 48 uenika (tek 2,3% ukupnog broja uenika s tekoama u razvoju u RH), a nastavu
je odravalo ukupno 24 uitelja ili 13,15 uitelja mjereno ekvivalentom pune zaposlenosti.
to se tie posebnog osnovnog obrazovanja, u SD upaniji ima 1 osnovna kola za odrasle
(u gradu Splitu) te 14 osnovnih glazbenih kola. Krajem kolske godine 2007./2008. osnovnu
kolu za odrasle pohaalo je 37 uenika, a uitelja je bilo 8, dok su osnovne glazbene kole imale
1.392 uenika i 184 uitelja.
Veliki problem u osnovnom kolstvu predstavljaju visoki tekui izdaci osnovnih
kola koji se odnose na trokove prijevoza uenika, kao i sigurnost prijevoza, a povezani su
sa zastarjelim autobusima. Visoki trokovi mogli bi se smanjiti ukoliko bi se prijevoznicima
produilo ugovorno razdoblje na 5-7 godina to bi im omoguilo kupnju novih autobusa.
U Splitsko-dalmatinskoj upaniji je najvei broj malih kola do 150 uenika, i to njih 22.
Prema najavama Ministarstva obrazovanja, znanosti porta, te kole oekuju promjenu statusa
iz matinih u podrune kole. Promjena statusa iz matinih u podrune oekuje i 14 kola iz
Dubrovako-neretvanske upanije, osam iz Zadarske te tri iz ibensko- kninske. Usporedbe radi,
u gradu Zagrebu sporne su samo tri kole.

6.1.3. Srednje kolstvo

Poetkom 2009./2010. kolske godine prema podacima DZS-a nastava u Splitsko-
dalmatinskoj upaniji je organizirana u 86 srednjih kola, a obuhvaeno je 21.478 uenika u
872 razredna odjela sa 1.957,78 zaposlenih nastavnika u ekvivalentu pune zaposlenosti (FTE).
Srednje kole u upaniji obuhvaaju 133 obrazovna programa iz 14 strukovnih podruja.
U Splitsko dalmatinskoj upaniji krajem k. g. 2008./2009. oko 30% uenika je bilo
ukljueno u gimnazijske programe, a 45,8% u tehnike i srodne kole. U obrtnikim i
industrijskim programima 3-godinje naobrazbe bilo je oko 19% uenika. Ovakvi trendovi s
velikim ueem 4-godinjih i gimnazijskih programa su karakteristini i za Republiku Hrvatsku.
S obzirom na prosjean broj uenika u srednjim kolama odabranih upanija, upanija
Splitsko dalmatinska sa 250 uenika po srednjoj koli poetkom k. god. 2009./2010. u prosjeku
je Republike Hrvatske. Dodatni podaci prema podrujima upanije pokazuju kako najvea
optereenost srednjih kola jest u gradu Splitu (329 uenika po srednjoj koli) i na obali, dok na
otocima radi 12 srednjih kola koje prosjeno imaju 53 uenika.
Prosjean broj srednjokolaca po razrednim odjeljenjima u Hrvatskoj krajem k. g. 2008./2009.
iznosio je 24 uenika po razredu i isti je za Splitsko-dalmatinsku upaniju.
U Splitsko-dalmatinskoj upaniji su poetkom k. g. 2009./2010. registrirana etiri (4)
uenika doma u kojima je prijavljeno 777 korisnika te ukupno 127 zaposlenih (od ega 33
odgojitelja).
Znaajan iskorak u infrastrukturi srednjeg kolstva predstavlja izgradnja srednje Zdravstvene
kole s osam suvremenih laboratorija i kabineta u Splitu ukupne vrijednosti ulaganja oko 30
milijuna kuna koja je u tijeku. Takoer, dovrena je nova kolska zgrada Obrtne tehnike kole
ime e se rijeiti prostorni problemi etiri strukovne kole u Splitu.
Veliki problem je loe stanje tehnike opremljenosti u srednjem kolstvu (zastarjela nastavna
pomagala i didaktika oprema). S druge strane, primjetan je pomak u informatikoj
opremljenosti budui da prosjeno na jedno raunalo dolazi 9 uenika u srednjim kolama iji
je osniva upanija, dok je taj omjer u k. g. 2004./2005. bio 18,7 uenika na jedno raunalo.
Osim toga, znaajan problem predstavlja i drastian pad broja uenika u srednjim kolama,
posebno u gradu Splitu.

88
 Prema podacima Centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja o rezultatima dravne
mature 2009./2010. k. god., uenici SD upanije zauzeli su 2. mjesto iz matematike meu
upanijama, ija je rijeenost testa iznosila oko 59%, odmah iza Dubrovako neretvanske upanije
(60%). Meutim, na testovima iz hrvatskog jezika uenici SD upanije na osrednjem su 10.
mjestu, s tim da je velika razlika u rezultatima uenika strukovnih kola i gimnazija. Takoer,
vrlo nepovoljan rezultat ostvaren je u informatici gdje su uenici SD upanije zauzeli nisko
20. mjesto.

6.1.4. Visoko kolstvo i znanost

Visoko kolstvo i znanost na podruju SD upanije obuhvaa Sveuilite u Splitu te dvije (2)
visoke kole u Splitu i Dugopolju. Sveuilite u Splitu obuhvaa 12 fakulteta, tri (3) sveuilina
studijska centra i jedan (1) meusveuilini studij. U sklopu 12 fakulteta organizirani su studiji
za podruja ekonomije, prava, pomorstva, graevine, arhitekture, elektrotehnike, raunalstva,
matematike, strojarstva, brodogradnje, kemije, medicine, kineziologije, humanistikih znanosti,
bogoslovije i umjetnosti.
Prema podacima DZS-a 12 fakulteta Sveuilita u Splitu u zimskom semestru ak. g.
2009./2010. upisalo je 15.998 studenata, meu kojima prednjai Ekonomski fakultet
Split s 3.945 upisanih studenata. Na tri sveuilina i jedan meusveuilini studijski centar
registrirano je 2.897 upisanih studenata, dok su visoke poslovne kole u Dugopolju i Splitu
upisale 171 studenta.
U istoj akademskoj godini Sveuilite u Splitu zapoljavalo je 1.091 nastavnika i suradnika
u nastavi zaposlenih na temelju ugovora o radu odnosno 1010,6 zaposlenih u ekvivalentu pune
zaposlenosti (FTE). Drugim rijeima, Sveuilite u Splitu biljei 17,3 studenta po nastavniku,
dok je isti omjer na Sveuilitu u Zadru 10,29 te 11,3 na Sveuilitu u Dubrovniku, a prosjek
na razini Hrvatske iznosi 14,9 studenata po nastavniku, to ukazuje na nedostatak znanstveno-
nastavnog osoblja u SD, posebno imajui na umu uvjete potrebne za provedbu Bolonjskog
sporazuma.
Za istaknuti je da je u rujnu 2009.g. otvoren Sveuilini studijski centar za forenzine znanosti
koji je prvi takav studij u Republici Hrvatskoj, ali i u iroj regiji u trajanju od dvije godine,
a njegovim zavretkom stjee se titula magistra forenzikih znanosti. Takoer, izgraena je i
nova zgrada Sveuiline knjinice u Splitu koja je prva suvremena i po svjetskim standardima
projektirana i opremljena sveuilina knjinica u Dalmaciji i sredinja je graevina sveuilinog
kampusa, prvog studentskog kampusa u Hrvatskoj.
Najvei interes studenti pokazuju za Ekonomski i Pravni fakultet koji je u ak. g. 2009./2010.
upisalo 46% ukupno upisanih studenata na fakultetima Sveuilita i time se primjeuje pad
u odnosu na ak. g. 2003./2004. kada je taj udio premaio 50%. Poticajno je to se u odnosu
na ak. g. 2003./2004. u tekuoj akademskoj godini znaajno poveao interes za studijima iz
podruja tehnikih i prirodnih znanosti (naroito za Graevinsko-arhitektonski fakultet,
Pomorski fakultet te Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje).
Ako se pak analizira omjer upisanih studenata na jednog diplomiranog studenta meu
sveuilinim odjelima fakulteta splitskog Sveuilita, najbolji omjer u 2009.g. ima Ekonomski
fakultet u Splitu (3 upisana studenta na jednog diplomiranog), a najloiji Pravni fakultet u
Splitu (skoro 17 upisanih na jednog diplomiranog studenta). Od sveuilinih studija iz podruja
tehnikih i prirodnih znanosti najnepovoljniji omjer ima Graevinsko arhitektonski fakultet
(oko 10 upisanih na jednog diplomiranog studenta), a najpovoljniji Fakultet elektrotehnike,
strojarstva i brodogradnje (4,5). Omjer upisanih studenata na jednog diplomiranog u

89
2009.g. na razini svih odjela Sveuilita u Splitu iznosi 4,75, to je veliko poboljanje u
odnosu na omjer iz 2002. g. kada je zabiljeeno visokih 10. Na razini svih visokih uilita u
Republici Hrvatskoj omjer upisanih studenata na jednog diplomiranog u 2009.g bio je 4,81,
dok je 2002.g. isti omjer iznosio visokih 7,92 upisanih studenata na jednog diplomiranog.
Upitnikom o provedbi Bolonjskog procesa provedenim na 5 Sveuilita u Republici Hrvatskoj
(Sveuilitu u Zagrebu, Sveuilitu u Rijeci, Sveuilitu u Zadru, Sveuilitu u Splitu i Sveuilitu
J. J. Strossmayera u Osijeku), a kojim je obuhvaeno je 3261 studenata 2. godine studija, pokazalo
se da oko 34 % studenata smatra da su promjene uzrokovane Bolonjskim procesom dovele do
djelominog poboljanja uvjeta studiranja, ali vano je napomenuti da velik broj studenata, oko
32%, smatra da su promjene dovele do loije kvalitete studiranja.39
Ono to i dalje mui visoko kolstvo kako na upanijskoj tako i na nacionalnoj razini jest
neusklaenost obrazovnih programa s potrebama trita rada (manjak ponude pojedinih
programa i nedostatna kvaliteta postojeih programa).

Slika 20: Broj studenata koji su diplomirali na visokokolskim

ustanovama u SD u 2004. i 2009.

Izvor: Obrada autora na temelju podataka DZS-a

Prema podacima o znanstveno-istraivakim projektima od strane Sveuilita u Splitu, u

posljednjih nekoliko godina na Sveuilitu u Splitu je ukupno 239 projekata u tijeku ili zavreno.
Znanstveno-istraivaki projekti najee se financiraju sredstvima Ministarstva znanosti,
obrazovanja i porta, dok su inicijative financiranja znanstvenih projekata iz privatnog sektora
gotovo zanemarive. Ipak, potrebno je naglasiti da postoji trend poveanja broja projekata koji
se financiraju iz meunarodnih izvora, kojih je 49. Po broju znanstveno-istraivakih projekata
prednjai Medicinski fakultet (68), zatim Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje
(50) i Prirodoslovno matematiki fakultet (38), dok je na etvrtom mjestu Graevinsko-
arhitektonski fakultet sa 21 projektom. Od meunarodnih projekata, devetnaest projekata se
provelo ili se provodi na Medicinskom fakultetu, dvanaest na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva
i brodogradnje, a deset na Prirodoslovno-matematikom fakultetu. Preostali fakulteti koji
39
Kao najjae izraene promjene ispitani studenti navode lake spremanje ispita uvoenjem jednosemestralnih kolegija te uvoenje kontinuiranog
praenja napredovanja u uenju. U kategoriji neto drugo studenti najee navode da nema pozitivnih promjena u kvaliteti studiranja, da je
lake zavriti studij, ali je prije bila kvalitetnija nastava, da nisu upoznati sa starim nainom studiranja. Takoer navode i pozitivne promjene kao
to su mobilnost, vea prolaznost na ispitima, prolaz na ispitu ne ovisi o roku ve o znanju studenta, prijava ispita putem Interneta i sl.

90
provode meunarodne projekte su Graevinsko-arhitektonski fakultet (4), Kemijsko-tehnoloki
fakultet (3) i Ekonomski fakultet (1), dok ostali fakulteti nemaju meunarodnih projekata.
Nositelji znanstveno istraivakog razvoja upanije osim institucija visokog obrazovanja
jesu instituti, meu kojima se izdvajaju: Mediteranski institut za istraivanje ivota, Institut za
oceanografiju i ribarstvo, Institut za jadranske kulture i melioraciju kra te Hrvatski hidrografski
institut, svi sa sreditem u Splitu.

6.1.5. Cjeloivotno obrazovanje

Prema podacima Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, SD upanija
ima 40 ustanova koje nude programe za obrazovanje odraslih (najvanija komponenta
cjeloivotnog obrazovanja), to je 9% u ukupnom broju ustanova u RH i vie od 40% ustanova
u Jadranskoj Hrvatskoj. Takoer, SD upanija je vodea meu jadranskim upanijama
prema broju programa za obrazovanje odraslih (649) sa udjelom od 35% u ukupnom broju
programa u Jadranskoj Hrvatskoj te sa 11% udjela u ukupnom broju programa u RH.
Meutim, usprkos brojnosti ustanova i programa obrazovanja odraslih, u upaniji i dalje
postoji problem neujednaene dostupnosti ovih programa svim geografskim podrujima
upanije s obzirom na prostornu koncentraciju sadraja na podruje splitskog bazena.
Takoer, izraen je i problem nedovoljno razvijene svijesti poslodavaca o znaaju
ulaganja u daljnje obrazovanje ljudskih resursa, kao i financijska ogranienja poslodavaca.
Anketom HZZ-a pokazalo se da postoji osrednja motiviranost radne snage za ukljuivanje u
programe cjeloivotnog obrazovanja.
Iako ne postoji toan podatak na razini upanija, pretpostavka je da upanija slijedi trend
prisutan na nacionalnoj razini, gdje je 2009.g. samo 2,3% osoba u dobi 25-64 godine bilo
ukljueno u bilo koji program cjeloivotnog uenja, dok je prosjek EU27 iste godine bio 4
puta vei.

6.2. Zdravstvo i socijalna skrb

6.2.1. Zdravstvena skrb

Splitsko-dalmatinska upanija je u prosincu 2009. godine donijela Plan zdravstvene zatite za
razdoblje 2010.-2012. ija se provedba osigurava suradnjom zdravstvenih ustanova, trgovakih
drutava koja obavljaju zdravstvenu djelatnost i privatnih zdravstvenih djelatnika sa jedinicom
regionalne samouprave i jedinicama lokalne samouprave na nain i uvjete propisane zakonom.
Broj osiguranih osoba u Splitsko-dalmatinskoj upaniji prema podacima Hrvatskog zavoda
za zdravstveno osiguranje (na dan 31.12.2008.) je 468.146 osiguranika.
U SD djelatnosti primarne zdravstvene zatite provodilo je 272 tima ope/obiteljske
medicine, 35 specijalistikih timova primarne pedijatrijske zdravstvene zatite, 23 specijalistika
tima primarne ginekoloke zdravstvene zatite, 66 timova doktora medicine djelatnosti
izvanbolnike hitne medicine te 241 tim doktora stomatologije primarne stomatoloke
nespecijalistike zatite.40
Privatne specijalistike ordinacije osnovane su u 9 gradova upanije s ukupno 60 specijalistikih
ordinacija: Hvar (2), Imotski (5), Katela (1), Makarska (5), Omi (3), Sinj (5), Solin (1), Split
40
Zdravstvena djelatnost, zdravstvena zatita i zdravstveno stanje stanovnitva Splitsko dalmatinske upanije 2007.g., Nastavni zavod za javno
zdravstvo SD, Split, 2009., str. 20.

91
(35), Trogir (3), dok su privatne poliklinike osnovane u 4 grada upanije: Makarska (2), Omi
(2), Sinj (1), Split (21).
Problem predstavlja nepostojanje lijenikih timova ope medicine/ordinacija ni od Ispostave
Doma zdravlja SD ni u privatnoj praksi u 8 opina koje obuhvaaju 14.602 stanovnika.41
Prema stanju na dan 31.12.2007.g. u sustavu zdravstva upanije bilo je zaposleno ukupno
8.019 djelatnika, od ega je ukupno 5.008 (62,5%) zaposlenih u zdravstvenim ustanovama
upanije, te 3.011 (37,5%) zaposlenih u privatnoj praksi.42
S obzirom na broj doktora medicine na tisuu stanovnika, SD s otprilike 2,4 doktora
na tisuu stanovnika ima povoljniju zastupljenost u odnosu na ostale upanije Jadranske
regije, osim Primorsko-goranske koja ima prosjek od 3,4 doktora (veu i od RH prosjeka
od 2,6).
Zdravstvene ustanove na podruju SD su:
1. Kliniki bolniki centar Split, koji je u vlasnitvu drave i koji djeluje na tri lokacije: Firule,
Kriine i centar grada Splita i broji 3.079 zaposlenih (od ega 69,7% zdravstvenih djelatnika).
Od ukupnog broja lijenika, 475 ih je specijalista, dok ih je 59 na specijalizaciji. Smjetajni
kapacitet KBC-a je 1.528 kreveta. U sklopu KBC-a je sagraeno novo moderno opremljeno
rodilite.
2. Dom zdravlja Splitsko-dalmatinske upanije, koji je nastao spajanjem vie domova
zdravlja, djeluje na podruju cijele upanije. Dom zdravlja zapoljava 521 djelatnika (od toga
430 zdravstvenih i 91 administrativnog).
3. Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske upanije koji zapoljava 327
djelatnika (od toga 58 nezdravstvenih).
4. Ljekarna Splitsko-dalmatinske upanije koja svoju djelatnost obavlja putem 30 ljekarnikih
jedinica, 3 depoa lijekova te 2 laboratorija (Galenski i Analitiki).
5. Stomatoloka poliklinika,
6. Poliklinika za rehabilitaciju osoba sa smetnjama u razvoju,
7. Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Biokovka,
8. Zavod za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske upanije.
Usprkos razvijenoj mrei javnih i privatnih zdravstvenih ustanova, problem u zdravstvu
predstavljaju nedovoljno opremljeni i ureeni objekti ija je rekonstrukcija i adaptacija
nuna. Isto tako, nuno je i sustavno podizanje standarda kvalitete u zdravstvenoj skrbi.
Takoer, niska je osvijetenost stanovnika o znaenju zdravog naina ivota, a i palijativna
skrb se ne promie u dovoljnoj mjeri.

6.2.2. Socijalna skrb

Sustav socijalne skrbi na podruju SD obuhvaa 7 centara za socijalnu skrb sa 5 podrunica,
4 doma za starije i nemone (iji je osniva upanija), 8 domova za starije i nemone osobe
(drugi osnivai) te 9 ustanova za pruanje ostalih oblika socijalne skrbi.
Djelatnost centara za socijalnu skrb na podruju upanije obavlja 190 djelatnika.

41
Ib., str. 21.
42
Ib., str. 18.

92
 Domovi za starije i nemone osobe iji je osniva Splitsko-dalmatinska upanija, u kojima je
zaposleno 316 djelatnika koji skrbe o ukupno 967 korisnika su:
1. Dom za starije i nemone osobe Makarska
2. Dom za starije i nemone osobe Split
3. Dom za starije i nemone osobe Lovret
4. Dom za starije i nemone osobe Vis
Ostale ustanove socijalne skrbi:
1. Centar za odgoj i obrazovanje Juraj Bonai - Split
2. Centar za odgoj i obrazovanje Slava Rakaj Split
3. Centar za rehabilitaciju Fra Ante Sekelez Vrlika
4. Centar za rehabilitaciju Mir Rudine
5. Centar za rehabilitaciju Samaritanac Split
6. Dnevni centar za radnu terapiju i rehabilitaciju Korai Katel tafili
7. Dom za djecu Maestral Split, Podrunica Miljenko i Dobrila Katel Luki
8. Dom za odgoj djece i mladei Split
9. Dom za psihiki bolesne odrasle osobe Trogir Trogir
Glavni problem u sustavu socijalne skrbi su nedovoljni smjetajni kapaciteti u domovima
za stare i nemone. Ovaj se problem oituje dugim listama ekanja za mjesto u domovima
(Dom za starije i nemone osobe Split 1.565 osoba aktivnih na listi, Lovret 500, Makarska
150 te Vis 50). Takoer, prosjena je duljina ekanja na mjesto u ova etiri doma u vlasnitvu
upanije blizu 3 god.43
Uoena je potreba razvitka nekog oblika izvaninstitucionalne skrbi pa se u tri grada na
podruju upanije (Stari Grad, Katela i Imotski) odvija Program Ministarstva obitelji, branitelja
i meugeneracijske solidarnosti Dnevni boravak i Pomo u kui starijim i nemonim osobama,
to bi se s obzirom na rastue potrebe trebalo pokrenuti i u drugim podrujima upanije.
Osim toga, problem ustanova socijalne skrbi oituje se i u nedovoljnom broju logopeda,
defektologa, pedagoga i psihologa, koji je prisutan i u redovnom sustavu odgoja i obrazovanja.
Takoer, stanje glede mentalnog zdravlja djece i mladei u upaniji nije zadovoljavajue u
potpunosti pa je u tom smislu upanija putem svoje ustanove - Poliklinike za rehabilitaciju
osoba sa smetnjama u razvoju ustrojila poseban tim zdravstvenih djelatnika za zatitu mentalnog
zdravlja djece i mladei koji je zapoeo sa radom u travnju 2011.

6.3. Kulturne djelatnosti

Na podruju upanije djeluju 792 kulturne udruge, to uzrokuje problem praenja rada
tako velikog broja udruga kao i prevelike zahtjeve u odnosu na raspoloiva financijska sredstva
upanije.
Na prostoru SD registrirano je 60ak razliitih muzeja, zbirki (sakralnih, zaviajnih,
arheolokih, malakolokih, etnografskih, likovnih, bibliotenih i arhivskih) i galerija, a najvie u
43
Prema podacima iz UO za zdravstvo i socijalnu skrb SD., 2010.

93
Splitu. Najznaajniji muzeji SD upanije su: Muzej hrvatskih arheolokih spomenika, Hrvatski
pomorski muzej, Arheoloki muzej, Etnografski muzej, Muzej grada Splita, Muzej grada Katela,
Braki muzej Pustinja Blaca, Muzej triljskog kraja i dr. Treba izdvojiti aktualne aktivnosti
na programu revitalizacije Pustinje Blaca iji je glavni cilj zatita ovog iznimno vrijednog
spomenikog sklopa, ouvanje tradicijske batine u muzejskom, ali i gospodarskom smislu kako
bi se ouvao te potom na najbolji mogui nain predstavio domaoj i svjetskoj javnosti.
Prema DZS-u, u 2009.g. u upaniji je registrirano jedanaest (11) kinematografa koji broje
3.520 sjedala i 41 zaposlenika, a odrano je 12.149 predstava sa 365.162 posjetitelja. Prema
broju sjedala, prikazanih predstava i gledatelja, meu jadranskim upanijama samo je Primorsko
goranska upanija ispred SD.
Najznaajnije kazalite u upaniji svakako je Hrvatsko narodno kazalite Split s najveim
kapacitetom od 660 sjedala, s ukupno 264 zaposlene osobe (od ega 139 umjetnika). Od ostalih
kazalita izdvajaju se Gradsko kazalite mladih Split, Kazalite licem u lice Split, Gradsko kazalite
lutaka Split i Dramski studio mladih Hvar, kao i pet amaterskih kazalita.
Posebno treba istaknuti hvarsko kazalite iz 1612.g. koje je tree najstarije kazalite u
Europi i ujedno najstarije europsko komunalno kazalite ime ono ima nezaobilazno mjesto
u povijesti teatra uope i spomenik je najvie kategorije od nacionalnog znaaja za RH.
Zahvaljujui izuzetno vrijednim lokalitetima (starogradski Ager), objektima
(Dioklecijanova plaa) i/ili spomenikim cjelinama (Trogir) pod zatitom UNESCO-a,
SD ima vrlo snane atribute da se ve u najkraem vremenu trino pozicionira kao jedna od
vodeih kulturno turistikih destinacija Mediterana.
Problem koji se javlja kod upravljanja UNESCO batinom u naoj upaniji prisutan je
u sluaju Trogira i Agera, budui da ne postoji dobro definiran sustav obilaska i turistike
valorizacije tih lokaliteta, kao u sluaju Dioklecijanove palae.
Najvanije kulturna dogaanja koja se odvijaju kontinuirano su: Splitsko ljeto, Splitski
festival, Dani Dioklecijana, Marulievi dani, Knjiga Mediterana, Festival dalmatinskih
klapa u Omiu, Gusarske bitke Omi, Glumci u Zagvozdu, Sinjska Alka, Put za
kriem Jelsa (Procesija je kao nematerijalna kulturna batina pod zatitom UNESCO-a),
Veeri dalmatinske pisme i dr. Usprkos brojnosti ovih dogaanja, ipak se mora ustvrditi da
je uglavnom rije o manifestacijama prepoznatim na lokalnom, regionalnom ili nacionalnom
podruju, a samo u iznimnim sluajevima su meunarodno prepoznati. Polazei od dananje
prostorne disperzije dogaanja, njihovog trinog potencijala i kritine mase potencijalno
zainteresiranih korisnika (turista), naa upanija ima dobre pretpostavke za podizanje kvalitete i
prepoznatljivosti postojeih dogaanja, kao i osmiljavanja novih.
upanija je vlasnik sljedeih centara u kulturi - Muzej hvarske batine, Muzej Cetinske krajine
i Centar za kulturu Bra, koji su upanijski proraunski korisnici i ije se potrebe, sukladno
mogunostima, financiraju u okviru posebnog Programa zatite kulturne batine.
Prostor upanije Splitsko-dalmatinske izuzetno je bogat kulturno-povijesnim nasljeem.
Sastoji se od sredinjeg dijela nekadanje mletake Dalmacije. Dijelovi Dalmatinske zagore i
Podbiokovlja jednim su dijelom povijesti bili dio Turskog Carstva, a od kraja 17. i poetka 18.
stoljea dio su Mletake Republike. To je granino podruje koje se istie bogatstvom razliitih
utjecaja s jedne strane, a s druge neprekinutim kontinuitetom kulturnog ivljenja od pretpovijesti
i antike do danas.
Prostor SD pod nadlenosti je 3 Konzervatorska odjela Ministarstva kulture i to: KO Split,

94
KO Trogir i KO Imotski. Na podruju SD, do svibnja 2011.g., registrirano je 1.460 kulturnih
dobara koja su upisana u Registar kulturnih dobara RH.
Dioklecijanova palaa i srednjovjekovni Split te Urbanistika cjelina Trogir kulturna dobra od
nacionalnog znaenja, te su pod zatitom UNESCO, kao i Kulturni krajolik Starogradsko polje.
Dok su povijesne urbane cjeline donekle zatiene, ako izuzmemo degradaciju njihove slike u
okolnom prostoru, ruralne povijesne cjeline zbog nepostojanja uinkovitih zatitnih mehanizama,
intenzivno gube svoja povijesna obiljeja. U izuzetno tekom stanju su brojne povijesne graevine,
ruevine svih grupa i vrsta te arheoloki lokaliteti pojedinano i u kompleksima, bez obzira na
njihov znaaj i smjetaj. U najteem je, pak, stanju kultivirani agrarni krajolik koji je praktino
nezatien i vrlo osjetljiv ve i na promjene agrotehnikih mjera.
Potrebno je naglasiti da je sadanje stanje ouvanosti, istraenosti i zatite kulturno-povijesnog
nasljea na navedenom podruju upanije neujednaeno i openito nezadovoljavajue. Openito
govorei, nedostaje financijskih sredstava za odravanje i investicijsko odravanje, specijalizirane
institucije su nedovoljno ekipirane, istraivanja se ne provode sustavno (a posebice istraivanja
izvorne arhivske grae i arhitektonska snimanja povijesno-kulturnih cjelina), protek vremena od
preventivne zatite do trajne zatite je predug, inspekcijsko postupanje je nedovoljno uinkovito
i naposljetku, razina edukacije o znaaju kulturno-povijesnih dobara na vrlo je niskoj razini.
Situacija u kojoj se danas nalaze kulturno-povijesne graditeljske cjeline duboko je povezana s
razvojem i trenutkom suvremenog ivota, a vrlo jasno oitava i nedostajui stupanj identifikacije
stanovnitva s kulturnim toposom.
Osnovno obiljeje aktivne zatite nasljea u prostoru je provedba zatite kroz prostorne
planove i projektnu dokumentaciju, a temeljem valorizacije zateenih i prepoznatih povijesnih
vrijednosti primjenjujui pritom prihvatljive metode konzervacije, adaptacije, revitalizacije,
restauracije, rekompozicije, tipoloke rekonstrukcije i interpolacije na svim razinama zatite
nasljea.
U specifinom poloaju prostora upanije Splitsko-dalmatinske broj kulturnih dobara, njihov
znaaj i temeljna integriranost u cjelokupni integralni krajolik, trae da prostorni dokumenti
upanijske razine te razine gradova i opina usvoje kao osnovni princip zatitu kulturno-
povijesnih i estetskih vrijednosti, te utvrde osnovne mjere koje se operativno provode na razini
detaljnijih planova.44

6.4. portske djelatnosti

SD, a naroito grad Split, prepoznatljiva je po portu te su odavde ponikli mnogi vrhunski
sportai. Zastupljeno je mnotvo portova, a ponajvie nogomet, koarka, tenis, atletika, plivanje,
rukomet, veslanje, odbojka, odbojka na pijesku, ribolov te razne borilake vjetine.
Split ima 3 olimpijska (50 m) bazena te 1 bazen za skokove u vodu. Pored kompleksa bazena
nalazi se nogometni stadion sa UEFA licencom, kao i IAF licencom za najprestinija atletska
natjecanja; novosagraena Spaladium arena se ve okrunila odravanjem Svjetskog rukometnog
prvenstva i Davis cup-a, tenis susreta nacija, odbojkakim mitinzima, kao i mnogim drugim
zabavnim manifestacijama. Nadalje, sportski centar Gripe sadri nekoliko koarkakih,
rukometnih, odbojkakih dvorana; teniskih terena ima na nekoliko lokacija u gradu Splitu,
teniski centar Firule ima 6 terena (zatvorenih i otvorenih), te tenis centar Stobre. Sagraen je i
veliki portski centar u Makarskoj sa 33-metarskim bazenom, dvoranama za rukomet, koarku,
odbojku, teretanom i svim popratnim sadrajima te sportski centar u Dugopolju.
44
Prema: Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Splitu

95
 S obzirom na potrebe, i dalje nedostaje portsko-rekreacijskih objekata, a postojei se
nedovoljno odravaju. Osim toga, nedostaje vizija razvoja porta u smislu dugoronog plana
za razvoj porta upanije.
Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i port sufinancira kolski port putem upanijskog
saveza kolskog porta, a pomo u organizaciji portskih manifestacija, portskim
klubovima i drutvima realizira se sufinanciranjem Zajednice portskih saveza, odnosno
najveim dijelom izravno odobravanjem korisnicima - portskim drutvima i ustanovama.
Posebno se pomau aktivnosti invalidnih osoba i invalida Domovinskog rata, kao i
kole portova za djecu i mlade, a zastupljeno je i stipendiranje mladih nadarenih
portaa. Meutim, potrebno je izraditi kvalitetnije kriterije za dodjelu potpora u portu,
s obzirom na veliki broj korisnika ogranienih sredstava (1.535 udruga u portu).

96
 6.5. Razvojni problemi i potrebe
RAZVOJNI PROBLEMI
Predkolski odgoj
- Nedostatno samostalno financiranje pred-
kolskog odgoja u velikom broju jedinica
lokalne samouprave;
- U dijelu vrtia postoji manjak odgojitelja
ime se ugroava kvaliteta rada vrtia;
Osnovne i srednje kole
- Visoki tekui izdaci osnovnih kola koji se
odnose na trokove prijevoza uenika;
- Veliki broj kola s viesmjenskom nasta-
vom u velikim gradovima;
- Drastian pad broja uenika u srednjim
kolama, posebno u gradu Splitu;
- Nepostojanje produenog i cjelodnevnog
odgojno-obrazovnog rada u osnovnim ko-
lama u velikim gradovima (osim u Splitu);
- Nedovoljna infrastruktura i oprema za or-
ganiziranje terenske nastave, kola u priro-
di i sl.
Visoko kolsko obrazovanje
- Nedostatak znanstveno-nastavnog osoblja
na splitskom Sveuilitu, s obzirom na uv-
jete potrebne za provedbu Bolonjskog spo-
razuma;
- Neusklaenost obrazovnog sustava i potre-
ba na tritu rada;
- Nedovoljna znanstveno-istraivaka infra-
struktura.
Programi cjeloivotnog obrazovanja
- Neujednaena prostorna dostupnost pro-
grama cjeloivotnog obrazovanja (ograni-
enost na splitski bazen) te nedovoljna mo-
tiviranost poslodavaca za dodatnim obra-
zovanjem svojih djelatnika.
RAZVOJNE POTREBE
Predkolski odgoj
- Poticati jedinice lokalne samouprave na to
samostalnije financiranje predkolskog od-
goja;
- Poticati bolje potivanje Dravnog peda-
gokog standarda predkolskog odgoja i
naobrazbe.
Osnovne i srednje kole
- Smanjiti visoke trokove prijevoza uenika
u osnovnom kolstvu i poboljati sigurnost
prijevoza;
- Ulagati u izgradnju novih objekata u osnov-
nom i srednjem kolstvu;
- Uvesti programe produenog i cjelodnev-
nog odgojno-obrazovnog rada u osnovnim
kolama u veim gradovima;
- Uvesti programe obrazovanja za odrivi ra-
zvoj u skladu s Akcijskim planom obrazo-
vanja za odrivi razvoj RH.
Visoko kolsko obrazovanje
- Zajedno sa visoko-kolskim institucijama
izraditi dugorone kadrovske planove i po-
trebe u visokokolskom obrazovanju koji e
biti usklaeni s potrebama u gospodarstvu;
- Poboljati postojee sheme za stipendiranje
studenata .
Programi cjeloivotnog obrazovanja
- U suradnji s HZZ-om, Sveuilitem i Agen-
cijom za strukovno obrazovanje i obrazova-
nje odraslih osigurati dodatne poticaje za
razvoj i promicanje cjeloivotnog obrazo-
vanja na podruju upanije .
97
 RAZVOJNI PROBLEMI
Zdravstvo i socijalna skrb
- Zastarjeli objekti u zdravstvu ija je rekon-
strukcija i adaptacija nuna;
- Nedovoljni smjetajni kapaciteti u ustano-
vama socijalne skrbi;
- Nezadovoljavajua razvijenost razliitih
oblika pomoi kroz vaninstitucionalni
sustav skrbi;
- Nedovoljan broj logopeda, defektologa, pe-
dagoga i psihologa u ustanovama socijalne
skrbi, kao i u redovnom sustavu odgoja i
obrazovanja;
- Stanje glede mentalnog zdravlja djece i mla-
dei u upaniji nije u potpunosti zadovo-
ljavajue;
- Nedovoljna razvijenost palijativne skrbi;
- Nedovoljno promicanje zdravog naina i-
vota;
- Nedovoljna briga o standardima kvalitete u
zdravstvu.
Kulturne djelatnosti
- Neprepoznatljivost kulturne ponude na do-
maem i stranom tritu;
- Sadanje stanje ouvanosti, istraenosti i za-
tite kulturno-povijesnog nasljea upanije
neujednaeno i openito nezadovoljavaju-
e.
portske djelatnosti
- Slabo praenje rada udruga i kontrola dodi-
jeljenih potpora;
- Nepostojanje vizije razvoja porta.
98
RAZVOJNE POTREBE
Zdravstvo i socijalna skrb
- Ulagati u odravanje i modernizaciju po-
stojeih zdravstvenih objekata i opreme;
- Razvijati dodatne sadraje za starije i ne-
mone u upaniji;
- Poticati razvoj izvaninstitucionalnih oblika
skrbi;
- Infrastrukturno i kadrovski poboljati bri-
gu za mentalno zdravlje djece i mladih te
brigu o djeci bez odgovarajue roditeljske
skrbi;
- Osnovati mobilne timove za palijativnu
skrb unutar Doma zdravlja i podizati svi-
jest zajednice o znaaju palijativne skrbi u
zdravstvu;
- Poboljati promidbu prednosti i vrijedno-
sti zdravog naina ivota i podrati progra-
me za promicanje zdravog naina ivota;
- Poboljati sustav praenja kvalitete rada
zdravstvenih ustanova.
Kulturne djelatnosti
- Poticati aktivnosti podizanja prepoznatlji-
vosti kulturne ponude upanije;
- Provoditi aktivnu zatitu nasljea u prosto-
ru provedbom zatite kroz prostorne plano-
ve i projektnu dokumentaciju, a temeljem
valorizacije zateenih i prepoznatih povije-
snih vrijednosti primjenjujui pritom pri-
hvatljive metode konzervacije, adaptacije,
revitalizacije, restauracije, rekompozicije,
tipoloke rekonstrukcije i interpolacije na
svim razinama zatite nasljea.
portske djelatnosti
- Uspostaviti mehanizme praenja rada udru-
ga i kontrole troenja dodijeljenih sredsta-
va;
- Izraditi srednjoroni plan za razvoj porta
u upaniji.
7. CIVILNO DRUTVO

U Splitsko- dalmatinskoj upaniji, kao i u drugim upanijama, postoji velik broj registriranih
udruga. Trenutano djeluje 3681 udruga, osnovanih temeljem Zakona o udrugama, a meu
njima su najzastupljenije udruge iz podruja porta, kulture, gospodarstva, zdravstva i tehnike
djelatnosti. Najvei broj imaju sjedite u veim gradovima: Splitu, Katelima, Trogiru, Solinu,
Sinju, Makarskoj i Imotskom.
Slika 21: Udruge u SD po djelatnostima, stanje 2010.

Izvor: Ured dravne uprave u SD

Djelovanje udruga, gledano u cjelini, doprinosi poboljanju upravljanja razvojem Splitsko-

dalmatinske upanije, meutim jo uvijek je taj doprinos vrlo nizak. Suradnja izmeu civilnog i
javnog sektora u Splitsko-dalmatinskoj upaniji nije institucionalizirana u smislu kreiranja
jednog dugoronog programa i mjera za njegovu provedbu (kao to postoji npr. Program
suradnje Istarske upanije i neprofitnog sektora, odnosno Savjet za razvoj civilnog drutva
kao tijelo zadueno za njegovu provedbu). Udruge se u pravilu ne ukljuuju u rasprave i
odluivanje o pitanjima od drutvenog interesa koji su vani za razvoj zajednice.
U svrhu djelotvornijeg oblikovanja i zastupanja interesa i potreba lanova zajednice,
organizacije civilnog drutva na podruju Splitsko-dalmatinske upanije okupile su se u
neformalni savez pod nazivom FORUM organizacija civilnog drutva Splitsko-dalmatinske
upanije. FORUM okuplja 48 lanica predstavnika udruga, a cilj njihovog djelovanja jest
putem povezivanja i meusobne suradnje stvoriti pretpostavke za jaanje sveukupne pozicije
udruga, kako za izgraivanje iroke drutvene potpore za ideje koje e predstavljati, tako i za
pregovaranje i lobiranje prema tijelima lokalnih vlasti u iznalaenju kvalitetnijih rjeenja koja e
unaprijediti meusektorsku suradnju na lokalnoj razini.
Podrku u svom radu udruge osim od lokalnih institucija i udruenja nalaze i u Nacionalnoj
zakladi za razvoj civilnog drutva.
Takoer, resorna ministarstva raspisuju natjeaje za projekte (najee jednom godinje), te
dodjeljuju sredstva za rad udruga.
U 2009. godini za rad udruga iz prorauna Splitsko- dalmatinske upanije ukupno je

99
izdvojeno 11.220.847,00 kn, podijeljeno po upravnim odjelima:
- Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i port 6.672.000,00 kn
- Upravni odjel za zatitu okolia 283.000,00 kn
- Upravni odjel za gospodarstvo, razvitak i obnovu 395.780,00 kn
- Upravni odjel za turizam 164.000 kn
- Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb 1.728.000,00 kn
- Tajnitvo Splitsko-dalmatinske upanije 1.971.067,00 kn
Ipak, s obzirom na broj udruga i raznolikost njihovih programa, za njihov kvalitetan rad
nedostaje stabilnih financijskih sredstava.
Pozitivno je to veliki broj udruga ima iskustvo i kompetenciju za privlaenje sredstva
iz EU fondova to bi u budunosti trebalo rezultirati jo boljim financijskim kapacitetom za
njihov rad.

100
 Razvojni problemi i potrebe

RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE

- Nedostatak stabilnih financijskih sredstava; - Poboljati upravljanje nad financijskim

sredstvima koje osigurava drava, u skla-
- Slaba suradnja sa javnim ustanovama iz
du s Kodeksom pozitivne prakse, stan-
podruja obrazovanja, zdravstva i socijal-
darda i mjerila za ostvarivanje financijske
ne skrbi, nedovoljno iskoriten potencijal
potpore programima i projektima udruga
i kapaciteti udruga civilnog drutva;
te ustanoviti bolje standarde prilikom do-
- Nedovoljno ukljuivanje javnosti u kon- djele upanijskih sredstava;
zultacijske procese kod donoenja javnih
- Osigurati viegodinje financiranje prepo-
politika na razini upanije.
znatim i uspjenim programima civilnoga
drutva;
- Provoditi kontinuiranu edukaciju pred-
stavnika civilnog sektora, poveati prae-
nje i kontrolu provedbe aktivnosti;
- Uspostaviti bolju suradnju i partnerstvo
izmeu javnih institucija i civilnog dru-
tva, ukazati na vanost djelovanja civil-
nog drutva, poveati ukljuenost udruga
civilnog drutva u iniciranju i provedbi
razvojnih programa i projekata, izradi
strategija i planova. Ojaati povjerenje in-
stitucija u kompetenciju i kvalitetu rada
civilnog sektora;
- Ukazati na vanost civilnog sektora u su-
vremenim drutvima.

101
8. UPRAVLJANJE RAZVOJEM
Institucije vlasti ine upravno tijelo jedinice regionalne (podrune) samouprave i upravna
tijela jedinica lokalne samouprave (gradova i opina).
Institucije javnog sektora su: RERA S.D., razvojne agencije gradova, Hrvatska gospodarska
komora upanijska komora Split, Hrvatska obrtnika komora, Hrvatska udruga poslodavaca,
institucije i ustanove koje obavljaju djelatnosti iz razliitih podruja (poticanja gospodarstva,
komunalne djelatnosti, zdravstva, obrazovanja, socijalne skrbi, kulture, porta,..).
Osim javnih institucija na razvojno upravljanje utjeu i privatni te civilni sektor.

8.1. Institucije podrune (regionalne) upanijske razine

Kljunu ulogu u upravljanju razvojem ima upanija. upanija u svom samoupravnom
djelokrugu obavlja poslove od podrunoga (regionalnog) znaaja, a osobito poslove koji
se odnose na obrazovanje, zdravstvo, prostorno i urbanistiko planiranje, gospodarski
razvoj, promet i prometnu infrastrukturu, odravanje javnih cesta, planiranje i razvoj mree
obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova, zatitu i unapreenje okolia,
izdavanje graevinskih i lokacijskih dozvola i drugih akata vezanih uz gradnju te provedbu
dokumenata prostornog ureenja, te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.
Glavna tijela upanijske uprave su: upanijska skuptina i upan kao izvrno tijelo.
upan ima dva zamjenika. Odlukom o ustrojstvu i djelokrugu rada upravnih tijela Splitsko-
dalmatinske upanije uspostavljen je novi ustroj upravnih tijela (Slubeni glasniku SD
broj 19/09):
1. Ured upana,
2. Tajnitvo upanije,
3. Upravni odjel za gospodarstvo, razvitak i europske integracije,
4. Upravni odjel za pomorstvo i turizam,
5. Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb,
6. Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i port,
7. Upravni odjel za proraun i financije,
8. Upravni odjel za graditeljstvo, komunalne poslove, infrastrukturu i zatitu okolia,
9. Upravni odjel za prostorno ureenje,
10. Sluba za javnu nabavu i
11. Sluba za unutarnju reviziju
upanijska tijela oblikuju i provode razvojnu politiku u skladu s ovlastima utvrenim
Zakonom o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi i u skladu sa Statutom Splitsko-
dalmatinske upanije.
Koordinacija upanijskih tijela je na zadovoljavajuoj razini. Ostvaruje se dnevnom
komunikacijom (po potrebi), redovitim sastancima (kolegiji svih upravnih odjela ili manji
tematski sastanci ) i sl.
upanija ima ukupno 215 zaposlenih u upanijskim slubama, ija je obrazovna struktura
sljedea : magisterij ili doktorat - 5, visoka struna sprema - 131, via struna sprema - 21, srednja

102
struna sprema - 53, osnovno obrazovanje - 5. U 2010. godini izraena je nova sistematizacija
radnih mjesta s ciljem poveanja uinkovitosti i racionalizacije poslovanja.
U upanijskoj upravi postoje formalno propisani mehanizmi ocjenjivanja rada zaposlenih te
mehanizmi poticanja i nagraivanja zaposlenih, ali se oni ne primjenjuju u dovoljnoj mjeri.
Sukladno Pravilniku o strunom usavravanju SD za potrebe strunog usavravanja
zaposlenika za 2010. godinu planirano je 210.000 kuna. upanija sustavno i kontinuirano
vodi rauna o strunom usavravanju svojih zaposlenika.
2008. g. pokrenut je projekt IT inkubator Splitsko dalmatinske upanije 2008.-2012. u suradnji
Sveuilita u Splitu -Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu i Splitsko
dalmatinske upanije, koji se temelji na uoenoj potrebi za visoko obrazovanim informatikim
kadrovima sa znanjima iz podruja informatizacije javne uprave.
Obzirom na fiziku dislociranost upanijskih ustrojstvenih jedinica na vie lokacija u
Splitu (Bihaka i Domovinskog rata), ali i diljem Splitsko-dalmatinske upanije (Omi, Sinj,
Vrgorac, Imotski, Makarska,..), pred SD se postavio problem usklaenog i efikasnog rada
svih njenih djelatnika i upravnih odjela. Stoga je IT osoblje SD napravilo niz koraka kako bi
putem modernih komunikacijsko-raunalnih tehnologija premostilo probleme u svakodnevnoj
komunikaciji i razmjeni informacija i podataka. Kao prvi korak sve su dislocirane ustrojstvene
jedinice umreene u jedinstvenu raunalno komunikacijsku mreu koja se centralno
koordinira na centralnoj lokaciji u Splitu. Na osnovi raunalnog povezivanja u jedinstvenu
mreu omogueno je da svi korisnici koriste iste aplikacije i pristupaju centralnoj bazi podataka
u realnom vremenu, bez potrebe za naknadnim prenoenjem podataka ili sinkronizacijama. Jako
dobar primjer i ostalim jedinicama lokalne/regionalne samouprave, predstavlja odluka da se sva
rjeenja razvijaju u najmodernijim WEB tehnologijama, ali i primjenom aplikacija otvorenog
koda (Open Source), to je preporuka Vlade RH iz 2006.g., ali i tijela EU.
upanija je kroz strateke razvojne programe (Strategija gospodarskog razvitka, Regionalni
operativni program i Glavni plan razvoja turizma) postavila dugoroni cilj da do 2015. godine
razvije konkurentno i dinamino gospodarstvo temeljeno na znanju. upanijski razvojni
programi su:
- Regionalni operativni program SD, 2005.
- Strategija gospodarskog razvitka SD za razdoblje do 2015., 2004.
- Glavni plan turizma SD, 2007.
- Plan razvoja kulturnog turizma SD, 2009.
- Strategija razvoja ruralnog turizma SD, 2009.
- Prostorni plan SD, 2002.
- Program zatite okolia SD, 2008.
- Plan navodnjavanja poljoprivrednih povrina SD, 2006.
- Program etno-eko sela, 2008.
- Plan gospodarenja otpadom 2007.-2015.
- Program razvoja gospodarskih zona u SD 2008.-2012.
Takoer, upanija ima usvojen Plan prostornog ureenja te usklaene i usvojene prostorne
planove ureenja jedinica lokalne samouprave. Osim toga, uspostavljen je kvalitetan sustav

103
izdavanja dozvola za gradnju u nadlenosti upanijskog upravnog odjela za prostorno ureenje.
Ne postoji sustav praenja i vrednovanja rezultata provedenih razvojnih programa i projekata
temeljem kojih bi se predlagale mjere za daljnje planiranje projekata kao kontinuirani razvojni
proces. upanija ne raspolae jedinstvenom sistematiziranom bazom podataka koja bi posluila
kao podloga za daljnje planiranje i odluivanje. Osim toga, razvojne strategije i planovi su
sektorski, a ne integralni.
Jedan od postavljenih ciljeva ROP-a je Kvalitetna institucionalna infrastruktura, aktivno
civilno drutvo i jaanje partnerstva svih sudionika razvojnih procesa u regiji te je temeljem ovih
smjernica upanija orijentirana na jaanje administrativnih sposobnosti i financijskog potencijala
podrune i lokalne samouprave i jaanje partnerstava na svim razinama.
U okviru ovog cilja je 2006. godine osnovana i Agencija za razvoj Splitsko-dalmatinske
upanije- RERA SD. RERA S.D. osnovana je kao upanijska tvrtka koja djeluje u javnom
interesu i koju radi uinkovitog koordiniranja i provedbe programa i projekata iz podruja
regionalnog razvoja za jedinicu regionalne samouprave, u skladu sa Zakonom o regionalnom
razvoju RH, osniva upanija. Od 1. srpnja 2011. RERA S.D. djeluje kao Javna ustanova RERA
S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske upanije. RERA S.D. imenovana je za
regionalnog koordinatora Splitsko-dalmatinske upanije ija je glavna uloga koordinacija
i poticanje regionalnog razvoja.
Prema Pravilniku o upisniku upravnih tijela jedinica lokalne i podrune samouprave, agencija
i drugih pravnih osoba osnovanih s ciljem uinkovite koordinacije i poticanja regionalnog
razvoja, RERA S.D. kao regionalni koordinator obavlja sljedee poslove:
- koordinaciju izrade upanijskih razvojnih strategija (u daljnjem tekstu: RS);
- izradu akcijskih planova u provedbi RS-a;
- praenje provedbe RS-a;
- koordinaciju poslova vezanih uz sredinju elektroniku bazu razvojnih projekata;
- koordinaciju aktivnosti jedinica lokalne samouprave, vezanih uz regionalni razvoj;
- sudjelovanje u aktivnostima vezanim uz razvoj potpomognutih podruja;
- sudjelovanje u radu partnerskih vijea statistikih regija;
- poticanje zajednikih razvojnih projekata s drugim jedinicama lokalne i podrune
(regionalne) samouprave, te kroz meuregionalnu i prekograninu suradnju;
- sudjelovanje u izradi razvojnih projekata statistike regije;
- suradnju s drugim regionalnim koordinatorima radi stvaranja i provedbe zajednikih
projekata.
Hrvatska obrtnika komora u Splitu ima svoju podrunicu, koja za cilj ima: promicanje
obrta i obrtnitva, zastupanje interesa obrtnika pred dravnim tijelima u oblikovanju
gospodarskog sustava, davanje miljenja i prijedloga dravnim tijelima kod donoenja zakona
u podruju obrtnitva, osnutak povjerenstava za polaganje pomonikih i majstorskih ispita,
djelovanje obrtnika, osnutak arbitranog vijea, voenje knjige obrtnika, voenje evidencije
ugovora o nauku, pruanje pomoi obrtnicima prilikom osnutka i poslovanja obrta, obavljanje
drugih zadataka odreenih zakonom i statutom Hrvatske obrtnike komore.
Hrvatska gospodarska komora djeluje u Splitsko dalmatinskoj upaniji kao upanijska
komora Split, a osnovni su joj ciljevi: zastupanje, usklaivanje i zatita interesa hrvatskog

104
gospodarstva i unaprjeenja poslovanja lanica; afirmacije hrvatskog gospodarstva u zemlji i
inozemstvu.
upanijska komora Split sa svojom 200 godina dugom tradicijom djelovanja na ovim
prostorima predstavlja pouzdan izvor informacija svim hrvatskim tvrtkama i njihovim inozemnim
partnerima. Nudi cijeli niz usluga, od poslovnih informacija o tvrtkama, propisima i zakonima
u podruju gospodarstva, vanjskotrgovinske razmjene, gospodarskih kretanja do poslovnog
obrazovanja.
Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), osim aktivnosti u podruju radno-socijalnog
zakonodavstva te industrijskih odnosa, titi privatno vlasnitvo, promovira razvoj i ureenje
trinih uvjeta poslovanja, jaanje konkurentnosti i povoljne poduzetnike klime. HUP danas
predstavlja snaan i neovisan glas poslodavaca i poduzetnika s ukupno vie od 5.000 lanova
koji zapoljavaju 400.000 radnika. Osnivanjem regionalnih ureda u Rijeci, Osijeku i Splitu
realizirana je snana mrea poduzetnika koja pokriva sve nae upanije.
Regionalni ured HUP-a u Splituadministrativno je sjedite Hrvatske udruge poslodavaca
Podrunice Dalmacija. Podrunica obuhvaa 4 upanije:Zadarsku, ibensko-kninsku, Splitsko-
dalmatinsku i Dubrovako-neretvansku.
Ipak, privatni sektor preko svojih udruenja (klastera, komora i sl.) jo uvijek nije dovoljno
ukljuen u osmiljavanje i planiranje gospodarskog razvoja upanije.

8.2. Institucije lokalne razine

Splitsko-dalmatinska upanija podijeljena je na 55 jedinica lokalne samouprave (s ukupno
364 naselja) od ega je 16 JLS sa statusom grada i 39 JLS sa statusom opine.
Od 16 gradova 6 ih je u obalnom podruju, 5 na otocima i 5 u zaobalju, a od ukupnog broja
opina 18 ih se nalazi u zaobalnom dijelu upanije, 11 na otocima i 10 u obalnom podruju.
Institucije lokalne razine provode razvojnu politiku na svojim podrujima sukladno ovlastima
koje su im propisane Zakonom o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi.
Od 55 jedinica lokalne samouprave, ak njih 10 ima manje od 1.500 stanovnika, a veliki
je i broj onih s brojem stanovnika manjim od 3.000, to ukazuje na problem usitnjenosti
administrativnog ustroja na lokalnoj razini, to izmeu ostalog ima za posljedicu ograniene
ljudske resurse nuno potrebne za pokretanje i provoenje razvojnih projekata kod velikog broja
jedinica.
Vei gradovi i opine uz gradonaelnika imaju skuptinu (vijee), upravna tijela i strune
slube. U manjim opinama postoji mali broj zaposlenih (naelnik i nekoliko zaposlenih) to je,
uz ograniene financijske mogunosti, dodatna prepreka za provoenje nekih dodatnih aktivnosti
kao to je priprema i provedba projekata kroz EU programe. Openito je i na nacionalnoj razini
prepoznat problem slabe ukljuenosti opina u EU projekte.
Neke od JLS-a imaju razraene Planove ukupnog razvoja opine ili grada. Ne postoji toan
podatak koje od jedinica lokalne samouprave imaju izraene strateke dokumente razvoja
i u kojoj mjeri ih primjenjuju to ukazuje na nedostatak stratekog planiranja i koordinacije
stratekog razvoja kroz suradnju sa upanijom i susjednim jedinicama lokalne samouprave.
Rijetki su primjeri meusobne suradnje i koordiniranosti jedinica lokalne samouprave na
razradi zajednikih razvojnih programa i projekata to je osobito izraeno na otocima. Otoci koji
geografski ine jednu cjelinu najee nemaju zajedniki razvojni plan (npr. na Brau postoji 7

105
prostornih planova, a ne postoji prostorni plan otoka Braa). Meutim, pokrenuta je inicijativa
za osnivanjem dvije (2) lokalne akcijske grupe (LAG) na otocima Brau, olti i Hvaru, kojima se
potie odrivi razvoj ruralnih podruja, u skladu s integralnim dijelom europske politike ruralnog
razvoja - os LEADER koji je obvezni dio nacionalnih programa ruralnog razvoja zemalja-lanica.
Strateki dokument bitan za upravljanje razvojem je Prostorni plan SD i prostorni planovi
gradova i opina kojima su definirane razvojne smjernice te pravila za namjenu i koritenje
prostora. Prema ocjeni Zavoda za prostorno ureenje SD, prostorni planovi gradova i opina
su najee samo preuzeli prostorno planska rjeenja iz ranijih planova bez potrebne
analize ulaznih podataka (demografska, socioloka, gospodarska, prometna i druga analiza).
Zakonski sustav izmjena prostornih planova je dugotrajan.
U nedostatke postojeeg sustava prostornog ureenja, odnosno u ope zapreke koje ometaju
izradu i provedbu prostornih planova mogu se ubrojiti neauran katastar i zemljine knjige,
nerijeena pitanja zemljinog vlasnitva, zanemarene socijalno-ekonomske vrijednosti praksa
izrade planova kojom se ne osiguravaju dugorone vizije, a esto se ustanovljuje i legalizira
postojei status, zbog ega prostorni planovi nisu sredstvo za podravanje i provedbu razvoja
strategije, ve slue samo za administriranje prostorom. Ovakvo stanje neusklaenosti
vlasnikog i posjedovnog lista (zemljinika i katastra) zbunjuje i odbija kupce nekretnina i
investitore.
Zbog nedostataka sredstava ili nedovoljnih struno tehnikih spoznaja, prostorno planski
dokumenti nisu iskoristili veinu mogunosti suvremene raunalne tehnike (ortofotografski
snimak, 3D snimak detalja, digitalizirane geodetske podloge, sustav layera u GIS bazi podataka,
prikaz plana na web-u, itd.). Na veini podruja jo uvijek se vodi dvostruko oznaavanje estica
(stari i novi brojevi), a katastarske mape su u neprimjerenom mjerilu (1:2880), dok su vrlo
rijetke digitalizirane karte.
Na podruju upanije je, osim 55 jedinica lokalne samouprave, 30-ak javnih komunalnih
poduzea, te 20-ak privatnih tvrtki koje u svom opisu djelatnosti imaju dodir s prostornim
planiranjem u irem smislu i u kojima postoji potreba za zapoljavanjem 200-tinjak strunjaka
tog profila, a ne postoji obrazovna ustanova koja bi im pruila odgovarajuu edukaciju, a kamoli
specijaliziran studij. Rjeenje za ovaj problem ne postoji niti na nacionalnoj razini.
upanija prua potporu jedinicama lokalne samouprave na razne naine, kako pravnim
savjetima tako i konkretnom financijskom potporom projektima koji doprinose lokalnom
razvoju. upanija prvenstveno sufinancira projekte jedinica lokalne samouprave iz
podruja drutvenih djelatnosti (sufinanciranje predkolskog odgoja, kolstva, kulturnih i
portskih aktivnosti, socijalne zatite i zdravstva, protupoarne i civilne zatite) i gospodarskih
djelatnosti (zatita okolia, zbrinjavanje odlagalita otpada, razvoj komunalne infrastrukture,
razvoj prometne infrastrukture, razvoj turistike infrastrukture, izrada prostorno planske
dokumentacije, izgradnju poduzetnikih zona, energetski razvitak, povezivanje otoka i kopna,)

8.3. Suradnja s institucijama dravne razine

Prema procjeni upanije suradnja upanije i sredinjih dravnih tijela je zadovoljavajua.
upanijski programi su esto rezultat te suradnje. Naime, decentralizirani prihodi u proraunu
Splitsko-dalmatinske upanije za 2010. godinu ine 44,2 % ukupnih rashoda i izdataka prorauna
te se u 100%-tnom iznosu odnose na programe iz podruja Upravnog odjela za prosvjetu,
kulturu i port te Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb. Takoer, postoji niz razvojnih
programa koji se naslanjaju na programe sredinjih dravnih tijela iz djelokruga upravnih odjela,

106
osobito Upravnog odjela za gospodarstvo, razvitak i europske integracije.
Meutim, uspjeniju suradnju izmeu institucija na svim razinama vrlo esto koi politika
pripadnost lanova predstavnikih tijela i injenica da utjecaj parcijalnih interesa nadilazi svijest
o potrebi sinergijskog djelovanja u korist zajednice.
Oekuje se vea suradnja upanije i sredinjih dravnih tijela prilikom izrade stratekih
dokumenata kojima se definiraju razni razvojni programi JL(P)S kako bi se programi planirali
prema modelu odozdo prema gore i zadovoljavali stvarne potrebe lokalnih jedinica i SD.
Ocjena upanije i RERA-e S.D. je da nadlena nacionalna tijela nisu dovoljno ukljuila
predstavnike upanija, gradova i opina u proceduru izrade operativnih programa za koritenje
EU strukturnih fondova i kohezijskog fonda za 2013. g.
Za podruje Splitsko-dalmatinske upanije postoji ustrojen Ured dravne uprave u SD.
Njegova uloga je obavljanje poslova dravne uprave iz vie upravnih podruja. Ured dravne
uprave neposredno provodi zakone i druge propise, rjeava u upravnim stvarima u prvom stupnju,
provodi upravni odnosno inspekcijski nadzor, prati stanje i predlae mjere za unaprjeenje
stanja po pojedinim upravnim podrujima. Uloga Ureda dravne uprave u dosadanjem razvoju
upanije je uglavnom pasivna i usmjerena iskljuivo na voenje upravnih poslova i obveznih
evidencija.
Dravna institucija zaduena za planiranje, provoenje i koordinaciju aktivnosti regionalne
razvojne politike i uspostave cjelovitog sustava programiranja, upravljanja i financiranja
regionalnog razvoja je Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva
(MRRVG). Suradnja s MRRVG-om posebno je bila naglaena tijekom izrade Nacionalne
strategije regionalnog razvoja RH putem partnerskih konzultacija i definiranja prioriteta razvoja
na razini NUTS II regije Jadranske Hrvatske.
Sukladno novom Zakonu o regionalnom razvoju uspostavljena je Nacionalna agencija za
regionalni razvoj koja ustrojava i vodi Upisnik upravnih tijela jedinica lokalne i podrune
samouprave, agencija i drugih pravnih osoba osnovanih s ciljem uinkovite koordinacije i
poticanja regionalnog razvoja. Regionalni koordinator SD je RERA S.D.

107
 8.4. Razvojni problemi i potrebe
RAZVOJNI PROBLEMI
- Nedovoljno jasna uloga i ukljuenost po-
jedinih institucija u poticanje razvojnih
programa;
- Ne postoji metoda i model vrednovanja,
kao ni sistematizirana baza podataka s
ocjenama rezultata provedenih programa i
projekata koja bi posluila kao podloga za
daljnje planiranje i odluivanje;
- Ljudski kapaciteti u tijelima upanijske
uprave nisu optimalno iskoriteni;
- Nedostatan broj prostorno-planskih doku-
menata nieg reda;
- Zakonski sustav izmjena i dopuna prostor-
nih planova spor i neuinkovit;
- Neodgovarajue vlasnike i geodetske pod-
loge;
- Dugotrajne i presloene procedure za inve-
stitore i kupce nekretnina kao rezultat ne-
usklaenosti vlasnikog i posjedovnog lista
(zemljinika i katastra);
- Preveliki broj preslabih jedinica lokalne sa-
mouprave (preslabih financijski, kadrovski
i organizacijski) ne prua mogunost kvali-
tetnog stratekog planiranja;
- Usitnjenost administrativnog ustroja na
lokalnoj razini;
- Veina jedinica lokalne samouprave kreira-
ju razvojne planove bez suradnje sa susjed-
nim jedinicama;
- Nedovoljan broj kvalitetno educiranih
strunjaka (naglasak na strunom kadru za
prostorno planiranje, pripremu i provedbu
EU projekata);
- Ne postoji registar imovine na upanijskoj
i lokalnoj razini;
- Nedovoljna educiranost uprave u podruju
pravnih normi, propisa i regulative ope-
nito;
- Privatni sektor preko svojih udruenja (kla-
stera, komora i sl.) jo uvijek nije dovoljno
ukljuen u osmiljavanje i planiranje gos-
podarskog razvoja upanije.
108
RAZVOJNE POTREBE
- Uvesti sustav stratekog planiranja, prae-
nja provedbe razvojnih mjera i projekata te
vrednovanja njihovih rezultata i uinaka na
ostvarivanje postavljenih ciljeva i ukupni
razvoj upanije;
- Uspostava sistematizirane baze podataka te-
meljem koje e se pratiti uinci realiziranih
projekata i koja e sluiti i kao podloga za
daljnje planiranje razvojnih projekata;
- Unaprijediti organizaciju posla i odgovor-
nosti na svim razinama djelovanja te ured-
no provoditi ocjenjivanje rada s ciljem po-
ticanja i nagraivanja zaposlenih;
- Prostorno planske dokumente uskladiti sa
aktualnim prostornim potrebama uz pri-
mjenu svih dostupnih izvora informacija
putem suvremenih raunalnih tehnika;
- Aurirati i uskladiti zemljine knjige;
- Kontinuirano provoditi edukacije i struna
usavravanja zaposlenih u tijelima upa-
nijske uprave, razvojne agencije, jedinica
lokalne samouprave i ostalih institucija no-
sitelja razvoja;
- Informatizirati i umreiti rad JLS-a i drugih
institucija radi poveanja administrativnih
kapaciteta i efikasnosti;
- Sustavno jaati administrativne kapacitete
za pripremu, provedbu i vrednovanje pro-
jekata s posebnim naglaskom na pripremu
projekata za financiranje putem EU pro-
grama pretpristupne pomoi i strukturnih
fondova EU;
- Definirati planove razvoja i akcijske plano-
ve provedbe projekata na lokalnoj razini
koji e ukljuivati i povezivanje s drugim
JLS-ima kroz zajednike projekte;
- Poboljati upravljanje imovinom i prirod-
nim resursima na upanijskoj i lokalnoj ra-
zini te ustanoviti registar imovine.
- Informirati i poticati privatni sektor o mo-
gunostima udruivanja te naine na koje
se mogu ukljuiti u razvojne gospodarske
procese te ojaati i konkretizirati suradnju
sa Sveuilitem;
9. Meuupanijska i meunarodna suradnja
9.1. Meuupanijska suradnja
Splitsko-dalmatinska upanija ukljuila se u suradnju sa drugim upanijama kroz djelovanje
u Hrvatskoj zajednici upanija, putem koje se osim zajednikog usuglaavanja stavova vezano
za regionalni razvoj i decentralizaciju ovlasti prema upanijama, potie i razvoj zajednikih
projekata. Iako Hrvatska zajednica upanija postoji od 2003. godine, putem ove udruge SD
nije ostvarila neke znaajnije rezultate.
Uspostavom Koordinacije upanija Jadranske Hrvatske ostvarena je suradnja s ostalim
upanijama regije na NUTS II razini. Tijekom 2010. godine odrano je nekoliko sastanaka upana
i razvojnih agencija Jadranske Hrvatske s ciljem zajednikog planiranja regionalnih razvojnih
projekata kao priprema za mogunosti financiranja iz EU strukturnih fondova nakon ulaska RH
u punopravno lanstvo EU. Iako je odrano nekoliko zajednikih sastanaka, koordinacija jo
uvijek nije zaivjela u smislu da postoji kontinuitet odravanja sastanaka i sustavno provoenje
zakljuaka sastanaka.
Sve jadranske upanije su tijekom izrade Nacionalne strategije regionalnog razvoja RH bile
ukljuene putem partnerskih konzultacija u definiranje prioriteta razvoja na razini NUTS II
regije Jadranske Hrvatske. Ocjena upanija je da nije bilo dovoljno konzultativnih sastanaka
te da su rezultat toga preiroko postavljeni prioriteti bez jasne prepoznatljivosti jadranske
orijentacije regije.
Temeljem Zakona o regionalnom razvoju RH (NN 153/2009) i Uredbi o osnivanju
partnerskih vijea statistikih regija (NN 38/2010) imenovani su lanovi partnerskog vijea
regije Jadranska Hrvatska i poetkom 2011.g. je odran prvi sastanak.
upanijske razvojne agencije Jadranske Hrvatske odravaju zajednike sastanke od 2007.
godine kada je uspostavljena zajednika koordinacija. Putem ovih koordinacija ostvarena je
suradnja na brojnim EU projektima posebice u okviru programa Jadranske prekogranine
suradnje.
Splitsko-dalmatinska upanija ima sljedee sklopljene sporazume o suradnji:
Sporazum o suradnji izmeu upanije Splitsko-dalmatinske i upanije Dubrovako-
neretvanske (Sl. glasnik SD 6/96)
Sporazum o prijateljstvu i suradnji Splitsko-dalmatinske upanije i Vukovarsko-srijemske
upanije (Sl. glasnik SD 17/09)
Usprkos postojeim sporazumima i projektima, moe se zakljuiti da meuupanijsku
suradnju treba dodatno unaprijediti kako bi se ostvario kontinuitet u zajednikom planiranju
projekata i usklaivanju zajednikih ciljeva. Osim toga, dosadanji meuupanijski projekti nisu
dovoljno usmjereni na funkciju poticanja poduzetnitva.

9.2. Meunarodna suradnja

SD je putem sudjelovanja u raznim inicijativama i udruenjima ostvarila koordiniranu i
sustavnu suradnju s regijama susjednih drava i regijama Europske Unije.
Splitsko-dalmatinska upanija sklopila je sljedee sporazume o suradnji:
- Sporazum o prijateljstvu i suradnji izmeu upanije splitsko-dalmatinske i Provincije
Ascoli Piceno (Slubeni glasnika SD 6/96)

109
 - Sporazum o prijateljstvu i suradnji hrvatskih upanija Splitsko-dalmatinske, Dubrovako
neretvanske, ibensko-kninske i Zadarske i Regije Molise Republike Italije (Slubeni
glasnik SD 2/97)
- Sporazum o suradnji izmeu Autonomne pokrajine Furlanije Venecije Julija (Republike
Italija) i Splitsko-dalmatinske upanije (Slubeni glasnik SD 5/03)
- Sporazum o suradnji izmeu Departementa Herault (Republika Francuska) i Splitsko-
dalmatinske upanije (Slubeni glasnik SD 10/10)
SD je lanica Jadranske Euroregije udruge jedinica teritorijalnog ustroja. Jadranska
Euroregija ima 26 lanica iz Italije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije
i Grke, a osnovana je s ciljem razvijanja meusobnih odnosa, razvoja gospodarstva, zajednikih
razvojnih strategija i projekata. Predstavnici upanije djeluju kroz sektorske pododbore Jadranske
Euroregije.
SD je lanica Skuptine europskih regija od 2007. godine. Skuptina europskih regija je
najvea nezavisna mrea regija koja okuplja 270 regija iz 33 drave i 16 meunarodnih organizacija.
Jedan od projekata koji se provodi u SD pod pokroviteljstvom Skuptine europskih regija je
Eurodysse iji je cilj omoguiti mladima stjecanje profesionalnog iskustva i uenje jezika u
zemlji domainu te povezivanje regija.
Takoer, Hrvatska je ukljuena u Mediteranski akcijski plan (MAP), osnovan u okviru
Programa Ujedinjenih naroda za okoli (UNEP) 1975. godine. MAP je prvi u nizu programa
regionalnih mora osnovan s ciljem osiguranja kvalitetnijeg ivota stanovnicima zemalja koje
okruuju Sredozemno more te uspostavljanja i osnaivanja meusobne suradnje i usuglaavanja
strategije upravljanja zajednikim prirodnim bogatstvima. Takoer, u njegovom fokusu su
zatita okolia, promicanje modela odrivog upravljanja, kao i harmoniziranje odnosa meu
mediteranskim zemljama.
SD je u sklopu EU programa prekogranine i transnacionalne suradnje ostvarila suradnju
sa regijama susjednih drava. Suradnja u sklopu ovih programa predstavlja vaan doprinos
aktivnostima regionalnog razvoja.
Splitsko dalmatinska upanija je prihvatljivo podruje za sudjelovanje u sljedeim
programima prekogranine i transnacionalne suradnje:
- IPA program Jadranske prekogranine suradnje;
- IPA Prekogranini program Hrvatska Bosna i Hercegovina;
- IPA Prekogranini program Hrvatska Crna Gora (u statusu tzv. pridruene upanije -
upanije koje mogu koristiti sredstva Zajednice za financiranje projekata do granice od
20% iznosa Zajednice za odreeni prekogranini program.);
- Program transnacionalne suradnje Mediteran;
- Program transnacionalne suradnje Jugoistona Europa.
U okviru ovih programa putem zajednikih projekata ostvaruje se suradnja jedinica podrune
i lokalne samouprave, brojnih javnih institucija, organizacija i udruga sa prekograninim
partnerskim institucijama. U razdoblju do 2007. godine korisnicima s podruja SD bili su
na raspolaganju svega dva programa Interreg Program Jadranske prekogranine suradnje i
CADSES transnacionalni program. U okviru Interreg programa Jadranske prekogranine
suradnje financirano je 9 projekata korisnika s podruja SD.
Kljuni su problemi nepostojanje sustavnog planiranja projekata prekogranine i meunarodne

110
suradnje, kao i nepostojanje sustava vrednovanja rezultata provedenih projekata temeljem kojih
bi se utvrdili uinci na razvoj upanije i koji bi posluili za daljnje planiranje zajednikih razvojnih
projekata. Osim toga, nedostatni su administrativni kapaciteti i nedovoljna je osposobljenost
zaposlenika u tijelima uprave za pripremu i provedbu projekata za financiranje iz EU programa
pomoi i EU fondova.
Od poetka djelovanja RERA-e S.D. zabiljeena je bolja informiranost o programima te
vei broj prijavljenih projekata na natjeaje za dodjelu EU bespovratnih sredstava u okviru
EU programa prekogranine suradnje. Prema analizi 1. natjeaja u okviru IPA programa
Jadranske prekogranine suradnje, od ukupno 7 programski prihvatljivih upanija, Splitsko-
dalmatinska upanija je druga po broju projektnih partnera ukljuenih u projekte i druga po
ukupnoj vrijednosti projektnih aktivnosti koje e se provoditi na podruju SD.
RERA S.D. potie prekograninu i meunarodnu suradnju putem redovnog informiranja
potencijalnih korisnika o mogunostima financiranja projekata, povezivanjem potencijalnih
projektnih partnera i savjetodavnom pomoi u pripremi i provedbi projekta. Isto tako, RERA
S.D. inicira te osmiljava i provodi projekte od upanijskog znaenja u koje ukljuuje projektne
partnere sa podruja upanije.
Splitsko-dalmatinska upanija i RERA S.D. su ostvarile suradnju s prekograninim
partnerima i zajedniki prijavile ukupno 8 projekata na IPA program Jadranske
prekogranine suradnje i 2 projekta na IPA prekogranini program RH-BIH. Nakon
provedene evaluacije, nadlena tijela su odobrila 4 projekta u sklopu programa Jadranske
prekogranine suradnje i 1 projekt s BIH. Ukupna vrijednost aktivnosti hrvatskih partnera
s podruja upanije u odobrenim projektima iznosi priblino 4 milijuna eura, od ega na
upaniju i RERA-u S.D. otpada 3,3 milijuna eura.
RERA S.D. potpisala je sporazum o suradnji sa:
- Razvojnom agencijom Zapadno-hercegovake upanije HERAG iz BIH
- Regionalnom razvojnom agencijom za Hercegovinu REDAH iz BIH
Splitsko-dalmatinska upanija i RERA S.D. potpisnice su Sporazuma o suradnji s Programom
za razvoj Ujedinjenih naroda (UNDP-om). Sporazum je sklopljen s ciljem provoenja Programa
poticanja zelenog poduzetnitva u okviru projekta Ouvanje i odrivo koritenje bioloke
raznolikosti na dalmatinskoj obali COAST, a temeljem darovnice Globalnog fonda za okoli
(GEF). U RH projekt uz organizaciju UNDP-a provode Ministarstvo zatite okolia, prostornog
ureenja i graditeljstva kao nositelj provedbe te je ostvarena suradnja nadlenih ministarstava i 4
dalmatinske upanije kao projektnih partnera.

111
 9.3. Razvojni problemi i potrebe
RAZVOJNI PROBLEMI
- Dosadanji meuupanijski projekti nisu
dovoljno usmjereni na funkciju poticanja
poduzetnitva;
- Ne postoji sustav vrednovanja rezultata
provedenih projekata meuupanijske i
meunarodne suradnje temeljem kojih bi
se utvrdili uinci na SD i koji bi posluili
za daljnje planiranje zajednikih razvojnih
projekata;
- Nedostaje sustavno planiranje projekata
prekogranine i meuregionalne suradnje;
- Nedostatni administrativni kapaciteti i
nedostatna osposobljenost zaposlenika u
tijelima uprave za pripremu i provedbu
projekata za financiranje iz EU programa
pomoi i EU fondova;
- Prioriteti na razini regije Jadranske Hrvat-
ske postavljeni su preiroko te nisu jasno
postavljene smjernice za uspostavu meu-
upanijske suradnje;
112
RAZVOJNE POTREBE
- Uspostava kontinuirane meuupanijske
suradnje s naglaskom na zajedniko plani-
ranje projekata za financiranje iz EU fon-
dova;
- Definirati jasne prioritete i ciljeve za daljnju
meuupanijsku i meuregionalnu surad-
nju;
- Uspostaviti zajedniki sustav praenja pro-
vedbe i vrednovanja postignutih rezultata
zajednikih razvojnih projekata;
- Veim zalaganjem ukljuiti se u procese
programiranja operativnih planova EU
programa s ciljem ukljuivanja prioriteta i
ciljeva SD i regije Jadranske Hrvatske;
- Poticati poduzetnike na aktivnije ukljui-
vanje u planiranju zajednikih projekata
meuupanijske i meuregionalne razine
koji mogu doprinijeti poveanju konku-
rentnosti;
- Jaati sustav edukacije i strunih usavrava-
nja vezano za pripremu, provedbu i vred-
novanje projekata;
- Osnaiti informiranje svih potencijalnih
korisnika vezano za mogunosti financi-
ranja meuupanijskih, meuregionalnih
i meunarodnih projekata iz EU fondova.
10. FINANCIRANJE RAZVOJA JAVNOG I
PRIVATNOG SEKTORA
10.1. Analiza financijskog kapaciteta jedinica lokalne i
regionalne samouprave
Analiza financijskog kapaciteta jedinica lokalne i regionalne samouprave na prostoru SD
oituje se kroz strukturu prihoda i rashoda upanijskog prorauna, te investicijskog kapaciteta
upanije i JLS.

10.1.1. Struktura prihoda i rashoda upanijskog prorauna

Porast ekonomskih aktivnosti na podruju upanije u razdoblju prije recesije se moe
prepoznati i kroz konstantan porast prihoda prorauna upanijskih i lokalnih jedinica. Meutim,
nakon niza godina rasta prihoda, upanija u 2009. prvi put biljei pad prihoda poslovanja. U
Tablici 26 je dan pregled osnovne strukture prihoda i rashoda za upaniju.

Tablica 26: Proraun Splitsko-dalmatinske upanije 2005.-2009., najvanije stavke (HRK)

Indeks Indeks
Struktura
2005. 2008. 2009. 2009/ 2005 2009/2008
2009.
(2005=100) (2008=100)

Prihodi poslovanja 327.289.920 471.362.749 470.655.854 98,3% 143,8 99,9

Prihodi od poreza 287.643.430 382.601.554 383.004.819 80,0% 133,2 100,1
Prihodi od imovine 15.539.564 14.127.551 14.032.193 2,9% 90,3 99,3
Pomoi od
subjekata ope
12.113.326 31.415.608 29.646.106 6,2% 244,7 94,4
drave i iz
inozemstva
Ostali prihodi 11.993.600 43.218.036 43.972.736 9,2% 366,6 101,7
Primici od
financijske imovine 5.217.794 9.976.260 8.363.174 1,7% 160,3 83,8
i zaduivanja
Ukupni prihodi i
333.926.389 481.339.009 479.019.028 100,0% 143,5 99,5
primici
Rashodi poslovanja 278.702.208 408.001.694 401.947.135 84,4% 144,2 98,5
Rashodi za
41.967.074 73.210.197 80.357.126 16,9% 191,5 109,8
zaposlene
Materijalni rashodi 119.944.168 162.941.325 166.422.615 34,9% 138,8 102,1
Subvencije za
14.904.500 31.539.901 25.987.348 5,5% 174,4 82,4
trgovaka drutva
Pomoi dane
u inozemstvo i 41.535.086 63.625.464 51.501.991 10,8% 124,0 80,9
unutar ope drave

113
 Rashodi za nabavu
nefinancijske
52.147.713 59.541.575 46.898.415 9,8% 89,9 78,8
imovine (kapitalna
ulaganja)1
Rashodi za nabavu
proizvedene
21.598.420 25.198.691 16.532.372 3,5% 76,5 65,6
dugotrajne
imovine
Dodatna ulaganja
na graevinskim 26.547.804 33.504.815 29.896.875 6,3% 112,6 89,2
objektima
Izdaci za
financijsku
7.862.662 22.839.041 27.440.195 5,8% 349,0 120,1
imovinu i otplate
zajmova
Ukupni rashodi i
338.712.583 490.382.310 476.285.745 100,0% 140,6 97,1
izdaci

Izvor: MFIN

U 2009. g. prihodi od poslovanja upanije porasli su za 43,8% u odnosu na 2005. g., dok
su istodobno rashodi poslovanja poveani za 44,2 %. Usprkos smanjenju razine gospodarskih
aktivnosti zabiljeen je mali pad prihoda prorauna u 2009. godini u odnosu na 2008.g.
Ipak, obzirom na nastavak negativnih kretanja u gospodarstvu, za oekivati je neto vei pad
proraunskih prihoda u 2010. godini. Glavni izvor prihoda upanije su porezni prihodi, od ega
su najznaajniji porezi na dohodak, na kojeg se odnosi oko 76% ukupnih prihoda. Primjetan je
vrlo visoki porast prihoda od pomoi sredinje drave u razdoblju 2005.-09. te ostalih prihoda
(prihodi po posebnim propisima).
U strukturi ukupnih rashoda i izdataka materijalni rashodi su najvea stavka koja ini
34,9% ukupnih rashoda i izdataka. Od materijalnih rashoda, najvie se troi na usluge (55,7%),
materijal i energiju (26,7%) te naknade trokova zaposlenicima (12,1%). Prema udjelu u
ukupnim rashodima slijede rashodi za zaposlene (16,9%), pomoi za ostale subjekte unutar ope
drave (10,8%) te kapitalna ulaganja (9,8%). U odnosu na prosjenu (hipotetsku) upaniju,
SD biljei iznadprosjeni udjel rashoda za zaposlene, pomoi unutar ope drave i subvencije,
a ispodprosjeni udjel rashoda za nabavu nefinancijske imovine (kapitalna ulaganja). Isto je
rezultat znaajnih zakonskih izmjena kojima se udio uapnija u prihodu od poreza na dohodak
poveao sa 10% na 15,5% to je znaajno utjecalo na strukturu prorauna kako u prihodnoj
tako i u rashodnoj strani. Takoer se napominje da je upanija u istom razdoblju konsolidirala
prihode i rashode domova za stare i nemone osobe koji u svojoj rashodnoj strukturi najvie
iskazuju rashode za zaposlene, to je dodatno utjecalo na poveanje ove vrste rashoda u ukupnom
Proraunu.
upanija iznadprosjeno izdvaja za subvencije (poticaje) poduzeima u privatnom sektoru.
Dok prosjena upanija izdvaja 3,6% ukupnih rashoda i izdataka, SD je u 2009. izdvajala
5,5%.
Primici od financijske imovine i zaduivanja biljee znaajan rast (60,3 %). S druge strane,
izdaci za financijsku imovinu i otplatu zajmova su porasli gotovo tri i pol puta od 2005. godine,
to je prvenstveno posljedica porasta danih zajmova poduzeima u javnom sektoru i financijskim
institucijama.

114
 10.1.2. Investicijski kapacitet upanije i jedinica lokalne
samouprave
Ako uzmemo vrijednost rashoda za nefinancijsku imovinu kao pokazatelj investicijske
aktivnosti jedinica lokalne i podrune samouprave, onda proizlazi da je ukupni investicijski
kapacitet upanije te gradova i opina na podruju upanije u 2009.g. iznosio 705,4 milijuna
kuna dok je prosjena godinja vrijednost u razdoblju 2007.-09. iznosila 725,3 milijuna kuna.45
Od ukupnog iznosa ulaganja, daleko najvei dio se odnosi na gradove (63%), zatim slijede
opine (29%) te upanija (8%). Pri tome se na grad Split odnosi oko 32% ukupnih sredstava.
Premda se radi o najveem investicijskom kapacitetu u odnosu na ostale upanije, apsolutni
iznosi sugeriraju da se zapravo radi o prilino skromnom investicijskom potencijalu, obzirom na
razvojne potrebe ili npr. na ulaganja iz dravnog prorauna, odnosno javnih poduzea.

Slika 22: Investicijska aktivnost JLS-a i SD upanije, HRK

Prosjena godinja kapitalna ulaganja (2007-09)

upanija;
Opine; 56.413.073; 8%
210.273.082;
29%

Gradovi ;
458.565.778;
63%

Izvor: Izraun autora na temelju podataka Ministarstva financija

10.2. Mogunosti upanije i jedinica lokalne samouprave za

poticanje gospodarskih subjekata
Podaci o rashodima za subvencije, odnosno poticaje trgovakim drutvima, obrtima i
poljoprivrednicima u privatnom sektoru dodatno upotpunjuju sliku o mogunostima lokalnih
aktera za poticanje gospodarskog razvoja.
Prema podacima za razdoblje 2007-09., gradovi, opine i upanija su u prosjeku godinje
izdvajali oko 42,6 milijuna kuna za poticaje privatnog gospodarstva. Od toga se na poticaje
za malo i srednje gospodarstvo, kao kljunu ciljanu skupinu odnosilo oko 29,7 milijuna kuna
odnosno 70% svih poticaja, dok je ostatak usmjeren prema velikim gospodarskim subjektima.

45
Treba voditi rauna da premda se rashodi za nefinancijsku imovinu u najveem dijelu doista i odnose na ulaganja u graevinske objekte,
oni takoer ukljuuju i rashode koje intuitivno ne povezujemo s kapitalnim ulaganjima, kao to su rashodi za prijevozna sredstava i namjetaj.

115
 Sljedea slika prikazuje distribuciju poticaja za malo i srednje gospodarstvo prema izvoru.

Slika 23: Razina poticaja za malo i srednje gospodarstvo prema izvorima

Izvor: UO za gospodarstvo, razvitak i EU integracije

Sredstva koja se izdvajaju za direktno poticanje razvoja gospodarstva su neusporedivo

manja od onih za investicije, to je i oekivano. U razdoblju 2007.-2009. gradovi, opine i SD
upanija su u prosjeku godinje izdvajali oko 29,7 milijuna kuna za poticaje malom i srednjem
gospodarstvu te poljoprivrednicima, to predstavlja otprilike 0,95% ukupnih rashoda i izdataka
njihovih prorauna. To je neto nii udjel izdvajanja od onog na nacionalnoj razini. Meutim,
prema razini izdvajanja prisutne su vrlo znaajne razlike izmeu upanije, s jedne strane, i
gradova i opina, s druge strane. SD u prosjeku izdvaja oko 28,6 milijuna kuna godinje za
poticaje gospodarskim subjektima, to predstavlja 67% ukupnih poticajnih sredstava, odnosno
5,2% vlastitih rashoda i izdataka. S druge strane, svi gradovi u prosjeku godinje izdvajaju oko
11,9 milijuna kuna, to predstavlja 28% ukupnih poticajnih sredstava, odnosno 0,25% vlastitih
rashoda i izdataka. Opine u prosjeku godinje izdvajaju oko 2,1 milijun kuna, to predstavlja
svega 5% ukupnih sredstava, odnosno 0,35% vlastitih rashoda i izdataka.
Gledano prema prosjenom udjelu rashoda za poticaje malom i srednjem gospodarstvu u
ukupnim proraunskim rashodima i izdacima, moe se zakljuiti da gradovi relativno najmanje
izdvajaju za direktne poticaje malom i srednjem gospodarstvu. Posebno nizak udjel biljei grad
Split, kao nositelj gospodarskog razvoja upanije, a koji u prosjeku godinje izdvaja oko 470
tisua kuna za poticaje to predstavlja svega 0,05% ukupnih rashoda i izdataka.
Nizak iznos izdvajanja za poticanje razvoja malog i srednjeg gospodarstva pokazuje kako
se meu lokalnim akterima u upaniji jo uvijek premalo panje posveuju mjerama koje
izravnije potpomau razvoj gospodarstva. Stoga je u narednom razdoblju nuno poveati razinu
izdvajanja, vodei pri tome rauna o njihovoj transparentnosti, uinkovitosti i doprinosu
ukupnom gospodarskom razvoju.
Zakljuno, kada se zbroje podaci o prosjenim godinjim rashodima za kapitalna ulaganja
(725 mil. kn) i za poticaje za gospodarstvo (42,6 milijuna kuna), proizlazi da upanija te gradovi

116
i opine izravno ulau oko 767,9 milijuna kuna u drutveno-gospodarski razvoj46. Spomenuti
iznos se moe shvatiti i kao potencijalni iznos za sufinanciranje razvojnih projekata, ne raunajui
pri tome eventualne prenamjena sredstava s drugih stavki prorauna.

10.3. Proraunski izvori RH i EU za financiranje razvoja SD-a

Sada slijedi pregled financijskih mogunosti na raspolaganju naoj upaniji od strane
proraunskih izvora Republike Hrvatske kao i mogunosti koje se nude iz prorauna Europske
unije.

10.3.1. Kreditne linije poslovnih banaka i poticajno financiranje

Poticajno financiranje upanije odvija se putem etiri programa:
- ProgramRazvitak malog i srednjeg poduzetnitva u iznosu od 7.300.000,00 kuna
(2009. godina)
- Program Poljoprivreda u iznosu od 4.535.000,00 kuna
- Jamstveni fond za razvoj poduzetnitva
- Jamstveni fond za razvoj zelenog poduzetnitva

Programom Razvitak malog i srednjeg poduzetnitva Splitsko-dalmatinska upanija eli

unaprijediti razvoj malog i srednjeg poduzetnitva. Program ukljuuje mjere kojima se eli, kroz
subvenciju kamata i potpore potaknuti utemeljenje i razvoj poduzetnitva. Subvencija kamata
za podruje posebne dravne skrbi iznosi 4%, za podruje otoka i zaobalja 2% te za ostala
podruja 0,5%, ime se nastoji potaknuti razvoj kriznih podruja i poveati zaposlenost na
zaputenim dijelovima upanije. Do sada je navedenim programom odobreno 505 kredita
ukupne vrijednosti 310 milijuna kuna.
Programom Poljoprivreda financira se niz aktivnosti znaajnih za razvoj poljoprivredne
proizvodnje, kao to su Program podizanja trajnih nasada te Fond za razvitak poljoprivrede i
agroturizma.
U suradnji sa jedinicama lokalne samouprave upanija provodi Program podizanja
dugogodinjih nasada uz zajedniko sufinanciranje. Program ima za cilj potaknuti podizanje
dugogodinjih nasada, posebno vinove loze i masline, ali i ostalih vrsta. Financiranje se provodi
na nain da svi sudionici u programu, upanija, opina odnosno grad i poljoprivrednik osiguraju
po jednu treinu sredstava od nabavne cijene sadnica.
Kroz Fond za razvitak poljoprivrede i agroturizma upanija osigurava povoljna
financijska sredstava za razvoj poljoprivredne proizvodnje. Cilj ove aktivnosti je kreditno
praenje poljoprivrednih gospodarstava u realizaciji njihovih programa. Do sada je navedenim
programom odobreno 528 kredita ukupne vrijednosti 48.668.400,00 kuna.
RERA S.D. i upanija splitsko dalmatinska u travnju 2008.g. osnovale su Jamstveni
fond za odobravanje kredita poduzetnikim projektima na prostoru upanije. Jamstva su
dostupna samo za dugorone, investicijske kredite (za kupnju, izgradnju, ureenje ili proirenje
gospodarskih objekata, nabavu opreme ili pojedinih dijelova opreme).
46
Navedeni iznos je samo aproksimacija stvarnog stanja izravnih ulaganja, budui da ovisi o tome koje sve stavke prorauna definiramo kao
izravno ulaganje u drutvenog-gospodarski razvoj. Osim toga, kao to je ve ranije spomenuto, kod nekih proraunskih stavki koje potpadaju
pod ulaganja u dugotrajnu imovinu je vrlo upitno predstavljaju li iste ulaganje u razvoj (kao npr. kupnja prijevoznih sredstava ili namjetaja).

117
 RERA S.D. i upanija splitsko dalmatinska u postupku su osnivanja Jamstvenog fonda
za razvoj zelenog poduzetnitva. Fond je namijenjen gospodarskim subjektima iz sektora
poljoprivrede, turizma, ribarstva/marikulture s poduzetnikim idejama kojima se naroito
doprinosi ouvanju i odrivom koritenju prirodnih vrijednosti obalnog podruja Dalmacije.
Kreditna aktivnost HBOR-a znaajnim dijelom takoer je usmjerena na kreditiranje
poduzetnitva te osiguranje financijskih sredstava po uvjetima povoljnijim od komercijalnih.
Osiguravajui sredstva iz povoljnijih izvora te suraujui s poslovnim bankama, HBOR razvija
model poticajnog financiranja poduzetnitva. HBOR je u Splitsko-dalmatinskoj upaniji u
2008. godini odobrio ukupno 89 kreditnih zahtjeva u vrijednosti od 639.351.632 kuna, dok
je u 2009. broj odobrenih kredita bio 96 u iznosu od 368.353.743 kuna. Nastojei omoguiti
laki i bri pristup informacijama o kreditnim programima kao i pribliiti savjetodavnu pomo
poduzetnicima Splitsko dalmatinske upanije, Hrvatska banka za obnovu i razvitak otvorila je i
podruni ured u Splitu koji djeluje pri Ekonomskom fakultetu Split.

10.3.2. Financiranje putem EU fondova

Financiranje putem EU fondova prvenstveno se provodi putem instrumenta IPA (Instrument
for Pre-Accession Assistance). Njegova financijska vrijednost do 2012. godine iznosi 784,4
milijuna eura.IPA program podijeljen je na pet komponenti:
- Pomo u tranziciji i izgradnja institucija (izgradnja administrativnih i pravosudnih kapaciteta
i ispunjenju kriterija za lanstvo u EU)
- Prekogranina suradnja (potpora programima koji se odnose na prekograninu suradnju
graninih regija Hrvatske i susjednih zemalja lanica EU te zemalja potencijalnih kandidata
za ulazak u EU)
- Regionalni razvoj (potpore za razvoj sektora prometa, okolia i poboljanje regionalne
konkurentnosti)
- Razvoj ljudskih potencijala
- Ruralni razvoj (potpora u razvijanju politike ruralnog razvoja i pripremi za provedbu i
upravljanje Zajednikom poljoprivrednom politikom EU)
Najvee mogunosti financiranja za Splitsko - dalmatinsku upaniju su kroz programe
prekogranine suradnje i to kroz: Jadranske prekogranine suradnje, Prekogranine suradnje
s BiH, Prekogranine suradnje sa Crnom Gorom, transnacionalne suradnje Mediteran i
transnacionalne suradnje Jugoistona Europa. Kroz program Regionalnog razvoja mogunosti
za financiranje postoje u okviru mjere Regionalna konkurentnost i Operativni program za okoli
iz kojega se predvia financiranje Regionalnog centra za gospodarenje otpadom u SD. Takoer,
komponenta Ruralni razvoj nudit e nove mogunosti za prijavitelje iz Splitsko-dalmatinske
upanije, jer e nove mjere 301 i 302 omoguiti prijavljivanje jedinica lokalne samouprave i
malih poljoprivrednih proizvoaa, to do sada nije bilo mogue i to je i jedan od razloga slabe
iskoritenosti ove komponente.
Iznosi koje Hrvatska moe oekivati nakon ulaska u Europsku Uniju aproksimativni su, ali
je zasigurno rije o deseterostruko veim iznosima od onih na raspolaganju kroz IPA program
pretpristupne pomoi.
Splitsko-dalmatinska upanija, putem RERA-e S.D., aktivno sudjeluje u pripremi i prijavi
projekata na natjeaje iz IPA-e te e s istom praksom nastaviti nakon ulaska Hrvatske u EU i
otvaranjem mogunosti financiranja projekata iz strukturnih fondova.
Vrijednost do sada provedenih projekata u Splitsko-dalmatinskoj upaniji ukupno iznosi
5.312.308,11 eura, od ega se 2.766.297,48 odnosi na sredstva Europske Unije.

118
 II SWOT ANALIZA SD UPANIJE
OKOLI: PRIRODNI RESURSI, INFRASTRUKTURA I ZATITA
SNAGE
Prirodni resursi i zatita okolia
- Prirodni resursi ouvani u velikoj mjeri;
- Bogata izvorita vode;
- Jadransko more kao resurs za razvoj gospo-
darstva i kao vaan ekoloki sustav;
- Vrijedna nalazita kamena i ostalog rudnog
bogatstva;
- Sredozemna blaga klima;
- U velikoj mjeri ouvana krajobrazna i bio-
raznolikost;
- Postojanje zatienih prirodnih podruja;
- Bogato i raznoliko povijesno nasljee (kul-
turno povijesni spomenici, arheoloka na-
lazita itd.);
SLABOSTI
Prirodni resursi i zatita okolia
- Preizgraenost prostora obalne zone i dijela
otoka te neodgovarajue nasipavanje obale;
- Bespravna izgradnja sa svim posljedicama
unitenja krajobraza i optereenja infra-
strukture;
- Smanjenje krajobrazne i bioraznolikosti
(ugroenost vrsta i stanita) zbog neodgo-
varajueg sustava upravljanja zatitom;
- Neiskoriteni potencijali obnovljivih izvora
energije;
- Nepostojanje i/ili neusklaenost prostornih
planova zatienih podruja sa prostornim
planovima jedinica lokalne samouprave;
- Neodgovarajua zatita i upravljanje kul-
turno povijesnom batinom;
- Nedovoljno razvijeni mehanizmi za zatitu
okolia;
- Nedovoljno razvijena svijest o nunosti pri-
mjene ekoloki odgovornog ponaanja;
- Poroznost tla (opasnost od zagaenja);
- Veliki udio zaputenih povrina;
- Veliki broj divljih odlagalita otpada;
- Nepostojanje regionalnog centra za gospo-
darenje otpadom;
- Tretman otpadnih voda nije odgovarajui;
- Nepostojanje planova upravljanja zatie-
nim podrujima te nedovoljno praenje
stanja prirode i okolia (nepostojanje karte
rasprostranjenosti vrsta i stanita).
119
 Infrastruktura
- Smjetaj autoceste koji omoguava razvoj
do sada gospodarski zaputenih podruja;
- Razvijena mrea dravnih i upanijskih ce-
sta;
- Dobra pokrivenost lukama pomorskog
putnikog prometa;
- Telekomunikacijska mrea dobro razvijena;
Pokrivenost upanije osnovnom infra-
strukturom zranog prometa.
- Visoka pokrivenost upanije vodoopskr-
bom;
120
Infrastruktura
- Nezadovoljavajui terminali za prihvat put-
nika i tereta u cestovnom, eljeznikom i
dijelu pomorskog prometnog sustava;
- Slaba povezanost autoceste sa turistikim
destinacijama;
- Lokalna cestovna infrastruktura u upaniji
ne udovoljava prostornim rasporedom ni
kvalitetom;
- Nedostatna infrastruktura za promet u mi-
rovanju u gradovima;
- Nezadovoljavajua kvaliteta i prostorni ras-
pored eljeznike infrastrukture, posebice
one u funkciji gospodarstva;
- Morske luke upanijskog znaenja nedo-
voljno iskoritene (posebice one gospodar-
ske namjene).
- Elektroprijenosna mrea, preteito nisko-
naponska, je nezadovoljavajua, posebice
na otocima i dijelu zaobalja;
- Vodoopskrbni sustav ima neprihvatljive gu-
bitke u transportu i mrei;
- Nepostojanje alternativnih pravaca vodo-
opskrbe (snana ovisnost etiri najvea gra-
da o jednom izvoru- Rijeci Jadro);
- Nedovoljan broj domainstava prikljuenih
na sustav odvodnje;
 GOSPODARSTVO, LJUDSKI RESURSI I TRITE RADA
SNAGE
Gospodarstvo
- Znanstvene i strune institucije, posebno u
tehnikim znanostima;
- Uspostavljene brojne poslovne zone s pri-
vlanim lokacijskim uvjetima;
- Tradicija i kvalitetni kadrovi u pomorstvu i
brodogradnji;
- Veliki potencijal za razvoj turizma (izvan-
redna prostorna i klimatska osnovica, tra-
dicija i prepoznatljivost na emitivnim tri-
tima);
- Snana tradicija u vaenju i obradi kamena
te kolovanju kadrova;
- Odlina prirodna i klimatska osnovica za
razvoj marikulture;
- Duga tradicija u ribarstvu, maslinarstvu, vi-
nogradarstvu i voarstvu;
- Graevinska operativa osposobljena za
izvoenje radova izvan regije;
- Razvijena mrea poslovnih banaka u regiji;
SLABOSTI
Gospodarstvo
- Nedovoljno ulaganje gospodarstva u istra-
ivanje i razvoj;
- Slabi kapacitet i nedovoljna umreenost po-
duzetnikih potpornih institucija na svim
razinama;
- Slaba horizontalna i vertikalna integracija
poduzea te nedostatna suradnja sa znan-
stveno-istraivakim institucijama (nedo-
voljna razvijenost klastera i manjak zajed-
nikih projekata);
- Niska kapitalna osnova malog gospodar-
stva;
- Nezadovoljavajui stupanj finalizacije proi-
zvoda (niski udio dodane vrijednosti);
- Zaostajanje gospodarstva u pogledu broja i
uspjenosti velikih poduzea;
- Nedovoljno razvijeni selektivni oblici turiz-
ma (kulturni, ruralni, kongresni, itd.);
- Mali broj (visoko) kvalitetnih nautikih ve-
zova i nedovoljno razvijena nautika logi-
stika s obzirom na rastuu potranju;
- Neodgovarajua turistika ponuda koja
rezultira visokom sezonskom koncentra-
cijom turistike potranje i izrazitim koe-
ficijentom turistike gustoe u obalnim i
otokim destinacijama;
- Nizak udio smjetajnih kapaciteta visoke
kvalitete u ukupnim smjetajnim kapaci-
tetima;
- Usitnjenost poljoprivrednih posjeda i neri-
jeeno vlasnitvo;
- Znaajne povrine neobraenog poljopri-
vrednog zemljita;
- Nedovoljno iskoriten potencijal u vaenju
i obradi kamena. Istovremeno, prisutni su
problemi u svezi ilegalnog vaenja kamena
i neadekvatnih postupaka sanacije.
121

Ljudski resursi i trite rada
- SD biljei povoljnije demografske trendo-
ve u odnosu na RH prosjek;
- Iznadprosjena dostupnost visoko obrazo-
vane radne snage;
- Postojanje edukacijskih centara za obrazo-
vanje kadrova za potrebe gospodarstva.
PRILIKE
Gospodarstvo
- Rastue mogunosti koritenja EU sredsta-
va za financiranje gospodarskih projekata i
jaanja ljudskih potencijala, posebno u ru-
ralnim podrujima;
- Novi trendovi rasta potranje (ruralni, well-
ness, zdravstveni, avanturistiki, kulturni,
nautiki i drugi selektivni oblici turizma),
i openito rast potranje za turistikim
uslugama, osobito na junom i srednjem
Jadranu;
- Porast potranje za specijaliziranim vrsta-
ma brodova u kojima naa brodogradilita
zbog svoje kvalitete imaju prednosti u od-
nosu na konkurenciju (ekoloki brodovi,
veliki ribarski brodovi, itd.);
- Poveani interes stranih ulagaa uslijed ula-
ska u EU;
122
- Neorganizirano trite poljoprivrednih i ri-
barskih proizvoda (otkup, distribucija, pla-
sman i prerada);
- Nerijeen status ribarskih luka i iskrcajnih
mjesta;
- Neiskoriteni potencijali za eko proizvod-
nju u poljoprivredi;
- Struktura izvora energije je nezadovoljava-
jua;
Ljudski resursi i trite rada
- Nepovoljni prostorni raspored stanovnitva
(dobna i obrazovna struktura stanovni-
tva);
- Nedostatak radne snage za rad u poljopri-
vredi (uslijed nepovoljnih demografskih
trendova);
- Visoka razina nezaposlenosti i u isto vrije-
me niska stopa zaposlenosti;
- Nepovoljna strukturna obiljeja nezaposle-
nih osoba (dobna, obrazovna, spolna i pre-
ma duljini trajanja nezaposlenosti);
- Niska razina mobilnosti radne snage;
PRIJETNJE
Gospodarstvo
- Nedovrena privatizacija i posljedice priva-
tizacije poduzea u dravnom vlasnitvu;
- Spori gospodarski oporavak na globalnoj i
nacionalnoj razini;
- Nepovoljni uvjeti financiranja gospodar-
stva;
Ljudski resursi i trite rada
- Nerazvijen sustav suzbijanja sive ekonomije
na dravnoj razini;
- Nepostojanje sustava identifikacije i prae-
nja potrebnih kompetencija na tritu rada;
- Nepostojanje cjelovitog zakonskog okvira
za cjeloivotno obrazovanje;
- Porast potranje za zdravom/ekoloki uzgo- - Neusklaenost obrazovnih programa s po-
jenom hranom; trebama trita rada (manjak ponude poje-
dinih programa i nedostatna kvaliteta po-
- Poveanje interesa za koritenjem obnov-
stojeih programa);
ljivih izvora energije (sunce, plin, vjetar,
voda);
- Razvoj novih instrumenata za financiranje
razvojnih projekata (npr. Fond za gospo-
darsku suradnju);
- Stavljanje u funkciju neaktivne dravne
imovine na podruju upanije.

123
 DRUTVENE DJELATNOSTI, CIVILNO DRUTVO I KULTURNA BATINA
SNAGE
Drutvene djelatnosti
- Postojanje Sveuilita sa znaajnim mogu-
nostima studiranja razliitih podruja;
- Raznovrsna ponuda srednjokolskog obra-
zovanja;
- Znaajan broj drutvenih i privatnih zdrav-
stvenih ustanova;
- Kvalitetan i kompetentan kadar u zdrav-
stvu;
- Svjetski kvalitetan portski potencijal;
Civilno drutvo
- Veliki broj udruga;
- Pozitivna klima za razvoj civilnog drutva;
- Kompetentnost dijela udruga za privlaenje
sredstava iz EU fondova.
Kulturna batina
- Ouvani kulturni i etniki identitet uz
mnotvo raznolikih narodnih i tradicijskih
obiaja;
- Bogata i raznolika kulturna infrastruktura i
razvijene djelatnosti u kulturi;
- Tradicijska gradnja u kamenu i drva (npr.
suhozid, kamene kue, brodovi itd);
124
SLABOSTI
Drutvene djelatnosti
- Neodgovarajua prostorna distribucija
obrazovno odgojnih institucija;
- Nedovoljna opremljenost i kapacitet vrtia;
- Nedovoljna kvaliteta i neujednaena pro-
storna dostupnost programa cjeloivotnog
obrazovanja kao i nemotiviranost za dodat-
no usavravanje;
- Neprimjerenost fizike infrastrukture u
zdravstvu s obzirom na potrebe;
- Nedovoljni smjetajni kapaciteti u ustano-
vama socijalne skrbi;
- Nezadovoljavajua razvijenost razliitih
oblika pomoi kroz vaninstitucionalni su-
stav skrbi;
- Nedostatak i nedovoljno odravanje port-
sko-rekreacijskih objekata;
- Nepostojanje vizije razvoja porta i neure-
enost sustava potpore u portu;
Civilno drutvo
- Nepostojanje dugoronog programa surad-
nje civilnog i javnog sektora;
Kulturna batina
- Neprepoznatljivost kulturne ponude na
domaem i stranom tritu, kao i slaba
iskoritenost kulturne batine u gospodar-
ske svrhe;
PRILIKE PRIJETNJE
Drutvene djelatnosti Drutvene djelatnosti
- Rastui interes za izvaninstitucionalne obli- - Odljev kvalificiranih kadrova;
ke skrbi za starije i nemone i osobe s po- - Standardi u predkolskom i kolskom susta-
sebnim potrebama; vu ne odgovaraju specifinim potrebama u
- Poveane mogunosti mobilnosti; otonim i zaobalnim podrujima;
- Nedostatak sustavnog voenja brige o ra-
zvoju porta.

Civilno drutvo

- Poticanje razvoja partnerstva privatnog, jav-

nog i civilnog sektora na nacionalnoj i EU
razini.

Kulturna batina
- Mogunost dodatnog iskoritavanja kultur-
ne batine kroz razvoj turistikih i inih pro-
izvoda (stvaranje oznaka prepoznatljivosti);

125
 INSTITUCIJE, UPRAVLJANJE RAZVOJEM I MEUNARODNA SURADNJA
SNAGE
Institucije i upravljanje razvojem
- Usvojen upanijski prostorni plan ureenja
te usklaeni i usvojeni prostorni planovi
ureenja jedinica lokalne samouprave;
- Dovoljan broj kvalitetno ustrojenih institu-
cija javnog sektora;
- Predanost razvoju partnerstva javnog, privat-
nog i civilnog sektora;
- Aktivna razvojna politika upanije i kvalitet-
no osmiljeni upanijski programi;
- Kvalitetno uspostavljen sustav izdavanja do-
zvola za gradnju u nadlenosti upanijskog
upravnog odjela za prostorno ureenje;
- Postojanje znaajnog broja stratekih doku-
menata.
Meunarodna suradnja
- Iskustvo dijela javnog i civilnog sektora u
pripremi i prijavi projekata na programe
prekogranine suradnje;
PRILIKE
Institucije i upravljanje razvojem
- Rastue mogunosti financiranja razvoja iz
EU fondova;
- Novi administrativno-teritorijalni ustroj je-
dinica lokalne i regionalne samouprave koji
bi doveo do poveanja uinkovitosti javne
uprave;
- Jaanje procesa upravne i financijske decen-
tralizacije;
- Postojanje nacionalnih programa i strategija
razvoja;
Meunarodna suradnja
- Vei stupanj koritenja programa prekogra-
nine i meuregionalne suradnje.
126
SLABOSTI
Institucije i upravljanje razvojem
- Prisutne su znaajne unutar-upanijske razli-
ke prema stupnju razvijenosti;
- Ograniene mogunosti na razini JLS-a za
kvalitetno strateko planiranje;
- Nedostatak sredstava jedinica lokalne i re-
gionalne samouprave za ulaganje u razvojne
projekte;
- Nedovoljan broj strunjaka sa specifinim
znanjima za strateko planiranje te pripre-
mu i provedbu EU projekata u jedinicama
lokalne i regionalne samouprave;
- Veina jedinica lokalne samouprave kreiraju
razvojne planove bez suradnje sa susjednim
jedinicama;
- Nedostatak jedinstvenog informacijskog su-
stava u funkciji upravljanja razvojem;
- Slabo upravljanje prirodnim resursima na
upanijskoj i lokalnoj razini;
- Nepostojanje registra imovine na upanij-
skoj i lokalnoj razini;
- Ne postoji sistematizirana i transparentna
baza podataka s ocjenama rezultata provede-
nih programa i projekata jedinica lokalne i
regionalne samouprave koja bi posluila kao
podloga za daljnje planiranje i odluivanje;
PRIJETNJE
Institucije i upravljanje razvojem
- Mogunost daljnje centralizacije javne upra-
ve i odluivanja;
- Neusklaenost zemljinih knjiga i katastra;
- Proces decentralizacije drutvenih funkcija
nije odgovarajue podran decentralizaci-
jom financija/sredstava;
 III VIZIJA, STRATEKI CILJEVI,
PRIORITETI I MJERE
Metodoloke napomene
Na temelju rezultata osnovne i SWOT analize te promiljanja i usuglaenih stavova lanova
radne skupine i upanijskog partnerskog vijee proizila je vizija razvoja upanije te strateki
ciljevi, prioriteti i mjere. Vaan princip koji je primijenjen prilikom definiranja stratekog
okvira bilo je osiguravanje vertikalne i horizontalne usklaenosti njegovih pojedinih elemenata.
Vertikalna usklaenost podrazumijeva da se elementi nieg reda tematski optimalno uklapaju u
elemente vie reda. Drugim rijeima, da se svaka mjera logiki uklapa u prioritet, a svaki prioritet
u cilj te da svi elementi zajedno odraavaju viziju razvoja upanije. Horizontalna usklaenost
podrazumijeva izbjegavanje sadrajnog preklapanja pojedinih elemenata, posebice na nioj
hijerarhijskoj razini, odnosno na razini mjera. Metodoloki pristup koriten pri kreiranju
stratekog okvira bio je prije svega procesni, a ne statini, rezultat ega jest da se pojedini predmeti
upravljanja (podruja djelovanja) javljaju na vie mjesta (ciljeva). Bilo je potrebno dosta truda
da bi se navedeni principi u praksi ispravno primijenili, ali smatramo da se u konanici u tome
uspjelo. Takoer, ovakav e pristup iziskivati i vei stupanj koordinacije kod provoenja i
praenja Strategije, u kojem e kljunu ulogu imati RERA S.D. koja je imenovana regionalnim
koordinatorom na razini ove upanije. Premda se kod nekih mjera moe primijetiti slinost
u nazivima, prilikom definiranja sadraja svake mjere posebno se vodilo rauna o potrebnom
razlikovanju i izbjegavanju preklapanja, a to se moe lako provjeriti u prilogu gdje se nalazi
razrada svake pojedine mjere.
Vizija Razvojne strategije SD 2011.-2013.g. je praktina, odraava razliitost upanije
i potrebu da se pobolja sveukupna socioekonomska uinkovitost. Iz ovako definirane vizije
proizilo je pet stratekih ciljeva kroz ije e se usklaeno ostvarivanje u dugom roku ostvariti i
sama vizija.

Vizija razvoja Splitsko-dalmatinske upanije:

SD je visoko-razvijena, razvojno dinamina, pomorski orijentirana, otvorena

europsko-mediteranska regija:
konkurentnog gospodarstva, temeljenog na znanju i kvalitetnim ljudskim resursima
prepoznatljiva i privlana zbog visoke kvalitete ivljenja, ouvanog okolia, kulture i
tradicije
usmjerena odrivom razvoju svih svojih dijelova te prometno i razvojno integrirana sa
svojim irim okruenjem
utemeljena na snanom partnerstvu i komunikaciji meu razvojnim dionicima

Cilj 1. Cilj 2. Cilj 3. Cilj 4. Cilj 5.

Konkurentno Razvoj Razvoj ljudskih resursa Unaprjeenje Jaanje
gospodarstvo infrastrukture i poveanje kvalitete upravljanja razvojem prepoznatljivosti
ivota upanije

127
 Kratko obrazloenje stratekih ciljeva i njihovih prioriteta:

Strateki cilj 1: Konkurentno gospodarstvo

Temelj ukupnog razvoja odreenog prostora mora imati solidnu gospodarsku osnovu. S
obzirom da proces tranzicije i restrukturiranja gospodarstva upanije jo uvijek nije dovren,
unutar ovoga cilja nastoji se istaknuti osnovne smjernice i naela te prioritete i mjere na kojima
e se spomenuti proces zasnivati u odreenom razdoblju. Uspjenost upanijskog gospodarstva
mjerit e se njegovom sposobnou da se prevladaju uoene slabosti i zapreke brem rastu, ali
isto tako i da se iskoriste razvojni potencijali koji nesumnjivo postoje.
Pri tome, naglasak se daje na sljedee prioritete:
1.1. Stvaranje konkurentnog gospodarstva temeljenog na znanju (poticanje inovacija,
tehnoloko osuvremenjivanje gospodarstva, stvaranje povoljnog financijskog okruenja
za razvoj poduzetnitva te regionalno umreavanje i integriranje).
1.2. Jaanje poduzetnike infrastrukture i privlaenje ulaganja (stvaranje poticajnih uvjeta na
razini upanije i jedinica lokalnih samouprava kroz potporne institucije i poduzetnike
zone kako bi privukli to vie ulaganja).
1.3. Razvoj turizma (poticanje razvoja turistike infrastrukture, novih turistikih proizvoda
i selektivnih oblika turizma s ciljem podizanja kvalitete i dodane vrijednosti, a sve u
svrhu produenja turistike sezone).
1.4. Razvoj poljoprivrede, lovstva, ribarstva i marikulture (stvaranje konkurentnog i odrivog
poljoprivredno-prehrambenog i ribarskog sektora kroz razne programe stvaranja dodane
vrijednosti proizvoda).
1.5. Razvoj ruralnog podruja (poboljanje razvojnih potencijala i ivotnih uvjeta u ruralnim
podrujima s ciljem zadravanja stanovnitva i ravnomjernog razvoja upanije).

Strateki cilj 2: Razvoj infrastrukture, zatita prirode i okolia

Prostor sa svim svojim prirodnim i antropogenim obiljejima predstavlja temeljni razvojni
resurs. Naalost, dosadanji razvoj u prostoru na podruju SD vrlo esto se odvijao stihijno,
ne uvaavajui pri tome nosivost njegovih kapaciteta. Prevelika i nekontrolirana litoralizacija i
urbanizacija nisu praeni razmjernim rastom prometne i komunalne infrastrukture, to je veliki
dio priobalja i otoka dovelo do problema. S obzirom na rastui trend turistike potranje, ali i
poeljni razvoj gospodarstva i razvoj u prostoru openito, ovi e problemi biti sve izraeniji jer se
pritisak na prostor i njegove resurse drastino poveava. S druge strane, u zaobalju, ovi problemi
naizgled nemaju isti intenzitet zbog trenda iseljavanja i starenja tih podruja. Stoga razvojne
prioritete treba usmjeriti i prema infrstrukturnom opremanju zaobalja u cilju njegove integracije
u ukupni prostor upanije, posebice u svjetlu eurpskih inicijativa prekogranine, ali i nunosti
meuupanijske suradnje u nacionalnim razvojnim okvirima.
U tom smislu, razvoj i podizanje kvalitete svih oblika prometne i komunalne infrastrukture,
efikasnije gospodarenje otpadom te razvoj ukupnog energetskog sustava, s posebnim naglaskom
na razvoj sustava i koritenje obnovljivih izvora energije, predstavljaju uvjet bez kojega se budui
razvoj ne moe ni zamisliti.
Ujedno, podizanje kvalitete gospodarenja prostorom i uinkovitije ouvanje i zatita okolia
jaanjem razliitih institucija te svijesti lokalnog stanovnitva i gospodarstva, garancija su da se
razvoj u budunosti nee odvijati stihijno i s nesagledivim posljedicama.

128
 To se namjerava postii ovim prioritetima:
2.1. Podizanje kvalitete prometne infrastrukture (razvoj svih oblika prometne infrastrukture).
2.2. Podizanje kvalitete komunalne infrastrukture (razvoj vodoopskrbnog i kanalizacijskog
sustava te efikasnije gospodarenje otpadom).
2.3. Poboljanje energetskog sustava, koritenje obnovljivih izvora energije i promicanje
energetske uinkovitosti (razvoj ukupnog energetskog sustava s posebnim naglaskom
na razvoj sustava i koritenje obnovljivih izvora energije).
2.4. Zatita prirode i okolia (uinkovitije ouvanje i zatita okolia jaanjem razliitih
institucija te svijesti lokalnog stanovnitva i gospodarstva).

Strateki cilj 3: Razvoj ljudskih resursa i poveanje kvalitete ivota

U samu viziju Strategije ugraeno je polazite da se kvalitetan odriv razvoj moe i mora
zasnivati upravo na kvaliteti ljudskih resursa. Restrukturiranje gospodarstva, razvoj poduzetnitva
i poveanje konkurentnosti regije, osim o ostalim imbenicima (poveanju investicija,
tehnolokom razvoju, razvoju novih proizvoda i trita,...) uvelike ovise o visoko osposobljenoj
i fleksibilnoj radnoj snazi. Poveanje konkurentnosti gospodarstva upanije bit e uvelike
posljedica poveanih ulaganja u razvoj ljudskih resursa.
Visoka nezaposlenost predstavlja neiskoriten vrijedan resurs gospodarstva, a njezina
dugotrajnost svakim danom sve vie obezvrjeuje te resurse i umanjuje njihovu zapoljivost jer
su iskljueni iz usvajanja novih znanja vezanih uz svakodnevne procese u poduzeima. Meu
temeljne gospodarske probleme upanije spadaju, osim nezaposlenosti i nizak stupanj dodane
vrijednosti po zaposlenom (nizak stupanj inovativnosti), niska proizvodnost i profitabilnost.
Navedeno je u tijesnoj vezi s osposobljenou ljudskih resursa i i uinkovitim upravljanjem tim
resursima. Bilo koji resurs, pa tako i ljudski valorizira se jedino ako se stavi u funkciju.
Nune dinamine promjene vezane uz uvoenje novih tehnologija ciklino e izazivati
strukturnu tehnoloku nezaposlenost ukoliko ljudski resursi ne budu kontinuirano spremni
i sposobni mijenjati se i unapreivati tijekom cijeloga radnog (i ivotnog) vijeka. Suvremeno
dinamiko drutvo ne moe jamiti trajnost istovrsnog radnog mjesta, ve radnik mora biti
spreman i sposoban za trajnu prilagodljivost, dakle trajnu zaposlivost. Svijest o nunosti
kontinuiranog i ciljanog unapreenja ljudskih resursa mora se promicati i kod poslodavaca.
U poduzeima upanije jo uvijek je prisutno pomanjkanje planova razvoja ljudskih resursa i
nedovoljna ulaganja u obrazovanje i struno usavravanje. U mnogim poduzeima kadrovska
funkcija predstavlja prvenstveno administrativnu umjesto managersku razvojnu funkciju. Tek
s osmiljavanjem i ostvarenjem cjelovitog sustava razvoja zaposlenih (od operativnih radnika
do managementa) biti e mogue jamiti razvoj gospodarstva s istovremenim poveanjem
zaposlenosti i modernizacije rada u poduzeima.
Sustav cjelovitog i kontinuiranog unaprjeivanja radnih resursa zahtijeva stvaranje ponude
obrazovnih programa i obrazovnih procesa prilagoenih potrebama razvoja gospodarstva.
Paralelno s razvojem ljudskih resursa upanije, nuno je raditi i na podizanju kvalitete ivljenja
na svim podrujima odgojno-obrazovnom, zdravstvenom, socijalnom, kulturnom i portskom,
odnosno na drutvenom standardu, kako bi postali regija visoke kvalitete ivljenja.
Ostvarenje ovog cilja uvelike je preduvjet ostvarenja ostalih ciljeva, a definira se kroz pet
prioriteta:
3.1. Razvoj ljudskih resursa i poveanje zapoljivosti (podizanje kvalitete radnih resursa i
aktiviranje tih resursa).

129
 3.2. Jaanje kvalitete ivota i socijalne kohezije (briga za ranjive drutvene skupine, provedba
upanijskog programa za mlade te poboljanje uvjeta za razvoj portske kulture).
3.3. Razvoj sustava odgoja i obrazovanja (poboljanje uvjeta i kvalitete rada u predkolskim i
obrazovnim institucijama).
3.4. Poboljanje kvalitete zdravstvenog sustava (poboljanje uvjeta i kvalitete rada u
zdravstvenim ustanovama i unaprjeenje zdravlja stanovnitva).
3.5. Razvoj kulturnih sadraja te ouvanje i odrivo koritenje kulturne batine (poticanje
kulturnog stvaralatva te poboljanje uvjeta za rad kulturnih organizacija).

Strateki cilj 4: Unaprjeenje upravljanja razvojem

Svekoliki razvoj Splitsko-dalmatinske upanije podrazumijeva i znaajne iskorake u kvaliteti
i radu podravajuih institucija. To se odnosi na sve oblike formalnih i neformalnih institucija,
prije svega na dravne institucije (urede pojedinih ministarstava i Ured dravne uprave), ija je
uloga u dosadanjem razvoju upanije, bila prvenstveno pasivna. Nuno je takoer poboljavati
i kapacitiranost i kvalitetu lokalne samouprave, posebno na otocima i u zaobalju te poboljavati
suradnju i protonost informacija.
Nadalje, jaanje financijskog potencijala svih institucionalnih segmenata razvoja uvjet je bez
kojeg nema progresa. To se odnosi prije svega na razvoj poduzetnike kulture i podravajue
infrastrukture, to predstavlja proces koji zahtijeva planiranje (strategiju) te izgradnju odgovarajue
organizacijske strukture, najee istovremeno u okviru nadlenih dravnih organa (upanije),
ali i privatne poduzetnike inicijative (poduzea za plasman brojnih poslovnih usluga i poslovno
savjetovanje).
Takoer, sve su brojnije i organizacije civilnog drutva, a time i njihov znaaj u razvoju
lokalne zajednice te je potrebno poticati njihov rad i promicati sustavni dijalog i suradnju
izmeu javnog, civilnog i privatnog sektora. S obzirom da se Hrvatska nalazi pred ulaskom u
Europsku uniju i da ve koristi pretpristupne fondove nuno je da upanija aktivno sudjeluje
u radu meunarodnih organizacija i da unaprjeuje prekograninu i meunarodnu suradnju s
drugim regijama.
Ovaj cilj se namjerava postii kroz sljedee prioritete:
4.1. Poboljanje kvalitete upravljanja lokalne i regionalne samouprave (razvoj sustava stratekog
planiranja, praenje kvalitete rada upravnih tijela, jaanje ljudskih potencijala, pruanje
strune i financijske potpore)
4.2. Razvoj partnerstva meu dionicima razvoja (suradnja s civilnim drutvom te njegovo
uinkovito financiranje, kao i uspostava dijaloga izmeu javnog, civilnog i poslovnog
sektora)
4.3. Jaanje meunarodne suradnje (unaprjeenje prekogranine i meunarodne suradnje s
drugim regijama te aktivno sudjelovanje u radu meunarodnih organizacija i tijela)

Strateki cilj 5: Jaanje prepoznatljivosti upanije

U samoj viziji se istie nunost potivanja regionalnih obiljeja upanije koja je ine
prepoznatljivom na svjetskoj sceni i daju joj dodanu vrijednost. Prepoznatljivost je u dananje
vrijeme vrlo vaan razvojni resurs. Postoji mnogo primjera koji ukazuju na to da naa upanija
nije dovoljno prepoznata. Postoji itav niz proizvoda koje moramo prepoznati, certificirati nain

130
njihove proizvodnje i osigurati dovoljne koliine na tritu. Jaanje regionalnog identiteta u
skladu je s regionalnim politikama Vlade RH i politike ravnomjernog razvoja drave prema
njezinim razliitostima i komparativnim prednostima. Regionalni identitet nae upanije ojaat
e svoju prepoznatljivost brendiranjem njezinih najvanijih oznaka koji e slijedom toga potaknuti
proizvodnju istih ili proizvodnju support proizvoda koji e naglaavati prepoznatljivost. U tu
svrhu je izraena Strategija brendiranja Splitsko-dalmatinske upanije iji su ciljevi da upanijski
proizvodi i usluge, ali i upanija kao prostor postanu zapaeniji i propulzivniji na regionalnoj,
dravnoj i meunarodnoj razini. Novi brend upanije utemeljen je na percepciji prostora kao
idealnog mjesta za ivot i rad sa umjerenim hedonizmom kao svakodnevnim stilom ivota i eljom
za postizanjem atmosfere zajednitva i razumijevanja. Sam projekt nastoji da svojom sustavnom
i dinaminom primjenom izazove pozitivnu reakciju potencijalnih investitora, izvoznika i
poslovnih subjekata u najirem smislu rijei i turista te lokalnog stanovnitva.
S obzirom da upanijski identitet nije dovoljno prepoznatljiv ovaj cilj se namjerava postii
sljedeim prioritetima:
5.1. Jaanje regionalnog identiteta (promicanje sadraja koji naglaavaju specifinost upanije,
provedba strategije brendiranja)
5.2. Promocija gospodarskih potencijala (promocija investicijskog okruenja, turizma,
kulturne batine i ouvanja bioloke i krajobrazne raznolikosti)

131
 STRATEKI
PRIORITETI MJERE
CILJEVI
1.1.1. Poticanje inovacija i koritenja
znanja u gospodarstvu
1.1.2. Razvoj tehnoloke
1.1. Stvaranje konkurentnog infrastrukture
gospodarstva temeljenog na
1.1.3. Stvaranje povoljnog
znanju
financijskog okruenja za razvoj
poduzetnitva

1.1.4. Razvoj klastera

1.2.1. Jaanje potpornih institucija za

zvoj poduzetnitva

1.2. Jaanje poduzetnike 1.2.2. Razvoj poduzetnikih zona

infrastrukture i privlaenje
ulaganja 1.2.3. Poticaji za privlaenje ulaganja

1.2.4. Jaanje kapaciteta za

privlaenje ulaganja
1.3.1. Unaprjeenje turistikih
programa i proizvoda
1. Konkurentno 1.3.2. Poboljanje turistike
gospodarstvo 1.3. Razvoj turizma infrastrukture
1.3.3. Unaprjeenje nautikog
turizma
1.4.1. Konkurentan i odriv
poljoprivredno prehrambeni i
ribarski sektor

1.4.2. Vrednovanje i unaprjeenje

1.4. Razvoj poljoprivrede,
lovstva, ribarstva i
marikulture
proizvodnje poljoprivrednih
proizvoda s posebnim naglaskom na
autohtonim sortama, pasminama i
eko-proizvodnji
1.4.3. Potpora udruivanju u
poljoprivredi, lovstvu, ribarstvu,
marikulturi i jaanje kapaciteta
postojeih zadruga i udruga

1.5.1. Jaanje lokalne zajednice

1.5. Razvoj ruralnog 1.5.2. Odrivi razvoj ruralnog
podruja podruja kroz poboljanje uvjeta
ivota i rada

132

2.1. Podizanje kvalitete
prometne infrastrukture
2.2. Podizanje kvalitete
komunalne infrastrukture
2. Razvoj
infrastrukture,
zatita prirode i
okolia
2.3. Poboljanje energetskog
sustava, koritenje
obnovljivih izvora energije
i promicanje energetske
uinkovitosti
2.4. Zatita prirode i okolia
2.1.1. Razvoj cestovnog sustava
2.1.2. Razvoj luke infrastrukture
i poboljanje kvalitete morskog
prijevoza
2.1.3. Razvoj zranog prometa
2.1.4. Poboljanje kvalitete
eljeznikog prijevoza
2.1.5. Razvoj multimodalnog
transporta
2.2.1. Podizanje kvalitete
vodoopskrbnog sustava
2.2.2. Podizanje kvalitete sustava
odvodnje
2.2.3. Izgradnja i unaprjeenje
sustava gospodarenja otpadom
2.3.1. Poboljanje kvalitete opskrbe
elektrinom energijom
2.3.2. Potpora proizvodnji energije iz
obnovljivih izvora
2.3.3. Razvoj plinofikacijskog sustava
2.3.4. Poticanje energetske
uinkovitosti u javnom i privatnom
sektoru
2.3.5. Jaanje kapaciteta za koritenje
obnovljivih izvora energije i poticanje
energetske uinkovitosti
2.4.1. Vrednovanje, zatita i ouvanje
prirodnih vrijednosti
2.4.2. Razvoj sustava praenja stanja
prirode i okolia
2.4.3. Razvoj sustava zatite i
spaavanja
133

3.1. Razvoj ljudskih resursa i
poveanje zapoljivosti
3.2. Jaanje kvalitete ivota i
socijalne kohezije
3. Razvoj ljudskih
resursa i
poveanje
kvalitete ivota
3.3. Razvoj sustava odgoja i
obrazovanja
3.4. Poboljanje kvalitete
zdravstvenog sustava
3.5. Razvoj kulturnih
sadraja te ouvanje i odrivo kulturnih institucija i organizacija
koritenje kulturne batine
134
3.1.1. Usklaivanje obrazovnih
programa s potrebama gospodarstva
3.1.2. Razvoj programa cjeloivotnog
uenja
3.1.3. Razvoj trita rada
3.2.1. Poboljanje uvjeta i kvalitete
rada u institucijama socijalne skrbi
3.2.2. Briga za ranjive drutvene
skupine
3.2.3. Poboljanje uvjeta za razvoj
portske kulture
3.2.4. Provedba upanijskog
programa djelovanja za mlade
3.2.5. Poboljanje skrbi za osobe
tree ivotne dobi
3.3.1. Poboljanje uvjeta za uenje
i kvalitete rada u obrazovnim
institucijama
3.3.2. Poboljanje uvjeta i kvalitete
rada u predkolskim institucijama
3.4.1. Poboljanje uvjeta i kvalitete
rada u zdravstvenim ustanovama
3.4.2. Unaprjeenje zdravlja
stanovnitva
3.5.1. Vrednovanje i poticanje
kulturnog stvaralatva
3.5.2. Poboljanje uvjeta za rad
3.5.3. Ouvanje i odrivo koritenje
kulturne batine
 4.1.1. Razvoj sustava stratekog
planiranja

4.1.2. Uspostava sustava praenja

kvalitete rada upravnih tijela i
proraunskih korisnika
4.1.3. Razvoj elektronikog
informacijsko-dokumentacijskog
4.1. Poboljanje kvalitete sustava lokalne i regionalne
upravljanja lokalne i samouprave
regionalne samouprave 4.1.4. Jaanje ljudskih potencijala u
javnom sektoru
4.1.5. Pruanje financijske i strune
potpore za pripremu i provedbu
razvojnih projekata od posebnog
4. Unaprjeenje interesa za upaniju
upravljanja
4.1.6. Poboljanje upravljanja
razvojem
pomorskim dobrom
4.2.1. Izrada i provedba programa
suradnje civilnog drutva i SD
4.2.2. Uinkovito financiranje rada
4.2. Razvoj partnerstva civilnog drutva
meu dionicima razvoja
4.2.3. Promicanje sustavnog dijaloga
i suradnje izmeu javnog, civilnog i
gospodarskog sektora
4.3.1. Unaprjeenje prekogranine
i meunarodne suradnje s drugim
4.3. Jaanje meunarodne regijama
suradnje
4.3.2. Aktivno sudjelovanje u radu
meunarodnih organizacija i tijela

135
 5.1.1. Promicanje kulturnih i drugih
sadraja koji naglaavaju specifinosti
5.1. Jaanje regionalnog i vrijednosti s prostora upanije
identiteta
5.1.2. Provedba strategije brendiranja
upanije
5.2.1. Promotivne aktivnosti u
funkciji razvoja investicijskog
5. Jaanje okruenja
prepoznatljivosti
upanije 5.2.2. Promocija Dalmacije kao
turistike regije
5.2. Promocija gospodarskih
potencijala 5.2.3. Promocija odrivog koritenja i
ouvanja kulturne batine
5.2.4. Promocija potrebe za
ouvanjem bioloke i krajobrazne
raznolikosti

136
 IV PROVEDBENI OKVIR
PROVEDBA
Prema Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, planiranje i provedba regionalne
politike organizira se na dvije razine javne vlasti: 1) razini sredinjih tijela dravne uprave
usmjerenih na poticanje razvoja i 2) razini jedinica lokalne i regionalne samouprave. Sredinja je
razina odgovorna za sveukupnu viziju razvoja i aktivno voenje u ostvarenju ciljeva regionalnog
razvoja Republike Hrvatske, dok se upanijskoj razini kroz upanijske razvojne strategije daje
alat za samostalno usmjeravanje razvoja upanije prema ostvarivanju vlastitih specifinih ciljeva.
upanijska razvojna strategija SD upanije u provedbenoj se fazi usmjerava na ostvarenje vizije
razvoja upanije, putem definiranih ciljeva i prioriteta te kroz provedbu aktivnosti previenih
u razradi mjera.
Okvir za provedbu upanijske razvojne strategije ine sljedei elementi:
1.) Financijski okvir
2.) Institucionalni okvir
3.) Akcijski plan
4.) Kriteriji i postupak za vrednovanje projekata za sufinanciranje i davanje preporuke
5.) Sustav praenja i izvjetavanja o rezultatima
Prve RS trebaju obuhvatiti period do kraja 2013. godine, nakon ega e se slijediti
sedmogodinji ciklus financijskih perspektiva Europske Unije (2014.-2020., 2021.-2027., itd.).
Pretpostavka je da e tijekom provedbe ovog prvog ciklusa upanijskih razvojnih strategija
Republika Hrvatska ostvariti punopravno lanstvo u Europskoj uniji ime e se otvoriti znaajan
prostor za financiranje upanijskih i drugih projekata iz podruja regionalnog razvoja.
Vanu ulogu u provedbi RS-a ima upanijska elektronika baza razvojnih projekata,
pomou koje e se prikupljati prijedlozi projekata te pratiti provedba projekata. Baza e
omoguiti laku koordinaciju i suradnju meu razliitim prijaviteljima projekata te e sluiti
upaniji kao osnovica za selekciju projekata kojima e biti pruena financijska i struna podrka
kao projektima od upanijskog interesa.

1.) FINANCIJSKI OKVIR

Svrha financijskog okvira (FIOK) upanijske razvojne strategije je dobivanje jasne slike o
izvorima financiranja provedbe upanijske razvojne strategije. Pored prorauna upanije,
FIOK uzima u obzir i druge izvore financiranja kao to su dravni proraun i EU fondovi, iz
kojih se financiraju razvojni projekti na podruju upanije.
FIOK ujedno slui kao podloga za budue planiranje prorauna upanije, ali i lokalnih
samouprava. Povezujui strateke ciljeve, prioritete i mjere s ciljanim iznosima ulaganja, FIOK
pokazuje koliko su akteri drutveno-gospodarskog razvoja spremni uloiti sredstava u pojedina
podruja od interesa za razvoj upanije. Na taj se nain dobiva osnovica za usklaivanje procesa
planiranja upanijskog prorauna sa stratekim okvirom RS-a.

137
 Model financijskog okvira
Izradom financijskog okvira dobiva se ujedno i osnovica za kasnije praenje uspjenosti
provedbe RS-a sukladno ugovorenim i utroenim sredstvima za realizaciju pojedinih mjera
i prioriteta. Model financijskog okvira prikazan je na sljedeoj slici.

Slika 24: Shema izrade financijskog okvira

Proraun
upanije

Proraun
upanijske
razvojne strategije
Ostali izvori:
Dravni proraun
EU fondovi
Prorauni JLS-a

FIOK je, kao indikativan plan financiranja provedbe mjera, a u sklopu njih i razvojnih
projekata i aktivnosti, utvren za razdoblje 2011. - 2013. godine. Financijski okvir strategije
usklauje se svake godine. Time se daje mogunost da se financijski okvir prilagodi
novonastalim okolnostima, to je vano, budui da se RS u najveem dijelu oslanja na vanjske
izvore financiranja.
Treba uzeti u obzir da na nacionalnoj razini trenutno ne funkcionira cjeloviti i
transparentni sustav financiranja razvojnih projekata regionalnog razvoja. Sredinja
dravna tijela i javna poduzea, kao glavni nositelji investicija, u veini sluajeva nemaju
izraene dugorone investicijske planove na upanijskoj razini, a koji bi omoguili upanijama
da adekvatno planiraju navedena sredstva u okviru izrade vlastitih strategija razvoja. Takoer,
za sredstva EU fondova trenutno je mogue iskazati samo procjene. Naime, jo nije poznat
datum kada e Republika Hrvatska postati lanica i kad e moi koristiti sredstva Strukturnih
fondova. Osim toga, vei dio razvojnih projekata koji se kandidiraju za EU fondove prolaze kroz
natjeajnu proceduru, tako da nema garancija za dobivanje sredstava. U takvim okolnostima, svi
navedeni financijski iznosi su planirani kao procjene koje e se dopunjavati sukladno auriranim
informacijama o mogunostima financiranja kroz navedene vanjske izvore. Za 2013. godinu se
oekuje znaajno poveanje dostupnih sredstava iz EU fondova, bilo kao posljedica ulaska
u EU i raspolaganja izdanim Strukturnim fondovima, bilo kao rezultat znaajnog poveanja
dostupnih sredstava iz IPA fonda.
Vano je istaknuti kako FIOK ne ukljuuju sve stavke prorauna upanije, ve samo one
stavke koje se ocijenjene kao investicije u drutveno-gospodarski razvoj. Sukladno navedenom,
FIOK prvenstveno obuhvaa kapitalne investicije, subvencije za gospodarske subjekte, subvencije
za kuanstva i dotacije za nevladin sektor, odnosno civilne udruge. S druge strane, to znai da
FIOK u pravilu ne obuhvaa stavke poput rashoda za zaposlene, materijalne trokove, itd. Ipak,

138
navedeno predstavlja opi pristup koji ima svojih iznimaka, ovisno o tome koliko su raspoloivi
podaci dovoljno detaljni te o specifinoj ocjeni relevantnosti svakog pojedinog rashoda.
Financijski okvir se izrauje tako da se identificiraju ciljani iznosi ulaganja prema utvrenim
stratekim ciljevima, prioritetima i mjerama te se zatim procjenjuje doprinos upanijskog
prorauna za tekuu godinu (2011.) te za idue dvije godine (2012. i 2013.).

Planirani iznosi ulaganja

Sljedee tablice prikazuju ciljane iznose ulaganja po stratekim ciljevima i prioritetima do
kraja 2013.g. te oekivane izvore financiranja. Iznosi planiranih ulaganja na razini mjera su
prikazani u prilogu.

139
 Tablica 27: Ciljani iznosi ulaganja prema stratekim ciljevima i razvojnim prioritetima do kraja 2013.g.

140
Izvori (%)
Iznos planiranih Udjel u Jedinice Javna
Strateki ciljevi Prioriteti Proraun Dravni Fondovi Ostali
ulaganja ukupnim lokalne poduzea i
upanije proraun EU izvori
ulaganjima samouprave ustanove

1.1. Stvaranje konkurentnog

gospodarstva temeljenog na 211.587.504,00 5,1% 16% 27% 8% 2% 16% 31%
znanju
1.2. Jaanje poduzetnike
infrastrukture i privlaenje 140.300.000,00 3,4% 14% 27% 14% 6% 30% 9%
ulaganja
1. Konkurentno 1.3. Razvoj turizma 82.200.000,00 2,0% 16% 17% 27% 0% 18% 22%
gospodarstvo
1.4.Razvoj poljoprivrede,
171.800.000,00 4,1% 16% 30% 44% 5% 0% 5%
lovstva, ribarstva i marikulture

1.5. Razvoj ruralnog podruja 114.760.000,00 2,8% 5% 15% 50% 30% 0% 0%

Ukupno 720.647.504,00 17,3% 13,9% 24,5% 26,7% 7,9% 12,5% 14,5%

2.1. Podizanje kvalitete

1.420.250.000,00 34,1% 1% 37% 8% 17% 37% 0%
prometne infrastrukture
2.2. Podizanje kvalitete
600.000.000,00 14,4% 11% 10% 47% 7% 25% 0%
komunalne infrastrukture
2. Razvoj
infrastrukture, 2.3. Poboljanje energetskog
zatita prirode i sustava, koritenje obnovljivih
okolia 834.350.000,00 20,1% 3% 5% 8% 3% 45% 36%
izvora energije i promicanje
energetske uinkovitosti

2.4. Zatita prirode i okolia 66.730.000,00 1,6% 13% 3% 77% 3% 3% 1%

Ukupno 2.921.330.000,00 70,3% 3,9% 21,7% 17,6% 10,5% 36,2% 10,1%
 3.1. Razvoj ljudskih resursa i
21.000.000,00 0,5% 16% 22% 49% 9% 6% 0%
poveanje zapoljivosti
3.2. Jaanje kvalitete ivota i
67.990.048,00 1,6% 41% 28% 30% 0% 0% 1%
socijalne kohezije
3.3. Razvoj sustava odgoja i
3. Razvoj ljudskih 144.569.000,00 3,5% 15% 30% 11% 44% 0% 0%
obrazovanja
resursa i
poveanje 3.4. Poboljanje kvalitete
126.000.000,00 3,0% 19% 46% 21% 14% 0% 0%
kvalitete ivota zdravstvenog sustava
3.5. Razvoj kulturnih sadraja
te ouvanje i odrivo koritenje 107.430.500,00 2,6% 13% 53% 34% 0% 0% 0%
kulturne batine

Ukupno 466.989.548,00 11,2% 19,8% 38,6% 23,4% 17,9% 0,2% 0,1%

4.1. Poboljanje kvalitete

upravljanja lokalne i regionalne 21.750.000,00 0,5% 79% 12% 9% 0% 0% 0%
samouprave
4. Unaprjeenje 4.2. Razvoj partnerstva meu
upravljanja 140.000,00 0% 100% 0% 0% 0% 0% 0%
dionicima razvoja
razvojem
4.3. Jaanje meunarodne
2.800.000,00 0,1% 84% 0% 16% 0% 0% 0%
suradnje
Ukupno 24.690.000,00 0,6% 80,1% 10,5% 9,4% 0% 0% 0%
5.1. Jaanje regionalnog
5. Jaanje 3.500.000,00 0,1% 19% 4% 44% 6% 14% 13%
identiteta
prepoznatljivosti
upanije 5.2. Promocija gospodarskih
20.500.000,00 0,5% 20% 0% 5% 75% 0% 0%
potencijala
Ukupno 24.000.000,00 0,6% 19,6% 0,9% 10,6% 0,8% 65,9% 2,2%

UKUPNO 4.157.657.052,00 100% 8% 24% 20% 10% 28% 10%

141
 Podaci o distribuciji planiranih ulaganja prema stratekim ciljevima i prioritetima pokazuju
kako se najvea ulaganja do kraja 2013.g. planiraju ostvariti u okviru Cilja 2: Razvoj
infrastrukture, zatita prirode i okolia na koji otpada 70,3% ukupnih ulaganja. Zatim slijede
Cilj 1: Konkurentno gospodarstvo na koji otpada 17,3% ukupnog prorauna RS-a, Cilj 3:
Razvoj ljudskih resursa i poveanje zapoljivosti (11,2%), te Cilj 4: Unaprjeenje upravljanja
razvojem (0,6%) i Cilj 5: Jaanje prepoznatljivosti upanije (0,6%).
Na razini prioriteta, najvea ulaganja se planiraju za prioritet 2.1. Podizanje kvalitete
prometne infrastrukture na koji se odnosi 34,1% ukupnog prorauna strategije. Zatim slijede
2.3. Poboljanje energetskog sustava, koritenje obnovljivih izvora energije i promicanje
energetske uinkovitosti sa udjelom od 20,1% te prioritet 2.2. Podizanje kvalitete
komunalne infrastrukture s udjelom od 14,4%. Svi ostali prioriteti biljee udjele manje od
10% od ukupnog prorauna RS-a.
U pogledu izvora financiranja dominiraju sredstva javnih poduzea i ustanova (UC, HAC,
HEP) sa 28% ukupnih sredstava. Zatim slijedi dravni proraun s udjelom od 24%, EU
fondovi s udjelom od 20%, dok je na posljednjem mjestu upanijski proraun s udjelom od 8%.
Ostatak (20%) otpada na financijske izvore jedinica lokalne samouprave (JLS) i ostale izvore.
Kao to je bilo i za oekivati s obzirom na financijske kapacitete upanije, provedba RS-a
se temelji na vanjskim izvorima. Meutim, to ne znai da nije potrebno paljivo planirati
raspoloiva sredstva iz upanijskog prorauna u skladu s utvrenim stratekim ciljevima i
razvojnim prioritetima. Upravo e distribucija upanijskih sredstava uvelike odrediti daljnji tijek
financiranja brojnih projekata, budui da e upanija zajedno s JLS-ima imati kljunu ulogu u
financiranju pripreme projekata koji e kasnije biti temeljno financirani kroz EU fondove.
Kod stavke ostali izvori, vano je naglasiti kako se u veini sluajeva radi o privatnim izvorima.
Naime, privatni investitori imaju znaajniju ulogu u provedbi nekoliko mjera kao to je 2.3.3.
Razvoj plinofikacijskog sustava ili 1.3.3. Unaprjeenje nautikog turizma.
Kako bi se mogla lake ocijeniti tematska usmjerenost financiranja iz upanijskog prorauna,
sljedee tablice rangiraju strateke ciljeve i prioritete prema razini planiranih ulaganja
iskljuivo iz upanijskog prorauna.

Tablica 28: Rangiranje stratekih ciljeva prema planiranim

ulaganjima iz upanijskog prorauna
Udjel u Procjena ud-
Procjena
Rang Strateki ciljevi 2011. proraunu jela u proraunu
2011.-2013.
2011. 2011.-2013.
Razvoj ljudskih resursa i
3. 83.253.818,00 53,81% 249.761.454,00 53,81%
poveanje zapoljivosti
Razvoj infrastrukture,
2. 34.068.000,00 22,02% 102.204.000,00 22,02%
zatita prirode i okolia
Konkurentno gosp-
1. 33.991.000,00 21,97% 101.973.000,00 21,97%
odarstvo
Unaprjeenje upravljanja
4. 3.382.600,00 2,19% 10.147.800,00 2,19%
razvojem
Jaanje prepoznatljivosti
5. 10.000,00 0,01% 30.000,00 0,01%
upanije
UKUPNO: 154.705.418,00 100,00% 464.116.254,00 100,00%

142
 Tablica 29: Rangiranje planiranih ulaganja iz upanijskog
prorauna prema razvojnim prioritetima, 2011.
Rang Prioritet KN Udjeli, %
1. 3.3. Razvoj sustava odgoja i obrazovanja 39.531.941,00 25,55%
2. 3.2. Jaanje kvalitete ivota i socijalne kohezije 21.030.877,00 13,59%
1.1. Stvaranje konkurentnog gospodarstva
3. 18.945.000,00 12,25%
temeljenog na znanju
4. 3.4. Poboljanje kvalitete zdravstvenog sustava 16.675.000,00 10,78%
2.2. Podizanje kvalitete komunalne
5. 15.770.000,00 10,19%
infrastrukture
6. 2.1. Podizanje kvalitete prometne infrastrukture 10.166.000,00 6,57%
1.4. Razvoj poljoprivrede, lovstva, ribarstva i
7. 9.551.000,00 6,17%
marikulture
8. 2.4. Zatita prirode i okolia 6.395.000,00 4,13%
3.5. Razvoj kulturnih sadraja te ouvanje i
9. 5.946.000,00 3,84%
odrivo koritenje kulturne batine
1.2. Jaanje poduzetnike infrastrukture i
10. 3.120.000,00 2,02%
privlaenje ulaganja
4.1. Poboljanje kvalitete upravljanja lokalne i
11. 3.007.600,00 1,94%
regionalne samouprave
12. 1.3. Razvoj turizma 2.375.000,00 1,54%
2.3. Poboljanje energetskog sustava, koritenje
13. obnovljivih izvora energije i promicanje 1.737.000,00 1,12%
energetske uinkovitosti
14. 4. 3. Jaanje meunarodne suradnje 375.000,00 0,24%
3.1. Razvoj ljudskih resursa i poveanje
15. 70.000,00 0,05%
zapoljivosti
16. 5.2. Promocija gospodarskih potencijala 10.000,00 0,01%
17. 1.5. Razvoj ruralnog podruja 0,00%
18. 4.2. Razvoj partnerstva meu dionicima razvoja 0,00%
19. 5.1. Jaanje regionalnog identiteta 0,00%
UKUPNO 154.705.418,00 100,00%

Iz Tablice 29 je vidljivo koja su razvojna podruja trenutno najvie podrana kroz upanijski
proraun. Podaci iz tablice potvruju kako najvei dio sredstava upanije odlazi na Prioritet
3.3. Razvoj sustava odgoja i obrazovanja (25%) i Prioritet 3.2. Jaanje kvalitete ivota
i socijalne kohezije (14%), to je i oekivano s obzirom na koncentraciju decentraliziranih
sredstava upravo na ta dva podruja. Vano je istaknuti da upanija takoer ulae dosta sredstava
u skladu s prioritetom 1.1. Stvaranje konkurentnog gospodarstva temeljenog na znanju na koji
otpada oko 12%.
Najmanje se iz upanijskog prorauna ulae u prioritete pod Ciljem 5: Jaanje prepoznatljivosti

143
upanije, koji ukljuuje aktivnosti koje su se tek poele inicirati u naoj upaniji te je izgledno da
e se u budunosti morati vie izdvajati u te svrhe.
Premda upanijski proraun za 2011.g. ne sadri stavke namijenjene financiranju provedbe
tri razvojna prioriteta (red. br. 17.-19.), za njih e se osigurati nuna sredstva u 2012. i 2013.
godini.

2.) INSTITUCIONALNI OKVIR

Institucionalni okvir sadri kratki popis svih ukljuenih dionika, opis njihovih uloga
i odgovornosti vezano za izradu, provedbu i praenje provedbe RS-a, kao i nain njihove
komunikacije i koordinacije.
Vodeu ulogu u provedbi Strategije ima Splitsko-dalmatinska upanija. Skuptina Splitsko
dalmatinske upanije usvaja Strategiju te nakon usvajanja redovito prati njezinu provedbu
analizom godinjih izvjea. Takoer, Skuptina poduzima mjere iz svoje nadlenosti usmjerene
poboljanju provedbe. upan usklauje aktivnosti svih upanijskih tijela i drugih dionika
provedbe Strategije donoenjem provedbenih akata, predlaganjem mjera njezine provedbe,
nadzorom nad izvrenjem tih mjera, sudjelovanjem u postupku odabira razvojnih projekata te
izvjetavanjem Skuptine o provedbi i rezultatima provedbe. U okviru svoga djelokruga upravni
odjeli upanije prate provedbu, pripremaju i provode upanijske razvojne projekte te obavljaju
druge poslove od vanosti za provedbu RS koji su im propisima ili aktima upanijskih tijela
povjereni.
Sukladno odredbama Zakona o regionalnom razvoju (NN 153/09) i Pravilnika o obveznom
sadraju, metodologiji izrade i nainu vrednovanja upanijske razvojne strategije (54/10),
obveza je svake upanije donijeti temeljni planski dokument razvoja upanije potujui naelo
partnerstva. Stoga je u izradu, provedbu i praenje provedbe ukljuen cijeli niz dionika.
upanijsko partnersko vijee predstavlja savjetodavno tijelo na razini jedinice podrune
(regionalne) samouprave koje se ustrojava radi savjetovanja u izradi, provedbi i praenju planskih
dokumenata jedinice podrune (regionalne) samouprave, usuglaavanja razliitih subjekata
te njihovog sudjelovanja u planiranju razvoja na podruju jedinice (regionalne) samouprave.
Administrativne i strune poslove za potrebe PV-a obavlja RERA S.D. upanijsko partnersko
vijee SD upanije broji 41 lana, s predstavnicima javnog, privatnog i civilnog sektora. Uloga
PV-a u izradi i provedbi strategije je nadzorna i savjetodavna, odnosno PV je zadueno da
daje miljenja na sadraj RS-a, predloene mjere i projekte u funkciji provedbe strategije te
ocjenjuje uspjenost provedbe.
Kao regionalni koordinator za podruje Splitsko dalmatinske upanije, sukladno lanku
4. Pravilnika o upisniku upravnih tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave,
agencija i drugih pravnih osoba osnovanih s ciljem uinkovite koordinacije i poticanja regionalnog
razvoja, osim koordiniranja izrade i pripreme Strategije, u procesu provedbe RERA S.D. obavlja
sljedee poslove: izrada akcijskog plana; praenje provedbe strategije; koordinacija poslova
vezanih uz sredinju elektroniku bazu razvojnih projekata; koordinacija aktivnosti jedinica
lokalne samouprave vezanih uz regionalni razvoj; sudjelovanje u aktivnostima vezanim uz razvoj
potpomognutih podruja. Nadalje RERA ima i sljedee zadatke: sudjelovanje u radu partnerskih
vijea statistikih regija; poticanje zajednikih razvojnih projekata s drugim jedinicama lokalne
i podrune (regionalne) samouprave te kroz meuregionalnu i prekograninu suradnju;
sudjelovanje u izradi razvojnih projekata statistike regije; suradnja s drugim regionalnim
koordinatorima radi stvaranja i provedbe zajednikih projekata; prikupljanje i obrada prispjelih
razvojnih projekata i drugi poslovi vezane uz provedbu koje joj povjeri upan.

144
 Javni sektor ukljuuje jedinice lokalne samouprave i niz institucija i organizacija iz javnog
sektora (osnovne i srednje kole, Sveuilite u Splitu, znanstveno istraivaki instituti, Javna
ustanova Zavod za prostorno ureenje, JU za upravljanje zatienim prirodnim vrijednostima,
Hrvatske vode, Hrvatske ume, upanijska uprava za ceste, Hrvatski zavod za zapoljavanje,
Turistika zajednica Splitsko dalmatinske upanije i ostale javne institucije) s podruja Splitsko-
dalmatinske upanije. Dionici iz javnog sektora imaju kljunu ulogu u pripremi i provedbi
projekata iz podruja svojeg djelovanja. Osim toga, javni je sektor dao svoj doprinos u izradi
upanijske razvojne strategije, bilo kroz sudjelovanje u Radnoj skupini ili upanijskom
partnerskom vijeu.
Organizacije civilnog drutva (OCD) vaan su dionik u izradi i provedbe upanijske
razvojne strategije zbog iskustva koje imaju u pripremi i provedbi projekata s eksternim izvorima
financiranja, kao i procjeni potreba lokalne zajednice. OCD mogu aktivno utjecati na priljev
dodatnih sredstava iz nacionalnih i EU fondova u upaniju za financiranje aktivnosti koje ne
pokrivaju ostali dionici u regionalnom razvoju.
Privatni sektor sudjeluje u izradi i provedbi RS-a kroz svoje predstavnike u upanijskom
partnerskom vijeu. Osim toga, u radu PV-a sudjeluju i predstavnici HUP-a, HGK, HOK-a
te drugi.
Odgovornosti za pripremu i provedbu
U nastavku su prikazane uloge i odgovornosti pojedinih organizacija i skupina u pripremi i
provedbi upanijske razvojne strategije.

Tablica 30: Pregled kljunih dionika u pripremi i provedbi

upanijske razvojne strategije SD 2011.-2013.

Dionici Uloga Odgovornost

-Usvaja konani prijedlog RS
upanijska -Ocjenjuje provedbu RS na osnovu godinjih
Donoenje odluka
skuptina izvjea
-Donosi eventualne izmjene i dopune RS SD
-Inicira izradu RS
-Prati i nadzire izradu nacrta RS
Donoenje odluka -Razmatra i usvaja konaan nacrt RS i predlae ga
Nadzor izrade i Skuptini na usvajanje
upan
provedbe RS -Upravlja provedbom i praenjem provedbe RS
-Usvaja predloene razvojne projekte
-Prua podrku nositeljima provedbe pojedinih mjera
i projekata

145
 -Surauju u pripremi nacrta RS
-Prikupljaju informacije o pokazateljima u skladu s
mjerama od nositelja provedbe s kojima surauju na
Priprema i projektima i prosljeuju ih RERA-i.
upanijski provedba RS
upravni -Iniciraju i koordiniraju pripremu i provedbu
odjeli Praenje i razvojnih projekata
izvjetavanje
-Provode aktivnosti unutar mjera za koje su imenovani
nositeljem
-Pripremaju izvjetaje o provedbi aktivnosti
-Savjetuje u procesu izrade RS
upanijsko -Predlae prioritetne projekte za provedbu RS
partnersko Savjetodavna uloga
vijee -Prati provedbu RS temeljem izvijea RERA-e
-Izvjetava upana

Radna
Odgovornost za
skupina za - Redovito se sastaje i sudjeluje u izradi RS
izradu RS
izradu RS

Sektorske
podskupine Odgovornost za - Redovito se sastaje i sudjeluje u izradi RS, u okviru
za izradu izradu RS uih tematskih/sektorskih podruja
RS
- Koordinira izradom RS
- Koordinira i prati provedbu RS
- Koordinira izradu godinjeg Akcijskog plana RS
- Redovito izvjetava o provedbi RS na temelju
izvjetaja pojedinih nositelja (UO-a)

Regionalni - Prikuplja i organizira ocjenjivanje razvojnih

RERA projekata te izrauje prijedlog liste prioritetnih
koordinator
projekata
-Upravlja upanijskom bazom razvojnih projekata i
obavlja poslove za sredinju bazu razvojnih projekata
- Obavlja poslove Tajnitva PV-u
-Provodi aktivnosti unutar mjera za koje je imenovana
nositeljem

146
 -Sudjeluju na izradi RS kroz PV

Jedinice -Provode aktivnosti unutar mjera u kojima su

Izrada nacrta RS
lokalne odreene kao kljuni akteri
samouprave Provedba RS
-Prijavljuju razvojne projekte za upanijsku bazu
-Provode razvojne projekte
-Sudjeluju na izradi RS kroz radnu skupinu i
sektorske podskupine
Javne
institucije Izrada nacrta RS -Prijavljuju razvojne projekte po pozivu na prijavu
(ustanove i Provedba RS projektnih prijedloga
poduzea)
-Provode aktivnosti unutar mjera u kojima su
odreene kao kljuni akteri
-Sudjeluju na izradi RS kroz radnu skupinu i PV

Izrada nacrta RS -Prijavljuju razvojne projekte po pozivu na prijavu

Civilni
projektnih prijedloga
sektor Provedba RS
-Provode aktivnosti unutar mjera u kojima su
odreene kao kljuni akteri
- Sudjeluju na izradi RS kroz rad u upanijskom
Izrada nacrta RS partnerskom vijeu
Privatni
sektor Provedba RS - Pripremaju prijedloge projekata za upanijsku bazu
- Sudjeluju u provedbi razvojnih projekata

3.) AKCIJSKI PLAN

Akcijski plan (AP) je dokument kojim se omoguuje cjelovit pregled i struktura svih aktivnosti
potrebnih za provedbu RS-a u odreenom razdoblju. Akcijski plan treba biti jednostavan
i pregledan jer su mjere detaljno razraene u drugim poglavljima RS-a, a financiranje u
financijskom okviru.
Akcijski plan se izrauje na godinjoj razini. Priprema se obino u posljednjem kvartalu
tekue godine za iduu godinu. Iznimku predstavlja prvi akcijski plan koji je sadran u strategiji
u prilogu. On obuhvaa razdoblje do kraja 2011. i 2012.g., a nakon ega e se izraivati za svaku
iduu godinu posebno (u sluaju prve RS, samo za 2013. godinu) . Razlog spajanju 2011. i
2012. godine je u tome to se upanijska strategija planira zavriti tijekom drugog kvartala 2011.
to bi znailo da bi akcijski plan vrijedio samo za 6 mjeseci.
Akcijski plan izrauje se na razini mjera, pri emu se utvruje nositelj mjere i oekivani
rezultati.

147
 4.) KRITERIJI I POSTUPAK ZA VREDNOVANJE PROJEKATA ZA
SUFINANCIRANJE I DAVANJE PREPORUKE
Jedan od najvanijih dijelova provedbe RS se odnosi na odabir prioritetnih projekata koji
mogu raunati na financijsku i tehniku podrku upanije, bilo tijekom faze pripreme projekta
ili u fazi provedbe projekta.
RERA kao regionalni koordinator je zaduena za sastavljanje liste prioritetnih projekata
temeljem informacija i podataka upisanih u upanijsku bazu razvojnih projekata.
U postupak vrednovanja ulaze iskljuivo projekti uneseni u upanijsku bazu razvojnih
projekata.

Kriteriji za vrednovanje projekata iz baze projekata

Projektni prijedlozi se prvo razvrstavaju prema kriteriju spremnosti, odnosno zrelosti
projektne dokumentacije. Nakon toga se provodi vrednovanje kvalitete prijedloga projekata.
Osnovni kriteriji za vrednovanje kvalitete prijedloga projekata su:
- relevantnost projekta (relevantnost oekivanih rezultata projekta u odnosu na ciljeve,
prioritete i mjere Strategije razvoja upanije);
- kvaliteta metodologije projekta (koliko su planirane aktivnosti logiki povezane s utvrenim
ciljevima i oekivanim rezultatima projekta);
- trokovna uinkovitost (je li odnos predloenih trokova i koristi od projekta adekvatan);
- financijski kapacitet i iskustvo predlagatelja na slinim projektima (raspolae li predlagatelj
sredstvima za sufinanciranje projekta te ima li relevantnog prijanjeg iskustva).
Sljedea tablica prikazuje udjele pojedinih kriterija u ukupnoj ocjeni. Pored navedenih
temeljnih kriterija mogue je dodati i posebne kriterije za pojedine prioritete ukoliko za to
postoji argumentirano opravdanje.

Tablica 31: Kriteriji za vrednovanje projekata

Kriteriji Bodovi
Relevantnost projekta /35
Kvaliteta metodologije /25
Trokovna uinkovitost /20
Financijski kapacitet i iskustvo prijavitelja /20
Ukupno /100

148
 Utvrivanje prioritetnih razvojnih projekata iz baze projekata
Na temelju ranije opisanih kriterija spremnosti i vrednovanja kvalitete RERA S.D. u suradnji s
nadlenim odjelima Splitsko dalmatinske upanije priprema prijedlog liste prioritetnih projekata
te ga alje upanu, Skuptini i Partnerskom vijeu SD. U postupku utvrivanja liste prvenstva
projekata RERA daje struna objanjenja i tumaenja.
upan Splitsko-dalmatinske upanije utvruje konanu listu prvenstva projekata. Na
osnovu usvojene liste projekata upan donosi odluku o sufinanciranju i davanju preporuke za
kandidiranje i financiranje iz programa dravnih institucija, IPA-e i drugih programa.

5.) SUSTAV PRAENJA I IZVJETAVANJA O REZULTATIMA

Sustav praenja i izvjetavanja temelji se na dva kljuna elementa: elektronikoj bazi u kojoj
se nalaze podaci o ostvarenim rezultatima te na izvjetajima, koji na saet i jasan nain pruaju
informacije o ostvarenim rezultatima. Svrha je sustava praenja i izvjetavanja osigurati dovoljno
informacija za nositelje provedbe strategije, ukljuujui upanijsko partnerstvo, za donoenje
ocjena o sljedeim kljunim elementima:
- uspjenosti postizanja postavljenih ciljeva za tekue razdoblje
- razlozima za eventualno nepostizanje postavljenih ciljeva te o moguim rjeenjima
- adekvatnosti planiranih resursa (materijalnih, ljudskih, financijskih) za postizanje planiranih
ciljeva odnosno prijedlozima za eventualne re-alokacije resursa
- relevantnosti planiranih prioriteta i mjera s obzirom na eventualne promijenjene okolnosti
odnosno temeljem iskustava iz provedbe
- financijskoj uinkovitosti provedbe mjera
- uspjenosti procesa partnerstva s kljunim socio-ekonomskim dionicima.

Kljunu ulogu u procesu praenja i izvjetavanja ima RERA S.D., koja je zaduena za
pripremu elektronike baze i izradu redovitih izvjetaja o provedbi. Izvjetaji e se pripremati za
upana, upanijsku skuptinu i upanijsko partnersko vijee. RERA e pripremati izvjee dva
puta godinje, jedno polugodinje i jedno godinje.
Godinje izvjee e pored pokazatelja izravnih rezultata na godinjoj razini posebnu pozornost
posvetiti tzv. pokazateljima razvojnih uinaka poput dinamike zaposlenosti i nezaposlenosti,
dinamike broja poduzea, poveanja broja upisanih i diplomiranih studenata, iznosa investicija
u gospodarstvu, itd.47
upanija planira u budunosti posvetiti jo veu panju stratekom praenju i vrednovanju
razvojne strategije te cjelokupnom procesu upravljanja razvojem. Kao to se moe vidjeti u
prilogu s razradom mjera (mjere 4.1.1., 4.1.2. i 4.1.3.) planira se uvesti moderni i cjeloviti sustav
praenja ostvarenih rezultata kako na razini pojedinih projekata, tako i na razini mjera, odnosno
razvojne strategije i drugih razvojnih programa.
U nastavku su prikazani obrasci koji e se koristiti u postupku izvjetavanja i koji predstavljaju
kljune izvore podataka za izradu izvjetaja. Sam sadraj obrasca usklaen je s obrascima koje
koriste sredinja dravna tijela pri izvjetavanju o provedbi vlastitih stratekih planova. Na taj
se nain ujedno promovira komplementarnost u cijelom sustavu praenja provedbe razvojne
politike na sredinjoj i regionalnoj razini.
47
Za razliku od pokazatelja izravnih rezultata, koji su izravno i u najveoj mjeri rezultat provedenih aktivnosti u okviru RS-a,
pokazatelji razvojnih uinaka tek su djelomino pod utjecajem provedbenih aktivnosti u sklopu RS te na njih moe snano
utjecati i niz drugih, vanjskih imbenika

149
 Tablica 32: Primjer ispunjavanja obrasca za mjerenje izravnih rezultata (za prvo i drugo polugodite 2012.)

150
Cilj: KONKURENTNO GOSPODARSTVO
Prioritet: Jaanje poduzetnike infrastrukture i privlaenje ulaganja
Mjera: 1.2.2. Razvoj poduzetnikih zona

Ciljana Ostvarena Planirani Ostvareni Ciljana Ostvarena Planirani Ostvareni

Odgovorno
Pokazatelji rezultata vrijednost u vrijednost rashodi rashodi vrijednost vrijednost rashodi rashodi
tijelo
2012./1. 2012./1. 2012./1 2012./1 u 2012./2. 2012./2. 2012./2. 2012./2.

1. Broj izraenih
poslovnih planova 2 0 3 0 RERA
upravljanja zonama

2. Izraena strategija
privlaenja ulaganja u 1 45.000 - - RERA
zone

3. Broj sati treninga koji

su proli zaposlenici
0 0 40 35.000 RERA
zadueni za upravljanje
zonama

4. Broj pripremljenih
projektnih prijava za
1 0 2 0 RERA
investiranje u razvoj
zona za fondove EU-a

5. Iznos ulaganja u Upravni odjel

komunalno opremanje 2.000.000 2.000.000 3.000.000 3.000.000 za komunalnu
zona (up. proraun) infrastrukturu

2011./1 - prvo polugodite 2012.2011./2 - drugo polugodite 2011.

 DODACI
DODATAK I: RAZRADA MJERA
STRATEKI CILJ 1. Konkurentno gospodarstvo
1.1. Stvaranje konkurentnog gospodarstva temeljenog na
PRIORITET
znanju
MJERA 1.1.1. Poticanje inovacija i koritenja znanja u gospodarstvu
Uspostaviti i razvijati mehanizme za poticanje i za potporu
CILJ MJERE
intenzivnijem koritenju i razvoju znanja tehnologija i inovacija u
poduzetnitvu.
- Analiza postojeeg sustava poticanja i suradnje na pitanjima tehno-
lokog razvoja tvrtki na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini
(npr. sprega sa Sveuilitem i R&D institucijama, uinci korite-
nja potpora Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta, potpora
temeljem meunarodnih projekata, struktura izvora financiranja po
fazama inovacijskih projekata i slino)
- Izrada i provedba upanijskog programa za poticanje inovativnosti
temeljena na analizi tehnolokog razvoja gospodarstva upanije i
analizi postojeeg sustava (Definiranje sustava regionalnih/lokalnih
poticaja za poveanje inovativnosti i komercijalizaciju inovacija u
tvrtkama, osobito u sektoru MSP, definiranje sustava regionalnih/
SADRAJ
lokalnih poticaja za ulaganje tvrtki u R&D, definiranje sustava
komplementarnih regionalnih/lokalnih poticaja za zapoljavanje
mladih strunjaka u razvojne aktivnosti, osobito malih tvrtki, itd.)
- Izrada baze podataka o inovacijama regije te istraivako-razvojnim
projektima na razini regije
- Definiranje smjernica za jaanje suradnje tvrtki, Sveuilita, R&D i
drugih institucija u stvaranju i transferu znanja prema poduzetni-
kom sektoru
- Potpora znanstveno istraivakim i obrazovnim institucijama te gos-
podarstvenicima u pripremi projekata za EU fondove
Odgovorno tijelo: RERA
NOSITELJI Ostali vani akteri: upanija, JLS, Sveuilite, potporne institucije,
tvrtke

151
 - Povean udjel novih proizvoda i tehnologija te na njim baziranih
poslovnih rezultata, osobito izvoza
- Ojaan razvojni sektor u tvrtkama te suradnja s R&D institucijama
na zajednikim projektima i komercijalizaciji inovacija
OEKIVANI - Poveana konkurentnost i uinkovitost gospodarstva.
REZULTATI Izravni rezultati:
(DO KRAJA
2013.) - Izraen upanijski program za poticanje inovativnosti
- Uspostavljena baza podataka o inovacijama upanije;
- Zapoeta provedba Programa
- Pripremljeno najmanje pet prijava za EU fondove za podruje po-
ticanja inovativnosti

2011. 200.000,00 KN
FINANCIJSKA
SREDSTVA 2012. 1.000.000,00 KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 7.500.000,00 KN
MJERE
Ukupno 2011-2013. 8.700.000,00 KN
upanijski proraun 5%
STRUKTURA Dravni proraun 5%
FINANCIRANJA
PO IZVORIMA Fondovi EU 60%
Ostalo 30% (gospodarstvenici)

152
STRATEKI CILJ 1. Konkurentno gospodarstvo

PRIORITET 1.1. Stvaranje konkurentnog gospodarstva temeljenog na znanju

MJERA 1.1.2. Razvoj tehnoloke infrastrukture

CILJ MJERE Stvoriti preduvjete za bri tehnoloki razvoj upanije.

- Dovretak projektne dokumentacije potrebne za izgradnju Znan-
stveno tehnolokog parka Vuevica
- Zapoeta izgradnja Znanstveno tehnolokog parka
SADRAJ - Kreiranje modela upravljanja parkom i provedeno osposobljavanje
buduih djelatnika Parka
-Kreiranje marketinke strategije privlaenja potencijalnih investitora
-Priprema projektnih prijava za EU fondove za izgradnju Parka
Odgovorno tijelo za mjeru:
Splitsko-dalmatinska upanija Projektni tim za izgradnju
Znanstveno-tehnolokog parka Splitsko-dalmatinske upanije
priprema prostornih i urbanistikih planova, rjeavanje imovinsko-
pravnih problema, izrada investicijsko-tehnike dokumentacije,
izrada Studije izvedivosti i drugih studija i analiza, izrada idejnih i
glavnih projekata objekata (sadraja) tehnolokog parka, povezivanje
sa Sveuilitem u Splitu te gospodarskim subjektima, suradnja
s domaim i stranim partnerima na realizaciji koncepta parka,
iznalaenje financijskih sredstava za financiranje izgradnje parka iz
NOSITELJI domaih i inozemnih izvora (EU, greenfield ulaganja i sl.), putanje
u rad parka, upravljanje parkom i dr.
Ostali vani akteri:
Sveuilite u Splitu
RERA S.D. - priprema projektnih aplikacija za EU fondove,
organizacija marketinkih aktivnosti
Domicilno gospodarstvo (tehnoloki visoko orijentirane tvrtke)
Partneri u zemlji i inozemstvu
JLS donoenje prostornih i urbanistikih planova, rjeavanje
imovinsko-pravnih poslova, sudjelovanje u izgradnji komunalne
infrastrukture i dr.

153
 Glavni oekivani rezultat jest izgradnja prvog poslovnog objekta
unutar Parka te doseljavanje prvih domaih i stranih partnera
(tehnoloki visoko orijentiranih tvrtki). Porast ulaganja u
gospodarstvo SD kao posljedica poticajnog okruenja za domae
i strane investitore.
Izravni rezultati provedbe mjere:
OEKIVANI - Izrada investicijsko-tehnike dokumentacije, pribavljenje dozvola
REZULTATI za izgradnju Parka
(DO KRAJA
2013.) - izraena prijava projekata za EU fondove za komunalno opremanje
parka, izgradnju i opremanje kapitalnih objekata unutar Parka.
- izraen plan upravljanja Parkom
- zapoljavanje visokoobrazovane radne snage
- provedeno osposobljavanje zaposlenika koji su zadueni za uprav-
ljanje Parkom.
FINANCIJSKA 2011. 3.377.001 KN
SREDSTVA 2012. 50.277.160 KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 37.433.343 KN
MJERE
Ukupno (I. faza) 91.087.504 KN
upanijski
18%
proraun
IZNOSI Dravni
13%
FINANCIRANJA proraun
PO IZVORIMA Fondovi EU -
Ostalo (navesti ime
69% (strateki partner, JP, kredit EIB)
izvora)

154
STRATEKI CILJ 1. Konkurentno gospodarstvo

PRIORITET 1.1. Stvaranje konkurentnog gospodarstva temeljenog na znanju

1.1.3. Stvaranje povoljnog financijskog okruenja za razvoj

MJERA
poduzetnitva
Nastaviti i poboljati dosadanje mjere iz podruja financiranja
poduzetnitva, te osmisliti nove modele financiranja gospodarskih
CILJ MJERE
projekata uz aktivno sudjelovanje SD te praenja odobrenih
projekata, s krajnjim ciljem olakanog poslovanja poduzetnika kroz
prevladavanje oteanih trinih uvjeta u podruju financiranja.
- Analiza postojeih modela poticajnog financiranja i odreivanje
potrebnih unaprjeenja
- Izrada novih mjera temeljem rezultata ocjene postojeih mjera
(subvencioniranje kamata, poduzetniki krediti-mikrokreditiranje,
jamstveni fond, sufinanciranje projekata)
SADRAJ
- Provedba mjera za poboljanje financijskog okruenja
- Uspostava sustavnog praenja svih poduzetnika kojima su odobreni
krediti, jamstva i potpore kroz programe upanije i ocjena rezulta-
ta njihovih projekata
- Podrka poduzetnicima u pripremi projekata za EU fondove
Odgovorno tijelo: SD UO za gospodarstvo, razvitak i EU
integracije
NOSITELJI
Ostali vani akteri: RERA, JLS, Ministarstvo gospodarstva, rada i
poduzetnitva,
- Analiza kvalitete postojeih poticajnih mjera (Program mikrokredi-
tiranja i regionalni jamstveni instrumenti)
- Unaprjeenje postojeeg financijskog okvira za poticanje poduzet-
OEKIVANI nitva temeljem rezultata analize
REZULTATI - Provedene mjere za poboljanje financijskog okruenja
(DO KRAJA
2013.) - Uspostavljen sustav podrke poduzetnicima
Dugoroni rezultat:
- Jaanje uloge i vei doprinos MSP-a rastu gospodarstva i veoj za-
poslenosti u upaniji
FINANCIJSKA 2011. 30.000.000,00 KN
SREDSTVA 2012. 35.000.000,00 KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 45.000.000,00 KN
MJERE Ukupno 2011-2013. 110.000.000,00 KN

155
 upanijski proraun 15%
Dravni
STRUKTURA 40%
proraun
FINANCIRANJA
Fondovi EU 10%
PO IZVORIMA
JLS 5%
Ostalo 30% (javna poduzea)

156
STRATEKI CILJ 1.Konkurentno gospodarstvo
1.1. Stvaranje konkurentnog gospodarstva temeljenog na
PRIORITET
znanju
MJERA 1.1.4. Razvoj klastera
Potaknuti i ubrzati uspostavljanje klastera te pruiti potporu u
CILJ MJERE
poslovanju ve postojeih klastera, s ciljem razvojnog, tehnolokog i
poslovnog povezivanja te postizanja vee konkurentnosti.
- Jaanje postojeih klastera u SD (Brodograevni klaster, Klaster
marikultura, Dalmatinski informatiki strukovni klaster (DISC)
- Izraena analiza stanja i potencijala za osnivanje klastera
- Osnivanje novih klastera (razvoj klastera u turizmu i vaenju i
SADRAJ obradi kamena i dr.) temeljem analize
- Zapoljavanje i edukacija klaster menadera
- Organizirano pruanje strune potpore u pripremi promotivnih
aktivnosti i zajednikog nastupa kod potencijalnih klijenata i na
potencijalnim tritima
Odgovorno tijelo: upanija, UO za gospodarstvo, razvitak i EU
integracije
NOSITELJI
Ostali akteri: JLS, HGK, RERA, HOK, Ministarstvo gospodarstva,
Ministarstvo turizma, Turistika zajednica SD, postojei klasteri
Dugoroni rezultat jest bolja povezanost subjekata u brodogradnji,
marikulturi, turizmu i drugim granama na nain koji e im olakati
razliite vidove poslovanja i omoguiti veu konkurentnost u odnosu
na stranu i domau konkurenciju.
Izravni rezultati provedbe mjere:
- Izraena analiza rada postojeih klastera
- Izraena struna podloga za osnivanje klastera s jasnom identifika-
cijom ciljanih korisnika, oblika meusobnog povezivanja i oeki-
OEKIVANI vanih koristi
REZULTATI - Pokrenuto osnivanje barem jednog klastera u turizmu (potpisan
(DO KRAJA sporazum o osnivanju), imenovane odgovorne osobe za rad na mje-
2013.) stu upravitelja klastera
- Definiran plan aktivnosti rada klastera za prve tri godine
- Izraena pripremna dokumentacija potrebna za rad klastera
- Definirana organizacija rada klastera i financijski okvir za prve tri
godine
- Imenovan i educiran upravitelj klastera
- Imenovana odgovorna osoba na razini upanije za koordinaciju
rada klastera
- Provedba planiranih aktivnosti iz plana rada

157
 FINANCIJSKA 2011. 300.000,00 KN
SREDSTVA 2012. 500.000,00 KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 1.000.000,00 KN
MJERE Ukupno 2011-2013. 1.800.000,00 KN
upanijski proraun 33%
STRUKTURA Dravni
11%
FINANCIRANJA proraun
PO IZVORIMA Fondovi EU 56%
Ostalo /

158
STRATEKI CILJ 1. Konkurentno gospodarstvo

PRIORITET 1.2. Jaanje poduzetnike infrastrukture i privlaenje ulaganja

MJERA 1.2.1. Jaanje potpornih institucija za razvoj poduzetnitva

Cilj mjere jest jaati postojeu infrastrukturu te uspostaviti nove
CILJ MJERE
potporne institucije za razvoj poduzetnitva.
- Analiza stanja u podruju potpornih institucija na prostoru upa-
nije
- Utvrivanje programa razvoja potpornih institucija uz sudjelovanje
upanijskih i lokalnih razvojnih institucija i poduzetnika te podu-
zetnikih asocijacija
- Kreiranje programa strune potpore, savjetodavnih i edukacijskih
SADRAJ usluga osobito za poduzetnike-poetnike
- Sreivanje prostorno-planske dokumentacije kao podloge za uspo-
stavu i razvoj fizike poduzetnike infrastrukture (poduzetnikih
centara, inkubatora)
- Izgradnja i opremanje potpornih institucija
- Povezivanje i razmjena iskustava s domaim i stranim potpornim
institucijama
Odgovorno tijelo: SD- UO za gospodarstvo, razvitak i EU
integracije,
NOSITELJI Ostali vani akteri: RERA, postojei poduzetniki centri i inkubatori,
HGK, HOK, HZZ, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva,
JLS
- Ojaane postojee i uspostavljene nove potporne institucije
- Porast broja korisnika usluga potpornih institucija
- Porast broja novozaposlenih
Izravni rezultati:
- Izraena analiza stanja u podruju potpornih institucija na prosto-
OEKIVANI
ru upanije
REZULTATI
(DO KRAJA - Izraen program razvoja potpornih institucija
2013.) - Izraeni programi strune potpore za poduzetnike
- Provedene edukacije i savjetovanja za poduzetnike
- Izraene prijave projekata za EU fondove za izradu strunih progra-
ma, izgradnju i opremanje objekata potpornih institucija
- Zapoeta gradnja barem jednog objekta

159
 2011. 300.000,00 KN
FINANCIJSKA
SREDSTVA 2012. 1.000.000,00 KN
POTREBNA ZA 2013. 6.000.000,00 KN
PROVEDBU
MJERE Ukupno
7.300.000,00 KN
2011-2013.
upanijski
15%
proraun

STRUKTURA Dravni
/
FINANCIRANJA proraun
PO IZVORIMA Fondovi EU 65%
JLS 20%
Ostalo /

160
STRATEKI CILJ 1. Konkurentno gospodarstvo

PRIORITET 1.2. Jaanje poduzetnike infrastrukture i privlaenje ulaganja

MJERA 1.2.2. Razvoj poduzetnikih zona

Nastavak izgradnje poduzetnikih zona sukladno Programu razvoja
CILJ MJERE
poduzetnikih zona te jaanje kapaciteta za upravljanje zonama.
1.) Nastavak izgradnje poduzetnikih zona
- analiza dosadanjih rezultata te eventualna dorada postojeeg Pro-
grama razvoja poduzetnikih zona u SD
- izrada projektne dokumentacije
- pribavljanje potrebnih dozvola za gradnju
- priprema projektnih prijava za EU fondove
- otkup i priprema zemljita
SADRAJ
- izgradnja prometne, komunalne i telekomunikacijske infrastruk-
ture i ureenje okolia
2.) Jaanje institucionalnih kapaciteta za upravljanje zonama
- izrada planova upravljanja za pojedinane zone
- izrada i organizacija trening programa za osobe nadlene za uprav-
ljanje zonama
- pomo JLS-ima u izradi poslovnih planova zona
Odgovorno tijelo za mjeru:
upanijski upravni odjel za gospodarstvo - planiranje i koordinacija
rada, analiza i dorada Programa razvoja poduzetnikih zona,
sufinanciranje izrade projektne dokumentacije, sufinanciranje radova
na izgradnji zona
NOSITELJI Ostali vani akteri:
JLS rjeavanje imovinsko-pravnih poslova, pribavljanje potrebnih
dozvola za gradnju, organiziranje natjeaja za gradnju, izrada
poslovnih planova zona, sudjelovanje u treninzima
RERA S.D. jaanje institucionalnih kapaciteta

161
 Glavni oekivani rezultat jest porast ulaganja u gospodarstvo SD
kao posljedica bolje komunalne opremljenosti zona, poveanih
povrina za ulaganja i bolje strategije privlaenja ulaganja.
Izravni rezultati provedbe mjere:
- Aurirana upanijska strategija razvoja poduzetnikih zona
OEKIVANI
REZULTATI - Pribavljene dozvole potrebne za izgradnju zona
(DO KRAJA - Izraene prijave projekata za EU fondove za komunalno opremanje
2013.) prioritetnih poduzetnikih zona i jaanje kapaciteta za upravljanje
- Realizirane investicije u izgradnju zona
- Izraeni planovi upravljanja za poduzetnike zone
- Provedeno osposobljavanje zaposlenika koji su zadueni za uprav-
ljanje zonama
FINANCIJSKA 2011. 30.000.000 kn.
SREDSTVA 2012. 40.000.000 kn.
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 50.000.000 kn.
MJERE Ukupno 120.000.000 kn
upanijski proraun 10%
Dravni proraun 30%
IZNOSI
Fondovi EU 10%
FINANCIRANJA
PO IZVORIMA JLS 5%
Ostalo (navesti ime 35% - javna i komunalna poduzea;
izvora) investitori -10%

162
STRATEKI CILJ 1. Konkurentno gospodarstvo

PRIORITET 1.2. Jaanje poduzetnike infrastrukture i privlaenje ulaganja

MJERA 1.2.3. Poticaji za privlaenje ulaganja

Cilj mjere je stvoriti pretpostavke na regionalnoj i lokalnoj razini za
CILJ MJERE
privlaenje domaih i stranih ulaganja.
- Analiza uinaka postojeeg Zakona o poticanju ulaganja i lokalnih/
regionalnih poticaja na investicijsku aktivnost u upaniji
- Priprema cjelovitog sustava upanijskih poticaja novim investitori-
ma u koordinaciji s JLS i s nadlenim institucijama na nacionalnoj
SADRAJ
razini (oslobaanje od komunalnih doprinosa, omoguavanje inve-
stitorima kupnju jeftinijeg zemljita, informiranje o vremenskom
roku za pribavljanje svih potrebnih dozvola);
- Podrka sreivanju imovinsko pravnih odnosa
Odgovorno tijelo: RERA S.D.
NOSITELJI
Ostali vani akteri: upanija, UO za gospodarstvo, JLS, HGK, i dr.
OEKIVANI
REZULTATI - Uspostavljen cjeloviti sustav poticanja novih investicija i praenje
(DO KRAJA realizacije istih temeljem analize uinaka
2013.)
FINANCIJSKA 2011. 1.000.000,00 KN
SREDSTVA 2012. 1.500.000,00 KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 2.000.000,00 KN
MJERE Ukupno 2011-2013. 4.500.000,00 KN
upanijski proraun 75%

STRUKTURA Dravni proraun /

FINANCIRANJA Fondovi EU /
PO IZVORIMA JLS 25%
Ostalo /

163
 STRATEKI CILJ 1. Konkurentno gospodarstvo

PRIORITET 1.2. Jaanje poduzetnike infrastrukture i privlaenje ulaganja

MJERA 1.2.4. Jaanje kapaciteta za privlaenje ulaganja

CILJ MJERE Cilj mjere jest trajno jaati kapacitete svih institucija ukljuenih u
privlaenje ulaganja.
- Uspostaviti One stop service centre kao podrku investitorima
zbog promoviranja upanije za izravna ulaganja
- Umreavanje svih institucija relevantnih za podrku investitorima
- Potpisivanje Provedbenog sporazuma za institucije ukljuene u
One Stop Service Centre
- Suglasno sudjelovanje i suraivanje svih institucija unutar OSSC-
a kao kljuno tijelo u olakavanju privlaenja izravnih ulaganja u
SADRAJ upaniju
- Imenovanje lana/ova svake institucije potpisnice Sporazuma kao
lanova Promotivnog tima unutar OSSC-a za odravanje redovitih
sastanaka sa investitorima
- Provoenje obrazovnih programa za javnu upravu u funkciji privla-
enja investicija
- Uspostava veza i razmjena iskustava sa institucijama koje obavljaju
slinu aktivnost u zemlji i inozemstvu
Odgovorno tijelo: RERA S.D.
NOSITELJI Ostali vani akteri: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva,
upanija, JLS, sve relevantne institucije

164
 Dugoroni rezultati:
- Povean broj i vrijednost novih investicija
- Bri rast gospodarstva i poveanje zaposlenosti u upaniji (posebice
u greenfield projektima)
- Ouvanje radnih mjesta u zajednikim pothvatima s domaim tvrt-
kama (joint-ventures)
- Poveanje izvoza s obzirom na to da e veina inozemnih ulagaa
biti zainteresirana za ire trite, a ne iskljuivo na domae trite
- Pozitivan doprinos BDP-u i trgovinskoj bilanci
OEKIVANI - Poveanje potronje u lokalnom gospodarstvu
REZULTATI
- Razvoj upanije kao ugledne i poeljne lokacije za inozemna izrav-
(DO KRAJA
na ulaganja
2013.)
Izravni rezultati:
- Uspostavljen One stop service centre
- Umreene i iskoordinirane sve institucije relevantne za podrku in-
vestitorima
- Definiranje dostupnosti lokacija i objekata za poslovne korisnike
- Obrazovan i osposobljen kadar za privlaenje investicija
- Kvalitetniji pristup pregovorima sa stranim ulaganjima
- Uspostavljene veze i razmijenjena iskustva sa institucijama koje
obavljaju slinu aktivnost u zemlji i inozemstvu
FINANCIJSKA 2011. 3.500.000,00 KN
SREDSTVA 2012. 2.000.000,00 KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 3.000.000,00 KN
MJERE Ukupno 2011-2013. 8.500.000,00 KN
upanijski proraun 40%
STRUKTURA Dravni proraun 25%
FINANCIRANJA
PO IZVORIMA Fondovi EU 35%
Ostalo /

165
 STRATEKI CILJ 1. Konkurentno gospodarstvo

PRIORITET 1.3. Razvoj turizma

MJERA 1.3.1. Unaprjeenje turistikih programa i proizvoda

Cilj je podizati razvoj niza kvalitetnih, marketinki osmiljenih tu-
CILJ MJERE ristikih programa i proizvoda koji e produiti sezonu i poveati
kvalitetu naeg turizma.
- Izrada Programa za produenje turistike sezone
- Pokrenuti razliite oblike udruivanja/partnerstva (prije svega
izmeu turistikih zajednica, turistikih agencija, kulturnih usta-
nova i drugih) u osmiljavanju, stvaranju i promociji novih mani-
festacija/turistikih proizvoda/selektivnih oblika turizma.
- Njegovati i poticati partnerstva na meuregionalnoj i meudravnoj
razini u cilju oblikovanja i promocije turistikih proizvoda/progra-
ma koji se temelje na zajednikom kulturnom nasljeu (npr. grado-
vi rimskog carstva, mediteranske gastro staze itd.)
SADRAJ - Potpora projektima revitalizacije zaputenih/naputenih ruralnih
cjelina kroz projekte etno-eko
- Odabir i zatita prioritetnih etno eko sela
- Provedba projekta Adristorical lands
- Provoditi Glavni plan razvoja turizma SD
- Provoditi projekte iz upanijske Strategije razvoja kulturnog turizma
- Provoditi projekte iz upanijske Strategije razvoja ruralnog turizma
- Provoditi ostale projekte vezane za razvoj selektivnih oblika turizma
u suradnji sa upanijskom turistikom zajednicom
Odgovorno tijelo za mjeru:
upanijski upravni odjel za pomorstvo i turizam
- planiranje i koordinacija rada, analiza i dorada Programa
- priprema projektnih aplikacija za EU fondove
NOSITELJI Ostali vani akteri:
TZ Splitsko-dalmatinske upanije marketing programa i koordi-
nacija turistikih zajednica na podruju upanije
RERA S.D.
Nadlena ministarstva

166
 - Poveanje prosjenog broja dana boravka u destinacijama
- Porast broja novih tvrtki i poduzetnika u sektoru
- Broj revitaliziranih etno eko sela
- Porast broja zaposlenih koji su proli razne programe izobrazbe
OEKIVANI - Poveanje duljine ureenih rekreacijskih staza (u km)
REZULTATI - Poveanje broja publikacija (vodia i ostalih promotivnih materi-
(DO KRAJA jala)
2013.)
- Vea ukljuenost lokalnog stanovnitva u razvojne turistike pro-
grame
- Porast broja posjeta turistikim destinacijama, posebno izvan glav-
ne sezone i u perifernim podrujima
- Porast broja ruralnih domainstava ukljuenih u turistiku ponudu
FINANCIJSKA 2011. 3,2 mil. KN
SREDSTVA 2012. 3,9 mil. KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 10,8 miL. KN
MJERE
Ukupno 2011.-2013. 17,9 mil. KN
upanijski proraun 30 %
-IZNOSI FINAN- Dravni proraun 10%
CIRANJA PO Fondovi EU 50%
IZVORIMA
Ostalo (navesti ime
TZ 10 %
izvora)

167
 STRATEKI CILJ 1. Konkurentno gospodarstvo
PRIORITET 1.3. Razvoj turizma
MJERA 1.3.2. Poboljanje turistike infrastrukture
- Cilj je poveati prihvatni kapacitet i svu ostalu infrastrukturu u
CILJ MJERE funkciji istoga
- Izrada studije o mogunosti odrivog razvoja turistikih kapaciteta
- Izrada Plana obrazovanja u turizmu
- Dorada programa razvoja i pomorstva i turizma u dijelu koji se odnosi
na turistiku infrastrukturu
- Potpora ureenju etnica, biciklistikih staza, staza zdravlja, edukativ-
SADRAJ nih staza i ostalih staza i putova u funkciji turizma i rekreacije
- Izgradnja komunalne infrastrukture u funkciji razvoja turizma (ceste,
parkiralita, vodoopskrba itd.)
- Oznaavanje turistike signalizacije
- Provedba projekta Medpaths
Odgovorno tijelo za mjeru:
upanijski upravni odjel za pomorstvo i turizam
- planiranje i koordinacija rada, analiza i dorada Programa
- priprema projektnih aplikacija za EU fondove
NOSITELJI
Ostali vani akteri:
TZ Splitsko-dalmatinske upanije marketing programa i koordinaci-
ja turistikih zajednica na podruju upanije
JLS i TZ, nadlena ministarstva, RERA
- Porast broja posjeta turistikim destinacijama, posebno izvan sezone i
u perifernim podrujima, a napose onima s Eco certifikatima
OEKIVANI
REZULTATI - Poveanje prosjenog broja dana boravka u destinacijama
(DO KRAJA - Porast direktnih (i indirektnih) prihoda od turizma
2013.) - Porast broja direktno i indirektno zaposlenih u turizmu i ugostiteljstvu
- Poveanje BDP-a po osnovi turizma
FINANCIJSKA 2011. 3,8 mil. KN
SREDSTVA
2012. 6,9 mil. KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU
2013. 8,6 mil. KN
MJERE
Ukupno 2011.-2013. 19,3 mil. KN
upanijski proraun 30 %
IZNOSI FINAN- Dravni proraun 15%
CIRANJA PO
Fondovi EU 45%
IZVORIMA
Ostalo (navesti ime
TZ 10 %
izvora)

168
STRATEKI CILJ 1. Konkurentno gospodarstvo

PRIORITET 1.3. Razvoj turizma

MJERA 1.3.3. Unaprjeenje nautikog turizma

Cilj je poveanje kapaciteta za pruanje kvalitetnih usluga u
CILJ MJERE
nautikom turizmu.
- Izrada programa razvoja nautikog turizma (analiza potreba i mo-
gunosti razvoja nautikog turizma u upaniji)
- Podrka u pripremi projektno planske dokumentacije za gradnju i
izradi projektnih prijava za EU fondove za izgradnju luka nauti-
SADRAJ kog turizma
- Izgradnja luke infra i suprastrukture sukladno usvojenom programu
- Privlaenje ulaganja u luke nautikog turizma
- Promidba ponude nautikog turizma u upaniji
Odgovorno tijelo za mjeru:
upanijski upravni odjel za pomorstvo i turizam/Luka uprava
SD
- planiranje i koordinacija rada, izrada Programa
NOSITELJI
- priprema projektnih aplikacija za EU fondove
Ostali vani akteri:
TZ Splitsko-dalmatinske upanije marketing programa i koordi-
nacija turistikih zajednica na podruju upanije
OEKIVANI - Poveanje broja vezova nautikog turizma u privezitima i marinama
REZULTATI - Povean broj i poboljanje strukture i kvalitete objekata suprastruk-
(DO KRAJA ture (prihvat otpadnih voda, ulja i zauljenih voda, svih vrsta otpada
2013.) i sl. s brodova; skladini sadraji itd.)
FINANCIJSKA 2011. 5.000.000,00 KN
SREDSTVA 2012. 10.000.000,00 KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 30.000.000,00 KN
MJERE
Ukupno 2011.-2013. 45.000.000,00 KN
upanijski proraun 5%
IZNOSI FINAN- Dravni proraun 20%
CIRANJA PO Fondovi EU 10%
IZVORIMA
Ostalo 40% Privatni investitori, 5%TZ SD,
(navesti ime izvora) 20% Luka uprava SD

169
 STRATEKI CILJ 1.Konkurentno gospodarstvo

PRIORITET 1.4.Razvoj poljoprivrede, lovstva, ribarstva i marikulture

1.4.1.Konkurentan i odriv poljoprivredno prehrambeni i
MJERA
ribarski sektor
Poticanje izgradnje poljoprivredne i ribarske infrastrukture i logistike,
CILJ MJERE
otvaranje novih radnih mjesta, postizanje dodane vrijednosti za
postojee proizvode i preraevine, razvoj i unapreenje lovstva.
- Revizija uspjenosti dosadanjih razvojnih programa u poljoprivre-
di, lovstvu i ribarstvu
- Provedba Programa navodnjavanja i melioracije
- Provedba Programa izgradnje poljskih putova
- Provedba Fonda za razvitak poljoprivrede i agroturizma
- Program sufinanciranja premije osiguranja
- Program sufinanciranja nabave sadnog materijala
- Provedba Programa razvoja ribarstva
- Provedba Programa za sufinanciranje projekata u lovstvu
- Provedba Programa razvoja konkurentnosti i kvalitete poljoprivred-
ne proizvodnje
- Provedba Programa razvitka seoskog prostora
SADRAJ
- Izrada projektne dokumentacije i izgradnja/sanacija/modernizacija
iskrcajnih mjesta i ribarskih luka
- Prilagodba poljoprivrede i ribolova i uzgoja prema naelu odrivog
i odgovornog gospodarenja u skladu sa zatitom prirode
- Jaanje i restrukturiranje ribarskog sektora, usvajanje i primjena
standarda zatite okolia, zatite potroaa i standarda kvalitete u
poljoprivrednom, umarskom i ribarskom, odnosno prehrambe-
nom sektoru
- Restrukturiranje i modernizacija poljoprivrednih gospodarstava i
poslovnih subjekata kroz bolje koritenje proizvodnih kapaciteta,
uvoenje novih tehnologija i inovacija opremanje, unutarnje ure-
enje i registracija objekata/prostorija za preradu vlastitih poljopri-
vrednih proizvoda na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima
- Priprema projekata za EU fondove i provedba istih

170
 Odgovorno tijelo: Upravni odjel za gospodarstvo, razvitak i europske
integracije
Ostali akteri: Upravni odjel za pomorstvo i turizam, Ministarstvo
NOSITELJI poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Ministarstvo regionalnog
razvoja,umarstva i vodnog gospodarstva, Ministarstvo mora,
prometa i infrastrukture, Hrvatska poljoprivredna komora, Jedinice
lokalne samouprave, RERA S.D.
- Poveanje broja korisnika kreditnog fonda
- Poveanje stupnja diversifikacije poljoprivredne proizvodnje
- Poveanje proizvodno trne konkurentnosti proizvoaa
- Otvaranje novih radnih mjesta
- Poveani udio novo obraenih poljoprivrednih povrina i novoo-
snovanih stonih farmi
- Izraena projektna dokumentacija i izgradnja poljoprivredne i ri-
barske infrastrukture i logistike
OEKIVANI
REZULTATI - Poveanje prinosa poljoprivrednih vrsta i sorti
(DO KRAJA - Poveanje broja mladih poljoprivrednika
2013.)
- Poveanje broja informiranja javnosti putem publikacija i web stra-
nica
- Poveanje udjela proizvoda s viom dodanom vrijednou u uku-
pnoj proizvodnji u akvakulturi i ribopreraivakoj industriji
- Poveanje broja subjekata koji su uveli higijenske standarde
- Usklaenje prostornih planova s potrebama u poljoprivredi, ribar-
stvu i marikulturi
- Poveanje broja proizvodnih podruja za uzgoj u akvakulturi
2011. 29. 000.000,00 KN
FINANCIJSKA
SREDSTVA 2012. 31.000.000,00 KN
POTREBNA ZA 2013. 95.000.000,00 KN
PROVEDBU
MJERE Ukupno
155.000.000,00 KN
2011-2013.
upanijski proraun 15%

STRUKTURA Dravni proraun 30%

FINANCIRANJA Fondovi EU 45%
PO IZVORIMA JLS 5%
Privatni sektor 5%

171
 STRATEKI CILJ 1.Konkurentno gospodarstvo

PRIORITET 1.4. Razvoj poljoprivrede, lovstva, ribarstva i marikulture

1.4.2. Vrednovanje i unapreenje proizvodnje poljoprivrednih
MJERA proizvoda s posebnih naglaskom na autohtonim sortama,
pasminama i eko proizvodnji
Poticanje i promoviranje rada znanstvenih institucija, strukovnih
CILJ MJERE udruenja, i drugih bitnih imbenika u promociji hrvatskih
autohtonih poljoprivrednih proizvoda na domaem tritu i na
inozemnom tritu, te njihovom ouvanju.
- Organiziranje i sudjelovanje na sajmovima i slinim manifestacijama
- Poticanje programa edukacije gospodarskih subjekata u poljopri-
vredi i ribarstvu
- Razrada sustava poticanja razvoja poljoprivrede i ribarstva s nagla-
SADRAJ skom na ekoloku proizvodnju te autohtone sorte, pasmine i pro-
izvode
- Potpora istraivanjima s ciljem genetskog unaprjeivanja vrste i/ili
pasmine ivotinja
- Poticanje projekata na izradi robnih marki
Odgovorno tijelo:
Upravni odjel za gospodarstvo, razvitak i europske integracije
Ostali vani akteri: Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog
razvoja, Ministarstvo turizma, prometa i veza, Ministarstvo
regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva
NOSITELJI
UNDP
HGK, HOK
Jedinice lokalne samouprave, znanstveno-istraivake institucije,
RERA S.D., Zadruni savez, Hrvatska poljoprivredna komora
Strukovna udruenja
- Poveanje konkurentnosti
- Smanjenje trokova strunog nadzora i certifikacije u ekolokoj
proizvodnji
OEKIVANI
REZULTATI - Poveanje broja proizvoaa i povrina u ekolokoj proizvodnji
(DO KRAJA - Poveanje proizvodnje i prinosa autohtonih poljoprivrednih vrsta
2013.) i sorti
- Poboljana institucionalna suradnja u podruju ouvanja i promo-
cije autohtonih poljoprivrednih proizvoda

172
 2011. 2.500.000,00 KN
FINANCIJSKA
SREDSTVA 2012. 3.000.000,00 KN
POTREBNA ZA 2013. 7.500.000,00 KN
PROVEDBU
MJERE Ukupno
13.000.000,00 KN
2011-2013.
upanijski proraun 30%
STRUKTURA Dravni proraun 10%
FINANCIRANJA
PO IZVORIMA Fondovi EU 45%
JLS 10%
Privatni sektor 5%

173
 STRATEKI CILJ 1.Konkurentno gospodarstvo

PRIORITET 1.4.Razvoj poljoprivrede, lovstva, ribarstva i marikulture

1.4.3.Potpora udruivanju u poljoprivredi, lovstvu, ribarstvu,

MJERA
marikulturi i jaanje kapaciteta postojeih zadruga i udruga
Poveati proizvodno-trinu konkurentnost poljoprivrednih
CILJ MJERE
proizvoaa, proizvoaa u ribarstvu, marikulturi te u sektoru lovstva
kroz poticanje povezivanja i jaanja postojeih zadruga i udruga.
- Analiza djelovanja postojeih interesnih udruenja s prijedlozima
za poboljanje rada
- Poticanje udruivanja poljoprivrednih proizvoaa u udruge i za-
SADRAJ
druge
- Pruanje financijske i strune potpore interesnim udruenjima po-
ljoprivrednih proizvoaa i ribara
Odgovorno tijelo: Upravni odjel za gospodarstvo, razvitak i europske
integracije
Ostali vani akteri: Zadruni savez Dalmacije, Hrvatska
NOSITELJI poljoprivredna komora, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i
ruralnog razvoja, Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske
solidarnosti, RERA S.D., udruge i zadruge poljoprivrednih
proizvoaa i ribara
- Poveanje broja ukljuenih poljoprivrednih proizvoaa i proizvo-
aa u ribarstvu u interesna udruenja
OEKIVANI - Poveanje prodaje poljoprivrednih i drugih proizvoda kroz zadruge,
REZULTATI uslijed lakeg plasmana proizvoda i smanjenih trokova nabave i
(DO KRAJA transporta
2013.) - Poboljana zajednika promocija poljoprivrednih i drugih proizvoda
- Poveana educiranost lanova interesnih udruenja vezano za teme
od zajednikog interesa (EU fondovi i dr.)
2011. 1.000.000,00 KN
FINANCIJSKA
SREDSTVA 2012. 1.200.000,00 KN
POTREBNA ZA 2013. 1.600.000,00 KN
PROVEDBU
MJERE Ukupno
3.800.000,00 KN
2011-2013.
upanijski proraun 15%
STRUKTURA Dravni proraun 75%
FINANCIRANJA
PO IZVORIMA Fondovi EU 10%
Ostalo /

174
STRATEKI CILJ 1. Konkurentno gospodarstvo

PRIORITET 1.5. Razvoj ruralnog podruja

MJERA 1.5.1. Jaanje lokalne zajednice

Poboljanje razvojnih potencijala ruralnih podruja koji se oslanja
CILJ MJERE na lokalne inicijative i vjetine, promoviranje stjecanja znanja o
lokalnom integriranom razvoju i irenje tog znanja na ostala ruralna
podruja.
- Provedba Programa razvoja konkurentnosti i kvalitete poljoprivred-
ne proizvodnje
SADRAJ - Razvoj bottom-up provedbenih metoda
- Suradnja javnog i privatnog sektora odreenog ruralnog podruja
- Primjena naela LEADER pristupa
Odgovorno tijelo: Upravni odjel za gospodarstvo, razvitak i europske
integracije
NOSITELJI Ostali vani akteri:
UNDP, JLS, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja,
RERA S.D.
- Povean broj pripremljenih strategija lokalnog razvoja (barem 2)
- Priznata lokalna javno privatna partnerstava- lokalne akcijske grupe
(LAG)
OEKIVANI
- Koritenje Leader fondova i drugih izvora financiranja razvojnih
REZULTATI
programa
(DO KRAJA
2013.) - Jaanje i ukljuivanje lokalnih organizacija (udruge, zadruge, nevla-
dine organizacije i drugi ekonomski i socijalni partneri)
- Poveanje uinkovitosti djelovanja upravnih i strunih slubi, obra-
zovnih, znanstvenih i drugih institucija
FINANCIJSKA 2011. 560.000,00 KN
SREDSTVA 2012. 600.000,00 KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 600.000,00 KN
MJERE Ukupno 2011-2013. 1.760.000,00 KN
upanijski proraun 11%
STRUKTURA Dravni proraun /
FINANCIRANJA
PO IZVORIMA Fondovi EU 60%
Ostalo 29%

175
 STRATEKI CILJ 1. Konkurentno gospodarstvo

PRIORITET 1.5. Razvoj ruralnog podruja

1.5.2. Odrivi razvoj ruralnog podruja kroz poboljanje uvjeta
MJERA
ivota i rada
CILJ MJERE Poboljanje uvjeta ivota i rada u ruralnim podrujima i stvaranje
uvjeta za povratak i zadravanje stanovnitva u ruralnim podrujima.
- Poboljanje i razvitak drutvene infrastrukture (socijalne i kulturne)
- Poboljanje usluga u podruju zdravstva i socijalne skrbi
- Poboljanje komunalne infrastrukture
- Potpora za prikljuenje poljoprivrednih gospodarstava na komu-
nalnu infrastrukturu kao i sufinanciranje kuanstva za izgradnju
ekoloki prihvatljivih jama
SADRAJ
- Ouvanje i obnova kulturnog naslijea, seoskih obiaja i manife-
stacija
- Ouvanje i promicanje tradicijskih obrta
- Ouvanje i promicanje autohtonih poljoprivrednih proizvoda
- Unapreenje obnove objekata i podruja znaajnih povijesnih, kul-
turnih i tradicijskih vrijednosti
Odgovorno tijelo: Upravni odjel za graditeljstvo, komunalne poslove,
infrastrukturu i zatitu okolia, za Splitsko dalmatinske upanije/
Upravni odjel za gospodarstvo, razvitak i EU integracije, Splitsko
dalmatinske upanije
NOSITELJI
Ostali vani akteri: UO za zdravstvo i socijalnu skrb i UO za prosvjetu,
kulturu i port, UO za gospodarstvo, razvitak i EU integracije, JLS,
UNDP, nadlena Ministarstva, RERA S.D., znanstveno istraivake
institucije
- Poboljana kvaliteta komunalne infrastrukture u ruralnim podru-
jima
- Poboljana kvaliteta drutvene infrastrukture u ruralnim podrujima
OEKIVANI - Poveanje broja poljoprivrednih gospodarstva prikljuenih na ko-
REZULTATI munalnu infrastrukturu odnosno s izgraenim ekoloki prihvatlji-
(DO KRAJA vim jamama
2013.) - Odrani postojei i novi sajmovi i manifestacije
- Povean broja obnovljenih objekata povijesnih, kulturnih i tradicij-
skih vrijednosti
- Ouvani tradicijski obrti

176
 2011. 26.000.000,00 KN
FINANCIJSKA
SREDSTVA 2012. 36.000.000,00 KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 51.000.000,00 KN
MJERE Ukupno
113.000.000,00 KN
2011-2013.
upanijski proraun 5%
Dravni proraun 15%
STRUKTURA
FINANCIRANJA Fondovi EU 50%
PO IZVORIMA
JLS 30%

Ostalo /

177
 STRATEKI CILJ 2. Razvoj infrastrukture, zatita prirode i okolia

PRIORITET 2.1. Razvoj i podizanje kvalitete prometne infrastrukture

MJERA 2.1.1. Razvoj cestovnog sustava

Bolja prometna regionalna i meunarodna povezanost Splitsko-
CILJ MJERE
dalmatinske upanije uz graenje, rekonstrukcije i kvalitetno
odravanje mree dravnih i upanijskih cesta
1. Graenje i rekonstrukcije glavnih cestovnih pravaca koji
povezuju gradove i prometne terminale sa vorovima autoceste i
meusobno
- analiza stanja u odnosu na Strategiju prometnog razvitka
- izrada planova za daljnji razvoj
- priprema prostorno-planske dokumentacije za rekonstrukciju
postojeih i graenje novih cesta
- izrada investicijskih studija
- priprema projektnih prijava za mogue financiranje iz EU fondova
- izrada projektne dokumentacije
- ishoenje potrebnih dozvola za graenje
SADRAJ
- imovinsko-pravni poslovi za cestovno zemljite

2. Upravljanje i kvalitetno odravanje mree dravnih i upanijskih

cesta
- izrada strunih analiza gospodarenja sustavom dravnih,
upanijskih, lokalnih i nerazvrstanih cesta
- izrada i usklaivanje modela odravanja po kategorijama za mreu
postojeih cesta
- suradnja specijaliziranih ustanova, upanije, gradova i opina u
upravljanu mreom cesta

Odgovorno tijelo: upanijska uprava za ceste

Ostali vani akteri: Hrvatske ceste i Hrvatske autoceste, RERA
NOSITELJI S.D., gradovi i opine, upanijski upravni odjel za graditeljstvo,
komunalu, infrastrukturu i zatitu okolia u suradnji sa RERA-om
S.D., gradovi i opine

178
 - Bolja prometna regionalna i meunarodna povezanost Splitsko-
dalmatinske upanije
- aurirana i usklaena Strategija prometnog razvitka SD i Planovi
razvoja
- pokrenute izmjene i dopune prostornih planova upanije i opina
- izraene prijave projekata za financiranje iz EU fondova uz prateu
OEKIVANI dokumentaciju: investicijske studije, projekti, dozvole za graenje,
REZULTATI rijeeni imovinsko-pravni poslovi i poetak realizacije sufinancira-
(DO KRAJA nja iz EU fondova
2013.) - pripremljena tehnika dokumentacija i ishoene dozvole za veinu
glavnih cestovnih pravaca
- izraene strune analize gospodarenja sustavom dravnih, upanij-
skih, lokalnih i nerazvrstanih cesta
- usklaen standard odravanja po kategorijama za mreu postojeih
cesta
- zavrena izgradnja autoceste
2011. 310 mil. KN
FINANCIJSKA
SREDSTVA 2012. 400 mil. KN
POTREBNA ZA 2013. 480 mil. KN
PROVEDBU
MJERE Ukupno
1190 mil. KN
2011-2013.
upanijski proraun 0%

STRUKTURA Dravni proraun 42%

FINANCIRANJA Fondovi EU 7%
PO IZVORIMA JLS 18%
Ostalo 33% (UC)

179
 STRATEKI CILJ 2. Razvoj infrastrukture, zatita prirode i okolia

PRIORITET 2.1. Podizanje kvalitete prometne infrastrukture

2.1.2. Razvoj luke infrastrukture i poboljanje kvalitete
MJERA
morskog prijevoza
CILJ MJERE Izgradnja nove i poboljanje postojee luke infrastrukture te
unaprjeenje kvalitete morskog prijevoza
- Analiza potreba i mogunosti razvoja morskih luka u upaniji
- Priprema tehnike dokumentacije za izgradnju i dogradnju luka
- Izgradnja luke infrastrukture i suprastrukture
SADRAJ - Oblikovanje sustava poticanja razvoja (i odravanja) malih luka
- Otvaranje novih linija za bolju povezanost kopna s otocima i meu
otocima
- Priprema projekata za EU fondove
Odgovorno tijelo: Luka uprava SD
NOSITELJI Ostali akteri: UO za pomorstvo i turizam, Agencija za obalni linijski
promet, JLS, RERA S.D.
Dugoroni rezultat:
- Poveane gospodarske aktivnosti te standard ivota i rada stanovni-
tva, posebice otonog stanovnitva
Izravni rezultati:
OEKIVANI - Analizirane potrebe i mogunosti razvoja morskih luka
REZULTATI - Pripremljena tehnika dokumentacija za izgradnju i dogradnju luka
(DO KRAJA - Izgraene i osuvremenjene morske luke, uz veu efikasnost i sigur-
2013.) nost pomorskog prometa (povrina operativne obale, broj vezova,
broj, struktura i kvaliteta objekata suprastrukture)
- Oblikovan sustav poticanja razvoja malih luka
- Otvorene nove linije te ostvarena bolja povezanost s otocima
- Pripremljene barem 3 projektne prijave za EU fondove
FINANCIJSKA 2011. 31.850.000,00 KN
SREDSTVA 2012. 38.000.000,00 KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 60.000.000,00 KN
MJERE Ukupno 2011-2013. 129.850.000,00 KN
upanijski proraun 10%
Dravni proraun 10%
STRUKTURA
FINANCIRANJA Fondovi EU 25%
PO IZVORIMA
JLS 25%
Ostalo 30% Luka uprava SD

180
STRATEKI CILJ 2. Razvoj infrastrukture, zatita prirode i okolia
PRIORITET 2.1. Podizanje kvalitete prometne infrastrukture
MJERA 2.1.3. Razvoj zranog prometa
CILJ MJERE - Poboljati kvalitetu zranog prometa kroz ulaganja u infrastrukturu
i ostale povezane aktivnosti
- Proirenje stajanke, poveanje skladinih i pretovarnih prostora u
Zranoj luci Split te izgradnja drugih sadraja za potrebe zrane
luke (uredi, garderobe i prostorije za boravak osoblja za poslui-
vanje zrakoplova, prostor za parkiranje sredstava za posluivanje
zrakoplova, servisne radionice i skladita)
- Izrada projektne dokumentacije za rekonstrukciju i dogradnju put-
SADRAJ
nikog terminala te poetak izvoenja radova
- Analizirati prostorne mogunosti izgradnje nove zrane luke
- Oblikovanje sustava poticanja razvoja malih zranih luka u funkciji
poljoprivrede i turizma, protupoarne zatite
- Suradnja s avioprijevoznicima u funkciji breg razvoja turizma
Odgovorno tijelo: Zrane luke Split i Bra, UO za graditeljstvo,
komunalne poslove, infrastrukturu i zatitu okolia
NOSITELJI
Ostali vani akteri: resorno Ministarstvo, JLS, Javna ustanova zavod
za prostorno ureenje SD
- Poveana povrina stajanke za zrakoplove za 34.805m te ureeni
razni sadraji za potrebe zrane luke (uredi, garderobe i prostorije
za boravak osoblja za posluivanje zrakoplova, prostor za parkiranje
sredstava za posluivanje zrakoplova, servisne radionice i skladita)
OEKIVANI - Izraena projektna dokumentacija za rekonstrukciju i dogradnju
REZULTATI putnikog terminala te zapoeti radovi slijedom kojih e se povea-
(DO KRAJA ti povrina postojeeg terminala za cca 35.000m te e se izgraditi
2013.) parking za automobile i autobuse sa pripadajuim objektima na
povrini od 43.000m
- Poveanje prevezenih putnika i koliina tereta, poveanje broja pa-
noramskih letova, letova u poljoprivredi te letova u poljoprivredi te
dojava i spreavanja irenja poara
FINANCIJSKA 2011. 40.000.000,00 KN
SREDSTVA 2012. 30.000.000,00 KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 20.000.000,00 KN
MJERE Ukupno 2011-2013. 90.000.000,00k KN
upanijski proraun /
STRUKTURA Dravni proraun 10%
FINANCIRANJA
PO IZVORIMA Fondovi EU /
Ostalo 90% Zrana luka

181
 STRATEKI CILJ 2. Razvoj infrastrukture, zatita prirode i okolia

PRIORITET 2.1. Podizanje kvalitete prometne infrastrukture

MJERA 2.1.4. Poboljanje kvalitete eljeznikog prijevoza

Stvaranje preduvjeta za izgradnju odgovarajue eljeznike
CILJ MJERE
infrastrukture
- Modernizacija pruge Otarije-Knin-Split
SADRAJ - Izrada tehnike dokumentacije za 4 stajalita (Dujmovaa, Solin
irine, Sv.Kajo, Split)
NOSITELJI upanija, JLS, Hrvatske eljeznice
OEKIVANI - Moderniziran dio pruge Otarije-Knin-Split
REZULTATI
(DO KRAJA 2013.) - Izraena tehnika dokumentacija za 4 stajalita

2011. 10.820.000,00 KN
FINANCIJSKA
SREDSTVA 2012. *
POTREBNA ZA 2013. *
PROVEDBU
MJERE Ukupno
10.820.000,00 KN
2011-2013.
upanijski proraun /
STRUKTURA Dravni proraun /
FINANCIRANJA
PO IZVORIMA Fondovi EU /
Ostalo H Infrastruktura d.o.o. 100%
*Podaci nedostupni (H Infrastruktura d.o.o. nema usvojen trogodinji plan investicija)

182
STRATEKI CILJ 2. Razvoj infrastrukture, zatita prirode i okolia

PRIORITET 2.1. Podizanje kvalitete prometne infrastrukture

MJERA 2.1.5. Razvoj multimodalnog transporta

CILJ MJERE Stvaranje tehnikih preduvjeta za razvoj multimodalnog transporta

SADRAJ - Analiza mogunosti razvoja multimodalnog transporta i logistikih
centara na podruju upanije
- Izmjena prostorno-planske dokumentacije sukladno definiranim
lokacijama za razvoj multimodalnog transporta i logistikih centara
- Izrada studija i projektne dokumentacije za gradnju prometnih ter-
minala
NOSITELJI Odgovorno tijelo: UO za graditeljstvo, komunalne poslove,
graditeljstvo i zatitu okolia
Ostali vani akteri: JLS, MMPI, H, Luka uprava, UC, Hrvatske
ceste, Zrana luka Split
OEKIVANI - Izraena analiza mogunosti razvoja multimodalnog transporta i
REZULTATI logistikih centara na podruju upanije
(DO KRAJA - Izmijenjena prostorno-planska dokumentacija
2013.)
- Izraene studije i projektna dokumentacija za gradnju prometnih
terminala
FINANCIJSKA 2011. 400.000,00 KN
SREDSTVA 2012. 5.000.000,00 KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 5.000.000,00 KN
MJERE Ukupno
10.400.000,00 KN
2011-2013.
STRUKTURA upanijski proraun 25%
FINANCIRANJA Dravni proraun 30%
PO IZVORIMA
Fondovi EU 15%
30% (H, Luka uprava, UC, Hrvatske
Ostalo
ceste, Zrana luka Split)

183
 STRATEKI CILJ 2. Razvoj infrastrukture, zatita prirode i okolia

PRIORITET 2.2. Razvoj komunalne infrastrukture

MJERA 2.2.1. Podizanje kvalitete vodoopskrbnog sustava

Opskrba pitkom vodom cjelokupnog stanovnitva upanije:

CILJ MJERE izgradnjom, dovretkom i rekonstrukcijom postojeih sustava
vodoopskrbe te osiguravanjem novih alternativnih pravaca
- Izrada Integralna studija kapaciteta i mogunosti koritenja vodnih
resursa
- Izrada Programa koritenja vodnih resursa
- Ispitivanje, redefiniranje i praenje vodozatitnih zona na itavom
podruju upanije (slivna podruja), uz poticanje meuregionalne
SADRAJ i prekogranine suradnje
- Izgradnja novih pravaca vodoopskrbe sukladno Programu
- Izgradnja, te dovretak i rekonstrukcija postojeih vodoopskrbnih
sustava
- Razvoj sustava efikasnog upravljanja i gospodarenja sustavima vo-
doopskrbe, kao i vodozatitnim zonama
Odgovorno tijelo: Hrvatske vode, UO za graditeljstvo, komunalne
NOSITELJI poslove, infrastrukturu i zatitu okolia
Ostali vani akteri: JLS, MRRVG
- Izraena Studija kapaciteta i mogunosti koritenja vodnih resursa
- Izraen Program koritenja vodnih resursa
OEKIVANI - Ocjena i redefiniranje vodozatitnih zona
REZULTATI - Pripremljena projektna dokumentacija za razvoj vodoopskrbne
(DO KRAJA mree
2013.)
- Realizacija planiranih investicija u vodoopskrbnoj mrei
- Smanjenje trokova po osnovi koritenja vodnih resursa (smanjenje
gubitka vode)

FINANCIJSKA 2011. 50.000.000,00KN

SREDSTVA 2012. 70.000.000,00KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 100.000.000,00KN
MJERE Ukupno 2011-2013. 220.000.000,00KN
upanijski proraun 10%
Dravni proraun 15%
STRUKTURA
FINANCIRANJA Fondovi EU 50%
PO IZVORIMA
JLS 5%
Ostalo 20% Hrvatske vode

184
STRATEKI CILJ 2. Razvoj infrastrukture, zatita prirode i okolia

PRIORITET 2.2. Razvoj komunalne infrastrukture

MJERA 2.2.2. Podizanje kvalitete sustava odvodnje

Poveanje kvalitete sustava odvodnje na podruju cijele SD
CILJ MJERE izgradnjom novih te rekonstrukcijom i nadogradnjom postojeih
sustava
- Izrada Analize potreba i Programa razvitka sustava odvodnje
SADRAJ - Izgradnja, dovrenje te rekonstrukcija postojeih sustava odvodnje
- Poveanje efikasnosti upravljanja sustavima odvodnje
Odgovorno tijelo: UO za graditeljstvo, komunalne poslove,
infrastrukturu i zatitu okolia
NOSITELJI
Ostali vani akteri: JLS, Hrvatske vode, komunalna poduzea,
MRRVG
- Izraena Analiza potreba i Program razvitka sustava odvodnje
OEKIVANI
REZULTATI - Nastavak gradnje sustava odvodnje
(DO KRAJA - Smanjenje trokova po osnovi izgradnje i odravanju sustava od-
2013.) vodnje
FINANCIJSKA 2011. 60.000.000,00 KN
SREDSTVA 2012. 70.000.000,00 KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 170.000.000,00 KN
MJERE Ukupno 2011-2013. 300.000.000,00KN
upanijski proraun 10%

STRUKTURA Dravni proraun 10%

FINANCIRANJA Fondovi EU 40%
PO IZVORIMA JLS 10%
Ostalo Hrvatske vode 30%

185
 STRATEKI CILJ 2. Razvoj infrastrukture, zatita prirode i okolia

PRIORITET 2.2. Razvoj komunalne infrastrukture

MJERA 2.2.3. Izgradnja i unaprjeenje sustava gospodarenja otpadom

Osigurati preduvjete za izgradnju suvremenog i odrivog sustava
CILJ MJERE prikupljanja i zbrinjavanja otpada te sanaciju postojeih odlagalita
otpada
- Izrada dokumentacije za uspostavu Centra za gospodarenje otpa-
dom
- Izrada programa sanacije postojeih odlagalita otpada
- Sanacija postojeih odlagalita otpada
SADRAJ - Izgradnja pretovarnih stanica u svrhu daljnjeg zbrinjavanja otpada
u okviru Centra za gospodarenje otpadom
- Poticanje gradova i opina na selektivno prikupljanje otpada
- Poticanje izgradnje postrojenja za obradu odvojenog otpada (npr.
kompostane)
Odgovorno tijelo: Regionalni centar istog okolia za gospodarenje
otpadom d.o.o.
NOSITELJI Ostali vani akteri: UO za graditeljstvo, komunalne poslove,
infrastrukturu i zatitu okolia, JLS, Fond za zatitu okolia i
energetsku uinkovitost
- Izraena dokumentacija za izgradnju Centra za gospodarenje ot-
OEKIVANI padom
REZULTATI
- Izraen i proveden Program sanacije postojeih odlagalita otpada
(DO KRAJA
2013.) - Zapoeta izgradnja pretovarnih stanica i i postrojenja za obradu
odvojenog otpada
FINANCIJSKA 2011. 4.500.000,00 KN
SREDSTVA 2012. 15.500.000,00 KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 60.000.000,00 KN
MJERE Ukupno 2011-2013. 80.000.000,00 KN
upanijski proraun 15%
STRUKTURA Dravni proraun /
FINANCIRANJA Fondovi EU 65%
PO IZVORIMA
20% Fond za zatitu okolia i energetsku
Ostalo
uinkovitost

186
STRATEKI CILJ 2. Razvoj infrastrukture, zatita prirode i okolia
2.3. Poboljanje energetskog sustava, koritenje obnovljivih
PRIORITET
izvora energije i promicanje energetske uinkovitosti
MJERA 2.3.1. Poboljanje kvalitete opskrbe elektrinom energijom
Poboljanje cjelokupnog elektroenergetskog distribucijskog sustava
u vidu:
- Uvoenja izravne transformacije 110/20(10) kV, postupnom prela-
sku postojeih TS 35/10 kV na TS 110/20(10) kV, naputanju 35
kV napona i prelasku 10 kV SN mree na 20 kV razinu.
CILJ MJERE
- Sanacije naponskih prilika u SN i NN mrei, rekonstrukcijom po-
stojee i izgradnjom nove SN i NN mree te interpolacijom novih
TS 10-20/0,4 kV.
- Uinkovitije voenje i odravanje sustava, poveanjem stupnja po-
krivenosti sustavom daljinskog voenja i upravljanja.
- Izgradnja TS 110/20(10) kV
- Rekonstrukcija TS 110/10 kV
- Izgradnja TS 110/20(10) kV, I etapa 35/20(10) kV
- Rekonstrukcija TS 35/10 kV
SADRAJ - Izgradnja TS 10-20/0,4 kV
- Izgradnja i rekonstrukcija SN mree
- Izgradnja i rekonstrukcija NN mree
- Definiranje planova za etapni prelazak pojedinih konzumnih pod-
ruja SN mree na 20 kV napon
Odgovorno tijelo: Hrvatska elektroprivreda d.d.
Ostali vani akteri: upanijski UO za prostorno ureenje, UO za
NOSITELJI
grad., kom., inf. i zatitu okolia i JLS gradovi i opine s podruja
upanije
- Izgraeno 5 TS 110/20(10) kV (TS Zagvozd, TS Vrgorac, TS Du-
gopolje, TS Terminal, TS Imotski)
- Rekonstruirane 3 TS 110/10 kV ( TS Visoka, TS Dugi Rat, TS
Makarska)
OEKIVANI - Izgradnja TS 110/20(10) kV, I etapa 35/20(10) kV (TS Hrvace)
REZULTATI - Rekonstruirane 2 TS 35/10 kV (TS Divulje, TS Hvar)
(DO KRAJA
2013.) - Izgraeno 150 TS 10-20/0,4 kV
- Izgraeno i rekonstruirano 60,00 km SN mree
- Izgraeno i rekonstruirano 120,00 km NN mree
- Stvoreni preduvjeti za prijelaz na 20 kV napon konzumna podruja
3 TS 110/20(10) kV

187
 FINANCIJSKA 2011. 95.000.000,00
SREDSTVA 2012. 115.000.000,00
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 123.000.000,00
MJERE Ukupno 2011-2013. 333.000.000,00
upanijski proraun /
STRUKTURA Dravni proraun /
FINANCIRANJA
PO IZVORIMA Fondovi EU /
Ostalo HEP 100%

188
STRATEKI CILJ 2. Razvoj infrastrukture, zatita prirode i okolia
2.3. Poboljanje energetskog sustava, koritenje obnovljivih
PRIORITET
izvora energije i promicanje energetske uinkovitosti
MJERA 2.3.2. Potpora proizvodnji energije iz obnovljivih izvora
Stvoriti preduvjete za gradnju objekata za proizvodnju energije iz
CILJ MJERE
obnovljivih izvora.
- Osnivanje Fonda za poticanje koritenja obnovljivih izvora energije
(prvenstveno suneve energije za proizvodnju toplinske energije) i
energetske uinkovitosti
- Uvrtavanje lokacija za koritenje obnovljivih izvora energije u pro-
storno plansku dokumentaciju upanije, gradova i opina
SADRAJ - Pruanje strune podrke zainteresiranim investitorima
- Pruanje potpore za izradu investicijskih studija
- Promotivne aktivnosti (organizacija info dogaanja za poduzetnike
i izrada promotivnih materijala o potencijalnim ulaganjima)
- Izrada projektnih prijava za EU fondove i provedba projekata
Odgovorno tijelo: UO za gospodarstvo, razvitak i EU integracije
NOSITELJI Ostali vani akteri: JLS, investitori, JU Zavod za prostorno ureenje,
Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost, HEP, RERA S.D.
- Zapoeta izgradnja solarnih elektrana, vjetroelektrana te ostalih
OEKIVANI oblika proizvodnje energije iz obnovljivih izvora
REZULTATI - Osigurana kvalitetna podrka potencijalnim investitorima
(DO KRAJA
2013.) - Uspjeno organizirani info dogaaji
- Izraene projektne prijave za EU fondove

FINANCIJSKA 2011. 1.850.000 KN

SREDSTVA 2012. 22.200.000 KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 114.700.000 KN
MJERE Ukupno 2011-2013. 138.750.000 KN
upanijski proraun 4%
STRUKTURA Dravni proraun 4%
FINANCIRANJA
Fondovi EU 15%
PO IZVORIMA
JLS 1%
Javna poduzea: 18%
Ostalo
Privatni investitori: 58%

189
 STRATEKI CILJ 2. Razvoj infrastrukture, zatita prirode i okolia
2.3. Poboljanje energetskog sustava, koritenje obnovljivih
PRIORITET
izvora energije i promicanje energetske uinkovitosti
MJERA 2.3.3. Razvoj plinofikacijskog sustava
Uspostava fleksibilnog, pouzdanog i ekoloki prihvatljivog energetskog
CILJ MJERE sustava upanije koji bi u mnogome doprinio konkurentnosti njenog
gospodarstva i kvaliteti ivljenja njenih stanovnika.
- Izgradnja distribucijskog sustava temeljenog na mjerno regulacij-
skoj stanici (MRS) Dugopolje
- Priprema natjeajne dokumentacije za drugu fazu plinofikacije te-
SADRAJ meljenu na magistralnom plinovodu MRS Dugopolje MRS Plo-
e i pripadajuim MRS-ma estanovac, Brela, Zagvozd i Vrgorac
- Osigurati informacije o aspektima prelaska na plin
- Provedba marketinkih aktivnosti
- Tvrtka EVN-Croatia plin - koncesionar za izgradnju distribucij-
skog sustava I faze plinofikacije i distribuciju prirodnog plina
NOSITELJI - Splitsko-dalmatinska upanija za pripremu natjeajne dokumen-
tacije i raspisivanje natjeaja za odabir koncesionara za drugu fazu
plinofikacije na podruju upanije
- Izgraen visokotlani i dio srednjetlanog plinovoda s pripadajuim
regulacijskim stanicama Klis, Split 1 i Split 2
OEKIVANI
REZULTATI - Omoguen prikljuak dijelu stanovnitva i gospodarstva (~30%
(DO KRAJA ukupne potronje)
2013.) - Informiranost stanovnitva o uvjetima prelaska na plin i o korite-
nju-primjeni
2011. 11,1 mil. KN
FINANCIJSKA
SREDSTVA 2012. 92,5 mil. KN
POTREBNA ZA 2013. 81,4 mil. KN
PROVEDBU
MJERE ~185 mil. KN (ukupno I faza 381,
Ukupno 2011-2013.
84mil.kn)
upanijski proraun 0,22%
STRUKTURA Dravni proraun 0
FINANCIRANJA
PO IZVORIMA Fondovi EU 0
Ostalo 99,78 % Investitor EVN

190
STRATEKI CILJ 2. Razvoj infrastrukture, zatita prirode i okolia
2.3. Poboljanje energetskog sustava, koritenje obnovljivih
PRIORITET
izvora energije i promicanje energetske uinkovitosti
2.3.4. Poticanje energetske uinkovitosti u javnom i privatnom
MJERA
sektoru
CILJ MJERE Smanjiti trokove energije u javnom i privatnom sektoru provoenjem
mjera energetske uinkovitosti
- Organiziranje informativnih radionica za javni i privatni sektor
- Provedba energetskih pregleda i certifikacija zgrada u javnom vla-
snitvu
SADRAJ - Donoenje modela su(financiranja) provedbe projekata energetske
uinkovitosti
- Sufinanciranje projekata energetske uinkovitosti
- Priprema i prijava projekata za EU fondove
Odgovorno tijelo: UO za gospodarstvo, razvitak i EU integracije
NOSITELJI Ostali vani akteri: RERA S.D., UNDP, Fond za zatitu okolia i
energetsku uinkovitost
- Smanjenje trokova energije u javnom i privatnom sektoru
OEKIVANI
REZULTATI - Poveana svijest o uinkovitom koritenju energije
(DO KRAJA - Izraen model sufinanciranja projekata energetske uinkovitosti
2013.)
- Prijavljeni projekti za EU fondove

FINANCIJSKA 2011. 18.500.000 KN

SREDSTVA 2012. 37.000.000 KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 111.000.000 KN
MJERE Ukupno 2011-2013. 166.500.000 KN
upanijski proraun 11%
Dravni proraun 22%
STRUKTURA
Fondovi EU 24%
FINANCIRANJA
PO IZVORIMA JLS 13%
Javna poduzea/ustanove: 12%
Ostalo
Privatni investitori: 18%

191
 STRATEKI CILJ 2. Razvoj infrastrukture, zatita prirode i okolia

2.3. Poboljanje energetskog sustava, koritenje obnovljivih

PRIORITET
izvora energije i promicanje energetske uinkovitosti
2.3.5. Jaanje kapaciteta za koritenje obnovljivih izvora
MJERA
energije i poticanje energetske uinkovitosti

CILJ MJERE Jaanje kapaciteta za uinkovitije koritenje OIE

- Izrada Strategije odrivog koritenja energije u SD
- Osnivanje energetskog ureda sukladno Strategiji energetskog ra-
zvitka RH
- Osnivanje energetske agencije/centra za OIE i energetsku uinko-
SADRAJ vitost
- Planiranje i provedba edukativnih i informativnih aktivnosti
- Izrada akcijskih planova na razini lokalne samouprave
- Priprema projektnih prijava za EU fondove
Odgovorno tijelo: UO za gospodarstvo, razvitak i EU integracije
NOSITELJI Ostali vani akteri: JLS, , Fond za zatitu okolia i energetsku
uinkovitost, UNDP, RERA S.D., udruge
- Izraena Strategija odrivog koritenja energije u SD
- Uspostava energetskog ureda upanije
OEKIVANI
REZULTATI - Osnovana regionalna energetska agencija
(DO KRAJA - Izraeni akcijski planovi na razini lokalnih samouprava
2013.)
- Provedene edukativne i informativne aktivnosti
- Prijavljeni projekti za EU fondove

FINANCIJSKA 2011. 1.850.000 KN

SREDSTVA 2012. 3.700.000 KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 5.550.000 KN
MJERE Ukupno 2011-2013. 11.100.000 KN
upanijski proraun 20%
STRUKTURA Dravni proraun 13%
FINANCIRANJA
PO IZVORIMA Fondovi EU 67%
Ostalo /

192
STRATEKI CILJ 2. Razvoj infrastrukture, zatita prirode i okolia

PRIORITET 2.4. Ouvanje i zatita prirode i okolia

MJERA 2.4.1. Vrednovanje, zatita i ouvanje prirodnih vrijednosti

CILJ MJERE Stvoriti preduvjete za ouvanje prirodnih vrijednosti u SD.

- Jaanje Javne ustanove za upravljanje zatienim prirodnim vrijed-
nostima SD
- Provedba Programa zatite okolia SD
- Izrada prijedloga za zatitu prirodnih podruja i provedba postupka
zatite
- Uvrtavanje tih podruja u prostorno planske dokumente
- Izrada planova upravljanja zatienim podrujima, ekolokom mre-
om i mreom NATURA 2000
- Donoenje Programa zatite prirode za SD sukladno Zakonu o
zatiti prirode
- Uspostava i upravljanje podrujem ekoloke mree NATURA 2000
- Inventarizacija i kartiranje rasprostranjenosti biljnog i ivotinjskog
svijeta
- Priprema sadraja za informacijski sustav prirode SD
- Priprema projektnih prijava za EU fondove iz podruja zatite pri-
rode
- Edukacija uprave za provoenje i primjenu odredbi prostorno-
planske dokumentacije i izdavanje doputenja za koritenje prirod-
SADRAJ nih resursa
- Podrka akcijama koje podiu razinu obrazovanja, informiranosti i
svijesti javnosti o biolokoj, krajobraznoj i geolokoj raznolikosti i
sudjelovanju javnosti u odluivanju
- Podrka suradnji izmeu organizacija civilnog drutva i javnog i
gospodarskog sektora
- Zatita voda i uma
- Zatita zraka i tla
- Zatita podmorja i ribolovnih resursa
- Izrada programa zatite od invazivnih algi, krutog, tekueg i vojnog
otpada
- Izrada i implementacija programa promicanja svijesti i edukacije
javnosti o nunosti ouvanja okolia i odrivog razvoja
- Poticanje i promicanje zatite prirode, te razvijanje svijesti o potrebi
zatite prirode u odgoju i obrazovanju.
- Sufinanciranje programa i projekata udruga zatite okolia i prirode
(edukacije o vanosti ouvanja okolia, akcije prikupljanja starog
papira i kartona, ureenje kolskih vrtova i dr.)

193
 Odgovorno tijelo: Javna ustanova za upravljanje zatienim
prirodnim vrijednostima SD
NOSITELJI: Ostali vani akteri: UO za graditeljstvo, komunalne usluge,
infrastrukturu i zatitu okolia, JLS, Dravni zavod za zatitu prirode,
udruge, kole i vrtii
- Izraeni planovi za upravljanje zatienim podrujima i ekolokom
mreom
- Donesen Program zatite prirode SD
- Prijavljeni projekti za EU fondove
- Zatiene prirodne vrijednosti SD
OEKIVANI
- Smanjen broj crnih toaka u prostoru
REZULTATI
(DO KRAJA - Prostorni planovi koji potuju kriterije nosivog kapaciteta, socijalne
2013.) i ekoloke odrivosti
- Izraen Program promicanja svijesti i edukacije javnosti
- Provedene edukativne i informativne aktivnosti o potrebi zatite i
ouvanja prirode i okolia
- Odabrani i sufinancirani projekti udruga iz podruja zatite okolia
i prirode

FINANCIJSKA 2011. 1.980.000,00 KN

SREDSTVA 2012. 3.960.000,00 KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 7.790.000,00 KN
MJERE Ukupno 2011-2013. 13.730.000,00 KN
upanijski proraun 35%

STRUKTURA Dravni proraun /

FINANCIRANJA Fondovi EU 55%
PO IZVORIMA
5% (javna poduzea i ustanove);
Ostalo
5% udruge

194
STRATEKI CILJ 2. Razvoj infrastrukture, zatita prirode i okolia

PRIORITET 2.4. Ouvanje i zatita prirode i okolia

MJERA 2.4.2. Razvoj sustava praenja stanja u okoliu

CILJ MJERE Izraditi jedinstveni, koordinirani te kontinuirani sustav praenja
stanja u okoliu.
- Analiza postojeeg stanja i izrada modela praenja stanja u oko-
liu
- Nabavka suvremene opreme za praenje stanja okolia: zrak,
SADRAJ voda, more i tlo
- Informatizacija sustava praenja okolia
- Izrada i objavljivanje redovitih izvjetaja
Odgovorno tijelo: UO za graditeljstvo, komunalne usluge,
infrastrukturu i zatitu okolia
NOSITELJI
Ostali vani akteri: relevantne znanstveno-istraivake i strune
institucije upanije, Dravni zavod za zatitu prirode
- Stvaranje preduvjeta za funkcioniranje sustava praenja stanja u
okoliu
OEKIVANI - Redovito praenje stanja u okoliu s ciljem preventivnog djelo-
REZULTATI vanja
(DO KRAJA 2013.)
- Izgraen i integriran informacijski sustav okolia
- Redovito izvjetavanje javnosti o stanju u okoliu
FINANCIJSKA 2011. 750.000,00 KN
SREDSTVA 2012. 750.000,00 KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 1.500.000,00 KN
MJERE Ukupno 2011-2013. 3.000.000,00 KN
upanijski proraun 50%
STRUKTURA Dravni proraun /
FINANCIRANJA
PO IZVORIMA Fondovi EU 50%
Ostalo /

195
 STRATEKI CILJ 2. Razvoj infrastrukture, zatita prirode i okolia

PRIORITET 2.4. Ouvanje i zatita prirode i okolia

MJERA 2.4.3. Razvoj sustava zatite i spaavanja

Izgraditi i osposobiti uinkovit sustav zatite i spaavanja stanovnitva,
CILJ MJERE materijalnih i kulturnih dobara i okolia u Splitsko-dalmatinskoj
upaniji.
- Ostvarivanje i jaanje prekogranine suradnje na podruju nepo-
srednog odgovora na prirodne i druge nesree, koje mogu ugroziti
kritinu prekograninu infrastrukturu,
- Aktivnosti podizanja svijesti javnosti o prevenciji katastrofa,
- Aktivnosti obrazovanja o prevenciji, planiranju i upravljanju u ka-
tastrofama i velikim nesreama svih sudionika sustava zatite i spa-
avanja,
- Unaprjeenje mogunosti odgovora, spremnosti i sposobnosti ti-
mova civilne zatite na sve vrste izvanrednih situacija,
- Izgradnja jedinstvenog komunikacijskog sustava za potrebe uinko-
vitog djelovanja svih subjekata zatite i spaavanja,
SADRAJ - Izgradnja uinkovitog sustava javnog uzbunjivanja stanovnitva u
sluaju veih nesrea i katastrofa,
- Izgradnja sustava za rano otkrivanje poara, kao i jaanje sposobno-
sti vatrogasnih snaga za intervencije u zatiti okolia na podruju
SD,
- Jaanje spremnosti operativnih snaga za otklanjanje posljedica u
sluaju iznenadnog oneienja mora i voda,
- Jaanje spremnosti operativnih snaga za otklanjanje posljedica u
sluaju kemijske, bioloke, radioloke i nuklearne izvanredne situ-
acije,
- Provoenje vjebi zatite i spaavanja koje oponaaju uvjete velikih
izvanrednih situacija.
Odgovorno tijelo: Nadleni Upravni odjeli u SD
Ostali vani akteri: Stoer zatite i spaavanja Splitsko-dalmatinske
upanije, Dravna uprava za zatitu i spaavanje Podruni ured
NOSITELJI Split, RERA S.D., Jedinice lokalne samouprave, Sveuilite u Splitu,
Partneri prekogranine suradnje, Vatrogasna zajednica SD, te ostale
pravne osobe, slube i udruge graana od znaaja za sustav zatite i
spaavanja.

196
 - Izgradnja uinkovitijeg sustava za zatitu i spaavanje na podruju
SD,
- Poveane svijesti graana, znanja i vjetina svih sudionika zatite i
spaavanja, na ponaanje i odgovore u sluaju izvanrednih situacija,
OEKIVANI
REZULTATI - Unaprijeena suradnja i uinkovitija komunikacija izmeu svih su-
(DO KRAJA dionika sustava zatite i spaavanja,
2013.) - Poticanje najbolje prakse, osposobljavanja i podizanja svijesti u pre-
venciji i reagiranju na katastrofe,
- Procijenjena i provedena rjeenja za konkretne potrebe i izazove
civilne zatite na regionalnoj i prekograninoj razini.
FINANCIJSKA 2011. 15.000.000 KN
SREDSTVA 2012. 15.000.000 KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 20.000.000 KN
MJERE Ukupno 2011-2013. 50.000.000 KN
upanijski proraun 4%
Dravni proraun 4%
STRUKTURA Fondovi EU 85%
FINANCIRANJA JLS 3.6%
PO IZVORIMA
Ostalo
(JLS, pravne osobe, 3.2% -Javna poduzea, Ostalo 0,2%
slube)

197
 STRATEKI CILJ 3. Razvoj ljudskih resursa i poveanje kvalitete ivota

PRIORITET 3.1. Razvoj ljudskih resursa i poveanje zapoljivosti

3.1.1. Usklaivanje obrazovnih programa s potrebama

MJERA
gospodarstva

Cilj ove mjere jest poboljati obrazovnu strukturu u radnoj snazi

upanije (poveati udio visoko obrazovane radne snage) kao klju
za stvaranje konkurentnije regije, ali i uskladiti obrazovne profile s
CILJ MJERE
razvojnim potrebama upanije. To podrazumijeva bolju povezanost
i interakciju izmeu gospodarskih subjekata i obrazovnih institucija
svih razina.
- Studija kadrovskih potreba za razvoj upanije
- Sustavno profesionalno usmjeravanje, savjetovanje i informiranje
za mlade i odrasle na razini upanije, s posebnim naglaskom na
sustav savjetovanja u kolama
- Poticanje suradnje obrazovnih organizacija i gospodarstva
- Potpora umreavanju i suradnji izmeu sveuilita, ustanova i po-
duzea
- Priprema za trite rada-uvrtavanje sadraja i informacija o tritu
rada u obrazovne programe na svim razinama

SADRAJ - Razvoj novih programa obrazovanja i strunog usavravanja i ino-

vativnih metoda prijenosa znanja u skladu s razvojnim potrebama
gospodarstva
- Poticanje usklaivanja srednjokolskih programa s potrebama tri-
ta rada
- Poboljanje/prilagoavanje obrazovne strukture nezaposlenih i po-
tencijalno nezaposlenih potrebama trita rada
- Olakanje prijelaza izmeu obrazovanja i svijeta rada (poticanje
provoenja programa strune prakse za studente unutar institucija
i poslovnog sektora)
- Poticanje studiranja tehnikih i prirodnih znanosti

Odgovorno tijelo: UO za prosvjetu, kulturu i port

Ostala vana tijela: Lokalno partnerstvo za zapoljavanje: upanija,
Podruna sluba HZZ, Sveuilite, RERA S.D., Razvojna agencija
NOSITELJI
grada Splita, strukovne kole, ostale obrazovne institucije, sindikati,
HUP, HOK, HGK, poduzea i gospodarstvenici, poduzetnike
potporne institucije, udruge

198
 Dugoroni rezultati:
- Usvojena specijalizirana znanja usklaena s potrebama gospodarstva
- Stvorena struktura radnih resursa koja omoguuje dinamini razvoj
gospodarstva
- Poveana konkurentnost gospodarstva i rast drutvenog standarda
- Poveana stopa zaposlenosti i smanjena stopa nezaposlenosti
- Poveana proizvodnost i dodana vrijednost u gospodarstvu
Izravni rezultati:
- Izraena studija kadrovskih potreba za razvoj upanije
OEKIVANI
REZULTATI - Razvijeni novi obrazovni programi
(DO KRAJA - Povean broj potpisanih ugovora o suradnji obrazovnih institucija
2013.) i gospodarstvenika
- Povean broj prekvalificiranih osoba sukladno potrebama trita
rada
- Razvijen model poticanja studenata na upisivanje prirodnih i teh-
nikih znanosti (upanijske stipendije)
- Povean broj prekvalificiranih osoba sukladno potrebama trita
rada
- Razvijen model uvrtavanja informacija o tritu rada u obrazovne
programe na svim razinama
- Pripremljene projektne prijave za EU fondove

FINANCIJSKA 2011. 2.000.000,00 KN

SREDSTVA 2012. 2.000.000,00 KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 2.000.000,00 KN
MJERE Ukupno 2011-2013. 6.000.000,00 KN
upanijski proraun 5%
STRUKTURA Dravni proraun /
FINANCIRANJA
PO IZVORIMA Fondovi EU 85%
Ostalo 10% prijavitelji (obrazovne institucije)

199
 STRATEKI CILJ 3. Razvoj ljudskih resursa i poveanje kvalitete ivota

PRIORITET 3.1. Razvoj ljudskih resursa i poveanje zapoljivosti

MJERA 3.1.2. Razvoj programa cjeloivotnog uenja

Poticati razvoj cjeloivotnog uenja svih dobnih skupina i uiniti ga
CILJ MJERE
dostupnim svima, s ciljem poveanja zapoljivosti i konkurentnosti.
- Analiza dostupnosti i kvalitete postojeih programa u upaniji,
- Definiranje poticajnih mjera za poboljanje kvalitete programa cje-
loivotnog uenja i njihove usklaenosti s tritem rada i bolju pro-
stornu dostupnost istih,
- Promocija programa (formalnih i neformalnih) cjeloivotnog uenja
- Osiguranje adekvatne podrke i stvaranje inicijativa za poslodavce
kako bi ulagali u trajno obrazovanje svojih zaposlenika
- Programi za mlade (teajevi, dokolovanje, programi za one koji su
prekinuli obrazovanje, dokvalifikacija osoba sa zavrenom osnov-
SADRAJ nom i/ili bez osnovne kole)
- Programi za zaposlene (usavravanje, teajevi, prekvalifikacije, do-
kvalifikacije, itd.)
- Programi za nezaposlene (prekvalifikacije, dokvalifikacije, itd.), s
posebnim naglaskom na dugotrajno nezaposlene
- Programi za mlae umirovljenike (usavravanje, teajevi, itd.)
- Programi osposobljavanja i usavravanja prilagoeni potrebama i
okolnostima ena primarne dobne skupine koje se vraaju na tri-
te rada
- Jaanje kapaciteta obrazovnih djelatnika;
Odgovorno tijelo: UO za prosvjetu, kulturu i port,
Ostala vana tijela: Lokalno partnerstvo za zapoljavanje: upanija,
Podruna sluba HZZ, Sveuilite, RERA S.D., Razvojna agencija
NOSITELJI
grada Splita, strukovne kole, ostale obrazovne institucije, sindikati,
HUP, HOK, HGK, poduzea i gospodarstvenici, poduzetnike
potporne institucije, udruge

200
 Dugoroni rezultat:
- Aktivno stanovnitvo usklaeno sa principima ekonomije znanja te
doprinosi konkurentnosti upanije.
- Povean broj znanja i vjetina u stanovnitvu
- Ljudski potencijal fleksibilniji i bolje usklaen s potrebama trita
rada
Izravni rezultati:
OEKIVANI - Analiza dostupnosti i kvalitete postojeih programa
REZULTATI
(DO KRAJA - Poveana uinkovitost i svrsishodnost postojeih programa osposo-
2013.) bljavanja i usavravanja
- Povean broj novih programa cjeloivotnog uenja za razliite sku-
pine
- Poveana ukljuenost odraslih u programe usavravanja, ukljue-
nost zaposlenih i nezaposlenih u neke oblike dodatnog obrazovanja
i sl.
- Poveana informiranost o programima cjeloivotnog uenja
- Poveana svijest o potrebi kontinuiranog usavravanja

FINANCIJSKA 2011. 2.000.000,00 KN

SREDSTVA 2012. 2.000.000,00 KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 2.000.000,00 KN
MJERE Ukupno 2011-2013. 6.000.000,00 KN
upanijski proraun 5%

STRUKTURA Dravni proraun /

FINANCIRANJA Fondovi EU 85%
PO IZVORIMA
10% (prijavitelji projekata- obrazovne
Ostalo
institucije)

201
 STRATEKI CILJ 3. Razvoj ljudskih resursa i poveanje kvalitete ivota

PRIORITET 3.1. Razvoj ljudskih resursa i poveanje zapoljivosti

MJERA 3.1.3. Razvoj trita rada

Jaati razvoj lokalnog trita rada s krajnjim ciljem poveanja stope

CILJ MJERE
zaposlenosti i rastom drutvenog standarda.
- Izrada Strategije razvoja ljudskih potencijala SD,
- Analiza dugoronih potreba trita rada,
- Donoenje upanijskih i lokalnih poticaja za zapoljavanje
- Izrada sustava poticaja za nove investitore (priprema i edukacije
radne snage sukladno s oekivanim potrebama investitora)
SADRAJ - Jaanje komunikacije meu socijalnim partnerima u upaniji i
HZZ-om
- Praenje rezultata provedbe mjere iz nacionalnog programa zapo-
ljavanja
- Poticanje geografske i profesionalne mobilnosti
- Promicanje zatite zdravlja i sigurnosti na radu
Odgovorno tijelo: HZZ/ SD UO za gospodarstvo, razvitak i EU
integracije
Ostali vani akteri: Lokalno partnerstvo za zapoljavanje: RERA
NOSITELJI S.D., UO za prosvjetu, kulturu i port, Razvojna agencija grada
Splita, strukovne kole, ostale obrazovne institucije, sindikati, HUP,
HOK; HGK, poduzea i gospodarstvenici, poduzetnike potporne
institucije, udruge, JLS
Dugoroni rezultat:
- Rast stope zaposlenosti i fleksibilizacija trita rada uz smanjenje
rada na crno
Izravni rezultati:
OEKIVANI
REZULTATI - Analiza stanja i mogunosti primjene novih oblika rada i zapolja-
(DO KRAJA vanja
2013.) - Izraena Strategija razvoja ljudskih potencijala SD
- Razvijeno Lokalno partnerstvo za zapoljavanje
- Izraeni i dodijeljeni poticaji za razvoj trita rada
- Osmiljen sustav poticaja za nove investitore

202
 2011. 3.000.000,00 KN
FINANCIJSKA
SREDSTVA 2012. 3.000.000,00 KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 3.000.000,00 KN
MJERE
Ukupno 2011-2013. 9.000.000,00 KN

upanijski proraun 30%

Dravni proraun 50% (HZZ)

STRUKTURA
FINANCIRANJA Fondovi EU /
PO IZVORIMA
JLS 20%

Ostalo /

203
 STRATEKI CILJ 3. Razvoj ljudskih resursa i poveanje kvalitete ivota

PRIORITET 3.2. Jaanje kvalitete ivota i socijalne kohezije

3.2.1. Poboljanje uvjeta i kvalitete rada u institucijama
MJERA
socijalne skrbi
Cilj ove mjere je podizati kvalitetu i opremati ustanove socijalne
CILJ MJERE
skrbi, ali posebice se treba poticati i razvijati izvaninstitucionalne
oblike socijalne skrbi.
- Izrada studije o potrebama socijalne skrbi u upaniji (procjena
potrebnih usluga, kapaciteta, projekcija zapoljavanja i sl.) te o
realizaciji mjera obiteljske politike.
- Opremanje ustanova socijalne skrbi (priprema i provedba proje-
kata za poboljanje prostornih uvjeta za rad)
- Poboljanje infrastrukture u postojeim institucijama za socijal-
SADRAJ nu skrb (poboljanje sanitarnih i higijenskih uvjeta) i pobolja-
nje kvalitete usluga
- Razvijanje i populariziranje novih oblika socijalnih usluga, pose-
bice u perifernim podrujima upanije
- Poticanje programa deinstitucionalizacije socijalnih usluga
- Sustavno obrazovanje i osposobljavanje strunjaka u institucija-
ma socijalne skrbi
Odgovorno tijelo: UO za zdravstvo i socijalnu skrb SD
Ostali vani akteri: zdravstvene institucije i institucije socijalne
NOSITELJI skrbi, JLS, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstvo
obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti, Obiteljski
centar SD, udruge civilnog drutva, obrazovne institucije
- Poveanje kapaciteta i obuhvata socijalnih ustanova.
- Poveanje kvalitete u pruanju usluga.
OEKIVANI Izravni rezultati:
REZULTATI - Pripremljeni projekti za poboljanje prostornih uvjeta za rad
(DO KRAJA 2013.) ustanova socijalne skrbi
- Povean broj educiranih strunjaka u institucijama socijalne skrbi
- Povean broj programa deinstitucionaliziranih oblika skrbi
FINANCIJSKA 2011. 1.000.000,00 KN
SREDSTVA 2012. 1.000.000,00 KN
POTREBNA ZA 2013. 1.600.000,00 KN
PROVEDBU
MJERE Ukupno 2011-2013. 3.600.000,00 KN
upanijski proraun 17%
STRUKTURA Dravni proraun 28%
FINANCIRANJA
PO IZVORIMA Fondovi EU 55%
Ostalo /

204
STRATEKI CILJ 3. Razvoj ljudskih resursa i poveanje kvalitete ivota

PRIORITET 3.2. Jaanje kvalitete ivota i socijalne kohezije

MJERA 3.2.2. Briga za ranjive drutvene skupine

Cilj ove mjere jest socijalna i profesionalna integracija ranjivih
CILJ MJERE skupina stanovnitva i osoba s posebnim potrebama poboljavanjem
njihove socijalne sigurnosti, kvalitete ivota i socijalnog standarda.
- Istraivanje o potrebama ranjivih skupina u drutvu
- Izrada programa za unaprjeenje brige o osobama iz ranjivih sku-
pina (profesionalna rehabilitacija, strukovno obrazovanje i osposo-
bljavanje, zapoljavanje i rad s osobama iz ranjivih skupina)
- Poboljanje socijalne ukljuenosti ranjivih skupina u obrazovnim
ustanovama (ukljuivanje djece s potekoama u redovni obrazovni
program)
- Potpora zapoljavanju invalida i pripadnika ugroenih skupina u
borbi protiv siromatva i socijalne iskljuenosti
- Podrka volonterskim aktivnostima za pomo pripadnicima ranji-
SADRAJ vih skupina
- Razvoj socijalnih usluga i sposobnosti pruatelja tih usluga u borbi
protiv socijalne iskljuenosti i siromatva, s naglaskom na ukljui-
vanje ranjivih skupina drutva
- Potpora razvoju programa braniteljskih udruga koji ukljuuju po-
zitivni pristup osobnom napretku kroz profesionalnu orijentaciju
- Ojaati senzibilizaciju drutva o potrebama i pravima ranjivih sku-
pina
- Preventivne mjere za promicanje zdravlja i spreavanje situacija
koje mogu uzrokovati invaliditet i ozbiljne ozljede
- Provedba EU projekta SLID
Odgovorno tijelo: UO za zdravstvo i socijalnu skrb SD,
Ostali vani akteri: zdravstvene institucije i institucije socijalne skrbi,
NOSITELJI obrazovne institucije, JLS, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi,
Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti,
Obiteljski centar SD, organizacije civilnog drutva

205
 - Izraen program za unaprjeenje brige o osobama iz ranjivih sku-
pina temeljem istraivanja njihovih potreba
- Poveana kvaliteta ivota ranjivih skupina stanovnitva i njihova
profesionalna, obrazovna i socijalna integracija
OEKIVANI - Poveana kvaliteta institucionalne i vaninstitucionalne skrbi o oso-
REZULTATI bama tree ivotne dobi
(DO KRAJA
2013.) - Povean broj dionika (udruga, ustanova, volontera i dr.) koji skrbe
o osobama iz ranjivih drutvenih skupina
- Poveana osvijetenost graana SD za potrebe ranjivih skupina
drutva
- Pripremljeni projektni prijedlozi za EU fondove

FINANCIJSKA 2011. 9.837.016,00 KN

SREDSTVA 2012. 10.837.016,00 KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 11.837.016,00 KN
MJERE Ukupno 2011-2013. 32.511.048 KN
upanijski proraun 39%
STRUKTURA Dravni proraun 39%
FINANCIRANJA
PO IZVORIMA Fondovi EU 20,5%
Ostalo 1,5% (prijavitelji projekata)

206
STRATEKI CILJ 3. Razvoj ljudskih resursa i poveanje kvalitete ivota

PRIORITET 3.2. Jaanje kvalitete ivota i socijalne kohezije

MJERA 3.2.3. Poboljanje uvjeta za razvoj portske kulture

Cilj ove mjere je osigurati kvalitetne uvjete za bavljenje portom i
rekreacijom domaeg stanovnitva, s krajnjim ciljem poboljanja
CILJ MJERE
zdravstvenog stanja i podizanja tjelesno zdravstvenih sposobnosti
to veeg broja stanovnitva, pogotovo mladih, kako bi se smanjio i
stupanj rairenosti ovisnosti meu mladima.
- Izrada srednjoronog plana za razvoj porta u upaniji,
- Priprema projekata za izgradnju i obnovu portskih objekata
- Izrada programa za bolje upravljanje portskim objektima
- Izrada programa financijske i strune potpore kolskim klubovima,
portskim udrugama, pojedincima, s kvalitetnim kriterijima za fi-
nanciranje,
- Izrada programa za ukljuivanje to veeg broja stanovnitva port-
ske i rekreativne aktivnosti (kole portova i sl.),
SADRAJ - Promocija porta kao zdravog naina ivota
- portska rekreacija i aktivnosti invalidnih osoba
- Sufinanciranje i organizacija kolsko portskih natjecanja
- Sufinanciranje portskih manifestacija
- Stipendiranje mladih nadarenih portaa i nagrade zaslunim por-
taima
- Sufinanciranje aktivnosti Muzeja porta
- Priprema projektnih prijava za EU fondove
Odgovorno tijelo: UO za prosvjetu., kulturu i port, SD
Ostali vani akteri: JLS, kole, kolski klubovi, portski klubovi,
NOSITELJI
Zajednica portskih saveza SD, upanijski savez kolskog porta,
udruge
Izravni rezultati:
- Izraen srednjoroni plan za razvoj porta u upaniji
- Provedeni upanijski programi za port i rekreacij
OEKIVANI
- Pripremljene projektne prijave za EU fondove
REZULTATI
(DO KRAJA Dugoroni rezultati:
2013.) - Povean broj osoba ukljuenih u portske i rekreacijske aktivnosti
- Poboljano zdravstveno stanje stanovnika
- Smanjen broj ovisnika meu mladima

207
 FINANCIJSKA 2011. 3.426.000,00 Kn
SREDSTVA 2012. 5.000.000,00 Kn
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 7.721.000,00 Kn
MJERE Ukupno 2011-2013. 16.581.000,00 Kn
upanijski proraun 65%
STRUKTURA Dravni proraun /
FINANCIRANJA
PO IZVORIMA Fondovi EU 35%
Ostalo /

208
STRATEKI CILJ 3. Razvoj ljudskih resursa i poveanje kvalitete ivota

PRIORITET 3.2. Jaanje kvalitete ivota i socijalne kohezije

MJERA 3.2.4. Provedba upanijskog programa djelovanja za mlade

Cilj ove mjere jest uspostaviti aktivnu politiku prema mladima
CILJ MJERE te ih ukljuivati u sva podruja javnog ivota. Potrebno je stvoriti
pretpostavke za afirmaciju mladih, u skladu s Nacionalnim
programom za mlade od 2009. do 2013.
Donoenje i provedba upanijskog programa djelovanja za mlade
unutar sljedeih prioriteta:
- Obrazovanje i informatizacija
- Zapoljavanje i poduzetnitvo
- Socijalna politika
SADRAJ - Zdravstvena zatita i reprodukcijsko zdravlje
- Aktivno sudjelovanje mladih u drutvu
- Mladi i civilno drutvo
- Kultura mladih i slobodno vrijeme
- Mobilnost, informiranje i savjetovanje
Odgovorno tijelo: Savjet mladih SD, UO za zdravstvo i socijalnu
skrb i UO za prosvjetu, kulturu i port
NOSITELJI
Ostali vani akteri: JLS, javne ustanove i institucije (obrazovne,
kulturne, zdravstvene i dr.), udruge mladih
Dugoroni rezultat:
- Mobiliziranje svih potencijala u drutvu, posebice mladih i najkre-
ativnijih lanova zajednice za stvaranje novih materijalnih i duhov-
nih vrijednosti, za otvoreni i samoodrivi razvoj, aktivnu ulogu u
OEKIVANI
procesu europskih integracija i razvitka demokratskoga drutva i
REZULTATI
pravne drave.
(DO KRAJA
2013.) Izravan rezultat:
- Donesen upanijski program djelovanja za mlade
- Proveden dio aktivnosti planiranih upanijskim programom dje-
lovanja za mlade
FINANCIJSKA 2011. 500.000,00 KN
SREDSTVA 2012. 1.500.000,00 KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 2.000.000,00 KN
MJERE Ukupno 2011-2013. 4.000.000,00 KN
upanijski proraun 15%

STRUKTURA Dravni proraun 30%

FINANCIRANJA Fondovi EU 50%
PO IZVORIMA JLS 5%
Ostalo /

209
 STRATEKI CILJ 3. Razvoj ljudskih resursa i poveanje kvalitete ivota

PRIORITET 3.2. Jaanje kvalitete ivota i socijalne kohezije

MJERA 3.2.5. Poboljanje skrbi za osobe tree ivotne dobi

CILJ MJERE Cilj ove mjere jest poboljati socijalnu sigurnost, kvalitetu ivota i
socijalni standard osoba tree ivotne dobi.
- Financiranje projekata koji imaju za cilj poboljanje skrbi za osobe
tree ivotne dobi, posebno kroz ukljuivanje nevladinih udruga
- Podrka radu postojeih domova za stare i nemone u vlasnitvu
upanije
- Podupirati aktivnosti podizanja svijesti o potrebama poboljane
SADRAJ skrbi o starijim i nemonim
- Poticanje programa deinstitucionalizacije socijalnih usluga za stare
i nemone
- Potpora izradi projektne dokumentacije za izgradnju novih domova
- Poticanje pripreme projektnih prijedloga za izgradnju novih domo-
va za stare i nemone za EU fondove
Odgovorno tijelo: UO za zdravstvo i socijalnu skrb SD/upanijski
domovi za stare i nemone
Ostali vani akteri: zdravstvene institucije i institucije socijalne
NOSITELJI
skrbi, JLS, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstvo
obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti, Obiteljski centar
SD, organizacije civilnog drutva
- Vei broj aktera (ustanova, udruga, volontera, obitelji, upnih za-
jednica) koji skrbe o osobama tree ivotne dobi

OEKIVANI - Poveana kvaliteta institucionalne i vaninstitucionalne skrbi o oso-

REZULTATI bama tree ivotne dobi
(DO KRAJA - Povean broj programa deinstitucionalizirane skrbi o starim i ne-
2013.) monim
- Izraena projektna dokumentacija za izgradnju novih domova
- Pripremljeni projektni prijedlozi za izgradnju novih domova
FINANCIJSKA 2011. 2.356.000,00 KN
SREDSTVA 2012. 4.000.000,00 KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 4.942.000,00 KN
MJERE Ukupno 2011-2013. 11.298.000,00 KN
upanijski proraun 30%
STRUKTURA Dravni proraun 35%
FINANCIRANJA
PO IZVORIMA Fondovi EU 35%
Ostalo /

210
STRATEKI CILJ 3. Razvoj ljudskih resursa i poveanje kvalitete ivota

PRIORITET 3.3. Razvoj sustava odgoja i obrazovanja

3.3.1. Poboljanje uvjeta za uenje i kvalitete rada u obrazovnim

MJERA
institucijama
Cilj mjere jest poveati kvalitetu obrazovnog sustava koji e uinkovito
CILJ MJERE
odgovoriti na brze promjene u gospodarstvu i drutvu.
- Modernizacija kola, uenikih domova i drugih objekata
- Dovrenje izgradnje dviju srednjih i jedne osnovne kole
- Predlaganje mree kola (programi-zanimanja potrebiti lokalnoj za-
jednici)
- Potpora pristupu obrazovnim i portskim sadrajima iz perifernih
podruja upanije
- Poticati ulaganje gospodarskih subjekata u obrazovanje, kako u in-
frastrukturu tako i u nadgradnju (mogue i kroz oblike javno-pri-
vatnog partnerstva)
- Priprema projektne dokumentacije za izgradnju i opremanje kol-
skih objekata
- Promicanje svijesti o znaaju znanja i obrazovanja
- Promicanje informatike pismenosti i upotrebe raunala na naji-
rem planu
SADRAJ
- Uvoenje dodatnih i dopunskih obrazovnih programa u osnovne i
srednje kole
- Poticanje izrade i provedbe programa strunog usavravanja nastav-
nika i drugog strunog kadra
- Stipendiranje i subvencioniranje obrazovanja
- Poticanje razvoja dodatnih izvannastavnih sadraja
- Poticanje sudjelovanja na upanijskim i dravnim natjecanjima,
smotrama i manifestacijama;
- Subvencioniranje trokova prijevoza uenika
- Sufinanciranje prehrane i smjetaja uenika u domovima;
- Poticanje akcija prevencije nasilja i diskriminacije, te ohrabrivanje
solidarnosti i tolerancije
- Priprema projektnih prijava za EU fondove (izgradnja kola, mo-
dernizacija postojeih i dr.)
Odgovorno tijelo: UO za prosvjetu, kulturu i port, SD
NOSITELJI Ostali vani akteri: JLS, obrazovne institucije, udruge, poduzea,
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta

211
 - Izgraene dvije srednje i jedna osnovna kola
- Pripremljena projektna dokumentacija za nove objekte
- Poveana kvaliteta rada nastavnog i ostalog strunog kadra
OEKIVANI - Podizanje kvalitete ljudskih resursa i njihove konkurentnosti za na-
REZULTATI predovanje na tritu rada
(DO KRAJA - Poveana svijest o znaaju znanja i obrazovanja
2013.)
- Poboljano provoenje Dravnog pedagokog standarda u osnov-
nim i srednjim kolama
- Poboljana kvaliteta i dostupnost nastavnih i izvannastavnih pro-
grama

FINANCIJSKA 2011. 30.687.000,00 KN

SREDSTVA 2012. 36.797.000,00 KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 44.967.000,00 KN
MJERE Ukupno 2011-2013. 112.451.000,00 KN
upanijski proraun 19%
Dravni proraun 38%
STRUKTURA
FINANCIRANJA Fondovi EU 14%
PO IZVORIMA
JLS 29%
Ostalo /

212
STRATEKI CILJ 3. Razvoj ljudskih resursa i poveanje kvalitete ivota

PRIORITET 3.3. Razvoj sustava odgoja i obrazovanja

3.3.2. Poboljanje uvjeta i kvalitete rada u predkolskim
MJERA
institucijama
Cilj mjere je daljnje poveanje dostupnosti predkolskog obrazovanja
u SD (kapacitet i broj) te promicanje svijesti da vrti predstavlja
CILJ MJERE
instituciju ranog obrazovanja, a ne samo uvanja djece, kao i
potivanje Dravnog pedagokog standarda predkolskog odgoja i
naobrazbe.
- Izgradnja vrtia u lokalnim zajednicama s veim prirastom stanov-
nitva
- Modernizacija i opremanje vrtia

SADRAJ - Poveanje mogunosti za ukljuivanje sve djece u razliite oblike

predkolskog odgoja i poveanje kvalitete predkolskih ustanova
- Financiranje razvoja dodatnih programa za unapreenje predkol-
skog sustava kroz stalnu edukaciju osoblja i unapreenje odgojnih
metoda, poticanje kreativnih odnosa i vjetina
Odgovorno tijelo: JLS (vlasnici vrtia)
Ostali vani akteri: UO za prosvjetu, kulturu i port SD, odgojno
NOSITELJI
obrazovne institucije, predkolske ustanove, Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i porta, udruge
- Via razina kvalitete predkolskog obrazovanja
- Poboljana socijalizacija i kreativnost djece
Izravni rezultati:
- Povean broj djece ukljuenih u razliite vidove predkolskog ob-
razovanja
OEKIVANI
REZULTATI - Poboljana opremljenost vrtia
(DO KRAJA - Pripremljeni projekti za izgradnju novih i dogradnju postojeih vr-
2013.) tia
- Povean broj vrtikih skupina
- Povean broj odgojitelja ukljuenih u programe usavravanja
- Povean broj dodatnih programa
- Smanjenje broja djece na jednog odgajatelja
FINANCIJSKA 2011. 16.360.000,00 KN
SREDSTVA 2012. 6.372.000,00 KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 9.386.000,00 KN
MJERE Ukupno 2011-2013. 32.118.000,00 KN

213
 upanijski proraun 3%

STRUKTURA Dravni proraun /

FINANCIRANJA Fondovi EU /
PO IZVORIMA JLS 97%
Ostalo /

214
STRATEKI CILJ 3. Razvoj ljudskih resursa i poveanje kvalitete ivota

PRIORITET 3.4. Poboljanje kvalitete zdravstvenog sustava

3.4.1. Poboljanje uvjeta i kvalitete rada u zdravstvenim
MJERA
ustanovama
Cilj mjere je poboljati kvalitetu i dostupnost usluga u zdravstvenom
CILJ MJERE sustavu i kvalitetu rada zdravstvenih i nezdravstvenih radnika putem
kolovanja i strunog usavravanja, opremanja zdravstvenih ustanova
sa kvalitetnom opremom i osiguranjem adekvatnog prostora za rad.
- Izgradnja i obnova zdravstvenih objekata (priprema projektne do-
kumentacije),
- Poboljanje brige o standardima kvalitete u zdravstvu,
- Poboljanje sustava hitne pomoi,
SADRAJ
- Dodatno usavravanje zdravstvenih radnika,
- Osiguranje i unapreenje potrebne medicinske i nemedicinske
opreme
- Priprema projektnih prijava za EU fondove
Odgovorno tijelo: UO za zdravstvo i socijalnu skrb SD
Ostali vani akteri: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, KBC
NOSITELJI
Split, Nastavni zavod za javno zdravstvo SD, Dom zdravlja SD,
Ustanova za hitnu medicinsku pomo SD, obrazovne institucije
- Poveana i ravnomjerna kvaliteta i dostupnost zdravstvenih usluga
na cjelokupnom podruju upanije
OEKIVANI - Odgovarajui broj dodatno educiranih zdravstvenih djelatnika
REZULTATI
- Poveana dostupnost sustava hitne pomoi
(DO KRAJA
2013.) - Pripremljena projektna dokumentacija za obnovu, izgradnju i opre-
manje zdravstvenih objekata
- Pripremljene najmanje 3 projektne prijave za EU fondove
FINANCIJSKA 2011. 21.000.000,00 KN
SREDSTVA 2012. 36.000.000,00 KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 61.000.000,00 KN
MJERE Ukupno 2011-2013. 118.000.000,00 KN
upanijski proraun 16%
Dravni proraun 49%
STRUKTURA
FINANCIRANJA Fondovi EU 20%
PO IZVORIMA
JLS 15%
Ostalo /

215
 STRATEKI CILJ 3. Razvoj ljudskih resursa i poveanje kvalitete ivota

PRIORITET 3.4. Poboljanje kvalitete zdravstvenog sustava

MJERA 3.4.2. Unaprjeenje zdravlja stanovnitva

CILJ MJERE Cilj ove mjere je podii kvalitetu ivota i zdravstveno stanje
stanovnitva SD.
- Izrada studije o zdravlju stanovnitva i potrebama za zdravstvenim
uslugama u upaniji (procjena vrste, veliine i opremljenosti po-
trebnih kapaciteta, projekcija potrebnih kadrova i sl.)
- Promicanje zdravog naina ivota i preventive bolesti
SADRAJ
- Podizanje razine svijesti stanovnitva o znaaju zdrave prehrane
- Podrka projektima unaprjeenja zdravlja i preventive u upaniji
- Organiziranje grupnih savjetovalita osobama sa zdravstvenim pro-
blemima
Odgovorno tijelo: UO za zdravstvo i socijalnu skrb, SD
Ostali vani akteri: zdravstvene institucije i institucije socijalne
NOSITELJI
skrbi (Zavod za javno zdravstvo, Centar za socijalnu skrb i dr.), JLS,
Medicinski fakultet, udruge
- Izraena Studija o zdravlju stanovnitva i potrebama za zdravstve-
nim uslugama u upaniji;
- Provedene promotivne aktivnosti o zdravom nainu ivota i znae-
OEKIVANI nju zdrave prehrane;
REZULTATI
(DO KRAJA - Pripremljeni projekti za unaprjeenje zdravlja i preventive
2013.) - Unaprjeena zdravstvena zatita stanovnitva;
- Poveana svijest o zdravom nainu ivota i znaenju zdrave prehrane;
- Povean stupanj prevencije bolest

FINANCIJSKA 2011. 1.000.000,00 KN

SREDSTVA 2012. 2.500.000,00 KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 4.500.000,00 KN
MJERE Ukupno 2011-2013. 8.000.000,00 KN
upanijski proraun 75%
STRUKTURA Dravni proraun /
FINANCIRANJA
PO IZVORIMA Fondovi EU 25%
Ostalo /

216
STRATEKI CILJ 3. Razvoj ljudskih resursa i poveanje kvalitete ivota
3.5. Razvoj kulturnih sadraja te ouvanje i odrivo koritenje
PRIORITET
kulturne batine
MJERA 3.5.1. Vrednovanje i poticanje kulturnog stvaralatva
CILJ MJERE Cilj ove mjere jest poboljati kvalitetu postojeih kulturnih sadraja i
proiriti/obogatiti kulturnu ponudu u SD.
- Financiranje projekata i programa koji doprinose poboljanju po-
nude kulturnih sadraja i njihove kvalitete, a posebnim naglaskom
na doprinos u razvoju turizma
- Razvoj i produkcija novomedijskih kultura koje se temelje na no-
vim tehnologijama i visokoj razini/transferu znanja
- Osmiljavanje modela integracije novomedijskih kultura s tradici-
onalnim oblicima;
- Koritenje modernih informacijskih tehnologija za oivljavanje sa-
draja;
SADRAJ
- Poticanje razvoja kulturno umjetnikog amaterizma
- Pribliavanje kulturnih sadraja stanovnitvu i poveavanje njihove
dostupnosti kroz intenziviranje informiranja graana o kulturnim
dogaanjima u upaniji i druge aktivnosti;
- Digitalizacija arhivske, muzejske i knjinine grae;
- Organizacija kulturnih radionica za sve dobne skupine;
- Sustavno i koordinirano planiranje i organiziranje kulturnih do-
gaanja (izlobe, koncerti, projekcije, predstave, manifestacije,
obljetnice);
Odgovorno tijelo: Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i port
Splitsko-dalmatinske upaniji,
NOSITELJI Ostali vani akteri: JLS, udruge graana u kulturi, muzeji, kazalita
i druge institucije u kulturi, organizatori kulturnih dogaanja na
podruju razliitih vrsta kulturnog stvaralatva

OEKIVANI - Poveana dostupnost kulturne ponude i aktivnosti;

REZULTATI - Stvoreni preduvjeti za razvoj novomedijskih kultura i suvremenih
(DO KRAJA umjetnosti;
2013.) - Pripremljeni projekti za EU fondove;

FINANCIJSKA 2011. 6.167.000,00 KN

SREDSTVA 2012. 7.258.000,00 KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 9.418.000,00 KN
MJERE Ukupno 2011-2013. 22.843.000,00 KN

217
 upanijski proraun 22%
STRUKTURA Dravni proraun 60%
FINANCIRANJA
PO IZVORIMA Fondovi EU 18%
Ostalo /

218
STRATEKI CILJ 3. Razvoj ljudskih resursa i poveanje kvalitete ivota

3.5. Razvoj kulturnih sadraja te ouvanje i odrivo koritenje

PRIORITET
kulturne batine

3.5.2. Poboljanje uvjeta za rad kulturnih institucija i

MJERA
organizacija
CILJ MJERE Cilj ove mjere je poveati kulturnu ponudu poboljanjem uvjeta rada
kulturnih institucija.
- Poboljanje prostornih i drugih uvjeta za rad kulturnih institucija i
organizacija
- Jaanje kapaciteta dionika u kulturi na podrujima upravljanja pro-
SADRAJ
jektima, suradnje/partnerstava/umreavanja, kulturalne razmjene,
mobilnosti umjetnika;
- Poticanje strunog usavravanja djelatnika u kulturi
Odgovorno tijelo: Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i port
Splitsko-dalmatinske upaniji,
NOSITELJI Ostali vani akteri: JLS, udruge graana u kulturi, muzeji, kazalita
i druge institucije u kulturi, organizatori kulturnih dogaanja na
podruju razliitih vrsta kulturnog stvaralatva
OEKIVANI - Poboljani uvjeti za rad kulturnih institucija i organizacija
REZULTATI
- Poveana educiranost djelatnika u kulturi
(DO KRAJA
2013.) - Izraeni projektni prijedlozi za EU fondove

FINANCIJSKA 2011. 2.392.500,00 KN

SREDSTVA 2012. 2.432.500,00 KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 4.462.500,00 KN
MJERE Ukupno 2011-2013. 9.287.500,00 KN
upanijski proraun 38%

STRUKTURA Dravni proraun 40%

FINANCIRANJA 22% (programi Zajednice-CULTURE,
PO IZVORIMA Fondovi EU
IPA)

Ostalo /

219
 STRATEKI CILJ 3. Razvoj ljudskih resursa i poveanje kvalitete ivota

3.5. Razvoj kulturnih sadraja te ouvanje i odrivo koritenje

PRIORITET
kulturne batine

MJERA 3.5.3. Ouvanje i odrivo koritenje kulturne batine

CILJ MJERE Cilj ove mjere je unaprijediti ouvanje i koritenje kulturne batine,
a posebice njenu integraciju u obrazovne i gospodarske aktivnosti.
- Stvaranje institucionalnih i programskih partnerstava za unaprjee-
nje i koordinaciju kulturnih aktivnosti i infrastrukture;
- Utvrivanje sadanjih potreba za obnovom kulturne i povijesne ba-
tine;
- Utvrivanje prioriteta za revitalizaciju;
- Obnova objekata tradicijske arhitekture
SADRAJ
- Priprema projekata za obnovu i zatitu kulturne batine
- Ouvanje svih vidova sakralne batine
- Zatita nematerijalne kulturne batine
- Potpora radu izdavakoj djelatnosti u SD
- Potpora programima meuregionalne (ukljuivo i prekogranine)
suradnje u valorizaciji zajednike kulturne batine
Odgovorno tijelo: Konzervatorski odjel Ministarstva kulture
u Splitu/ Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i port Splitsko-
NOSITELJI dalmatinske upanije
Ostali vani akteri: JLS, udruge graana u kulturi, muzeji i druge
institucije u kulturi, UNESCO
- Definirane potrebe i prioriteti za obnovu kulturne i povijesne ba-
tine
- Vea dostupnost kulturno povijesnih sadraja
OEKIVANI
- Uinkovitije promoviranje kulturno povijesne batine (IT)
REZULTATI
- Ouvana i adekvatno vrednovana kulturna batina
(DO KRAJA
2013.) - Poveana kulturna svijest i razina stanovnitva, te valorizacija kul-
turne batine u gospodarskim djelatnostima
- Pripremljeni projekti za obnovu, zatitu i turistiku valorizaciju
kulturne batine.
FINANCIJSKA 2011. 15.000.000,00 KN
SREDSTVA 2012. 25.000.000,00 KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 35.300.000,00 KN
MJERE Ukupno 2011-2013. 75.300.000,00 KN
upanijski proraun 8%
STRUKTURA Dravni proraun 52%
FINANCIRANJA
PO IZVORIMA Fondovi EU 40%
Ostalo /

220
STRATEKI CILJ 4.Unaprjeenje upravljanja razvojem
4.1. Poboljanje kvalitete upravljanja lokalne i regionalne
PRIORITET
samouprave
MJERA 4.1.1. Razvoj sustava stratekog planiranja
Sustavno izraivati strateke programe i prostorno planske dokumente
CILJ MJERE usklaenim djelovanjem svih kljunih razvojnih institucija u SD i
ire.
- Definiranje kljunih stratekih programa razvoja upanije
- Izrada nedostajuih razvojnih strategija i programa te prostorno
planske dokumentacije
- Usklaivanje i povezivanje prostornog i razvojnog planiranja
- Usklaivanje i prilagodba postojeih strategija i programa s nacio-
nalnim i EU razvojnim programima i smjernicama

SADRAJ - Praenje usklaenosti razvojnih programa JLS sa upanijskim stra-

tegijama i programima
- Izrada sustava praenja i evaluacije uinaka provedbe stratekih pro-
grama razvoja
- Uspostava sustava selekcije razvojnih projekata utemeljenog na pri-
oritetima i mjerama RS-a
- Uspostava elektronike baze za praenje provedbe projekata i ra-
zvojnih programa te rezultata
Odgovorno tijelo: RERA S.D.
NOSITELJI Ostali vani akteri: UO-i Splitsko-dalmatinska upanija, JLS, javne
ustanove i ostali vani akteri
- Definiran okvir za izradu stratekih programa razvoja
- Poboljana usklaenost prostorno planskih dokumenata i strate-
kih programa razvoja
- Poboljana usklaenost lokalnih, upanijskih i nacionalnih strate-
kih programa razvoja
- Izraeni strateki razvojni programi s definiranim sustavom finan-
OEKIVANI
ciranja, praenja provedbe i evaluacije
REZULTATI
(DO KRAJA - Uspostavljena elektronika baza razvojnih pokazatelja, programa i
2013.) projekata
- Uspostavljen sustav selekcije razvojnih projekata utemeljen na pri-
oritetima i mjerama RS-a
- Uspostavljeni uinkoviti kanali suradnje, informiranja i komuni-
kacije prema JLS i institucijama nositeljima razvoja na lokalnoj,
upanijskoj, regionalnoj, nacionalnoj i meunarodnoj razini u po-
gledu stratekog planiranja

221
 FINANCIJSKA 2011. 200.000,00 KN
SREDSTVA 2012. 300.000,00 KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 500.000,00 KN
MJERE Ukupno 2011-2013. 1.000.000,00 KN
upanijski proraun 100%
STRUKTURA Dravni proraun /
FINANCIRANJA
PO IZVORIMA Fondovi EU /
Ostalo /

222
STRATEKI CILJ 4. Unaprjeenje upravljanja razvojem

4.1. Poboljanje kvalitete upravljanja lokalne i regionalne

PRIORITET
samouprave
4.1.2. Uspostava sustava praenja kvalitete rada upravnih tijela
MJERA
i proraunskih korisnika

CILJ MJERE Unaprijediti kvalitetu rada upravnih tijela i proraunskih korisnika.

- Unaprjeenje sustava planiranja, praenja i ocjenjivanja rezultata
rada upravnih tijela i proraunskih korisnika (definiranje minimal-
nog sadraja izvjetaja o radu, uvoenje obveze javnog objavljivanja
izvjetaja itd.)
- Razvoj sustava praenja realizacije prorauna informatikim pove-
zivanjem svih upravnih tijela i korisnika prorauna
- Razvoj sustava planiranja prorauna za trogodinje razdoblje uvo-
enjem web planiranja za sve proraunske korisnike
- Razvoj metodologije planiranja Plana razvojnih programa
SADRAJ
- Definiranje tijekova financijskih dokumenata unutar organizacije i
njihova obrada i kolanje u elektronikom obliku
- Uvoenje kvantitativnih pokazatelja uspjenosti realizacije svih pla-
niranih programa i aktivnosti
- Uvoenje riznikog poslovanja za transakcije svih proraunskih ko-
risnika
- Uvoenje kontrole praenja naplate proraunskih prihoda
- Uvoenje kontrole praenja realizacije prorauna prema Planu jav-
ne nabave
Odgovorno tijelo: UO za proraun i financije/ upanijska skuptina
Ostali vani akteri: Upravna tijela, proraunski korisnici,
NOSITELJI izvanproraunski korisnici, svi sudionici u proraunskom procesu
financiranja (trgovaka drutva u vlasnitvu upanije, JLS, neprofitne
ustanove, graani i ostali)
- Uvoenje cjelovitog sustava planiranja, praenja i ocjenjivanja re-
OEKIVANI zultata rada upravnih tijela i proraunskih korisnika
REZULTATI
(DO KRAJA - Uvoenje informatikih rjeenja na podruju planiranja i realizacije
2013.) prorauna, praenja naplate upanijskih prihoda, te elektroniko
upravljanje tijekom financijskih dokumenata.
FINANCIJSKA 2011. 200.000,00 KN
SREDSTVA 2012. 300.000,00 KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 500.000,00 KN
MJERE Ukupno 2011.-2013. 1.000.000,00 KN

223
 upanijski proraun 100%
Dravni proraun,
lokalni prorauni i
/
izvanproraunskih
STRUKTURA korisnika
FINANCIRANJA
PO IZVORIMA Fondovi EU /
Ostalo (vlastiti
prihodi, posebne
/
namjene i
decentralizacija)

224
STRATEKI CILJ 4. Unaprjeenje upravljanja razvojem
4.1. Poboljanje kvalitete upravljanja lokalne i regionalne
PRIORITET
samouprave
4.1.3. Razvoj elektronikog informacijsko-dokumentacijskog
MJERA
sustava lokalne i regionalne samouprave
Razviti informacijski i dokumentacijski sustav lokalne i regionalne
CILJ MJERE samouprave s posebnim naglaskom na razvijanje elektronikih usluga
za stanovnitvo i gospodarstvo.
Poboljanje informatizacije upanijskih tijela
- Razviti sustav za upravljanje dokumentima u elektronikom obliku
- Omoguiti izradu, prihvat, i kolanje elektronikih dokumenata, uz
koritenje naprednog elektronikog potpisa
- Uvid u stanje rjeavanja predmeta putem Interneta, te obavjetava-
nje stranaka putem e-maila i SMS-a

SADRAJ - Pohrana dokumentacije u digitalnom arhivu

- Sustavna edukacija djelatnika
- Konstantno postavljanje novih i auriranje postojeih sadraja i
usluga regionalne i lokalne samouprave na Internet (npr. Prostorne
planove, informativne sadraje, interaktivne elektronike usluge za
stanovnitvo i gospodarstvo i sl.)
Potpora poboljanju sustava informatizacije jedinica lokalne
samouprave
Odgovorno tijelo: Ured upana, Sluba za informatiku SD
NOSITELJI
Ostali vani akteri: upanijska tijela, JLS
- Poboljan informacijski i dokumentacijski sustav jedinica lokalne
samouprave
OEKIVANI - Obrada i kolanje dokumenata u elektronikom obliku
REZULTATI
- Uspostava digitalnog arhiva
(DO KRAJA
2013.) - Educirani djelatnici javne uprave
- Internetizacija sadraja i uvoenje elektronikih usluga regionalne i
lokalne samouprave prema stanovnitvu i gospodarstvu
FINANCIJSKA 2011. 600.000,00 KN
SREDSTVA 2012. 600.000,00 KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 800.000,00 KN
MJERE Ukupno 2011-2013. 2.000.000,00 KN
upanijski proraun 50%
STRUKTURA Dravni proraun /
FINANCIRANJA
PO IZVORIMA Fondovi EU 50%
Ostalo /

225
 STRATEKI CILJ 4.Unaprjeenje upravljanja razvojem
4.1. Poboljanje kvalitete upravljanja lokalne i regionalne
PRIORITET
samouprave
MJERA 4.1.4. Jaanje ljudskih potencijala u javnom sektoru
Sustavno upravljati ljudskim resursima u javnom sektoru s ciljem
CILJ MJERE
poboljanja efikasnosti javnog sektora.
1.) Donoenje godinjih planova zapoljavanja u upanijskim tijeli-
ma i proraunskim korisnicima
- Analiza potreba za zapoljavanjem
- Provedba planova zapoljavanja ljudskih resursa odgovarajueg ob-
razovanja i vjetina.
2.) Donoenje i provedba godinjih planova usavravanja
- Analiza potreba za usavravanjem
- Izrada i provedba trening planova
SADRAJ - Ukljuivanje JLS-a u provedbu treninga
3.) Promicanje sustavne edukacije za pripremu i provedbu projekata
financiranih kroz EU fondove, s posebnim naglaskom na regional-
nu i lokalnu samoupravu
- Edukacija dunosnika JLS i JL(R)S, te elnika institucija (nositelja
razvoja) o mogunostima povlaenja sredstava iz EU fondova.
- Edukacija djelatnika JLS i JL(R)S, te institucija (nositelja razvoja) o
pripremi i provedbi projekata financiranih iz EU fondova.
- Edukacija svih ostalih institucija, te civilnog drutva o mogunosti-
ma povlaenja sredstava iz EU fondova.
Odgovorno tijelo za mjeru: Ured upana/RERA S.D.
NOSITELJI Ostali vani akteri: cjelokupni javni sektor: JLS, ostale javne
institucije i drugi dionici razvoja
Glavni oekivani rezultat jest podignuta razina osposobljenosti zapo-
OEKIVANI slenika u upanijskim tijelima i proraunskim korisnicima.
REZULTATI Izravni rezultati provedbe mjere:
(DO KRAJA - Izraeni i provedeni godinji planovi zapoljavanja
2013.) - Izraeni i provedeni godinji planovi usavravanja
- Pripremljene i provedene edukacije za EU fondove
FINANCIJSKA 2011. 250.000,00 KN
SREDSTVA 2012. 500.000,00 KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 500.000,00 KN
MJERE Ukupno 2011-2013. 1.250.000,00 KN
upanijski proraun 30%
STRUKTURA Dravni proraun /
FINANCIRANJA
PO IZVORIMA Fondovi EU 70%
Ostalo /

226
STRATEKI CILJ 4. Unaprjeenje upravljanja razvojem
4.1. Poboljanje kvalitete upravljanja lokalne i regionalne
PRIORITET
samouprave
4.1.5. Pruanje financijske i strune potpore za pripremu i
MJERA
provedbu razvojnih projekata od posebnog interesa za upaniju
Cilj mjere je uspostaviti sustav financiranja i strune potpore za
CILJ MJERE
pripremu i provedbu razvojnih projekata od posebnog interesa za
upaniju.
1.) Pruanje financijske potpore za pripremu i provedbu razvojnih
projekata od posebnog interesa za upaniju
- Uspostava Fonda za financiranje pripreme i provedbe (sufinancira-
nje) razvojnih projekata od posebnog interesa za upaniju.
2.) Pruanje strune potpore (tehnika pomo)
SADRAJ
- Jaanje administrativnih kapaciteta upanijske razvojne agencije za
pripremu i provedbu razvojnih projekata od posebnog interesa za
upaniju.
- Pruanje strune potpore nositeljima razvojnih projekata od poseb-
nog interesa za upanije
Odgovorno tijelo za mjeru:
RERA S.D. - priprema i provedba razvojnih projekata od posebnog
interesa za upaniju, i pruanje strune potpore nositeljima razvojnih
projekata od posebnog interesa za upaniju.
Ostali vani akteri:
NOSITELJI upanijski upravni odjeli - priprema i provedba razvojnih projekata
od posebnog interesa za upaniju
Prijavitelji projekata od posebnog interesa za upaniju (JLS, razne
institucije, civilno drutvo)- priprema potrebne dokumentacije,
suradnja sa upravnim tijelima Splitsko- dalmatinske upanije te
RERA-om S.D. u pripremi i provedbi projekata.
OEKIVANI - Pripremljeni razvojni projekti od posebnog interesa za upaniju
REZULTATI spremni za financiranje iz EU, te drugih izvora.
(DO KRAJA
2013.) - Provedeni razvojni projekti od posebnog interesa za upaniju.

FINANCIJSKA 2011. 3.000.000,00 KN

SREDSTVA 2012. 4.000.000,00 KN
POTREBNA ZA 2013. 6.000.000,00 KN
PROVEDBU
MJERE Ukupno 2011-2013. 13.000.000,00 KN
upanijski proraun 80%
STRUKTURA Dravni proraun 20%
FINANCIRANJA
PO IZVORIMA Fondovi EU /
Ostalo /

227
 STRATEKI CILJ 4. Unaprjeenje upravljanja razvojem
4.1. Poboljanje kvalitete upravljanja lokalne i regionalne
PRIORITET
samouprave
MJERA 4.1.6. Poboljanje upravljanja pomorskim dobrom

Unaprijediti provoenje postojeih zakonskih propisa s ciljem

CILJ MJERE
daljnjeg razvoja sustava upravljanja pomorskim dobrom.
1.) izrada planova za upravljanje pomorskim dobrom,
2.) utvrivanje granica pomorskog dobra,
3.) rjeavanje imovinsko-pravnih odnosa, provoenje postupka izvla-
SADRAJ tenja, upis granica pomorskog dobra u zemljine knjige,
4.) provoenje postupaka dodjele koncesija na pomorskom dobru,
5.) praenje financijskog aspekta koncesija na pomorskom dobru.
6.) kreiranje upisnika koncesija na pomorskom dobru.
Odgovorno tijelo: upanija, UO za pomorstvo i turizam,
NOSITELJI
Ostali vani akteri: upanijska luka uprava, JLS
1.) Izraeni planovi za upravljanje pomorskim dobrom
2.) Provedeni postupci utvrivanja granica pomorskog dobra i gra-
OEKIVANI
nica lukog podruja,
REZULTATI
(DO KRAJA 3.) Uspostavljena informacijska baza
2013.) 4.) Provedeni postupci za dodjelu koncesija na pomorskom dobru
5.) Naplata naknada za upotrebu pomorskog dobra
FINANCIJSKA 2011. 1.100,000,00 KN
SREDSTVA 2012. 1.200.000,00 KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 1.200.000,00 KN
MJERE Ukupno 2011-2013. 3.500.000,00 Kn
upanijski proraun 100%
STRUKTURA Dravni proraun /
FINANCIRANJA
PO IZVORIMA Fondovi EU /
Ostalo /

228
STRATEKI CILJ 4. Unaprjeenje upravljanja razvojem

PRIORITET 4.2. Razvoj partnerstva meu dionicima razvoja

4.2.1. Izrada i provedba programa suradnje civilnog drutva i
MJERA
SD-a
Izraditi i poeti provedbu Programa suradnje organizacija civilnog
CILJ MJERE
drutva (OCD-a) i SD na inicijativu civilnog drutva (udruge,
forum udruge)
Izrada programa:
- uspostavljanje radne skupine za izradu Programa
- analiza stanja, dionika
- definiranje ciljeva, prioriteta i mjera
- izrada prijedloga dokumenta
SADRAJ
- javni uvid, rasprava i finaliziranje dokumenta
Provoenje programa:
- izrada akcijskog plana provedbe Programa
- provedba projekata
- praenje provedbe akcijskog plana i izvjetavanje
Odgovorno tijelo: UO za zdravstvo i socijalnu skrb/ UO za
prosvjetu, kulturi i port/ Forum OCD-a SD, UO za graditeljstvo,
NOSITELJI
komunalne usluge, infrastrukturu i zatitu okolia
Ostali vani akteri: udruge OCD, ostali UO-i.
Glavni oekivani rezultat jesu uspostavljeni mehanizmi suradnje
OCD-a i upanije te unaprijeeno djelovanje OCD-a u okviru
suradnje s upanijom.
Izravni rezultati provedbe mjere:
OEKIVANI - Uspostavljeno radno tijelo za izradu Programa
REZULTATI - Izraen Program suradnje organizacija civilnog drutva (OCD-a)
(DO KRAJA i SD.
2013.)
- Uspostavljen mehanizam praenja provedbe Programa
- Izraen Akcijski plan
- Provedba Programa
- Praenje i izvjetavanje o provedbi Programa
FINANCIJSKA 2011. 50.000,00 KN
SREDSTVA 2012. 10.000,00 KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 10.000,00 KN
MJERE Ukupno 2011-2013. 70.000,00 KN
upanijski proraun 100%
STRUKTURA Dravni proraun /
FINANCIRANJA
PO IZVORIMA Fondovi EU /
Ostalo /

229
 STRATEKI CILJ 4. Unaprjeenje upravljanja razvojem
PRIORITET 4.2. Razvoj partnerstva meu dionicima razvoja
MJERA 4.2.2. Uinkovito financiranje rada civilnog drutva
Poboljati sustav mehanizma financiranja rada OCD-a na podruju
CILJ MJERE upanije u skladu s Kodeksom pozitivne prakse, standarda i mjerila
za ostvarivanje financijske potpore programima i projektima Udruga
i drugim standardima transparentnog financiranja.
1.) Poboljati proceduru za ostvarivanje financijske potpore za rad
OCD-a od strane upanije usklaenu s vaeim standardima.
2.) Osigurati provedbu i praenje procedure za financiranje rada
OCD-a:
SADRAJ - uspostaviti mehanizam za praenje i ocjenjivanje provedbe financi-
ranih programa, projekata i usluga.
- pratiti provedbu financiranih programa, projekata i usluga.
- izvjetavati o rezultatima praenja financiranih programa, projekata
i usluga nadlenim tijelima
Odgovorno tijelo: UO-i SD ovisno o podruju financiranja
NOSITELJI
Ostali vani akteri: udruge OCD-a, ostali UO-i.
Glavni oekivani rezultat jest poveanje uinkovitosti dodijeljenih
sredstava za provedbu programa, projekata i usluga OCD-a

Izravni rezultati provedbe mjere:

- Unaprjeen sustav financiranja rada OCD-a prema vaeim stan-
OEKIVANI dardima
REZULTATI - Poveani kapaciteti tijela upanije i JLS za dodjelu sredstava za rad
(DO KRAJA OCD-a
2013.)
- Poveani kapaciteti OCD-a za efikasno i odgovorno koritenje do-
dijeljenih sredstava
- Poveana kvaliteta financiranih aktivnosti OCD-a
- Povean kapacitet OCD-a za privlaenje sredstava iz drugih izvora
(financiranje i samofinanciranje)
FINANCIJSKA 2011. 50.000,00 KN
SREDSTVA 2012. 10.000,00 KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 10.000,00 KN
MJERE Ukupno 2011-2013. 70.000,00 KN
upanijski proraun 100%
STRUKTURA Dravni proraun /
FINANCIRANJA
PO IZVORIMA Fondovi EU /
Ostalo /

230
STRATEKI CILJ 4. Unaprjeenje upravljanja razvojem

PRIORITET 4.2. Razvoj partnerstva meu dionicima razvoja

4.2.3. Promicanje sustavnog dijaloga i suradnje izmeu javnog,
MJERA
civilnog i gospodarskog sektora

Poticati rad upanijskog partnerskog vijea kao krovnog tijela za

CILJ MJERE
promicanje suradnje izmeu javnog, civilnog i gospodarskog sektora

- Organizacija i voenje upanijskog partnerskog vijea te ostalih

partnerskih tijela u upaniji
SADRAJ
- Priprema i provedba zajednikih projekata javnog, civilnog i gos-
podarskog sektora
Odgovorno tijelo: RERA S.D.
NOSITELJI
Ostali akteri: lanovi PV-a, udruge
Glavni oekivani rezultat jest ostvarivanje sinergijskog uinka svih
aktera u drutvu u postizanju zajednikih razvojnih ciljeva.
OEKIVANI
REZULTATI Izravni rezultati provedbe mjere:
(DO KRAJA - Omoguen djelotvoran rad PV-a
2013.)
- Pripremljeni zajedniki projekti javnog, civilnog i gospodarskog
sektora

FINANCIJSKA 2011. /
SREDSTVA 2012. /
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. /
MJERE Ukupno 2011-2013. /
upanijski proraun /
STRUKTURA Dravni proraun /
FINANCIRANJA
PO IZVORIMA Fondovi EU /
Ostalo /

231
 STRATEKI CILJ 4. Unaprjeenje upravljanja razvojem

PRIORITET 4.3. Jaanje meunarodne suradnje

4.3.1. Unaprjeenje prekogranine i meunarodne suradnje s
MJERA
drugim regijama (zajedniki projekti i razvojne inicijative)
Jaati prekograninu i meunarodnu suradnju prvenstveno
CILJ MJERE
sa susjednim, ali i drugim regijama, direktno ili putem raznih
meunarodnih regionalnih organizacija, udruga i sl.
Jaanje prekogranine i meunarodne suradnje
- Sklapanje Sporazuma o prijateljstvu sa regijama koja imaju slina
obiljeja ili interese sa Splitsko-dalmatinskom upanijom.
- Sklapanje partnerstava sa regijama u razliitim projektima koji se
financiraju iz EU programa.
SADRAJ - Ulanjivanje u razliite meunarodne regionalne organizacije,
udruenja i sl. putem kojih Splitsko- dalmatinska upanija moe
promovirati svoje razvojne programe i ostvariti zadane programske
ciljeve.
- Definiranje upravnog tijela za meunarodnu suradnju
- Jaanje predstavnitva SD u sjeditu EU
Odgovorno tijelo za mjeru:
Splitsko- dalmatinska upanija i RERA S.D.
NOSITELJI Ostali vani akteri:
JLS, (razne) institucije na podruju SD- Povezivanje u okviru
svojih oblasti.
OEKIVANI
Ojaana prekogranina i meunarodna suradnja temeljem koje su
REZULTATI
provedeni zajednikih razvojni projekti koji doprinose poboljanju
(DO KRAJA
gospodarskih, kulturnih, socijalnih i dr. prilika meu regijama.
2013.)
FINANCIJSKA 2011. 500.000,00
SREDSTVA 2012. 700.000,00
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 1.000.000,00
MJERE Ukupno 2011-2013. 2.200.000,00
upanijski proraun 80%
STRUKTURA
FINANCIRANJA Dravni proraun /
PO IZVORIMA Fondovi EU 20%
Ostalo /

232
STRATEKI CILJ 4. Unaprjeenje upravljanja razvojem

PRIORITET 4.3. Jaanje meunarodne suradnje

4.3.2. Aktivno sudjelovanje u radu meunarodnih organizacija

MJERA i tijela (s posebnim naglaskom na jaanje suradnje sa zemljama
lanicama Europske Unije i mediteranskim zemljama)
Pojaati aktivno sudjelovanje u radu meunarodnih organizacija
CILJ MJERE
i tijela radi ostvarivanja vlastitih ciljeva, te zajednikih ciljeva
meunarodnih organizacija i njihovih tijela.
1.) Aktivno sudjelovanje u radu meunarodnih organizacija i tijela
- Redovito sudjelovanje i sustavno praenje na sastancima, sjednica-
ma i sl. meunarodnih organizacija i tijela.
SADRAJ - Redovito izvjetavanje predstavnika u meunarodnim organizaci-
jama i tijelima o aktivnostima meunarodnih organizacija i tijela.
- Aktivno sudjelovanje u programima meunarodnih organizacija i
tijela.
Odgovorno tijela za mjeru:
Splitsko- dalmatinska upanija i upanijska razvojna agencija.
NOSITELJI Ostali vani akteri:
JLS, (razne) institucije na podruju SD- povezivanje u okviru
svojih oblasti.
OEKIVANI
REZULTATI Povean broj (raznih) aktivnosti i projekata proizilih iz aktivnog
(DO KRAJA sudjelovanja u meunarodnim organizacijama i tijelima.
2013.)

FINANCIJSKA 2011. 100.000,00 KN

SREDSTVA 2012. 200.000,00 KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 300.000,00 KN
MJERE Ukupno 2011-2013. 600.000,00 KN
upanijski proraun 100%
STRUKTURA Dravni proraun
FINANCIRANJA
PO IZVORIMA Fondovi EU
Ostalo

233
 STRATEKI CILJ 5. Jaanje prepoznatljivosti upanije

PRIORITET 5.1. Jaanje regionalnog identiteta

5.1.1. Promicanje kulturnih i drugih sadraja koji naglaavaju

MJERA
specifinosti i vrijednosti s prostora upanije

Promovirati i podravati kulturne, portske i druge sadraje koje

CILJ MJERE
naglaavaju specifinosti i vrijednosti s prostora upanije.
- Odrediti i podrati postojea dogaanja koja naglaavaju prepo-
znatljivost prostora;
- Poticati poveanje razine izvedbe dogaanja;
- Promocija i potpora novim dogaanjima koje imaju dodirne toke
SADRAJ
sa buduim gospodarskim i sociolokim odrednicama SD;
- Promicati potrebu za gospodarskim koritenjem kulturnih i drugih
sadraja na domaem i inozemnom tritu;
- Potpora izradi publikacija i drugim promidbenim aktivnostima.
Odgovorno tijelo: RERA S.D.
NOSITELJI
Ostali vani akteri: SD, JLS, TZ SD, udruge
- Povean broj i kvaliteta dogaanja koji promiu identitet SD i po
kojima se prepoznaje SD
OEKIVANI
REZULTATI - Izraeni kriteriji za odabir dogaanja
(DO KRAJA - Poveana svijest o potrebi za gospodarskim koritenjem kulturnih i
2013.) drugih sadraja na domaem i inozemnom tritu;
- Povean broj posjetitelja dogaanja

FINANCIJSKA 2011. 100.000 KN

SREDSTVA 2012. 400.000 KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 1.000.000 KN
MJERE Ukupno 1.500.000 KN
upanijski proraun 10%
STRUKTURA Dravni proraun 10%
FINANCIRANJA
PO IZVORIMA Fondovi EU 70%
Ostalo 10%

234
STRATEKI CILJ 5. Jaanje prepoznatljivosti upanije

PRIORITET 5.1. Jaanje regionalnog identiteta

MJERA 5.1.2. Provedba strategije brendiranja SD

CILJ MJERE Provoditi i usklaivati sve mjere na jaanju prepoznatljivosti SD
kao regije i podizanju svijesti o znaaju prepoznatljivosti .
- Ustanoviti Centar za upravljanje brandom (BIC);
- Podrka razvojnim projektima na odreivanju novih robnih marki;
- Ustanoviti godinje ocjenjivanje i proglaavanje dalmatinskih
SADRAJ brandova;
- Mjerenje uspjenosti brandiranja;
- Osmisliti program pod nazivom Volim Dalmaciju
- Odrediti ambasadore branda.
Odgovorno tijelo: RERA S.D.
NOSITELJI
Ostali vani akteri: SD, JLS, TZ SD, BIC, poduzetnici
- Osnovan Centar za upravljanje brandom
OEKIVANI - Odrane godinje dodjele nagrade
REZULTATI
- Izmjerena uspjenost brandiranja
(DO KRAJA
2013.) - Osmiljen program pod nazivom Volim Dalmaciju
- Odreeni ambasadori branda

FINANCIJSKA 2011. 100.000 KN

SREDSTVA 2012. 400.000 KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 1.500.000 KN
MJERE Ukupno 2.000.000 KN
upanijski proraun 25%
STRUKTURA Dravni proraun /
FINANCIRANJA
PO IZVORIMA Fondovi EU 25%
JLS 10%
Ostalo 25% TZ SD i 15% Ostalo

235
 STRATEKI CILJ 5. Jaanje prepoznatljivosti upanije

PRIORITET 5.2. Promocija gospodarskih potencijala

5.2.1. Promotivne aktivnosti u funkciji razvoja investicijskog

MJERA
okruenja

CILJ MJERE Razviti investicijsko okruenje radi kvalitetne podrke investitorima.

- Jaanje svijesti o potrebi za stvaranjem prijateljskog okruenja za
investitore
- Oblikovati i provoditi marketinku strategiju za privlaenje stranih
ulagaa
SADRAJ - Izraditi studiju o promociji razvojnih mogunosti upanije
- Sudjelovati na meunarodnim sajmovima posebno FDI
- Predstavljati mogunosti gospodarstva u inozemstvu
- Izrada promotivnih materijala
Odgovorno tijelo: RERA S.D.
NOSITELJI
Ostali vani akteri: SD i dionici ugovora o partnerstvu
- Poveana svijest o potrebi stvaranja prijateljskog okruenja za inve-
OEKIVANI stitore
REZULTATI - Izraena marketinka strategija
(DO KRAJA
2013.) - Izraena studija o promociji razvojnih mogunosti upanije
- Predstavljene mogunosti ulaganja u SD u inozemstvu.

FINANCIJSKA 2011. 100.000 KN

SREDSTVA 2012. 200.000 KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 700.000 KN
MJERE Ukupno 1.000.000 KN
upanijski proraun 60%
STRUKTURA Dravni proraun /
FINANCIRANJA
PO IZVORIMA Fondovi EU 40%
Ostalo /

236
STRATEKI CILJ 5. Jaanje prepoznatljivosti upanije

PRIORITET 5.2. Promocija gospodarskih potencijala

MJERA 5.2.2. Promocija Dalmacije kao turistike regije

CILJ MJERE Potaknuti inozemne i domae turiste na boravak i odmor na podruju
SD.
- Provoditi marketinki program razvoja turizma u SD;
- Promicati mogunosti boravka i odmora u SD na stranim tritima;
- Promicati mogunosti boravka i odmora u SD na domaem tr-
SADRAJ itu;
- Podizati svijest o potrebi za novim oblicima ponude turistima;
- Podizati svijest o kvalitetnijem odnosu prema gostima (turistima);
- Promicati potrebu za cjelogodinjom turistikom sezonom.
Odgovorno tijelo: TZ SD
NOSITELJI
Ostali vani akteri: SD, TZ JLS
- Povean broj gostiju;
OEKIVANI
REZULTATI - Poveana ukupna ponuda;
(DO KRAJA - Povean broj novih oblika ponuda;
2013.)
- Izraen program za cjelogodinju turistiku sezonu.

FINANCIJSKA 2011. 5.000.000,00 KN

SREDSTVA 2012. 6.000.000,00 KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 7.000.000,00 KN
MJERE Ukupno 18.000.000,00 KN
upanijski proraun 15%
STRUKTURA Dravni proraun /
FINANCIRANJA
PO IZVORIMA Fondovi EU /
Ostalo 85% (TZ)

237
 STRATEKI CILJ 5. Jaanje prepoznatljivosti upanije

PRIORITET 5.2. Promocija gospodarskih potencijala

5.2.3. Promocija odrivog koritenja i ouvanja kulturne

MJERA
batine

Promovirati odrivo koritenje kulturne batine u cilju razvoja

CILJ MJERE
gospodarstva.
- Jaanje svijesti o ulozi i znaaju kulturnog i povijesnog naslijea
i kulture openito
- Poticanje osnivanja, umreavanja i suradnje svih dionika na po-
druju kulture (osnivanje Kulturne agencije i dr.)
- Umreavanje na meunarodnom nivou (suradnja kulturnih or-
SADRAJ
ganizacija i prireivanje meunarodnih izlobi)
- Promocija novomedijskih oblika predstavljanja kulture (interak-
tivni muzej, digitalizacija kulturne batine )
- Promocija potrebe zatite i obnove nematerijalne kulturne ba-
tine
Odgovorno tijelo: RERA
NOSITELJI Ostali vani akteri: Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u
Splitu, SD, JLS, TZ SD, RERA, BIC,
- Pojaana svijest o ulozi i znaaju kulturnog i povijesnog naslijea
i kulture openito
OEKIVANI
REZULTATI - Izraena analiza potrebe osnivanja kulturne agencije
(DO KRAJA 2013.) - Osmiljeni novi oblici promocije kulture
- Povean broj zatiene nematerijalne kulturne batine
FINANCIJSKA 2011. 100.000 KN
SREDSTVA 2012. 150.000 KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 500.000 KN
MJERE Ukupno 750.000 KN
upanijski proraun 50%
STRUKTURA Dravni proraun /
FINANCIRANJA
PO IZVORIMA Fondovi EU 50%
Ostalo /

238
STRATEKI CILJ 5. Jaanje prepoznatljivosti upanije

PRIORITET 5.2. Promocija gospodarskih potencijala

5.2.4. Promocija potrebe za ouvanje bioloke i krajobrazne

MJERA
raznolikosti
Istraiti, odrediti, zatiti i odrivo koristiti bogatstvo bioloke i
CILJ MJERE
krajobrazne raznolikosti
- Izraditi plan aktivnosti vezanih uz istraivanje i odreivanje pre-
poznatljivih biolokih i krajobraznih vrijednosti
SADRAJ - Sustavno zatititi i kroz razvojne projekte razvijati prepoznate
vrijednosti
- Poticanje koritenja prirodnih resursa za razvoj gospodarstva.
Odgovorno tijelo: RERA S.D.
NOSITELJI Ostali vani akteri: JU za zatiene prirodne vrijednosti SD,
SD, JLS, zadruge, TZ SD, poduzetnici
OEKIVANI - Izraen plan aktivnosti
REZULTATI - Potaknuti razvojni projekti u cilju gospodarskog koritenja pre-
(DO KRAJA 2013.) poznatljivih biolokih i krajobraznih vrijednosti

FINANCIJSKA 2011. 100.000 KN

SREDSTVA 2012. 150.000 KN
POTREBNA ZA
PROVEDBU 2013. 500.000 KN
MJERE Ukupno 750.000 KN
upanijski proraun 50%
STRUKTURA Dravni proraun 10%
FINANCIRANJA
PO IZVORIMA Fondovi EU 30%
Ostalo 10%

239
 DODATAK II:
IZVJETAJ O PRETHODNOM
VREDNOVANJU RS
1.) Uvod
Uobiajeni nain vrednovanja (recenziranja) razvojnih dokumenata podrazumijeva da
evaluator (recenzent), koji nije sudjelovao u izradi, treba ocijeniti ve izraeni dokument.
Meutim, prethodno vrednovanje (ex ante, dakle blagovremeno, unaprijed), primijenjeno
u procesu izrade upanijske razvojne strategije Splitsko-dalmatinske upanije (RS SD),
podrazumijeva suradnju izraivaa i evaluatora od poetka do kraja izrade te omoguuje da se
primjedbe i naputci ugrauju u dokument u svim fazama njegove izrade. Uspjena suradnja
rezultira dokumentom koji se na usvajanje upuuje s prolaznom ocjenom evaluatora, s tim da
konano Izvjee o prethodnom vrednovanju sadri primjedbe, nalaze i naputke koje je izraiva
uvaio u najveoj moguoj mjeri i prema njima ve doradio tekst dokumenta.
RS SD izradila je Regionalna razvojna agencija Splitsko-dalmatinske upanije (RERA),
a prethodno vrednovanje proveo je tim s Ekonomskog fakulteta Sveuilita u Splitu (prof. dr.
sc. Maja Fredotovi, prof. dr. sc. Petar Filipi, doc. dr. sc. Lena Maleevi, dr. sc. Bruno ori,
Vinko Mutra, dipl. oec.).
Izvjee o prethodnom vrednovanju RS SD izraeno je u skladu s Pravilnikom o obveznom
sadraju, metodologiji izrade i nainu vrednovanja upanijskih razvojnih strategija. Poglavlja
RS SD slijede logiku upravljanja projektnim ciklusom, pa je Izvjee strukturirano kao i sama
RS. Vrednovanje poinje s primjedbama i ocjenom analize stanja i uoenih razvojnih problema
i potreba, nastavlja se primjedbama i ocjenom primjerenosti stratekih ciljeva i prioriteta te
mjera i uinaka koje bi mjere trebale postii. Na kraju su razmotreni svi elementi provedbenog
okvira (financijski i institucionalni okvir, akcijski plan, sustav praenja i izvjetavanja). Kako
je to i predvieno metodolokim dokumentima, evaluator je u svojem radu uvaavao kriterije
opravdanosti izrade strategije, relevantnosti i potpunosti prikupljenih informacija, interne
konzistentnosti skupa navedenih ciljeva te koherentnosti (postojanje sinergije izmeu ciljeva
strategije i njezina usklaenosti s drugim razvojnim programima).
Osim samog Pravilnika, temelj vrednovanja bile su i najbolje prakse ex-ante evaluacije u
Europskoj uniji, kao i prethodna iskustva evaluatora.
Nakon izvrenih dopuna i izmjena teksta Strategije od strane izraivaa, odnosno dostavljanja
konanog nacrta RS, evaluatori su sastavili konano izvjee o procesu ex-ante evaluacije.

2.) Vrednovanje analitikog dijela upanijske razvojne

strategije Splitsko-dalmatinske upanije
Ocjenjujui danas konaan tekst Analize odnosno Ocjene stanja, moe se konstatirati da
je kvalitetno i konzistentno napisana. Sadraj i metodologija analize u najveoj mjeri slijede
smjernice iz Pravilnika o obveznom sadraju, metodologiji izrade i nainu vrednovanja upanijskih
razvojnih strategija. Uoena pozitivna i negativna obiljeja, odnosno razvojne potrebe i problemi,
uglavnom prate pojedine segmente analize i podatke koji su u tim tekstovima navedeni. Na
taj nain promatrano, Analiza/Ocjena stanja nudi potrebne informacije neophodne da se

240
slijed Analiza/Ocjena stanja SWOT analiza Vizija, ciljevi, prioriteti, mjere Akcijski
planKomunikacijska strategija odvija logiki, razumljivo i svrhovito.
Meutim, put do dananje prihvatljive razine Analize/Ocjene stanja bio je pun stop-
go situacija. Ponegdje je bilo potrebno unijeti dodatne podatke, odnosno detaljnije opisati
odreenu pojavu (problem), primjerice prirodni resursi i okoli, ili pak poglavlja o drutvenim
djelatnostima i civilnom drutvu. Takoer, inzistiralo se na uvijek usporednom prikazivanju
relevantnih podataka i odnosa kako na razini upanije, tako i na razini Jadranske regije i
Republike Hrvatske. Nadalje, gdje god je to bilo mogue prikazala se i vremenska dinamika koja
omoguuje identificiranje kljunih procesa u upaniji.
U odreenom broju sluajeva nedostajali su izvori tablica, grafova i openito podataka.
Nedostajali su izvori podataka i popis podataka kao uvod u dio koji se tie izgradnje elektronike
baze podataka za praenje razvoja i razvojnih efekata (prema Pravilniku). Na brojnim mjestima
izvori nisu bili pravilno ili potpuno navedeni. Terminologiju je trebalo standardizirati, posebno
u sluajevima kada se u istom kontekstu koristilo razliite izraze ili sinonime (karakteristian
sluaj: strategija, plan, program, politika).
ak i kada je postupljeno (od strane izraivaa) u skladu s primjedbama evaluatora, nije se
uvijek u tom prvom koraku dostigla eljena kvaliteta Analize/Ocjene stanja. Tek nakon izraene
SWOT analize bila je mogua fina dorada Analize/Ocjene stanja. Na taj je nain smjer Analiza/
Ocjena stanja SWOT analiza postao obostran (), odnosno dobio je svoju povratnu vezu.
Konani tekst osnovne analize je koherentan i pregledan. Dakako, potrebno je uiniti dodatan
napor u smislu jezine lekture i korekcije tehnikih pogreaka.
Definicija SWOT analize navedena u Pravilniku o obveznom sadraju, metodologiji izrade
i nainu vrednovanja RS prema kojoj SWOT analiza sadri ocjenu snaga i slabosti te prilika
i prijetnji bitnih za razvoj svih vanih podruja, te obrazlae i tumai koji su i kakvi stvarni
imbenici razvoja i potencijali za razvoj, ali i ogranienja i prepreke razvoju, tek (manjim)
dijelom objanjava stvarnu ulogu SWOT analize u postupku izrade RS SD.
Prije bi se moglo rei da je u konkretnom sluaju SWOT analiza predstavljala svojevrsni
most preko kojeg su, kao u nekoj tranziciji, aktivnosti navedene u analitikom dijelu RS
iskristalizirale i onda u potpunoj jasnoi pretvarale u ciljeve, mjere i projekte. Potom bi uslijedio
obratan proces: sve nejasnoe i neusklaenosti iskrsle pri definiranju ciljeva, mjera i projekata
vraale su se na provjeru u analizu/ocjenu stanja, tamo se testirali i usklaeni po cjelini razvojne
strategije zavravali u tablicama sa nositeljima i financijskim izraunima.
Shvaena i realizirana na ovaj nain, SWOT analiza bila je predmet stalne rasprave evaluacijskog
tima i izraivaa razvojne strategije. Bez obzira o kojem se dijelu dokumenta raspravljalo, SWOT
analiza je uvijek bila pri ruci, do zadnjeg dana osvjeavana novim spoznajama.
U tom smislu ve je kod izrade Analize/Ocjene stanja evaluacijski tim posebno inzistirao na
obveznosti iskazivanja pozitivnih i negativnih nalaza u svakom od poglavlja, kasnije koritenih
kao inputa za izradu SWOT analize, kao i opravdanosti definiranja pojedinih elemenata SWOT-a
(primjerice, prirodni resursi kao snaga, a dio elemenata/obiljeja resursa kao slabost, primjerice
poroznost tla).

241
 3.) Vrednovanje ciljeva, prioriteta i mjera upanijske
razvojne strategije Splitsko-dalmatinske upanije
Vizija razvoja Splitsko-dalmatinske upanije usklaena je nakon rasprave s izraivaem i
razmatranja nekoliko znaajnih primjedbi dionika.
Pri utvrivanju slijeda ciljeva, mjera i prioriteta nunih za postepeno dostizanje razvojne vizije,
izraiva je potvrdio sposobnost povezivanja dijelova strategije u cjelinu i pokazao da je u stanju
pripremiti razvojni dokument u skladu s logikom upravljanja projektnim ciklusom. Upozoreno
je, meutim, da mjestimino nije jasan logiki metodoloki slijed analiza-SWOT-ciljevi-mjere,
odnosno, kako su iz problema i razvojnih potreba formulirani ciljevi. Trebalo je razjasniti da li je
primijenjena neka odreena metoda ili su ciljevi predloeni na participativnim radionicama, pa
su se slijedom zahtjeva za participacijom svih dionika morali nai na popisu. Uz to, neki prioriteti
su bili navedeni i bez obrazloenja, a razraenost mjera je varirala neke su bile opisane detaljno,
a neke tek jednom reenicom. Izraivau je preporueno da u tom smislu uravnotei tekst, to je
i uinjeno u konanom nacrtu RS. Time je postignuta i interna konzistentnost skupa ciljeva.
Takoer, inzistiralo se na razlikovanju nositelja aktivnosti i korisnika, to je izraiva usvojio.
Ovdje posebno treba naglasiti da je izraiva RS SD donekle odstupio od klasinog
identificiranja ciljeva, prioriteta i mjera. Naime, naputen je pristup temeljen na razradi ciljeva po
podrujima istraivanja definiranim u osnovnoj analizi, te se razradi stratekog okvira pristupilo
uvaavajui procesni pristup. To je dalo novu dimenziju i kvalitetu stratekom okviru, ali e u
implementaciji i praenju ostvarenja RS svakako traiti dodatne napore u smislu koordinacije
aktivnosti po razliitim prioritetima i ciljevima s jedne strane, te razvoju sustava praenja i
ocjenjivanja razvojnih uinaka, s druge strane. Izraiva je svjestan zahtjeva koje ovakav pristup
postavlja u implementaciji Strategije, to pokazuje i razrada mjera u dijelu Cilja 4 (4.1.1.-4.1.3.).
Izraiva je uskladio ciljeve RS SD s prioritetima Strategije regionalnog razvoja Republike
Hrvatske i s ciljevima Stratekog okvira za razvoj. to se tie konane verzije ciljeva i prioriteta,
miljenje evaluacijskog tima je pozitivno.
S obzirom na potpunost, konzistentnost i snagu informacija, pozitivna zavrna procjena se
moe donijeti jer su se sve bitne opaske uzele u obzir kao i preporuke evaluacijskog tima, to je
rezultiralo u:
- dobro odabranim i opisanim indikatorima;
- boljoj naglaenosti posebnih karakteristika SD te jasnijoj vezi izmeu nalaza ove faze i
prve faze dokumenta, to doprinosi cjelokupnoj jasnoi i konzistentnosti informacija;
- znaajnom poboljanju strukture zavrne verzije, to doprinosi dosljednosti i jasnoi
dokumenta.

S aspekta primjerenosti ciljeva, prioriteta i potreba, evaluacijski tim miljenja je da je ovaj

kljuni dio dokumenta znaajno popravljen, to je rezultiralo sljedeim:
- ciljevi i prioriteti su objanjeni na nain da pokrivaju cijelu upaniju, tj. fokusiraju se na
ukupni rast i odrivi razvoj;
- povezanost ciljeva i potreba sada je vidljivija;
- dano je vie argumenata i bolja objanjenja nekih pitanja koja su prije bila preopenita, to
je pridonijelo primjerenosti ciljeva i prioriteta.

242
 S aspekta usklaenosti ciljeva i prioriteta, moe se dati sljedea konana ocjena:
- ciljevi i prioriteti su sada koherentnije strukturirani te jasnije i konzistentnije elaborirani,
kao i jasnije objanjeni;
- zadovoljeni su kriteriji usklaenosti s obzirom da su glavni ciljevi utemeljeni na informacijama
vezanim uz probleme i potrebe, kao to je prikazano u Analizi ove Strategije;
- sva objanjenja koja unesena u segment mjera dodatno elaboriraju ciljeve i prioritete, to
dodatno doprinosi koherentnosti i usklaenosti konanog dokumenta.

4.) Vrednovanje Provedbenog okvira

Provedbeni okvir sastoji se od financijskog okvira, institucionalnog okvira, akcijskog plana,
kriterija i postupaka za vrednovanje projekata za sufinanciranje i davanje preporuke, kao i sustava
praenja i izvjetavanja o rezultatima.
Financijski i institucionalni okviri provedbe RS-a izuzetno su kvalitetno i konzistentno
razvijeni, koliko je to bilo mogue s obzirom na dostupne podatke i informacije (posebno o
planiranim ulaganjima javnih poduzea u odreene projekte i podruja, kao i mogue nejasnoe
i naknadna odstupanja od planiranih sredstava iz EU na razini drave ili razvojnog prioriteta).
Naime, jo u razradi pojedine mjere, navedeni su kako nositelji, tako i potrebna sredstva i
izvori financiranja. Evaluatori su inzistirali na to preciznijem identificiranju moguih izvora
financiranja, kako bi se stakla realna predodba o mogunostima stvarne realizacije pojedinih
mjera i ciljeva.
U pogledu financijskog okvira stoga je postignut prilian stupanj jasnoe i preciznosti.
Meutim, ono to treba naglasiti, a to je i uoeno i u samom dokumentu, jest injenica da
upanija mora redefinirati svoj proraun kako bi mogla pratiti realizaciju Strategije.
Prema Metodologiji izrade upanijskih razvojnih strategija svrha Akcijskog plana je
osigurati transparentnost generiranja projekata kroz njihovu evaluaciju i rangiranje, a nakon
toga i transparentnost procesa alokacije sredstava za projekte. Pored toga, Akcijski plan slui za
operacionalizaciju RS, a omoguuje cjelovit pregled i strukturu svih aktivnosti potrebnih za
provedbu RS SD u razdoblju 2011.-2013.
Iz Pravilnika o obveznom sadraju, metodologiji izrade i nainu vrednovanja Akcijski plan
trebao bi sadravati sljedee glavne sastavnice: ciljeve, predviene aktivnosti, razdoblje provedbe
plana i pojedinih aktivnosti, izvritelja aktivnosti, meusobnu povezanost aktivnosti, rangiranje
aktivnosti po prioritetu, trokove provedbe pojedinih aktivnosti, izvore financiranja aktivnosti,
naine i indikatore praenja ostvarivanja plana i kontrolu provedbe plana. Analizirani Akcijski
plan to i sadri.
U pogledu kriterija i postupka vrednovanja projekata za sufinanciranje, evalutori smatraju da
su kriteriji relevantni. Ipak, savjetuje se da se u daljnjoj provedbi strategije detaljnije definiraju
odrednice pojedinog kriterija.
Sustav praenja provedbe dobro je institucionalno i procesno definiran. Ipak, prijedlog je
evalutora da se sustav u daljnjoj fazi unaprijedi, kako bi se mogla pratiti ne samo ostvarenja
planiranih aktivnosti, mjera i prioriteta, nego i ustvrditi razvojni efekti poluenim njihovom
realizacijom.

243
 5.) Zakljuak
Na temelju cjelokupnog Prethodnog vrednovanja izrade upanijske razvojne strategije
Splitsko-dalmatinske upanije 2010-2013. u prilici smo zakljuiti:
1.) Nacrt RS izraen je slijedom Pravilnika o obveznom sadraju, metodologiji izrade i
nainu vrednovanja upanijskih razvojnih strategija koji je donesen na osnovi i prema
odredbi Zakona o regionalnom razvoju.
2.) Izraiva je kompetentno slijedio odredbe Pravilnika i izradio razvojni dokument s
podrobnom i dobro potkrijepljenom drutveno-gospodarskom analizom Splitsko-
dalmatinske upanije.
3.) SWOT analiza je dobro odmjerena, a strateki ciljevi slijede iz uoenih problema i
potreba. Prioriteti i mjere slijede iz ciljeva i potpuno zaokruuju cjelinu strategije.
4.) Provedbeni okvir dobro odreuje prioritetne poslove i zadatke, kao i izvore financiranja,
potrebna sredstva, kao i nain praenja provedbe.
Poseban problem je vremenski obuhvat RS SD (naravno, i svih drugih hrvatskih upanija).
Zadano vrijeme vaenja i provedbe strategije (tri godine) svakako je prekratko za provedbu i
praenje bilo kakvog dugoronog pa i srednjoronog razvojnog dokumenta. Uz to, Pravilnik
koji je ovdje morao biti prihvaen kao projektni zadatak, ne nalae razvojne projekcije koje bi
bile dijelom osnove odreivanja ciljeva, a ni meuupanijsku razvojnu suradnju (relevantna bi
bila suradnja unutar Jadranske NUTS2 regije). Ne nalae se ni institucionalna analiza koja bi
ukazala na subsidijarnost strategije i bila osnovom predlaganja i zaduivanja odgovarajuih tijela
za voenje razvojne politike. Stoga, predlae se izrada zadovoljavajue obuhvatnog projektnog
zadatka po kojem e se ova strategija kontinuirano inovirati, premostiti istaknuta vanjska
ogranienja i u najveoj moguoj mjeri biti u funkciji ostvarenja dodane vrijednosti zajednici
(European Added Value EAV).
Preporua se, dakle, usvojiti predloeni nacrt upanijske razvojne strategije Splitsko-
dalmatinske upanije, te poeti provoditi Akcijski plan. Takoer, preporua se izraditi
odgovarajui projektni zadatak izrade Razvojne strategije Splitsko-dalmatinske upanije za
naredno razdoblje.

244
 DODATAK III:
AKCIJSKI PLAN PROVEDBE RS
ZA 2011. i 2012

STRATEKI CILJ I: KONKURENTNO GOSPODARSTVO

Prioritet Mjera Vodee odgovorno Oekivani rezultati Ukupno planirana

tijelo sredstva

Sukladno planiranim rezultatima iz razrade mjera

UO ili druga
organizacija

1.1.1. Poticanje RERA S.D. - Uspostavljena baza podataka o inovacijama upanije;

inovacija i
koritenja znanja u - Izraen upanijski program za poticanje inovativnosti
gospodarstvu - Zapoeta provedba Programa 1.200.000,00 kn
1.1 - Pripremljeno najmanje pet prijava za EU fondove za podruje poticanja
Stvaranje inovativnosti
konkurentnog
1.1.2. Razvoj Projektni tim
gospodarstva - Izgrada investicijsko-tehnike dokumentacije, pribavljenje dozvola za iz-
tehnoloke za izgradnju
temeljenog na
infrastrukture Znanstveno- gradnju Parka
znanju
tehnolokog
parka Splitsko- - Izraena prijava projekata za EU fondove za komunalno opremanje par- 53.654161,00 kn
dalmatinske ka, izgradnju i opremanje kapitalnih objekata unutar Parka.
upanije - Izraen plan upravljanja Parkom

245
246
1.1.3. SD UO za - Analiza kvalitete postojeih poticajnih mjera (Program mikrokreditiranja 65.000.000,00 kn
gospodarstvo, i regionalni jamstveni instrumenti)
Stvaranje povoljnog
razvitak i EU
financijskog - Unaprjeenje postojeeg financijskog okvira za poticanje poduzetnitva
okruenja za razvoj integracije
temeljem rezultata analize
poduzetnitva
- Uspostavljen sustav podrke poduzetnicima

1.1.4. SD UO za - Izraena analiza rada postojeih klastera 800.000,00 kn

Razvoj klastera gospodarstvo,
- Izraena struna podloga za osnivanje klastera s jasnom identifikacijom
razvitak i EU
ciljanih korisnika, oblika meusobnog povezivanja i oekivanih koristi
integracije
- Pokrenuto osnivanje barem jednog klastera u turizmu (potpisan spora-
zum o osnivanju), imenovane odgovorne osobe za rad na mjestu upravi-
telja klastera
- Definiran plan aktivnosti rada klastera za prve tri godine
- Izraena pripremna dokumentacija potrebna za rad klastera
- Definirana organizacija rada klastera i financijski okvir za prve tri godine
- Imenovan i educiran upravitelj klastera
- Imenovana odgovorna osoba na razini upanije za koordinaciju rada kla-
stera
- Provedba planiranih aktivnosti iz plana rada
 1.2. Jaanje 1.2.1. Jaanje SD UO za - Izraena analiza stanja u podruju potpornih institucija na prostoru u- 1.300.000,00 kn
poduzetnike potpornih gospodarstvo, panije
infrastrukture institucija za razvoj razvitak i EU
i privlaenje poduzetnitva - Izraen program razvoja potpornih institucija
integracije
ulaganja - Izraeni programi strune potpore za poduzetnike
- Provedene edukacije i savjetovanja za poduzetnike
- Izraene prijave projekata za EU fondove za izradu strunih programa,
izgradnju i opremanje objekata potpornih institucija
1.2.2. Razvoj SD UO za - Aurirana upanijska strategija razvoja poduzetnikih zona 70.000.000,00 kn
poduzetnikih zona gospodarstvo,
- Pribavljene dozvole potrebne za izgradnju zona
razvitak i EU
integracije - Izraene prijave projekata za EU fondove za komunalno opremanje priori-
tetnih poduzetnikih zona i jaanje kapaciteta za upravljanje
- Izraeni planovi upravljanja za poduzetnike zone
- Provedeno osposobljavanje zaposlenika koji su zadueni za upravljanje zo-
nama
1.2.3. Poticaji za RERA S.D. - Uspostavljen cjeloviti sustav poticanja novih investicija i praenje realizaci- 2.500.000,00 kn
privlaenje ulaganja je istih temeljem analize uinaka
1.2.4. Jaanje RERA S.D. - Uspostavljen One stop service centre 5.500.000,00 kn
kapaciteta za
privlaenje ulaganja - Umreene i iskoordinirane sve institucije relevantne za podrku investito-
rima
- Definirane dostupnosti lokacija i objekata za poslovne korisnike
- Kvalitetniji pristup pregovorima sa stranim ulaganjima
- Uspostavljene veze i razmijenjena iskustva sa institucijama koje obavljaju
slinu aktivnost u zemlji i inozemstvu

247
248
1.3. Razvoj 1.3.1. Razvoj SD UO za - Povean broj revitaliziranih etno eko sela 7.100.000,00 kn
turizma turistikih programa pomorstvo i
i proizvoda - Porast broja zaposlenih koji su proli razne programe izobrazbe
turizam
- Poveanje duljine ureenih rekreacijskih staza
- Poveanje broja publikacija (vodia i ostalih promotivnih materijala)
- Vea ukljuenost lokalnog stanovnitva u razvojne turistike programe
- Porast broja ruralnih domainstava ukljuenih u turistiku ponudu
1.3.2. Poboljanje SD UO za - Izraena studija o mogunosti odrivog razvoja turistikih kapaciteta 10.700.000,00 kn
turistike pomorstvo i
infrastrukture - Izraen Plan obrazovanja u turizmu
turizam
- Dorada programa razvoja i pomorstva i turizma u dijelu koji se odnosi na
turistiku infrastrukturu
- Porast broja posjeta turistikim destinacijama, posebno izvan sezone i u
perifernim podrujima, a napose onima s eco certifikatima
1.3.3. Razvoj SD UO za - Poveanje broja vezova nautikog turizma u privezitima i marinama 15.000.000,00 kn
nautikog turizma pomorstvo i
- Povean broj i poboljanje strukture i kvalitete objekata suprastrukture
turizam
(prihvat otpadnih voda, ulja i zauljenih voda, svih vrsta otpada i sl. s bro-
dova; skladini sadraji itd.)
 1.4.Razvoj 1.4.1.Konkurentan SD UO za - Poveanje broja korisnika kreditnog fonda 60.000.000,00 kn
poljoprivrede, i odriv gospodarstvo,
lovstva, poljoprivredno - Poveanje proizvodno trne konkurentnosti proizvoaa
razvitak i EU
ribarstva i prehrambeni i integracije - Poveani udio novo obraenih poljoprivrednih povrina i novoosnovanih
marikulture ribarski sektor stonih farmi
- Izraena projektna dokumentacija i izgradnja poljoprivredne i ribarske
infrastrukture i logistike
- Poveanje broja informiranja javnosti putem publikacija i web stranica
- Poveanje broja subjekata koji su uveli higijenske standarde
- Poveanje broja proizvodnih podruja za uzgoj u akvakulturi
1.4.2. Vrednovanje SD UO za - Smanjenje trokova strunog nadzora i certifikacije u ekolokoj proizvodnji 5.500.000,00 kn
i unaprjeenje gospodarstvo,
proizvodnje - Poveanje broja proizvoaa i povrina u ekolokoj proizvodnji
razvitak i EU
poljoprivrednih integracije - Poboljana institucionalna suradnja u podruju ouvanja i promocije au-
proizvoda s tohtonih poljoprivrednih proizvoda.
posebnim naglaskom
na autohtonim
sortama i eko-
proizvodnji
1.4.3. Potpora SD UO za - Poveanje broja ukljuenih poljoprivrednih proizvoaa i proizvoaa u 2.200.000,00 kn
udruivanju u gospodarstvo, ribarstvu u interesna udruenja
poljoprivredi, razvitak i EU
lovstvu, ribarstvu, - Poveanje prodaje poljoprivrednih i drugih proizvoda kroz zadruge, usli-
integracije
marikulturi i jaanje jed lakeg plasmana proizvoda i smanjenih trokova nabave i transporta
kapaciteta postojeih - Poboljana zajednika promocija poljoprivrednih i drugih proizvoda
zadruga i udruga
- Poveana educiranost lanova interesnih udruenja vezano za teme od
zajednikog interesa (EU fondovi i dr.)

249
250
1.5. Razvoj 1.5.1. Jaanje SD UO za - Priznata lokalna javno privatna partnerstava- lokalne akcijske grupe 1.160.000,00 kn
ruralnog lokalne zajednice gospodarstvo, (LAG)
podruja razvitak i EU
- Jaanje i ukljuivanje lokalnih organizacija (udruge, zadruge, nevladine
integracije
organizacije i drugi ekonomski i socijalni partneri)
- Poveanje uinkovitosti djelovanja upravnih i strunih slubi, obrazovnih,
znanstvenih i drugih institucija
1.5.2.Odrivi razvoj Upravni odjel - Poboljana kvaliteta komunalne infrastrukture u ruralnim podrujima 62.000.000,00 kn
ruralnog podruja za graditeljstvo,
kroz poboljanje - Poboljana kvaliteta drutvene infrastrukture u ruralnim podrujima
komunalne
uvjeta ivota i rada poslove, - Poveanje broja poljoprivrednih gospodarstva prikljuenih na komunal-
infrastrukturu nu infrastrukturu odnosno s izgraenim ekoloki prihvatljivim jamama
i zatitu okolia, - Odrani postojei i novi sajmovi i manifestacije
za Splitsko
dalmatinske - Povean broja obnovljenih objekata povijesnih, kulturnih i tradicijskih
upanije vrijednosti
 STRATEKI CILJ II: RAZVOJ INFRASTRUKTURE, ZATITA PRIRODE I OKOLIA

2.1. Podizanje kvalitete 2.1.1. Razvoj upanijska uprava - Aurirana i usklaena Strategija prometnog razvitka 710.000.000,00 kn
prometne infrastrukture cestovnog sustava za ceste SD i Planovi razvoja
- Pokrenute izmjene i dopune prostornih planova u-
panije i opina
- Izraene prijave projekata za financiranje iz EU fon-
dova uz prateu dokumentaciju: investicijske studije,
projekti, dozvole za graenje, rijeeni imovinsko-
pravni poslovi
- Pripremljena tehnika dokumentacija i ishoene do-
zvole za veinu glavnih cestovnih pravaca
- Izraene strune analize gospodarenja sustavom dr-
avnih, upanijskih, lokalnih i nerazvrstanih cesta
- Usklaen standard odravanja po kategorijama za
mreu postojeih cesta
2.1.2. Razvoj luke Luka uprava - Analizirane potrebe i mogunosti razvoja morskih 69.850.000,00 kn
infrastrukture i luka
poboljanje kvalitete
morskog prijevoza - Pripremljena tehnika dokumentacija za izgradnju i
dogradnju luka
- Oblikovan sustav poticanja razvoja malih luka
- Otvorene nove linije te ostvarena bolja povezanost
s otocima
- Pripremljene barem 3 projektne prijave za EU fon-
dove

251
252
2.1.3. Razvoj zranog Zrane luke Split - Poveana povrina stajanke za zrakoplove za 34.805m 70.000.000,00 kn
prometa i Bra, UO za te ureeni razni sadraji za potrebe zrane luke (uredi,
graditeljstvo, garderobe i prostorije za boravak osoblja za poslui-
komunalne poslove, vanje zrakoplova, prostor za parkiranje sredstava za
infrastrukturu i posluivanje zrakoplova, servisne radionice i skladita)
zatitu okolia
- Izraena projektna dokumentacija za rekonstrukciju
i dogradnju putnikog terminala te zapoeti radovi
slijedom kojih e se poveati povrina postojeeg ter-
minala za cca 35.000m te e se izgraditi parking za
automobile i autobuse sa pripadajuim objektima na
povrini od 43.000m
2.1.4. Poboljanje Hrvatske eljeznice - Moderniziran dio pruge Otarije-Knin-Split 10.820.000,00 kn
kvalitete eljeznikog
prijevoza - Izraena tehnika dokumentacija za 4 stajalita

2.1.5. Razvoj UO za graditeljstvo, - Izraena analiza mogunosti razvoja multimodalnog 5.400.000,00 kn

multimodalnog komunalne poslove, transporta i logistikih centara na podruju upanije
transporta graditeljstvo i
zatitu okolia - Pokrenute izmjene prostorno-planske dokumentacije
- Izraene studije i projektna dokumentacija za gradnju
prometnih terminala
 2.2. Podizanje kvalitete 2.2.1. Podizanje Hrvatske vode, UO - Izraena Studija kapaciteta i mogunosti koritenja 120.000.000,00 kn
komunalne infrastrukture kvalitete za graditeljstvo, vodnih resursa
vodoopskrbnog komunalne poslove,
sustava infrastrukturu i - Izraen Program koritenja vodnih resursa
zatitu okolia - Ocjena i redefiniranje vodozatitnih zona
- Pripremljena projektna dokumentacija za razvoj vo-
doopskrbne mree

2.2.2. Podizanje UO za graditeljstvo, - Izraena Analiza potreba i Program razvitka sustava 130.000.000,00 kn
kvalitete sustava komunalne poslove, odvodnje
odvodnje i graditeljstvo i
proiavanja zatitu okolia - Nastavak gradnje sustava odvodnje

2.2.3. Izgradnja Regionalni centar - Izraena dokumentacija za izgradnju Centra za gos- 20.000.000,00 kn
i unaprjeenje istog okolia podarenje otpadom
sustava gospodarenja za gospodarenje
otpadom - Izraen i proveden Program sanacije postojeih odla-
otpadom d.o.o.
galita otpada
- Zapoeta izgradnja pretovarnih stanica

253
254
2.3. Poboljanje energetskog
sustava, koritenje obnovljivih
izvora energije i promicanje
energetske uinkovitosti
2.3.1. Poboljanje Hrvatska - Izgraeno 5 TS 110/20(10) kV (TS zagvozd, TS Vr- 210.000.000,00 kn
kvalitete opskrbe elektroprivreda d.d. gorac, TS Dugopolje, TS Terminal, TS Imotski)
elektrinom energijom
- Rekonstruirane 3 TS 110/10 kV ( TS Visoka, TS
Dugi Rat, TS Makarska)
- Izgradnja TS 110/20(10) kV, I etapa 35/20(10) kV
(TS Hrvace)
- Rekonstruirane 2 TS 35/10 kV (TS Divulje, TS
Hvar)
- Izgraeno 150 TS 10-20/0,4 kV
- Izgraeno i rekonstruirano 60,00 km SN mree
- Izgraeno i rekonstruirano 120,00 km NN mree
- stvoreni preduvjeti za prijelaz na 20 kV napon kon-
zumna podruja 3 TS 110/20(10) kV
2.3.2. Potpora SD UO za - Osigurana kvalitetna podrka potencijalnim investi- 24.050.000,00 kn
proizvodnji energije iz gospodarstvo, torima
obnovljivih izvora razvitak i EU
- Uspjeno organizirani info dogaaji
integracije
Izraene projektne prijave za EU fondove
2.3.3. Razvoj Tvrtka EVN- - Izgraen visokotlani i dio srednjetlanog plinovoda 103.600.000,00 kn
plinofikacijskog Croatia plin/ s pripadajuim regulacijskim stanicama Klis, Split 1
sustava SD UO za i Split 2
gospodarstvo,
- Omoguen prikljuak dijelu stanovnitva i gospo-
razvitak i EU
darstva (~30% ukupne potronje)
integracije
- Informiranost stanovnitva o uvjetima prelaska na
plin i o koritenju-primjeni
 2.3.4. Poticanje SD UO za - Smanjenje trokova energije u javnom i privatnom 55.500.000,00 kn
energetske gospodarstvo, sektoru
uinkovitosti u razvitak i EU
javnom i privatnom - Poveana svijest o uinkovitom koritenju energije
integracije
sektoru - Izraen model sufinanciranja projekata energetske
uinkovitosti
- Prijavljeni projekti za EU fondove
2.3.5. Jaanje SD UO za - Izraena Strategija odrivog koritenja energije u SD 5.550.000,00 kn
kapaciteta za gospodarstvo,
koritenje obnovljivih - Uspostava energetskog ureda upanije
razvitak i EU
izvora energije i integracije - Izraeni akcijski planovi na razini lokalnih samoupra-
poticanje energetske va
uinkovitosti
- Provedene edukativne i informativne aktivnosti
- Prijavljeni projekti za EU fondove

255
256
2.4. Zatita prirode i okolia 2.4.1. Vrednovanje, Javna ustanova - Izraeni planovi za upravljanje zatienim podruji- 5.940.000,00 kn
zatita i ouvanje za upravljanje ma i ekolokom mreom
prirodnih vrijednosti zatienim - Donesen Program zatite prirode SD
prirodnim
vrijednostima SD - Prijavljeni projekti za EU fondove
- Smanjen broj crnih toaka u prostoru
- Izraen Program promicanja svijesti i edukacije jav-
nosti
- Provedene edukativne i informativne aktivnosti o
potrebi zatite i ouvanja prirode i okolia
- Odabrani i sufinancirani projekti udruga iz podruja
zatite okolia i prirode
2.4.2. Razvoj sustava UO za graditeljstvo, - Stvaranje preduvjeta za funkcioniranje sustava prae- 1.500.000,00 kn
praenja stanja prirode komunalne usluge, nja stanja u okoliu
i okolia infrastrukturu i - Redovito praenje stanja u okoliu s ciljem preven-
zatitu okolia tivnog djelovanja
- Izgraen i integriran informacijski sustav okolia
- Redovito izvjetavanje javnosti o stanju u okoliu
2.4.3. Razvoj sustava Nadleni Upravni - Izgradnja uinkovitijeg sustava za zatitu i spaavanje 30.000.000,00 kn
zatite i spaavanja odjeli u SD na podruju SD,
- Poveane svijesti graana, znanja i vjetina svih sudi-
onika zatite i spaavanja, na ponaanje i odgovore u
sluaju izvanrednih situacija,
- Unaprijeena suradnja i uinkovitija komunikacija
izmeu svih sudionika sustava zatite i spaavanja,
- Poticanje najbolje prakse, osposobljavanja i podiza-
nja svijesti u prevenciji i reagiranju na katastrofe,
- Procijenjena i provedena rjeenja za konkretne po-
trebe i izazove civilne zatite na regionalnoj i preko-
graninoj razini.
 STRATEKI CILJ III: RAZVOJ LJUDSKIH REUSRSA I POVEANJE KVALITETE IVOTA
3.1. Razvoj ljudskih resursa i
poveanje zapoljivosti
257
3.1.1. Usklaivanje UO za prosvjetu, - Izraena studija kadrovskih potreba za razvoj upa- 4.000.000,00 kn
obrazovnih programa kulturu i port, nije
s potrebama - Povean broj potpisanih ugovora o suradnji obrazov-
gospodarstva nih institucija i gospodarstvenika
- Povean broj prekvalificiranih osoba sukladno potre-
bama trita rada
- Razvijen model poticanja studenata na upisivanje
prirodnih i tehnikih znanosti (upanijske stipendi-
je)
- Razvijen model uvrtavanja informacija o tritu
rada u obrazovne programe na svim razinama
- Pripremljene projektne prijave za EU fondove
3.1.2. Razvoj UO za prosvjetu, - Analiza dostupnosti i kvalitete postojeih programa 4.000.000,00 kn
programa kulturu i port, - Povean broj novih programa cjeloivotnog uenja
cjeloivotnog uenja za razliite skupine
- Poveana ukljuenost odraslih u programe usavra-
vanja, ukljuenost zaposlenih i nezaposlenih u neke
oblike dodatnog obrazovanja i sl.
- Poveana informiranost o programima cjeloivotnog
uenja
- Poveana svijest o potrebi kontinuiranog usavravanja
3.1.3. Razvoj trita HZZ /SD UO - Analiza stanja i mogunosti primjene novih oblika 6.000.000,00 kn
rada za gospodarstvo, rada i zapoljavanja
razvitak i EU - Izraena Strategija razvoja ljudskih potencijala SD
integracije
- Razvijeno lokalno partnerstvo za zapoljavanje
- Izraeni i dodijeljeni poticaji za razvoj trita rada
- Osmiljen sustav poticaja za nove investitore
258
3.2. Jaanje kvalitete ivota i
socijalne kohezije
3.2.1. Poboljanje UO za zdravstvo i - Izraena studija o potrebama socijalne skrbi u u- 2.000.000,00 kn
uvjeta i kvalitete socijalnu skrb SD paniji
rada u institucijama
socijalne skrbi - Pripremljeni projekti za poboljanje prostornih uvje-
ta za rad ustanova socijalne skrbi
- Povean broj educiranih strunjaka u institucijama
socijalne skrbi
- Povean broj programa deinstitucionaliziranih obli-
ka skrbi
3.2.2. Briga za ranjive UO za zdravstvo i - Izraen program za unaprjeenje brige o osobama 20.674.032,00 kn
drutvene skupine socijalnu skrb SD iz ranjivih skupina temeljem istraivanja njihovih
potreba
- Poveana kvaliteta institucionalne i vaninstitucional-
ne skrbi o osobama tree ivotne dobi
- Povean broj dionika (udruga, ustanova, volontera i
dr.) koji skrbe o osobama iz ranjivih drutvenih sku-
pina
- Poveana osvijetenost graana SD za potrebe ra-
njivih skupina drutva
- Pripremljeni projektni prijedlozi za EU fondove
3.2.3. Poboljanje UO za prosvjetu, - Izraen srednjoroni plan za razvoj porta u upaniji 8.426.000,00 kn
uvjeta za razvoj kulturu i port,
- Provedeni upanijski programi za port i rekreaciju
portske kulture
- Pripremljene projektne prijave za EU fondove
3.2.4. Donoenje i Savjet mladih SD, - Donesen upanijski program djelovanja za mlade 2.000.000,00 kn
provedba upanijskog UO za zdravstvo
- Proveden dio aktivnosti planiranih upanijskim
programa djelovanja i socijalnu skrb i
za mlade programom djelovanja za mlade
UO za prosvjetu,
kulturu i port

3.3. Razvoj sustava odgoja i
obrazovanja
3.2.5. Poboljanje UO za zdravstvo i - Vei broj aktera (ustanova, udruga, volontera, obi- 6.356.000,00 kn
skrbi za osobe tree socijalnu skrb SD/ telji, upnih zajednica) koji skrbe o osobama tree
ivotne dobi upanijski domovi ivotne dobi
za stare i nemone
- Poveana kvaliteta institucionalne i vaninstitucional-
ne skrbi o osobama tree ivotne dobi
- Povean broj programa deinstitucionalizirane skrbi o
starim i nemonim
3.3.1. Poboljanje UO za prosvjetu, - Izgraene dvije srednje i jedna osnovna kola 67.484.000,00 kn
uvjeta za uenje kulturu i port,
i kvalitete rada SD - Poveana kvaliteta rada nastavnog i ostalog strunog
u obrazovnim kadra
institucijama - Poveana svijest o znaaju znanja i obrazovanja
- Poboljano provoenje Dravnog pedagokog stan-
darda u osnovnim i srednjim kolama
- Poboljana kvaliteta i dostupnost nastavnih i izvanna-
stavnih programa
3.3.2. Poboljanje JLS vlasnici vrtia - Povean broj djece ukljuenih u razliite vidove 22.732.000,00 kn
uvjeta i kvalitete predkolskog obrazovanja
rada u predkolskim
institucijama - Poboljana opremljenost vrtia
- Pripremljeni projekti za izgradnju novih i dogradnju
postojeih vrtia
- Izgraeni novi objekti
- Povean broj vrtikih skupina
- Povean broj odgojitelja ukljuenih u programe usa-
vravanja
- Povean broj dodatnih programa

259
260
3.4. Poboljanje kvalitete
zdravstvenog sustava
3.5. Razvoj kulturnih sadraja
te ouvanje i odrivo koritenje
kulturne batine
3.4.1. Poboljanje UO za zdravstvo i - Odgovarajui broj dodatno educiranih zdravstvenih 57.000.000,00 kn
uvjeta i kvalitete socijalnu skrb SD djelatnika
rada u zdravstvenim
ustanovama - Pripremljena projektna dokumentacija za obnovu,
izgradnju i opremanje zdravstvenih objekata
3.4.2. Unaprjeenje UO za zdravstvo i - Izraena Studija o zdravlju stanovnitva i potrebama 3.500.000,00 kn
zdravlja stanovnitva socijalnu skrb SD za zdravstvenim uslugama u upaniji;
- Provedene promotivne aktivnosti o zdravom nainu
ivota i znaenju zdrave prehrane;
- Pripremljeni projekti za unaprjeenje zdravlja i pre-
ventive
- Poveana svijest o zdravom nainu ivota i znaenju
zdrave prehrane
3.5.1. Vrednovanje i UO za prosvjetu, - Poveana dostupnost kulturne ponude i aktivnosti; 13.425.000,00 kn
poticanje kulturnog kulturu i port,
- Stvoreni preduvjeti za razvoj novomedijskih kultura
stvaralatva SD
i suvremenih umjetnosti;
Pripremljeni projekti za EU fondove
3.5.2. Poboljanje UO za prosvjetu, - Poboljani uvjeti za rad kulturnih institucija i orga- 4.825.000,00 kn
uvjeta za rad kulturu i port, nizacija
kulturnih institucija i SD
organizacija - Poveana educiranost djelatnika u kulturi
- Izraeni projektni prijedlozi za EU fondove
3.5.3. Ouvanje i Konzervatorski - Definirane potrebe i prioriteti za obnovu kulturne i 40.000.000,00 kn
odrivo koritenje odjel Ministarstva povijesne batine
kulturne batine kulture u Splitu/
Upravni odjel za - Vea dostupnost kulturno povijesnih sadraja
prosvjetu, kulturu - Uinkovitije promoviranje kulturno povijesne ba-
i port Splitsko- tine (IT)
dalmatinske
upanije - Pripremljeni projekti za obnovu, zatitu i turistiku
valorizaciju kulturne batine.
 STRATEKI CILJ IV: UNAPREENJE UPRAVLJANJA RAZVOJA

4.1. Poboljanje 4.1.1. Razvoj sustava RERA S.D. - Definiran okvir za izradu stratekih programa razvoja 500.000,00 kn
kvalitete upravljanja stratekog planiranja
lokalne i regionalne - Poboljana usklaenost prostorno planskih dokume-
samouprave nata i stratekih programa razvoja
- Poboljana usklaenost lokalnih, upanijskih i naci-
onalnih stratekih programa razvoja
- Izraeni strateki razvojni programi s definiranim
sustavom financiranja, praenja provedbe i evaluacije
- Uspostavljena elektronika baza razvojnih pokazate-
lja, programa i projekata
- Uspostavljen sustav selekcije razvojnih projekata ute-
meljen na prioritetima i mjerama RS-a
- Uspostavljeni uinkoviti kanali suradnje, informira-
nja i komunikacije prema JLS i institucijama nosite-
ljima razvoja na lokalnoj, upanijskoj, regionalnoj,
nacionalnoj i meunarodnoj razini u pogledu stra-
tekog planiranja
4.1.2. Uspostava sustava UO za proraun i - Uvoenje cjelovitog sustava planiranja, praenja i 500.000,00 kn
praenja kvalitete financije/ upanijska ocjenjivanja rezultata rada upravnih tijela i prora-
rada upravnih tijela i skuptina unskih korisnika
proraunskih korisnika
- Uvoenje informatikih rjeenja na podruju plani-
ranja i realizacije prorauna, praenja naplate upa-
nijskih prihoda, te elektroniko upravljanje tijekom
financijskih dokumenata.

261
262
4.1.3. Razvoj elektronikog
informacijsko-
dokumentacijskog sustava
lokalne i regionalne
samouprave
4.1.4. Jaanje ljudskih
potencijala u javnom sektoru
4.1.5. Pruanje financijske i
strune potpore za pripremu
i provedbu razvojnih
projekata od posebnog
interesa za upaniju
4.1.6. Poboljanje
upravljanja pomorskim
dobrom
Ured upana, Sluba za - Poboljan informacijski i dokumentacijski sustav je- 1.200.000,00 kn
informatiku SD dinica lokalne samouprave
- Obrada i kolanje dokumenata u elektronikom obli-
ku
- Educirani djelatnici javne uprave
Ured upana/ RERA - Izraeni i provedeni godinji planovi zapoljavanja 750.000,00 kn
S.D.
- Izraeni i provedeni godinji planovi usavravanja
- Pripremljene i provedene edukacije za EU fondove
RERA S.D. - Pripremljeni razvojni projekti od posebnog interesa 7.000.000,00 kn
za upaniju spremni za financiranje iz EU, te dru-
gih izvora.
- Provedeni razvojni projekti od posebnog interesa za
upaniju.
upanija, UO za - Izraeni planovi za upravljanje pomorskim dobrom 2.300.000,00 kn
pomorstvo i turizam
- Provedeni postupci utvrivanja granica pomorskog
dobra i granica lukog podruja,
- Uspostavljena informacijska baza
- Provedeni postupci za dodjelu koncesija na pomor-
skom dobru
- Naplata naknada za upotrebu pomorskog dobra
 4.2. Razvoj 4.2.1. Izrada i provedba UO za zdravstvo i - Uspostavljeno radno tijelo za izradu Programa 60.000,00 kn
partnerstva meu programa suradnje civilnog socijalnu skrb/ UO
dionicima razvoja drutva i SD za prosvjetu, kulturu - Izraen Program suradnje organizacija civilnog
i port/ Forum drutva (OCD-a) i SD.
OCD-a SD, UO za - Uspostavljen mehanizam praenja provedbe Programa
graditeljstvo, komunalne
usluge, infrastrukturu i - Izraen Akcijski plan
zatitu okolia

4.2.2. Uinkovito UO za proraun i - Unaprjeen sustav financiranja rada OCD-a prema 60.000,00 kn
financiranje rada civilnog financije vaeim standardima
drutva
4.2.3. Promicanje sustavnog RERA S.D. - Omoguen djelotvoran rad PV-a /
dijaloga i suradnje
izmeu javnog, civilnog i - Pripremljeni zajedniki projekti javnog, civilnog i
gospodarskog sektora gospodarskog sektora

4. 3. Jaanje 4.3.1. Unaprjeenje SD i RERA S.D. - Ojaana prekogranina i meunarodna suradnja te- 1.200.000,00 kn
meunarodne prekogranine i meljem koje su provedeni zajednikih razvojni pro-
suradnje meunarodne suradnje s jekti koji doprinose poboljanju gospodarskih, kul-
drugim regijama turnih, socijalnih i dr. prilika meu regijama.

4.3.2. Aktivno sudjelovanje SD i RERA S.D. - Povean broj (raznih) aktivnosti i projekata proizilih 300.000,00 kn
u radu meunarodnih iz aktivnog sudjelovanja u meunarodnim organiza-
organizacija i tijela cijama i tijelima.

263
264
STRATEKI CILJ V. JAANJE PREPOZNATLJIVOSTI UPANIJE
5.1. Jaanje 5.1.1. Promicanje kulturnih
regionalnog i drugih sadraja koji
identiteta naglaavaju specifinosti
i vrijednosti s prostora
upanije
5.1.2. Provedba strategije
brendiranja upanije
5.2. Promocija 5.2.1. Razvoj investicijskog
gospodarskih okruenja i podrka
potencijala investitorima
5.2.2. Promocija Dalmacije
kao turistike regije
5.2.3. Promocija odrivog
koritenja i ouvanja
kulturne batine
5.2.4. Ouvanje bioloke i RERA
krajobrazne raznolikosti
RERA - Povean broj i kvaliteta dogaanja koji promiu identitet SD i po 500.000,00 kn
S.D. kojima se prepoznaje SD
- Izraeni kriteriji za odabir dogaanja
- Poveana svijest o potrebi za gospodarskim koritenjem kulturnih
i drugih sadraja na domaem i inozemnom tritu;
RERA - Osnovan Centar za upravljanje brandom 500.000,00 kn
S.D.
- Osmiljen program pod nazivom Volim Dalmaciju
- Odreeni ambasadori branda
RERA - Poveana svijest o potrebi stvaranja prijateljskog okruenja za in- 300.000,00 kn
S.D. vestitore
- Izraena marketinka strategija
- Izraena studija o promociji razvojnih mogunosti upanije
- Predstavljene mogunosti ulaganja u SD u inozemstvu
TZ SD - Povean broj novih oblika ponuda; 11.000.000,00 kn
- Izraen program za cjelogodinju turistiku sezonu
RERA - Pojaana svijest o ulozi i znaaju kulturnog i povijesnog naslijea 250.000,00 kn
S.D. i kulture openito
- Izraena analiza potrebe osnivanja kulturne agencije
- Osmiljeni novi oblici promocije kulture
- Povean broj zatiene nematerijalne kulturne batine
- Izraen plan aktivnosti 250.000,00 kn
S.D.
- Potaknuti razvojni projekti u cilju gospodarskog koritenja prepo-
znatljivih biolokih i krajobraznih vrijednosti
 DODATAK IV:
KOMUNIKACIJSKA STRATEGIJA

Komunikacijska strategija kao sastavni dio Razvojne strategije Splitsko-dalmatinske upanije

ima za cilj pridonijeti transparentnosti provedbe i mjerenja uinaka provoenja ciljeva, prioriteta
i mjera navedenih u Strategiji. Komunikacijska e strategija pomoi svim dionicima i nositeljima
razvoja, kao i krajnjim korisnicima, da postanu svjesni svoje uloge u razvoju upanije. Njezina je
svrha upravo podizanje svijesti i informiranje javnosti o ulozi i znaaju RS za razvoj upanije i
jedinica loklane samouprave s podruja upanije.
Komunikacijska strategija posebno se bavi pojanjavanjem cilja politike regionalnog razvoja
RH: pridonijeti gospodarskom rastu i razvoju RH sukladno naelima odrivog razvoja, stvaranjem
uvjeta koji e u svim dijelovima zemlje omoguavati jaanje konkurentnosti i realizaciju vlastitih
razvojnih potencijala.

Ciljevi komunikacijske strategije moemo podijeliti na ope i posebne ciljeve.

Opi ciljevi komunikacijske strategije su priopavanje informacija o razvojnoj strategiji u
smislu razumijevanja strategije, njezinih ciljeva, svrhe i aktivnosti. U ope ciljeve komunikacijske
strategije spada i optimalno te uinkovito priopavanje informacija o regionalnom razvoju,
ciljevima i odrednicama regionalne razvojne politike definirane Strategijom regionalnog razvoja
RH i stratekih ciljeva definiranih u samoj strategiji.

Posebni ciljevi komunikacijske strategije su:

- informiranje javnosti o ulozi RS u ostvarivanju ciljeva ravnomjernog regionalnog razvoja
RH i podizanja konkurentnosti hrvatskih regija
- informiranje dionika i potencijalne korisnike na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini o
dostupnim mogunostima financiranja razvojnih projekata
- osiguravanje stalne transparentnosti provedbe RS
- usklaivanje svih komunikacijske aktivnosti koje provode partnerske institucije obuhvaene
RS

Naela komunikacijske strategije

Sve aktivnosti koje e se poduzimati u sklopu Komunikacijske strategije i njenog Akcijskog
plana vodit e se sljedeim naelima:
- informacije e biti prezentirane u jasnom, pristupanom i razumljivom obliku
- aktivnosti e se temeljiti na usmjeravanju svih relevantnih poruka ciljanim skupinama
- ciljane skupine bit e uzete u obzir ve pri razvijanju i koritenju komunikacijskih alata
- sve e aktivnosti biti komplementarne i konzistentne i teit e uspostavljanju nadopunjujuih
komunikacijskih alata i odailjanju cjelovite poruke

265
 - uspostavit e se sistem praenja i auriranja informacija kako bi bile u tijeku s vremenom i
potencijalnim promjenama situacije.
Komunikacijska strategija osigurava odranje naela partnerstva uspostavljenog prilikom
izrade
upanijske razvojne strategije koje podrazumijeva koritenje svih potrebnih komunikacijskih
kanala alata kako bi se osigurala potpuna informiranost ukljuenih strana o daljnjim aktivnostima
i napretku to omoguava odravanje partnerskih odnosa.
Komunikacijska strategija istie potrebu osiguranja jednakog pristupa informacijama za
sve to ukljuuje koritenje razliitih komunikacijskih modula . To podrazumijeva dostupnost
materijala u razliitim formatima ime se jami pravo informacija za opu javnost.

Ciljane skupine i komunikacijski kanali

Kanali komunikacije koji su definirani ovom strategijom usmjereni su na razliite interesne
grupe unutar ciljane skupine. Ciljana skupina definirana je kao skup dionika koji imaju
aktivnu ulogu u ostvarenju ciljeva, prioriteta i mjera razvoja Splitsko-dalmatisnke upanije, ali i
regionalnog razvoja Republike Hrvatske.
- U skladu s ciljevima, komunikacijska strategija namijenjena je sljedeim ciljanim javostima:
- partnerima koji su sudjelovali u izradi upanijske razvojne strategije
- upanijskim institucijama, ustanovama i trgovakim drutvima
- jedinicama lokalne samouprave;
- lanovima Partnerskog vijea;
- dionicima u razvoju (iz svih sektora: javnog, poslovnog, civilnog i akademskog) koji sudjeluju
u izradi i provedbi RS
- medijima

Razine komunikacije
Mjere informiranja, promidbe i vidljivosti imaju stalnu ulogu od usvajanja RS u podizanju
svijesti i prepoznatljivosti lokalnog i regionalnog razvoja openito i posebnih mogunosti
financiranja razvojnih projekata.
Komunikacijska strategija na razini upanije, a u svrhu ispunjavanja prethodno navedenih
ciljeva, te usklaenosti sa Strategijom regionalnog razvoja dijelo se na tri razine:
1. Sredinja - nacionalna razina - Ministarstvo i Agencija za regionalni razvoj Republike
Hrvatske te ostala resorna tijela dravne uprave.
Ministarstvo je nositelj regionalnog razvoja u RH te je odgovorno za izradu i provoenje
Strategije regionalnog razvoja RH. Ministarstvo je zadueno za koordinaciju komunikacije i
promidbenih aktivnosti poduzetih od strane partnera. Ministarstvo usko surauje s ostalim
tijelima dravne uprave koja pridonose regionalnom razvoju u RH, te s regionalnim i lokalnim
inicijatorima i provoditeljima razvojnih projekata. ARR RH je u funkciji provedbenog tijela za
sve programe koje financira EU na podruju prekogranine i transnacionalne suradnje i njezina
je uloga kljuna u osiguravanju djelotvornog prijenosa informacija na sve institucije izravno
ukljuene u provedbu projekata usmjerenih prema postizanju ciljeva Strategije regionalnog
razvoja.

266
 2. Regionalna razina - Partnerska vijea statistikih regija
Osnovni zadatak vijea prema komunikacijskoj strategiji je informiranje javnosti o radu
Partnerskih vijea statistikih regija, a odnosi se na definiranje zajednikih prioriteta jedinica
lokalne i regionalne samouprave na podruju statistike regije i predlaganja razvojnih projekata
na razini regija. Osim toga, prema naelima komunikacijske strategije, Partnersko vijee duno
je podizati svijest o vanosti provoenja i znaaja naela partnerstva temeljem kojeg su i osnovana
Partnerska vijea statistikih regija.

3. upanijska razina Informiranje i promidba zadaa su upanije i ustrojstvene jedinice

lokalne i podrune (regionalne) samouprave, agencije i druge pravne osobe osnovane s
ciljem uinkovite koordinacije i poticanja regionalnog razvoja. RERA S.D. kao akreditiran
koordinator regionalnog razvoja za Splitsko-dalmatinsku upaniju ima kljunu ulogu u
poticanju koordiniranog informiranja i promotivnih aktivnosti, omoguava pristup i distribuciju
informacija o provedbi Strategije vanih za partnere i ostale ciljane javnosti, te je duna putem
svoje matine web stranice, ali i drugim aktivnostima aurirati informacije o napretku u provedbi
strategije .

Javnost
ira javnost mora biti upoznata sa upanijskom razvojnom strategijom, njezinom vizijom,
ciljevima i prioritetima te rezultatima koji se ostvaruju kroz provedbu planiranih mjera. Matine
web stranice upanije biti e izvor svih relevantnih informacija o izradi i provedbi strategije.
Ujedno, itelji upanije moi e putem web stranica postavljati pitanja, komentare i prijedloge,
koji e se prosljeivati odgovornim osobama. Mediji e takoer imati vanu ulogu u prijenosu
informacija ciljanoj skupini, osobito kroz objavu u regionalnom i lokalnom tisku te putem
emisija i promidbi na radiju i televiziji.

Mediji
Mediji e se takoer koristiti kao komunikacijski kanali za prijenos informacija ne samo
iroj javnosti, nego i potencijalnim korisnicima. Komunikacija s medijima bit e proaktivna i
ukljuivat e priopenja za novinare, broure, letke i obavijesti za novinare.

ira zajednica i potencijalni korisnici

O upravljanju i provedbi Strategije razvoja Splitsko-dalmatinske upanije potrebno upoznati
sve institucije koje su bile izravno ukljuene u njenu izradu, a to ukljuuje privatni sektor
i poslovne organizacije; znanstveni i istraivaki sektor; nevladin sektor i sindikate, jedinice
lokalne samouprave, javne institucije, ali i iru zajednicu odnosno sve potencijalne dionike
njezine provedbe kao i korisnike.
Za svaku podgrupu koja je ukljuena u ovaj segment ciljane skupine razvija se odgovarajua
metoda komunikacije.

267
 Akcijski plan komunikacijske strategije

268
Vodee Trokovi
i izvori Vrijeme
Akcija Ciljana skupina Aktivnosti odgovorno Partneri
sredstava izvrenja
tijelo (HRK)
1. Jasno postaviti Javnost, mediji, Definirati identitet Strategije, grafiki dizajn, RERA S.D. SD 60.000,00 lipanj/srpanj
komunikacijsku ira zajednica izraditi i podijeliti promidbene materijale Proraun 2011.
strukturu koja e i potencijalni vezane uz Strategiju, imenovati osobu provedbu SD
pridonijeti irenju korisnici, partneri u komunikacijske strategije, osigurati kanale
i dostupnosti provedbi Strategije komunikacije s partnerima u provedbi Strategije
informacija koji e osigurati protok svjeih informacija vezanih
odreenih RS za regionalni razvoj i postizanje ciljeva, prioriteta i
mjera navedenih u Strategiji,
2. Pobuditi svijest o Javnost, mediji, U sklopu web stranice RERA S.D. i SD izraditi i RERA S.D. SD 10.000,00 2011.-2013.
politici regionalnog ira zajednica redovito aurirati dio koji se odnosi na informacije Proraun
razvoja i potencijalni o politici regionalnog razvoja RH te Kohezijske SD
korisnici, partneri u politike EU i drugih aktivnosti EU relevantnih za
provedbi Strategije upaniju
3. Predstavljanje Javnost, mediji, Jedna konferencija za novinare za predstavljanje RERA S.D. SD 60.000,00 2011.2013.
RS Splitsko- ira zajednica RS SD; tehnika organizacija sastanaka Proraun
dalmatinske i potencijalni Partnerskog vijea 2 sastanka godinje; okrugli SD
upanije korisnici, partneri u stol s aktualnim temama u okviru regionalnog
provedbi Strategije razvoja; tiskanje promotivnog materijala
4. Praenje i evaluacija Partneri u provedbi Redovita ocjena izvedbe promidbenih i RERA S.D. SD - 2011.2013.
implementacije Strategije komunikacijskih mjera
i promidbe
Komunikacijske
strategije i
pripadajueg
Akcijskog plana
 DODATAK V:
KONZULTACIJSKI PROCES PRI IZRADI RS
1.) Radna skupina za izradu RS
S ciljem to bre i uinkovitije izrade ovog stratekog dokumenta, osnovana je operativna
radna skupina za aktivnosti na izradi upanijske razvojne strategije 2011.-2013. Radna skupina
broji 21 lana koji su aktivno sudjelovali u izradi strategije putem radnih sastanaka i komunikacije
elektronskom potom i telefonskim razgovorima. lanovi radne skupine su svojim strunim
znanjima operativno pratili izradu upanijske razvojne strategije i davali svoje prijedloge i
komentare u svim koracima izrade dokumenta.
lanovi operativne radne skupine za aktivnosti na izradi upanijske razvojne strategije
2011.-2013. Splitsko-dalmatinske upanije
1.) Visko Haladi, doupan Splitsko dalmatinske upanije
2.) Ivan Udovii, UO za gospodarstvo, razvitak i EU integracije, proelnik
3.) Mario Radevenji, UO za prostorno ureenje, proelnik
4.) Zdravko Omren, UO za prosvjetu, kulturu i port, proelnik
5.) Helena Bandalovi, UO za zdravstvo i socijalnu skrb, proelnica
6.) Mate Ivankovi, UO za pomorstvo i turizam, proelnik
7.) Marija Vukovi, UO za grad., komun., inf. i zat. okolia, proelnica
8.) Sanja Viculin, UO za proraun i financije, proelnica
9.) Niko Mri, Javna ustanova Zavod za prostorno ureenje, ravnatelj
10.) Anelka Vukovi, Ured upana
11.) Miroslav Deli, Hrvatski zavod za zapoljavanje, Podruna sluba Split, proelnik
12.) Goranka Kota, HGK, upanijska komora Split, Odsjek za meunarodne odnose,
voditelj odsjeka
13.) Miljenko Kardum, HOK, Obrtnika komora SD, predsjednik
14.) Vesna Ivi-imetin, Hrvatska udruga poslodavaca, Regionalni ured Split, direktorica
15.) Slobodan kopelja, Forum organizacija civilnog drutva Splitsko-dalmatinske upanije,
voditelj
16.) Radoslav Buani, Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Splitu, proelnik
17.) Leonardo Ljubii, Splitska razvojna agencija d.o.o., direktor
18.) Sreko Radni, RERA S.D.
19.) Mihaela Tomaevi, RERA S.D.
20.) Marija Vuica, RERA S.D.
21.) Ivana Grubii, RERA S.D.

269
 2.) Sektorske podskupine za izradu RS
S ciljem to kvalitetnije izrade strategije, radna skupina je podijeljena na etiri (4) ira
tematska podruja te su sukladno tome osnovane etiri (4) sektorske podskupine. Podskupine
su sastavljene od lanova Radne skupine proirene za lanove za koje je ocjenjeno da bi
svojim znanjem i iskustvom bitno doprinijeli izradi Strategije te su pokazali volju i interes za
sudjelovanjem u cjelokupnom procesu.

I SKUPINA GOSPODARSTVO I TRITE RADA

1.) Ivan Udovii, UO za gospodarstvo, razvitak i EU integracije, proelnik
2.) Sreko Radni, RERA S.D.
3.) Mate Ivankovi, UO za pomorstvo i turizam, proelnik
4.) Miljenko Kardum, HOK, Obrtnika komora SD, predsjednik
5.) Vesna Ivi-imetin, Hrvatska udruga poslodavaca, Regionalni ured Split, direktorica
6.) Miroslav Deli, Hrvatski zavod za zapoljavanje, Podruna sluba Split, proelnik
7.) Branko Ora, UO za gospodarstvo, razvitak i EU integracije
8.) Joko Stella, UO za pomorstvo i turizam
9.) Josip Matas, UO za gospodarstvo, razvitak i EU integracije
10.) Katarina uta, UO za gospodarstvo, razvitak i EU integracije
11.) Anton Malger, Sindikat pomoraca Hrvatske
12.) Stjepan Kolovrat, upanijska skuptina SD
13.) Ivica Vea, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje
14.) Miroslav Burazin, Hrvatski zavod za zapoljavanje, Podruna sluba Split
15.) Renato Jeroni, Hrvatski zavod za zapoljavanje, Podruna sluba Split

II SKUPINA PRIRODNI RESURSI, INFRASTRUKTURA, ZATITA OKOLIA I

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

1.) Marija Vukovi, UO za grad., komun., inf. i zat. okolia, proelnica

2.) Marija Vuica, RERA S.D.
3.)Nino Vela, upanijska uprava za ceste
4.) Neven Matijevi, Hrvatske ceste
5.) Ranko Vuji, UO za gospodarstvo, razvitak i EU integracije
6.) Stipe Mekinji, Javna ustanova za upravljanje zatienim prirodnim vrijednostima na
podruju Splitsko-dalmatinske upanije

270
III SKUPINA - DRUTVENE DJELATNOSTI, CIVILNO DRUTVO I KULTURNA
BATINA
1.) Helena Bandalovi, UO za zdravstvo i socijalnu skrb, proelnica
2.) Zdravko Omren, UO za prosvjetu, kulturu i port, proelnik
3.) Slobodan kopelja, Forum organizacija civilnog drutva Splitsko-dalmatinske upanije,
voditelj
4.) Radoslav Buani, Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Splitu, proelnik
5.) Zrinka Raduni, Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Splitu
6.) Ivana Grubii, RERA S.D.
7.) Ante Radovi, UO za prosvjetu, kulturu i port
8.) Meri Mareti, UO za prosvjetu, kulturu i port
9.) Ljubica Boban, UO za zdravstvo i socijalnu skrb
10.) Diana Lueti, UO za zdravstvo i socijalnu skrb

IV SKUPINA - UPRAVLJANJE RAZVOJEM, UPRAVLJANJE LJUDSKIM

RESURSIMA, MEUNARODNA SURADNJA I PROSTORNO
PLANIRANJE
1.) Visko Haladi, doupan Splitsko dalmatinske upanije
2.) Niko Mri, Javna ustanova Zavod za prostorno ureenje, ravnatelj
3.) Mario Radevenji, UO za prostorno ureenje, proelnik
4.) Anelka Vukovi, Ured upana, pomonica proelnika
5.) Goranka Kota, HGK, upanijska komora Split, Odsjek za meunarodne odnose,
voditelj odsjeka
6.) Leonardo Ljubii, Splitska razvojna agencija d.o.o., direktor
7.) Mihaela Tomaevi, RERA S.D.

3.) upanijsko partnersko vijee

upanijsko partnersko vijee predstavlja savjetodavno tijelo na razini jedinica regionalne
samouprave te je kontinuirano ukljueno u proces izrade i provedbe upanijske razvojne
strategije.
lanovi upanijskog partnerskog vijea:
Za Predsjednika Partnerskog vijea imenovan je Visko Haladi, zamjenik upana
1.) Anelka Vukovi, Ured upana
2.) Ognjen Bai, Hrvatska graanska stranka (HGS)
3.) Sran Gjurkovi, Hrvatska narodna stranka (HNS)
4.) Joko Dvornik, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ)

271
 5.) Veljan Radojkovi, Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP)
6.) Dalibor Damjanovi (Grad Vis), zamjenica urica Plani (Grad Stari Grad)
7.) Ivica krpaca (Opina Selca), zamjenik Ante Rui (Opina olta)
8.) Josip Leina (Opina Runovii), zamjenik Boo ubi (Opina Cista Provo)
9.) Ivica Glavan (Grad Sinj), zamjenik Ivica Perkovi (Opina Otok)
10.) Ante Gapar, zamjenik Mirko Vrcan (Grad Vrgorac)
11.) Ljiljana Vueti (Grad Split), zamjenik Leonardo Ljubii (Razvojna agencija grada
Splita)
12.) Ante Bili, zamjenik Pero Maravi (Grad Trogir)
13.) Marko Oi-Bebek, zamjenik Hrvoje Peji (Grad Makarska)
14.) Josip Berket, zamjenik Marinko Kovaev (Grad Katela)
15.) Dijana Petkovi, zamjenik Miroslav Mikovi (Grad Solin)
16.) Mijo Mimica, zamjenik eki Stani (Grad Omi)
17.) Tomislav Urli, zamjenik Stjepan Vela (Opina Podgora)
18.) Dalibor Uki (Opina Primorski Dolac), zamjenik Stipe Rogoi (Opina Dugopolje)
19.) Vesna Ivi-imetin, zamjenica ana Plazibat (Hrvatska udruga poslodavaca, Regionalni
ured Split)
20.) Miljenko Kardum, zamjenik Ivan Gotovac (HOK, Obrtnika komora SD)
21.) Goranka Kota, zamjenica Ivona Lui (HGK, upanijska komora Split)
22.) Jozo Mari, zamjenik Zvonko egvi (Hrvatska udruga sindikata, Regionalni ured Split)
23.) Mili Razovi, zamjenica Jurana Batovanja (Turistika zajednica Splitsko dalmatinske
upanije)
24.) Danica Tadin, zamjenik arko Kovai (Hrvatska poljoprivredna komora)
25.) Slavko Perica, zamjenik Lovre Buan (Institut za jadranske kulture i melioraciju kra)
26.) Renato Jeroni, zamjenik Ivica Radoevi (Hrvatski zavod za zapoljavanje, Podruna
sluba Split)
27.) Miroslav arija, zamjenica Gordana okota (Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje,
Podruni ured Split)
28.) Anelko Drnas, zamjenica Irina Putica (Hrvatske vode)
29.) Dragica aja, zamjenica Ankica Komadina (Hrvatske ume)
30.) Radoslav Buani, zamjenica Zrinka Raduni (Ministarstvo kulture, Konzervatorski
odjel u Splitu)
31.) Zlatko Jeli, zamjenik Damir Vuii (Cemex d.d.)
32.) Davor Karnini, zamjenica Lada Karnini (Trenton d.o.o)
33.) Slobodan kopelja, zamjenica Nives Ivelja (udruga Mi)
34.) Maja Dvornik, zamjenica Mirjana Kuer (udruga Domine)

272
 35.) Zrinka Jakl, zamjenica Gabrijela Meduni-Orli (udruga Sunce)
36.) Alojzije upraha, zamjenik Goran Kursar (Zajednica portskih saveza i udruga
Splitsko-dalmatinske upanije)
37.) Sven Gotovac, zamjenik Eugen Mudni (Fakultet elektrotehnike, strojarstva i
brodogradnje -FESB)
38.) Maja Fredotovi, zamjenica Lidija Petri (Ekonomski fakultet Split -EFST)
39.) Ivica Vea, zamjenik Ante agalj (Udruga brodograevni klaster)
40.) Stipe ogelja, zamjenik Ivan Bogdan (Savjet mladih SD).

4.) Tijek rada radnih skupina i upanijskog partnerskog vijea

4.1. Sastanci radne skupine

1. SASTANAK - 21. listopada 2010.g.:
- Upoznavanje radne skupine s temeljnim odrednicama nove regionalne politike i zakonskom
regulativom koja propisuje metodologiju izrade RS,
- Predstavljanje Analize stanja RERA S.D.
- Zadatak radne skupine - identifikacija razvojnih problema i potreba na temelju Analize
stanja unutar svog podruja djelovanja.

2. SASTANAK - 18. sijenja 2011.g.:

- Uvodno izlaganje metodologije izrade SWOT analize,
- Izrada SWOT analize u etiri tematske skupine,
- Predstavljanje zakljuaka SWOT analize svakog od sektora,
- Komentari svih lanova radne i sektorskih podskupina na sve dijelove SWOT-a

3. SASTANAK 19. sijenja 2011. g.:

- Izrada prijedloga vizije, ciljeva i prioriteta,
- Svaka od etiri skupine iznosi svoj prijedlog te RERA-e kao koordinator objedinjuje
rezultate svih skupina u jedinstveni prijedlog.

4. SASTANAK 21. oujka 2011. g.:

- Diskusija o razradi mjera iji je prijedlog rezultat sastanaka sektorskih podskupina koje su
intenzivno radile na razradi mjera unutar svog ueg podruja djelovanja.

273
 5. SASTANAK 25. svibnja, 2011. g.
- Diskusija o financijskom okviru utemeljenom na razradi mjera, ali i o dijelovima analize
stanja i SWOT analize.

4.2. Sastanci i komunikacija sa sektorskim podskupinama

Tijekom cijelog procesa izrade upanijske razvojne strategije RERA S.D. je komunicirala sa
sektorskim podskupinama telefonski i putem elektronike pote. Komunikacija je pratila tijek
izrade Strategije te su lanovi sektorskih podskupina slali svoje komentare i prijedloge nakon
sljedeih koraka u izradi:
- Analiza stanja
- Razvojni problemi i razvojne potrebe
- SWOT analiza
- Vizija, ciljevi i prioriteti
- Definiranje mjera
- Razrada mjera
- Takoer, odraeni su individualni sastanci sa svakom od podskupina:

I. SKUPINA Gospodarstvo i trite rada:

1. sastanak u tijeku definiranja problema i potreba u poglavlju Gospodarstvo
2. sastanak s ciljem dovretka analize stanja u poglavlju Gospodarstvo
3. sastanak tijekom razrade mjera za Gospodarstvo
4. sastanak tijekom razrade mjera za Trite rada

II. SKUPINA - Prirodni resursi, infrastruktura, zatita okolia i obnovljivi izvori energije
1. sastanak u tijeku definiranja problema i potreba
2. sastanak tijekom razrade mjera
3. sastanak za konano definiranje mjera

III. SKUPINA - Drutvene djelatnosti, civilno drutvo i kulturna batina

1. sastanak u tijeku definiranja problema i potreba
2. sastanak tijekom razrade mjera
3. posebni sastanak za mjere koje se tiu kulturne batine

274
 IV. SKUPINA - Upravljanje razvojem, upravljanje ljudskim resursima, meunarodna
suradnja i prostorno planiranje
1. sastanak u tijeku definiranja problema i potreba
2. sastanak tijekom razrade mjera
Prilikom izrade Financijskog okvira RS-a u oujku i svibnju odrana su i dva sastanaka s
UO-om za proraun i financije SD.

4.3. Sastanci i komunikacija s upanijskim partnerskim vijeem

Prvi sastanak upanijskog partnerskog vijea Splitsko dalmatinske upanije odran je 28.
oujka 2011. g. Na sastanku su predstavljeni do sada izraeni dokumenti koji su lanovima
bili dostavljeni elektronikom potom dva tjedna prije sastanka: analiza stanja, SWOT analiza,
vizija, ciljevi, prioriteti i mjere te su lanovi bili pozvani iznijeti svoje komentare i sugestije.
Dan nakon sastanka, 29. oujka 2011. g., svim lanovima je poslan poziv da, ukoliko imaju
dodatnih komentara na izraene dokumente, iste dostave RERA-i u roku od 10 dana u svrhu
to kvalitetnije izrade Strategije.
Sljedei sastanak PV-a odran je 6. srpnja, 2011. na kojem se raspravljao zadnji nacrt
kompletne upanijske razvojne strategije 2011.-2013.

4.4. Individualni sastanci

Osim sastanaka s Radnom skupinom, PV-om i sektorskim skupinama, RERA S.D. je
inicirala i niz individualnih sastanaka s gradonaelnicima i naelnicima velikih gradova i opina,
ali i elnim ljudima kljunih institucija u upaniji. RERA S.D. kao koordinator izrade RS-a je
na taj nain htjela podignuti konzultativni proces na viu razinu kako bi se RS donijela na to
kvalitetniji nain.

275
 DODATAK VI:
POLITIKA UPANIJE PREMA POSEBNIM
PODRUJIMA
1.) Potpomognuta podruja prema starom modelu kategorizacije
A) Zakonom o podrujima od posebne dravne skrbi utvruju se podruja o kojima
Republika Hrvatska posebno skrbi i poticajne mjere za njihovu obnovu i razvoj.
U prvu skupinu podruja posebne dravne skrbi (PPDS), definiranu prema kriteriju okolnosti
nastalih zbog stanja okupiranosti i posljedica agresije na RH svrstano je u cijelosti podruje grada
Vrlike, te opine Hrvace. Treoj skupini PPDS-a temeljem ekonomskih, socijalnih i demografskih
kriterija pripadaju opine Cista Provo, Proloac, Leevica, Lokviii, Otok, Runovii, Zagvozd
i Prgomet.
B) Status brdsko-planinskog podruja na podruju Splitsko-dalmatinske upanije u smislu
Zakona o brdsko-planinskim podrujima ostvaruju gradovi: Imotski, Sinj, Trilj i Vrgorac te
opine: Dicmo, Klis, Lovre, Mu, Podbablje, Primorski Dolac, i estanovac.
C) Zakon o otocima temelji se na naelima Nacionalnog programa razvitka otoka i njime
se ureuje upravljanje otonim razvojem na dravnoj i upanijskoj razini te na razini gradova,
odnosno opina. Otoci se glede demografskog stanja i gospodarske razvijenosti razvrstavaju u
dvije skupine.
- U prvoj skupini su sljedei nerazvijeni i nedovoljno razvijeni nastanjeni ili povremeno
nastanjeni otoci u Splitsko-dalmatinskoj upaniji: Veli i Mali Drvenik, edro, Vis i Bievo.
- U drugoj su skupini su sljedei nastanjeni otoci u Splitsko-dalmatinskoj upaniji: Bra,
Hvar, olta i iovo.
Programi odrivog razvitka otoka su temeljni razvojni dokumenti otoka i otonih skupina,
koji se donose na razdoblje od pet godina. Programima se odreuju razvojna opredjeljenja i
ciljevi, te poslovi i zadaci koje provoditelji programa ostvaruju u svrhu ostvarenja tih opredjeljenja
i ciljeva.
Temeljem Zakona o otocima, te temeljem Pravilnika o sastavu i zadaama povjerenstva za
otoke, Splitsko dalmatinska upanija je 2006.g. osnovala Povjerenstvo za otoke. Povjerenstvo
sudjeluje u izradi i provedbi Dravnih programa razvitka otoka, te prati provedbu Programa
odrivog razvitka otoka. Povjerenstvo daje miljenje o kreditnim zahtjevima otonih ulagaa uz
povlatene uvjete podnesenih Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak.
Radi usklaivanja provedbe Nacionalnoga programa, pri Ministarstvu mora, turizma,
prometa i razvitka osniva se 2004.g. Otono vijee koje daje miljenje i prijedloge u postupku
donoenja Dravnih programa razvitka otoka, razmatra i daje miljenje na prijedlog Otonog
godinjeg programa i o tome izvjeuje Vladu Republike Hrvatske najmanje jedanput godinje.
Predstavnici Splitsko-dalmatinske upanije u Otonom vijeu su tri lana sa otoka Braa, Hvara
i Visa.

276
 2.) Novi model definiranja potpomognutih podruja
Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva izradilo je novi model
definiranja potpomognutih podruja na razini Hrvatske koji se bazira na indeksu razvijenosti.
Prema Zakonu o regionalnom razvoju, status potpomognutih podruja dodijelit e se onim
upanijama koje su svrstane u 1. skupinu, odnosno jedinicama lokalne samouprave koje
spadaju u 1. i 2. skupinu.
Sukladno Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave prema
stupnju razvijenosti (NN 89/10) kriterije za stjecanje statusa potpomognutih podruja ispunjava
vei broj lokalnih jedinica s podruja upanije:
- kriterije za I. skupinu jedinica lokalne samouprave ija je vrijednost indeksa razvijenosti
manja od 50% prosjeka RH ispunjava samo jedna opina: Cista Provo.
- kriterije za II. skupinu jedinica lokalne samouprave ija je vrijednost indeksa razvijenosti
izmeu 50% i 75% prosjeka RH ispunjavaju: Zagvozd, Proloac, Runovii, Lokviii, Leevica,
Podbablje, estanovac, Trilj, Zmijavci, Lovre, Otok, Imotski, Prgomet, Vrlika i Vrgorac.
Ostale jedinice koje nisu ispunile kriterije za status potpomognutog podruja su razvrstane u
III., IV. i V. skupinu, ovisno o vrijednosti indeksa razvijenosti.
- u III. skupinu jedinica lokalne samouprave ija je vrijednost indeksa razvijenosti izmeu
75% i 100% prosjeka Republike Hrvatske, spadaju slijedee JLS: Hrvace, Marina, Komia, Mu,
Primorski Dolac, Sinj, Selca, Suuraj, Seget, Dugi Rat, Gradac, Klis, Dicmo, Omi, Puia,
Katela, Podgora, Podstrana, Vis, Jelsa, Postira, Baka Voda i Nereia.
- u IV. skupinu jedinica lokalne samouprave ija je vrijednost indeksa razvijenosti izmeu
100% i 125% prosjeka Republike Hrvatske, meu kojima su sljedee JLS SD upanije: Stari
Grad, Trogir, Tuepi, Milna, Brela, olta, Okrug, Makarska, Solin, Split, Supetar i Hvar.
- V. skupinu jedinica lokalne samouprave ija je vrijednost indeksa razvijenosti vea od 125%
prosjeka Republike Hrvatske, u koju upadaju sljedee JLS SD upanije: Zadvarje, Bol, Sutivan
i Dugopolje.
Prema lanku 29. Zakona o regionalnom razvoju jedinica lokalne odnosno podrune
(regionalne) samouprave koja sukladno lanku 23. stavku 2. Zakona ne ispunjava uvjete za
zadravanje statusa potpomognutog podruja zadrava taj status najdalje do isteka godine od
dana donoenja odluke o razvrstavanju iz l. 22. ovog Zakona (dakle do 15. srpnja 2011.g.).
Sukladno gore navedenom lanku, jedinice lokalne samouprave koje gube status potpomognutog
podruja u SD su: opine Hrvace, Dicmo, Klis, Mu, Primorski Dolac te grad Sinj.
Na NUTS2 razini Jadranska Hrvatska, Splitsko dalmatinska upanija zajedno sa Zadarskom
upanijom spada u II. skupinu (indeks razvijenosti izmeu 75% i 100% RH prosjeka), dok
Primorsko goranska i Istarska upanija spadaju u IV. skupinu najrazvijenijih upanija (indeks
razvijenosti iznad 125% prosjeka RH), Dubrovako neretvanska u III. skupinu (indeks izmeu
100 i 125% prosjeka RH), a ibensko kninska i Liko senjska upanija pripadaju u potpomognuta
podruja budui da upadaju u I. skupinu prema indeksu razvijenosti (manje od 75% prosjeka
RH).
Meutim, budui da novi zakon o potpomognutim podrujima jo uvijek nije usvojen, ostaje
nejasno s kojim e se tono mjerama poticati razvitak novih potpomognutih podruja. Dok
novi zakon ne bude donesen, i dalje na snazi ostaju postojea zakonska rjeenja.
Prema Strategiji regionalnog razvoja RH, planiraju se i promjene u sustavu financiranja

277
prorauna lokalnih jedinica na potpomognutim podrujima, pri emu se navodi primjena
novog modela fiskalnog poravnanja. Novi model primjenjivat e se na sve jedinice lokalne i
regionalne (podrune) samouprave, bez obzira pripadaju li potpomognutim podrujima ili ne.
Temeljni kriterij za dodjelu pomoi bi trebalo biti odstupanje lokalnog odnosno upanijskog
prorauna od ciljane razine izvornih prihoda po stanovniku. Sve jedinice ispod ciljane razine
imale bi pravo na okvirni iznos pomoi iz dravnog prorauna, i to u iznosu koji e im omoguiti
dostizanje ciljane razine izvornih proraunskih prihoda po stanovniku, neovisno o tome radi li se
o potpomognutim podrujima ili ne48. Meutim, dok se predloeni model na usvoji i dalje vrijedi
postojei sustav dotacija i ostalih povoljnosti za lokalne jedinice na sadanjim potpomognutim
podrujima.

3.) Politika SD upanije prema posebnim podrujima

Splitsko dalmatinska upanija do sad je razvila i provodila nekoliko programa kojima se
direktno ili indirektno potie razvoj podruja od posebnog znaaja za upaniju. To su:
- Brzo povezivanje otoka s kopnom unutar Programa razvoja gospodarstva. Temeljni
cilj pomorskog povezivanja otoka i kopna je u zaustavljanju demografske erozije otoka,
omoguavanju otokom puanstvu kolovanje i rad u gravitirajuem centru uz stanovanje na
otoku, poveanju gospodarske osnove i vrijednosti nekretnina na otoku, uz minimalna ulaganja
u poboljanje prometne infrastrukture. Uspostavom brzih katamaranskih pruga i izvan sezone
otpoeo je proces uspostave brzog i kvalitetnog povezivanja otoka s kopnom.
- Sufinanciranje Programa razvitka seoskog prostora unutar Programa razvoja ribarstva
i ruralnog podruja. SD upanija sufinancira do 20% utroenih bespovratnih sredstava
Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja od 2006.g., s tim da Ministarstvo pa
tako ni upanija nisu osigurali sredstva za 2011.g.
- Razvoj Etno-eko sela unutar Programa razvoja turizma i pomorstva na podruju SD.
upanija je ovim programom potaknula obnovu raseljenih i zaputenih sela i na taj nain
pokuala zaustaviti nekontroliranu rasprodaju nekretnina na otocima i u dalmatinskoj Zagori
strancima.
Osim ovih programa, treba spomenuti i projekte prekogranine suradnje koji su se provodili
ili poeli provoditi u SD upaniji, a kojima je jedan od ciljeva poticanje razvoja ruralnog i/ili
otonog podruja.
U srpnju 2008.g. SD upanija je zavrila provedbu projekta AMAMO u okviru Programa Novog
jadranskog susjedstva INTERREG/CARDS-PHARE, Ekonomska integracija prekograninih
proizvodnih sustava. Projekt AMAMO u kojem je sudjelovalo devet (9) talijanskih i pet (5)
hrvatskih partnera imao je kao cilj valorizaciju, na europskom tritu, endogenih resursa teritorija
partnera u ruralnim primorskim i brdskim podrujima.
RERA S.D. poetkom 2011.g. zapoela je provedbu projekta ADRISTORICAL LANDS u
okviru IPA prekogranine suradnje s Italijom. Svrha projekta je stvaranje zajednike strategije
valorizacije lokalne povijesne kulturne batine, razvoj kulturnog turizma, poticanje razvoja
ruralnih podruja temeljem valorizacije prirodne i kulturne batine kroz model etno-eko sela.
RERA S.D. takoer je nositelj projekta MedPaths (Slika raskoi mediteranskog zalea) u okviru
IPA prekogranine suradnje s Italijom ija je svrha zatita i revitalizacija kulturne i prirodne
batine u prostorima zalea na Jadranskoj obali.

48
Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske, 2011. 2013., Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga
gospodarstva, svibanj 2010., verzija 1.0., str. 78.

278
 DODATAK VII:
FINANCIJSKI OKVIR RS NA RAZINI MJERA
Javna
up. Dr. Fondovi
Mjera Vrijednost JLS poduzea Ostalo
proraun proraun EU
i ustanove
1.1.1. Poticanje
inovacija i
8.700.000,00 5% 5% 60% 0% 0% 30%
koritenja znanja u
gospodarstvu
1.1.2. Razvoj
tehnoloke 91.087.504,00 18% 13% 0% 0% 0% 69%
infrastrukture
1.1.3. Stvaranje
povoljnog
financijskog 110.000.000,00 15% 40% 10% 5% 30% 0%
okruenja za razvoj
poduzetnitva
1.1.4. Razvoj
1.800.000,00 33% 11% 56% 0% 0% 0%
klastera
1.1. Stvaranje
konkurentnog 211.587.504,00
gospodarstva 16% 27% 8% 2% 16% 31%
temeljenog na
znanju
1.2.1. Jaanje
potpornih
7.300.000,00 15% 0% 65% 20% 0% 0%
institucija za razvoj
poduzetnitva
1.2.2. Razvoj
120.000.000,00 10% 30% 10% 5% 35% 10%
poduzetnikih zona
1.2.3. Poticaji za
4.500.000,00 75% 0% 0% 25% 0% 0%
privlaenje ulaganja
1.2.4. Jaanje
kapaciteta za 8.500.000,00 40% 25% 35% 0% 0% 0%
privlaenje ulaganja
1.2. Jaanje
poduzetnike
140.300.000,00 14% 27% 14% 6% 30% 9%
infrastrukture i
privlaenje ulaganja
1.3.1.
Unaprjeenje
turistikih 17.900.000,00 30% 10% 50% 0% 10% 0%
programa i
proizvoda

279
 1.3.2. Poboljanje
turistike 19.300.000,00 30% 15% 45% 0% 10% 0%
infrastrukture
1.3.3.
Unaprjeenje 45.000.000,00 5% 20% 10% 0% 25% 40%
nautikog turizma
1.3. Razvoj turizma 82.200.000,00 16% 17% 27% 0% 18% 22%
1.4.1.Konkurentan
i odriv
poljoprivredno 155.000.000,00 15% 30% 45% 5% 0% 5%
prehrambeni i
ribarski sektor
1.4.2. Vrednovanje
i unaprjeenje
proizvodnje
poljoprivrednih
proizvoda s
posebnim 13.000.000,00 30% 10% 45% 10% 0% 5%
naglaskom na
autohtonim
sortama,
pasminama i eko-
proizvodnji
1.4.3. Potpora
udruivanju u
poljoprivredi,
lovstvu, ribarstvu,
3.800.000,00 15% 75% 10% 0% 0% 0%
marikulturi i
jaanje kapaciteta
postojeih zadruga
i udruga
1.4.Razvoj
poljoprivrede,
171.800.000,00 16% 30% 44% 5% 0% 5%
lovstva, ribarstva i
marikulture
1.5.1. Jaanje
1.760.000,00 11% 0% 60% 0% 0% 29%
lokalne zajednice
1.5.2.Odrivi
razvoj ruralnog
podruja kroz 113.000.000,00 5% 15% 50% 30% 0% 0%
poboljanje uvjeta
ivota i rada
1.5. Razvoj
114.760.000,00 5% 15% 50% 30% 0% 0%
ruralnog podruja
2.1.1. Razvoj
1.190.000.000,00 0% 42% 7% 18% 33% 0%
cestovnog sustava

280
2.1.2. Razvoj luke
infrastrukture
i poboljanje 129.850.000,00 10% 10% 25% 25% 30% 0%
kvalitete morskog
prijevoza
2.1.3. Razvoj
90.000.000,00 0% 10% 0% 0% 90% 0%
zranog prometa
2.1.4. Poboljanje
kvalitete
10.820.000,00 0% 0% 0% 0% 100% 0%
eljeznikog
prijevoza
2.1.5. Razvoj
multimodalnog 10.400.000,00 25% 30% 15% 0% 30% 0%
transporta
2.1. Podizanje
kvalitete prometne 1.431.070.000,00 1% 37% 8% 17% 37% 0%
infrastrukture
2.2.1. Podizanje
kvalitete
220.000.000,00 10% 15% 50% 5% 20% 0%
vodoopskrbnog
sustava
2.2.2. Podizanje
kvalitete sustava 300.000.000,00 10% 10% 40% 10% 30% 0%
odvodnje
2.2.3. Izgradnja
i unaprjeenje
sustava 80.000.000,00 15% 0% 65% 0% 20% 0%
gospodarenja
otpadom
2.2. Podizanje
kvalitete
600.000.000,00 11% 10% 47% 7% 25% 0%
komunalne
infrastrukture
2.3.1. Poboljanje
kvalitete opskrbe
333.000.000,00 0% 0% 0% 0% 100% 0%
elektrinom
energijom
2.3.2. Potpora
proizvodnji energije
138.750.000,00 4% 4% 15% 1% 18% 58%
iz obnovljivih
izvora
2.3.3. Razvoj
plinofikacijskog 185.000.000,00 0,22% 0% 0% 0% 0% 99,78%
sustava

281
 2.3.4. Poticanje
energetske
uinkovitosti 166.500.000,00 11% 22% 24% 13% 12% 18%
u javnom i
privatnom sektoru
2.3.5. Jaanje
kapaciteta
za koritenje
obnovljivih izvora 11.100.000,00 20% 13% 67% 0% 0% 0%
energije i poticanje
energetske
uinkovitosti
2.3. Poboljanje
energetskog
sustava, koritenje
obnovljivih 834.350.000,00
3% 5% 8% 3% 45% 36%
izvora energije
i promicanje
energetske
uinkovitosti
2.4.1. Vrednovanje,
13.730.000,00
zatita i ouvanje
35% 0% 55% 0% 5% 5%
prirodnih
vrijednosti
2.4.2. Razvoj
sustava praenja
3.000.000,00 50% 0% 50% 0% 0% 0%
stanja prirode i
okolia
2.4.3. Razvoj
sustava zatite i 50.000.000,00 4% 4% 85% 3,6% 3,2% 0,2%
spaavanja
2.4. Zatita prirode
66.730.000,00 13% 3% 77% 3% 3% 1%
i okolia
3.1.1. Usklaivanje
obrazovnih
programa s 6.000.000,00 5% 0% 85% 0% 10% 0%
potrebama
gospodarstva
3.1.2. Razvoj
programa
6.000.000,00 5% 0% 85% 0% 10% 0%
cjeloivotnog
uenja
3.1.3. Razvoj
9.000.000,00 30% 50% 0% 20% 0% 0%
trita rada
3.1. Razvoj
ljudskih resursa
21.000.000,00 16% 22% 49% 9% 6% 0%
i poveanje
zapoljivosti

282
3.2.1. Poboljanje
uvjeta i kvalitete
3.600.000,00 17% 28% 55% 0% 0% 0%
rada u institucijama
socijalne skrbi
3.2.2. Briga za
ranjive drutvene 32.511.048,00 39,0% 39,0% 20,5% 0% 0% 1,5%
skupine
3.2.3. Poboljanje
uvjeta za razvoj 16.581.000,00 65% 0% 35% 0% 0% 0%
portske kulture
3.2.4. Provedba
upanijskog
4.000.000,00 15% 30% 50% 5% 0% 0%
programa
djelovanja za mlade
3.2.5. Poboljanje
skrbi za osobe tree 11.298.000,00 30% 35% 35% 0% 0% 0%
ivotne dobi
3.2. Jaanje
kvalitete ivota i 67.990.048,00 41% 28% 30% 0% 0% 1%
socijalne kohezije
3.3.1. Poboljanje
uvjeta za uenje 112.451.000,00
i kvalitete rada 19% 38% 14% 29% 0% 0%
u obrazovnim
institucijama
3.3.2. Poboljanje
uvjeta i 32.118.000,00
kvalitete rada u 3% 0% 0% 97% 0% 0%
predkolskim
institucijama
3.3. Razvoj
sustava odgoja i 144.569.000,00 15% 30% 11% 44% 0% 0%
obrazovanja
3.4.1. Poboljanje
uvjeta i 118.000.000,00
kvalitete rada 16% 49% 20% 15% 0% 0%
u zdravstvenim
ustanovama
3.4.2.
Unaprjeenje
8.000.000,00 75% 0% 25% 0% 0% 0%
zdravlja
stanovnitva
3.4. Poboljanje
126.000.000,00
kvalitete
19% 46% 21% 14% 0% 0%
zdravstvenog
sustava

283
 3.5.1. Vrednovanje
i poticanje
22.843.000,00 22% 60% 18% 0% 0% 0%
kulturnog
stvaralatva
3.5.2. Poboljanje
uvjeta za rad
kulturnih 9.287.500,00 38% 40% 22% 0% 0% 0%
institucija i
organizacija
3.5.3. Ouvanje i
odrivo koritenje 75.300.000,00 8% 52% 40% 0% 0% 0%
kulturne batine
3.5. Razvoj
kulturnih sadraja
te ouvanje i 107.430.500,00 13% 53% 34% 0% 0% 0%
odrivo koritenje
kulturne batine
4.1.1. Razvoj
sustava stratekog 1.000.000,00 100% 0% 0% 0% 0% 0%
planiranja
4.1.2. Uspostava
sustava praenja
kvalitete rada
1.000.000,00 100% 0% 0% 0% 0% 0%
upravnih tijela
i proraunskih
korisnika
4.1.3. Razvoj
elektronikog
informacijsko-
dokumentacijskog 2.000.000,00 50% 0% 50% 0% 0% 0%
sustava lokalne
i regionalne
samouprave
4.1.4. Jaanje
ljudskih potencijala 1.250.000,00 30% 0% 70% 0% 0% 0%
u javnom sektoru
4.1.5. Pruanje
financijske i
strune potpore
za pripremu i
13.000.000,00 80% 20% 0% 0% 0% 0%
provedbu razvojnih
projekata od
posebnog interesa
za upaniju
4.1.6. Poboljanje
upravljanja
3.500.000,00 100% 0% 0% 0% 0% 0%
pomorskim
dobrom

284
4.1. Poboljanje
kvalitete
upravljanja lokalne 21.750.000,00 79% 12% 9% 0% 0% 0%
i regionalne
samouprave
4.2.1. Izrada i
provedba programa
70.000,00 100% 0% 0% 0% 0% 0%
suradnje civilnog
drutva i SD-
4.2.2. Uinkovito
financiranje rada 70.000,00 100% 0% 0% 0% 0% 0%
civilnog drutva
4.2.3. Promicanje
sustavnog dijaloga
i suradnje izmeu
javnog, civilnog
i gospodarskog
sektora
4.2. Razvoj
partnerstva meu 140.000,00 100% 0% 0% 0% 0% 0%
dionicima razvoja
4.3.1.
Unaprjeenje
prekogranine
2.200.000,00 80% 0% 20% 0% 0% 0%
i meunarodne
suradnje s drugim
regijama
4.3.2. Aktivno
sudjelovanje u radu
600.000,00 100% 0% 0% 0% 0% 0%
meunarodnih
organizacija i tijela
4. 3. Jaanje
meunarodne 2.800.000,00 84% 0% 16% 0% 0% 0%
suradnje
5.1.1. Promicanje
kulturnih i
drugih sadraja
koji naglaavaju 1.500.000,00 10% 10% 70% 0% 0% 10%
specifinosti
i vrijednosti s
prostora upanije
5.1.2. Provedba
strategije
2.000.000,00 25% 0% 25% 10% 25% 15%
brendiranja
upanije
5.1. Jaanje
regionalnog 3.500.000,00 19% 4% 44% 6% 14% 13%
identiteta

285
 5.2.1. Razvoj
investicijskog 1.000.000,00 60% 0% 40% 0% 0% 0%
okruenja
5.2.2. Promocija
Dalmacije kao 18.000.000,00 15% 0% 0% 0% 85% 0%
turistike regije
5.2.3. Promocija
odrivog koritenja
750.000,00 50% 0% 50% 0% 0% 0%
i ouvanja kulturne
batine
5.2.4. Promocija
potrebe za
ouvanje bioloke 750.000,00 50% 10% 30% 0% 0% 10%
i krajobrazne
raznolikosti
5.2. Promocija
gospodarskih 20.500.000,00 20% 0% 5% 75% 0% 0%
potencijala

Ukupno: 4.168.477.052,00 8% 24% 20% 10% 28% 10%

286
 DODATAK VIII:
REZULTATI PROVOENJA REGIONALNOG
OPERATIVNOG PROGRAMA
upanijska skuptina Splitsko-dalmatinske upanije (SD) na svojoj 7. sjednici odranoj
dana 5. lipnja 2006. godine donijela je Odluku o donoenju Regionalnog operativnog programa
Splitsko-dalmatinske upanije (Slubeni glasnik Splitsko-dalmatinske upanije br. 7./06.).
Donoenjem Regionalnog operativnog programa (ROP) Splitsko-dalmatinska upanija dobila je
vaan razvojni dokument koji je, istodobno, preduvjet za koritenje sredstava iz pretpristupnih,
a nakon to Hrvatska postane punopravni lan Europske unije, i iz strukturnih fondova EU.
Regionalni operativni program je integralni drutveni i gospodarski okvir za razvoj Splitsko-
dalmatinske upanije u razdoblju 2006.-2013. godina, te predstavlja osnovu za uspostavu
dinaminog, uravnoteenog i konkurentnog, na znanju utemeljenog gospodarstva.
Sukladno poglavlju VI. ROP-a: SUDIONICI ROP-a, METODOLOGIJA I PROVEDBA
propisano je utemeljenje provedbenih tijela: Zbog uinkovite provedbe ROP-a upanija e formirati
Regionalni partnerski odbor (RPO) u koji e imenovati predstavnike svih zainteresiranih strana.
Osim RPO-a upanija e imenovati i Jedinicu za upravljanje programom koja e biti sastavljena od
strunjaka iz struktura upanije.
upanijsko poglavarstvo Splitsko-dalmatinske upanije na 40. sjednici, odranoj 16.
svibnja 2007. godine, donijelo je Rjeenje o imenovanju Jedinice za upravljanje ROP-om, a za
predsjednika je imenovan upan g. Ante Sanader. Glavne zadae JUP-a su:
- opa koordinacija provedbe programa i pojedinih projekata;
- nadziranje provedbe programa;
- revizija i auriranje ROP-a;
- koordinacija i njega partnerstva za regionalni razvoj te
- privlaenje dodatnih financijskih sredstava za provedbu ROP-a.
upanijska skuptina na 19. sjednici, odranoj dana 03. travnja 2007. godine, donijela je
Rjeenje o imenovanju lanova Regionalnog partnerskog odbora iz redova upanijske skuptine,
dunosnici i strunjaci zaposleni u upaniji, predstavnici JLS te lanovi izabrani po javnom
pozivu (ukupno 42 lana). Regionalni partnerski odbor ima savjetodavnu ulogu. Njegove se
preporuke trebaju uvaavati tijekom svih aktivnosti vezanih za provedbu ROP-a. Revizija ili
auriranje ROP-a treba biti ostvareno kroz savjetovanje s RPO.
U sklopu provedbenih mjera ROP-a Poglavarstvo Splitsko-dalmatinske upanije i RERA
S.D., dana 26. lipnja 2007. godine u dnevniku Slobodna Dalmacija, objavili su prvi Javni poziv
za iskazivanje interesa za prijavljivanje razvojnih projekata za mreu projekta ROP-a. Kao rok za
dostavu prijedloga odreen je 15. listopada 2007. godine. Uz sam tekst Javnog poziva priloen
je i Obrazac za prijavu. Koriten je standardni obrazac za prijavu, koji se usklaen sa ostalim
upanijama odnosno nadlenim Ministarstvom.
Javni poziv je izazvao golemi interes potencijalnih investitora, a u propisanom roku RERA
S.D. zaprimila je 170 projekta i projektnih ideja. Prijavljeni prijedlozi projekata razvrstani su po
ciljevima ROP-a, kao na slici.

287
 Slika 25: Distribucija prijava prema ciljevima ROP-a
DISTRIBUCIJA PRIJAVA PREMA CILJEVIMA

8% Cilj 1.
28%
26% Cilj 2.

Cilj 3

Cilj 4.

38%

Na temelju obraenih prijava moe se uoiti da meu predloenim projektima ili projektnim
idejama dominiraju oni koji su razvrstani prema Cilju 2. (Razvoj u prostoru i fizika infrastruktura
.). Na drugom mjestu su projekti i projektne ideje Cilja 1. (Konkurentno, diversificirano,
tehnoloki napredno ...). Na treem mjestu su projekti i projektne ideje Cilja 3. (Razvoj
ljudskih resursa .). Na posljednjem mjestu su projekti i projektne ideje Cilja 4. (Kvalitetna
institucionalna infrastruktura ).
Prvi cilj, Konkurentno, diversificirano, tehnoloki napredno i socio-ekoloki odrivo gospodarstvo
usmjereno rastu drutvenog standarda lokalnog stanovnitva prijavljena su 49 projektna prijedloga.
Od toga je evaluirano, nakon prve eliminacije, ukupno 17 prijedloga.
Drugi cilj, Razvoj u prostoru i fizika infrastruktura u suglasju s potrebama stanovnitva i
gospodarstva uz ouvanje i zatitu okolia, prijavljeno je 65 projektna prijedloga, od kojih je
evaluirano 27.
Trei cilj, Razvoj ljudskih resursa, podizanje razine zaposlenosti i socijalne kohezije uz opi rast
drutvenog standarda, privukao je 41 projektnih prijedloga, od kojih je evaluirano 18.
etvrti cilj, Kvalitetna institucionalna infrastruktura, aktivno civilno drutvo i jaanje
partnerstva svih sudionika razvojnog procesa u regiji, prijavljeno je 14 projektnih ideja, od kojih
je evaluirano 10.
Analiza pristiglih prijava ukazala je na sljedee:
1.) Prijave u veini sluajeva nisu bile kompletne (nisu jasno identificirane razvojne strategije
i programi u koje se projekt uklapa; izvori financiranja nisu definirani; nedostaju partnerske
institucije i sl.)
2.) Subjektima koji su se odazvali Javnom pozivu, u veini sluajeva, nije bila sasvim jasna
svrha poziva; stoga su prijavljeni projekti koji ne mogu, iz raznih razloga, aplicirati na europske
i/ili druge fondove. S druge strane, prijavljeni su projekti koji su daleko od faze realizacije, pa se
trae sredstva za razradu dokumentacije, planova i sl. Nadalje, prijavljeni su projekti koji su ve u
fazi realizacije koji ne mogu biti predmetom financiranja. Iz navedenih razloga, veina pristiglih
prijava morala je biti odbaena kao nepotpuna ili neodgovarajua.
3.) Javni poziv je nedvojbeno ukazao na relativno nisku razinu educiranosti gospodarskih
subjekata, ali i lokalnih samouprava o ciljevima i nainima financiranja od strane EU. Ovo se
moe smatrati i jednom od osnovnih prepreka za uspjeh daljnjih javnih poziva.
4.) Indikativno je da su najbolje pripremljene prijave stigle su iz neprofitnog sektora.

288
 Evaluacija projekata bazirala se na nekoliko osnovnih kriterija:
1.) Uklapanje projekta u ciljeve i prioritete ROP-a, kao i ostalih relevantnih razvojnih
strategija i programa na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini;
2.) Transparentnosti projekta u smislu financiranja, menadmenta i rezultata, te
3.) Odrivosti projekta nakon prestanka sufinanciranja.

Projekti koji nisu zadovoljili ove kriterije eliminirani su iz postupka evaluacije. Kriteriji
evaluacije sadrani su u samom dokumentu ROP-a.
Na temelju provedenog javnog poziva i evaluacije pristiglih projekata upanijsko poglavarstvo
Splitsko-dalmatinske upanije na 68 sjedini odranoj 5. prosinca 2008. godine donijelo je
odluku o sufinanciranju izrade projektne dokumentacije za est projekata u ukupnom iznosu od
500.000,00 kuna. Sredstva su rasporeena za sljedee projekte:
Programski sustav za odreivanje elektromagnetskih polja u ljudskom okoliu. Korisnik
sredstava: FESB Split. Visina sredstava: 80.000,00 kuna.
AdriaGis More u Mrei. Korisnik sredstva: FESB Split. Visina sredstava: 55.000,00 kuna.
Plan upravljanja i odrivog razvoja povijesne jezgre Grda Trogira. Korisnik sredstava: Grad
Trogir. Visina sredstava: 100.000,00 kuna.
Osnivanje Meunarodne hidrografske akademije. Korisnik sredstava: Hrvatski hidrografski
institut. Visina sredstva: 120.000,00 kuna.
Zaviajna batina komparativna prednost odrivog razvoja Zabiokovlja. Korisnik sredstava:
Udruga za ouvanje zaviajne batine Slivno. Visina sredstava: 70.000,00 kuna.
Optimizacijski model ureaja za konverziju energije valova. Korisnik sredstava: FESB Split.
Iznos sredstava: 75.000,00 kuna.
Od ukupno rasporeenih sredstava jedino Grad Trogir nije iskoristio alocirana sredstva, a
svi ostali korisnici su iskoristili rasporeena sredstva i prijavili svoje projekte na natjeaje za
EU pretpristupne fondove, koji su raspisani tijekom etvrtog tromjeseja 2009. godine (u
dosadanjem tijeku projekt br. 6. je rangiran meu 10 projekata prihvatljivih za realizaciju u
okviru FP7 projekta, a temeljem zavrne evaluacije i raspoloivih sredstava financirano je samo
prvih 5 projekata unutar kojih nije na projekt).
Aktualni programi sastoje se od subvencioniranja kamata na poduzetnike kredite
(Program lokalni projekti razvitka Poduzetnik), jamstva (Regionalni jamstveni instrumenti),
poticanja izgradnje poduzetnike infrastrukture (Program poticanja poduzetnikih zona u
SD), kreditiranja poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava i agroturizma (Fond za razvitak
poljoprivrede i agroturizma) i druge programe.
Svi programi realiziraju se u suradnji s nadlenim ministarstvima, Fondom za regionalni razvoj
RH, jedinicama lokalne samouprave, poslovnim bankama, javnim i komunalnim poduzeima,
obrtnicima, malim i srednjim poduzetnicima te obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.

289
 DODATAK IX:
USKLAENOST STRATEKIH CILJEVA SD
UPANIJE S CILJEVIMA EU I NACIONALNIM
STRATEKIM CILJEVIMA
1.) Strateki ciljevi EU-a za programsko razdoblje 2007.-2013.
upanijska razvojna strategija je razvojni dokument koji se priprema dijelom i kao podloga
za koritenje fondova Europske unije. Pri pripremi RS posebna pozornost je posveena
usklaenosti s ciljevima EU iznesenima u ratificiranom Lisabonskom ugovoru. Strateki ciljevi
razvoja Splitsko dalmatinske upanije u skladu su s ciljevima Europske unije, a treba naglasiti i da
su ujedno usklaeni s prioritetima i ciljevima definiranim novom gospodarskom strategijom EU,
pod nazivom EUROPA 2020 strategija za pametan, odriv i ukljuiv rast. Iako zamiljena
kao nastavak Lisabonske strategije, Europa 2020 uvela je i neke nove elemente. Povean je broj
glavnih ciljeva strategije s dva na pet. Prvi od glavnih ciljeva govori da bi 75% stanovnitva u
dobi od 20-64 godine trebalo biti zaposleno. Slijedi izdvajanje 3% BNP-a EU-a za znanost i
istraivanje. Nakon toga navodi se ispunjavanje tzv. 20/20/20 klimatskih i energetskih ciljeva
koji se odnose na smanjenje staklenikih plinova u atmosferi za 20% u odnosu na 1990.g.,
koritenje 20% energije iz obnovljivih izvora te na poveanje energetske efikasnosti za 20%.
U sklopu etvrtog glavnog cilja govori se o smanjenju broja uenika koji prekidaju kolovanje
na 10%, te o barem 40% mladih sa sveuilinom diplomom. Konano, peti glavni cilj istie
smanjenje broja osoba u riziku od siromatva za 20 milijuna Kvantitativan porast glavnih ciljeva
s dva na pet ukazuje na poveanu orijentiranost strategije na obrazovanje, klimatsku promjenu
i smanjenje siromatva. Europa 2020 naglaava kako se ovih pet targeta dalje trebaju razbiti
na razliite mjerljive nacionalne ciljeve. Prema Komisiji, na ovaj bi nain svaka drava lanica
mogla sama krojiti Europu 2020 prema svojoj specifinoj situaciji, ime bi se konano prekinuo
unificirani pristup svim dravama budui da bi se uveli razliiti prioriteti za strukturno vrlo
razliite drave lanice.

2.) Strateki ciljevi na razini Republike Hrvatske

Strateki okvir za razvoj predstavlja krovni strateki razvojni dokument koji definira okvir
za razvoj sektorskih strategija i javnih politika Republike Hrvatske. Dokument definira glavni
strateki cilj za razdoblje 2012. - 2013., kao rast i zapoljavanje u konkurentnom trinom
gospodarstvu koje djeluje u Europskoj socijalnoj dravi XXI. stoljea.
Strateki ciljevi Nacionalnog stratekog referentnog okvira 2012. 2013.:
1.) Bri gospodarski rast zasnovan na integraciji trita i institucionalnim reformama
2. Vea zaposlenost bre otvaranje radnih mjesta
3.) Promicanje odrivog razvoja
Strateki ciljevi Strategije regionalnog razvoja RH 2011. 2013.:
1.) Razvoj upanija i statistikih regija
2.) Razvoj potpomognutih podruja
3.) Razvoj pograninih podruja

290
 Unutar Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do 31. prosinca 2013.
godine utvreni su razvojni prioriteti na razini NUTS 2 regija. Za Jadransku Hrvatsku utvreni
su sljedei razvojni prioriteti:
1.) Odrivo gospodarenje prirodnim, kulturnim i povijesnim vrijednostima u svrhu jaanja
konkurentnosti regije;
2.) Razvoj regionalne infrastrukture;
3.) Jaanje konkurentnosti poslovnog sektora;
4.) Zatita okolia.
Strateki ciljevi razvoja SD upanije su u skladu s ciljevima i prioritetima Strategije
regionalnog razvoja RH te s ciljevima i prioritetima na razini NUTS 2 regije Jadranska Hrvatska
i s Operativnim programima Nacionalnog stratekog referentnog okvira 2012. 2013. kako je
prikazano u tablici.

291
 Tablica 33: Odnos ciljeva i prioriteta RS SD, SRRRH i NSRO
292
Ciljevi i prioriteti RS SD Prioriteti SRRH 2011.-2013. za Jadransku
Hrvatsku
Cilj 1: Konkurentno gospodarstvo Prioritet 1: Odrivo gospodarenje prirodnim,
kulturnim i povijesnim vrijednostima u svrhu
jaanja konkurentnosti regije; Prioritet 2:
Razvoj regionalne infrastrukture; Prioritet 3:
Jaanje konkurentnosti poslovnog sektora
Prioritet 1.1. Stvaranje konkurentnog gospodarstva Prioritet 3: Jaanje konkurentnosti poslovnog
temeljenog na znanju sektora
Prioritet 1.2. Jaanje poduzetnike infrastrukture i Prioritet 3: Jaanje konkurentnosti poslovnog
privlaenje ulaganja sektora
Prioritet 1.3. Razvoj turizma Prioritet 1: Odrivo gospodarenje prirodnim,
kulturnim i povijesnim vrijednostima u svrhu
jaanja konkurentnosti regije; Prioritet 2:
Razvoj regionalne infrastrukture; Prioritet 3:
Jaanje konkurentnosti poslovnog sektora
Prioritet 1.4. Razvoj poljoprivrede, lovstva, ribarstva Prioritet 1: Odrivo gospodarenje prirodnim,
i marikulture kulturnim i povijesnim vrijednostima u svrhu
jaanja konkurentnosti regije; Prioritet 2:
Razvoj regionalne infrastrukture;
Ciljevi i prioriteti NSRO 2012.-
2013. (Operativni programi) i
IPARD programa 2007.-2013.
Operativni program Regionalna
konkurentnost, prioritetna os 1:
Poboljanje konkurentnosti hrvatskog
gospodarstva, prioritetna os 2: jaanje
razvojnog potencijala hrvatskih regija
Operativni program Regionalna
konkurentnost, prioritetna os 1:
Poboljanje konkurentnosti hrvatskog
gospodarstva, prioritetna os 2: jaanje
razvojnog potencijala hrvatskih regija
Operativni program Regionalna
konkurentnost, prioritetna os 1:
Prioritetna os 2: jaanje razvojnog
potencijala hrvatskih regija
IPARD program, prioritet 1:
Poboljanje trine uinkovitosti i
provedbe standarda Zajednice
 Prioritet 1.5. Razvoj ruralnog podruja
Cilj 2: Razvoj infrastrukture, zatita prirode i okolia
Prioritet 2.1. Podizanje kvalitete prometne
infrastrukture
Prioritet 2.2. Podizanje kvalitete komunalne
infrastrukture
Prioritet 2.3. Poboljanje energetskog sustava,
koritenje obnovljivih izvora energije
i promicanje energetske uinkovitosti
Prioritet 2.4. Zatita prirode i okolia
Prioritet 1: Odrivo gospodarenje prirodnim,
kulturnim i povijesnim vrijednostima u svrhu
jaanja konkurentnosti regije; Prioritet 2:
Razvoj regionalne infrastrukture;
Prioritet 1: Odrivo gospodarenje prirodnim,
kulturnim i povijesnim vrijednostima u svrhu
jaanja konkurentnosti regije; Prioritet 2:
Razvoj regionalne infrastrukture; Prioritet 4:
Zatita okolia
Prioritet 2: Razvoj regionalne infrastrukture
Prioritet 2: Razvoj regionalne infrastrukture;
Prioritet 4: Zatita okolia
Prioritet 2: Razvoj regionalne infrastrukture;
Prioritet 4: Zatita okolia
Prioritet 1: Odrivo gospodarenje prirodnim,
kulturnim i povijesnim vrijednostima u svrhu
jaanja konkurentnosti regije; Prioritet 4:
Zatita okolia
IPARD program, prioritet 3: Razvoj
ruralne ekonomije
Operativni program Promet,
prioritetna os 2: Razvoj i
modernizacija regionalne prometne
infrastrukture
Operativni program Okoli i
energetika, prioritetna os 1:
Intervencije u gospodarenju otpadom,
kakvoi zraka, zatiti prirode i
sektoru energetike; Prioritetna os 2:
Intervencije u sektoru gospodarenja
vodama
Operativni program Okoli i
energetika, prioritetna os 1:
Intervencije u gospodarenju otpadom,
kakvoi zraka, zatiti prirode i sektoru
energetike
Operativni program Okoli i
energetika, prioritetna os 1:
Intervencije u gospodarenju otpadom,
kakvoi zraka, zatiti prirode i sektoru
energetike

293
294
Cilj 3: Razvoj ljudskih resursa i poveanje kvalitete ivota Prioritet 1: Odrivo gospodarenje prirodnim,
kulturnim i povijesnim vrijednostima u svrhu
jaanja konkurentnosti regije; Prioritet 2:
Razvoj regionalne infrastrukture; Prioritet 3:
Jaanje konkurentnosti poslovnog sektora
Prioritet 3.1. Razvoj ljudskih resursa i poveanje Prioritet 3: Jaanje konkurentnosti poslovnog Operativni program Razvoj ljudskih
zapoljivosti sektora potencijala, Prioritetna os 1: Potpora
pristupu odrivom zapoljavanju
i prilagodljivosti radne snage;
Prioritetna os 3: Poboljanje ljudskog
kapitala u obrazovanju, istraivanju i
razvoju;
Prioritet 3.2. Jaanje kvalitete ivota i socijalne Prioritet 2: Razvoj regionalne infrastrukture Operativni program Razvoj ljudskih
kohezije potencijala, Prioritetna os 2: Jaanje
socijalne ukljuenosti ranjivih skupina
i osoba s posebnim potrebama
Prioritet 3.3. Razvoj sustava odgoja i obrazovanja Prioritet 2: Razvoj regionalne infrastrukture Operativni program Razvoj
ljudskih potencijala, Prioritetna os
3: Poboljanje ljudskog kapitala u
obrazovanju, istraivanju i razvoju;
Prioritet 3.4. Poboljanje kvalitete zdravstvenog Prioritet 2: Razvoj regionalne infrastrukture Operativni program Regionalna
sustava konkurentnost, prioritetna 2: jaanje
razvojnog potencijala hrvatskih regija
(zdravstvena infrastruktura)
Prioritet 3.5. Razvoj kulturnih sadraja te ouvanje i Prioritet 1: Odrivo gospodarenje prirodnim, Operativni program Regionalna
odrivo koritenje kulturne batine kulturnim i povijesnim vrijednostima u svrhu konkurentnost, prioritetna 2: jaanje
jaanja konkurentnosti regije razvojnog potencijala hrvatskih regija
(javna turistika infrastruktura)
 Cilj 4. Unaprjeenje upravljanja razvojem Prioritet 1: Odrivo gospodarenje prirodnim,
kulturnim i povijesnim vrijednostima u svrhu
jaanja konkurentnosti regije; Prioritet 2:
Razvoj regionalne infrastrukture; Prioritet 3:
Jaanje konkurentnosti poslovnog sektora;
Prioritet 4: Zatita okolia
Prioritet 4.1. Poboljanje kvalitete upravljanja Prioritet 1: Odrivo gospodarenje prirodnim, Operativni program Razvoj ljudskih
lokalne i regionalne samouprave kulturnim i povijesnim vrijednostima u svrhu potencijala, Prioritetna os 4: Jaanje
jaanja konkurentnosti regije; Prioritet 3: uloge civilnog drutva za bolje
Jaanje konkurentnosti poslovnog sektora upravljanje
Prioritet 4.2. Razvoj partnerstva meu dionicima Prioritet 1: Odrivo gospodarenje prirodnim, Operativni program Razvoj ljudskih
razvoja kulturnim i povijesnim vrijednostima u svrhu potencijala, Prioritetna os 2: Pojaanje
jaanja konkurentnosti regije; Prioritet 3: socijalne ukljuenosti skupina u
Jaanje konkurentnosti poslovnog sektora ne-povoljnom poloaju i osoba s
posebnim potrebama
Prioritet 4.3. Jaanje meunarodne suradnje Prioritet 1: Odrivo gospodarenje prirodnim,
kulturnim i povijesnim vrijednostima u svrhu
jaanja konkurentnosti regije; Prioritet 2:
Razvoj regionalne infrastrukture; Prioritet 3:
Jaanje konkurentnosti poslovnog sektora;
Prioritet 4: Zatita okolia
Cilj 5: Jaanje prepoznatljivosti upanije Prioritet 1: Odrivo gospodarenje prirodnim,
kulturnim i povijesnim vrijednostima u svrhu
jaanja konkurentnosti regije; Prioritet 3:
Jaanje konkurentnosti poslovnog sektora;
Prioritet 4: Zatita okolia
Prioritet 5.1. Jaanje regionalnog identiteta Prioritet 1: Odrivo gospodarenje prirodnim,
kulturnim i povijesnim vrijednostima u svrhu
jaanja konkurentnosti regije
Prioritet 5.2. Promocija gospodarskih potencijala Prioritet 3: Jaanje konkurentnosti poslovnog
sektora

295
 DODATAK X:
POPIS IZVORA PODATAKA
1) Institucije
- Agencija za obrazovanje odraslih
- Dravna uprava za zatitu i spaavanje, Podruni ured Split
- Dravni zavod za statistiku RH
- Dravni zavod za zatitu prirode RH
- Eurostat
- Financijska agencija -FINA
- Hrvatska agencija za potu i elektronike komunikacije - HAKOM
- Hrvatska gospodarska komora upanijska komora Split
- Hrvatska narodna banka - HNB
- Hrvatska obrtnika komora - Obrtnika komora Splitsko dalmatinske upanije
- Hrvatska turistika zajednica, Turistika zajednica Splitsko dalmatinske upanije
- Hrvatske vode d.o.o.
- Hrvatski telekom
- Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
- Hrvatski zavod za zapoljavanje, Podruna sluba Split
- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje - HZZO
- Institut za javne financije
- Institut za meunarodne odnose
- JU Zavod za prostorno ureenje SD
- Luka uprava SD
- Ministarstvo financija
- Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Splitu
- Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
- Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture
- Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva
- Ministarstvo turizma
- Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva
- Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko dalmatinske upanije
- Splitsko dalmatinska upanija
- Ured dravne uprave u Splitsko-dalmatinskoj upaniji
- upanijska uprava za ceste SD

296
 2) Publikacije i dokumenti
- Glavni plan razvoja turizma SD, 2006.
- Gospodarska kretanja u SD u 2010., HGK
- Izmjene i dopune Prostornog plana SD, JU Zavod za prostorno ureenje, 2007.
- Izvijee o stanju okolia za 2009. godinu za SD, Zagreb, 2010.
- Nacionalni Program protuminskog djelovanja RH, Zagreb, lipanj 2009.
- Obrtnitvo u brojkama, 2008., 2009., 2010., Hrvatska obrtnika komora
- Plan gospodarenja otpadom u SD za razdoblje 2007.-2015, 2008.
- Plan razvoja kulturnog turizma SD, 2009.
- Program zatite okolia SD, 2008.
- Strategija razvoja nautikog turizma RH, 2008.
- Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske, 2010.
- Prostorni plan SD, 2003.
- Regionalni indeks konkurentnosti 2010., 2011.
- Regionalni operativni program SD, 2005.
- Strategija gospodarskog razvitka SD do 2015.g., 2004.
- Strategija razvoja ruralnog turizma SD, 2009.
- Turistika kretanja u SD, I-XII 2010.
- Zdravstvena djelatnost, zdravstvena zatita i zdravstveno stanje stanovnitva Splitsko
dalmatinske upanije 2007.g., Nastavni zavod za javno zdravstvo SD, Split, 2009.

297