Professional Documents
Culture Documents
Podjela Alatnih Strojeva S Obzirom Na Konstrukciju I Namjenu
Podjela Alatnih Strojeva S Obzirom Na Konstrukciju I Namjenu
Kvaliteta proizvoda opada kroz vrijeme eksploatacije, odnosno postoji mogunost da e se alat
deformirat i promijeniti sto utjee na kvalitetu proizvoda.
3. Parametri za ocjenu tehniko-tehnoloke razine tokarskog stroja
-vrstu obrade
-dubinu rezanja
-posmak
Brzina rezanja vc je brzina kojom se alat giba kroz neki materijal. Ona je svojstvena za odreeni
materijal i za odreeni no; ovisi o materijalu alata, dubini rezanja ap, snazi alatnog stroja, stanju
obraene povrine (hrapavosti). Kod tokarenja glavnu brzinu rezanja ima obradak. Mjeri se
u mm/min, odnosno kod tokarenja se preraunava u n = broj okretaja u minuti:
n = (vc 1000) / (D )
gdje je: D promjer obratka.
Posmak f je relativno gibanje alata prema obratku. Okomit je na glavnu brzinu rezanja vc. Ovisi o
vrsti materijala obratka, dubini rezanja, stanju povrine (hrapavosti), suhom ili hlaenom
tokarenju, alatu. Kod tokarenja posmak obavlja alat. Mjeri se u mm/o (milimetrima po okretaju
glavnog radnog vretena, odnosno obratka). Dostavno gibanje je gibanje alata u materijal i ono
daje dubinu rezanja ap. Ovisi o vrsti obrade, alatu, hlaenju, snazi stroja. Kod tokarenja dostavno
gibanje obavlja alat. Odreuje se dubinom reza ap (mm), a brzina odgovara brzini posmaka.
Prazni hod, povratno gibanje, mrtvi hod, to su nazivi gibanja pri povratku noa u ponovno
pozicioniranje za novi rez. Vrsta obrade se odreuje prema hrapavosti povrine i kod tokarenje se
najee koriste pojmovi grubo tokarenje, isto ili polugrubo tokarenje i fino tokarenje.
Srednje Srednja Najvea
Referentna
Stupanj odstupanje visina visina
duina
hrapavosti profila neravnina neravnina
l (mm)
Ra(m) Rz(m) Rmax(m)
N4 0.2 0.8 1.25
Grubo
N5 0.4 1.6 2.5 2.5
tokarenje
N6 0.8 3.2 5
N7 1.6 6.3 10
isto
N8 3.2 12.5 20 8
tokarenje
N9 6.3 25 40
N10 12.5 50 80
Fino
N11 25 100 160 25
tokarenje
N12 50 200 320
Tablica 1.
Alatni strojevi za obradu odvajanjem estice pomou kojih se rezanjem obrauju dijelovi
preteno ravnog oblika (poravnavanja, utori, ljebovi,..) te profili, navoji, zubi. Glavno gibanje je
uvijek rotaciono dok je posmino gibanje pravocrtnog ili krunog oblika i uvijek je okomito ili
pod nekim kutom na os rotacije..
Glodalice se dijele prema poloaju glavnog radnog vretena na horizontalne i vertikalne, dok su
ostale u podskupinama: Horizontalne glodalice nazivaju se konzolne ili jednostavne glodalice.
Slue za obradu obodnim glodanjem (istosmjernim ili protusmjernim). Glodalo se upinje u
horizontalno vratili i obavlja glavno gibanje. Obradak je stegnut na radnom stolu koji obavlja
posmino gibanje.
Planske glodalice su podgrupa horizontalnih. Ime su dobile jer se na njima najee glodaju
ravne horizontalne plohe. Imaju krutu konstrukciju i visoku produktivnost. Izvedene su tako da
se radni stol po vodilicama na kuitu moe gibati samo uzduno.
Univerzalna glodalica Izvode se slini kao i horizontalne glodalice, ali imaju radni stol koji se
osim uzduni i popreno moe gibati i oko svoje vertikalne osi. To se postie ugradnjom krunih
utora za voenje. Kopirna glodalica Slui iskljuivo za kopiranje pomou kopirnih ureaja koji
ticalom prelaze po abloni CNC glodalica Upravlja se programski. Moe imati vieosno
upravljanje ime je mogue izraditi najkompliciranije obratke u jednom stezanju.