2011/12

Bosnia andhHerzegovinas
C oice

Green Garden broj 81 srpanj / kolovoz 2012. godina XII cijena 3,50 K M

-5Krizanteme tehnologija uzgoja

-5Staklena ambalaa
-5Opadanje plodova s voaka
-5Goji bobice
-5Ocjenjivanje kakvoe meda
info@sjemenarna.com

www.sjemenarna.com
Ljeto nam
donosi nove
elje.

Ljetni
VRUI
KREDITI

S naim
VRUIM
kreditima
one postaju
stvarnost!
Do 31.8.2012. iskoristite izuzetne
pogodnosti VRUIH kredita. Ove
kredite moete realizirati:
BEZ JAMACA
u SAMO 24 SATA od
kompletiranja dokumentacije
s kamatnom stopom koja je
FIKSNA za cijeli period trajanja
kredita
BEZ NAKNADE za obradu kredita
za korisnike JES! Paket rauna.
Saznaj vie na unicreditbank.ba

info@sjemenarna.com
www.sjemenarna.com
 3

Rije urednika Editors word

Sredinom ljeta veina radova u vrtovima, vonjacima i vinogra-
dima je zavrena odnosno u ovom periodu godine mnoge povrtne
i veina vonih kultura su zavrile s plodonoenjem. Kasne sorte
pojedinih vonih vrsta, primjerice breskve i nektarine u punoj su
berbi, dok se rane sorte jabuka i kruaka poinju brati. Isto tako,
rane sorte groa su u fazi dozrijevanja i berbe.
I ovaj broj glasila Green Garden na svojim stranicama donosi
mnotvo zanimljivih priloga posveenih ljubiteljima cvijea, po-
vra, voaka i vinove loze, te nekoliko priloga posveenih zatiti
poljoprivrednih kultura od bolesti i tetnika. Kao i prethodni bro-
jevi glasila Green Garden tako i ovaj broj sadri priloge namijenjene
pelarima. Osim toga, tu je i veliki broj korisnih informacija o novim
proizvodima koji slue zatiti od zmija i muha.
Od velikog broja tema koje popunjavaju stranice ovog broja glasi-
la Green Garden posebno izdvajamo prilog o tehnologiji uzgoja kri-
zantema, eterinim uljima, zatiti povra od koprivine grinje, sta-
klenoj ambalai, folijarnoj prihrani vinove loze, prilog o opadanju
plodova s voaka te vrlo zanimljiv prilog o zatiti od zmija.
Kako bi imali potpune informacije o svim aktivnostima koje su
aktualne u poljoprivrednoj proizvodnji sredinom ljeta preporuu-
jemo vam da detaljno proitate sve priloge iz ovog broja te obogatite
vae znanje novim spoznajama ali i aktualnostima iz poljoprivrede
ali i drugih oblasti.
In mid-summer most works in gardens, orchards and vineyards is
completed, meaning that during this period many vegetable and fruit
crops are done with fruiting.
Late varieties of some fruit species, such as peaches and nectarines
are in full harvest, while early varieties of apples and pears begin to
gather. Also, early varieties of grape are in the process of maturation
and harvest.
This issue of Green Garden brings you many interesting articles ded-
icated to flowers, vegetables, fruit trees and grape wine, and several
articles about protection from pests and plant diseases. Like previous
issues of Green Garden this one also includes articles intended for bee-
keepers. In addition, there is also a large number of useful informa-
tions about new products that serve to protect from snakes and flies.
Among many interesting articles in this issue of Green Garden we
would like to single out the articles about technology of growing chry-
santhemums, essential oils, protection of vegetables from red spider
mite, glass bottles, foliar nutrition of grape wine, and article about de-
clining fruits from fruit trees and very interesting article about protec-
tion from snakes.
In order to have complete informations about all agricultural activi-
ties in mid-summer, we recommend that you read carefully all arti-
cles in this issue of Green Garden, and enrich your knowledge with
lots of new comprehensions.

Urednitvo Editors office

Igra boja u cvjetnom vrtu............................................................................ 4 Staklena ambalaa.......................................................................................16

Odravanje travnjaka tijekom ljeta..........................................................5 Folijarna prihrana vinove loze..................................................................18
Zelena oaza obitelji uri...........................................................................5 Botrytis cinerea Pers. - siva plijesan vinove loze...............................19
Sadraj

Krizanteme -tehnologija uzgoja............................................................... 6 Opadanje plodova s voaka ....................................................................20

Eterina ulja - potreba s razlogom........................................................... 8
Draker 10.2 - uinkovito rjeenje za mnoge tetne insekte............ 9
Povrtnjak tijekom ljeta...............................................................................12
pinat - obilje minerala i vitamina.........................................................13
tete na rajici od koprivine grinje (pauka)..........................................14
Zalijevanje povra tijekom ljetnih mjeseci..........................................15
Goji bobice - crveni dijamanti.................................................................23
arka ljive (Plum pox virus) sve ea na podruju Hercegovine........24
Solarnim ureajem protiv zmija........................................................25
Ocjenjivanje kakvoe meda.....................................................................26
Zanimljivosti..................................................................................................30
Nagradna krialjka......................................................................................30

Glasilo
GREEN GARDEN
Nakladnik:
SJEMENARNA d.o.o.
Obilazna cesta 27, 88220 iroki Brijeg BiH
U ovom ljetnom broju Green Garden glasila objavili smo fotografije prekrasnog vrta obitelji Tel.: + 387 (39) 700 000;
uri. Tomislav i Sanja sudjelovali su u Green Garden izboru za NAJ najljepi vrt, cvjet- Fax: + 387 (39) 706 572;
info@sjemenarna.com
njak, travnjak, te najvei plod i najbolji urod. Naa nagradna igra je poela ve u broju 78 greengarden.glasilo@sjemenarna.com
www.sjemenarna.com
(sijeanj/veljaa), i na adresu Sjemenarne i Kluba Green Garden su pristizale brojne prijave
Glavni urednik:
i fotografije ponosnih vlasnika ureenih i paljivo osmiljenih zelenih povrina. Nadamo se dr. Ivan Ostoji
da ete uivati u prizorima prekrasnog vrta Sanje i Tomislava, koji su inae i lanovi Kluba Redakcijski kolegij:
Green Garden. Ivana Markota, Ivan Peri, Nino Rotim, Matea Pehar,
Danko Toli, Mario ubela, Ivica Doko, Velimir Lasi
Marketing:
Kako postati lan Kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kao njegov lan: jedno- Valentina Vrlji Mii, dipl. oec.
stavno preuzmete pristupnicu, ispunite i poaljete/dostavite prema uputama koje ete Andrea aravanja, mr. oec.

pronai u pristupnici. Lektor:

Blanka Kraljevi, prof.
Fotografija na naslovnici:
lanstvo u Klubu Vam donosi brojne pogodnosti pri kupovini u naim Agrocentrima. Ivan Ostoji
Sva Vaa pitanja vezana za lanstvo u Klubu Green Garden moete poslati na Miljenjem Federalnog ministarstva obra-
e-mail: greengarden.glasilo@sjemenarna.com. zovanja,, nauke, kulture i porta broj:
05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine asopis
Green Garden osloboen je plaanja poreza na promet.

B RO J 8 1 S R PA N J / KO LOVOZ 2 0 1 2 .
 4

Igra boja u cvjetnom vrtu

Ivana Markota, master struke

I
gra boja te tekstura najvei je
izazov u kreiranju uspjenog
vrta bez obzira na to to je nji-
hova bljetava privlanost krat-
kog vijeka. Neke od biljaka cvatu
kratko ali ljepota i boja cvijeta za-
sluuju mjesto u cvjetnoj gredici.
Takav je primjerice bour (Paeo-
nia suffruticosa), biljka koja cvate
samo nekoliko dana, no iji pre-
krasni veliki cvjetovi neprijeporno
zasluuju istaknuto mjesto u vrtu.

Odabir boja
Pri odabiru boja u vrtnom pro-
storu gotovo sve se odluke mogu
prepustiti osobnom ukusu. Krug
boja je neogranieno bogat nijan-
sama, pa iako su na njemu kon-
trasne boje i nijanse smjetene
nasuprotno, krajnji rezultat moe
ispasti loe i time ugroziti izgled ci-
jelog prostora. Stoga se uvijek treba
ograniiti na manji raspon i kolii-
nu boja. Primjerice, zagasito zelena
pozadina smirivat e dinamian
prednji plan pun boja i isticati samo
one boje ivahnih nijansi.
Slaganje boja
Jedan od najveih izazova u obli-
kovanju vrtnog prostora jest krei-
ranje zanimljive kombinacije boja.
Bijelo i plavo elegantna je kombi-
nacija koja izgleda hladno i isto i
koju je teko nadmaiti, iako je za
posve ist dojam najbolja kombi-
nacija bijelog i zelenog. To je po-
sebno upeatljivo kada se te dvije
boje nalaze u istom cvijetu, kao to
je to sluaj kod visibaba ili bijelog
kultivara srdaca. Ovakve otmjene
kombinacije bit e jo izrazitije ako
ostale biljke donesu u prostor iru
paletu nijansi.
Dvije boje jednake snage, poput
naranaste i ljubiaste ako se rabe
zajedno, predstavljaju iznenauju-
e blistavu i uoljivu kombinaciju.
Dobar su primjer jarkonaranasti
neveni postavljeni uz olovno ljubi-
aste listove ukrasnog kupusa.
Plavo i uto takoer predstavlja
otar kontrast. Kada se pomijeaju
uti tulipani ili carske kockavice
(Fritillaria imperialis) s jasno pla-
vim cvjetovima potonice, me-
usobno proimanje djeluje vrlo
iskriavo.
Boja i udaljenost
Jarke svijetle boje, poput limu-
nastoute ili bijele puno bolje od-
bijaju sunevu svijetlost od tamnih
boja koje se, promatrane s uda-
ljenosti, poinju gubiti ili postaju
zagasite. Time se stvara vizualni
dojam da svijetle boje u prednjem
planu iskau prema naprijed.
Kad takve nijanse postavite u po-
zadinu, takoer e se initi bliima
pa e vizualno skraivati duinu,
odnosno dubinu vrtnog prostora.
Nijanse boja koje posjeduju dubi-
nu poput plavih, ljubiastih ili sre-
brenkastih, tradicionalno se rabe
za postizanje dojma vee dubine
vrtnog prostora. Takve se nijanse
postave u pozadinu, a u prednji se
plan stavljaju blijede nijanse ute,
bijele ili ruiaste boje.
Crvene naranaste i intenzivno
ute nijanse najbolje je postaviti u
sredinji dio cvijetnjaka, jer kad su
udaljene, poinju se gubiti, a kad su
preblizu, dominiraju prostorom.
Boje i svjetlost
U rasporeivanju i odabiru boja
vanu ulogu ima lokacija prostora,
odnosno mjesto unutar vrta. Na
izravnom sunevu svjetlu sjajne
crvene, ute i naranaste nijanse
postaju plamtee, a prostor jedno-
stavno titra od siline boja. Ako pak
elite ohladiti prostor za sjedenje
koji se nalazi u toplome sunanom
kutu vrta, odaberite biljke srebrenih
i sivih listova ili one plavih cvijetova
i prostor e postati puno ugodniji.
Kombinacija pastelnih boja, po-
put njeno plave, ruiaste, krema-
sto ute i srebrene, predstavljat e
prekrasnu kompoziciju na sjenovi-
tim mjestima. Terasu koja se esto
Slaganje boja veliki izazov za vrtlare
koristi za veernja druenja, okru-
ite bijelim cvjetovima i svijetlo ili
bijelo proaranim listovima, koji e
uz minimalno osvjetljenje stvoriti
ugodnu atmosferu.
Primjena teksture
Mnoge biljke imaju bogatu tek-
sturu listova i tvore zanimljive
uinke kad su posaene na veoj
povrini. Zasad lavande ili ruma-
rina, koji se redovito orezuje, s
vremenom e prerasti u niz gustih
humaka kojima ljepota nimalo ne
zaostaje za rascvjetalom gredicom
zeljastih biljaka.
ak i biljke koje nisu dekorativ-
ne mogu posluiti za skupnu sad-
nju. Grmolika kozja krv (Lonicera
nitida) ili brojni bambusi omogu-
avaju stvaranje mnogih kombi-
nacija tekstura i tvore izvanredne
ive ograde. Igra razliitih tekstura
kreira profinjenu kombinaciju ak
i na istoj biljci. Tisa 8taxus) koja
je uredno orezana u podnoju, a
kojoj su pri vrhu ostavljene grane
da slobodno rastu tvori prekrasan
kontras tekstura.

Veliki zahtjevi pri odabiru boja u prostoru

B RO J 8 1 S R PA N J / KO LOVOZ 2 0 1 2 .
 5

Odravanje travnjaka
Matea Pehar, dipl. ing.

P
ravilna i pravodobna opskrba
travnjaka vodom, osnovni je

tijekom ljeta
preduvjet njihovoga zdra-
vog rasta i razvoja. Ovisno o tlu
i klimatskim uvjetima, travnjak
zahtjeva odgovarajui reim zalije-
vanja kako bi se izbjegle tete koje
nastaju zbog suvine ili nedovolj- Lijep travnjak zahtjeva mnogo truda i dosta vremena koje treba posvetiti njezi
ne koliine vode. Prekomjerna ili
tijekom ljetnih mjeseci. U ovom razdoblju posebnu pozornost treba obratiti na
nedovoljna koliina vode, te stres
biljaka izazvan zalijevanjem u po- zalijevanje, kosidbu, grabljenje, prignojavanje i prozraivanje. Svakako, najvei
greno vrijeme, osnovni su rizici problem je osigurati dostatnu koliinu vode, kako bi travnjak zadrao lijep izgled.
runog zalijevanja. Dosta racio-
nalniji nain zalijevanja je pomou
nadzemnih rasprskivaa, a svaka-
ko najbolji ugradnjom automat-
skog zalijevanja.

Zalijevanje travnjaka
Vodei proizvoa sustava za
automatsko zlijevanje je GARDE-
NA, a za automatsko zalijevanje
travnjaka izdvajamo GARDENA
sprinkler sistem. Putanjem vode
Automatsko zalijevanje
u podzemne instalacije, rasprski-
vai izlaze na povrinu, a nakon
zavretka zalijevanja ponovo ulaze
u svoje kuite. Ovaj sustav zalije-
vanja ima velikih prednosti u od-
nosu na ostale naine zalijevanja
travnjaka. U posljednjih nekoliko
godina, na ovim podrujima, GAR-
DENA sprinkler sustav doivlja-
va ekspanziju,tako da se u svaki
novozasnovani travnjak ugrauje
ovaj sustav.
Gnojidba
Tijekom ljetnih mjeseci ne zabo-
ravite prihranjivati travnjake, jer na
nedostatak hranjiva u tlu travnjaci
brzo reagiraju. Za prihranjivanje je
najbolje koristiti specijalna gnojiva
za travnjake koja osiguravaju op-
timalnu
koliinu
svih po-
t re b n i h
hranjiva.
Za ovu namjenu koristite FLOR-
TIS-ova gnojiva za travnjake. I na
kraju ne zaboravite to se trav-
njak ee kosi, pravilno zalijeva i
adekvatno prihranjuje bit e ljepi.

Zelena oaza obitelji uri

Matea Pehar, dipl. ing.

U
mnotvu prijava za Green Gar-
den izbor iriju je za oko zapeo
jedan prekrasan vrt koji se nala-
zi u naselju Maloevii u blizini Mostara.
Vrt pripada obitelji uri (Tomislav i
Sanja uri) koja ga je godinama pa-
ljivo njegovala, te tako stvorila jednu
posebnu oazu zelenila i mira uz oba-
lu Neretve. U vrtu se nalazi veliki broj
ukrasnih biljaka, grmova, rua u raznim
bojama, zainskog bilja, te cvijea. U
sklopu kue se nalazi i vonjak s oko 30
vrsta mladih voaka. Posebnost ovom
vrtu daju i razni ukrasni predmeti kao
to su vrtna etno kola, kolica, tricikli,
bunar, plug, kuica za ptice itd
Najvei dio svog vrta obitelj uri je
izgradila kupovinom u Agrocentrima
Sjemenarne kao lan Kluba Green Gra-
den. Zahvaljujemo se obitelji uri to
je sudjelovanjem u naoj nagradnoj igri
podijelila s nama prekrasne fotografije
svoje oaze. Dio iz vrta
B RO J 8 1 S R PA N J / KO LOVOZ 2 0 1 2 .
obitelji uri
 6
KRIZANTEME
tehnologija uzgoja
Krizanteme su najomiljenije rezano cvijee zbog svojih oblika i boja cvjetne
glavice te duge uzdrljivosti u boji. Ve odavno predstavljaju glavni ukras
kunih vrtova u kojima cvatu u kasno ljeto i jesen.
Ivana Markota, master struke
N
aa kultura ivljenja po-
znaje ovu cvjetnu vrstu kao
ukras grobova za blagdan
Svih Svetih. U Japanu krizantema
predstavlja nacionalni cvijet, a u
Kini simbol dugog ivota. U svjet-
skim razmjerima zauzima prvo
mjestu u uzgoju rezanog cvijea,
ispred rua i gerbera.
Pod pojmom krizantema podra-
zumijevaju se tri glavne podskupi-
ne: pine ili spideri (bijele ili ute),
margarete kao skupina s najvie
razliitosti te krupno cvjetne kri-
zanteme popularno nazvane mi-
tovke.
pine i magarete se uzgajaju cije-
lu godinu dok se mitovke uzgajaju
prigodno za blagdan Svih Svetih,.
Odnosno cvatnja mora biti tempi-
rana od 27. do 30. listopada.Treba
znati da se tri podskupine razlikuju
u brzini i ritmu rasta, te se moraju
saditi u razliito vrijeme. Najranije
se sade krupno cvjetne krizanteme
(5-10.srpnja), zasjenjuju se od 5-10.
kolovoza i zasjenjivanje traje naj-
ee do 10.rujna.
pine se sade neto kasnije (10-
15.srpnja), a sjene se od10. kolovoza
do 30.rujna. Krupno cvjetne kri-
zanteme obavezno treba pincirati
tj. odstraniti sve postrane cvjetne
pupoljke osim sredinjeg, i to se
radi to ee da biljka ne troi na
njih snagu. Za razliku od krupno
cvjetnih krizantema, kod marga-
reta i pina skida se sredinji, naj-
razvijeniji pup. Skidanje se obavlja
kada je pup dobro razvijen.
Rezane krizanteme
Za sadnju se koriste oiljene
reznice s dobro razvijenim korije-
njem. Sadnja se obavlja na srednje
tekim ilovastim tlima s pH vrijed-
nosti 6-7,2. Poeljno je da tlo sadri
barem 5% humusa, jer humus vee
vodu i hranjiva i time sprjeava
ispiranje. Na pripremljene gredice
postavlja se mrea, s razmakom
rupa 12 x 12 ili 18 x18 cm. Idealan
Zamraivanje vrlo bitna mjera kod uzgoja krizantema
razmak sadnje za margarete bio
bi 13x15 cm, a za krupno cvjet-
ne krizanteme 15x15 cm. Danas
je teko pronai mreu s okcima
tih dimenzija pa se najee kori-
sti razmak sadnje 12 x 12 ili 18x18
cm. Koritenje mree je obvezno
jer mrea titi biljku od povijanja,
a i primjena ostalih agrotehni-
kih mjera je olakana. U poetku
razvoja krizantema trai gnojiva
s naglaenim sadrajem duika i
fosfora. Zbog toga se preporuuje
koritenja IDROFLORALA 14-25-
5 ili IDROFLORAL 10-50-10. Ove
kombinacije potiu razvoj kori-
jenja i ubrzavaju ukorijenjavanje.
Kasnije, do poetka zamraivanja,
prihrana se obavlja IDROFLORAL-
om 20-20-20. Tijekom razvoja kri-
zantema trai dosta vode tako da je
nuno osigurati adekvatan sustav
natapanja (najbolje je to sustavom
kap po kap). Tim sustavom se izbje-
gava vlaenje lia to umanjuje
uvjete za razvoj bolesti.
Zamraivanje
Sa zamraivanjem s poinje kod
visine krizantema 20-25 cm. Za
krupno cvjetne krizanteme to naj-
ee pada u razdoblju 5-10. kolo-
voza i traje oko tridesetak dana,
dok zamraivanje kod pina poi-
nje oko 10.kolovoza i traje do 15.ruj-
na. Prva tri tjedna zamraivanje se
provodi svakodnevno u trajanju 13
sati (od 18 do 7 ili od 19 do 8 sati) a u
zadnjem tjednu se postupno sma-
njuje do potpunog prestanka. Ni-
kada se ne zamrauju vlane biljke
U prvom tjednu kratkog dana kod
pine i margarete koristi se regula-
tor rasta (primjerice Alar 80), koji
smanjuje rast biljaka u visinu i
potie staranje bonih izbojaka. U
drugoj vegetaciji uzgoja naglaena
B RO J 8 1 S R PA N J / KO LOVOZ 2 0 1 2 .

Uzgoj krizantema u posudama
je potreba za kalijem zbog pravil-
nog razvoja cvijeta i jaanja stablji-
ke. U tom razdoblju koristi se gno-
jivo IDROFLORAL 8-5-44.
Krizanteme u posudi
Uzgoj lonanica poinje sadnjom
oiljenih reznica u posude promje-
ra 19 cm. U posude tog promjera
najee se sade po tri reznice.
Sadnje se obavlja najee do polo-
vice lipnja. Kod uzgoja krizantema
u loncima, vaan je pravilan izbor
supstrata. Treba koristiti supstrat
stabilne strukture, pH vrijednosti
6-7, koji dobro vee hranjiva (CUL-
TURAL GALA). Prvih dvadesetak
dana nakon sadnje lonci se dre u
zatienom prostoru, a poslije se
iznose na otvoreno. U poetku se
koriste hranjiva s naglaenim sa-
drajem duika i fosfora(isto kao
kod rezane krizanteme), a nakon
otkidanja vrhova i tjeranja postra-
nih ogranaka gnojiva s neto veim
sadrajem kalija. Ranije ili kasnije
otkidanje vrhova pomie cvatnju
za10 rana ranije, odnosno 10 dana
kasnije. Nakon zadnjeg otkidanja
vrhova koristi se regulator rasta
(Alar 80 ili neki drugi) koji omogu-
ava formiranje zbijenije biljke.
Uzronici bolesti i tetnici
Tijekom uzgoja krizantema je
podlona napadu veeg broja tet-
nika i uzronika bolesti. Od tet-
Simptomi hre na liu
B RO J 8 1 S R PA N J / KO LOVOZ 2 0 1 2 .
nika najee se javljaju lisne ui i
grinje koji se suzbijaju primjenom
odgovarajuih kemijskih priprava-
ka.
Od uzronika bolesti najvei
problem predstavlja bijela hra
(Puccinia horiana). Simptomi bo-
lesti najuoljiviji su na listu. U po-
etku razvoja uzronika bolesti,
na gornjoj strani lista, uoavaju se
mala ispupenja koja kasnije svje-
tlozelene pjege. Na istom mjestu na
naliju lista formiraju se bradavi-
aste izrasline. Napadnuti list ko-
vra se i deformira. Pri jaoj zarazi
listovi otpadaju. Cvjetovi zaraenih
biljaka su sitniji.
Bolest se teko suzbija, pa sa
zatitom treba poeti vrlo rano. Za-
tita se provodi kemijskim priprav-
cima (Dithan M 45, Star 80, Saprol-
N i Baycor) uz temeljito prskanje
biljke.
Osim bijele hre, posljednjih ne-
koliko godina i fuzarioze (Fusari-
um oxysporum f.sp.chrysanthemi
i F. oxysporum f.sp.trachephilum)
postaju sve vei problem. Biljke
napadnute fuzariozama esto ima-
ju simptome sline simptomima
prouzroenim Pytium vrstama, ali
i simptomima prouzroenim nedo-
statkom hranjiva, suvikom vode u
tlu i dr. Napadnuti listovi ute, uvi-
jaju se i venu. Listovi venu s jedne
strane biljke, a rijetko cijela biljka
odumire. Fuzarioze uglavnom ra-
7
NEDOSTACI HRANJIVA-SIMPTOMI
Jedna od vanih mjera u tehnologiji uzgoja krizantema jest
pravilna i izbalansirana gnojidba. Krizantema je vrlo osjetljiva
na nedostatak odreenih hranjiva, te odmah reagira specifinim
simptomima koji se jasno uoavaju na pojedinim organima.
Nedostatak duika
Simptomi nedostatka duika na krizantemama oituju se na nain da
cijela biljka krlja, zaostaje u rastu, a listovi primaju svijetlije nijanse
utozelene boje. uenje je osobito izraeno na rubovima lia.
Nedostatak fosfora
Prvi znaci nedostatka fosfora uoavaju se na listovima. Listovi mije-
njaju boju u plavu do gotovo ljubiastu, a donji, stariji, listovi nekroti-
ziraju.
Nedostatak kalija
Nedostatak kalija kod krizantema oituje se na stabljici i listovima.
Zbog nedostatka klija stabljika se savija. Na listovima, izmeu ila, jav-
ljaju se nekroze koje se ire od ruba prema sredini lista. Ako je kalij kroz
dulje razdoblje nedostupan, lie se uvija i potpuno sui.
Nedostatak eljeza
Simptomi nedostatka eljeza kod krizantema oituju se kroz kloro-
zu lia. Ako biljkama kroz dulje razdoblje nije dostupno eljezo, listovi
poprimaju gotovo bijelu boju. Kloroza se javlja na mladom liu.
Nedostatak bora
Nedostatak ovog mikroelementa kod uzgoja krizantema dovodi do
zastoja u razvoju, biljke krljaju, a cvjetovi lagano etioliraju. Listovi ute
i nekrotiziraju, a kod ekstremnih sluajeva dolazi do potpunog suenja.
Nedostatak magnezija
Tipian nedostatak magnezija su zelene zone oko ila lista s kloro-
tinim poljima u kojima se mogu izmeu ila zapaziti malene, obino
krune nekroze. Nedostatak magnezija uoava se na starijem liu.
Nedostatak bakra
Simptomi nedostatka bakra kod krizantema vidljivi su na listovima,
na kojima dolazi do rubnih nekroza i lagane deformacije. Ako je nedo-
statak izraen kroz dulje razdoblje, listovi se sue i ostaju visjeti na biljci.
zaraju provodne snopove, i time od 27oC do 32oC. Osnovna mjera
prekidaju normalnu opskrbu biljke zatite je odravanje dobre higije-
hranjivima i vodom iz tla. Simptomi ne i prozranosti u nasadu. Sadnja
bolesti na listovima variraju ovisno krizantema u odgovarajuem sup-
o temperaturi. Najizraeniji simp- stratu, a ako se radi o uzgoju na tlu,
tomi uoavaju se na temperaturi sterilizacija tla je obavezna.
Pojedina hranjiva su vrlo bitna na samom poetku proizvodnje
 8
ETERINA ULJA
potreba s razlogom
Eterina ulja i ekstrakti upotrebljavaju se u farmaceutskoj, kozmetikoj i
prehrambenoj industriji. Malo tko da je posjetio Jadran a da kao suvenir nije
kupio ili koristio neki od pripravaka s eterinim uljima.
Dado Mari, dipl. ing.
E
terina ili esencijalna ulja
dobila su svoje ime prema
quinta essentia, terminu to
ga je skovao vicarski lijenik Para-
celsus. Eterina ulja daju biljci miris.
Unato imenu, eterina ulja nisu
ulja- kap ne ostavlja trag na papiru.
To su hlapljive tekuine koje se is-
paravaju na normalnoj temperaturi
zraka iz siunih lijezda i dlaica na
listovima, stabljikama, cvjetovima,
sjemenkama, plodovima i dr. orga-
nima. Neke biljke primjerice rua,
sadre eterina ulja u cvjetovima,
druge, poput matinjaka u listovima.
Stablo narane sadri tri razliita
eterina ulja: u cvijetovima (neroli),
listovima (petitgrain) i u kori plodo-
va (naranino ulje).
Analiza kromatografijom otkrila
je da primjerice ulje paprene me-
tvice osim 50 % metanola koji me-
tvici daje miris, sadri jo 98 drugih
sastojaka. Eterina ulja cvjetova
sastoje se od nekoliko stotina sasto-
jaka.
Nain proizvodnje eterinih ulja
Eterina su ulja topiva u masnoi,
povrtnim i mineralnim uljima te u
alkoholu. Veina se ne otapa u vodi,
ali se otapaju neki njihovi sastojci.
Eterina ulja
Primjerice najmirisnije molekule
riinih i naraninih cvjetova otapaju
se u vodi. Parna destilacija najei
je nain dobivanja, a katkad se u
postupku uzimaju hlapljivi sastojci i
alkohol. Jo uvijek se nekoliko nje-
nih cvjetnih mirisa dobiva starim
nainom maceracije latica u masno-
i, eterino ulje naranine kore do-
biva se preanjem istiskivanjem,
to danas rade strojevi, dok se to
prije obavljalo runo. Na kvalitetu
eterinih ulja utjee tlo, klimatski
uvjeti i svakako vrijeme i nain bra-
nja. Neka se ulja mogu razrijediti ili
pomijeati.
Primjena eterinih ulja
Eterina ulja i ekstrakti najvie se
koriste u farmaceutskoj, kozmeti-
koj i prehrambenoj industriji. Rabe
se u aromoterapiji i biljnoj medicini.
Mogu se umasirati u kou, upotrije-
biti u oblozima ili u kupkama. Kat-
kad se uzimaju za poboljanje okusa
Eterina ulja imaju razliitu primjenu
hrane, ali u vrlo malim koliinama.
ee se u kulinarstvu koristi cijela
biljka ili njezini dijelovi. Eterina
ulja su koncentrirane supstancije,
pa ih za unutarnju primjenu valja
uzimati u strogo kontroliranim do-
zama. Za vanjsku primjenu, moraju
se razrijediti u temeljnom ulju.
Ulja za kupke
U mirisu mnogih eterinih ulja
moe se uivati i ako u kupku do- lija, rue. Ulje od kamilice, boro-
date nekoliko kapljica ulja. Kupku
za suhu kou pripremit ete tako da
u boici od 10 ml izmijeate oko 20
kapljica eterinog ulja s bademovim
ili suncokretovim uljem u kojem su
se prije toga namakali svjei cvijeto-
vi ili svjee bilje, primjerice kamilica
ili lavanda.
Kupka od lavande djeluje oputa-
jue i blago antiseptiki, a pomae
pri lijeenju malih porezotina i ogre-
botina, ugriza ili oteklina. Pomae i
kod prehlade.
Udisanje eterinih ulja
Udisanje eterinih ulja ima te-
rapeutski uinak jer istog trena
djeluje na raspoloenje. To moete
provesti s pomou vaporizatora ili
moete na rupi nakapati nekoli-
ko kapi ulja i staviti ga ispod jastu-
ka, ili ih moete umijeati u potpuri
s cvijeem i biljem. Protiv depresije,
tjeskobe i ivane napetosti uzmite
eterino ulje smole, jasmina, nero-
vice, lavande i maurana dijeluje
umirujue i protiv nesanice. Ulje
cedra, matinjaka i paprene koprive
djeluje protiv stresa i oka, a protiv
mentalnog umora i letargije kori-
stite ulje od bosiljka, crnog papra,
ili bora.
Ulja repelenti za kukce
Od davnina je poznato da eteri-
no ulje lavande uinkovito odvraa
kukce. isto lavandino ulje dobre
kakvoe i jo neka druga, mogu se
izravno nanijeti na kou, ali ako
niste sigurni u podrijetlo ulja ili ste
skloni alergijama, razrijedite ga u te-
meljnom ulju (npr. suncokretovom).
Mirisne svijee s citronelom ili
eukaliptusom odvraaju komarce i
druge letee kukce. Od davnina se
lavanda koristi za zatitu odjee od
moljaca u ormarima.
B RO J 8 1 S R PA N J / KO LOVOZ 2 0 1 2 .
 9

DRAKER 10.2
uinkovito rjeenje za
mnoge tetne insekte
Koncentrirani insekticid u mikrokapsulama s dugotrajnim rezidualnim
djelovanjem za uporabu u domainstvu, te u javnoj i komunalnoj higijeni.
Osim toga, ovim pripravkom se mogu prskati i biljke (ivice oko kua) koje
predstavljaju idealna sklonita za kukce (muhe, komarci i sl)
Danijel avar, master struke
Pripravak vrlo uinkovito suzbija
Znaajke: muhe, komarce, ose, mrave i
DRAKER 10.2 je koncentrirani stjenice. Osobito je prikladan za
insekticid u mikrokapsulama i- seoska gospodarstva koja tijekom
rokog spektra djelovanja s dugo- ljetnih mjeseci imaju probleme s muhama, komarcima,
trajnim rezidualnim djelovanjem. osama i drugim kukcima.
Ne sadri rastvarae, bez mirisa,
ne ostavlja mrlje, ne teti biljkama. ajeno kreu). Za letee kukce Doziranje:
Pripravak sadri tetrametrin jakoga tretirati mjesta gdje kukci obi- - Za povrine koje ne upijaju od
poetnog djelovanja i cipermetrin avaju slijetati. Ako se tretiraju 50 do 100 ml pripravka na 10 lit
koji mu daje dugotrajno rezidualno prostorije u kojima se obavlja vode, ovisno o razini zaraze.
djelovanje koje se poveava zahva- neki uzgoj (tale i sl), obavezno - Za povrine koje upijaju (neo-
ljujui formulaciji u mikrokapsula- prije tretmana udaljiti ivotinje, braeni zidovi) 100 do 200 ml pri-
ma. Mikrokapsule tite i postupno te nakon tretmana prozraiti pravka na 10 lit vode.
otputaju aktivnu tvar. DRAKER prostor prije nego se ivotinje - Za muhe i ohare od 100 do 300
10.2 eliminira kukce u trenutku ponovno smjeste. ml pripravka na 10 lit vode.
primjene (trenutno djelovanje) Vanjski prostori: Primjenjivati
i preventivno djeluje na ponov- po zidovima, prozorima, prozor-
nu pojavu tetnika, najmanje 2-3 skim daskama, olucima, ogradama
tjedna. Proizvod je uinkovit prema te mjestima gdje stoji otpad. Kako
velikom broju tetnih kukaca u do- Upute za uporabu: bi se sprijeile ponovne zaraze
mainstvima, te u industriji (ohari, Zatvoreni prostori: Insekticid pri- unutarnjih prostora, preporuuje
korpioni, mravi, pauci, buhe, stje- mijeniti pomou prskalice, obraa- se poprskati vanjski opseg zgrada
nice, krpelji, moljci, te ostali tetni- jui pozornost na dijelove prostora i objekata na visini od 1 metra te
ci koji napadaju skladita, ostave i kao to su kutovi, pukotine u zidu, povrine 1-2 metar okolo objekta.
druge prostore). Djelotvoran je i rupe, mjesta iza velikih predmeta - Zelene biljke: Proizvod se moe
protiv leteih kukaca (muhe, obadi, namjetaja u kuhinji (iza penica, koristiti i na zelenim biljkama koje
komarci, muicea, ose) koji dou u hladnjaka, na mjestima gdje se od- ne plodonose i koje se ne koriste za
dodir s tretiranim povrinama (zi- lae otpad, te u mokrim vorovima prehranu ljudi i domaih ivotinja
dovi, podovi, roletne, tende, itd). po mjestima kuda se kukci uobi- (ivice, ograde, ukrasni grmovi i sl.)

Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru, irokom Brijegu,

Grudama i itluku u ponudi imaju Draker 10.2 koji
uinkovito suzbija veliki broj tetnih kukaca.
Muhe i mravi su veliki problem u domainstvu

B RO J 8 1 S R PA N J / KO LOVOZ 2 0 1 2 .
Ovlateni uvoznik i distributer firmi:

Mostar, Bie polje bb.;

Tel.: 036 352 560
www. unikomerc.ba;
E-mail: info@unikomerc.ba
PRODAJNA MREA U BIH: BILEA - Poljooprema MT (059 371 069); BIHA - Velmah (037 304 673); avkunovi (037 315 318); BOSANSKA KRUPA - avkunovi (037 315 317); Plana Kop Elma (037 471 036);
BOSANSKI PETROVAC - Trgo Proizvodi (037 883 383); BUGOJNO - Dadi Promet (030 253 301); BUSOVAA - Drako servis (063 333 230); BUIM - Pleska (037 410 666); CAZIN - Lida Comerc (037 518 002);
APLJINA - Granum (036 810 550); Misir (036 805 912); AJNIE - AS (058 310 342); ITLUK - Agroodak (036 644 098); Vibo (036 650 556); DONJI VAKUF - Espro (030 201 377); DRVAR - Moto Zori (065 456 254);
FOA - anar (065 911 533); FOJNICA - Elektrovod (030 831 843); GABELA POLJE - iljeg (063 890 686); GACKO - Autocentar (059 472 270); GLAMO - Alpina (063 477 959); GORADE - Agropodrinje
(038 224 528); Agros (038 222 710); G.VAKUF-USKOPLJE - Ivica P. Apoteka (030 495 651); GRUDE - Enigma (039 660 111); GRUDE - SOVII - Padina (039 670 965); JABLANICA - Metal (061 285 598); JAJCE -
Bojani (030 659 428); KLJU - Kometa (037 661 938); KONJIC - Tuica (036 730 859); LIVNO - Pavi (034 208 034); LJUBUKI - Padina (039 831 070); MOSTAR - Gibraltar (036 551 502); Najvest (036 347 027);
Poljotehnika (036 326 400); Sjemenarna (036 352 700); MRKONJI GRAD - Agro Auto (050 221 380); Agro MG (050 211 308); NEUM - Judik (036 884 162); Misir (036 884 256); NEVESINJE - Poljooprema
(065 602 789); POSUJE - Trgometal (039 680 904); PROZOR - Voda (036 771 048); SANSKI MOST - Velmah (037 684 740); STOLAC - CRNII - Faam Commerce (036 862 311); IPOVO - Medex (050 371 368);
IROKI BRIJEG - Sjemenarna (039 703 572); TOMISLAV GRAD - Elfin (034 353 552); TRAVNIK - Green Coop (061 598 462); Metabo (030 708 222); TREBINJE - Agrocentar (059 220 191); TRNOVO - NS Moto
(061 210 063); VITEZ - Fis (063 467 465); VELIKA KLADUA - Euro Klas (037 773 366).
NAJBOLJE VOARSKE KARE
ZA NAJBOLJI UINAK
Koje voarske kare odabrati kako bismo
uinili rad to efikasnijim i ugodnijim? .
Preporuujemo Fiskars voarske kare.
Zato Fiskars?
Finski proizvoa Fiskars jo od 1649. godine pro-
izvodi visokokvalitetne proizvode od lijevanog eli-
ka, a danas je jedna od najstarijih kompanija zapa-
dnog svijeta koja je prerasla u multinacionalnu ko-
rporaciju prisutnu u vie od 40 zemalja, na etiri
kontinenta. . rezanje u 1, 2 ili 3 koraka, to alat sam bira ovisno o
Fiskars ergonomski, lagani, ali snani vrtni alati su
tako dizajnirani da smanjuju napor i zamor pri radu,
a pruaju najbolje rezultate. Ergonomske ruke voa-
rskih kara su izraene od posebno trajnih poliami-
da pojaanih stakloplastikom, a otrice od nehraju-
eg elika. Fiskars voarske kare priznate su kao
najbolje u kategoriji od strane mnogih vrtlara i indu-
strijskih strunjaka.
znak koji stoji za bypass otrice, koje
slue za rezanje svjeeg, ivog drve-
a.
.
Ovaj znak ukazuje na anvil otrice ko-
. je slue za rezanje suhog i trvrdog dr-
veta.
Fiskars asortiman ukljuuje praktine vienamjenske
voarske kare s obruem za prste koje su stabilne
za dranje, a tu su i kare s PowerLever TM mehani-
zmom koje pojaavaju snagu, a osmiljene su za e-
ne. Jedinstvena PowerStep TM omoguava vrtlarima
debljini drveta. Dizajniran je kako bi i manje snane
osobe mogle prosjei suho i tvrdo drvo. PowerGear TM .
regulira raspodjelu sile kako bi se jo malo poveala
snaga rezanja kada je to najpotrebnije, kao npr. na
poetku reza kada je raspon ruki najiri, te u sredi-
ni kada treba prosjei kroz sr grane.
I oznake proizvoda jasno ukazuju na razinu korisni-
ka kojem je taj proizvod namijenjen.

Essential voarske kare su Dynamic voarske kare su Supreme voarske kare su

namijenjene povremenim pri- namijenjene zahtjevnim pri- namijenjene profesionalnim
vatnim korisnicima i nose oz- vatnim korisnicima te nose korisnicima, a oznaavaju se
nake P00 do P39. oznake P40 do P79. sa P80 do P100+.

P26 P44 P90

to trebate znati pri odabiru Fiskars voarskih
kara? . rtimana, odaberite one koje najvie odgovaraju
Fiskars u svom asortimanu nudi prizvode za naj-
razliitije korisnike, od povremenih privatnih kori-
snika do profesionalnih vrtlara. Kako biste izabra-
li najbolji alat za svoje potrebe, bitno je znati koji
su proizvodi dizajnirani za Va zadatak.
Upravo iz tog razloga se na ambalai Fiskars pro-
izvoda nalaze piktogrami koji jasno prikazuju za
koje je izazove alat namijenjen. Tko je na primjer:
Od navedenih, kao i drugih kara iz Fiskars aso-
Vaim potrebama i uinite svoj rad ugodnim isku-
stvom, kao to su uinili brojni zadovoljni korisnici
Fiskars proizvoda.
Ukoliko imate dodatnih pitanja vezano za proizvo-
de, prodajnu mreu, nabavu rezervnih dijelova i sl.
rado emo Vas savjetovati u Unikomercu d.o.o.
Mostar. Pozovite nas na broj 036 352 560 ili nas
kontaktiranjte na info@unikomerc.ba
 12
Povrtnjak tijekom ljeta
Iako su temperature u ovom razdoblju iznimno visoke, intenzitet radova u povrtnjaku se tek neznatno
umanjuje. Proizvoaima je vano osigurati kontinuitet berbe svjeeg povra to se u naim junim
podrujima jedino moe ostvariti uz osigurano navodnjavanje.
Ivica Doko, dipl. ing.
U
toplijim dijelovima Her-
cegovine tijekom srpnja i
kolovoza ozbiljniji proizvo-
ai nastavljaju sjetvu i sadnju po-
vra kako bi zadovoljili potrebe tr-
ita. Istina, uvjeti za sjetvu povra
nisu optimalni jer ipak u ovo doba
godine esto vladaju tropske vru-
ine. Stoga je biljkama potrebno
osigurati dostatne koliine vode
kako uloeni trud ne bi bio uzalu-
dan. Nije nevano napomenuti da
sve ljetne radove u povrtnjaku, po-
evi od zalijevanja pa do unoenja
gnojiva, trebamo iskljuivo obav-
ljati predveer ili rano ujutro, kad
temperature nisu previsoke.
esto se postavlja i pitanje kada
je tlo presuho, odnosno kako odre-
diti pravodobni asak zalijevanja.
Stoga, trebate li povre zalijevati,
jednostavno procijenite tako da na
dubini od 10 cm iskopate malo ze-
mlje i stisnete je u ruci. Raspadne
li se, to je znak da je tlo presuho.
Osim toga, vrtlari su esto u dvojbi
vezanoj za koliinu utroene vode
neophodne za zalijevanje. A ope-
nito govorei, koliine vode varira-
ju ovisno od klimatskih prilika, sa-
stava tla pa sve do povrtne kulture
koja se uzgaja. Ipak, vrijedi nepisa-
Sjeme graha
no pravilo kako mlade biljke u po-
etku razvoja zahtijevaju 1-2 litra
vode na dan, dok starije biljke troe
od 2,5 do 5,5 litara dnevno. Ali, uvi-
jek je starije biljke poeljnije zali-
jevati jednom do dva puta tjedno s
10-20 litara po etvornom metru
nego svaki dan s 5 litara vode. Po-
red toga, kako bi se sauvala vlaga
u tlu, dobro je povre zastirati po-
koenom travom, slamom ili liem
jer je dokazano da prostirka po e-
tvornom metru utedi ak i do jed-
nu litru vode dnevno.
Sjetva povra u toplijim podru-
jima
Kod natapanja povra pred-
VRSTA POVRA KOLIINA SJEMENA (g/m2) VRIJEME SJETVE
nost se uvijek daje vodi iz vo-
CVJETAA 3 01.07.-20.07. dovoda jer je bunarska voda
CIKLA 3 01.07.-10.07. suvie hladna te usporava
dozrijevanje, a biljke zaosta-
ENDIVIJA 3 01.07.-31.08.
ju u rastu i gube na kakvoi.
MRKVA 4 01.07.-31.08. Na hladnu vodu iznimno su
PERIN 3 01.07.-31.08. osjetljive rajice, krastavci i
RADI 5 01.07.-31.08. mahune. Pored toga, hladna
voda moe prouzroiti opada-
PORILUK 15 01.07.-31.08.
nje cvjetova i tek zametnutih,
JESENSKA SALATA 3 01.07.-31.08. mladih podova. Ukoliko smo
ZIMSKI KUPUS 3 01.07.-15.07. pak prisiljeni koristiti bunar-
ZIMSKI KELJ 3 01.07.-20.07. sku vodu, prije njezine upora-
be moramo je ostaviti u bava-
GRAH MAHUNAR 15 01.07.-15.08.
ma ili slinim spremnicima,
* podaci u tablici su orijentacijski jer optimalno vrijeme sjetve ovisi od vladajuih klimatskih kako bi se malo i zagrijala.
prilika. Svakako da je najkritinije razdoblje sjetve u razdoblju od 20 srpnja do 10 kolovoza.
Ljetna sadnja rajice
B RO J 8 1 S R PA N J / KO LOVOZ 2 0 1 2 .

PINAT - obilje minerala i
vitamina
Nije poznato odakle potjee, jer prema nekim autorima potjee iz regije Irana i Afganistana, a prema
drugima iz podruja Kavkaza, ali je poznato da je u zapadnu Europu prenesen u XII. stoljeu.
Nino Rotim, dipl. ing.
pinat je jednogodinja povrt-
na kultura kratke vegetacije
(rane sorte potpuno formiraju
lisnu rozetu 30-35 dana nakon ni-
canja, a kasne nakon 45 dana) koja
se uzgaja radi zelenih listova. Listo-
vi pinata su znaajni zbog toga to
obiluju bjelanevinama (2,28%),
mineralima (eljezom, fosforom,
kalijem i kalcijem), te vitaminima
(E, B1, B2, C, i betakarotenom). Po-
red toga, sadri i oksalnu kiselinu,
a pri neodgovarajuim klimatskim
uvjetima i obilnom gnojenju dui-
nim gnojivima nagomilava tetne
nitrate i nitrite, posebno u mladim
listovima i peteljkama, o emu tre-
ba voditi rauna pri izboru gnojiva
( treba vie koristiti amonijana
gnojiva).
pinat je kultura koja dobro pod-
nosi niske temperature i koja dobro
izdrava nae zime, te nema velike
zahtjeve prema svjetlosti. Ono na
to treba posebno obratiti pozor-
nost (izriito u Hercegovini) jest da
pinat ima velike zahtjeve prema
vodi. Razlog lei u slabo razvi-
jenom korjenovom sustavu koji se
uglavnom prostire u povrinskom
sloju, te ako uzmemo u obzir i-
B RO J 8 1 S R PA N J / KO LOVOZ 2 0 1 2 .
njenicu da pinat ima kratku ve-
getaciju u kojoj mora formirati
veliku vegetativnu masu namee
se zakljuak da je navodnjavanje u
proizvodnji pinata neizbjeno.
pinat se proizvodi izravnom
sjetvom sjemena s tim da se sije u
redove na meuredni razmak od 25
cm, i razmak u redu od 7 cm. Du-
bina sjetve iznosi 3 cm, a potrebna
koliina sjemena 3 g/m2. Posijanu
parcelu nakon sjetve treba obave-
zno povaljati. Dobro je pred sjetvu
sjeme potopiti dva dana u vodi (jer
se na taj nain osigurava bolje kli-
janje) uz napomenu da se sjeme
pripremljeno na ovaj nain moe
sijati samo u vlano tlo.
Inae, pinat uspijeva samo na
plodnim i dobro nagnojenim tlima
i u pravilu se sije iza kultura koje
su obilno gnojene stajskim gno-
jem. Nepisano je pravilo da je tlo
na kome uspijeva pinat pogodno
za uzgoj svih povrtlarskih kultura.
to se tie vremena sjetve prak-
ticira se jesenska sjetva u kolovozu
s tim da se berba odvija u X.-XI.,
te ozima proizvodnja u rujnu tako
da berbu moemo planirati rano u
proljee (II.-IV.). Moe se gajiti i u
plastenicima, a proizvodnja je ren-
tabilna ako se gaji kao meuusjev u
pinat-obilje minerala i vitamina
13
usjevu rajice, paprike ili krastavca.
Sije se neto gue nego na otvore-
nom polju (20-25 g/m2, razmak
10X10 cm). Berba poinje kada bilj-
ke formiraju 5-6 krupnih listova i
na manjim povrinama se odvija u
vie navrata. Treba imati na umu da
kod ranije posijanih usjeva jedan
dio biljaka prispije za berbu iste je-
seni, a preostali dio u rano proljee,
s tim da u Hercegovini berba moe
trajati tijekom cijele zime. Nakon
berbe pinat treba odmah distribu-
irati jer nije pogodan za skladite-
nje i moe se odrati u optimalnim
uvjetima svega 5-6 dana.
Na naim terenima su prisutne
sorte i hibridi: Matador, Golijat, Ge-
mini F1, Belle i dr.
Na kraju treba spomenuti da
je pinat biljna vrsta cijenjena u
medicini jer je dokazano da uva
imunoloki sustav, pomae pri njenicu da je dobro ispran i svjee
razgradnji kolesterola, opskrbljuje pripremljen odlina hrana za svaku
sluznicu obrambenim tvarima, te kuhinju dobivamo razlog vie za
titi od ateroskleroze i malaksa- njegovu proizvodnju i konzumaci-
losti, te ako tome pridodamo i- ju.
 14
tete na rajici
od koprivine
grinje (pauka)
Ivica Doko, dipl. ing.
O
bini crveni pauk, kopri-
vina ili staklenika grinja
(Tetranychus urticae), jed-
na je od najpoznatijih i najraire-
nijih grinja na plodovitom povru
i cvijeu. Zadnjih nekoliko godina
raste populacija ove grinje, ali i te-
te na povru i cvijeu. tete su po-
sebno izraene kod malih proizvo-
aa-hobista koji rajicu uzgajaju
za osobne potrebe. Takvi proizvo-
ai vrlo esto u svojim vrtovima
pored rajice uzgajaju krastavac,
patlidan, tikvice i druge povrtnice,
koje su ujedno i glavni domaini
ove grinje. Osim toga veliki broj
njih uope ne poznaje simptome
napada, te ih zamjenjuje sa simp-
tomima uzronika biljnih bolesti.
Porastu populacije ove grinje pogo-
dovalo je izrazito suho i toplo vrije-
me tijekom lipnja i srpnja mjeseca.
Kako izgleda koprivina grinja?
Odrasli oblici su njene grae
s etiri para nogu. Boja tijela je
uglavnom naranasta ili tamnouta
s dvije naglaene tamne pjege na
hrptu. Odrasla enka je dugaka
0,6-1 mm. Jaja su bjeliasta i pro-
zirna i jedva se mogu primijetiti
Simptomi napada pauka na listovima rajice i krastavca
Tijekom srpnja i kolovoza na podruju
Hercegovine, mnogi nasadi rajice stradali su
od koprivine grinje. tete su posebno izraene
kod malih proizvoaa-hobista koji rajicu
uzgajaju za osobne potrebe.
Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru, irokom Brijegu,
Grudama i itluku u ponudi imaju i gotov akaricidni pri-
pravak (UNIVERZALNI AKARICID)
namijenjen suzbijanju koprivine gri-
nje-pauka, s vrlo kratkom karencom.
prostim okom. Liinke do doraslog
stadija prou kroz tri razvojna sta-
dija. Izmeu pojedinih razvojnih
stadija liinke miruju, te su tada
vrlo otporne na primjenu akarici-
da. Najmlae liinke imaju samo
tri para nogu. enka odloi 100-
200 jaja. Tijekom godine ostvari
6-10 narataja ovisno o klimat-
skim uvjetima. Pri temperaturi od
30-32 oC razvoj narataja traje
8-12 dana.
Kako prepoznati tete od grinje?
Grinja pauk uglavnom sie
na naliju lia. Zaraeno lie
puno je bjeliastih tokica, te
postaje proarano. Lie se sui,
nekrotizira i otpada. Na naliju
lia nalaze se pauci u finoj gustoj
prei kojom povezuju vie listova.
Kod jaeg napada plodovi su sitni-
ji, slabije kakvoe. Urod je znatno
smanjen..
Kako provesti zatitu? imaju velikih problema s ovom gri-
Suzbijanje se uglavnom provodi njom jer su im pakiranja kemijskih
primjenom akaricida koji su re- pripravaka za suzbijanje grinja ve-
gistrirani u pojedinim kulturama. lika. Danas na tritu postoje goto-
Na tritu se najee koristi pri- vi akaricidni pripravci za suzbijanje
pravak Vertimec 018 EC. Mali pro- grinja koji su osobito pogodni za
izvoai povra-hobisti esto puta primjenu kod hobista.
B RO J 8 1 S R PA N J / KO LOVOZ 2 0 1 2 .
 15

Zalijevanje povra
tijekom ljetnih mjeseci
Svaki povrtlar veoma dobro zna kako bez zalijevanja
uzgoj povra tijekom vruih ljetnih mjeseci nije
ostvariv. A kako, kada i koliko zalijevati povre nije
jednostavno tono odrediti. Naime, potrebe povra
za vodom ovise od niza imbenika.
Mladen Karai, dipl. ing. aima svrstavamo lisnato povre
u vrijeme stvaranja lisne mase, dok

P
ovre sadrava velike koli-
ine vode, od 66 do 97 %, i s
obzirom na kemijski sastav
tijekom uzgoja potrebno je obratiti
pozornost natapanju kao osnov-
nom imbeniku uzgoja. Razumlji-
vo je da tijekom proljea i jeseni
povre treba zalijevati manjim ko-
liinama vode ili se ak i ne zalije-
va, ovisno od uestalosti oborina.
Meutim, tijekom toplijeg dijela
godine tj. za ljetnih mjeseci povre
se mora zalijevati s veim kolii-
nama vode, to opet ovisi od vrste
uzgajanog povra. A treba li povre
zalijevati jednostavno procijenite
na nain da na dubini od 10-tak cm
iskopate malo zemlje i stisnete je u
ruci. Ukoliko se raspadne znai da
je tlo presuho i da treba odmah pri-
stupiti natapanju.
Potrebe povra za vodom
Vrijedi pravilo kako ranije sorte
povra trebaju vie vode od kasnih
sorata. Osim toga, povru je potreb-
na vlaga od poetka do kraja vege-
tacije, a najvea potreba je nakon
presaivanja. Mladim je pak bilj-
kama u poetku razvitka dnevno
nuno osigurati 1-2 litre vode po e-
tvornom metru dok one malo starije
troe 2,5-3,5 litra dnevno. Velikim
potroaima po etvornom me-
tru treba osigurati od 4,5-5,5 litara
vode dnevno. Meu velikim potro-
plodovito povre neto vee koli-
ine vode zahtijeva u vrijeme za-
metanja prvih cvjetova, kod pojave
prvih plodova i u vrijeme berbe. S
druge strane, tijekom samog dozri-
jevanja plodova sa zalijevanjem se
privremeno prestaje. Kupusnjae Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru, irokom Brijegu, Grudama
(kupus, kelj, cvjetaa, brokula, kelj i itluku u ponudi imaju kompletan sistem zalijevanja kap po
pupar, korabica) nipoto ne smi- kap ali i svu ostalu opremu koja se koristi prilikom zalijevanja.
jemo zaboraviti natapati u vrijeme
oblikovanja glavica. Pored toga,
ova skupina povra voli ovlaivanje
cijele biljke pa ih stoga oroavajte
i po liu. Korijenasto povre trai
jednolinu koliinu vlage u svim
razvojnim fazama dok lukoviasto
povre zahtijeva natapanje tijekom
prve dvije treine vegetacije.
Vrijeme zalijevanja
U koje doba dana zalijevati po-
vre ovisi od injenice uzgaja li se
ono u zatienom prostoru ili na kako bi se vlaga u tlu to dulje i za- i pepelnice. Ukoliko kao izvor vode
otvorenom polju. Tako je u plaste- drala. U novije vrijeme sve vie se za natapanje koristimo bunare
niku zalijevanje poeljno provoditi prakticira navodnjavanje sustavom moramo voditi rauna da tu istu
u ranim jutarnjim satima jer je tada kap po kap koje se vrlo jednostavno vodu prethodno malo i zagrijemo
manja razlika temperature vode moe ugraditi na slavinu vodovo- u bavama ili slinim spremnicima.
i zraka. Zapravo se u zatienom da. Rije je o tzv. traka crijevima s Naime, hladna voda moe prouzro-
prostoru ne bi nikada trebalo zali- ugraenim kapaljkama a ija je ci- iti opadanje cvjetova kao i mladih,
jevati vodom temperature manje od jena izrazito pristupana (0,12 KM tek zametnutih plodova. A kako su
15 stupnjeva C i vie. S druge strane po dunom metru). Zahvaljujui na hladnu vodu posebice osjetljive
na otvorenom polju povre se moe ovom sustavu ostvaruje se velika nae najee uzgajane povrtne
zalijevati ili u ranim jutarnjim sa- uteda u potronji vode a istodobno kulture poput rajice, krastavaca i
tima ili predveer. Osim toga, kod se zalijeva samo dio tla oko biljke. mahuna o ovom segmentu kod za-
uzgoja na otvorenom nakon svake Time se u veoj mjeri smanjuje ri- lijevanja obavezno morate povesti
kie i zalijevanja povre okopajte zik od pojave i razvitka plamenjae rauna.

Razliiti naini zalijevanja

povra tijekom ljeta
 16
STAKLENA AMBALAA
Mario ubela,dipl. ing.
A
mbalaa je kljuni i naj-
moniji dio trgovanja. Ne-
ko joj je bila uporaba u
skladitenju i zatiti proizvoda. To
je bilo vrijeme bez velike konku-
rencije, kada je trebalo zadovoljiti
osnovne potroake potrebe. Am-
balairanje je izrada kutije, boce,
staklenke ili ovitka za proizvod, a
predstavlja jamstvo prepoznatlji-
vosti i brzog puta do kupca. Dobro
oblikovana ambalaa je skriveni
prodava i moe u potpunosti za-
sjeniti konkurenciju. Ambalaa je
uz psihologiju i tehnologiju sastav-
ni dio marketinga.
Boce staklenke
Staklo je proizvod prirode. Naj-
vanije sirovine su: kvarcni pijesak,
kvarcit i soda, ali prije svega otpad-
no staklo. Razliite boce za vino,
zagasitih boja slue za pohranu i
zatitu vina. Jo u 17 st. ljudi su spo-
znali da vino uva svoju kvalitetu
starenjem u bocama zaepljenim
plutom.
Vremenom su poznata vinorod- 2. Bordeaux boca potjee iz istoi-
na podruja dobivala svoje prepo- mene francuske pokrajine, kratkog
znatljive boce. je vrata i naglaenih ramena. Vrlo
je rasprostranjena u cijelom svijetu
1. Rajnska boca potjee iz doline i za bijela i za crna vina. Moe biti
rijeke Rajne u Njemakoj i pogra- bezbojna za bijela vina, a zelena ili
nine pokrajine Alzasa u Francu- svijetlosmedja za crna, ali ponekad
skoj. Ima izduen oblik poput flau- i za bijela vina. Kratkak vrat omo-
te, rabi se za bijela vina, bez taloga guuje bolju kontrolu taloga pri
koja e se konzumirati u kraemu izlijevanju vina. U novije vrijeme
vremenskom razdoblju. Boja ove pojavljuju se i u sivomaslinastoj
vitke boce je zelena u Alzasu, a boji u vie veliina: 0.375, 0.75, 1, 1.5
svijetlosmedja u rajnskoj oblasti. l (magnum), pa i vie.
Proizvodi se u tri veliine obujma 3. Burgundska boca je pored
0.375, 0.75 i 1 l. Francuske rairena i u svijetu, a
openito se rabi za Chardonnay i
Pinot Noir (crni). Za bijela vina je
prozirna ili sivomaslinastozelena,
a za crna tamnozelena ili smedja.
U svijetu se uglavnom rabi za bijela
vina, dok u Francuskoj za oba. Ima
ojaano dno i uobiajeni volumen
od 0.75 l.
4. ampanjska boca, iz istoime-
ne francuske pokrajine, moe biti
prozirna ili zelena, stijenke su joj
ojaane, a dno ima poseban uvuen
oblik zbog tlaka ugljinog dioksi-
da koji je prisutan u pjenucima.
Oblikom je vrlo slina burgundskoj
boci, na grliu ima izboen prsten
za osiguranje epa icom.
Pored ovih vrlo rairenih boca
postoje i ove, koje su u uporabi na
manjim podrujima.
5. Marsala boca za istoimeno si-
cilijansko vino.
6. Porto boca za vina iz Jereza
(panjolska) i Madere (Kanarsko
otoje).
7. Tokaj, poznato madarsko vino
ima i svoju bocu od prozirnog sta-
kla obujma 0.5 l.
8. Bocksbeutel trbuasta boca iz
june Njemake (Franken) se rabi
B RO J 8 1 S R PA N J / KO LOVOZ 2 0 1 2 .

za sva vina koja se tamo proizvode.
Boce su prisutne u razliitim ve-
liinama, koje imaju svoje ime:
Quart ili Split = 0.1875 l
Demie ili Half = 0.375 l
Bouteille ili Regular = 0.75 l (1 boca
- najzastupljenija veliina)
Magnum = 1.5 l (2 boce)
Marie-Jeanne = 2.25 l (3 boce)
Jeraboam = 3 l (4 boce)
Rehoboam = 4.5 l (6 boca - vie se
ne proizvodi)
Mathusalem ili Imperial = 6 l (8 boca)
Salmanazar = 9 l (12 boca)
Balthazar = 12 l (16 boca)
Nabuchodonosor = 15 l (20 boca)
Boce mogu biti izraene u svim
ovim veliinama, a boja stakla ovi-
si o vrsti vina koje je pohranjeno u
boci. Tamnije boce tite vina, koja u
njima stare, od svjetlosti.
Staklo
Staklo je oduvijek fasciniralo
ljude. Neko se, kao jedan od pr-
vih trgovakih proizvoda, smatra-
lo statusnim simbolom faraona i
careva. Dokle seu poeci stakla?
U vremena starih Egipana? Ili ot-
kad je ovjeka? Oba odgovora su
netona. Staklo je staro koliko i na
planet. Moe nastati na prirodan
nain,ako se, primjerice, udarom
munje ili erupcijom vulkana ka-
menje dovoljno zagrije. Tada nasta-
je vulkansko staklo ili opsidijan.
Tim staklastim oblikom kamenja
sluili su se ve ljudi kamenog
doba, nai su preci od njega pravili
oruje, nakit i amajlije. Opsidijan
je bio izrazito omiljen kod lovaca i
sakupljaa, pa se njime vjerojatno
poelo trgovati veoma rano.
Recept iz Asirije
Najstariji poznati predmeti od
stakla su staklene perle iz Egipta i
Mezopotamije, a potjeu iz 3500.
Godine prije Krista. Egipatske za-
natlije su do 1500. Godine prije
Krista otkrili nain izrade upljih
Veliki izbor epova za boce
B RO J 8 1 S R PA N J / KO LOVOZ 2 0 1 2 .
17
nije u skladu sa zahtjevima odmah
Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru, irokom Brijegu, Grudama se izdvaja i vraa na taljenje u sta-
i itluku u ponudi imaju veliki izbor staklene ambalae klarsku pe.
(boce, tegle i dr.) razliitih oblika i zapremine. Osim toga Nakon ispitivanja kvalitete sta-
tu je i veliki izbor epova za boce te poklopaca za tegle. klenke se automatski slau na
palete te se na njih stavlja termo-
skupljajua folija. Higijenski zapa-
kirane boce se nakon toga stavljaju
u skladite gotove robe ili izravno
idu u isporuku.
Staklene zanimljivosti
- Taljenjem stakla prvi su se poeli
baviti drevni Egipani 1500 godi-
na p.n.e.
- Pronalaskom staklene puhaljke,
u 1 stoljeu prije nove ere, poe-
la je proizvodnja upljeg stakla,
Veliki izbor staklene ambalae u Sjemenarninim agrocentrima staklenih posuda i boca koje su
sluile u svakodnevnoj upotrebi.
posuda od stakla jer su iz tog doba uje se od kvarcnog pijeska,kalcita, - Izumom stroja za puhanje 1905.
sauvane tri vaze koje su pronae- sode, i staklenog loma (koji se do- godine poinje era industrijske
ne u grobu faraona Tutmozisa III. biva iz stare staklene ambalae). proizvodnje upljega ambala-
Moda su pioniri proizvodnje stakla Staklo je materijal koji se moe nog stakla.
uranjali pjeani kalup u stakle- u potpunosti reciklirati bezbroj - U svijetu se dnevno proizvede
nu talinu kako bi napravili uplju puta preraditi i upotrijebiti kao preko 500 milijuna staklenih
posudu, ili je moda taj kalup omo- sirovina za proizvodnju novih sta- boca.
tavan zagrijanim staklenim vla- klenih boca. - Godinje se baci gotovo 100 mili-
knima. O antikoj umjetnosti pro- Prema recepturi, u mjeaonici jardi boca.
izvodnje stakla u razdoblju nakon smjese pripreme se svi sastojci za - Potrebne su samo tri staklene
650. Godine prije Krista svjedoe proizvodnju staklenih boca (siro- boce da bi se dobio kilogram sta-
najstariji opisi izrade stakla, pro- vine i stakleni lom). Ta se smjesa kla koje moemo reciklirati
naene na ploi knjinice asirskog ubacuje u pe gdje se tali na tempe- - S energijom koju utedimo reci-
kralja Ashurbanipala koji je ivio raturi od 1580 oC. Najvaniji ener- kliranjem jedne jedine boce a-
od 669. do 626. Godine prije Krista. gent za loenje pei je zemni plin. rulja od 100 W moe svijetliti 4
Uzmi 60 dijelova pijeska, 180 di- Iz kontinuirano tekue staklene ta- sata
jelova pepela od morskih biljaka, 5 line reu se uarene staklene kapi, - U vicarskoj se reciklira 96 %
dijelova krede i dobit e staklo koje se preko lijeba usmjeravaju u otpadnog stakla, u Hrvatskoj 58
glasio je tada recept za proizvodnju pretkalup. Predoblik pomou kom- %
stakla. Otada se receptura nije bit- primiranog zraka u kalupi dobiva
no promijenila, iako je udio pijeska svoj konaan oblik. Da staklene boce mogu koristiti
u vrijeme Ashurbanipala bio prili- U hladnjaku se zavrno obliko- i u druge svrhe dokazali su budi-
no malen u usporedbi s dananjom vana uarena boca, radi uklanjanja stiki redovnici iz Tajlanda koji su
smjesom. Iz toga se moe zakljuiti napetosti, postupno hladi. Zavrno od 1984. godine skupljali staklene
da u antikim talionicama stakla oplemenjivanje vanjske povrine boce te od njih izgradili hram i i-
temperature talenja nisu bile viso- dodatno titi staklenke od ogrebo- tavu okolicu hrama. Za taj pothvat
ke i da se tada proizvodilo relativno tina i poboljava otpornost na lom. bilo im je potrebno priblino mili-
mekano staklo. Izlaskom iz hladnjaka boce se pod- jun i pol recikliranih boca, a time
vrgavaju vizualnim, mehanikim ele potaknuti lokalne vlasti da
Postupak proizvodnje stakla i elektronskim ispitivanjima, pro- im pomognu u daljnjem naumu-
Staklo je proizvod prirode. Izra- vjerava se njihova kvaliteta. Sve to izgraditi cijeli kompleks od stakla.
 18
Folijarna prihrana
vinove loze
Vinova loza za normalan rast i razvoj zahtijeva biogene elemente
odnosno minerale. Tim vie jer gnojidba u intenzivnom
vinogradarstvu predstavlja redovitu agrotehniku mjeru kojoj treba
posvetiti punu pozornost.
Dado Mari, dipl. ing.
D
obro je poznato kako su
makroelementi i mikroe-
lementi prijeko potrebni za
ivot svake biljke, pa tako i vino-
ve loze. Isto tako vinogradarima je
znano kako se osnovna prehrana
trsova odvija preko tla, odnosno
usvajanjem putem korijenova su-
stava. Sukladno tomu, u hercego-
vakim vinogradima rijetko se, iz
posve neopravdanih razloga, pro-
vodi dopunska folijarna prehrana tj.
prehrana putem lista. To zauuje, s
obzirom na injenicu kako tijekom
ljeta najveu pozornost upravo tre-
ba posvetiti prehrani vinove loze
otopinama makro i mikrohranjiva,
i to preventivno hranjivima kao to
su magnezij, bor i eljezo, iji se ne-
dostatak esto javlja na vinogradar-
skim tlima.
Potekoe s klorozom
Dok se gnojiva na bazi bora u vi-
Najea gnojiva koja se koriste u vinovoj lozi
nogradima neznatno primjenjuju,
dodavanje eljeza dobro je udo-
maena i poznata mjera prihrane
na podruju Hercegovine. To je
razumljivo s obzirom na injenicu
kako su naa karbonatna tla bogata
vapnom zbog ega se eljezo u tlu
nalazi u nepristupanom obliku za
biljku. Stoga dolazi do toga da listo-
vi, malo po malo, gube svoju prirod-
nu zelenu te poprimaju svijetloutu
boju. Simptomi nedostatka eljeza
oituju se prvenstveno na mladim
vrnim listovima kao i na vrhovima
mladica. Meutim, ferokloroza se
otklanja na relativno lagan nain, i
to primjenom eljeznog helata koji
se otopljen u vodi dodaje svakom
pojedinanom trsu. Poto je to mo-
gue provoditi samo u manjim vi-
nogradima, ozbiljniji proizvoai
trebaju koristiti folijarno gnojivo
Cifo Ferfast. Zahvaljujui svojim
znaajkama Cifo Ferfast prenosi e-
ljezo izravno i brzo do stanica u listu
te time omoguuje kvalitetnu pre-
venciju od eljezne kloroze. Uz to,
kad biljke dobivaju eljezo u dovolj-
nim koliinama i u efektivnoj formi,
onda moemo oekivati da uinke
fotosinteze ostvare na najbolji mo-
gui nain, utjeui time na povea-
nje i kakvou prinosa. Cifo Ferfast
se u preventivne svrhe koristi 2-3
puta svakih 10-12 dana, poevi od
prvih faza vegetacije i to u kolii-
ni 100 ml na 100 litara za povrinu
cca 1000 m2. U kurativne pak svrhe
koristi se 3 puta svakih 8-10 dana,
poevi s pojavom prvih simptoma
eljezne kloroze. Spomenutim gno-
jivom vinova loza se tretira preko li-
a, ali iskljuivo u hladnijem dijelu
dana i u fazama dok jo uvijek nisu
formirani grozdovi na trsovima.
Osim toga, u istom spremniku ni-
poto ne smijemo mijeati zatitna
sredstva (pesticide) ve se eljezo
vinovoj lozi dodaje posebnim pr-
skanjem. Inae, kada su u pitanju
folijarna gnojiva, puno je pametnije
i poeljnije koristiti ih pojedinano i
bez mijeanja s pesticidima.
Osim Ferfasta kao mjera otkla-
njanja kloroze kod vinove loze pre-
porua se folijarna primjena biljnog
hraniva Sequestrene 138 Fe.
Ako se pripravak Sequestrene
138 Fe koristi folijarno ,zajedno s
kemijskim pripravcima, tada kori-
sti se u koncentraciji 0,1 % odnosno
100 gr /100 litara vode, a ako se ko-
risti sam, onda mu je koncentracija
0,15 %, odnosno 150 gr/100 litara
vode
Sinergon 2000
Sinergon 2000 predstavlja jed-
no od najkvalitetnijih Cifo gnoji-
va. Rije je o tekuem duinom
gnojivu na organskoj osnovi, s
dodatkom MgO i Fe. Koristi se
folijarno i uglavnom u kritinim-
stresnim fazama za vinovu lozu
odnosno nakon tue, napada bo-
lesti i tetnika ili u slinim otea-
nim uvjetima uzgoja (sua i sl.).
Meutim, pravilnom primjenom
gnojiva Sinergon 2000 moemo
oekivati poveanu otpornost tr-
sova tj. vinograda na nepovoljne
klimatske i druge uzgojne uvjete,
uz istodobno osiguravanje brega
vegetativnog razvoja. Sinergon
2000 na koncu utjee na ostva-
rivanje veeg uroda uz poveanje
njegove kakvoe. Primjenjuje
se prskanjem lia vinove loze,
u koliini od 80-100 ml na 100
litara vode. Ovisno od stanja i
kondicije vinograda primjenjuje
se u nekoliko navrata i to prije
ili poslije cvatnje, na-
kon bubrenja bobica
grozda i u sluaju stre-
snih situacija. Nave-
deno gnojivo kori-
sti se, osim za
lozu, i za druge
poljoprivredne
kulture (voe,
povre, cvijee
i dr.).
U pravilu sva
folijarna Cifo
gnojiva koriste
se u jutarnjim ili
kasnim popod-
nevnim satima
te nipoto za
podnevnog sun-
ca, a sve kako ne
bi dolo do ote-
enja na listu. S
druge strane, pri-
mjenom svih Cifo
gnojiva omoguava
se zdrav rast i razvoj vinove loze,
poveava se njezina otpornost
na suu i bolesti te se osigura-
va kvalitetniji i zdraviji konani
proizvod.
Sve navedene Cifo proizvo-
de, kao i mnoge druge moete
pronai u Sjemenarninim agro-
centrima u Mostaru, irokom
Brijegu, Grudama i itluku gdje
se ujedno moete dodatno infor-
mirati o njihovoj primjeni.
B RO J 8 1 S R PA N J / KO LOVOZ 2 0 1 2 .

Botrytis cinerea Pers.
siva plijesan vinove loze
Uz plamenjau, pepelnicu i crnu pjegavost, siva plijesan ubraja se u 4 najznaajnije bolesti vinove loze.
Ova bolest tipina je za vinograde tzv. visokog standarda, odnosno intenzivnog uzgoja. U pravilu
poveanje uroda povlai za sobom i poveanu opasnost od jaeg razvoja sive plijesni. Obino se jae
zaraze uoe tijekom kolovoza i rujna.
Velimir Lasi, dipl. ing.
N
ajee siva plijesan zarazi
vinograd u fenofazi zavr-
etka cvatnje. Posebno se
jako razvije u uvjetima slabog i-
enja grozdia (zbog kie ili rose),
kad se nahrani ugljikohidratima
iz ostatka cvjetova, ojaa i ue u
zelenu bobicu, peteljku i peteljicu.
Ulazak u zelenu bobicu moe iza-
zvati njezino propadanje (kao i pe-
teljki i peteljica) i tu fazu zovemo
zelena plijesan. esto se ova faza
ne zamjeuje, ili nije jako uoljiva.
Gljivica se esto pritaji 1-2 mje-
seca te eka poetak zriobe bobica.
Posljedica je jaka pojava sive plijesni
(trulei) u fazi aranja i zriobe, kad
gljivica dobije puno eera u bobici,
uz povoljne uvjete za razvoj (vlaga i
toplina). Ovo je jedan od najznaaj-
nijih naina razvoja sive plijesni.
Siva plijesan prodire u bobice
kroz otvorene rane razliitog po-
drijetla (napad groanih moljaca,
jak napad pepelnice-pucanje bobe,
plitak korijen nakon jae kie-pu-
canje bobe, jak vjetar, tua, ose pred
zriobu ...). Daljim razvojem, gljvi-
ca razvija micelij i hifama urasta u
tkivo peteljica i peteljki, macerira
tkivo koje s vremenom nekrotizira.
U takvom grozdiu mogu se pronai
crno-smee nekroze na opisanim
B RO J 8 1 S R PA N J / KO LOVOZ 2 0 1 2 .
organima. Zbog nekroze prekida se
kolanje sokova, bobe se slabo hrane
pa se smeuraju i osue. Gljiva se u
smeuranim bobama jo jae iri i
formira sivu prevlaku (pauinu) od
konidiofora s konidijama. esto se
ovaj proces odvija u unutranjosti
grozda pa je velika vjerojatnost da
u sortama zbijenog grozda vinogra-
dar nee primjetiti sivu prevlaku. U
zbijenom grozdu gljivica prelazi iz
bobe u bobu, a esto zarazi i glavnu
peteljku uslijed ega propadne vei
broj bobica. Sve ovo odvija se u fazi
zelenih bobica i pod imenom zele-
na plijesan. U iznimno povoljnim
uvjetima za zarazu, mogua je zara-
za zelenih boba na vanjskom dijelu
grozda, uslijed ega one poplave,
posmee i osue se. Za topla i vlana
vremena prekrije ih siva prevlaka.
U opisanoj fazi gljiva iznimno jako
fruktificira i stvara potencijal za za-
razu grozdova u fazi zriobe. Obino
se jae zaraze uoe tijekom kolovoza
i rujna, ovisno o vremenskim uvje-
tima i vremenu dozrijevanja sorte.
Ovo je izravno tetna faza razvoja
sive plijesni koja prouzrouje gubit-
ke uroda i sniava kvalitetu ubranog
groa. Zaraza u ovoj fazi oituje se
u promjeni boje zaraene bobice.
Boba postupno smei, raspuca se
i sui (pri sunim uvjetima) ili truli
(pri vlanim uvjetima). Mogue je i
Simptomi trulei na grozdu
Kemijski pripravci za suzbijanje trulei
otpadanje boba uslijed propadanja
peteljki. Zaraene bobe pokriju se
sivom prevlakom, a irenje bolesti u
povoljnim uvjetima potakne vino-
gradare na raniju berbu. Intenzitet
irenja sive plijesni u bobicama ovisi
o odnosu eera i kiselina; porastom
eera i snienjem kiseline poja-
ava se intenzitet irenja. Naravno,
irenje bolesti bit e mogue ako
je stvoren jaki potencijal bolesti u
prethodnoj fazi razvoja vinove loze,
odnosno ako do tada nisu poduzete
mjere suzbijanja.
Izravni gubici posljedica su ot-
padanja, trulei i suenja grozdova.
Gljiva negativno utjee na kvalite-
tu vina koje dobije intenzivnu boju
(zbog nazonosti enzima peroksi-
daze), lako se i brzo lomi, mirie na
plijesan te sadri mnogo nepoeljnih mina:
tvari. Uslijed ranije berbe esto je u
19
motu manja koliina sladora to ta-
koer oteava proizvodnju kvalitet-
nih vina. U svrhu prevencije vodite
rauna o sljedeem:
sadite manje osjetljive sorte (sorte
zbijenog grozda su osjetljivije)
sadite vinograd okrenut u smjeru
puhanja najeih vjetrova
redovito suzbijajte groane molj-
ce
za suzbijanje peronospore i crne
pjegavosti primjenite fungicide
pred cvatnju i nakon cvatnje koji
dodatno djeluju i na sivu plijesan
skidati lie oko grozdova
uklanjati zaperke
uravnoteiti gnojidbu
vinograd odravati istim od koro-
va
SUZBIJANJE se provodi u tri ter-
1. pred zatvaranje grozda pripravci-
ma CANTUS ili SWITCH.
2. u aranju ili omekavanju boba
pripravkom CANTUS ilI SWITCH
3. 3-4 tjedna pred berbu pripravkom
CANTUS ili SWITCH
Pripravci su pozicionirani s ob-
zirom na njihove bioloke mogu-
nosti (performanse) i svaki od njih
e u preporuenoj fenofazi razvoja
vinove loza pokazati maksimalnu
djelotvornost. Pridravajte se uputa
o doputenom broju tretiranja istim
pripravkom i vodite rauna o karenci.
20
OPADANJE
PLODOVA
S VOAKA
Vie naih pretplatnika izrazilo je bojazan zbog
opadanja plodova nakon zavretka cvatnje. Pret-
postavili su da su plodovi zametnuti, odnosno oplo-
eni, a sada u velikoj mjeri opadaju. Pitaju se hoe
li se opadanje zaustaviti i koji je uzrok toj pojavi. U
ovom lanku pojasnit emo zbog ega u pojedinim
fazama rasta i razvitka ploda moe doi do veeg ili
manjeg opadanja plodova, i o mogunosti sprjea-
vanja prekomjernog i neprirodnog opadanja.
Opadanje plodova jabuka
Prof. dr. sc. Ivo Miljkovi
P
ostoji prirodno regularno
opadanje suvinih plodova
i opadanje koje je prouzro-
eno loom njegom voaka. Razli-
kujemo tri vala opadanja plodova.
Prvo opadanje odvija se poslije
cvatnje, drugo u lipnju pa ga zove-
mo lipanjsko opadanje, a tree prije
berbe. No, plodovi mogu opadati i
izvan ta tri glavna vala, ako uslijede
nepovoljne klimatske prilike, kao
to su: pozeb, olujni vjetrovi i tua,
ili u sluaju jaeg napada bolesti
i tetoina. Potrebno je poznava- treba znati da su rijetke plodnice u
ti uzroke opadanja plodova, kako
bismo mogli utjecati na smanje-
nje opadanja, a time na poveanje
rodnosti voaka. Postoje stanovite
razlike u opadanju plodova izmeu
jezgriavih voaka (jabuka, kru-
ka, dunja, oskorua) i kotiavih
voaka (ljiva, breskva, marelica,
trenja, vinja). Kod kotiavih ploda? Prije svega treba naglasi-
voaka zametanje plodova je obil-
nije. Opadanje plodova je takoer
periodino, ali se faze opadanja ne
razlikuju tako jasno kao kod jez-
griavog voa. Opadanje se zbiva
u tri vala, ali se esto drugi i trei
val stapaju. Prvo opadanje nakon
cvatnje traje dva do tri tjedna. Dru-
go opadanje se podudara s fazom
odrvenjavanja kotice, kada dolazi
do zastoja u rastu ploda. Trea faza
opadanja je slabije izraena, a jav-
lja se kad plodovi postignu kona-
nu veliinu.
Opadanje plodova nakon cvatnje
Nakon cvatnje esto uoavamo
jae opadanje plodova. Traje izme-
u 10 i 20 dana. Tada moe opasti i
do 75 posto plodova. To je prvi val
opadanja plodova, do kojeg dolazi
prirodno, jer se svi plodovi ne oplo-
de. U poetku zapone rast plodova,
ali se brzo zaustavi, jer neoploeni
sjemeni zametci ne lue hormone
potrebne za diobu stanica i daljnji
rast plodova. U ovom valu najee
opadaju plodovi jabuka i krua-
ka, ali i drugih vrsta. Prvi opadaju
plodovi koji uope nisu oploeni,
a potom kod jabuka i kruaka plo-
dovi koji imaju oploen po jedan
ili dva sjemena zametka. Mali broj
sjemenih zametaka ne lui dovolj-
no hormona koji bitno utjeu na
diobu stanica i rast ploda. Treba
znati da se plodnica kruke sastoji
od pet sraslih plodnikih listia, a u
svakom se nalaze po dva sjemena
zametka. Plodnica jabuke se tako-
er sastoji od pet plodnikih listia,
a u svakom dolaze po dva ili vie
sjemenih zametaka. U kotiavih
voaka plodnica je jednogradna, a
u njoj dolaze dva sjemena zamet-
ka. Uz obilnu cvatnju jabuka i kru-
aka dovoljno je da se zametne 5-7
posto cvjetova u plodove, pa da se
postigne dobra rodnost. Kod sorti
sitnijeg ploda potrebno je da se za-
metne 12 posto cvjetova u plodove.
Kod bresaka, marelica i ljiva dobro
je kada se 10-20 posto cvjetova
zametne u plodove, a kod trea-
nja i vianja 15-25 posto. Openito
kojima se pri opraivanju oplode
svi sjemeni zametci. Sjemeni za-
metci se nakon oplodnje razvijaju
u sjemenke. Kada razreemo plod
jabuke ili kruke, vidimo da je u
njemu najee 5-6 sjemenki. No,
ima plodova s dvije ili tri sjemenke.
Koja je uloga sjemenki u odranju
ti da se u sjemenkama svih vrsta
voaka (jabuka, kruka, breskva,
ljiva itd.) lue hormoni koji pot-
pomau diobu stanica i rast ploda.
Ako plod ima dovoljno oploenih
sjemenih zametaka, tada e dobro
rasti i biti stabilan pa nee opasti.
Plodovi u kojima nema oploenih
sjemenih zametaka niti razvijenih
sjemenki zastanu u rastu, jer ih
na rast ne potiu hormoni. Nakon
zastoja u rastu razvije se sloj od-
vajajuih plutastih stanica izmeu
peteljke i rodnog izbojka, pa popu-
sti veza i plod opada. to je manje
oploenih sjemenki u plodu, to je
luenje hormona slabije, a time i
stabilnost ploda manja.
Na stabilnost ploda, odnosno
smanjeno opadanje plodova s
manjim brojem sjemenki utjee i
stanje prehranjenosti voke. Ako
elimo da cvjetni pupovi i cvjetovi
budu razvijeniji, tada mjesec dana
prije cvatnje treba voke prihraniti
duinim gnojivom, i to sa 150 kg
KANA po 1 ha. Uz bolju opskrbu
duikom, bit e bolja i oplodnja.
Napokon, ako elimo da manje
plodova opadne nakon cvatnje, tre-
bamo odmah nakon cvatnje voke
prihraniti drugom dozom duinog
gnojiva, i to sa 150 kg KANA po 1
ha. U ovo vrijeme dodano duino
gnojivo potpomoi e rast plodova
i mladica, koje se na poetku vege-
tacije u proljee odvija preteno na
raun rezervnih hranjiva iz korije-
na, debla i skeletnih grana. Osim
toga, prihranjivanje prije cvatnje i
B RO J 8 1 S R PA N J / KO LOVOZ 2 0 1 2 .

poslije cvatnje potpomae proljetni
rast korijena. Ako elimo provjeriti
zbog ega su plodovi nakon cvatnje
opali, tada ih trebamo razrezati i
vidjeti sadre li sjemenke. Na taj
emo se nain uvjeriti zbog ega u
velikoj mjeri plodovi opadaju. Pre-
komjerno opadanje plodova nakon
cvatnje moe biti prouzroeno lo-
om oplodnjom, zbog nepovoljnih
klimatskih prilika, a najee za-
hladnjenja u doba cvatnje. Naime,
uz zahladnjenje je slabija energija
i ukupna klijavost polena, pa ne
doe do oplodnje. Osim toga, uz
hladnije vrijeme ne lete ni pele
koje inae slove kao najmarljiviji
prenositelji polena ili najbolji opra-
ivai. Katkad i uz vrlo povoljne
klimatske prilike, u doba cvatnje
mogu opasti gotovo svi plodovi na-
kon cvatnje. To se rijetko dogaa.
Uzrok moe biti loe odabran sor-
timent. Znamo da se sorte jabuka
i kruaka, zatim veliki broj ljiva i
treanja itd., ne mogu oploditi svo-
jim polenom ve su upuene na
meuopraivanje i oplodnju pole-
nom druge sorte. Ako imamo po-
jedinana stabla jedne sorte, tada
ih nema tko opraiti i oploditi. Lo-
gino je, dakle, da e nakon cvatnje
neoploeni plodovi opasti.
Lipanjsko opadanje plodova
U lipnju nastupa drugi val opa-
danja plodova. Lipanjsko opadanje
izraenije je kod mladih voaka, s
naglaenom bujnou. Opadanje
moe biti vie ili manje izraeno,
ovisno o klimatskim prilikama i
stupnju prehranjenosti voaka. U
ovom e valu opadati prvo plodovi
u kojima je manji broj sjemenki.
Poveano opadanje moe prou-
zroiti sua, jer je tada oteano
primanje hranjiva iz tla. Drugi ra-
B RO J 8 1 S R PA N J / KO LOVOZ 2 0 1 2 .
21
zlog moe biti slaba prehranjenost de mogu se svi razviti do berbe. est imamo sorte s nejednolinim ili
voaka openito, a posebice dui- je sluaj da kod kruke Conference protegnutim dozrijevanjem, treba-
kom. Protiv lipanjskog opadanja i Abbe Fetel u gronji do berbe bude mo provesti berbu u vie navrata ili,
borimo se natapanjem i prihranom 4-5 plodova. Nasuprot tomu, u cva- kako obiavamo rei, treba provo-
duinim gnojivima. Da se sprijei tu, dakle, gronji sorte Viljamovke diti podbiranje plodova. Napome-
ili znatno smanji lipanjsko opada- imamo najee jedan, a rjee dva nimo i to da prije berbe u pojedinim
nje plodova, preporuuje se u dru- ploda. No, moe biti i drugih razloga sluajevima zbog jae izraene sue
goj polovici svibnja provesti tree poveanog opadanja plodova. Na moe doi do osjetnijeg opadanja
prihranjivanje duinim gnojivom. primjer, ako plodovi nejednolino plodova. Naime, u to vrijeme plo-
U to se vrijeme gnoji sa 100 kg /ha dozrijevaju, to je sluaj kod nekih dovi bubre i trebaju puno, odnosno
KANA. Postoji i mogunost primje- sorti s protegnutim dozrijevanjem, dovoljno vlage. Stoga se predlae u
ne hormonskih pripravaka, kako tada zbog toga to pojedini plodovi takvim sluajevima po mogunosti
bi hormoni poticali dalji rast ploda ranije dozriju mogu i opasti. Ako provesti natapanje.
i utjecali na smanjenje opadanja.
No, ta je praksa sloena pa se rijet-
ko primjenjuje. Ako se i primijeni,
to se obavlja pod strunim nadzo-
rom, kako ne bismo prouzroili ne-
poeljne posljedice.
Opadanje plodova prije berbe
Prije berbe poinje trei val opa-
danja plodova. Uzroka opadanju
je vie. No, opadanje je u tom valu
znatno manje izraeno. Dakako,
teta je tada velika, jer opadaju plo-
dovi koji su utroili hranu, a nisu
se odrali do berbe. Nepovoljne
klimatske prilike kao to je tua ili
olujni vjetar uoi berbe mogu poi-
niti velike tete. Prije berbe, inae,
opadaju plodovi napadnuti teto-
inama kao to je kod jabuke na-
pad jabunog savijaa (crvljivost).
Katkad opadaju pojedini plodovi i
u sluaju kada dolaze zajedno, (u
grozdovima) tri ili etiri skupa,
pa zbog naglog bubrenja i povea-
nja volumena ploda dolazi do isti-
skivanja plodova. To se ee doga-
a kod sorti ije su krae peteljke na
plodovima. Plodovi s dugim petelj-
kama, kao to je kod jabuke Zlatni
delies, a kod kruke Boskova boi-
ca, esto dolaze jedan uz drugi, jer
je cvat zvana gronja, u kojoj je pet
do est cvjetova, pa ako se svi oplo-
Opadanje plodova ljiva i mandarina
 22
Neto vie o Zamiokulkas
U svom stanu, meu razliitim vrsta-
ma ukrasnih lonanica, imam i jednu
za koju mi je prodavaica rekla kako se
zove Zamiokulkas. Zanima me o kakvoj
je biljci rije i zato njezina opisa nema
ni u jednoj novijoj knjizi o cvjearstvu?
Dobro ste primijetili kako je rije o
dekorativnoj biljci o kojoj je malo po-
znatih i dostupnih podataka, ak i u
literaturi novijeg datuma. A zamiokul-
kas obine naraste 50-130 cm visoko,
ovisno o uvjetima uzgoja. Snani izboji
zamiokulkasa izrastaju iz korijena i
nose nasuprotno poredane ovalne, ko-
aste liske te nainom rasta podsjea-
ju na palme. Posebno su zadebljali pri
svojoj osnovi, to, zapravo, predstavlja
spremnike za vodu, koji mu u njegovoj
domovini jugoistonoj Africi omoguu-
ju preivljavanje tijekom sunih razdo-
blja. Ukoliko mu pruite odgovarajuu
njegu, zamiokulkas e ak formirati i
neugledne zelenkaste cvjetove bez mi-
risa, a koji e se pojaviti tijekom prolje-
a (oujak/travanj). Najbolje uspijeva
na svijetlu mjestu bez izravnog sunca
pri temperaturi koja zimi nije nia od
16 stupnjeva C. Poto mu godi vlano
okruenje, ee prskajte listove od-
stajalom mekom vodom iz finog raspr-
ivaa. Meutim, kako bi ova ukrasna
biljka brzo rasla trebate je u razdoblju
od oujka do rujna redovito i prihra-
njivati svakih 10-tak dana namjenskim
gnojivom za zelene (lisnate) sobne bilj-
ke. Za sve dodatne informacije, vezano
za ovu ukrasnu biljku, moete me slo-
bodno potraiti u Agrocentru Sjeme-
narne u Mostaru.
Ivana Markota,master struke
Rastjerivanje zmija
Postoji li kemijski pripravak za ra-
stjerivanje zmija. Naime, na svom ima-
nju primijetio sam nekoliko zmija u
blizini jedne nakupine kamenja koja se
nalazi u zaputenom vonjaku.
Upravo zmije trae takva mjesta
kao svoja stanita pogotovo ako su jo
obrasla raslinjem. Kako bismo se rijeili
zmija moramo njihova stanita uiniti
nesigurnim za obitavanje. Naime, po-
znato je da zmije ne obitavaju na po-
vrinama gdje se ne osjeaju sigurnim.
Takve povrine potrebno je kultivirati,
raslinje oistiti, a po mogunosti to ka-
menje ukloniti. Osim toga, raslinje se
moe i spaliti. Sprjeavanje naseljava-
nja zmija na neko podruje (vonjak, ili
neku drugu povrinu) teko je izvedivo.
Mogu se koristiti pocinana mrea sa
sitnim oknima kojom se ogradi cijela takoer pridonosi njihovu ranijem pripada vrlo kasnim sortama, te time i
povrina. Na tritu postoji pripra- plodonoenju. Savijanje se ne prak- najkasnije prispjeva.
vak repelent (Viperalt) koji se moe ticira kod kotiavih voaka (breskva, Mladen Karai,dipl.ing.
koristiti u rastjerivanju zmija. Tim pri- trenja, vinja, marelica i ljiva), jer
pravkom se prskaju zidovi oko kua, one na njega gotovo i ne reagiraju. Orezivanje hortenzija
kamenjari i druge povrine. Mladen Karai, dipl. ing. Iz ljubavi prema hortenzijama zasa-
Mario ubela,dipl.ing. dila sam u svom vrtu nekoliko plavih
Sorte voaka i vrijeme dozrijevanja i bijelih hortenzija, a uz to me zanima
Opadanje listova bugenvilije U malome mjeovitom vonjaku kako se one orezuju tijekom godine, tj.
Imam prekrasnu bugenviliju iji pored ostalih voaka ove godine po- reu li se kao i reu ?
su listovi naglo poeli opadati, dok je sadio sam jabuke: Jonatan, Prima i Hortenzija je grmolika biljka koja
cvijet ostao. Opali listovi su poutjeli Mutsu, te trenje: Stela, Bing i Ger- se vrlo brzo iri, ako u svom vrtu imate
dok su neki od njih sasvim zeleni. No mersdorf. Molim Vas da mi odgovo- dovoljno mjesta da nesmetano raste slo-
meutim, na biljci zamjeujem male- rite u kojim mjesecima dozrijevaju bodno je pustite da izraste u vei grm koji
ne zelene pupove. Stoga elim znati navedene sorte. se moe lako oblikovati. U vrijeme jese-
zbog ega je dolo do naglog opada- Prije svega, potrebno je znati da ni kada se cvjetovi sasue potrebno je
nja listova i na koji nain pomoi biljci vrijeme dozrijevanja pojedine sorte cvjetove odstraniti. Ako nemate dovoljno
da se regenerira, ukoliko je takvo to dobrim dijelom ovisi o nainu uzgoja prostora u svom vrtu, grane koje su ve
jo uvijek i mogue. Unaprijed zahva- i klimatskim prilikama koje vladaju cvale moete odrezati, a grane koje nisu
lan! tijekom vegetacije. U pravilu, sor- cvale moete odrezati blago samo njiho-
Do opadanja listova bugenvilije ta jabuke Jonatan dozrijeva u rujnu, ve vrhove. Ako je grm jako bujan mogu se
najvjerojatnije je dolo zbog nedostat- Prima koncem kolovoza ili poetkom prikratiti grane u blizini tla radi prorjei-
nog zalijevanja tijekom vruih ljetnih rujna, dok Mutsu prispjeva na berbu u vanja. Ne treba zaboraviti da nakon zavr-
mjeseci, posebice ukoliko tlo nije ra- listopadu. S druge strane, sve navede- etka cvatnje koncem rujna kada horten-
hlo i propusno. Poto niste naveli jesu ne sorte trenje dozrijevaju u mjesecu zije formiraju cvatne pupove za narednu
li moda uoeni pojedini tetnici ili je lipnju s tim da prva na berbu prispjeva godinu, treba paziti da se ne odreu grane
li moda biljka bila izloena vjetru ili Stela, pa potom Bing (kasni nekoliko koje e sljedee godine cvasti.
jakom suncu. Meutim, bilo kako bilo, dana za Stelom) dok Germersdorf Ivan Peri,dipl.ing.
ono to trebate znati jest injenica da
ova prekrasna penjaica posjeduje
jaku regenerativnu snagu (a uz sve to
na biljci se jo uvijek zamjeuju zeleni
pupovi) to znai da ete uz malo pa-
nje oko zalijevanja i primjene jednog
od tekuih gnojiva uskoro, ponovno
dobiti lijepu i zdravu biljku.
Ivana Markota,master struke
Savijanje grana voaka
Proitao sam da se savijanjem kod
voaka plodovi mogu oekivati mno-
go ranije nakon sadnje, pa me zanima
vrijedi li to za sve vone vrste.
Savijanje grana u lukove na mlaim
vokama u prvim godinama poslije
sadnje moe se vie ili manje skratiti
trajanje njihove mladenake nerod-
nosti, odnosno vrijeme od sadnje do
donoenja prvih plodova. To posebno
vrijedi za jabuke i kruke cijepljene na
bujnim podlogama i njihove pojedine
sorte. Na slabije bujnim podlogama i
sortama sklonim ranijem plodonoe-
nju savijanjem se ne postigne puno.
Na savijanje se troi mnogo vremena
pa ga primjenjuju voari amateri koji www.crosig.ba/mob
imaju manji broj stabala. U veim Na jednom mjestu pronaite sve potrebne podatke
o osiguranju i utedite vrijeme i novac. Brzo i
vonjacima obavlja se minimalna jednostavno doite do neobveznih i informativnih
rezidba, samo toliko koliko je nuno ponuda osiguranja putem kalkulatora, poaljite Skenirajte QR code
za oblikovanje kronje i primjenjuje bilo kakav upit i pronaite kontakte svih poslovnih vaim smartphone
ureajem i posjetite
se uravnoteena prehrana, odnosno jedinica Drutva u Bosni i Hercegovini. www.crosig.ba/mob
pravilna gnojidba mladih voaka, to
B RO J 8 1 S R PA N J / KO LOVOZ 2 0 1 2 .

GOJI BOBICE
crveni dijamanti
U zadnjih nekoliko godina goji bobice su munjevito
osvojile europsko i ameriko trite. Stiu s
Himalaje gdje za njih ve znaju stoljeima te ih
koriste i kao sastojak ne samo u mnogim receptima,
ve i u medicini zbog njihovih izvrsnih svojstava.
U Aziji ih ak nazivaju crvenim dijamantima.
Crveni plodovi goji bobica
www.gojibobice.com
G
oji je drvenasta grmolika
biljka koja samoniklo raste
od davnina i uspijeva na vi-
soravni Tibeta i Himalaje. Tibetan-
cima u ekstremnim vremenskim
uvjetima su bile Goji bobice hrana
i lijek, koje su pomogle preivlja-
vanje, dugi i zdrav ivot. Bobice
prekrasne vatrene boje, nazivaju ih
i crvenim dijamantima u tradicio-
nalnoj tibetanskoj i kineskoj medi-
cini koriste se ve 2000 godina. Bile
su prirodna pomo za malaksalost
organizma, za revitalizaciju opega
zdravstvenog stanja, poboljanje
vida, poveanje seksualne moi,
olakanje tegoba bolnih zglobova,
zatitu i bolje djelovanje jetre i srca i
za dugovjenost ivota.
Goji ili vuje bobice (Lycium
barbarum) je grmolika biljka koja
naraste od 1 do 3 metara u visinu.
Postoji vrsta L. chinense koja se
najvie uzgaja na jugu Kine i ne-
to je nia, a Lycium barbarum se
vie uzgaja na sjeveru, ponajvie
u pokrajini Ningxia Hui i neto je
via. Plod je naranastocrvene boje
duljine od 1 do 2 cm, duguljastog
B RO J 8 1 S R PA N J / KO LOVOZ 2 0 1 2 .
ne radikale koji, ako su slobodni i
oblika. U svakoj je bobici od 10 do
60 sjemenki. Bobice zriju od srpnja
do listopada. Zbog brze oksidacije
one se ne ubiru, ve se tresu s gra-
na i zatim sue. Mogu se jesti sirove,
ali brzo oksidiraju pa se najee u
trgovinama kupuju suene iji slat-
ki okus podsjea na groice, ili se
mogu nabaviti u obliku aja i soka.
Njihov najvei izvoznik i uzgajiva
je upravo Kina.
Zanimljivo je da su u Engleskoj
prisutne od kraja 18. stoljea kada
ih je u svoju domovinu donio Ar-
chibald Campbell, vojvoda of Argy-
lla kada su dobile jo jedan naziv
Duke of Argylls Tea Tree (ajevac)
te su bile prihvaene i kao ukrasna
i jestiva biljka. No, tek poetkom 21.
stoljea zapoela je njihova nagla
popularnost kao supernamirnice,
odnosno namirnice koja je toliko
nutritivno bogata da rezultati medi-
cinskih istraivanja navode njezine
potencijalne pozitivne zdravstvene
uinke.
Koja su svojstva goji bobica?
Zbog svojih iznimnih nutritivnih
i antioksidacijskih svojstava ko-
riste se u tradicionalnoj kineskoj
medicini od pamtivijeka. Zapadni
svijet ih je otkrio zadnjih dese-
tak godina i svrstao ih u superna-
mirnice. Zato? One se nalaze na
prvome mjestu amerike ljestvice
ORAC (Oxygen Radical Absorbance
Capacity). To je ljestvica koja mjeri
antioksidacijska svojstva hrane. to
je poloaj na ljestvici vii, hrana ima
veu sposobnost unitavati slobod-
ako dolazi do njihova gomilanja, na-
ruavaju zdravlje, ubrzavaju proces
starenja, a time postajemo podlo-
niji nizu degenerativnih promjena.
Goji bobice u 100 grama ima-
ju fantastinih 25.300 jedinica, u
usporedbi sa ljivama koje su na
drugom mjestu i u 100 grama imaju
samo 5.770 jedinica. Zbog toga se
smatraju najboljom hranom za re-
vitalizaciju organizma i usporavanje
procesa starenja. Sadre 68% uglji-
kohidrata, 12% proteina, 10% vlaka-
na i 10% masti tako da u 100 grama
ima 370 (kilo) kalorija.
to sve sadre goji bobice?
Ne samo to imaju iznimno ve-
liku razinu vitamina C i eljeza (U
100 grama bobica ima 11 mg eljeza,
to je najvei izvor eljeza u nekoj
biljci), sadre mnotvo nutrijenata
i fitokemikalija, tj. fitonutrijenata
(koji hrani daju boju, okus, miris i
druge osjetilne znaajke i nemaju
prehrambenu, ve pozitivnu funk-
cionalnu vrijednost za ljudski or-
ganizam u smislu zatite od bolesti
i preventive), kao to su:
- 18 amino kiselina (od kojih je 8
esencijalnih koje su nune za ivot) organizma i pomau u borbi protiv
- 6 esencijalnih vitamina (kao to
su: riboflavin /vitamin B2/, vitamin
B1, C vitamin)
- 21 mineral (kao to su eljezo,
cink, selen, kalcij, kalij)
- 8 polisaharida i 6 monosaharida
Nasad goji bobica
23
- 5 nezasienih masnih kiselina
od koji je vano spomenuti linolnu i
alfa-linolensku kiselinu koje su ne-
ophodne za pravilno funkcioniranje
mozga i ivanog sustava
- beta-sitosterol (koji reducira ra-
zinu kolesterola) i ostale fitosterole
- 5 karotenoida (beta-karoten,
zeaksantin, lutein, likopen, kriptok-
santin, ksantofil)
- mnotvo fenolnih pigmenata
koji imaju antioksidacijska svoj-
stva.
Neki podaci o tvarima koje sadri:
Lutein ima iznimna antioksida-
cijska svojstva. Usporava odumi-
ranje makule, to je najei uzrok
sljepila kod starijih od 65 godina.
Beta-karoten se u tijelu pretvara
u vitamin A, vaan za zdrav vid.
Zeaksantin titi oi od odumira-
nja ute pjege izazvane djelovanjem
slobodnih radikala. Pomae u zatiti
od razliitih oblika raka jer vee
stanice slobodnih radikala, ime se
smanjuje broj stanica tumora.
Betain pomou kojeg jetra pro-
izvodi kolin koji smiruje nervozu,
prevencija je nastajanju masne je-
tre, a pospjeuje i pamenje.
Ciperon koji je dobar za srce i kod
povienoga krvnog tlaka, a koristi
se i u borbi s rakom grlia maternice.
Fizalin koji se koristi za lijeenje
hepatitisa B i koristi se u borbi pro-
tiv leukemije.
Beta-sitoserol koji ima protuu-
palna svojstva.
Jedan od vanijih aktivnih sasto-
jaka goji bobica su polisaharidi koji
poboljavaju imunoloke funkcije
bolesti.
ak ih nazivaju sretne bobice
zato to kau da se ovjek dobro
osjea kada ih redovito konzumira,
poboljavaju energiju i izdrljivost
organizma.
 24

arka ljive (Plum pox virus)

sve ea na podruju Hercegovine
Osnovna preventivna mjera za suzbijanje i zaustavljanje irenja ovog virusa je proizvodnja i koritenje
bezvirusnoga sadnog materijala za podizanje nasada. Prije podizanja novih nasada na odabranoj
povrini treba unititi sva zaraena stabla ljive, marelice i drugih biljaka koje su domaini virusa. Sadnja
tolerantnih sorti na arku kao to su Rut Geteter, Kalifornijska rana, Blue free, Stanley, i aanske
selekcije aanska ljepotica, aanska rodna.
Velimir Lasi, dipl. ing. Na velikom broju stabala marelice starosti 7, 8 i vie godina, na
podruju Hercegovine, uoeni su simptomi ovog virusa. Simptomi

I
ove godine je na podruju Her- su zabiljeeni na veem broju sorti marelice.
cegovine zasaen veliki broj
stabala ljive, marelice, bre-
skve. Kao i prethodnih godina naj-
vei dio nasada e biti podignut sa
sadnim materijalom sumnjivog
podrijetla, koji nije proao virus te-
stove. Takvim radom smo doli do
rezultata da skoro i nema ljivika u
naoj zemlji koji nije zaraen ovim
virusom.
Ekonomska tetnost virusa ar-
ke ljive ogleda se prvenstveno u
promjenama koje nastaju u plo-
dovima zaraenih sorti ljive. U
osjetljivih kultivara, kao to je Po- Simptomi arke na
egaa, zaraeni plodovi su manji, plodovima ljive
neugledni, izmijenjene grae i ke-
mijskog sastava i prerano otpadaju. sa, dok nai strunjaci smatraju da raenih biljaka. Prehranom do 5 Ako je mogue, treba poduzeti
Zbog ovakvih promjena znaajno kod nas to ne predstavlja problem. minuta na zaraenom liu lisne preventivu prostornom izolacijom.
se smanjuju i kvaliteta i urod plo- ui su sposobne odmah prenijeti Ustanovljeno je da se virus na uda-
dova. Naini irenja virus dalje i izvriti zarazu zdravih ljenosti od izvora zaraze od 100 m
U prirodi se virus arke iri na biljaka. prenio na 100% biljaka za 10 godi-
Simptomi napada dva naina: sadnim materijalom i na, dok je u istom razdoblju na uda-
U osjetljivih sorti plodovi su lisnim uima. Zaraeni sadni mate- Naini suzbijanja ljenosti izvora zaraze od 500-800
smolaste, sluzaste koegzistencije, rijal je odigrao najznaajniju ulogu Osnovna preventivna mjera je m virus prenijet na samo 1,5% zdra-
neukusni za jelo i neupotreblji- u prostornom irenju virusa, kao i u proizvodnja nezvirusnoga sadnog vih biljaka. Suzbijanje lisnih ui je
vi za preradu jer su im proizvodi prenoenju virusa u razne zemlje. materijala za podizanje nasada. takoer je jedna od korisnih mjera
(pekmez, rakija) kiselkasti zbog Zaraeni izdanci su imali posebnu Ako se koristi virusno ispitan ma- za ograniavanje irenja virusa.
poveane koliine kiselina i sma- ulogu u ovome. Izdanci se, kako je terijal, on ne smije sadravati virus I na kraju preporuimo sadnju
njenoga ukupnog eera. Virus u poznato, formiraju u velikom bro- arke. Prije podizanja novih nasada tolerantnih sorti na arku ljive kao
ovisnosti od sorte moe smanjiti ju (1-100) iz korijena stabla ljive, na odabranoj povrini treba unititi to su Rut Geteter, Kaliforniska
urod do 30% i izazvati opadanje i ako su ona zaraena, bit e zara- sva zaraena stabla ljive, denari- rana, Blue free, Stanley, i aanske
plodova do 40% na oko mjesec eni i svi izdanci. Virus se aktivno ke, marelice i drugih biljaka koje su selekcije aanska lepotica, a-
dana prije berbe. Poslije svega na- prenosi lisnim uima, sokom za- domaini virusa. anska rodna.
vedenog, moemo zakljuiti da je
ovo virus koji nanosi najvee tete
naem voarstvu, koji postavlja pi-
tanje i samog opstanka proizvod-
nje ljive.
Domaini ovog virusa su pored
ljive i japanska ljiva, denarika,
marelica, breskva, trnoljiva, ukra-
sna ljiva, crni trn i dr. Pojedini au-
tori opisuju ak 78 zeljastih vrsta
biljaka koje su domaini ovog viru-
Simptomi arke na plodovima marelice i breskve
B RO J 8 1 S R PA N J / KO LOVOZ 2 0 1 2 .
 25

SOLARNIM UREAJEM
PROTIV ZMIJA
Ivica Doko, dipl. ing. principu solarne baterije, pa je tako njegov rad
mogu i tijekom dana i tijekom noi jer tijekom

S
olarni rastjeriva zmija je dana skuplja energiju za rad nou. Dobru efika-
ureaj koji emitira zvune snost postie i u zasjenjenim podrujima.
impulse koje zmije osjeaju
kao vibraciju koja se prenosi kroz
tlo. Osjeajui opasnost zmije se
udaljavaju od izvora vibracija.
Impulsi se prenose u intervalima
od 40-50 sekundi te pokrivaju pod-
ruje od priblino 650 m2.
Rastjeriva emitira impulse u
svim smjerovima na udaljenost oko
15 m, pa se za podruja na kojima
zmije ee borave preporuuje po-
staviti jedan ureaj na svakih 30 m2.
Solarni rastjeriva zmija radi na

Jo poneto o zmijama
Zmije su prisutne na zemlji ve vie od 100 milijuna godina. Od otprilike 3000
zmija koliko danas ivi na Zemlji za ovjeka je opasno 10-12% (300-360) vr-
sta, a nekoliko stotina vrsta je otrovno, ali nekodljivo za ovjeka. U Hrvatskoj
ivi 15 vrsta zmija, od ega 3 otrovnice Poskok, Riovka i Planinski uto-
krug. Prema Zakonu o zatiti prirode, sve vrste zmija u Republici Hrvatskoj su
zatiene ivotinje. Stoga sa ciljem zatite svog ivotnog ili radnog okruenja
od eventualnog dolaska zmije u isti preporuamo zatititi okolia uporabom
repelenata za zmije.
Travanj i svibanj su mjeseci kada se zmije okupljaju zbog parenja, na otvorenim
i osunanim mjestima te na rubovima uma. Stoga je u ovom razdoblju mogue Solarni rastjeriva zmija
oekivati veu pojavnost zmija.
Zmije ne mogu regulirati tjelesnu temperaturu i ovise o toplini koju im donosi
sunce, pa se prije svakodnevnih aktivnosti prvo moraju dovoljno osunati. No
Zablude o zmijama
razdoblje parenja traje kratko i ve poetkom ljeta njihova se aktivnost sma- Poskok ne moe skakati, a naziv je dobio zbog zabiljee-
njuje. Zmije se ugrizima koriste u samoobrani. Prilikom susreta zmiju treba nih ugriza u predjelu glave do kojih dolazi pred kraj ljeta i
zaobii, nipoto je se ne smije napadati ili pokuavati uhvatiti. Ukoliko se nae u jesen, ali ne zato to poskoci skau, nego zato to se oni u
na putu, najbolje je dugim tapom ili nogom lupati po tlu kako bi je otjerali. tom razdoblju sunaju na niim granama drvea i grmlja.
Pri kretanju u prirodi treba nositi odgovarajuu obuu i odjeu (visoke cipele
Zmije ne love i ne naganjaju ljude. Mujaci tijekom sezone
i duge hlae), gledati kuda se hoda i paziti gdje se hvata rukama, osobito kod
parenja mogu braniti enku i prijetei krenuti prema pre-
penjanja po stijenama prije odmora provjeriti mjesto na koje se eli sjesti.
datoru, ali najee zmije bjee im zamijete ljude.
U sluaju susreta sa zmijom, najbolje ju je pokuati zaobii ili zaplaiti udarci-
Zmije ne piju mlijeko! Meu narodom krue brojne prie
ma nogom o tlo i pustiti da se makne. Zmije nemaju vanjskih slunih organa pa
da neke zmije nou siu mlijeko iz kravljeg vimena ili iz
slabo uju zvukove koji se ire zrakom, no zato preko kostiju donje eljusti vrlo
posuda s mlijekom. U takvim priama uglavnom se spo-
dobro osjeaju vibracije tla te ih udaranje u tlo plai.
minju etveroprugi kravosas (Elaphe quatuorlineata), koji
Zmije imaju vanu ulogu u prirodi jer reguliraju populacije drugih ivotinja je po tome dobio i ime, te bjelica (Zamenis longissimus),
koje zbog pretjeranog razmnoavanja mogu ugroziti ljudsko zdravlje. poznata jo i kao Eskulapova zmija.
Sve su danas poznate vrste zmija mesoderi, a u njihovoj su prehrani uglavnom Zmije nisu sluzave i mokre, kao to neki ljudi misle, nego
abe, guteri, druge zmije, ptice i njihova jaja, mali sisavci, ribe i kukci. Plijen su na dodir vrlo suhe i njene.
love iz zasjede ili aktivnim traenjem, a gutaju ga cijela.
U jesen treba posebno obratiti pozornost i na grane drvea i grmova pokraj Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru, irokom Brijegu,
kojih prolazimo zbog poskoka koji se u tom razdoblju rado sunaju na takvim Grudama i itluku u ponudi imaju solarni rastjeriva zmija
mjestima. i repelent Viper Alt koji pruaju efikasnu zatitu od zmija.

B RO J 8 1 S R PA N J / KO LOVOZ 2 0 1 2 .
 26
OCJENJIVANJE
KAKVOE MEDA
Mladen Karai, dipl. ing.
Pele i med
Med je prirodni proizvod kojeg
medonosne pele dobivaju prera-
dom nektara i medljike u mednom
mjehuru. Zapravo, pele nektar
s medonosnog bilja, medne rose
(medljike), te s povrine lia i igli-
ca etinara pretvaraju u med. Proi-
zvode ga kao hranu za dugo zimsko
razdoblje na isti nain ve 100 mi-
lijuna godina. Tijekom sakupljanja,
pele posjete 50 do 100 cvjetova.
Boja, okus, aroma i tekstura
meda ovise o cvjetnom nektaru
iz kojeg je dobiven (kadulja, lipa,
kesten, djetelina, vrijesak, akacija,
mjeavine cvijea, eukaliptus, la-
vanda, majina duica, suncokret i
brojne druge vrste). Iz tih su razloga
razliite od lokacije do lokacije. Uz
utjecaj ostalih biljaka koje cvatu
u vrijeme glavne pae, boja i okus se u tome da pele odlau nektar
variraju od godine do godine ak i
na istoj lokaciji. Med nije jednoli-
an proizvod, sastav mu se mijenja
s obzirom na sastav sirovina od ko-
jih pela proizvodi med, te ovisno o
godinjem dobu.
Dva su izvora slatkih sokova iz
kojih pele proizvode med: nektar
i medljika (medna rosa). Nektar je
slatki sok koji izluuje medonosno
bilje iz posebnih lijezda nek-
Izloba meda
Svaki med ima svoje
specifinosti i ne moe
se rei da je odreena
vrsta najbolja. Jer svaki
je med dobar, samo je
stvar ukusa kojem e
se dati prednost. Tu
je i navika pojedinih
krajeva. I dok se u Bosni
cijeni med od bagrema u
Hercegovini pelari kau
kako nema nita bez
kadulje ili vrijeska.
tarija. Med proizveden od nektara
naziva se cvjetni med. Medljika
(medna rosa) je slatki sok koji izlu-
uju razne vrste lisnih ui. Med pro-
izveden od medljike naziva se med
medljikovac.
Pele sakupljaju slatke sokove u
prirodi i donose ih u konicu u svo-
me mednom mjehuru. U mednom
mjehuru pele nektar se mijea
s tvarima koje pela lui iz svojih
lijezda. Time se saharoza iz nek-
tara ili medljike pretvara u glukozu
i fruktozu. Daljnji postupak sastoji
u elije saa, ali samo do polovice
elije kako bi suvina voda iz nek-
tara to prije isparila. Suviak vode
uklanja se viekratnim prenoe-
njem iz stanica saa, te prozraiva-
njem konica.
Istodobno se pod djelovanjem
fermentacije poveava koncen-
tracija eera u nektaru, to kroz
neko vrijeme dovodi do zgunja-
vanja nektara i njegova pretvaranja
u med. Proizvodi od meda su: sae,
tekui med, prirodno kristalizirani
med, kremasti med.
Neko se med koristio za pri-
pravljanje razliitih lijekova, kao
energetski pripravak koji je omo-
guavao preivljavanje, dok su
njegovi korisni sastojci pridonosili i
ljepoti. Danas se med koristi u me-
dicinske i kozmetike svrhe, ali i
kao neizostavna zdrava namirnica.
A smatra se kako je pelarstvo kao
profesija, a time i koritenje meda
poelo na Srednjem istoku. Stari
Egipani drali su pele i trgova-
li medom i pelinjim voskom du
obale istone Afrike jo prije neko-
liko tisua godina. Isto tako, brojne
recepte lijekova koji u sebi sadre
B RO J 8 1 S R PA N J / KO LOVOZ 2 0 1 2 .

med pronalazimo u samim zaet-
cima ljekarnitva i travarstva. Sve
to svjedoi u prilog injenici kako
je ovjek jo od davnina poznavao
i eksploatirao hranjiva i ljekovita
svojstva meda i drugih pelinjih
proizvoda-propolisa, matine mli-
jei i voska. Danas, suvremena
medicina pridaje sve vie znaaja
medu kao vrijednoj namirnici, i to
prvenstveno u prehrani trudnica,
dojilja, djece, staraca, bolesnika
i dr. Ali, osim u medicini med se
intenzivno koristi i u kozmetikoj
industriji kao vrijedan sastojak
mnogih pripravaka za preparativnu
njegu tijela.
Kako se ocjenjuje med?
I dok svaki pelar subjektivno
svoj med ocjenjuje kao najkvali-
tetniji, na slubenim natjecanjima
to nije tako. Jer na takvim i slinim
manifestacijama med ocjenjuje
posebno povjerenstvo organo-
leptiki i to nakon provedene ke-
mijske i mikroskopske analize. A
sam organizator izrauje pravilnik
ocjenjivanja tako to raspie natje-
aj kojim poziva pelare, te odredi
uvjete natjecanja: vrste meda, po-
druje s kojeg se med ocjenjuje,
nain uzimanja i koliinu dostav-
ljenih uzoraka, podatke o medu,
vrijeme i mjesto ocjenjivanja. Pe-
lar pak na ocjenjivanje med do-
stavlja u staklenkama u teini od
po 1 kilogram. Potrebno je dostaviti
tri pakiranja meda jer jedan odlazi
u laboratorij na analizu, drugi ide
na ocjenjivanje dok se trea sta-
klenka meda deponira za naknad-
ne potrebe (za provjeru uspjenosti
ocjenjivanja ili za
analizu nakon
reklamaci-
je pela-
ra). I dok
se labora-
to-
B RO J 8 1 S R PA N J / KO LOVOZ 2 0 1 2 .
rijskom analizom i mikroskopskim
pregledom izdvajaju patvoreni me-
dovi i utvruje botaniko porijeklo
meda ocjenjivaki sud organolep-
tiki pregleda uzorke meda. Obi-
no medove ocjenjuje jedan ili vie
sudova sastavljenih od 5 do 9 la-
nova koji dnevno mogu kvalitetno
ocijeniti do 30 uzoraka meda. Pri
tom se prvo ocjenjuju laki a tek
potom medovi bogatiji okusom i
mirisom. Izmeu svakog kuanja
meda okus se prekida konzumi-
ranjem komadia kruha ili jabu-
ke. Slubeno ocjenjivanje meda
je iznimno zanimljivo a svrha mu
je prepoznati odlike nacionalnog
meda, istaknuti najkvalitetnije
proizvode te nagraditi trud pela i
pelara.
Najee vrste meda
Bagremov med je gotovo jedan
od najsvjetlijih vrsta meda. ist
bagremov med bez primjesa dru-
gog meda staklasto je proziran,
gotovo bezbojan. Blagog je oku-
sa i neto slabijeg mirisa. Dugo se
ne kristalizira. Dosta je traen na
tritu i osobito se preporua za kristalizira, tek nakon dva do tri
smirenje te kao prijeko potrebna
pomo svim unim bolesnicima. Hercegovini je iznimno traen, a uz
Lipov med ima blago utu boju
koja se prelijeva u zelenkastu. Ja-
kog je i ugodnog mirisa po cvijetu
lipe, slatkog okusa i u narodu je
osobito popularan. Kristalizira se
za mjesec-dva u sitne kristale
te malo pouti. Preporu-
a se sranim bo-
lesnicima.
Livadni
med - S naih li-
vada dobivamo med od
najrazliitijih biljaka, s tim
da se razlikuje med s nizinskih
odnosno visinskih livada i pa-
njaka. Sukladno tomu, med moe
biti svijetao do tamnout.
Miris i okus varira ovi-
sno o biljkama s kojih je
skupljen. Upravo zbog te
kombinacije raznog bilja,
livadni med je veoma
traen. Uz med bagre-
ma i kestena prepo-
rua se unim bo-
lesnicima.
Kaduljin med je
svjetloute boje
koja se malo pre-
lijeva u zelenkastu.
Mirie po kadulji.
Slatkog je i ugodnog
27
gripe, prehlade, angine
te blagotvorno djeluje
kod kroninih upala
nosa, nosne upljine
i sinusa. Svjetski po-
znavaoci apiterapije
vjeruju da je propolis
lijek budunosti. ini
se da ipak nisu daleko
od istine
okusa i malo gorkast. Sporo se
mjeseca, tvorei fine kristale. U
lipov med preporua se kod upale
sluznice usta, zubnog mesa i grla te
kod suhog kalja.
Vrijeskov med je karakteristian
za hercegovako podruje. Meu-
tim, malo je poznato kako postoje
dvije vrste vrijeska, bijeli i crveni.
Od bijelog vrijeska med je svijetle
do malo ute boje koja se prelije-
va u zelenkastu. S druge strane, od
crvenog vrijeska med je prilino
tamniji. Oba pak meda imaju jak
miris po vrijesku te su ugodnoga
slatkog i otrog okusa. A vrijeskov
med je iznimno traen meu po-
troaima. Ima jako diuretsko dje-
lovanje pa se preporua kod upale
mokranog mjehura i bolesti mo-
kranih putova a blagotvorno dje-
luje i kod upale bubrega.
I dok vrsta meda ima iznimno
mnogo tako da bismo ih mogli opi-
sivati ini se u nedogled, spomenut
emo kako se posljednjih godina
zamjeuje sve vea potranja i za
propolisom koji je zapravo spo-
redni, ali vrlo vaan pelinji pro-
izvod. Zovu ga i pelinja smola, a
od davnina se izolirao i koristio za
lijeenje konih bolesti sluznice i
vlasita (psorijaza, Candida albi-
cons, seboreja i sl.). Tinktura pro-
polisa takoer pomae u prevenciji
 30

Zanimljivosti Nagradna
Divovska lula miris poput leine
Divovska lula (Aristolochia gigantea), biljka s vrlo
velikim cvjetovima koji ne samo da izgledaju poput
leine ve tako i miriu. Tim mirisom mame muhe
koje puu u cijevi gdje ih dlaicama nalik vrama
krialjka
tako dugo zadravaju dok nisu napraene polenom. I druge biljke iz ove
porodice postavljaju takve mamce, no obino imaju manje cvjetova, kao
primjerice domae vuja stopa (A. clematitis). Velecvjetna lula (A. grandi-
Ureaj za mjerenje i
odreivanje boje X Ubiti koga
u ...
flora) esto se zamjenjuje s golemom lulom, no ona ima na donjem kraju
cvjetnog ruba nastavak poput repa duljine od12 cm pa sve do preko 4 m. Sitni dio
tekuine

enke komaraca vole krv

enke nekih vrsta komaraca moraju sisati krv Organ vida
kako bi mogle razviti svoja jaja i dati ivot novom
narataju komaraca, te kako bi dobile potrebnu
energiju za rad miia jer lete na velike udaljenosti. Edipov otac
Ovisno o vrsti jedna enka moe odloiti od 150 do 400 jaja tijekom jednog
odlaganja. enke mogu odlagati jaja i do 5 puta godinje. enke ne siu krv Pravo
vrijeme
svakog dana. Ovisno o vrsti jedna enka sie 2 do 5 puta tijekom ivota (hora)

Pelud ili cvjetni prah Talijanska Potajno Eksplozivna Talijan iz Oto

Pelud ili cvjetni prah su muke stanice pranika metropola tvar Torina Reisinger
cvjetova, koje pele sakupljaju s biljaka gomila- Brazilski
njem u koarice zadnjih nogu. U konici spremaju Ivan nogometa
prah u stanice saa, te ga preaju udarcima glave Cankar
Rairenost
uz dodatak sline i meda. Na taj nain prah je zatien od prodora zraka i
Sredstvo
kvarenja, te preputen potebnim kemijskim promjenama. Uz med pelud za trovanje
je pelama glavna hrana koja im daje bjelanevine, masti, mineralne tva- mieva
ri i vitamine.Pelud je prirodni izvor proteina, vanih vitamina i 28 mine- Zatitno
Izdava,
rala. Toliko bogastvo hranjivih tvari nije pronaeno ni u jednom drugom nakladnik pokrivalo
proizvodu. Primjerice, od 22 poznate amino kiseline u biokemiji, sve su za glavu
naene u peludu. Sva pelud nije iste hranjive vrijednosti, ali za 1 kg peludi Tona Rano voe
ili povre
potrebno je 10000 pela. Autor: Oglaavati
Mariofil Soldo se kao svinja
Jedan od mitova o crvenoj rui Glumica i
knjievnica
I u drevnoj Grkoj rue su bile poznate i omiljene. ulina
Prvi javni vrt u Ateni osnovao je 306. godine p.n.e
Epikur jer je elio da svakog dana ubere cvijet rue. ovjek
Stari Grci su prinosili Afroditi, boginji enske ljepote, koji roni
ljubavi i plodnosti, ruu na oltar, dok se Afroditine Carinska
Hokejaki klub iz Celovca
sluge prigodom vjerskih obreda nosile vjenie od ispostava
bijelih rua, a putovi kojima su prolazile bili su po- Grad u Italiji Crni napitak
suti ruama. Postanak crvene rue, po mitologiji vezan je za Adonisovu Gram
Tanja Emilija Koki
smrt, lijepog pastira u koga se zaljubila Afrodita. Njega je, prema vjero- Zavareno
Torbarina
vanju, ubio vepar . Afrodita mu je pritekla u pomo, ali je morala da se okot mjesto
provue kroz gust zasad bijelih rua i tada je iz njezina izranjenog tijela Glumica
Graanski ... Gardner
potekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele rue. ili ... ivaca
Ante Kovai
eerni javor Ameriki
eerni javor ili kanadski javor (Acer saccharum) Strah, jeza glumac
Martinez
je stablo koje raste na sjeveru Sjeverne Amerike, ali
prvenstveno na zapadu Kanade i u sjeverozapadnim Poduzee
podrujima SAD-a. Zbog izrazito lijepe svijetle boje koji tiska
i odlinih mehanikih osobina javorovo drvo se koristi u proizvodnji na-
mjetaja visoke kvalitete, ali je jo zanimljivije da se upravo iz ovoga stabla
dobiva javorov sirup, ist prirodni proizvod koji u pravilu ne sadri nika-
kve dodatke i moe se dugo uvati. U vrijeme dok u umi jo ima snijega, a Postanite i Vi lan Kluba Green Garden te
temperature osciliraju od niskih nou do relativno visokih danju, drvee na
zarezanim mjestima isputa sok koji ljebovima u kapima curi u posude.
ostvarite sve pogodnosti koje Vam prua.
Kada se posude napune sirup se ukuhava do gustoe koja odgovara onoj
kod rijetkog meda. Dolaskom toplijeg vremena iscrpljivanje soka sma-
Za sve informacije obratite se na
tra se zavrenim do sljedee sezone. Javorov sirup je vrlo traen proizvod broj telefona 039/700-000 ili na
u domainstvu i prehrambenoj industriji, za izradu kolaa i raznih slastica.
e-mail: greengarden.glasilo@sjemenarna.com
PHENIX
GOTOVI KEMIJSKI PRIPRAVCI
ZA SUZBIJANJE UZRONIKA BILJNIH
BOLESTI, TETNIKA I KOROVA
Organsko + mineralno gnojivo NPK 6:8:15 + MgO

Primjena u povru, vou,

vinovoj lozi, cvijeu,
ukrasnom bilju i okunicama

Vinograd: koliina: 60-70 kg/dulum Vonjak: koliina:80-100 kg/dulum Povre: Koliina 80-120 kg/dulum

e-mail: info@sjemenarna.com
www.sjemenarna.com
info@sjemenarna.com
www.sjemenarna.com