Rad je svjesno organizirana djelatnost ljudi koja ima svoju svrhu rad je

postizanje nekog korisnog uinka koji zadovoljava odreenu pojedinanu ili

drutvenu potrebu. Rad je osnovni uvjet opstanka i razvoja drutva.
(www.enciklopedija.hr/natuknica)
Rad je u najveem broju drfinicija bit ovjeka, ono to ga bitno razlikuje od
drugih bia u prirodi. ovjek radom svjesno i slobodno mijenja vlastiti ivot i
vanjski svijet. Vrijednost koju rad ima nuno je vezana za kulturu unutar koje se
rad procjenjuje i to je jedan od glavnih razloga to postoje vrlo oprena shvaanja
rada kroz povijest.
Jo u nepisanom dijelu povijesti kroz razliite mitove rad je uglavnom imao
teleoloki smisao npr. Oni likovi iz mitova koji su na neki nain svojim radom
zaduili zajednicu u kojoj su ivjeli njihov rad je imao smisao i svrhu Jazon i
zlatno run, Tezej koji ubija Minotaura i slino, dok ono koji su prekrili zakone
zajednice bili su osueni na rad bez ikakve svrhe Sizif i njegov kamen,
Danaide koje naljevaju bavu bez dna, itr.
Od kada postoje pisani tragovi pristup radu je obino dan u crno bijelim
tonovima odnosno prevladav dihotomna podjela rada.
J.P. Vernant (1965) prvi ukazuje na izvor ove podjele. Naime, stari grci nisu imali
rije koja bi odgovarala naem izrazu za rad. Stoga su koristili 2 izraza praxis
djelatnost koja ima cilj u sebi i poiesis djelatnost koja se vee za proizvodju
nekog predmeta, u to vrijeme za djelatnost obrtnika.
Upravo to je osnova podjele rada na rad kao vrijednost po sebi i na rad kao
otuenu djelatnost. U ostatku ovog seminara planiram dati prikaz podjele rada
kroz povijest koristei se prikazom prof. Z.Milie u njegovoj knjizi Odgojne
vrijednosti rada, a zatim dati vlastitu procjenu dananje situacije.
RAD KAO OTUENA DJELATNOST
U DOBA KLASINE Grke slobodni graani trebali su se baviti samo umjetnou,
filozofjom ili politikom, dok su na rad bili osueni samo robovi. Platon tvrdi da
podjela na tjelesni i umni rad proizlazi iz prirode i jedino logino je da se
pojedinac mora baviti samo onim poslom koji odgovara njegovoj sposobnosti.
U Rimu takoer je rad bio robovska djelatnost.nadalje u kranstvu - odnos
prema radu je jednoznaan on je kazna, on je prokletstvo, jer je ovjek
pogrijeio pa stoga jahve govori Adamu, kada ga protjeruhe iz raja : uznoju lica
svoga, jest e kruh svoj. U srednjem vjeku , primjerice, Toma Akvinski zagovara
tezu o radu kao o Bojoj kazni i naziva ga nedostojnim za slobodne graane.
Ako gledamo i samm etimoloki izvor rijei rad sve nas upuuje na isto ili vrlo
slino znaenje rad je prinuda. Npr, indoeuropsko orbho-s, latinsko arare,
njemako arbeit, rusko rabota ili eko robota sve to znai prinudni rad. U
svakom sluaju je rad negativno protumaen, i uvijek se odnosi na materijalnu
djelatnost ljudi. Marx je u svojim ranim radovima iznosio gledite da proletarijat
mora vratiti izgubljenu slobodu, odnosno u konanici ukinuti rad. Marx tvrdi da
otueni rad doivljava kulminaciju u industrijskom drutvu. Rad je negacija
stvaralatva.
RAD KAO VRIJEDNOST PO SEBI
Suprotno kranstvu, protestantizam na rad gleda posve suprotno rad je izvor
svih vrijednosti, to je ovjekova dunost i blagoslov za ljudski rod. Martin Luther
tvrdi da je upravo rad najbolji nain sluenja Bogu. Uspijeh u radu znak je Boje
milosti, ali mjera uspjeha su vlasnitvo i novac.
Prema Weberu pokret reformacije zasluan je za uspijeh kapitalizma osobito
kroz pokret asketskog protestantizma, koji se razvio u okviru kalvinistike crkve.
Njihov puritanski moral traio je maksimalno samoportvovanje. Bog za svoje
kraljevstvo na zemlji trai bogatog i vrijednog ovjeka, a ne lijeninu. Jo od prve
engleske kolonije (1620. Plymouth) postoji ugovor koji navodi rad kao moralnu
obavezu. Napretkom ovjeka u znanosti i tehnologiji poinje se ljudski rad
smatrati zadiranjem u prirodu ali to se tumai kao sinonim vieg stupnja razvoja
tako to mora biti da bi ovjek opstao kao vrsta. Tako se razmiljalo o radu u
prosvjetiteljstvu rad je djelovanje koje stvara vrijednost. Etika dunosti rada
za sve pripadnike drutva nalazi pristalice i u teoretiarima socijal-utopizma
Fourier govori o radu kao igri, a Saint Simon o radu kao izvoru svih vrlina.
Vano je napomenuti da u pedagogiji danas jo su uvijek ostala dominantna
prosvjetiteljska i socio-utopistika tumaenja radnog odgoja. Tim zahtjevima
nastojala je ugoditi kola rada u pedagogiji, a to je da pedagogija treba mlade
ljude pripremiti za ivot. kola rada eli disciplinirati pojedinca prema objektivnim
ivotnim situacijama u sredini u kojoj on ivi. Svaki pojedinac se tretira kao
materijal od kojega neto treba napraviti. Praktino sva drutva (i kapitalistika i
nekadanja socijalistika) jo uvijek podravaju ovu, u biti konzervativnu,
koncepciju odgoja. Da bi se ukazalo na glavni odgojni zadatak ovog shvaanja
rada navodim citat:...U formiranju pozitivnih svojstava linosti i karaktera, u
razvijanju karakteristinih osobina morala socijalistikog ovjeka, marljivost i
upornost, odlunost i ustrajnost u radu, smisao za rad u kolektivu, svjesna radna
disciplina, samostalnost i inicijativnost, tonost i preciznost, organiziranost i
sustavnost, urednost i ekonominost u radu. (Vukasovi, 1979:20,prema Milia,
1999:26)
I Marx je promjenio svoje stajalite o radu. Rad je sada za njega jedini legitimni
nain kako ovjek moe doi do svog samoostvarenja. Rad je postao put kako
doi do carstva slobode. Marx je smatrao da je skraenje radnog vremena
osnovni uvjet da bi se to ostvarilo.
K.D.Uinski je jasno ukazivao na proturjenosti razliitih shvaanja rada kroz
povijest. On tvrdi da su pojedine drutvene formacije propale zbog umanjenja
znaaja rada u tim narodima (Crni robovi na jugu SAD-a). Uinski tvrdi da
bogatstvo steeno radom drugih ide na tetu samog drutva. Mogue je da je
Uinski ovu ideju preuzeo od G.F.W Hegela, njemakog filozofa, koji u svom djelu:
Fenomenologija Duha govori o dijalektici gospodara i roba. U toj prii o
gospodaru i robu, rob djeluje odnosno radi umjesto gospodara, dok gospodar
stjee bogatstvo robovim, dakle tuim radom. Hegel naglaava znaaj odgojne
vrijednosti rada kroz tu priu jer rob naposljetku doivljava samo-razvoj i na kraju
sam postaje gospodar, dok gospodar propada ne radei. Ako to primjenimo na
odgoj mladei, dogodit e se isto:Otac, ovjek koji je sam sebi prokrio put, trudi
se da bi svoju djecu oslobodio nunosti rada, ostavljajui im osiguranu
materijalnu egzistenciju. to to donosi njihovoj djeci? To je vrlo esto uzrok ne
samo nemoralnosti djece, ne samo da ubija njihove umne sposobnosti i fizike
snage, nego ih ini potpuno nesretnim. Materijalni plodovi rada ine vlasnitvo
ljudi, ali jedino unutranja, duhovna, ivotna snaga rada jest izvor ljudske
vrijednosti, a ujedno i moralnosti i sree. (Uinski, 1960:162-163, prema Milia,
1999:28)
Za sva ova shvaanja socio-prosvjetiteljskog modela odgoja, proizvodni rad je
najznaajnije odgojno sredstvo. Proizvodni rad nije podrazumijevao i intelektualni
rad.
Bilo bi zanimljivo pretpostaviti to e se dogoditi sa ovjekom ako se dogodi
postindustrijska organizacija rada(raunala, roboti itd.). Schaff (1989)
pretpostavlja da e u tom sluaju ovjek biti osloboen od rada i da e raditi
samo onda kada bude elio i to bude elio. Glavna zamjerka ovoj tezi je da je to
samo novija kopija starog Marxovog termina carstvo slobode koji se nikad nije
ostvario.
Potrebno je neto rei i o najnovijem odnosu prema radu. Ponekad se ini kao da
se povijest vraa unatrag jer se u dananjem drutvu slobodnog vremena rad
shvaa kao teret i obveza koju treba smanjiti na najmanju moguu mjeru. Isto
tako kao nekad govori se o novom vrednovanju rada, pa ponovno kao u staroj
Grkoj pozitivan je rad onaj koji nije tjelesni npr. Planiranje rada, kvalificirani
rad, a svi drugi oblici rada su negativni i manje vrijedni npr. Tjelesni rad, rad na
kuanskim poslovima itd. Isto tako ljudi kada danas govore o radu u javnosti -
podravaju potrebu o to vie dobrog, kvalitetnog rada, a u privatnom okruenju
o tome govore sasvim suprotno i prevladava tenja da se zaradi bez rada ili sa
to manje rada.
Etiku odgovornosti iz protestantizma zamjenila je etika neodgovornosti prema
radu. Kako navodi prof Z.Milia u lanku Anarhistike implikacije oslobaanja od
rada , postoje brojna djela u kojima autori piu o potrebi oslobaanja od rada ili
ak ukidanju rada. Npr. Terkel (1985) u svojoj knjizi Working navodi da je veina
zaposlenih u SAD-u nezadovoljna svojim poslom i da bi rado rad zamjenili
potroakim vrijednostima. Bob Black u svojoj knjizi Proleteri svih zemalja
opustite se pie o potrebi ukidanja rada jer je rad uzrok sve bijede da bi prestali
patiti, moramo jednostavno prestati raditi. Francuskinja Corinne Maier u svojoj
knjizi Dobar dan lijenosti poziva ljude da usvoje njezinu strategiju postupnog
potkopavanja posla. To je jedna vrsta zabuantskog manifesta ija je glavna teza
da ako nita ne dobivate radei, nemate to izgubiti ne radei nita.
Dvostruki aspekt rada govori o dva nepomirljiva i suprotstavljena gledita. Prema
prvom rad je za ovjeka prokletstvo, a prema drugom rad je tretiran kao
blagoslov za ljudski rod. Tko je u pravu ? Nijedna religija nije uspjela pronai
racionalne argumente za svoje tvrdnje. Moda bi najbolje bilo prihvatiti tezu koja
tvrdi da vrijednost rada moe biti shvaena ispravno tek aposteriori odnosno
ako provjerimo kakvu smo to odgojnu vrijednost rada postigli vodei se
konkretnim empirijskim rezultatima.