Dirkem posmatra drustvene cinjenice kao stvari,posto su drustvene cinjenice u
sustini objektivne,postoje i razvijaju se nezavisno od covjekove svijesti.Cinjenice su ono sto je iskustvom potvrdjeno da postoji ili da se dogadja.Drustvena cinjenica ima dvije bitne oznake: one su covjeku date spolja i nisu identicne s njegovim misljenjem,osnosno njegovom idejom o toj cinjenici. -imaju prisiljavajuci uticaj na covjeka,radi usmjeravanja njegovog ponasanja. Dirkem smatra da se drustvena cinjenica moze objasniti samo pomocu druge drustvene cinjenice. Drustvene cinjenice dijeli na: -normalne drustvene cinjenice-koje su prisutne u datoj drustvenoj sredini -patoloske drustvene cinjenice-koje nemaju prethodno obiljezje prisutnosti.
6.Simbolicki interakcionizam(pojam o sebi)?
George Herbert Mead smatra se osnivaem simbolickog interakcionizma. Sa sociolokog aspekta, u svome djelu Um, osoba, drutvo, navodi slinu podjelu pojma o sebi na dvije intrapsihike komponente: 1) JA (subjekt), koji predstavlja dio pojma o sebi koji reagira na promjene u okolini spontano i neposredno (izvorna reakcija na okolinu); i 2) MENE (objekt), koji predstavlja dio pojma o sebi koji odluuje o reakcijama JA. Pojam o sebi, prema tome, upravo proizlazi iz niza dijaloga izmeu JA i MENE, gdje JA predstavlja temelj budueg pojma o sebi s kojim se osoba raa, a MENI internalizaciju drutva, odnosno socijalnih pravila i konvencija (drutvo u malom). Takav pristup razmatranja pojedinca naziva se teorijom simbolikog interakcionizma, prema kojem je pojam o sebi jezino (simboliki) oblikovan mentalni sustav iji se razvoj temelji na interakcijama, ime se u temeljni pojam o sebi (s kojim se raamo) postupno ugrauje drutvo. Drugim rijeima, pojam o sebi je prema tom pristupu u svojoj osnovi socijalni fenomen, koji proizlazi iz socijalnih iskustava.