Professional Documents
Culture Documents
Klasifikacija Tla Po EC
Klasifikacija Tla Po EC
Klasifikacija Tla Po EC
Autori:
Prethodno priopenje
Meho Saa Kovaevi, Danijela Juri-Kauni
Europska klasifikacija tla za inenjerske potrebe
U radu se predlae nova europska klasifikacija tla (ESCS) za inenjerske potrebe koja koristi opis i
simbole oznaavanja tla prema europskoj normi EN ISO 14688-1, a koju su se, kao lanice CEN-a,
obvezale implementirati 34 europske zemlje. ESCS je razvijena na naelima klasifikacije tla
prema europskoj normi EN ISO 14688-2 i okvirno slijedi smjernice definirane USCS klasifikacijom
Prof.dr.sc. Meho Saa Kovaevi, dipl.ing.gra. prema amerikoj normi ASTM D 2487. Prikazana je procedura za provedbu predloene
Sveuilite u Zagrebu klasifikacije i dani su primjeri usporedbe rezultata klasificiranja tla sa USCS klasifikacijom.
Graevinski fakultet
Zavod za geotehniku Kljune rijei:
msk@grad.hr klasifikacija tla, inenjerstvo, norma, granulometrijski sastav tla, plastinost
This paper proposes the new European Soil Classification System (ESCS) for engineering
purposes which uses soil description and symbols according to European standard EN
ISO 14688-.1, and which 34 countries are bound to implement, as CEN members. ESCS is
Doc.dr.sc. Danijela Juri-Kauni, dipl.ing.gra. developed on principles for soil classification according to the European standard EN ISO
Sveuilite u Zagrebu 14688-.2, and it generally complies with guidelines defined by the USCS soil classification
Graevinski fakultet system in accordance with the US standard ASTM D 2487. The procedure for the use of
Zavod za geotehniku proposed classification, and examples of comparison with the USCS classification system,
djk@grad.hr are presented.
Key words:
soil classification, engineering, standard, particle size distribution, plasticity
Vorherige Mitteilung
Meho Saa Kovaevi, Danijela Juri-Kauni
Europische Bodenklassifizierung fr den Ingenieurbedarf
Schlsselwrter:
Bodenklassifizierung, Ingenieurwesen, Normen, granulometrische Bodenzusammensetzung, Plastizitt
1 cc 3C
(vie od 50 % ostalo je
isti ljunak
(manje od 5 % sitnih esticaE) cu < 4 i/ili
GP Slabo graduiran ljunakD
ljunak
1 > cc > 3C
cu 6 i
SW Dobro graduiran pijesakH
(50 % ili vie prolazi
isti pijesak 1 cc 3C
kroz sito br. 4 -
4.75 mm)
Pijesak sa sitnim esticama Sitne estice se klasificiraju kao ML ili MH SM Prainasti pijesakF,G,H
(vie od 12 % sitnih esticaI) Sitne estice se klasificiraju kao CL ili CH SC Glinoviti pijesakF,G,H
Anorganski
(granica teenja
manja od 50 %)
Prahovi i gline
vea od 50 %)
Visoko organsko tlo Primarno organska materija, tamne boje i organskog mirisa PT Treset
A
Zasnovano na materijalima koji su proli sito 3-in, 75 mm.
B
Ako uzorci tla na terenu sadravaju komade ili blokove ili oboje nazivu grupe tla treba dodati s komadima ili s blokovima ili s komadima i blokovima.
C
cu = D60/D10; cc = (D30)2/(D10xD60)
D
Ako tlo sadri 15 % pijeska, nazivu grupe tla treba dodati s pijeskom.
E
ljunci sa 5 do 12 % sitnih estica dobivaju dvojne simbole:
GW-GM dobro graduirani ljunak s prahom,
GW-GC dobro graduirani ljunak s glinom,
GP-GM slabo graduirani ljunak s prahom,
GP-GC slabo graduirani ljunak s glinom.
F
Ako se sitne estice klasificira kao CL-ML, treba koristiti dvojne simbole GC-GM ili SC-SM.
G
Ako su sitne estice organske, nazivu grupe tla treba dodati s organskim sitnim esticama.
H
Ako tlo sadri 15 % ljunka, nazivu grupe tla treba dodati sa ljunkom.
I
Pijesci sa 5 do 12 % sitnih estica dobivaju dvojne simbole:
SW-SM dobro graduirani pijesak s prahom,
SW-SC dobro graduirani pijesak s glinom,
SP-SM slabo graduirani pijesak s prahom,
SP-SC slabo graduirani pijesak s glinom.
J
Ako se par vrijednosti (wL, IP) u dijagramu plastinosti nalazi unutar rafiranog podruja (4 < IP < 7), tlo se oznaava sa CL-ML, kao prainasta glina.
K
Ako tlo sadri 15 do 30 % materijala iznad sita br. 200 0,075 mm, nazivu grupe tla treba dodati s pijeskom ili sa ljunkom, ovisno o tome koji je od ta dva
materijala zastupljeniji.
L
Ako tlo sadri 30 % materijala iznad sita br. 200 0,075 mm i prevladava li pijesak, nazivu grupe tla treba dodati pjeskoviti.
M
Ako tlo sadri 30 % materijala iznad sita br. 200 0,075 mm i prevladava li ljunak, nazivu grupe tla treba dodati ljunkoviti.
N
IP 4 i na A-liniji ili iznad nje.
O
IP < 4 ili ispod A-linije.
P
IP na A-liniji ili iznad nje.
Q
IP ispod A-linije.
Osnovna ideja klasificiranja je oznaavanje tla simbolima koji se USCS klasifikacija tla prikazana je u tablici 1. Osim tablice 1.,
sastoje od dva slova. Iznimka su sluajevi kada se tlo oznaava za klasifikaciju tla koristi se i dijagram plastinosti prikazan na
dvojnim simbolima koji se sastoje od etiri slova. slici 1.
Prvo slovo u simbolu krupnozrnog tla predstavlja oznaku glavnih
grupa tla: 2.1. Procedura za USCS klasifikaciju tla prema ASTM
G ljunak (engl. gravel), D 2487
S pijesak (engl. sand).
2.1.1. Procedura za preliminarnu klasifikaciju tla
Drugo slovo u simbolu krupnozrnog tla opisuje karakteristike
glavne grupe: 1. Tlo se klasificira kao krupnozrno (nekoherentno tlo) ako vie
W dobro graduirani (engl. well graded) pijesak ili ljunak, od 50 % ukupne koliine suhog uzorka ostane na situ br. 200
P slabo graduirani (engl. poorly graded) pijesak ili ljunak, - 0,075 mm.
M prainasti (engl. silty) pijesak ili ljunak, 2. Tlo se klasificira kao sitnozrno (koherentno tlo) ako vie od
C glinoviti (engl. clayey) pijesak ili ljunak. 50 % ukupne koliine suhog uzorka proe kroz sito br. 200 -
0,075 mm.
Prvo slovo u simbolu sitnozrnog tla predstavlja oznaku glavnih
grupa tla: 2.1.2. Procedura za klasifikaciju krupnozrnog tla
M prah (vedski mjala, engl. silt),
C glina (engl. clay), 3. Tlo se klasificira kao ljunak ako je vie od 50 % materijala od
O organsko tlo (engl. organic). ukupne mase suhog uzorka ostalo na situ br. 4 - 4,75 mm
(ukljuujui sito br. 200 - 0,075 mm).
Drugo slovo u simbolu sitnozrnog tla opisuje karakteristike 4. Tlo se klasificira kao pijesak ako je 50 % ili vie materijala od
glavne grupe: ukupne mase suhog uzorka prolo kroz sito br. 4 - 4,75 mm
L niske plastinosti (engl. low plasticity), posna za glinu (engl. (ukljuujui sito br. 200 - 0,075 mm).
lean), 5. Ako je manje od 5 % mase uzorka prolo kroz sito br.
H visoke plastinosti (engl. high plasticity), masna za glinu 200 - 0,075 mm iz granulometrijske krivulje je potrebno
(engl. fat), izraunati koeficijent jednolinosti cu i koeficijent
elastini za prah (engl. elastic). zakrivljenosti cc.
5.1. Ako je koeficijent jednolinosti cu jednak ili vei od
Visoko organsko tlo ima dvoslovni simbol glavne grupe tla: 4 za ljunak odnosno jednak ili vei od 6 za pijesak, a
PT treset (engl. peat).
koeficijent zakrivljenosti cc jednak 1 i nije vei od 3, tlo 2.1.3. Procedura za klasifikaciju sitnozrnog tla
se klasificira kao dobro graduirani ljunak, GW, odnosno
dobro graduirani pijesak, SW. 10. Tlo je anorganska glina ako se par vrijednosti (wL, IP) u
5.2. Ako koeficijent jednolinosti i zakrivljenosti ne dijagramu plastinosti nalazi na A-liniji ili iznad nje, indeks
zadovoljavaju kriterije za dobro graduirana tla, tlo se plastinosti je vei od 4 i prisutnost organskog materijala ne
klasificira kao slabo graduirani ljunak, GP, odnosno utjee na odreivanje granice teenja prema toki 12.2.
slabo graduirani pijesak, SP. 10.1. Tlo se klasificira kao posna glina, CL, ako je granica
6. Ako je vie od 12 % mase uzorka prolo kroz sito br. teenja manja od 50 %.
200 - 0,075 mm, tlo se treba smatrati krupnozrnim 10.2. Tlo se klasificira kao masna glina, CH, ako je granica
materijalom sa sitnim esticama. Pritom treba odrediti teenja vea od 50 %.
da li sitne estice ine gline ili prahovi, a to se odreuje 10.3. Tlo se klasificira kao prainasta glina, CL-ML, ako se
iz dijagrama plastinosti pomou indeksa plastinosti i par vrijednosti (wL, IP) nalazi na A-liniji ili iznad nje, a
granice teenja. vrijednost indeksa plastinosti se kree od 4 do 7.
6.1.
Tlo se klasificira kao glinoviti ljunak, GC, odnosno Tlo je anorganski prah ako se par vrijednosti (wL, IP) u
11.
glinoviti pijesak, SC, ako se par vrijednosti (wL, IP) u dijagramu plastinosti nalazi ispod A-linije ili je indeks
dijagramu plastinosti nalazi iznad A-linije i ako je IP vei plastinosti manji od 4 a prisutnost organskog materijala ne
od 7. utjee na odreivanje granice teenja prema toki 12.2.
6.2. Tlo se klasificira kao prainasti ljunak, GM, odnosno 11.1. Tlo se klasificira kao prah, ML, ako je granica teenja
prainasti pijesak, SM, ako se par vrijednosti (wL, IP) manja od 50 %.
u dijagramu plastinosti nalazi ispod A-linije i ako je IP 11.2. Tlo se klasificira kao elastini prah, MH, ako je granica
manji od 4. teenja vea od 50 %.
6.3. Ako se par vrijednosti (wL, IP) u dijagramu plastinosti 12.
Tlo je organska glina ili prah ako je organska materija
nalazi u podruju CL-ML i ako je IP vei od 4 a manji od 7, prisutna u dovoljnoj koliini da utjee na odreivanje granice
tlo se klasificira kao prainasto glinoviti ljunak, GC-GM, teenja prema toki 12.2.
prevladava li ljunak u ukupnoj masi uzorka, odnosno 12.1. Ako tlo ima tamnu boju i organski miris kada je vlano
kao prainasto glinoviti pijesak, SC-SM, ako se radi o ili toplo, ispitivanje druge granice teenja provodi
pijesku. se na uzorku koji se tijekom noi suio u penici na
7. Ako je kroz sito br. 200 - 0,075 mm prolo 5 do 12 % sitnih temperaturi 110 5C, do konstantne teine.
estica tlu se dodaju dvojni simboli. Iz granulometrijske 12.2 Tlo je organski prah ili organska glina ako je granica
krivulje je potrebno izraunati koeficijent jednolinosti teenja nakon suenja u penici manja od 75 % granice
cu i koeficijent zakrivljenosti cc. Pritom treba odrediti da teenja izvornog uzorka odreenog prije suenja u
li sitne estice ine gline ili prahovi a to se odreuje iz penici.
dijagrama plastinosti pomou indeksa plastinosti i 12.3 Tlo se klasificira kao organska glina ili kao organski
granice teenja. prah, OL, ako je granica teenja (nije suena u penici)
7.1. Prva grupa simbola se podudara s grupom kod koje manja od 50 %. Tlo se klasificira kao organski prah ako
ljunak ili pijesak imaju manje od 5 % sitnih estica (GW, se par vrijednosti (wL, IP) nalazi ispod A-linije, a indeks
GP, SW, SP) a druga grupa simbola se podudara sa plastinosti je manji od 4. Tlo se klasificira kao organska
grupom kod koje ljunak ili pijesak imaju vie od 12 % glina ako se par vrijednosti (wL, IP) nalazi na A-liniji ili
sitnih estica (GC, GM, SC, SM). iznad nje, a indeks plastinosti je vei od 4.
7.2. Grupni simbol se podudara s prvom grupom, ali se jo 12.4. Tlo se klasificira kao organska glina ili kao organski
dodaje naziv "s glinom" ili "s prahom" koji oznaava prah, OH, ako je granica teenja (nije suena u penici)
plastina svojstva sitnih estica. Na primjer: dobro vea od 50 %. Tlo se klasificira kao organski prah ako
graduirani ljunak s glinom, GP-GC, slabo graduirani se par vrijednosti (wL, IP) nalazi ispod A-linije. Tlo se
pijesak s prahom, SP-SM. klasificira kao organska glina ako se par vrijednosti (wL,
8. Ako u ukupnoj masi uzorka tla prevladava pijesak ili ljunak ali IP) nalazi A-liniji ili iznad nje.
sadri 15 % ili vie drugog krupnozrnog materijala, grupnom 13. Ako je na situ br. 200 - 0,075 mm ostalo vie od 15 % ali
simbolu se dodaje naziv "sa ljunkom" ili "s pijeskom". Na manje od 30 % krupnozrnog materijala od ukupne koliine
primjer: slabo graduirani ljunak s pijeskom, GP, glinoviti uzorka, grupnom simbolu dodaje se naziv "sa ljunkom" ili
pijesak sa ljunkom, SC. "s pijeskom" (ovisno o tome kojeg ima u veoj koliini). Na
9. Ako uzorak tla na terenu sadri komade ili blokove ili jedno primjer: posna glina s pijeskom, CL, prah sa ljunkom, ML.
i drugo, grupnom simbolu se dodaje naziv "s komadima" Ako su ljunak i pijesak prisutni u istoj koliini, prednost se
ili "s blokovima" ili "s komadima i blokovima". Na primjer: daje pijesku i koristi se naziv "s pijeskom".
prainasti ljunak s komadima, GM. Isto vrijedi i za sitnozrne 14. Ako je na situ br. 200 - 0,075 mm ostalo jednako ili vie
materijale. od 30 % materijala od ukupne koliine uzorka, grupnom
simbolu dodaje se naziv "pjeskoviti" ili "ljunkoviti". Naziv Sekundarna frakcija koja najvie utjee na inenjerska svojstva
"pjeskoviti" se koristi kada je 30 % ili vie uzorka koji se tla oznaava se simbolima koji se sastoje od dva mala slova, a
ispituje ostao na situ br. 200 - 0,075 mm a od krupnozrnog piu se ispred glavne frakcije:
materijala prevladava pijesak. Naziv "ljunkoviti" se koristi saGr
pjeskoviti ljunak, siGr prainasti ljunak, clGr
kada je 30 % ili vie uzorka koji se ispituje ostao na situ br. glinoviti ljunak,
200 - 0,075 mm a od krupnozrnog materijala prevladava grSa ljunkoviti pijesak, siSa prainasti pijesak, clSa
ljunak. Na primjer: pjeskovita mrava glina, CL; ljunkovita glinoviti pijesak.
debela glina, CH, pjeskoviti prah, ML. Ako su ljunak i
pijesak prisutni u istoj koliini, prednost se daje pijesku i Druga sekundarna frakcija koja utjee na inenjerska svojstva
koristi se naziv "pjeskoviti". tla takoer se oznaava simbolima koji se sastoje od dva mala
slova, a piu se ispred prve sekundarne i glavne frakcije.
3. ESCS klasifikacija tla prema naelima EN ISO Krupnozrna tla se dodatno oznaavaju s obzirom na stupanj
14688-2 graduiranosti. Iza oznake glavne frakcije dodaje se veliko
slovo:
Prema predloenoj ESCS klasifikaciji tlo se dijeli na: W dobro graduirani (engl. well graded) pijesak ili ljunak,
krupnozrno tlo, sitnozrno tlo i organsko tlo. Za klasificiranje M srednje graduirani (engl. medium graded) pijesak ili ljunak,
tla koriste se granulometrijski sastav tla i granice P slabo graduirani (engl. poor graded) pijesak ili ljunak.
konzistencije.
Osnovna ideja klasificiranja je oznaavanje tla simbolima Glavna frakcija sitnozrnih tla oznaava se simbolima koji se
koji predstavljaju glavnu i sekundarne frakcije od kojih se tlo sastoje od dva slova, od kojih je prvo veliko:
sastoji. Glavna frakcija tla odreuje inenjerska svojstva tla. Si prah (engl. silt),
Sekundarne frakcije ne odreuju, ali utjeu na inenjerska Cl glina (engl. clay),
svojstva tla. Or organsko tlo (engl. organic).
Glavna frakcija krupnozrnih tla oznaava se simbolima koji se
sastoje od dva slova, od kojih je prvo veliko: Sekundarna frakcija koja najvie utjee na inenjerska svojstva
Gr ljunak (engl. gravel), tla oznaava se simbolima koji se sastoje od dva mala slova, a
Sa pijesak (engl. sand). piu se ispred glavne frakcije:
Slika 2. Dijagram plastinosti za ESCS klasifikaciju tla prema naelima EN ISO 14688-2
Kriteriji za dodjeljivanje simbola i naziva pojedinim grupama tla na osnovi laboratorijskih Klasifikacija tla
ispitivanjaA Simbol Naziv grupeB
isti ljunak
6 < cu < 15 i cc < 1C GrM Srednje graduirani ljunakD
(manje od 5 % sitnih esticaE,F)
otvora 2 mm)
(vie od 50 % ostaje na situ otvora 0,063 mm)
ljunak
Sitne estice se klasificiraju kao siL, siI ili siH siGr Prainasti ljunakD
ljunak sa sitnim esticama
KRUPNOZRNA TLA
isti pijasak
sito otvora 2 mm)
Sitne estice se klasificiraju kao siL, siI ili siH siSa Prainasti pijesakG
Pijesak sa sitnim esticama
(vie od 15 % sitnih esticaF,H)
Sitne estice se klasificiraju kao clL, clI ili clH clSa Glinoviti pijesakG
AnorganskiF
(50 % ili vie prolazi kroz sito
Anorganski F
50 %
Anorganski F
ORGANSKO TLO Primarno organska materija, tamne boje i organskog mirisa Or Organsko tlo
A
Zasnovano na materijalima koji su proli kroz sito otvora 63 mm.
B
Ako uzorak tla na terenu sadrava komade ili blokove ili oboje, potrebno je to opisno iskazati na nain da se nazivu grupe tla treba dodati s komadima ili s
blokovima ili s komadima i blokovima.
C
cu = D60/D10; cc = (D30)2/(D10xD60)
D
Ako tlo sadri 15 % pijeska, ispred simbola naziva grupe treba dodati malim slovima oznaku "sa" a ispred naziva grupe "pjeskoviti".
E
ljunci sa 5 do 15 % sitnih estica, ovisno o graduiranosti i plastinosti, dobivaju oznake: siGrW prainasti dobro graduirani ljunak, siGrM prainasti srednje
graduirani ljunak, siGrW prainasti slabo graduirani ljunak, clGrW glinoviti dobro graduirani ljunak, clGrM glinoviti srednje graduirani ljunak, clGrW
glinoviti slabo graduirani ljunak.
F
Ako sitne estice sadre organske sastojke, ispred simbola naziva grupe treba dodati malim slovima oznaku "or" a ispred naziva grupe "organski".
G
Ako tlo sadri 15 % ljunka, ispred simbola naziva grupe treba dodati malim slovima oznaku "gr" a ispred naziva grupe "ljunkoviti".
H
Pijesci sa 5 do 15 % sitnih estica, ovisno o graduiranosti i plastinosti, dobivaju oznake: siSaW prainasti dobro graduirani pijesak, siSaM prainasti srednje
graduirani pijesak, siSaW prainasti slabo graduirani pijesak, clSaW glinoviti dobro graduirani pijesak, clSaM glinoviti srednje graduirani pijesak, clSaW
glinoviti slabo graduirani pijesak.
Ako tlo sadri 15 % krupnozrnog materijala, ispred simbola naziva grupe treba dodati malim slovima oznaku "sa" ili "gr" a ispred naziva grupe dodati "pjeskoviti" ili
I
grSi ljunkoviti prah, saSi pjeskoviti prah, clSi glinoviti Druga sekundarna frakcija koja utjee na inenjerska
prah, orSi organski prah, svojstva tla takoer se oznaava simbolima koji se sastoje
grCl ljunkovita glina, saCl pjeskovita glina siCl prainasta od dva mala slova, a piu se ispred prve sekundarne i glavne
glina, orCl organska glina, frakcije.
saOr pjeskovito organsko tlo, siOr prainasto organsko tlo, Sitnozrna tla se dodatno oznaavaju s obzirom na plastinost.
clOr glinovito organsko tlo. Iza oznake glavne frakcije dodaje se veliko slovo:
L niske plastinosti (engl. low plasticity), 7. Ako je kroz sito otvora 0,063 mm prolo 5 do 15 % sitnih
I srednje plastinosti (engl. medium plasticity), estica, iz granulometrijske krivulje je potrebno izraunati
H visoke plastinosti (engl. high plasticity). koeficijent jednolinosti cu i koeficijent zakrivljenosti cc
te odrediti da li sitne estice ine gline ili prahovi, a to
ESCS klasifikacija tla prema naelima EN ISO 14688-2 prikazana se odreuje iz dijagrama plastinosti pomou indeksa
je u tablici 2. Osim tablice 2., za ESCS klasifikaciju tla koristi se i plastinosti i granice teenja.
dijagram plastinosti prikazan na slici 2. 7.1. Ako je koeficijent jednolinosti cu jednak ili vei od 15,
a koeficijent zakrivljenosti cc jednak 1 i nije vei od 3, te
3.1. P
rocedura za ESCS klasifikaciju tla prema ako se par vrijednosti (wL, IP) u dijagramu plastinosti
naelima EN ISO 14688-2 nalazi na A-liniji ili iznad nje, tlo se klasificira kao dobro
graduirani glinoviti ljunak, clGrW, odnosno dobro
3.1.1. Procedura za preliminarnu klasifikaciju tla graduirani glinoviti pijesak, clSaW.
7.2. Ako je koeficijent jednolinosti cu jednak ili vei od 15, a
1. Tlo se klasificira kao krupnozrno (nekoherentno tlo) ako vie koeficijent zakrivljenosti cc jednak 1 i nije vei od 3, te ako
od 50 % ukupne koliine suhog uzorka ostane na situ otvora se par vrijednosti (wL, IP) u dijagramu plastinosti nalazi
0,063 mm. ispod A-linije, tlo se klasificira kao dobro graduirani
2. Tlo se klasificira kao sitnozrno (koherentno tlo) ako vie od prainasti ljunak, siGrW, odnosno dobro graduirani
50 % ukupne koliine suhog uzorka proe kroz sito otvora prainasti pijesak, siSaW.
0,063 mm. 7.3. Ako je koeficijent jednolinosti cu vei od 6 i manji od
15, a koeficijent zakrivljenosti cc manji od 1, te ako se
3.1.2. Procedura za klasifikaciju krupnozrnog tla par vrijednosti (wL, IP) u dijagramu plastinosti nalazi
na A-liniji ili iznad nje, tlo se klasificira kao srednje
3. Tlo se klasificira kao ljunak ako je vie od 50 % materijala graduirani glinoviti ljunak, clGrM, odnosno srednje
od ukupne mase suhog uzorka ostalo na situ otvora 2 mm graduirani glinoviti pijesak, clSaM.
(ukljuujui sito otvora 0,063 mm). 7.4. Ako je koeficijent jednolinosti cu vei od 6 i manji od 15,
4. Tlo se klasificira kao pijesak ako je 50 % ili vie materijala od a koeficijent zakrivljenosti cc manji od 1, te ako se par
ukupne mase suhog uzorka prolo kroz sito otvora 2 mm vrijednosti (wL, IP) u dijagramu plastinosti nalazi ispod
(ukljuujui sito otvora 0,063 mm). A-linije tlo se klasificira kao srednje graduirani prainasti
5. Ako je manje od 5 % mase uzorka prolo kroz sito otvora ljunak, siGrM, odnosno srednje graduirani prainasti
0,063 mm, iz granulometrijske krivulje je potrebno izraunati pijesak, siSaM.
koeficijent jednolinosti cu i koeficijent zakrivljenosti cc. 7.5. Ako koeficijent jednolinosti i zakrivljenosti ne
5.1. Ako je koeficijent jednolinosti cu jednak ili vei od 15, a zadovoljavaju kriterije za dobro ili srednje graduirana tla,
koeficijent zakrivljenosti cc jednak 1 i nije vei od 3, tlo te ako se par vrijednosti (wL, IP) u dijagramu plastinosti
se klasificira kao dobro graduirani ljunak, GrW, odnosno nalazi na A-liniji ili iznad nje, tlo se klasificira kao slabo
dobro graduirani pijesak, SaW. graduirani glinoviti ljunak, clGrP, odnosno slabo
5.2. Ako je koeficijent jednolinosti cu vei od 6 i manji od 15, graduirani glinoviti pijesak, clSaP.
a koeficijent zakrivljenosti cc manji od 1, tlo se klasificira 7.6. Ako koeficijent jednolinosti i zakrivljenosti ne
kao srednje graduirani ljunak, GrM, odnosno srednje zadovoljavaju kriterije za dobro ili srednje graduirana tla,
graduirani pijesak, SaM. te ako se par vrijednosti (wL, IP) u dijagramu plastinosti
5.3. Ako koeficijent jednolinosti i zakrivljenosti ne nalazi ispod A-linije tlo se klasificira kao slabo graduirani
zadovoljavaju kriterije za dobro ili srednje graduirana prainasti ljunak, siGrP, odnosno slabo graduirani
tla, tlo se klasificira kao slabo graduirani ljunak, GrP, prainasti pijesak, siSaM.
odnosno slabo graduirani pijesak, SaP. 8. Ako u ukupnoj masi uzorka tla prevladava pijesak ili ljunak
6. Ako je vie od 15 % mase uzorka prolo kroz sito otvora ali sadri 15 % ili vie drugog krupnozrnog materijala, ispred
0,063 mm, tlo se treba smatrati krupnozrnim materijalom simbola naziva grupe treba dodati malim slovima oznaku
sa sitnim esticama. Pritom treba odrediti da li sitne "sa" ili "gr", a ispred naziva grupe "pjeskoviti" ili "ljunkoviti".
estice ine gline ili prahovi, a to se odreuje iz dijagrama Na primjer: saGrW - pjeskoviti dobro graduirani ljunak,
plastinosti pomou indeksa plastinosti i granice teenja. grSaM - ljunkoviti srednje graduirani pijesak, sasiGr
6.1. Tlo se klasificira kao glinoviti ljunak, clGr, odnosno pjeskovito prainasti ljunak.
glinoviti pijesak, clSa, ako se par vrijednosti (wL, IP) u 9. Ako sitne estice sadre organske sastojke, ispred simbola
dijagramu plastinosti nalazi na A-liniji ili iznad nje. naziva grupe treba dodati malim slovima oznaku "or" a
6.2. Tlo se klasificira kao prainasti ljunak, siGr, odnosno ispred naziva grupe "organski". Na primjer: orSaP organski
prainasti pijesak, siSa, ako se par vrijednosti (wL, IP) u slabo gradirani pijesak, orclSa organski glinoviti pijesak,
dijagramu plastinosti nalazi ispod A-linije. orsaGrW organski dobro graduirani pjeskoviti ljunak.
10. Ako uzorak tla na terenu sadri komade ili blokove ili jedno -- postotak prolaza kroz sito br. 200 (0,075 mm) odnosno sito
i drugo, potrebno je to opisno iskazati na nain da se nazivu otvora 0,063 mm iznosi 34 %.
grupe tla doda "s komadima ili blokovima ili oboje". Granica teenja i granica plastinosti iznose wL = 38 % i wP =
26 %.
3.1.3. Procedura za klasifikaciju sitnozrnog tla
Rjeenje:
Tlo je glina ako se par vrijednosti (wL, IP) u dijagramu
11. Budui da je na situ br. 200 (0,075 mm) odnosno situ otvora
plastinosti nalazi na A-liniji ili iznad nje. 0,063 mm ostalo 100 34 = 66 % materijala, to je vie od 50
11.1. Tlo se klasificira kao glina niske plastinosti, ClL, ako je % ukupne mase tla, radi se o krupnozrnom tlu.
granica teenja manja od 35 %. Kako je kroz sito br. 4 (4,75 mm) odnosno sito otvora 2 mm
11.2. Tlo se klasificira kao glina srednje plastinosti, ClI, ako prolo 66 2 = 64 % materijala, to je vie od 50 % mase
je granica teenja vea ili jednaka 35 % i manja od 50 %. krupnozrnog materijala (66/2 = 33 %), radi se pijesku.
11.3. Tlo se klasificira kao glina visoke plastinosti, ClH, ako S obzirom na to da je vie od 15 % mase uzorka prolo kroz
je granica teenja vea ili jednaka 50 %. sito br. 200 (0,075 mm) odnosno sito otvora 0,063 mm (34
12.
Tlo je prah ako se par vrijednosti (wL, IP) u dijagramu %), tlo se treba smatrati krupnozrnim materijalom sa sitnim
plastinosti nalazi ispod A linije. esticama.
12.1. Tlo se klasificira kao prah niske plastinosti, SiL, ako je Indeks plastinosti iznosi IP = wL wP = 38 26 = 12 %.
granica teenja manja od 35 %. Na slikama 1. i 2. par vrijednosti (wL, IP) nalazi se ispod A-linije,
12.2. Tlo se klasificira kao prah srednje plastinosti, SiI, ako pa se tlo klasificira kao prah.
je granica teenja vea ili jednaka 35 % i manja od 50 %. S obzirom na to da postotak ljunka iznosi 2 %, to je manje od
12.3. Tlo se klasificira kao prah visoke plastinosti, SiH, ako 15 %, koliina ljunka ne utjee na naziv grupe tla.
je granica teenja vea ili jednaka 50 %. Prema USCS klasifikaciji, tlo se klasificira kao "prainasti
13. Ako je na situ otvora 0,063 mm ostalo vie ili jednako 15 pijesak" s oznakom SM.
% materijala od ukupne koliine uzorka, ispred simbola Prema ESCS klasifikaciji, tlo se klasificira kao "prainasti
naziva grupe treba dodati malim slovima oznaku "sa" ili "gr", pijesak" s oznakom siSa.
a ispred naziva grupe "pjeskoviti" ili "ljunkoviti", ovisno o
tome koji je od ta dva materijala zastupljeniji. Ako su oba Primjer 2.
materijala jednako zastupljena, prednost treba dati pijesku. Sijanjem su dobiveni sljedei rezultati:
Na primjer: saClH pjeskovita glina visoke plastinosti, -- postotak prolaza kroz sito 3-in. (75 mm) odnosno sito
grSiL ljunkoviti prah niske plastinosti. otvora 63 mm iznosi 100 %,
14. Ako sitne estice sadre organske sastojke, ispred simbola -- postotak prolaza kroz sito br. 4 (4,75 mm) odnosno sito
naziva grupe treba dodati malim slovima oznaku "or" a ispred otvora 2 mm iznosi 100 %,
naziva grupe "organski". Na primjer: orSiI organski prah -- postotak prolaza kroz sito br. 200 (0,075 mm) odnosno sito
srednje plastinosti, orClH organska glina visoke plastinosti, otvora 0,063 mm iznosi 58 %.
orsaSiL organski pjeskoviti prah niske plastinosti. Granica teenja i granica plastinosti iznose wL = 49 % i wP =
28 %.
4. Primjeri usporedbe ESCS klasifikacije tla sa
USCS klasifikacijom Rjeenje:
Budui da je kroz sito br. 200 (0,075 mm) odnosno kroz otvor
Da bi se olakao prijelaz za USCS klasifikacije tla prema ASTM D 0,063 mm prolo 58 % materijala to je vie od 50 % ukupne
2487 na ESCS klasifikaciju prema naelima EN ISO 14688-2 i mase tla, radi se o sitnozrnom tlu.
istaknule razlike u dobivenim rezultatima klasificiranja, prikazani Granica teenja wL je vea od 35 % a manja od 50 %.
su primjeri klasificiranja krupnozrnog i sitnozrnog tla. Radi Indeks plastinosti iznosi IP = wL wP = 49 28 = 21 %.
usporedbe uzeto je da su dobiveni isti postotci prolaza materijala Kako se na slikama 1. i 2. par vrijednosti (wL, IP) nalazi ispod
na odgovarajuim sitima koja prema razliitim normama razdvajaju A-linije, tlo se klasificira kao prah.
pijeske od ljunaka kao i krupnozrne od sitnozrnih materijala. S obzirom na to da je na situ br. 200 odnosno situ otvora 0,063
mm ostalo vie od 30 % materijala od ukupne koliine uzorka
Primjer 1. (100 58 = 42 %), a da postotak ljunka iznosi 0 %, prevladava
Sijanjem su dobiveni sljedei rezultati: pijesak, pa se grupnom simbolu dodaje naziv "pjeskoviti".
-- postotak prolaza kroz sito 3-in. (75 mm) odnosno sito otvora Prema USCS klasifikaciji, tlo se klasificira kao "pjeskoviti prah" s
63 mm iznosi 100 %, oznakom ML.
-- postotak prolaza kroz sito br. 4 (4,75 mm) odnosno sito Prema ESCS klasifikaciji, tlo se klasificira kao "pjeskoviti prah
otvora 2 mm iznosi 98 %, srednje plastinosti" s oznakom saSiM.
LITERATURA
[1] Child, G.H.: Soil descriptions - Quo Vadis?, Site Investigation Practice: [11] DIN 18196:2011-05: Erd- und Grundbau Bodenklassifikation fr
Assessing BS 5930, ed. Hawkins A.B., Eng. Geol. Special Pub. No. 2, bautechnishe Zwecke. Beuth Verlag GmbH. Berlin, 2011.
Geological Society, pp. 73-81, 1986. [12] EN ISO 14688-1:2002: Geotechnical investigation and testing
[2] Atterberg, A.: Die rationale Klassifikation der Sande und Kiese, Identification and classification of soil Part 1: Identification and
Chem. Ztg., 29, pp. 195-198, 1905. description. Comit Europen de Normalisation. Brussels, 2002.
[3] Atterberg, A.: Die Konsistenz und die Bindigheit der Boden, Int. [13]
EN ISO 14688-1:2002/A1:2013: Geotechnical investigation and
Mitt. Bodenkunde., 2, pp. 148-189, 1912. testing Identification and classification of soil Part 1: Identification
[4] Soil Survey Staff: Soil Survey Manual, U.S. Dep. Agric. Handb., vol. and description Amendment 1. Comit Europen de Normalisation.
18, 503 pp., U.S. Gov. Print. Off., Washington, D. C. 1951. Brussels, 2013.
[5] Davis, R. O. E., Bennet, H.H.:, Grouping of soils on the basis of [14]
EN ISO 14688-2:2004: Geotechnical investigation and testing
mechanical analysis, Dep. Circ. 419, U.S. Dep. of Agric., Washington, Identification and classification of soil Part 2: Principles for a
D. C. 1927. classification. Comit Europen de Normalisation.Brussels, 2004.
[6]
Casagrande, A.: Classification and identification of soils, Proc. [15]
EN ISO 14688-2:2004/A1:2013: Geotechnical investigation and
ASCE, 73 (6), pp. 783-810, 1947. testing Identification and classification of soil Part 2: Principles for
a classification Amednment 1. Comit Europen de Normalisation.
[7] ASTM D2487-11: Standard Practice for Classification of Soils for
Brussels, 2004.
Engineering Purposes (Unified Soil Classification System). ASTM
International, West Conshohocken, PA, 2011. [16] HRN EN ISO 14688-1:2008 en: Geotehniko istraivanje i ispitivanje
Identifikacija i klasifikacija tla 1. dio: Identifikacija i opis. Zagreb,
[8] Dumbleton, M.J.: The classification and description of soils for
Hrvatski zavod za norme. 2008.
engineering purposes: a suggested revision of the British system,
Ministry of Transport, RRL Report LR 182, Road Research [17] HRN EN ISO 14688-2:2008 en: Geotehniko istraivanje i ispitivanje
Laboratory, Crowthorne, Berks. 1968. Identifikacija i klasifikacija tla 2. dio: Naela klasifikacije. Zagreb,
Hrvatski zavod za norme. 2008.
[9] Dumbleton, M.J.: The British soil classification system for engineering
purposes: its development and relation to other comparable systems, [18] HRN EN ISO 14688-1:2008/A1:2013 en: Geotehniko istraivanje i
TRRL Report LR 1030, Transport and Road Research Laboratory, ispitivanje Identifikacija i klasifikacija tla 1. dio: Identifikacija i opis
Crowthorne, Berks. 1981. Amandman 1. Zagreb, Hrvatski zavod za norme. 2013.
[10] BS 5930:1990: British Standard. Code of practice for site [19] HRN EN ISO 14688-2:2008/A1;2013 en: Geotehniko istraivanje i
investigations. British Standards Institute, London, 1990. ispitivanje Identifikacija i klasifikacija tla 2. dio: Naela klasifikacije
Amandman 2. Zagreb, Hrvatski zavod za norme. 2013.