Professional Documents
Culture Documents
Pavić S. Et Al. Osvrt Na Dostignuća U Dentalnoj Adheziji Sedma Generacija Dentalnih Adheziva
Pavić S. Et Al. Osvrt Na Dostignuća U Dentalnoj Adheziji Sedma Generacija Dentalnih Adheziva
90 | L I PA N J 2 0 0 9 SONDA
OSVRT NA DOSTIGNUA U DENTALNOJ ADHEZIJI -SEDMA GENERACIJA DENTALNIH ADHEZIVA
SONDA L I PA N J 2 0 0 9 | 91
_struna sonda :::
smolu. Naspram funkcijskih imaju jau i snage sveze za dentin. Snizuje visko-
snagu adhezivne veze i zato su vani za znost smole, penetrira u zaostatni sloj,
uvrivanje adheziva (4). stvara mikromehaniku i kemijsku svezu
Jedan od najzastupljenijih monomer s dentinom. Budui da je hidrofilna, lako
koji nalazimo u posljednjoj generaciji difundira u vlanim kolagenim vlaknim
adheziva je 4 methacryloyloxyethyl (1). No, ima i sposobnost apsorpcije
trimellitic acid (4 MET) (3). 4MET vode. To svojstvo dovodi u pitanje njenu
prvo se koristio kao promotor adhezije, a mehaniku snagu. HEMA, zbog svojstva
kasnije kao demineralizirajui monomer. apsorpcije vode, fleksibilni je i porozni
Dvije karboksilne grupe privrene za polimer, a povezuje se i sa diskoloracijom
Slika 3. Nanointerakcijska zona NIZ, sloj tanji od aromatsku grupu pruaju kisele i de- i gubitkom retencije (4).
300nm. (Preuzeto iz 3)
mineralizirajue osobine te pospjeuju
vlaenje. Aromatska grupa je hidrofobna i Novi koncept sveze sa tvrdim
moderira kiselost i hidrofilnost karboksil- zubnim tkivom
posuiti dok jetkana caklina ne bude bi- ne grupe. Kao posljedica toga, monomer Suvremena koncepcija adhezije na den-
jela, a dentin izgubi sjaj i postane mutan. je topiv u acetonu, slabo topljiv u etanolu tin zasniva se na hibridnom sloju kao vezi
Najvea mana dry-bonding tehnike je i teko topiv u vodi. izmeu dentina i smole, zapravo tvrdih
dodatna voda na povrini koja se nanosi Etanol nije prigodno otapalo za ovaj zubnih tkiva i restaurativnog materijala.
primerima sa vodom. Takav adheziv se monomer jer moe doi do esterifika- Hibridni se sloj sastoji od monomerom
odstranjuje nakon 15 s, nakon rehidracije cije karboksilnih grupa s hidroksilnim infiltriranog demineraliziranog dentina,
i infiltracije monomerom, prije svjetlosne grupama, posebno u kiselim uvjetima ostataka zaostatnog sloja, polimerizirane
polimerizacije. Kako bi se olakala eva- (4). Zato se kao otapalo koristi smjesa smole, smolom infiltriranih kolagenih
poracija otapala, kod adheziva kojima je acetona i vode (3). Dodatak otapala smo- vlakana i kristala hidroksilapatita. Ras-
voda otapalo, etanol i aceton se dodaju lama je neophodno zbog sastava adheziva pored i meusobni odnosi strukturalnih
kao pomona otapala, to stvara azeo- koji se veu za dentin. Niska viskoznost elemenata dentina imaju velik utjecaj na
tropnu mjeavinu. Stvaranje vodikovih adhezivne smole prisutna je dijelom zbog oblik i kakvou hibridnog sloja. Hetero-
veza izmeu vode i etanolskih/acetonskih otopljenih monomera u otapalu i ona gena struktura dentina odreuje specifi-
molekula, ubrzat e isparavanje otapala. poboljavaju difuzijske karakteristike na na svojstva dentina. Razliitost strukture
Na taj nain, jetkajue-ispirui adhezijski mikroretencijskoj povrini zuba (4). i fiziologije dentina odreuje adheziju
sustavi sa primerom u vodi kao otapalu Voda kao otapalo ima izvanrednu na dentin kao kompleksnu interakciju
su manje osjetljivi na varijacije procesa sposobnost vlaenja kolagene mree i izmeu biolokog materijala (dentina) i
povezivanja, dok se vodi rauna o vlano- sposobna je reekspandirati kolabiranu adhezijskog sustava (13). No, nova gene-
sti jetkane dentinske povrine (11). kolagenu mreu, a aceton lako prodire racija adheziva donosi novi koncept sveze
kroz kolagenu mreu istiskujui viak s zubnim tkivom.
Kemijski sastav vode, hlapei i ostvljajui monomer u Istraivanja Ikeda i sur. su pokazala da
jednokomponentnih dentalni meukolagenim prostorima (6). Zahva- primjenom 7. generacije adheziva (GB i
adhezijskih sustava, sedma ljujui takvoj smjesi monomera i otapalo SSB) nastali hibridni sloj bio vrlo tanak
generacija ne moramo se brinuti je li kavitet prevla- (manje od 300 nm) dok je primjenom
U svrhu postizanja kvalitetne kovalen- an ili smo ga presuili. drugih adheziva hibridni sloj bio prosje-
tne veze izmeu adheziva i kompozita, U sastavu kao demineralizirajuu kom- ne debljine 3 m. Takoer, sveza nastala
dentalni adhezivi sadre smolaste mo- ponentu sadri ester fosforne kiseline i primjenom 7. generacije sadri kolagene
nomere koji su istovjetni s onima koji estice nanopunila (veliina estica 0,005 niti prekrivene molekulama hidroksi-
se nalaze u kompozitnim materijalima. 0,01 m) (3). Dok je za kompozitne lapatita. Pretpostavlja se da hidroksi-
Isto kao kod kompozita, polimeriziraju- smole uobiajeno da sadre estice pu- lapatitom prekrivena kolagena vlakna
a smola u adhezivima, koja se naziva i nila, to nije uvijek tako kod adheziva. ostvaruju kemijsku svezu. Tako ostvarena
matriks, funkcionira kao kostur i prua Adhezivi koji sadre punilo nazivaju se sveza zubnog tkiva i adheziva nazvana je
strukturne te fiziko-mehanike kvalitete. punjenim (filler), za razliku od nepunje- nanointerakcijskom zonom (14).
Monomeri se zbog toga smatraju najva- nih (4). Njihova uloga je apsorpcija djelo- Stvara se vrsta i pouzdana veza ispuna
nijim dijelovima adheziva. Razlikujemo vanja vanih sila tzv. stres-apsorbirajui i dentina (suhi, hidratizirani ili vlani).
dvije vrste monomera: krino vezne potencijal (12). Dodatak mikromehanikoj retenciji stva-
(bifunkcijski) i funkcijske monomere. U svom sastavu adhezivi sedme gene- ranje je kemijske adhezije, slino kod sta-
Funkcijski imaju jednu polimerizirajuu racije kao monomer ne sadri 2 hidrok- klenoionomernih cemenata. Zahvaljujui
grupu, dok krini imaju dvije ili vie. sietil metakrilat (HEMA) pa ih nazivamo nano-interakcijskoj zoni (NIZ) koja je re-
Krini jednim aktivnim skupinama veu HEMA -free (3). Monomeru HEMA su se zultat blage kiseline i dvaju funkcionalnih
hidrofilni dentin, drugim hidrofobnu pripisivala svojstva poveanja stabilnosti monomera, stvara se dvostruka adhezija
92 | L I PA N J 2 0 0 9 SONDA
OSVRT NA DOSTIGNUA U DENTALNOJ ADHEZIJI -SEDMA GENERACIJA DENTALNIH ADHEZIVA
Slika 4. Jednostavna primjene nove generacije dentalnih adheziva u tri koraka. Nanoenje, ispuhivanje, osvjetljavanje (Preuzeto iz 3)
na caklinu i dentin. 4MET monomer kim, termikim i osmotskim podraaji- tkiva ostaje najslabija toka u postupku
osigurava vrstu vezu sa dentinom, a ma. Kod terapije ove preosjetljivosti bitno restauracije tvrdih zubnih tkiva. Izloe-
esterski monomer fosforne kiseline vrstu je otkriti i otkloniti imbenike koje su je nost zubno-adhezijske sveze oralnom
vezu sa caklinom. uzrokovali i zatititi zubno tkivo od dalj- mediju dovodi do diskoloracije zuba, loe
NIZ (Nano Interaction Zone) kombi- nje destrukcije koje moe ugroziti pulpu marginalne adaptacije, gubitka retencije i
nacija je djelovanja esterskog monomera (2). sekundarnog karijesa, to umanjuje traj-
fosforne kiseline, 4 MET monomera, Zbog predugog trajanja samog postup- nost rada (17).
estica nano punila, acetona ili vode kao ka jetkanja ili nedovoljnog ispiranja vo- Zbog toga posljednjih godina veliki
otapala, minimalno dekalcificirane zub- dom kiselina moe uzrokovati oteenje broj istraivanja radi se na ispitivanju
ne povrine, koja unaprijed omoguava tkiva. Prilikom oteenja stanica u mikro- snage sveze i pojavi rubnog proputanja
vlaenje povrine, difuziju monomera okoliu nociceptora izlazi K+ iz stanice izmeu adheziva i tvrdih zubnih tkiva.
u zubnu strukturu, a kada je svjetlosno- u izvanstanini prostor i pobuuje osjet Rubno proputanje je prolaz bakterija,
polimerizirana stvara se ionska veza sa boli. Osim K+ u pobuivanju nociceptora tekuine, molekula ili iona izmeu stijen-
hidroksilapatitnim kristalima u zubnom sudjeluju i drugi medijatori upale poput ke ispuna i zubnog tkiva. Svi materijali
tkivu. (3). bradikinina i arahidonske kiseline, koja za nadoknadu zubnih tkiva koji u svom
nastaje raspadom stanine membrane sastavu sadre smolu podloni su poli-
Prednosti u odnosu na (15). merizacijskom skupljanju i povrinskom
dosadanje generacije Osim direktnog oteenja prisutnost stresu to moe dovesti do formiranja
ahdezivnih lakova kiseline moe uzrokovati poremeaj rubnog proputanja i pukotina. Dananji
Jednostavnost uporabe ravnotee tekuine u dentinskim tubu- adhezivi prema istraivanjima nisu spo-
Adhezija na dentin je osjetljiva na lusima, to je po hidrodinamskoj teoriji sobni nepropusno zatvoriti rubove ispuna
sistem aplikacije i rukovanje. Zbog toga uzrok nastanka boli (16). i sprijeiti mikropropusnost (4).
glavni cilj proizvoaa je proizvodnja Budui da sedma generacija ne zahtjeva U zadnjem desetljeu razvojem all-in-
adheziva koji e biti jednostavan za posebne korake jetkanja cakline i kondi- one samojetkajuih adhezijskih sustava,
aplikaciju. Princip rada s 7. generacijom cioniranja dentina i suenje, potom nano- koji pripadaju 6. generaciji i danas razvo-
je vrlo jednostavan. Aplikatoromom se enje adhezivnog laka, dentinski tubulusi jem 7. generacije cilj je bio uiniti upo-
adhezivni lak nanese na zubnu povrinu. nisu ni u jednom koraku u potpunosti rabu adheziva jednostavnijom, skratiti
Nakon 5 10 sekundi ispue pusterom, izloeni, ime je eliminirana postopera- korake u procesu aplikacije, te smanjiti
te osvijetli 20 30 sekundi. Rukovanje tivna osjetljivost. 5% nano punilo brtvi mogunost pogreke i osjetljivost same
se zasniva na ABC principu (apply, blast, dentinske tubuluse, to e dodatno sma- tehnike. Kako kod adheziva 7. generaci-
cure) (3). njiti pulpnu osjetljivost, mikropukotine i je nije potrebno ispirati kavitet vodom
mikrobnu invaziju. niti suiti, vea je mogunost izvoenja
Smanjena mogunost pogreke tehniki idealnog ispuna i manja je mo-
Novim sustavom dentinskih adheziva Analiza snage sveze i pojave gunost postoperativne osjetljivosti jer se
ne postoji opasnost od presuivanja ka- mikroproputanja ne koristi jetkanje fosfornom kiselinom.
viteta, predugog jetkanj ili nedovoljnog Kvalitetna adhezija materijala za nado- Usprkos navedenim prednostima snaga
jetkanja cakline i dentina knadu tvrdog zubnog tkiva neophodna je sveze all-in-one sustava nije vea od sna-
za kliniki uspjeh i trajnost ispuna. Ona ge sveze dvokomponentnih ili trokompo-
Smanjenje postoperatvne osjetljivosti uvelike ovisi o snazi sveze materijala i nentnih sustava.
Postoperativna preosjetljivost je pojava zubnog tkiva, te pojavi rubnog proputa- Kallenos i sur. (18) su ispitivali poja-
kratkotrajnih i otrih bolova u podruju nja. Unato znaajnom napretku adhe- vu mikroproputanja u preparacijama
dentina izloenog kemijskim, mehani- zijskih sustava, sveza adheziva i zubnog I razreda koristivi adhezive 5., 6., i 7.
SONDA L I PA N J 2 0 0 9 | 93
_struna sonda :::
generacije. Najbolje rezultate su postigli se preferira, jer se smatra jednostavna in self-etch adhesive technology: A new
adhezivi 5. generacije, koji su pokazali mikromehanika interakcija dovoljno concept. J Dent. 2009
najmanju pojavu mikroproputanja. jakom za ostvarivanje trajne veze. 10. Panduri V. Prosudba adhezijskih i
Sderholm i sur. (19) su ispitivali snagu Pri vezivanju za dentin, blagi samojet- kohezijskih fraktura stereomikroskopom
sveze usporeujui 4. i 7. generaciju. Vea kajui adhezivi ostvaruju dodatnu kemij- i holografskom interferometrijom (diser-
vrijednost snage sveze postigla se primje- sku vezu sa preostalim hidroksilapatitom tacija). Zagreb: Stomatoloki fakultet,
nom adheziva 4. generacije. i takoer doprinosi njenom trajanju. 2003.
Zbog navedenih razultata preporua Kada se radi o svezivanju sa caklinom i 11. Roulette JF, Kappert HF. Statement:
se aplikacija u dva sloja adheziva 6. i dentinom istovremeno, najbolji rezultati Diagnostics and Therapy in Dental
7.generacije tj. all-in-one sistema u svrhu su postignuti primarno jetkanjem cakli- Medicine Today and in the Future. Quin-
dobivanja vre sveze (20). ne, a potom aplikacijom samojetkajueg tessence publishing, 2009.
Budui da vrstoa i trajnost sveze adheziva i na caklinu i na dentin (11). 12. Paveli B. Osnove dentinskih adhezij-
ispuna sa zubnim tkivom ovisi o kva- Rubno proputanje izmeu ispuna i skih sustava: Sonda 2002; 5; 40-2
liteti hibridnog sloja tj. vie o pravilnoj zubnog tkiva manje je uz koritenje sa- 13. Azinovi Z. Bioloki temelji hibridizacije
impregnaciji nego o debljini hibridnog mojetkajuih adhezivnih sustava nego dentina. Acta Stomatol Croat 2003;
sloja, predlae se poboljanje monomerne uz koritenje klasinih sustava. Klinika 37(3): 313
infiltracije da bi se smanjilo upijanje vode primjena samojetkajuih sustava laka je 14. Ikeda T. Koshiro K. Inoue S. Sano H.
i raspadanje kolagenih vlakana. i jednostavnije u usporedbi sa klasinim. New concept of resin-dentin interfacial
Nanoenjem dodatnog hidrofobnog Najkrae vrijeme rukovanja imaju all-in adhesion: The nanointeraction zone. J
adhezivnog sloja na ve naneeni i poli- one samojetkajui adhezivi (4). Biomed Mater Res 2006;
merizirani sloj novih adhezijskih sustava 15. Gamulin S. Marui M. i sur. Patofizio-
pokazao se kao dobra metoda. Time se logija 4. Zagreb: Medicinska naklada,
ojaava prijanjanje i sprijeava nekompa- LITERATURA 1998.
tibilnost s kompozitom. Novi hidrofobni 16. utalo J. Patologija i terapija tvrdih zub-
sloj na one-step adhezivu doveo je do sma- 1. Azinovi K. Dentinski adhezivi: Sastav, nih tkiva. Zagreb: Naklada zadro, 1994.
njenja koncentracije vode, te poveanja podjela I klinika primjena (diplomski 17. Breschi L. Mazzoni A. Ruggeri A. Ca-
gustoe i ujednaenosti hibridnog sloja. rad). Zagreb: Stomatoloki fakultet, denaro M. Di Lenarda R. De stefano
Tehnika nanoenja u vie slojeva poka- 2006. E. Dental adhesion review: Aging and
zala se uspjenom za poveanje stabilnosti i 2. Spaji J. Samojetkajui caklinsko den- stability of the bonded interface. Dent
snage sveze, te smanjenja nanoproputanja. tinski adhezijski sustavi (diplomski rad). Mater 2008; 24; 90-101
Hashimoto i sur. su dokazali kako se snaga Zagreb: Stomatoloki fakultet, 2005. 18. Kallenos TN. Al-Badawai E, White GE.
sveze poveava sa svakim novim slojem, 3. http://www.gcamerica.com Al in vitro evaluation of microleakage
dok se nanoproputanje smanjuje sve do 4. Negoveti Vrani D. Analiza rubnog in class I preparations using 5th, 6th
etvrtog sloja, gdje ga praktiki vie i nema. zatvaranja i kvalitete samojetkajuih and 7th generation composite bonding
Upotreba inhibitora matriksne metalo- adhezivnih sustava (disertacija). Zagreb: agents. J Clin Pediatr Dent 2005; 29(4):
proteinaze (MMP) kao dodatak adhezivu Stomatoloki fakultet, 2008. 323-8
pokazala se uspjenom u redukciji stare- 5. Tadin A. Uzroci i posljedice rubne pu- 19. Sderholm KJ, Guelmann M, Bimstein E.
nja hibridnog sloja, reducirajui aktivnost kotine pri zbrinjavanju zubi ispunom. Shear bond strength of one 4th and two
endogenih dentinskih enzima, koji su se (diplomski rad). Zagreb: Stomatoloki 7th generation bonding agents when
pokazali odgovorni za raspadanje kolage- fakultet, 2003. used by operators with different bon-
nih vlakana. Metoda koritenja elektrine 6. Tarle Z. Caklinsko-dentinski adhezijski ding experience. J Adhes Dent 2005;
struje za poveanje impregncije dentina sustavi. Jerolimov V. Osnove stomato- 7(1): 57-64
monomerima adheziva pokazala se lokih materijala. Zagreb: Stomatoloki 20. Yasuko N, Wataru S, Seiko H, Futami N,
uspjenom u redukciji nanoproputanja i fakultet Sveuilita u Zagrebu, 2005. Takatsumi I. Toru T. Effect of double-appli-
poveanju stabilnosti sveze. 7. Kwong SM, Cheung GSP, Kei LH, Ittha- cation of all in one adhesives on dentin
garun A, Smales RJ, Tay FR, et al. Micro- bonding. J Dent 2005; 33(7): 65-72
Zakljuak tensil bond strenths to sclerotic dentin 21. Sillas Duarte Jr, Jin-Ho P, Fabiana
Adhezijska tehnologija je znatno na- usping a self-etching and a total-etching Mansur V, Avishai S. Nanoleakage,
predovala u zadnjem desetljeu. Slabe technique. Dent Mater 2001; 18: 359-69. ultramorphological characteristics, and
strane all-in-one samojetkajuih adhezi- 8. Buan M. Dentinski adhezivi i dinamiki microtensile bond strengths of a new
va, konvencionalnih jetkajuih-ispiruih supstrat tvrdih zubnih tkiva (diplomski low-shrinkage composite to dentin after
adhezija u tri faze i samojetkajuih u dvije rad). Zagreb: Stomatoloki fakultet, artificial aging. Dent Mater 2009; 25:
faze, su jo uvijek referentna toka u sva- 2003. 589-600
kodnevnom klinikom radu. Pri veziva- 9. Kanchana W, Toru N, Dinesh SW, Shi-
nju za caklinu, jetkajue-ispirui pristup zuko I, Junji T. Reinforcement of dentin
94 | L I PA N J 2 0 0 9 SONDA