Metodologija Za Određivanje Cijene Usluga Vodosnabdijevanja Vodoopskrbe I Kanalizacije U BiH

METODOLOGIJA
ZA ODREIVANJE
CIJENE USLUGA
VODOSNABDIJEVANJA/
VODOOPSKRBE I
KANALIZACIJE U
BOSNI I HERCEGOVINI
Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP)
Autor:
Branko Vuijak
Saradnici na izradi Studije:

Alisa Grabus
Sanjin Avdi
Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) je naloio izradu ove Studije. Miljenja iskazana u ovom
dokumentu predstavljaju miljenja autora i ne odraavaju nuno stavove UNDP-a.
SADRAJ:
0. IZVRNI SAETAK.......................................................................................................................... 9
1. UVOD.................................................................................................................................................. 11
Kontekst studije......................................................................................................................................... 11
Prethodne aktivnost.................................................................................................................................. 13
Projektni zadatak ove studije.................................................................................................................... 15
Metodoloki pristup i sadraj dokumenta................................................................................................ 15
2. STRUKTURA CIJENE I TROKOVI KOJI SE TREBAJU POKRITI CIJENOM....................... 17
Principi koje treba slijediti......................................................................................................................... 17
Postojea praksa knjienja trokova i prihoda.......................................................................................... 18
Vrste trokova koje treba pokriti cijenom.................................................................................................. 20
Osnovni modeli tarifnih struktura............................................................................................................. 21
Jedinstvena jedinina cijena m3 vode, plaanje prema potroenoj koliini bez pretplate....................... 21
Jedinstvena jedinina cijena m3 vode, plaanje prema potroenoj koliini sa pretplatom...................... 21
Jedinstvena jedinina cijena m3 vode za sve potroae........................................................................... 22
Paualna cijena.......................................................................................................................................... 22
Cijena zasnovana na marginalnim trokovima......................................................................................... 22
Tarifna struktura sa dva ili vie tarifnih blokova........................................................................................ 22
3. PRIJEDLOG NACRTA METODOLOGIJE ZA ODREIVANJE CIJENE.................................... 23
Osnovni aspekti cijene.............................................................................................................................. 23
Zakonski okvir........................................................................................................................................... 23
Nain zadovoljenja postavljenih naela/principa..................................................................................... 24
Princip korisnik plaa................................................................................................................................ 24
Princip pravinosti i jednakosti................................................................................................................. 24
Princip priutivosti (affordability)............................................................................................................. 24
Princip ouvanja prirodnih resursa........................................................................................................... 25
Pokrivanje trokova................................................................................................................................... 25
Princip ekonomske efikasnosti................................................................................................................. 26
Prijedlog tarifne strukture i naina prorauna cijene................................................................................ 27
4. OSIGURANJE PREDUVJETA ZA PRIMJENU METODOLOGIJE I POSTIZANJE
EKONOMSKE EFIKASNOSTI............................................................................................................. 30
Potrebno prilagoavanje knjienja i omoguavanje adekvatnog izvjetavanja....................................... 30
Poslovni plan............................................................................................................................................. 32
Opis postojee regulative.......................................................................................................................... 32
Opis postojee prakse i potrebnih promjena............................................................................................ 33
Kljuni indikatori za poslovanje vodovodnih poduzea i ciljne vrijednosti.............................................. 36
PRILOG 1: PREGLED PRISTUPA METODOLOGIJI ODREIVANJA CIJENE VODE U DRUGIM
DRAVAMA ILI PODRUJIMA.................................................................................................................. 40
Albanija..................................................................................................................................................... 41
Metodologija za uspostavu cijena............................................................................................................ 41
Financiranje............................................................................................................................................... 43
Bugarska.................................................................................................................................................... 43
Financiranje............................................................................................................................................... 45
Portugal..................................................................................................................................................... 45
Promjena cijena........................................................................................................................................ 47
Financiranje............................................................................................................................................... 47
Rumunija/Rumunjska............................................................................................................................... 47
eka......................................................................................................................................................... 48
Slovaka.................................................................................................................................................... 49
vicarska/vajcarska................................................................................................................................. 50
Kantonalna razina..................................................................................................................................... 50
Opinski nivo............................................................................................................................................. 51
Uspostavljanje cijena na primjeru 4 kantona........................................................................................... 51
Njemaka.................................................................................................................................................. 52
Velika Britanija.......................................................................................................................................... 52
Maarska................................................................................................................................................... 53
Slovenija.................................................................................................................................................... 53
Hrvatska.................................................................................................................................................... 53
Srbija......................................................................................................................................................... 55
Kosovo....................................................................................................................................................... 57
PRILOG 2: ULOGA I ZNAAJ METODOLOGIJE ZA FORMIRANJE CIJENA USLUGA U
OKVIRU RADA DRUGIH REGULATORNIH AGENCIJA U BIH.................................................................... 59
Dravna regulatorna komisija za energiju Bosne i Hercegovine DERK..................................................... 59
Nadlenost................................................................................................................................................ 59
Metodologija za odreivanje cijene koja se primjenjuje.......................................................................... 59
Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine FERK............................................... 60
Nadlenosti i obaveze............................................................................................................................... 60
Tarifni postupak i metodologija za odreivanje cijene koja se primjenjuje............................................. 60
Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske RERS.................................................................... 62
Nadleni administrativni organ / osnivako tijelo.................................................................................... 62
Nadlenosti............................................................................................................................................... 63
Metodologija za odreivanje cijene koja se primjenjuje.......................................................................... 63
PRILOG 3: KLJUNI INDIKATORI USPJENOSTI................................................................................... 64
Pokrivenost populacije uslugom............................................................................................................... 65
Pokrivenost populacije uslugom vodoopskrbe/vodosnabdijevanja (%)................................................. 65
Pokrivenost populacije uslugom kanalizacije (%)................................................................................... 66
Postotak otpadne vode koja se preiava samo primarnim tretmanom (%)......................................... 67
Postotak otpadne vode koja se preiava najmanje sekundarnim tretmanom (%).............................. 67
Proizvodnja i potronja vode..................................................................................................................... 67
Proizvodnja vode ( l/osobi/dan)............................................................................................................... 67
Ukupna potronja vode ( l/osobi/dan)..................................................................................................... 68
Rezidencijalna potronja vode ( l/osobi/dan).......................................................................................... 68
Neprihodovana voda................................................................................................................................. 69
Neprihodovana voda (%)......................................................................................................................... 69
Neprihodovana voda (m3 po kilometru na dan)...................................................................................... 70
Neprihodovana voda (m3 po prikljuku na dan)...................................................................................... 70
Dodatni indikator - Stvarni gubici (%)..................................................................................................... 71
Dodatni indikator - Stvarni gubici (m3 po prikljuku na dan).................................................................. 71
Dodatni indikator - Prividni gubici (%).................................................................................................... 71
Dodatni indikator - Prividni gubici (m3 po prikljuku na dan)................................................................. 71
Dodatni indikator - Neizbjeni godinji stvarni gubici (UARL)................................................................ 71
Dodatni indikator - Aktualni godinji stvarni gubici (CARL).................................................................... 72
Dodatni indikator - Infrastukturni indeks curenja (ILI)............................................................................. 72
Mjerenje.................................................................................................................................................... 73
Postotak mjerenja potroaa (%)............................................................................................................. 73
Postotak mjerenja potronje (%).............................................................................................................. 73
Kvarovi u cjevovodima.............................................................................................................................. 74
Curenja cijevi (curenja/km)....................................................................................................................... 74
Zaepljenja kanalizacijskih cijevi (zaepljenja/km).................................................................................. 74
Trokovi...................................................................................................................................................... 74
Jedinini operativni trokovi za vodu i kanalizaciju (KM/m3, u odnosu na prodanu vodu)..................... 74
Jedinini operativni trokovi za vodu i kanalizaciju (KM/m3, u odnosu na zahvaenu vodu)................. 75
Jedinini operativni trokovi samo za vodu (KM/m3, u odnosu na prodanu vodu)................................. 75
Jedinini operativni trokovi samo za kanalizaciju (KM/stanovniku, u odnosu na broj korisnika)......... 76
Udio trokova zaposlenika u operativnim trokovima (%)...................................................................... 76
Udio trokova elektrine energije u operativnim trokovima (%)........................................................... 77
Udio trokova vanjskih ugovora u operativnim trokovima (%)............................................................. 77
Produktivnost zaposlenika........................................................................................................................ 78
Broj zaposlenika na 1000 prikljuaka (# / 000 , voda i kanalizacija)....................................................... 78
Broj zaposlenika na 1000 prikljuaka (# / 000 , samo vodosnabdijevanje)............................................ 78
Broj zaposlenika na 1000 prikljuaka (# / 000 , samo kanalizacija)....................................................... 79
Dodatni indikator - Broj zaposlenika na 1000 korisnika usluga (# / 000 , voda i kanalizacija).............. 79
Kvaliteta usluga......................................................................................................................................... 80
Neprekidnost pruanja usluge (sati / dan)............................................................................................... 80
Kvaliteta vode - broj testova na rezidualni klor (%)................................................................................. 80
Kvaliteta vode - broj uspjenih testova na rezidualni klor (%)................................................................ 80
Fakturiranje i naplata................................................................................................................................ 80
Prosjean prihod po m3 (KM/m3)............................................................................................................. 80
Prosjean godinji prihod po prikljuku (KM/prikljuku)......................................................................... 81
Prosjean prihod po m3, samo voda (KM/m3).......................................................................................... 82
Prosjean prihod po korisniku usluge odvodnje otpadnih voda (KM/osobi)........................................... 82
Prosjean period naplate (dana)............................................................................................................... 82
Postotak naplate (%)................................................................................................................................ 83
dodatni indikator - unutarnje subvencioniranje izmeu kategorija potroaa (#).................................. 83
Financijski rezultati................................................................................................................................... 84
Pokrivenost operativnih trokova (%)...................................................................................................... 84
Koeficijent pokria duga (Debt Service Ratio, %).................................................................................... 85
Priutivost usluga...................................................................................................................................... 85
Ukupni prihodi po korisniku usluga u odnosu na bruto nacionalni dohodak po stanovniku (%).......... 85
Iznos rauna za kuanstvo (KM/godinje)............................................................................................... 86
Dodatni indikator - udio mjesenog rauna za domainstvo u prosjenom prihodu (%)...................... 86
Vrijednost indikatora za BiH predstavljenih u IBNET Blue Book i komentar istih..................................... 87
PRILOG 4: METODOLOGIJE VREDNOVANJA USPJENOSTI................................................................. 89
IBNET Apgar score..................................................................................................................................... 89
Indeks ranjivosti vodovodnog poduzea (Water Utility Vulnerability Index - WUVI).............................. 91
AquaRating............................................................................................................................................... 92
PRILOG 5: KRATKE OKVIRNE SMJERNICE VODOVODIMA ZA PRORAUN CIJENE VODE................... 94
PRILOG 6: KRATKE OKVIRNE SMJERNICE NADZORNIM TIJELIMA ZA PREGLED PRORAUNA
I POSLOVNOG PLANA.............................................................................................................................. 98
6
POPIS SLIKA U DOKUMENTU:
Slika 1 - Oblasti ocjene modelom AquaRating........................................................................................ 92
POPIS TABELA U DOKUMENTU:

Tabela 1: Mogui sadraj Plana poslovanja............................................................................................. 35
Tabela 2: Klasifikacija za date indikatore.................................................................................................. 38
Tabela 3: Pokrivenost populacije uslugom vodoopskrbe/vodosnabdijevanja 200611 u % [1]........... 66
Tabela 4: Pokrivenost populacije uslugom odvodnje otpadnih voda 200611 u % [1]......................... 67
Tabela 5: Potronja vode u svijetu u l/osobi/dan [1].............................................................................. 68
Tabela 6: Neprihodovana voda i indikatori upravljanja - prosjene vrijednosti [1]................................. 69
Tabela 7: Neprihodovana voda u svijetu u % [1]..................................................................................... 70
Tabela 8: Neprihodovana voda u svijetu u m3/km/dan [1]...................................................................... 70
Tabela 9: Operativni i trokovi odravanja po m3 prodate vode [1]........................................................ 75
Tabela 10: Broj zaposlenika na 1000 korisnika usluga (produktivnost zaposlenika) [1]......................... 79
Tabela 11: prosjean prihod po m3 prodate vode u US$ [1].................................................................... 81
Tabela 12: prosjean period naplate, u danima [1]................................................................................. 83
Tabela 13: unutarnje subvencioniranje [1].............................................................................................. 84
Tabela 14: Pokrivenost operativnih trokova [1]..................................................................................... 85
Tabela 15: Priutivost kao % od BND/GNI [1]......................................................................................... 86
Tabela 16: IBNET podaci za BiH [1].......................................................................................................... 87
Tabela 17: Klasifikacija za Apgar rezultate [1]......................................................................................... 90
Tabela 18: Prosjeni Apgar rezultat za 2006-2011 [1]............................................................................ 91
Tabela 19: Apgar rezultat po grupama zemalja prema prosjenim prihodima [1]................................ 91
Tabela 20: AquaRating nain vrednovanja prakse upravljanja stvarnim gubicima................................ 93
7
0. IZVRNI SAETAK
U Bosni i Hercegovini postoji konsenzus da tekui regulatorni okvir za usluge vodoopskrbe/vodosnab-
dijevanja i kanalizacije ne osigurava samoodrivost ovih usluga. Kljuni problemi sa kojima se suoavaju
vodovodna poduzea su visoki gubici u mrei, neodgovarajua cijena, nedovoljna stopa naplate potra-
ivanja, te svakako i broj i strunost zaposlenika. U prosjeku vrlo visok postotak neprihodovane vode se
esto opravdava niskom cijenom koja stoga ne omoguava pokrivanje svih trokova, zbog ega obino
izostane investicijsko odravanje, tj. redovna obnova i rekonstrukcija mree. Zato mrea zastarijeva i sve
uestalije curi, stvarni gubici u mrei se uveavaju iz godine u godinu i ometaju redovno poslovanje.
Povrat trokova je djelomino odreen visinom tarife, a teorijski se bilo koja visina trokova moe po-
kriti dovoljnim poveanjem cijena. Zakonodavni okvir odreivanja cijene ureuju prije svega zakoni o
komunalnim djelatnostima RS, kantona/upanija u FBiH, i Brko distrikta, a visinu cijene i nain plaanja
komunalne usluge odreuje odlukom jedinica lokalne samouprave (ili kanton) na prijedlog pruatelja
komunalne usluge.
Poznato je da je vodna politika Evropske unije u ovoj oblasti takva da je potrebna uspostava realnih
cijena vodnih usluga koje trebaju osigurati povrat svih trokova. Shodno tome je i projekt Politike sek-
tora voda (Water Policy) zakljuio da je u BiH potrebno uspostaviti sistem u kojem e se koritenjem
ekonomski realnih stopa vodnih naknada i cijena vodnih usluga osigurati neprofitno i samoodrivo fi-
nanciranje sektora voda.
S druge strane, kontrola i optimizacija trokova, kao posve jasna podruja poboljanja performansi za
upravljanje u direktnoj nadlenosti menadmenta poduzea, se ne spominju tako esto u diskusijama
i komunalni menaderi esto imaju ogranieno razumijevanje mogunosti poboljanja performansi u
ovom podruju.
U toku 2013. i 2014. godine, u suradnji s dravnim, entitetskim, kantonalnim i lokalnim vlastima, UNDP
je pripremio analizu mogunosti uspostave regulatornog okvira za tarifne strukture vodosnabdijevanja/
vodoopskrbe i kanalizacije. Glavni cilj je izrada nacrta metodologije za odreivanje cijena u sektoru vo-
dosnabdijevanja/vodoopskrbe i kanalizacije u Bosni i Hercegovini. Metodologija definira tarife koje e
omoguiti pokrivanje svih trokova, to ukljuuje operativne i trokove investicijskog odravanja, kao i
trokove kapitalnih investicija ako se tako odlui. Metodologija takoer ukljuuje detaljne smjernice za
pripremu poslovnog (biznis) plana, koje e sadravati i odabrane kljune pokazatelje/indikatore uspje-
nosti poslovanja, kao i upute za njihovo raunanje. Poslovni plan ukljuuje detaljne planove za unapri-
jeenje financijske i operativne uspjenosti, a metodologija daje i smjernice za takvu svrhu. U jednom
poslovnom periodu odabrani kljuni indikatori uspjenosti moraju biti projicirani za cijeli planski period,
kao i dato poreenje postignutih vrijednosti u prethodnom periodu sa ranije projiciranim, uz jasno po-
janjenje u sluaju da ove vrijednosti nisu iste. Pri tom prijedlog nacrta metodologije ne zahtijeva pro-
mjene postojeih zakonima odreenih nadlenosti.
Nacrt metodologije za odreivanje cijena u sektoru je zasnovan na primjeni nekoliko kljunih principa.
To su:
Princip korisnik plaa, gdje se predlae da se cijena vode za sve kategorije potroaa izjednai, kroz
prelazni period;
Princip pravinosti i jednakosti - Rezolucijom UN 64/292 je prepoznato ovjekovo pravo na vodu,

pravo svakoga na dovoljne koliine sigurne, prihvatljive i fiziki dostupne vode za vlastito i koritenje
u domainstvu po cijeni koja se moe platiti, to vodi ka obavezi lokalne zajednice da svim svojim
stanovnicima osigura vodu i pod jednakim uvjetima;
Princip priutivosti (affordability), kojim se odreuje najvea mogua cijena koju prosjena obitelj/
porodica moe mjeseno platiti iz svojih prihoda i sa prosjenom potronjom po osobi, uz osiguranje
subvencija lokalne zajednice za one osobe koje zaista ne mogu platiti vlastiti raun za vodu;
9
Princip ouvanja prirodnih resursa ili Naelo ekoloke efikasnosti, koje se jednim dijelom ve potuje
primjenom definiranih naknada za vodu, a druge mogunosti se odnose na one lokalne zajednice
koje oskudijevaju sa izvorima vode kada se predlae primjena rastuih blok tarifnih modela;
Princip pokrivanja trokova, naelo od izuzetne vanosti, temelj za njegovu dosljednu primjenu je
puno razumijevanje svih trokova koji se odnose na usluge vodoopskrbe i odvodnje (i preiavanje)
otpadnih voda. Predloeno je vie izmjena u raunovodstvenim i knjigovodstvenim procedurama
koje bi unaprijedile prepoznavanje i provjeru opravdanosti pojedinih odnosnih (financijskih) troko-
va;
Princip ekonomske efikasnosti, naelo/princip od izuzetnog znaaja za unaprijeenje uspjenosti

sektora vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda u BiH. Potovanje ovog principa je zapravo kritino
za postizanje stratekog cilja metodologije, a to je postizanje samoodrivosti ovih usluga.
Predloeni su i kljuni indikatori uspjenosti kojima bi se provjeravalo postupno unaprijeenje rada ovih
poduzea, a to su: neprihodovana voda, prosjean period naplate, postotak naplate, produktivnost za-
poslenika, pokrivenost operativnih trokova i priutivost cijene. U svojim poslovnim planovima vodo-
vodi trebaju predviati te vriti redovne usporedbe, analize i davati obrazloenja u sluaju postojanja
razlika izmeu predvienih vrijednosti indikatora i ostvarenih za isti period, te aurirati poslovni plan
svake godine.
Prijedlog strukture cijene ima pretplatni dio koji se rauna posebno za svakog ugovornog korisnika uslu-
ga, te dio koji ovisi o potronji vode i odnosi se na jedininu cijenu vode po m3. Pretplatni dio cijene ima
za cilj pokrivanje osnovnih trokova mjerenja, tj. svih vodomjera u mrei, a iznos pretplate potroaa je
odreen pripadnim vodomjerom. Proraun jedininog dijela cijene po m3 zahtijeva da su prethodno
svi odnosni trokovi, na temelju kojih se pravi procjena potrebnih prihoda za naredni period, pravilno
knjieni, i rauna se kao odnos svih predvienih trokova djelatnosti i predviene isporuke vode u m3,
dodatno korigirano za ciljani postotak naplate. Da takav proraun ne bi vodio ka znaajnom poveanju
cijene, naroito ako je poduzee neefikasno, taj se proraun poredi sa pretpostavljenim sluajem efika-
snog poslovanja (kontrolna cijena). Time se izbjegava stimuliranje eventualne postojee neefikasnosti, i
omoguava donoenje odluke o tranzicijskom periodu postupnog dostizanja realne cijene uz efikasno
poslovanje. Posebno se naglaava da je mogue da e konana cijena budueg efikasnog poduzea,
naroito ako je tekue stanje takvo da je amortizacija barem djelomino ve ukljuena u cijenu uz jed-
novremeno visoke gubitke i prekobrojnost zaposlenih, biti manja od postojee, dakle ne implicira se rast
cijene u svakom sluaju.
10
1. UVOD
Kontekst studije
U BiH postoji konsenzus da tekui regulatorni okvir za usluge vodoopskrbe/vodosnabdijevanja i kanali-
zacije ne osigurava u potrebnoj mjeri samoodrivost ovih usluga. U razgovorima s upravom komunalnih
poduzea koja pruaju usluge vodosnabdijevanja/vodoopskrbe o kljunim problemima sa kojima se su-
oavaju, obino se sljedea prikazuju kao kritina za vlastito poslovanje:
Neprihodovana voda, odnosno gubici u mrei;

Visina cijena;
Stopa naplate potraivanja;
Broj i strunost zaposlenika.
Pri tome se u prosjeku vrlo visok postotak neprihodovane vode esto opravdava upravo niskom cijenom
koja stoga ne omoguava pokrivanje svih trokova, a na taj nain bez izvora obino ostane investicijsko
odravanje, tj. redovna obnova i rekonstrukcija mree. Zbog loeg odravanja mrea zastarijeva i sve
uestalije curi, tako se stvarni gubici u mrei zaista uveavaju iz godine u godinu i ometaju redovno
poslovanje. Stvarne vrijednosti gubitaka esto se ne znaju ve se samo grubo procjenjuju, pa bi zapravo
kao poetni korak bilo potrebno napraviti bilans voda, i time i procjenu i stvarnih i prividnih gubitaka, te
tako prepoznati veliinu ovog problema. Ovo je oito pitanje kojim direktno i neovisno mogu upravljati
menaderi ovih poduzea, naravno ako imaju dostatna sredstva za takvu svrhu, a sigurno su u mogu-
nosti i da sami djeluju na stopu naplate, osim ako ista nije ugroena nerazumnim cijenama koje daleko
premauju mogunost plaanja lokalnog stanovnitva.
Ali, menaderi komunalnih poduzea nisu u poziciji da mogu postavljati svoje tarife. Formalno tarife
su izvan direktne kontrole komunalnih menadera, iako oni mogu imati jak utjecaj na odobrene visine
cijena putem pregovora s opinama i drugim zainteresiranim stranama i putem izrade zahtjeva za pro-
mjene cijena, praenog dobro razraenim poslovnim planovima. Povrat trokova je djelomino odreen
visinom tarife, a teorijski se bilo koja visina trokova moe pokriti dovoljnim poveanjem cijena.
Zakonodavni okvir odreivanja cijene ureuju prije svega zakoni o komunalnim djelatnostima RS, kan-
tona/upanija u FBiH, i Brko distrikta. Pojedine opine/optine su donijele vlastite propise o nainu for-
miranja cijena komunalnih proizvoda i usluga.
Visinu cijene i nain plaanja komunalne usluge odreuje odlukom jedinica lokalne samouprave na pri-
jedlog pruatelja komunalne usluge. Ovo je pravilo koje je primjenjivo na veinu kantona/upanija u
FBiH i u RS, uz izuzetak Sarajevskog i Tuzlanskog kantona. U Kantonu Sarajevo je obavljanje komunalnih
poslova ureeno na kantonalnom nivou, te se i cijena usluge formira na nivou kantona, dok Zakon o ko-
munalnim djelatnostima Tuzlanskog kantona odreuje da visinu cijene usluga odreuje davalac usluga
na osnovu prethodno dobivene suglasnosti opinskog vijea.
Cijena komunalne usluge za pruenu komunalnu uslugu plaa se pruatelju usluge na osnovu ugovora
koji zakljuuju davalac usluge i korisnik usluge u skladu sa kantonalnim zakonima o komunalnim dje-
latnostima/poslovima te Zakonom o obligacijskim odnosima FBiH (Slubeni list RBiH, br. 2/92, 13/93
i 13/94 i Slubene novine Federacije BiH, br. 29/03, 42/11), te u skladu sa lanom 16 Zakona o komu-
nalnim djelatnostima RS gdje se navodi da se pruanje i koritenje komunalnih usluga vri na osnovu
ugovora zakljuenog izmeu pruatelja komunalne usluge i korisnika. Meutim, kao i u FBiH i u RS ova
odredba se esto ne primjenjuje, odnosno ne sklapaju se odnosni ugovori.
Opisani pravni i institucionalni okvir je predodredio postojeu praksu odreivanja cijena usluga vodoop-
skrbe/vodosnabdijevanja i odvodnje i preiavanja otpadnih voda u BiH. Uobiajeno je da lokalne za-
jednice, kao vlasnici komunalne infrastrukture, osnivaju javna poduzea za vrenje komunalnih usluga,
pa je takvo javno preduzee u poziciji da pripremi prijedlog cijene, koji e vlasnik odnosno njegov pred-
stavnik razmatrati i prihvatiti ili odbiti (izuzetak je Tuzlanski kanton gdje cijenu usluga konano odreuje
11
komunalno poduzee, na osnovu prethodno dobivene suglasnosti opinskog vijea). Nacrt prijedloga
(promjene) cijene ovih usluga uobiajeno priprema sluba raunovodstva na temelju vlastitih podataka
o trokovima iz prethodnog perioda, o proizvedenoj i fakturiranoj koliini isporuene vode odnosno od-
vodnje i preiavanja otpadnih voda, te na osnovu planiranih promjena visine operativnih ili trokova
odravanja koje dostavlja tehnika sluba (npr. zbog promjene cijene energenata ili zbog planiranih ra-
dova na smanjenju gubitaka opravkom ili zamjenom cjevovoda, vodomjera i sl.). Ovi podaci su jako esto
nedovoljno detaljni i knjieni na neodgovarajuim trokovnim centrima, pa nisu niti dovoljno relevantni
(o emu e biti rijei u poglavlju o strukturi cijene i trokovima koje ona mora pokriti).
Tako pripremljen nacrt uprava razmatra i nakon toga proslijeuje upravnom (UO) ili nadzornom odbo-
ru (NO), odnosno skuptini poduzea (predstavnici vlasnika), to nije jednoznano u BiH. Ako je 100%
vlasnik lokalna zajednica onda skuptinu preduzea moe initi i samo naelnik/ca ili predsjednik/ca
optine/opine, odnosno drugi delegirani predstavnik/ca vlasnika, koji u tom sluaju sam/a razmatra
dostavljeni nacrt prijedloga. Ako se UO ili NO sloe sa nacrtom prijedloga, isti ide u proceduru razmatra-
nja u opinskom vijeu. Cijena koju usvoji Vijee se javno objavljuje (obino putem slubenog glasnika
lokalne zajednice).
Udruenje Vodovodi Republike Srpske je prije nekoliko godina pripremilo i radni materijal pod naslo-
vom Metodologija za formiranje cijene vode za pie u vodovodnim sistemima Republike Srpske, kojim
se nastojao unaprijediti ovaj proces, ali on nije formalnom procedurom pretvoren u regulatorni akt, niti
se ak i neformalno primjenjuje u znaajnijem broju poduzea u RS.
Izvjetaj Regulatorni okvir za odreivanje cijene usluga vodosnabdijevanja/vodoopskrbe i kanalizacije

u BiH iz veljae/februara 2014 u poglavlju 3 daje detaljniji pregled zakonskih odredbi koje se odnose na
formiranje cijene, pa ovdje isti nee biti ponavljan.
Poznato je da je vodna politika Evropske unije (EU) u ovoj oblasti takva da je potrebna uspostava realnih
cijena vodnih usluga koje trebaju osigurati puni povrat ostvarenih trokova. Shodno tome je i projekt
Politike sektora voda (Water Policy) zakljuio da je u BiH potrebno uspostaviti sistem u kojem e se
koritenjem ekonomski realnih stopa vodnih naknada i cijena vodnih usluga osigurati neprofitno i sa-
moodrivo financiranje sektora voda.
S druge strane, kontrola i optimizacija trokova, kao posve jasna podruja poboljanja performansi za
upravljanje u direktnoj nadlenosti menadmenta poduzea, se ne spominju tako esto u diskusijama
i komunalni menaderi esto imaju ogranieno razumijevanje mogunosti poboljanja performansi u
ovom podruju.
Cijeli problem cijena je dodatno kompliciran izostankom studija koje bi procijenile granice mogunosti
plaanja stanovnitva, kao i prepoznale grupe koje imaju potrebu za pomo da bi mogle platiti svoje
raune. Jo jedna dimenzija koja je sa vremenom izgubila vezu sa nekadanjim razlozima za svoje po-
stojanje jeste razliita cijena vode za pravne i fizike osobe, odnosno redovito subvencioniranje plaanja
od strane pravnih ka fizikim osobama. Uglavnom je ostala pretpostavka, dok autor nije uspio vidjeti i
dokument koji bi to potvrdio, da je nekada u prolosti (poslije II svjetskog rata) uspostavljeno razmilja-
nje po kojem su pravne osobe kao proizvoai roba ili usluga (privatnih ili javnih) bogatije i stoga je
logino da iste plaaju vie za istu ili ak i niu kvalitetu usluge vodoopskrbe/vodosnabdijevanja (jer
su im potrebe za kvalitetom vode esto manje). Utemeljenost takvog razmiljanja u dananjem stanju
gospodarstva/privrede u BiH nije potrebno posebno komentirati, a vrijedi spomenuti i primjere drava
poput Brazila koje su smatrale da je bolje niom cijenom stimulirati razvoj ekonomije, u kojoj e onda
stanovnici veom zaposlenou i boljim plaama biti u poziciji da i plate vee jedinine cijene. Ipak, ako
se polazi od principa korisnik plaa, princip izjednaenih cijena se ini najprikladnijim i isti je i najee
u uporabi u EU.
Izostala stvarna, a istinski potrebna, istraivanja mogunosti plaanja, te posebno prepoznavanje ka-
tegorija stanovnitva sa istinskim potrebama da im se pomogne u podmirivanju rauna za komunalne
usluge, su u BiH praksi u lokalnim zajednicama zamijenjena naelnim stavom da je cjelokupno stanov-
nitvo siromano i da ne moe priutiti plaanje veih rauna. Taj se stav prepoznaje u estom neodobra-
vanju cijena koje predlau menaderi tih poduzea. Visina cijena znaajno se razlikuje od jedne do druge
12
lokalne zajednice u BiH, ali se u naelu moe rei da su sve znaajno manje od istih u netom dospjelom
novom lanu EU, Hrvatskoj. Obzirom da se takvim cijenama ne uspijevaju pokriti svi odnosni trokovi, ili
e lokalna zajednica namiriti razliku potrebnih prihoda, ili e se izbjegavati odravanje mree i tako vriti
umanjenje njene vrijednosti (a to je jako esta praksa). Naravno da u oba sluaja tako dolazi do subven-
cioniranja ba svih korisnika usluge, to je i sa moralnog sa praktinog stanovita posve neutemeljeno,
jer njihove potrebe da im se pomogne se znaajno razlikuju.
Prethodne aktivnosti
Iz svega navedenog se jasno vidi da pitanje naina odreivanja cijena, ako se povee sa mogunou
plaanja te sa optimizacijom trokova, dominantno odreuje poloaj i opstojnost ovog sektora. To i jeste
bio razlog da UNDP krajem 2013. godine pokrene projektnu aktivnost kojom bi se odredio regulator-
ni okvir za odreivanje cijene usluga vodosnabdijevanja/vodoopskrbe i kanalizacije u BiH. Aktivnost se
temeljila na ideji o uspostavi regulatorne agencije/tijela, ije detaljne nadlenosti treba odrediti u toku
provedbe aktivnosti, koja bi unaprijedila pristup veoma vanom pitanju odreivanja cijene u sektoru, te
kao sveukupni cilj imala osiguranje dugorone odrivosti pruanja usluga vodosnabdijevanja/vodoop-
skrbe i kanalizacije u BiH.
U veljai/februaru 2014. godine je, nakon viestrukih konsultacija sa kljunim sudionicima u sektoru,
prethodna faza zavrena pregledom temeljnih principa daljih prijedloga odreivanja regulatornog okvi-
ra za odreivanje cijene usluga vodosnabdijevanja/vodoopskrbe i kanalizacije u BiH, u koje spadaju:
Promjene u sektoru koje bi osigurale provedbu ponuenog novog regulatornog okvira trebaju biti mi-
nimalno invazivne u odnosu na postojei normativni, ali i u odnosu na institucionalni okvir. Cilj je naj-
manjim moguim izmjenama i dopunama postojee regulative u ovoj oblasti, te koritenjem u najveoj
moguoj mjeri postojeih institucija u sektoru, doi do kvalitetnog rjeenja.
Razlog za ovakav stav nije bio samo pojednostavljenje procedure promjena i olakano osiguranje po-
litike prihvatljivosti i provedivosti istih, ve i odraz miljenja da postojei okvir zapravo nije pogreno
ustrojen i da mu samo treba dodatna pomo da bi postao i efektivan.
Odgovornost za samoodrivost funkcija pruanja usluga vodoopskrbe/vodosnabdijevanja i kanalizacije

je neupitno na strani lokalne zajednice, ista se moe rasteretiti ali ne i u cijelosti delegirati vlastitom
komunalnom poduzeu. Pri tome je poeljno jasnije razgraniiti prava i obaveze i lokalne zajednice i
komunalnog poduzea u vrenju ove funkcije, te osigurati i kvalitetu usluga i financiranje koje e takvu
kvalitetu moi trajno odravati.
Metodologija za odreivanje cijene usluga vodosnabdijevanja/vodoopskrbe i kanalizacije u BiH bi tre-

bala biti harmonizirana izmeu i propisana na nivou/razini entiteta, jer bi to doprinijelo ujednaavanju
pristupa u lokalnim zajednicama, te pomoglo jaanju njihovih kapaciteta. Takva metodologija treba pro-
pisati i dokumentaciju i podatke koji se dostavljaju u postupcima zahtjeva za promjenom cijene.
U nadziranju dosljednog slijeenja takve metodologije, provjeri kvalitete dostavljenih podataka i teku-
ih i poslovnim planom projiciranih pokazatelja/indikatora operativne i financijske uspjenosti, oekuje
se da e mnoge lokalne zajednice trebati strunu pomo. U tom smislu postoji potreba za tijelom koje
bi bilo u stanju i bilo ovlateno za davanje zvaninog miljenja/preporuke o potivanju zadane meto-
dologije za odreenje cijene, kao i za pregled i davanje zvaninog miljenja na poslovne planove koje
predlau davatelji usluga.
Sektoru bi takoer moglo pomoi prikupljanje i objavljivanje odabranih indikatora/pokazatelja opera-

tivne i financijske uspjenosti (benchmarking), kojima bi se osiguralo lake i trajno praenje efektivnosti
upravljanja komunalnim poduzeem, a time i olakao pregled dostavljenih poslovnih planova. Pri tome
svakako treba obratiti panju i na ve postojee zakonske obveze (poput one o dostavljanju trogodinjih
planova poslovanja, a koja se nedovoljno potuje) i odgovarajuim mjerama podrati osnaenje proved-
be istih.
13
Nakon zavrnog sastanka prethodne faze doneseni su sljedei zakljuci i prijedlozi narednih koraka u
unaprijeenju regulatornog okvira za odreivanje cijena u sektoru vodosnabdijevanja/vodoopskrbe i
odvodnje otpadnih voda u BiH:
Postoji suglasnost o potrebi izrade metodologije odreivanja cijene usluga vodosnabdijevanja/vodo-

opskrbe i kanalizacije u FBiH i u RS, kao i u Brko distriktu, kao i da bi istu lake bilo odrediti aktima
entitetskih vlada u cilju boljeg provoenja postojeih zakona, te jer je skupina problema koje adresira
metodologija veoma slina u svim dijelovima BiH, a na temelju Zakona o lokalnoj samoupravi RS i Zako-
na o principima/naelima lokalne samouprave FBiH.
Detaljna metodologija treba propisati da cijena vode mora biti takva da omoguava pokrivanje svih
operativnih trokova, kao i svih trokova investicijskog odravanja. Metodologija e dodatno naglasi-
ti ve postojeu odgovornost lokalne zajednice za voenje knjige svih osnovnih sredstava i obraun
i izdvajanje amortizacije. Metodologija e ostaviti mogunost, ali je ne i zadati kao obavezu, da cijena
pokriva i trokove kapitalnih investicija. Metodologija e propisati i obvezu komunalnih poduzea da uz
zahtjev za promjenom cijene dostave i najmanje trogodinji poslovni plan koji ukljuuje detaljan plan
financijskog i operativnog unaprjeenja. Isti plan treba ukljuiti vrijednosti kljunih indikatora operativ-
ne i financijske uspjenosti u naredne tri godine, kao i iste vrijednosti za prethodni trogodinji period, i
ostvarene i ranije projicirane. Metodologijom treba biti odreen skup takvih indikatora i nain njihovog
prorauna.
Metodologija nee derogirati nijednu postojeu zakonsku obavezu u oblasti financijskog/raunovod-

stvenog izvjetavanja, niti e izvriti bilo kakvu izmjenu nadlenosti, odgovornosti i/ili poremetiti zatee-
no stanje u pogledu obavljanja poslova u oblasti komunalnih poslova.
Postoji suglasnost o potrebi postajanja strunog tijela za pregled zahtjeva za promjenom cijene i pro-
vjeru cjelovite usaglaenosti sa zadatom metodologijom, kao i da e takav zahtjev svakako u konanici
razmatrati i odobravati lokalna zajednica.
Potrebno je dodatno ispitati mogunost lociranja takvih tijela, koja bi bila uspostavljena na nivou RS, od-
nosno na kantonalnim/upanijskim razinama u FBiH (uz mogue dodatno tijelo na nivou FBiH za sluaj
kada kanton/upanija odlui da delegira ovu odgovornost na viu razinu). Alternative koje treba dodat-
no evaluirati su da to tijelo bude u sastavu Saveza opina i gradova FBiH, odnosno Savezu optina i gra-
dova RS, da budu oblika komisija sa mandatnim angamanom ili u sastavu stalno zaposlenih osoba pri
odgovarajuim vladama (RS odnosno kantona/upanija), ili predloiti drugu odgovarajuu alternativu
koja bi se i bez puno dodatnih zahvata u zakonodavnom okruenju brzo mogla provesti.
Dodatno razmotriti i najkrai put kojim bi se zakoni o komunalnim djelatnostima RS, kantona/upanija
i Brko distrikta ujednaili u propisivanju da ako se cijena usluge od strane lokalne zajednice utvrdi u
niem iznosu od stvarne cijene kotanja, razliku sredstava e nadoknaditi opina/optina. Razmotriti da
li se ova odredba moe propisati Zakonom o principima lokalne samouprave FBiH i time pojednostaviti
izmjene 10 kantonalnih/upanijskih zakona.
to se tie funkcije benchmarkinga, odnosno usporeivanja indikatora uspjenosti poduzea u sektoru,

predlae se da se ovaj zadatak provodi u suradnji sa Dunavskim programom (DWP) koji ve ulae napore
u izbor i definiranje pokazatelja te prikupljanje i predstavljane istih u BiH, tj. da se saekaju barem poet-
ni rezultati ovog projekta prije nego se dostave konkretni naredni prijedlozi u ovoj oblasti.
Slijedi projektni zadatak za izradu metodologije odreivanja cijene usluga vodosnabdijevanja/vodoop-

skrbe i kanalizacije u BiH, emu je posveena ova studija. Posebna studija, posveena uspostavi sistema
(regulatornog okvira/tijela) za utvrivanje cijena usluga vodosnabdijevanja i odvodnje i preiavanja
otpadnih voda u BiH se istovremeno izrauje i njeni prijedlozi i zakljuci e biti harmonizirani sa istima
ove studije. Ova dva dokumenta zajedno predstavljaju integralni prijedlog za unaprjeenje regulator-
nog okvira.
14
Projektni zadatak ove studije
U toku 2013. i 2014. godine, u suradnji s dravnim, entitetskim, kantonalnim i lokalnim vlastima, UNDP
je pripremio analizu mogunosti uspostave regulatornog okvira za tarifne strukture vodosnabdijevanja/
vodoopskrbe i kanalizacije. Nakon nekoliko sastanaka i intenzivne razmjene miljenja, napravljen je do-
kument sa preporukama za dalje korake.
Na temelju datih preporuka, UNDP pokree daljnju tehniku pomo kako bi se poboljala ukupna situa-
cija u sektoru vodosnabdijevanja/vodoopskrbe i kanalizacije i ojaali potrebni kapaciteti. Glavni cilj ove
studije je izrada nacrta metodologije za odreivanje cijena u sektoru vodosnabdijevanja/vodoopskrbe i
kanalizacije u Bosni i Hercegovini.
Zadatak konsultanta je da pripremi nacrt metodologije za odreivanje cijena u sektoru vodosnabdijeva-

nja/vodoopskrbe i kanalizacije u Bosni i Hercegovini. Metodologija treba definirati tarife koje e omogu-
iti pokrivanje svih trokova, to ukljuuje operativne i trokove investicijskog odravanja, kao i trokove
kapitalnih investicija ako se tako odlui. Investicijsko odravanje pretpostavlja obraun amortizacije za
cjelokupnu infrastrukturu, te time naglaava odgovornost lokalne zajednice i poduzea koje prua nave-
dene usluge za aurno knjienje vlastitih stalnih sredstava. Indirektni (oportuni) trokovi, poput trokova
resursa, se takoer trebaju razmotriti, a isti e biti ukljueni u tarifnu strukturu samo na izriit zahtjev.
Metodologija takoer treba ukljuiti detaljne smjernice za pripremu poslovnog (biznis) plana (za najma-
nje trogodinji period), koje e sadravati i odabrane kljune pokazatelje/indikatore uspjenosti poslo-
vanja, kao i upute za njihovo raunanje. Poslovni plan treba ukljuiti detaljne planove za unaprijeenje
financijske i operativne uspjenosti, a metodologija mora dati smjernice i primjere za takvu svrhu. U
jednom poslovnom periodu, odabrani kljuni indikatori/pokazatelji uspjenosti trebaju biti projicirani
za cijeli planski period, kao i dato poreenje postignutih vrijednosti u prethodnom periodu sa ranije
projiciranim, uz jasno pojanjenje u sluaju da ove vrijednosti nisu iste.
Konzultant treba detaljno pregledati svu zakonsku regulativu BiH koja se odnosi na financijsko uprav-
ljanje i raunovodstvo, te osigurati da prijedlog nacrta metodologije ne zahtjeva promjene postojeih
zakonima odreenih nadlenosti.
Nacrt metodologije je bio javno predstavljen i raspravljan na radionici u organizaciji UNDP-a u februaru/
veljai 2015) , nakon ega je bio omoguen i dodatni period od 15 dana za dostavljanje komentara i pri-
jedloga. Nakon pregleda istih, konzultant je pripremio konani prijedlog nacrta metodologije za odrei-
vanje cijena u sektoru vodosnabdijevanja/vodoopskrbe i kanalizacije u Bosni i Hercegovini, sa dodatnim
detaljima za eventualno razliite potrebe entiteta.
Metodoloki pristup i sadraj dokumenta

Konzultant je u izradi studije koristio nekoliko metodolokih pravaca:
Pregled prakse i iskustava u nekoliko zemalja EU i okruenja, sa ciljem prepoznavanja kljunih prin-
cipa za odreivanje tarifne strukture i metodologije za njen proraun, kao i eventualno potrebno
prilagoavanje principa kao i sam metodologije specifinim potrebama BiH;
Analiza metodologije odreivanja cijena u energetskom sektoru i sektoru telekomunikacija u BiH,

naroito iz pogleda na optimiziranje operativnih trokova (a obzirom da u ovim sektorima ve posto-
je odgovarajua regulatorna tijela);
Pregled i analiza svih trokova koje treba pokriti prihodima ostvarenim odobrenom cijenom za uslu-
ge vodosnabdijevanja/vodoopskrbe i kanalizacije u BiH, kao i prijedlog naina njihovog knjienja da
bi bili jasno i nedvojbeno vezani za samo pruanje usluga;
Pregled, analiza primjenjivosti, te izbor kljunih indikatora uspjenosti pogodnih za primjenu u BiH,
uz prijedlog dugoronih benchmarking/ciljnih vrijednosti, sa prijedlogom mogueg godinjeg na-
15
pretka ka takvim vrijednostima koji e biti stimulativan;
Pregled odabranih postojeih metodologija za ocjenu uspjenosti poduzea koje prua usluge vo-
dosnabdijevanja i odvodnje otpadnih voda.
Iz prethodnog slijedi i struktura ovog dokumenta po narednim poglavljima:
Poglavlje 1: Uvodni dio studije
Poglavlje 2: Struktura cijene i trokovi koji se trebaju pokriti cijenom
Poglavlje 3: Prijedlog nacrta metodologije za odreivanje cijene
Poglavlje 4: Prijedlog sadraja Poslovnog plana
U prilozima 1-4 se daju:
Prilog 1: Pregled pristupa metodologiji odreivanja cijene vode u drugim dravama
Prilog 2: Uloga i znaaj metodologije za formiranje cijena usluga u okviru rada drugih regulatornih
agencija u BiH
Prilog 3: Kljuni indikatori uspjenosti
Prilog 4: Metodologije vrednovanja uspjenosti
Prilozi 1-4 su u funkciji prijedloga koji se nude u poglavljima 3 i 4. Prijedlozi e se pozivati na dijelove
predstavljene u prethodnim poglavljima i u prilozima, to omoguava naknadnu analizu kvalitete pri-
jedloga po potrebi.
Kratka napomena koja se odnosi na jezik - u BiH su ravnopravni zvanini jezici bosanski, hrvatski i srpski,
koji se proimaju kroz cijeli dokument jer bi za ovu svrhu bilo neekonomino raditi tri odvojena doku-
menta. Stoga se mogu uoiti naizmjenina koritenja rijei vodosnabdijevanje i vodoopskrba, poduzee
i preduzee, indikator i pokazatelj itd. Konzultant smatra da je pitanje jezika vano, ali da nije od kljunog
znaaja u ovoj fazi izrade studije (ako bi se ista kasnije koristila za izradu regulatornih akata, primjena sva
tri zvanina jezika bi bila obvezna), pa stoga primjenjuje ovakav nain pisanja kao kompromisnu varijan-
tu kojom se naglaava jednakopravnost svih spomenutih jezika.
16
2. STRUKTURA CIJENE I TROKOVI
KOJI SE TREBAJU POKRITI CIJENOM
Principi koje treba slijediti
Na temelju pregleda praksi u drugim zemljama ili regijama, meunarodno prihvaenih principa i stan-
darda, te potreba sektora u BiH, ovdje se mogu istai sljedei kljuni principi pri formiranju tarifne struk-
ture.
Pitanje financijske odrivosti vodovodnog sistema se usko povezuje sa principima koji su iroko prihva-
eni u EU, a to su principi pokrivanje (svih) trokova i korisnik plaa. Jo jedan princip koji se moe
primijeniti naroito na usluge odvodnje otpadnih voda jeste zagaiva plaa, koji se takoer moe od-
nositi i na eventualne tete po okoli/ivotnu sredinu u toku izgradnje ili operativnog koritenja vodo-
vodnog sistema. Ovi principi trebaju predstavljati osnovu za odreivanje cijene vode.
Principom korisnik plaa se zahtijeva da troak koji je nastao specifinim zahtjevom konkretnog ko-
risnika ili grupe korisnika (to je sluaj za vodovodne sisteme) snosi upravo ta grupa. Da ovaj princip u
BiH praksi nije dosljedno potovan moe se vidjeti iz primjera uobiajeno vee cijene vode za pravne u
odnosu na fizike osobe, iako zapravo ba fizike osobe trae veu kvalitetu vode i imaju izrazito nerav-
nomjernu dnevnu (pa i sezonsku) potronju iz koje proizlazi potreba za rezervoarima. Takvim pristupom
se zapravo vri unakrsno subvencioniranje jedne kategorije potroaa (fizike osobe) od druge (pravne
osobe). U sektoru vodosnabdijevanja/vodoopskrbe se primjenjuje i naelo solidarnosti zbog koga je ci-
jena vode jednaka za istu kategoriju potroaa (fizike sobe) koji ive u udaljenijim ili viim podrujima,
to moe uzrokovati i vee odnosne trokove. Ali dok je ovakav princip solidarnosti iroko prihvaen u
svijetu, to nije sluaj sa razliitim cijenama za fizike pravne osobe kojima se prua ista kvaliteta usluge,
ve su najee pojavne jednake cijene, pa ak i sluajevi da fizike osobe veom cijenom subvencioni-
raju pravne (uz obrazloenje da se time privlae nove investicije, npr. u Brazilu).
Voda se esto razmatra i kao socijalna kategorija i kao ekonomsko dobro. Generalna skuptina Ujedi-
njenih nacija je 28.7.2010. , putem Rezolucije 64/292 eksplicitno prepoznala ljudsko pravo na vodu i
sanitaciju, te priznala da su ista pitka voda i sanitacije bitni uvjeti za ostvarivanje svih ljudskih prava.
Novembra/studenog 2002. godine je Komitet za ekonomska, socijalna i kulturna prava usvojio Generalni
Komentar (General Comment) broj 15 o pravu na vodu. lan I.1 tvrdi da je ovjekovo pravo na vodu ne-
ophodno za voenje ivota u ljudskom dostojanstvu. Ono je preduvjet za ostvarivanje drugih ljudskih
prava. Istim komentarom se takoer definira pravo na vodu kao pravo svakoga na dovoljne koliine si-
gurne, prihvatljive i fiziki dostupne, priutive vode za vlastito i koritenje u kuanstvu. Ovakva definicija
vodi ka jo jednom principu koji se primjenjuje u vodosnabdijevanju/vodoopskrbi, a to je princip pra-
vinosti i jednakosti. Upravo ovaj princip utie na djelominu primjenu prethodno navedenog principa
korisnik plaa (uz praktine tekoe takve primjene), jer je cilj svim stanovnicima osigurati vodu i pod
jednakim uvjetima.
U uskoj vezi sa prethodnim je i princip priutivosti (affordability) kojim se procjenjuje najvea mogua
cijena koju prosjena obitelj/porodica moe mjeseno platiti iz svojih prihoda i sa prosjenom potro-
njom po osobi. U praksi se obino ova granica postavlja na 4% ukupnih mjesenih prihoda za raun za
vodu i kanalizaciju, ali se moe i napraviti zaseban pristup za jednu i drugu vrstu usluge, naroito stoga
to se znaajno vei trokovi oekuju u budunosti u sektoru kanalizacije, kada se izgrade postrojenja
za preiavanje otpadnih voda. Svakako se mora napomenuti da e uvijek postojati jedan broj osoba u
lokalnoj zajednici koji ne mogu platiti vlastiti raun za vode, ali i podcrtati da se tim osobama, koje treba-
ju biti registrirane kao osobe sa socijalnim potrebama, treba pomoi na drugi nain, putem subvencija,
vauera ili na slian nain, a ne smanjenjem cijene vode za sve potroae. Ovim pristupom se osigurava
i zadovoljenje ljudskih prava na vodu odreenih konvencijom UN (28.7.2010. godine je Generalna skup-
tina UN Rezolucijom 64/292 jasno prepoznala ljudsko pravo na vodu i sanitaciju, kao da su ista voda za
17
pie i sanitarne potrebe esencijalni za zadovoljenje svih ljudskih prava).
Princip pokrivanje trokova je deklarativno zastupljen u BiH praksi. On se odnosi na formiranje cijene
usluge vodoopskrbe/vodosnabdijevanja na nain da ista ukljui sve odnosne trokove ove vrste usluge.
Njegova temeljna osnova jeste elja za dostatnou prihoda, koji bi osigurali dugoronu stabilnost i op-
stojnost komunalnog poduzea koje vri pruanje odnosnih usluga.
Problem ipak postoji i odnosi se na razumijevanje termina svi trokovi. U BiH praksi se ovaj princip esto
provodi na nain da se ukljuuju operativni trokovi i samo dio realnih trokova amortizacije, jer vodo-
vodna i kanalizacijska mrea i infrastrukturni objekti nisu u cijelosti zavedeni u knjizi osnovnih sredstava.
Time se zanemaruju trokovi investicijskog odravanja kao i trokovi kapitalnih investicija koji bi sluili
proirenju mree ili unaprjeenju usluge putem nabave nove infrastrukture, te mogui oportuni ili indi-
rektni trokovi kao to su npr. trokovi resursa ili eventualne tete po ivotnu sredinu.
Ovdje neizostavno treba navesti jo jedan princip koji u BiH praksi u ovom sektoru nije dosljedno pro-
voen, a to je princip ekonomske efikasnosti (uinkovitosti). On podrazumijeva i npr. optimizaciju ko-
ritenja pumpi u mrei, kemikalija za dezinfekciju, optimalno upravljanje stalnim sredstvima i minimizi-
ranje gubitaka u mrei, minimalan broj zaposlenika koji je dovoljan za implementaciju svih operativnih
aktivnosti i dr. Bez posebnog ustruavanja se moe rei da su u veini komunalnih poduzea gubici u
mrei veoma veliki i da oteavaju ispunjenje osnovne funkcije poduzea, da je broj zaposlenih, kao i
njihova kvalifikacijska struktura, neodgovarajui itd.
Ipak, to su posljedice drugih problema kao to su velika nezaposlenost u lokalnoj zajednici, nedoreena
odgovornost ka odravanju stalnih sredstava izraena i neodgovarajuim obraunom amortizacije, to
kombinirano sa slabijom naplatom neizostavno vodi ka slabljenju infrastrukture itd. Ti problemi nisu
skoranji i posljedice su ipak dugorone, tako da je vano prepoznati put kojim e se iste prvo ublaiti a
zatim i ukloniti. U tom smislu je vano odabrati korisne i primjenjive indikatore uspjenosti, te njihove
etapne i ciljne vrijednosti, kojim e se dokazivati ira primjena navedenog principa efikasnosti.
Jo jedan princip koji treba navesti, iako se jo uvijek esto ne primjenjuje u svom punom znaenju,
jeste princip ouvanja prirodnih resursa (ekoloka efikasnost). Njegova primjena se dijelom ogleda
u postojanju definiranih naknada za vodu (npr. posebne vodne naknade za koritenje povrinskih i pod-
zemnih voda, za zatitu voda, za vaenje materijala iz vodotoka i dr.), ali se isti princip moe primjenjivati
i dodacima na cijenu ija bi funkcija bila utjecanje na smanjenje potronje, a time i smanjenje zahvata
vode iz okoline. Jo jedna mogunost primjene ovog principa jeste uvoenje naknada koje bi trebale
neutralizirati eventualni negativni utjecaj na okoli nastao u toku gradnje ili eksploatacije vodovodnog
sistema (internalizacija resursnih trokova). U svakom sluaju cijena treba motivirati potroae da vodu
troe racionalno i da prekomjernom potronjom ne ugroze postojee kapacitete.
Treba navesti da se pri odreivanju cijene moe, i u meunarodnoj praksi se to i deava, voditi i socio-po-
litikim motivima, npr. niskim i subvencioniranim cijenama usluga vodosnabdijevanja poticati razvoj
nerazvijenog dijela zemlje. Tada se cijenom obino pokrivaju samo osnovni operativni trokovi (npr. pla-
te zaposlenika, osnovni trokovi odravanja), dok razliku do pune cijene kotanja pokriva neka razina
javne administracije iz vlastitih prihoda. U BiH nije stvarno zastupljen ovaj pristup, to je i dobro jer vodi
neracionalnoj potronji vode.
Postojea praksa knjienja trokova i prihoda

Postoji jo jedan realan problem raunovodstvene naravi koji jako oteava procjenu trokova u nared-
nom periodu, a koje treba pokriti odgovarajua cijena usluge vodoopskrbe/ vodosnabdijevanja i odvod-
nje otpadnih voda. Takva procjena se pravi na temelju postojeih znanja o ostvarenim (proknjienim)
trokovima u prethodnom periodu, uz eventualne dopune i izmjene zbog promijenjenih stanja na tritu
ili moguih novih trokova nastalih aktivnostima koje nisu provoene u prethodnom periodu. Ovdje tre-
ba dodatno i napomenuti da Okvirna direktiva o vodama EU definie ekonomske trokove kao trokove
za drutvo u cjelini, te posebno financijske trokove kao trokove pojedinanog gospodarskog subjekta,
u ovom sluaju vodovoda.
18
Sutina problema jeste da se u veini komunalnih poduzea u BiH vri neodgovarajue knjienje nastalih
trokova, najee na poziciji cijelog poduzea, umjesto na mjestu nastanka tj. definiranom trokovnom
centru. Sva knjigovodstvena evidencija vodi se na razini/nivou poduzea kao cjeline i tako se iskazuju
prihodi, trokovi i financijski rezultat. Ne vodi se sistemska evidencija o tome na koje se usluge ili aktivno-
sti konkretno odnose pojedinani trokovi (ili prihodi), ak ni stalna sredstva se ne vode analitiki prema
trokovnim centrima ili poslovnim jedinicama.
Dodatni problem jeste i to da nisu svi stvarni financijski trokovi niti knjieni u vodovodnim poduzeima.
To se posebno esto odnosi na amortizaciju stalnih sredstava, koja se izbjegava jer se smatra visokim
trokom za preduzee. To je omogueno ne posve definiranom odgovornou - naime stalna sredstva,
tj. sva komunalna infrastruktura je u vlasnitvu lokalne zajednice koja u najveem broju sluajeva nije
jasnim ugovorom sa vlastitim komunalnim poduzeem delegirala obavezu obrauna amortizacije. Osim
toga esto je sluaj da sva infrastruktura nije ni zavedena u knjige stalnih sredstava (mogu se sresti slua-
jevi da je samo manji dio mree popisan), pa se na taj nain izbjegne i obraun i izdvajanje sredstava po
osnovu amortizacije, sutinski neophodan za investicijsko odravanje i dugoronu odrivost funkcioni-
ranja mree. Na taj nain vani i visoki trokovi jednostavno ne budu zavedeni u raunovodstvu i stvara
se pogrean dojam o istima.
U sloenim komunalnim poduzeima, koja vre niz drugih usluga poput odvoza krutog otpada, upravlja-
nja javnim zelenim povrinama ili parking prostorima, pijacama, grobljima i sl. ovaj je problem jo izrae-
niji, ali svakako treba naglasiti da problem postoji i u poduzeima tipa vodovod i kanalizacija, jer je zbog
ovako voenog knjigovodstva nemogue izraunati to preciznije zasebne cijene vodosnabdijevanja/
vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda. Zbog nedostatka preciznih podataka o odnosnim trokovima,
cijene odvodnje otpadnih voda se esto odreuju u nekom proporcionalnom odnosu ka cijeni vode,
prema vlastitoj procjeni u poduzeu (npr. 30%, 50% i sl.).
Svakako da se ovakva praksa u budunosti mora zamijeniti evidentiranjem trokova prema mjestu na-
stanka. Evidentiranje prihoda i trokova po mjestu nastanka nuno je ne samo radi prepoznavanja ele-
menata strukture cijene, ve i radi praenja rada organizacijskih cjelina i poboljanja efikasnosti kroz
snienje trokova poslovanja i poveanje odnosnih prihoda. Za potrebe odreivanja cijene u svakom
sluaju je neophodno razdvojiti trokovne centre vodovod i kanalizacija (kao dvije jedinice), kao i knji-
iti zasebno (indirektne) trokove zajednikih slubi poput raunovodstva, komercijalne slube, pravne
slube i ljudskih resursa, uprave i slino. Zajednike slube ne ostvaruju vlastite prihode, ali u svom djelo-
vanju imaju vanu ulogu jer osiguravaju uvjete za rad ostalih poslovnih jedinica kao trokovnih centara.
One opsluuju poslovne jedinice koje zato trebaju financirati njene trokove.
Ove indirektne trokove je zatim potrebno rasporediti prema kljuu koji se utvruje na osnovu direktnih
trokova poslovnih jedinica i to:
plaa zaposlenih;
broja zaposlenih;
amortizacije i
ostalih operativnih trokova (elektrina energija, odravanje opreme, osiguranje i dr.)
Osnovni parametri na temelju kojih se vri raspored indirektnih trokova iskazani su kao postotak uea
pojedine poslovne jedinice u zajednikim slubama. Klju za raspored indirektnih trokova mora biti
donesen uz suglasnost poslovnih jedinica.
Ovakvo odreenje trokovnih centara u poduzeu e omoguiti razdvajanje trokova usluga vodoop-
skrbe od usluga kanalizacije, te od drugih usluga koje takvo komunalno poduzee prua. I prihode je
potrebno knjiiti prema trokovnim centrima/poslovnim jedinicama, kao i vriti financijsko izvjetavanje
po poslovnim jedinicama. Sljedee direktne trokove, na primjer, treba knjiiti iskljuivo na poslovne
jedinice kao trokovne centre, po mogunosti na to nioj razini/nivou (dakle moe i na pod-trokovnom
centru za vodovod ili za kanalizaciju, odnosno druge usluge):
19
plae i naknade zaposlenih u poslovnim jedinicama vodovod odnosno kanalizacija, te zaposlenih u
svim drugim odjelima/jedinicama ukljuujui i zajednike slube;
amortizaciju stalnih sredstava (prema funkciji koju stalno sredstvo ima, koju od usluga koje prua
komunalno poduzee osigurava);
trokove elektrine energije;
trokove goriva i maziva;
trokove repromaterijala iz mjesenog izvjetaja robnog knjigovodstva;
trokove registracije i osiguranja vozila na koje se odnosi;
trokove odravanja sredstava na koje se odnose i
ugovore o djelu koje su sklopile poslovne jedinice i sl.
Svakako treba spomenuti i financijske trokove, nastale podizanjem i vraanjem kreditnih sredstava, koje
takoer treba knjiiti prema mjestu nastanka, odnosno funkciji u koju su data sredstva utroena.
Vrste trokova koje treba pokriti cijenom

Svakako da je prvi korak ka pokrivanju trokova jasno, tano i transparentno evidentiranje svih financij-
skih trokova pruatelja usluga vodosnabdijevanja i odvodnje i preiavanja otpadnih voda. Pokrivanje
(svih) trokova svakako treba ukljuiti:
Operativne trokove, odnosno trokove nastale direktno voenjem poslovnih aktivnosti (trokove
radne snage, energije, tekueg odravanja, hemikalija i sl.);
Trokove amortizacije (trokove investicijskog odravanja - npr. pravilnom primjenom e se godinje

u prosjeku zamijeniti 2% cjevovoda);
Trokove ulaganja, tj. trokove kapitalnih investicija plaene iz vlastitih sredstava i
Trokove financiranja (kapitalni trokovi, trokovi servisiranja kapitala), ako je odluka lokalne zajed-
nice da se kreditna sredstva vraaju putem cijene usluge za ije su unaprjeenje i utroena kreditna
sredstva (pri emu lokalna zajednica moe donijeti i odluku da se povrat kredita vri iz vlastitog
budeta a ne iz cijene vode, dakle da se povrat vri iz sredstava svih graana, a ne samo onih koji
koriste predmetnu uslugu).
Treba svakako razmotriti i ukljuivanje narednih trokova, ne nuno u poetnom periodu provedbe nove
tarifne strukture, ali svakako bi to trebao biti dugoroni cilj:
Ekonomski trokovi resursa, koji se odnose na izgubljenu vrijednost vode za druge mogue namjene;
Trokovi utjecaja na okoli i
Ostali trokovi kao to su trokovi koji se odnose na izgradnju potrebnih raunovodstvenih i drugih
informacijskih sistema, razvoj ljudskih resursa u mjeri potrebnoj za odrivost pruanja usluga, moni-
toring (ukljuujui i benchmarking) i evaluaciju, planiranje i razvoj potrebnih strategija i drugo.
Svakako treba naglasiti i vezu izmeu pojedinih vrsta trokova i isporuene koliine vode ili potronje
korisnika - naime neki od trokova ne ovise u velikoj mjeri od veliine proizvodnje vode i imaju sline
vrijednosti u jednakim ali kraim vremenskim periodima (npr. na mjesenoj razini). U takve trokove spa-
daju npr. plate i naknade zaposlenicima ili amortizacija i obino se nazivaju fiksnim trokovima (nekada
i trokovima kapaciteta). U ovu skupinu treba ubrojiti i specifine potroake trokove, poput trokova
20
odravanja vodomjera (koji ovise o veliini vodomjera i periodu u kojem se isti mora zamijeniti) ili tro-
kova oitanja i fakturiranja (koje se vri ak i kada osoba tek povremeno koristi stambenu jedinicu i stoga
samo sezonski troi vodu, osim ako nije drugaije posebnim Ugovorom dogovoreno). U duim perio-
dima se i visina ovih fiksnih trokova moe mijenjati, dakle termin se ne smije previe doslovno shvaati
ve samo kao indikacija da ti trokovi nisu proporcionalni proizvodnji vode.
Na drugoj strani su trokovi ija visina je relativno proporcionalna koliini proizvedene vode, kao primjeri
mogu posluiti trokovi elektrine energije utroene u procesu crpljenja ili distribucije vode, kemikalije
utroene za preiavanje vode i sl. Ovi trokovi se u praksi nazivaju varijabilnim trokovima.
Kljuno pitanje jeste zapravo kako ove dvije vrste trokova ugraditi u tarifnu strukturu, a da budu
preteno zadovoljeni ranije navedeni principi. U nastavku se predstavlja nekoliko modela tarifne struk-
ture koji se susreu u praksi.
Osnovni modeli tarifnih struktura

U praksi se pojavljuje vie razliitih modela tarifnih struktura koje se navode u nastavku - cilj je svakako
odabrati najpogodniji za specifine potrebe lokalne zajednice iz BiH. takvi modelu su npr.:
Jedinstvena jedinina cijena m3 vode, plaanje prema potroenoj koliini bez pretplate,
Jedinstvena jedinina cijena m3 vode, plaanje prema potroenoj koliini sa pretplatom,
Jedinstvena jedinina cijena m3 vode za sve potroae,
Paualna cijena,
Cijena zasnovana na marginalnim trokovima,
Tarifna struktura sa dva ili vie tarifnih blokova.
U nastavku se pojedinano obrazlau prethodno navedeni modeli.
Jedinstvena jedinina cijena m3 vode, plaanje prema potroenoj koliini bez pretplate
Odnosi se na cijenu po jedinici potroene koliine vode ( KM/m3) pri emu jedinina cijena ne zavisi od
ukupne koliine potroene koliine vode (svaki m3 vode ima istu cijenu za istu kategoriju potroaa).
Cijena po m3 ipak moe (ali i ne mora) biti razliita za razliite kategorije potroaa, ista u sebi ukljuuje
i specifine potroake trokove poput odravanja vodomjera ili oitanja i fakturiranja, ova metoda ne
rauna zasebno naknadu za pokrivanje trokova koji ne zavise od isporuene koliine vode (potroakih
trokova). U BiH je to najee koritena tarifna struktura, ista je jednostavna za analizu i primjenu kao i
lako shvatljiva za korisnika usluga.
Jedinstvena jedinina cijena m3 vode, plaanje prema potroenoj koliini sa pretplatom

Razlika u odnosu na prethodnu strukturu je u tome da se uz volumetrijski odreeni iznos rauna dodaje
i pretplatni dio koji ne ovisi o potronji vode. Dvije varijante ove tarifne strukture se odnose na pretplatu
koja ukljuuje samo specifine potroake trokove, odnosno na pretplatu koja pored potroakih tro-
kova ukljuuje i potronju odreene koliine vode. I u ovom sluaju cijena po m3 moe (ali i ne mora) biti
razliita za razliite kategorije potroaa.
U prvom sluaju dakle pretplata se odnosi prije svega na specifine trokove odravanja i zamjene vo-
domjera, oitanja i fakturiranja, moe se tome dodati i (ne veliki) iznos koji bi se odnosio na odravanje
operativnog stanja postojee mree. U drugom sluaju se i relativno mala koliina vode ukljuuje u
pretplatu (obino 5 do 15% od prosjene potronje u toj kategoriji). Koliina vode koja ulazi u pretplatu
ne bi trebala biti velika, jer bi u tom sluaju pretplata mogla prerasti u paual. Procjena koliine vode
koja bi se ukljuila u pretplatu moe se izvriti i na osnovu minimalne koliine vode koja se isporuuje toj
21
potroakoj kategoriji u toku godine. Sva ostala potronja iznad navedene koliine koja ulazi u pretplatu
obraunava se po m3 sa istom jedininom cijenom u okviru iste kategorije i neovisno o koliini potroene
vode. I u ovom sluaju cijena po m3 ipak moe (ali i ne mora) biti razliita za razliite kategorije potroaa.
Jedinstvena jedinina cijena m3 vode za sve potroae

Bez obzira o kojoj kategoriji potroaa se radi odreuje se jedinstvena cijena po m3, neovisno o potroe-
noj koliini vode. Jedinina cijena vode po m3 se dobije prostim dijeljenjem ukupnih potrebnih prihoda
sa ukupnom procijenjenom potronjom vode, ista se u praksi najee koristi u malim sistemima gdje
potroai imaju sline zahtjeve. Specifini potroaki faktori kao to su neravnomjernost potronje ili
veliina vodomjera se ne uzimaju u obzir pri odreivanju cijene.
Paualna cijena
Ovaj se tip tarifne strukture koristi uglavnom kada se ne mjeri potronja vode korisnika usluga, najee
u kategoriji domainstva . Struktura nije ekonomina i treba je izbjegavati kada god je to mogue. esto
je zasnovana na broju lanova kuanstva to moe zvuati logino (iako nije uvijek jednostavno imati
aurne podatke o broju lanova, naroito kada postoji sezonska, npr. studentska migracija), ali u slua-
jevima individualnog stanovanja taj princip ne uzima u obzir potronju vode za druge potrebe poput
zalijevanja vrta, pranja i/ili hlaenja terase i sl. U praksi se ak moe susresti i princip paualne cijene po
domainstvu neovisno o broju lanova u kuanstvu, ili ak i prema povrini stambenog prostora, to
oigledno nema veze sa stvarnom potronjom i zapravo stavlja korisnike usluga u meusobno nerav-
nopravan poloaj.
Cijena zasnovana na marginalnim trokovima

Ovaj se tarifni model zasniva na marginalnim trokovima koji se odnose na proizvodnju dodatne jedinice
proizvoda. Cijene se dakle veu za trokove potrebnog poveanja ukupnog kapaciteta vodosnabdijeva-
nja , dakle izgradnjom dodatnih infrastrukturnih objekata potrebnih za poveanje proizvodnje uzroko-
vano veom potranjom. Na ovaj nain daje se odgovarajui signal potroaima o stvarnoj cijeni vode.
Primjena ove tarifne strukture nije praktina za usluge vodosnabdijevanja i odvodnje otpadnih voda.
Tarifna struktura sa dva ili vie tarifnih blokova

Struktura sa dva ili vie tarifnih blokova moe imati i rastui i opadajui karakter. Karakteristini trini
pristup prodaji jeste da jedinina cijena proizvoda ili usluge opada sa koliinom narudbe, u ovom slu-
aju bi to znailo da jedinina cijena m3 vode opada sa veliinom potronje, i to u zadatim okvirima (npr.
do 5 m3 potronje je jedna cijena po m3, ista je manja za potroenih 6-10 m3, zatim ponovo opada i sl.). U
principu ova tarifna struktura moe imati smisla, jer vei dio trokova nastalih pruanjem usluge nastupa
osiguranjem osnovne potronje, pa su stoga jedinini trokovi potroaa sa manjom potronjom vei.
Ipak ee je u primjeni tarifna struktura sa rastuim karakterom, kada jedinina cijena m3 vode raste sa
poveanom potronjom, koja se prije svega primjenjuje radi stimuliranja tednje vode. Nakon usvajanja
granica tarifnih blokova, neophodna je dodatna provjera da li usvojeni elementi stvaraju dovoljne priho-
de za pokrivanje svih odnosnih trokova (za svaku od potroakih kategorija).
U narednim poglavljima e biti data preporuka za izbor modela prikladnog za BiH, koji e ujedno dati i
odgovor na prethodno pitanje o ugradnji fiksnih i varijabilnih trokova u tarifni model.
22
3. PRIJEDLOG NACRTA METODOLOGIJE
ZA ODREIVANJE CIJENE
Ovo i naredno poglavlje zajedno predstavljaju prijedlog metodologije za odreivanje cijene vodoopskr-
be/vodosnabdijevanja i odvodnje otpadnih voda, svi pojedinani prijedlozi se zasnivaju na prethodno
predstavljenim informacijama.
Osnovni aspekti cijene

Vano je podcrtati da su vodoopskrba/vodosnabdijevanje i odvodnja otpadnih voda usluge od javnog
interesa koje imaju viestruke aspekte to utjeu na formiranje cijene - to su:
ekonomski aspekt;
socijalni aspekt i
politiki aspekt.
U BiH praksi politiki aspekt ponekad ima dominantnu ulogu, iako prikriven javnim isticanjem socijalnog
aspekta. Naime, niska usvojena cijena se javno opravdava siromatvom lokalnog stanovnitva (socijalni
aspekt), ali se pri tome ne vri nikakva diferencijacija stupnja siromatva i u sutini se subvencioniraju i
najbogatiji.
Konzultant predlae da metodologija primarno sadri fokus na ekonomski aspekt, uz dosljedno i cjelovi-
to potivanje naela priutivosti kojim bi se zapravo ugradio i socijalni aspekt. Ako bi postojao i specifini
lokalni politiki aspekt, npr. elja za privlaenjem investicija i kreiranjem novih zaposlenja, isti se moe
razmotriti ali i takoer jednovremeno odrediti dodatni izvor sredstava za njegovo zadovoljenje, koja ne
dolaze iz cijene odnosno prihoda po osnovu izvrenih usluga.
Izvori sredstava za pruanje usluga vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda, prema Zakonima o komu-
nalnim djelatnostima, mogu biti raznovrsni i u svakom sluaju ukljuuju sredstva:
iz cijene komunalne usluge,
iz komunalne naknade,
iz budeta lokalne zajednice,
iz drugih izvora.
Ovim je otvoren prostor da lokalna zajednica, koja u svakom sluaju prema vaeim regulatornim aktima
usvaja cijenu ovih usluga, moe dostaviti nedostajua sredstva za efikasan i efektivan rad preduzea, ako
sama ne usvoji potrebnu visinu cijene za samoodrivo upravljanje.
Zakonski okvir
Zakonski okvir kojim se detaljno definie i propisuje nain organiziranja i upravljanja vodosnabdijeva-
njem u lokalnim zajednicama svakako ine:
Kantonalni zakoni o komunalnim djelatnostima,
Zakon o komunalnim djelatnostima RS,
23
Zakon o komunalnim djelatnostima Brko distrikta,
Zakon o komunalnim djelatnostima FBiH (ako isti nije stavljen van snage usvajanjem svih kantonal-
nih Zakona o komunalnim djelatnostima,)
Zakon o zatiti potroaa BiH,
Zakoni o obligacijskim odnosima FBiH i RS,
Zakoni o lokalnoj upravi i samoupravi (sve razine javne administracije)
Propisano je da su lokalne zajednice dune osigurati obavljanje komunalnih djelatnosti, dakle i pruanje
usluga vodosnabdijevanja i odvodnje otpadnih voda, a time i regulirati uslove i nain organiziranja ko-
munalnih usluga, te takoer odrediti cijenu i nain naplate.
U tom smislu e se svaka metodologija za odreivanje cijena ovih usluga morati ugraditi u prethodno
navedeni zakonski okvir. Konzultant predlae da se taj proces integrie sa procesom uspostave re-
gulatornog/ih tijela u ovoj oblasti, emu je posveena zasebna studija. Ista treba ponuditi i odgovor
da li se moe utvrditi zajednika zakonodavna nadlenost kantona i FBiH, to bi ujedno znailo i mo-
gunost da se metodologija u FBiH utvrdi jednim federalnim zakonom, umjesto putem 10 kantonalnih
zakona.
Nain zadovoljenja postavljenih naela/principa

Poglavlje tri je predstavilo vie temeljnih naela ili principa koji se trebaju uzeti u obzir pri odreivanje
cijene usluga vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda. Slijedi prijedlog konzultanta kako zadovoljiti ove
principe u BiH praksi.
Princip korisnik plaa

U skladu sa prethodno navedenim, konzultant predlae da se sistemski prekine postojee unakrsno sub-
vencioniranje jedne kategorije potroaa (fizike osobe) od strane druge kategorije (pravne osobe), tj.
da se cijena vode za sve kategorije potroaa izjednai, kroz prelazni period od 3 do najvie 5 godina koji
bi bio predvien prvim poslovnim planom poduzea koji e se dostaviti nakon poetka primjene nove
metodologije. Ovakav pristup e i pojednostaviti proraun cijene, koja e pretpostavljat samo ukupnu
potronju a ne klasificiranu po kategorijama potroaa.
Princip pravinosti i jednakosti

Rezolucijom UN 64/292 od 28.7.2010 je prepoznato ovjekovo pravo na vodu neophodno za voenje i-
vota u ljudskom dostojanstvu, preduvjet za ostvarivanje drugih ljudskih prava. Ono je odreeno kao pravo
svakoga na dovoljne koliine sigurne, prihvatljive i fiziki dostupne vode za vlastito i koritenje u do-
mainstvu po cijeni koja se moe platiti. Ovaj princip vodi ka obavezi lokalne zajednice da svim svojim
stanovnicima osigura vodu i pod jednakim uvjetima, to u veem dijelu BiH sada nije sluaj i ista se osi-
gurava samo uem gradskom jezgru putem tzv. centralnog vodovodnog sistema, dok su drugi sistemi
izvan ovog podruja preteno izvan kontrole i upravljanja lokalne zajednice.
Princip priutivosti (affordability)

Ovaj je princip u direktnoj vezi sa prethodnim i tek zajedno oba ispunjavaju ciljeve rezolucije UN o ovje-
kovom pravu na vodu. Njime se odreuje najvea mogua cijena koju prosjena obitelj/porodica moe
mjeseno platiti iz svojih prihoda i sa prosjenom potronjom po osobi.
Iako se u praksi, koja je relativno od nedavno postojea u BiH i uglavnom je vezana za projekte koji se
financiraju iz stranih izvora financiranja, obino ova granica postavlja na 4% ukupnih mjesenih prihoda
za raun za vodu i kanalizaciju, realan problem jeste procjena ukupnih mjesenih prihoda jedne obite-
lji u predmetnoj lokalnoj zajednici. Naime u takve prihode ne ulaze samo plate ostvarene u javnom ili
24
privatnom sektoru, ve i direktni ili oportuni prihodi od poljoprivrede, turizma, pruanja malih usluga,
izdavanja stambenih i poslovnih prostora i sl. za koje se ne mogu dobiti posve kvalitetni ulazni podaci.
Stoga konzultant predlae da se umjesto prethodnog indikatora kao pokazatelj priutivosti koristi Uku-
pni prihodi po korisniku usluga u odnosu na bruto nacionalni dohodak po stanovniku (%). Kako je navedeno
u poglavlju 4 rije je o odnosu ukupnih godinjih trokova korisnika usluga vodosnabdijevanja i kanali-
zacije (pojedinac, ne porodica) i bruto nacionalnog dohotka BND (Gross National Income- GNI)po sta-
novniku, izraeno u postotcima. Konzultant takoer predlae da se priutivost odredi najveom stopom
od 1.5% ako sistem nema postrojenje za preiavanje otpadne vode, a 2% ako ima (da bi se onemo-
guilo kasnije izbjegavanje izgradnje postrojenja za preiavanje otpadnih voda zbog neupritivosti
uzrokovane postojeom visokom cijenom samo za vodosnabdijevanje). Pri procjeni prosjene potronje
vode po osobi koristiti podatke iz prethodne godine (ukupno fakturirana koliina vode u toku godine za
domainstva podijeljena sa stvarnim ili procijenjenim brojem stanovnika koji koriste uslugu vodoopskr-
be). Ovo svakako znai da se pri podnoenju poslovnih planova i zahtjeva za promjenom cijene u istima
moraju navesti prethodni podaci o prosjenoj potronji, BNDu i gornjoj granici priutivosti.
Ovaj princip mora biti dodatno praen i subvencijama lokalne zajednice za one osobe koje zaista ne
mogu platiti vlastiti raun za vodu. Te osobe trebaju biti registrirane kao osobe sa socijalnim potrebama
od strane nadlene slube u lokalnoj zajednici. Konzultant predlae da nain subvencioniranja izabere
sama lokalna zajednica (putem vauera za plaanje ovih usluga, koje e poduzee naplatiti od lokalne
zajednice; putem isplate doplatka takvim osobama; putem oslobaanja od plaanja ograniene koliine
vode po osobi, s tim da se odgovarajui iznos za pokrivanje odnosnih trokova u svakom sluaju upla-
uje poduzeu od strane lokalne zajednice koja je i odluila kojim osobama je potrebna pomo, ili dr.).
Konzultant takoer predlae, da bi se izbjeglo prekomjerno koritenje vode od strane takvih osoba ili
ak i ustupanje besplatne vode susjedima, da se koliina vode ije bi plaanje bilo subvencionirano po
osobi ogranii na najvie 3 m3 mjeseno.
Princip ouvanja prirodnih resursa

Princip ouvanja prirodnih resursa ili Naelo ekoloke efikasnosti se jednim dijelom ve potuje primje-
nom definiranih naknada za vodu kao to su posebne vodne naknade za koritenje povrinskih i podze-
mnih voda, naknade za zatitu voda, vaenje materijala iz vodotoka i dr.
Druge mogunosti se odnose na one lokalne zajednice koje oskudijevaju sa izvorima vode i nemaju do-
voljne koliine za zadovoljenje svih iskazanih potreba a da posve ne iscrpe prirodne resurse. Konzultant
u takvim sluajevima ne predlae uvoenje dodatnih opih naknada, ve predlae primjenu rastuih
blok tarifnih modela (moe i na sezonskoj osnovi, u sluaju neravnomjerne oskudice vode), u kojima
e svaka prekomjerna potronja biti destimulirana veom cijenom od osnovne potronje. Specifino,
predlae se za takve sluajeve blok tarifni model sa jedininom cijenom koja pokriva odnosne trokove
u punom iznosu za poetnih 5 m3 potronje vode po osobi, uveanu za 50% za narednih 5 m3 potronje
vode, te uveanu za 100% za svaki naredni m3. U sluaju pojave veih prihoda od odnosnih trokova
primjenom ove tarife, predlae se da se isti usmjeri u aktivnosti smanjenja gubitaka u mrei, ili openito
poboljanje kvalitete usluge.
Pokrivanje trokova
Ovo je naelo od izuzetne vanosti, temelj za dosljednu primjenu je puno razumijevanje svih trokova
koji se odnose na usluge vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda. Postojee stanje jeste da se dovolj-
no dobro evidentiraju i uzimaju u obzir redovni operativni trokovi, to ukljuuje materijalne trokove,
trokove energije, rezervnih dijelova, sitnog inventara, plata i ostalih naknada zaposlenicima i pripadnih
poreza i doprinosa, trokove usluga i dr., ali se kao poseban problem namee neodgovarajui odnos ka
amortizaciji stalnih sredstava i posljedino investicijskom odravanju. Konzultant stoga predlae slije-
dee:
Sve operativne trokove knjiiti na najniem nivou njihovog nastanka, kako bi mogli biti nedvojbeno
pridrueni vrsti usluge na koju se odnose. Vie detalja ovog prijedloga se nalazi u narednom poglav-
lju.
25
Ugovorom izmeu lokalne zajednice, kao vlasnika cjelokupne komunalne infrastrukture pa tako i
vodovodne i kanalizacijske mree, odrediti obavezu poduzea kome je povjereno pruanje sluga
vodosnabdijevanja i odvodnje otpadnih voda da u najkraem roku i u suradnji sa lokalnom zajedni-
com naini cjelovit popis svih stalnih sredstava koja su mu data na upravljanje, izvri revalorizaciju
vrijednosti tih sredstava, uvrsti ih u vlastite raunovodstvene knjige i vri redovan obraun i izdvaja-
nje sredstava za amortizaciju. Ista sredstva knjiiti na posebnom podraunu ili kontu. Bez suglasnosti
lokalne zajednice (uz prethodno davanje strunog miljenja i budueg regulatornog tijela) ista se ne
mogu koristiti za bilo koje drugaije svrhe osim za investicijsko odravanje - to ukljuuje i programe
za smanjenje neprihodovane vode, odnosno detekciju curenja i popravke i zamjene cjevovoda i dru-
gih infrastrukturnih elemenata.
Ovim ugovorom se vri iskljuivo transfer nadlenosti za investicijsko odravanje od lokalne zajed-
nice kao vlasnika ka poduzeu kojem je povjereno vrenje predmetnih usluga. Istim ugovorom se
ne zadire u postojea vlasnika prava i ona ostaju nepromijenjena. U naelu je vlasnik duan voditi
knjige vlastitih osnovnih sredstava, vriti obraun i izdvajanje amortizacije, te upravljati izdvojenim
sredstvima na nain da se stalna sredstva odravaju u funkciji i obnavljaju - ovim postupkom se ta
nadlenost ugovorom prenosi na operativnog upravitelja sistema i time uklanja sada dvojbeni status
ove obveze koji je i uzrokovao zastaru mree i pojavu visokih vrijednosti gubitaka u mrei u veini
vodovodnih sistema u BiH.
Investicijski trokovi podrazumijevaju proirenje kapaciteta postojeeg vodovodnog sistema, za ra-

zliku od investicijskog odravanja iji je cilj ouvati postojei sistem. Rije je dakle o novoizgrae-
nim rezervoarima, cjevovodima, postrojenjima za preiavanje pitke ili otpadnih voda i drugo. Ovi
trokovi oito mogu biti u funkciji svih ili samo jedne grupe potroaa, nekada ak i u funkciji samo
jednog naselja ili jednog ili vie pravnih subjekata. Ako se uzme u obzir i naelo Korisnik plaa, onda
nije logino predloiti jedinstven model za sve sluajeve investicija koji bi odgovorio na pitanje po-
krivanja ovih trokova, dakle Konzultant predlae da lokalna zajednica, koja jedina legitimno (kao
vlasnik) moe vriti investicije u ovoj oblasti, sama odlui da li odnosni investicijski trokovi u punom
ili djelominom iznosu trebaju biti ukljueni u cijenu, ili e isti biti dijelom ili u cijelosti pokriveni iz
drugih sredstava (grant, budet lokalne zajednice uklj. i komunalne naknade i drugo). Ipak, u naelu
se moe predloiti da ako se investicija vri iz kreditnih sredstava i odnosi se na unaprjeenje vrenja
usluge vodosnabdiievanja i/ili odvodnje otpadnih voda za stanovnike lokalne zajednice (poboljanje
kvalitete usluge, poveanje postotka dostupnosti usluge i sl.), da i tada, bez obzira to e vjerojatno
lokalna zajednica biti (su)potpisnik Ugovora o kreditu i to e nova stalna sredstva biti u njenom
vlasnitvu, da se i tada otplata i glavnice i kamata kredita smatra trokom koji treba pokriti iz cijene,
a ne iz vlastitih sredstava lokalne zajednice. Time se potuje i princip korisnik plaa, jer bi otplatom
kredita iz budeta lokalne zajednice zapravo poboljanje usluga platili i stanovnici izvan zone cen-
tralnog vodovodnog sistema, dakle koji te usluge i ne mogu da koriste.
Preostaje pitanje oportunih ili indirektnih trokova, kakvi su npr. trokovi resursa ili eventualne tete
po ivotnu sredinu. Konzultant predlae da se pitanje ovih trokova rjeava izvan zakonskog okvira
kojim se detaljno definira i propisuje nain organiziranja i upravljanja vodosnabdijevanjem u lokal-
nim zajednicama,. npr. putem regulative koja se odnosi na zatitu okolia/prirode uklj. i onu koja se
odnosi na uspostavu odgovarajuih naknada, regulative koja se odnosi na koncesije i sl. (to je i sada
sluaj, npr. sa naknadam za koritenje vode, zatitu voda i zatitu od voda i dr.).
Ovo ne znai da odnosni iznosi nisu sastavni dio rauna za vodu i kanalizaciju, ve da se oni pojavlju-
ju kao zasebne stavke nakon obrauna prema usvojenoj metodologiji i cijeni, te stoga ne predstav-
ljaju njen sastavni dio niti izvorni prihod samog poduzea.
Princip ekonomske efikasnosti

Konzultant ovo naelo/princip smatra da ima izuzetan znaaj za unaprjeenje uspjenosti sektora vodo-
opskrbe i odvodnje otpadnih voda u BiH. Potovanje ovog principa je takoer jedan od kljunih razloga
za pojavu potrebe za nekom vrstom regulatornog tijela, , to je vidljivo iz primjera u prilozima 3 i 4. Ti
su prilozi zapravo ira osnova za detaljnije prijedloge koji bi mogli odgovarati stanju i specifinim okol-
nostima u BiH, a koji slijede u narednom poglavlju. Miljenje konzultanta je da je rije o toliko znaajnom
26
naelu i zapravo kritinom za postizanje stratekih ciljeva metodologije, da detalji prijedloga moraju biti
pojanjeni u zasebnoj cjelini.
Ovdje je vano napomenuti i da su problemi koji su doveli do postojee niske efikasnosti vodovodnih
poduzea dugotrajni i da za razliku od nekih prethodnih navedenih naela, ovo trai postupnu primjenu
do postizanja postavljenih ciljeva.
Prijedlog tarifne strukture i naina prorauna cijene

U poglavlju 3 je predstavljeno nekoliko modela strukture cijene vode (to ukljuuje i strukturu cijene
odvodnje otpadnih voda). U BiH praksi se najee pojavljuje model jedinstvene jedinine cijene po m3
vode sa plaanjem prema potroenoj koliini,koja je ipak razliita za razliite kategorije potroaa.
Konzultant predlae da se primjenjuje model jedinstvene jedinine cijene po m3 vode sa plaanjem pre-
ma potroenoj koliini sa pretplatom, gdje je cijena po m3 ista za sve kategorije potroaa, uz slijedee
upute o nainu prorauna (kalkulacije) cijena:
Pretplata: Veoma vaan aspekt efikasnog upravljanja vodovodnim sistemom jeste mjerenje. To
podrazumijeva mjerenje proizvodnje vode, protoka (i tlaka) u svakom od odreenih zona mjerenja
(to je vaan korak za odreivanje vodnog bilansa i kvalitetno upravljanje gubicima u mrei), kao
i mjerenje potronje kod korisnika usluga. Ova funkcija u postojeoj praksi nije shvaena i prove-
dena na nain koji odgovara njenom znaaju i veoma esta je situacija da zonskih ili vodomjera na
vodozahvatima nema, kao i da su potroaki vodomjeri zastarjeli i nisu odravani na nain propisan
odgovarajuom regulativom. Sve ovo vodi nepoznavanju stvarne proizvodnje niti potronje vode, te
smanjenoj mogunosti procjene gubitaka u mrei.
Zato konzultant predlae da pretplata ukljuuje (pokriva) trokove redovnog i odgovarajuom regu-
lativom propisanog odravanja potroakog vodomjera u iznosu koji odgovara stvarnim trokovima
za svaki vodomjer pojedinano (npr. ako je u pitanju mehaniki vodomjer za koji je propisana zam-
jena nakon 5 godina rada, trokovi nabavke i zamjene vodomjera tog promjera se dijele sa 60 i taj
iznos se ukljuuje u mjeseni iznos pretplate). Osim ovog troka koji se odnosi direktno na potroaa
na kojeg se odnosi taj vodomjer, konzultant predlae da se i trokovi (ugradnje i kasnije) odravanja
zonskih i vodomjera na izvoritu rasporede na sve korisnike usluga i tako pridodaju prethodnom
iznosu.
Prihodi prikupljeni po ovom osnovu, koji se dakle odnose iskljuivo na kvalitetno odravanje vane
funkcije mjerenja u vodovodnom sistemu, se moraju zasebno knjiiti i sredstva prikupljena na tak-
vom zasebnom kontu ili podraunu se ne smiju koristiti za bilo koje druge svrhe. Na raunu treba
stajati pojanjenje korisnicima usluga da se pretplata odnosi na odravanje vodomjera i napomena
da mogu tuiti poduzee koje im prua ovu uslugu ako njihov vodomjer nije odravan sukladno
propisima (iako je zapravo direktni interes potroaa mogue i suprotan ovome, jer e neodravani
vodomjer pokazivati manju potronju, ipak bi takva napomena pojaala nadzor nad troenjem tako
prikupljenih sredstava i poveala transparentnost). Troenja sredstava prikupljenih pretplatom se
izdvajaju u financijskim izvjetajima koja se dostavljaju regulatornim tijelima.
Konzultant takoer predlae da se u pretplatu ne ukljuuju druge vrste trokova, pa ni specifini

trokovi oitanja, fakturiranja ili naplate, direktno vezani za pojedine korisnike usluga. U sluaju da
u lokalnoj zajednici postoji vei broj korisnika usluga koji ne boravi neprekidno u svojim stambenim
jedinicama i stoga imaju samo povremenu ili sezonsku potronju (to jeste sluaj u jednom broju
lokalnih zajednica u BiH), predlae se da poduzea evidentiraju takve pojedince i domainstva te za
njih pripreme i pojedinanim ugovorima potvrde poseban program oitanja i fakturiranja, kako bi se
odnosni trokovi umanjili.
Takoer se predlae da iznos pretplate ne ukljuuje nikakvu koliinu vode, tj. da pretplata podrazum-
ijeva 0 m3 potronje i da se svaki m3 potroene vode obraunava po jedininoj cijeni to se obrazlae
u nastavku. Naime temeljni cilj ovog prijedloga uvoenja pretplate jeste trajno osiguranje kvalitet-
27
nog mjerenja u mrei i treba izbjei opasnost da se ovim putem prikupljena sredstva troe za bilo
koju drugu svrhu.
Iz svega navedenog slijedi da je formula za izraunavanje pretplate odreena sa:
Pretplata (i) = TZV(i)/Mjes(i) + Post (i) x SumZon
gdje je:
Pretplata(i) = iznos pretplate za konkretnog potroaa (i) (pravna ili fizika osoba)
TZV(i) troak zamjene i odravanja vodomjera konkretnog potroaa (i) (dakle cijena
nabavke i ugradnje potroakog vodomjera takvog profila i vrste)
Mjes(i) je broj mjeseci nakon kojih se dati vodomjer (i) treba zamijeniti (za mehani-
ke vodomjere postojeom regulativom taj je broj mjeseci odreen na 60 ili 5
godina; nije nuno da isti broj ostane za elektronske vodomjere)
Post(i) je postotak troka zamjene istog vodomjera potroaa (i) u sumi trokova za-
mjene vodomjera svih potroaa
SumZon je zbir trokova zamjene i odravanja svih zonskih vodomjera i vodomjera

na izvoritima, dakle svih vodomjera u mrei koji se ne odnose na krajnje po-
troae
Jedinina cijena vode po m3, obzirom da je predloeno da bude jednaka za sve kategorije potroa-
a, zapravo se moe veoma lako izraunati uz uvjet da su svi odnosni trokovi u prethodnom perio-
du, na temelju kojih se pravi procjena potrebnih prihoda za naredni period, pravilno knjieni (o emu
se detaljnije govori u narednom poglavlju). Dakle potrebno je da se svi procijenjeni trokovi koji se
direktno i indirektno odnose na proizvodnju i distribuciju vode podijele sa ukupnom predvienom
potronjom u istom narednom periodu (eventualno se moe izvriti i naknadno dijeljenje dobivene
cijene vode po m3 sa odreenim postotkom koji oznaava ciljanu stopu naplate - konzultant predla-
e da taj postotak nikako ne bude manji od 95%). Navedeni trokovi vie ne mogu ukljuivati one koji
se odnose na funkciju mjerenja u sistemu (jer se ista pokriva pretplatom), ali svakako ukljuuju sve
redovne operativne trokove kako su prethodno navedeni, kao i pune trokove obraunate amor-
tizacije na sva stalna sredstva, te eventualno trokove kapitalnih investicija, u skladu sa odlukom
lokalne zajednice o nainu financiranja proirenja infrastrukture.
Prihode ostvarene po ovom osnovu u proporcionalnim iznosima prema predvienim navedenim

trokovima treba knjiiti na najmanje tri razliita konta (za pokrivanje operativnih trokova - to se
moe i detaljnije razraditi ako lokalna zajednica to bude smatrala potrebnim, investicijskog odra-
vanja i kapitalnih investicija). Ove prihode koristiti za namijenjene svrhe. Samo uz prethodnu sugla-
snost lokalne zajednice i struno miljenje regulatornog tijela i u situacijama od posebnog znaaja se
isti mogu koristiti i za neku drugu od navedenih namjena. Prihodi ostvareni po osnovu dijela cijene
koji se odnosi na amortizaciju se troe iskljuivo na nain odreen poslovnim planom, koji e uklju-
iti plan i program smanjenja neprihodovane vode te redovne zamjene elemenata infrastrukturnog
sistema. Vie detalja o poslovnom planu, kojim se tei ispunjenju naela ekonomske efikasnosti, je
dato u narednom poglavlju.
U okviru pojanjenja naina ispunjenja principa ouvanja prirodnih resursa je naveden i prijedlog
kada i na koji nain dopuniti ovu tarifnu strukturu elementima strukture sa vie tarifnih blokova.
Iz svega navedenog slijedi da je formula za izraunavanje pretplate odreena sa:
Jedinina cijena vode po m3 = (Predvieni trokovi djelatnosti (u KM) / Predviena

isporuka vode (u m3)) x (1/Napl)
gdje je:
28
Predvieni trokovi = svi redovni operativni trokovi1 + puni trokovi obraunate
amortizacije na sva stalna sredstva2 + odobreni trokovi kapitalnih investicija3
Predviena isporuka vode = procjena ukupno isporuene fakturirane vode potroa-

ima za naredni period na koji se odnose i predvieni trokovi
Napl = eljeni postotak naplate u % (ne moe biti manji od 95%)
1 Kako su prethodno navedeni i pojanjeni, svakako ukljuuju pokrie svih materijalnih i drugih trokova vezanih za funkcio-
niranje sistema, sredstva za line dohotke i zajedniku potronju zaposlenih, zakonske i ugovorne obaveze, trokove tekueg
odravanja i funkcioniranja sistema na koji se cijena odnosi, sredstva akumulacije i rezervi u skladu sa zakonskim propisima;
iskljueni su trokovi odravanja mjerenja u sistemu, jer su isti ve izdvojeni za pokrivanje putem pretplate
2 Ukljuuju amortizaciju, koja se sastoji iz stalnih sredstava davaoca komunalne usluge i amortizacije stalnih infrastrukturnih
sistema, odnosno dobara u opoj upotrebi - sredstva prikupljena ovim putem se troe na investiciono odravanje i funkcio-
niranje sistema na koji se cijena odnosi
3 Ukljuuju i otplate kredita, sve u skladu sa planovima jedinice lokalne samouprave
29
4. OSIGURANJE PREDUVJETA ZA
PRIMJENU METODOLOGIJE I
POSTIZANJE EKONOMSKE EFIKASNOSTI
Potrebno prilagoavanje knjienja i omoguavanje adekvatnog izvjetavanja
Postojee stanje u podruju voenja financija, raunovodstva i knjienja u vodovodnim preduzeima je
razliito. Veina poduzea u svojim organizacijskim strukturama ima odjel za finansije i raunovodstvo.
U sluaju kada se preduzee ne bavi iskljuivo poslovima vodoopskrbe i kanalizacije, financije i rauno-
vodstvo se obavljaju uglavnom unutar zajednikih slubi, i rade za potrebe cijelog poduzea. Zadaci
koje obavljaju zaposlenici ovog sektora uglavnom se odnose na sva isto finansijska i raunovodstvena
pitanja, dok su u mnogim sluajevima ne provodi budetiranje/planiranje trokova, naroito ne na razini
definiranih trokovnih centara, kao niti analiza provedbe eventualnog plana.
Uoeno je da se mnogi poslovi u ovim slubama obavljaju runo, te da gotovo po pravilu postoje pre-
klapanja u poslovima i knjienjima, gdje se neki od podataka vie puta knjie. To je posljedica injenice
da su raunovodstveni softveri u mnogim vodovodnim preduzeima zastarjeli ili nepotpuni, pa tako i
ne postoji veza izmeu razliitih raunovodstvenih modula. Samo zakonom propisani izvjetaji se rade
koritenjem raunovodstvenog softvera, ako isti ima takvu opciju omoguenu, dok se mnogi izvjetaji
rade runo jednostavnim zbrajanjem i proraunima koje obavlja ef odjeljenja. Pojavljuju se i situacije da
sve mogunosti pripreme razliitih izvjetaja postojeih raunovodstvenih software-a nisu iskoritene,
jer za to nema kapaciteta u odgovarajuoj slubi.
Vaei entitetski pravilnici o kontnom okviru i primjeni kontnog okvira za privredna drutva, odnosno
pravna lica propisuju kontni okvir i sadraj unutar kontnog okvira za pravna lica. U skladu s ovim pravil-
nicima imovina i promjene u imovini, kapitalu i obavezama, prihodima i rashodima i poslovni rezultati
se zapisuju u skladu s Meunarodnim standardima financijskog izvjetavanja u vidu trocifrenog konta
u kontnom okviru. Pravilnici daju vrlo detaljne opise 9 klasa konta (jedna brojka);s jasnim definicijama
svake grupe konta unutar klase (2 brojke) i svaki konto (3 brojke). Pravna lica mogu dodavati dodatne
brojke ovim kontima.
U BiH praksi je esta situacija da vodovodna poduzea nisu sposobna analitiki izdvojiti svaku poslovnu
aktivnost (vodoopskrba, odvodnja otpadnih voda, druge aktivnosti poput upravljanja otpadom, grija-
njem, parkovnim prostorima i sl), jer vode samo zbirne podatke i o trokovima i o prihodima za cijelo
poduzee. Prijedlog konzultanta jeste da se daljom regulacijom trita ovih usluga mora odgovoriti i na
pitanje obaveznih kontnih planova i detaljnih razrada unutar konta - potreban je usklaen i jedinstven
kontni plan koji e omoguiti jednoobrazno knjienje prihoda i trokova.
U svakom sluaju je neophodno definiranje jasno razdvojenih trokovnih centara u preduzeu, to e

omoguiti izdvojeno knjienje trokova (ali i prihoda) usluga vodosnabdijevanja od usluga kanalizacije,
i naravno od trokova svih ostalih usluga. I prihode je potrebno knjiiti prema trokovnim centrima/
poslovnim jedinicama, a raunovodstvenim software-om omoguiti izvjetavanje o trokovima i priho-
dima i po poslovnim jedinicama. Naravno, takav software u izvjetavanju mora omoguiti i sintetiko iz-
vjetavanje po viim organizacijskim cjelinama, u koje se ubrajaju pojedinani trokovni centri, pa dakle
i zbirno izvjetavanje za cijelo preduzee.
Konzultant predlae formiranje najmanje 4 slijedea trokovna centra:
vodoopskrba /vodosnabdijevanje (dalje se moe dijeliti na podtrokovne centre crpljenja, distribuci-

je i sl.);
30
prikupljanje i odvodnja otpadnih voda;
preiavanje otpadnih voda (u duem periodu svi e uvesti i ovu vrstu usluge, ako je nemaju u po-
etnom periodu ovaj trokovni centar tada nee biljeiti nikakve trokove niti prihode) i
zajedniki poslovi (dalje se moe dijeliti na podtrokovne centre pravni poslovi, raunovoststvo i sl.).
Oito se svi trokovi direktno vezani za pojedinu uslugu svakako trebaju knjiiti na odgovarajui trokov-
ni centar (ili jo i bolje, radi praenja i minimiziranja trokova, na najbolji podtrokovni centar).
Indirektni trokovi poput trokova raunovodstva, uprave i sl. se knjie na odgovarajuem (pod)trokov-
nom centru zajednikih poslova, uz odreenje kljua (pojedinanog ili zbirnog za sve takve trokove)
kojim se naknadno vri redistribucija tih trokova na sve vrste usluga tj. pripadne trokovne centre, uz
suglasnost svih poslovnih jedinica. Zajednike slube ne ostvaruju vlastite prihode, ali u svom djelovanju
imaju vanu ulogu jer osiguravaju uvjete za rad ostalih poslovnih jedinica. One opsluuju ostale poslov-
ne jedinice, koje bi zato i trebale finansirati i njihove trokove.
Ako je u pitanju sloeno komunalno poduzee, predlae se da se i ostale funkcije/usluge odreuju kao
osnova za formiranje trokovnih centara, to bi svakako pomoglo i kvalitetnom odreenju trokova tih
funkcija, a time i cijene istih. Pri tome treba slijediti sve temeljne principe dobrog voenja raunovod-
stvenih podataka, kao to su principi konzistentnosti, kontinuiteta, istinitosti, usporedivosti, opreznosti
i cjelovitosti.
Dakle, sve direktne trokove treba knjiiti iskljuivo na definirane poslovne jedinice kao trokovne cen-
tre, po mogunosti na to nioj razini, u to svakako spadaju:
plae i naknade zaposlenih po poslovnim jedinicama;
amortizacija stalnih sredstava (koja se odnose na rad te poslovne jedinice);
trokovi elektrine energije;
trokovi goriva i maziva;
trokovi repromaterijala;
trokovi registracije i osiguranja vozila koja se odnose na tu poslovnu jedinicu;
trokovi odravanja sredstava koje se odnose na tu poslovnu jedinicu i
ugovori o djelu koji se odnose na tu poslovnu jedinicu, i drugo.
Dodatno je potrebno naglasiti, jer je uoeno da to u sadanjoj praksi nije sluaj, potrebu pravilnog i
cjelovitog obrauna amortizacije stalnih sredstava. Sva stalna sredstva moraju biti popisana i izvrena
revalorizacija vrijednosti prema sadanjim cijenama na tritu. Sva stalna imovina treba se evidentirati
prema trokovnim centrima, a ne samo na nivou cijele firme. Ukoliko stalna sredstva kojima upravlja vo-
dovodno poduzee nisu u cijelosti precizno popisana, obraun amortizacije i bilans stanja e biti netani.
Organizacijska struktura treba slijediti strukturu trokovnih centara, to omoguava zasebno praenje
financijskih rezultata za svaki nivo poduzea.
Po miljenju konzultanata, Pravilnici o kontnom okviru i kontima za gospodarska drutva koji odreuje
zakonske uslove za sve vrste preduzea, trebaju se doraditi u smislu specifinih propisa za komunalna
poduzea koja se bave vodosnabdijevanjem i odvodnjom otpadnih voda u BiH.Ovaj se zadatak npr.
moe ostaviti da bude obaveza regulatornog tijela, da pripremi analitiki okvir za knjienja koji
e se odnositi posebno za vodovodna preduzea. U tom sluaju, svi analitiki detalji bi bili propisani
to bi olakalo zaposlenima voenje analitike i ujedno zadovoljilo potrebe Zavoda za statistiku i BiH i
oba entiteta u pogledu statistikih analiza. Naravno, takav kontni plan bi i dalje imao fleksibilnost da se
analitiki razvija za specifine svrhe ovakvih poduzea. Konzultant napominje da postojei propisi iz ove
31
oblasti ne sprjeavaju primjenu navedenih preporuka, te da nije potrebna izmjena i dopuna istih u tom
smislu, pravni okvir je omoguavajui i potrebna je samo primjena navedenih pravila dobrog poslovanja.
Primarna svrha modela kontnog okvira je da omogui pripremu detaljnijeg bilansa stanja i bilansa uspje-
ha, kao i drugih namjenskih financijskih izvjetaja potrebnih za operativno i strateko upravljanje te da
osigura osnovu za operativno i kapitalno budetiranje (usklaeno sa meunarodnim raunovodstvenim
praksama prema kojima se pripremaju mjeseni izvjetaji).To e omoguiti praenje prihoda i rashoda
sa vie detalja, a to je posebno znaajno i da ih razdvaja po trokovnim centrima i poslovnim funkci-
jama.Tek takvim poboljanim kontnim okvirom koji omoguava uvid u stvarne trokove po vrstama
usluga koje poduzee prua e biti omogueno i dosljedno odreivanje cijene tih usluga. Novi model
kontnog okvira bi trebao koristiti fleksibilnu kontnu strukturu koja je utemeljena na trokovnim centri-
ma, dok bi samo poduzee trebalo biti u mogunosti da odlui o nivou detalja.
Poslovni plan
Opis postojee regulative
Odnos prema planiranju, kako finansijskom tako i poslovnom openito, se u veini vodovodnih predu-
zea shvaa kao nametnuta i naslijeena aktivnost koju zapravo neko drugi (drava, tj. javna admini-
stracija, kojoj se takav plan dostavlja) treba, a ne samo poduzee. Planiranje kao obaveza, u postojeoj
zakonskoj regulativi, jedino se spominje u okviru entitetskih Zakona o javnim preduzeima. lanci 22-24
Zakona o javnim poduzeima FBiH, odnosno lanovi 21-23 Zakona o javnim preduzeima RS, se odnose
na poslovni plan. Ovim se lanovima propisuje da uprava preduzea izrauje i nadgleda realizaciju tro-
godinjeg plana poslovanja preduzea, koji se nakon to ga javno preduzee usvoji dostavlja glavnom
revizoru u odnosnom entitetu, te takoer dostavlja nadlenom ministarstvu u RS, odnosno predoava
ministarstvu nadlenom za javno preduzee, odnosno nadlenom opinskom organu uprave u FBiH.
Za Plan poslovanja je odreeno da ukljuuje (oba entitetska zakona daju gotovo identine odredbe, koje
su stoga ovdje zajedno prikazane):
predvianje/plan prihoda i rashoda;
kapitalne izdatke predloene za period koji plan poslovanja obuhvata;
izvor financija/finansiranja predloenih za navedene kapitalne izdatke, te druge poslovne ciljeve;
sve zajmove ije uzimanje je planirano u periodu koji plan poslovanja obuhvata;
garancije ije je davanje predloeno za osiguranje tih kredita;
prijedloge za obrazovanje ili kupovinu novih preduzea ili poslova (bilo u cjelini ili djelomino) ili prodaju
bilo kojeg od zavisnih (drutava) preduzea (tj. supsidijara) javnog preduzea, te kadrovsku popunu kao i
pratee rashode za ove aktivnosti;
prijedloge za prodaju nepokretne imovine;
prijedloge za koritenje vika prihoda za period koji obuhvata plan poslovanja;
predviene finansijske izvjetaje, funkcionalni i glavni budet sa polugodinjim analizama (varijante) i

budet obrtnog kapitala. Navedeni budeti moraju odraavati planirane aktivnosti javnog preduzea i sa
tim aktivnostima povezane prihode i trokove.
Plan poslovanja za period za koji je donesen predstavlja osnov poslovnih aktivnosti javnog preduzea
u pogledu onih pitanja koja sadri. Izuzetno, uprava e na godinjem osnovu razmatra plan poslovanja
te u sluaju potrebe, a u skladu sa ciljevima istog, revidirati i usaglasiti plan poslovanja radi njegovog
prilagoavanja kretanjima na (komercijalnom) tritu.
32
Oba entitetska Zakona o javnim preduzeima lanom 47 predviaju novanu kaznu u iznosu od 5.000,00
KM do 15.000,00 KM za pravno lice/preduzee ukoliko ne izradi/usvoji trogodinji plan poslovanja u skla-
du sa prethodno navedenim lanovima istih zakona i ne dostavi ga nadlenim organima, odnosno ako
plan poslovanja ne sadri elemente propisane istim zakonom, te ako se plan poslovanja ne razmatra na
godinjoj osnovi i ne revidira.
Dakle oigledno je da ovako definirani planovi poslovanja ne pokazuju jasno i nedvojbeno da je cilj
unaprjeenje ekonomske efikasnosti. Takoer konsultant nije u mogunosti potvrditi redovitu praksu
dostavljanja plana poslovanja glavnom revizoru.
Opis postojee prakse i potrebnih promjena

Postojee stanje u BiH vodovodnim preduzeima je takvo da se upravljanju financijama i finansijskom
planiranju pristupa na tradicionalan nain koji podrazumijeva ovu funkciju poduzea kao aktivnost koja
je nametnuta regulativom i slui prije svega kao potpora drugim djelatnostima. Planiranje u veini javnih
preduzea se vri na principu proporcionalnog uveanja poslovnih rezultata (uveanjem za odabrani
postotak iznosa iz prethodnih godina), bez specifinih dodatnih procjena aktivnosti ili predvianja real-
nijih poslovnih rezultata. Zbog zakonskih obaveza, pripremaju se srednjoroni planovi za period od tri
godine, koji se uglavnom rade tipski i po ve navedenom principu.
Budetiranje na osnovu detaljnih analiza i planova se ne radi. Jednogodinji poslovni planovi predstav-
ljaju veinom izvjetaj o poslovanju iz prethodne godine, sa procentualnim poveanjima za narednu
godinu. Svakako treba napomenuti da i izvjetaji o poslovanju nerijetko predstavljaju samo izvode iz
bilansa stanja i uspjeha, dakle knjigovodstvene vrijednosti i bez posebnih analiza i realnih pokazatelja
uspjenosti poslovanja.
Budui planovi moraju se raditi bilo direktno ili u suradnji sa odjelom za finansije, odnosno sa osobom
zaduenom za budetiranje. Proces budetiranja predstavlja postavljanje i usvajanje prorauna/budeta,
te kontrolu i analizu odstupanja prilikom njegova ostvarenja. Kvantitativni ciljevi u njemu odraavaju
kvalitativne ciljeve plana, da su sadrajni i formalizirani ciljevi meusobno usklaeni. Prihvaanjem pro-
rauna i oslobaanjem novca za njegovo ostvarenje sam proraun postaje cilj kojem se tei, a pojedine
komponente postaju mjerila uinka za nositelje odluivanja.
Realizacijom prorauna zapoinje i proces kontrola njegovog ostvarenja. Kontrolom se pokazuju odstu-
panja ostvarenih i zadanih veliina, a ona je i vrlo vaan izvor informiranja za korekturne odluke. Ukratko,
svrha budetiranja je:
1. Osigurati prognozu prihoda i rashoda,
2. Omoguiti mjerenje stvarnog finansijskog poslovanja u odnosu na prognozirano i odmah provoditi

eventualno potrebne korektivne mjere.
Bitno je napomenuti da se ovaj proces trenutno radi ad hoc, te da su prognoze uglavnom slabo uteme-
ljene.
Osnovni cilj pripremanja plana poslovanja, na nain kako moderna komunalna preduzea u EU ili svijetu
poimaju ovaj termin, jeste poboljanje svih aspekata unutar poduzea. Plan poslovanja odreuje politi-
ku i ciljeve, a operativni plan se koristi kao sredstvo monitoringa u procjeni nivoa ostvarenja financijskih
ciljeva, koji su postavljeni u planu poslovanja.
Proces planiranja trebalo bi da je sastavljen iz 3 komponente:
Stratekog plana,
Godinjeg operativnog plana,
Plana kapitalnih ulaganja.
33
Strateki plan treba odgovoriti na pitanje koji je cilj poduzea i kako do njega doi, on definira dugo-
rone ciljeve, analizira okruenje radi definiranja aktivnosti, utvruje skup aktivnosti kojima e se postii
taj cilj, analizira okruenje radi prilagoavanja promjenama, sadri smjernice za formuliranje operativnih
planova.
Operativni plan je kratkoronog karaktera i odnosi se na operativnu aktivnost preduzea (plan prodaje,
plan proizvodnje itd). Usmjeren je na izvravanje ciljeva zadatih u stratekom planu poduzea i predstav-
lja detaljno razraeni strateki plan na nivou godine i alat za implementaciju stratekog plana, kao i vodi
za implementaciju i jasno odreeni proces.
Osnova za izradu plana kapitalnih ulaganja su procjene iz stratekog plana o potrebama i kapacitetima,
ovim planom se identificiraju kapitalni projekti i aktivnosti, kao i mogui izvori financiranja. Plan kapital-
nih ulaganja predstavlja dugoroni budet koji sadri planirane kapitalne investicije i njihov vremenski
raspored u periodu duem od godinu dana.
Trenutna praksa u vodovodima BiH ne ukljuuje izradu operativnih planova po odjelima, ili poreenje
plana sa stvarnim trokovima po odjelima. Stoga veina vodovoda nema razvijenu proceduru za izradu
planova za operativne aktivnosti i to je potrebno promijeniti. Kao dodatak izradi godinjeg operativnog
plana, moraju se napraviti izvjetaji o ostvarenju operativnog plana, a kojima se nadzire stvarna realizaci-
ja prihoda i rashoda nasuprot planiranim. Plan poslovanja, pored financijskih ciljeva, treba ukljuiti i sve
aspekte planova vodovodnog preduzea za naredni period, ukljuujui operativne radne ciljeve, razvoj
kadrovskih potencijala ili odnose sa korisnicima i drugim subjektima.
Zakoni o javnim preduzeima FBiH i RS propisuju da javna komunalna poduzea pripremaju poslovne
planove, to jeste postojea praksa. Trenutno vaei raunovodstveni zakoni u FBiH i u RS ne propisuju,
ali i ne zabranjuju izradu operativnih planova i/ili planova kapitalnih ulaganja. Poduzea koja pruaju ove
vrste usluga u BiH veinom ne prakticiraju izradu operativnih planova niti poreenje planiranih i ostvare-
nih rezultata po odjeljenjima, vrlo mali broj priprema operativne planove u okviru poslovnih planova. Ne
postoji razvijena procedura za izradu operativnih planova kao ni za izradu planova kapitalnih ulaganja.
Mnoga poduzea nemaju ustaljenu proceduru izvjetavanja za praenje poslovnih planova.
Poslovni plan treba postati formalan dokument u kojem se prikazuje poslovanje, te treba predstaviti
budui pravac kretanja. Osim opisa poduzea treba dati i realnu sliku problematinih oblasti, izazova,
rizika i prepreka, kao i odrediti aktivnosti potrebne za rjeavanje problema i buduih izazova. Poslovnim
planom se trebaju odrediti kratkoroni i dugoroni pojedinani (posebni) ciljevi, detaljni opisi naina na
koji se ti ciljevi mogu dostii u stvarnim okolnostima, kao i objanjenje o nainu na koji se oekivanja
vanjskih interesnih grupa mogu ispuniti. Poslovni plan se treba izraditi za zadati vremenski period (kon-
zultant bi radije preporuio period od 5 godina, isti se ipak treba usuglasiti i sa vaeom regulativom
u ovoj oblasti) tako to e se podijeliti na godinje budete, koje svake godine provedbe treba aurirati
stvarnim podacima. Moe se i odluiti se za izbor dueg vremenskog perioda, to bi imalo vie smisla pri
izradi stratekih planova, ali bi ujedno ukljuivalo i vei broj pretpostavki i stoga bilo manje pouzdano.
Izradi i uvoenju Poslovnog plana treba pristupiti na jedan strukturirani nain, tako to e se raditi po
fazama. Svaki sektor/sluba poduzea izrauje vlastiti plan. Ovi planovi po sektorima sadre aktivnosti
koje treba izvriti tokom narednih godina u skladu sa pojedinanim ciljevima koji su proistekli iz glavnih
ciljeva. U nastavku slijedi primjer Plana poslovanja koji bi zadovoljio navedene potrebe.
34
Tabela 1: Mogui sadraj Plana poslovanja
1 Karakteristike sadanjeg rada i usluga poduzea

1.1 Opis preduzea
Pravni status
Djelatnost (odgovornosti, vodosnabdijevanje, odvodnja otpadnih voda, itd.)
Podruje pokrivenosti uslugama
Potroai
1.2 Upravljanje i organizaciona struktura
Struktura upravljanja
Broj zaposlenih
Organizacijska shema
Kvalifikacije zaposlenih
1.3 Karakteristike rada
Proizvodnja vode
Distributivna mrea i mjerenja unutar mree (definirane zone mjerenja i pritiska)
Ostali objekti
Kvaliteta usluge, pouzdanost i sl.
Prodaja vode i mjerenje potronje vode
Neprihodovana voda
1.4 Karakteristike trita i potroaa
Socio-ekonomska situacija podruja pokrivenosti uslugama
Prosjeni prihodi domainstava i platena sposobnost u podruju pokrivenosti, brutto
nacionalni dohodak po stanovniku u lokalnoj zajednici, te na temelju toga pokazatelj o
priutivosti usluga
Broj i struktura potroaa po kategorijama
2 Trenutni financijski rezultati poduzea
2.1 Bilans stanja
Struktura sredstava
Struktura kapitala/obaveza
Ocjena
2.2 Prihodi i rashodi
Struktura trokova i amortizacije
Struktura prihoda
Dobit/gubitak
2.3 Gotovinski tokovi (likvidnost)
Priliv novca
Odliv novca
Viak/manjak novca
Potraivanja (nenaplaena potraivanja od potroaa)
Stope naplate (po kategorijama potroaa)
2.4 Ocjena finansijskih rezultata
Indikatori poslovanja (ukljuujui svakako prosjean period naplate ili/i postotak naplate,
te pokrivenost operativnih trokova)
Kvalitativna ocjena
3 Ciljevi i programi za planski period (3 - 5 godina)
3.1 Ciljevi proizvodnje i usluga
Projekcija stope prikljuenosti, potranje za vodom i generiranja otpadnih voda
Projekcija gubitaka (neprihodovana voda)
Projekcija proizvodnje vode
3.3 Program investiranja i rehabilitacije (na godinjoj osnovi po komponentama sistema)
Program proirenja
Program zamjene i rehabilitacije
35
3.4. Program odravanja (na godinjoj osnovi na osnovu ciljeva usluga i programa investicija)
3.5 Operativni program (na godinjoj osnovi na temelju ciljeva usluga)
3.6 Program upravljanja zaposlenima (na godinjoj osnovi na osnovu ciljeva usluga i
programa, kao i na osnovu postojee i eljene produktivnosti zaposlenika)
3.6 Ciljevi financijskih rezultata
4 Projekcija kapitalnih zahtjeva i shema finansiranja
4.1 Procjena kapitalnih zahtjeva
uzimajui u obzir oekivanu inflaciju cijena, fizike nepredvienosti, trokove projektiranja,
itd.)
4.2 Oekivana shema financiranja prema izvorima
Interno generiranje gotovine
Vanjsko financiranje kreditima
Ostali vanjski izvori finansiranja
4.3 Oekivana shema godinje otplate duga
Plaanje kamata
Plaanje gotovine
Ukupna otplata (servisiranje) duga
5 Projekcija finansijskih rezultata
5.1 Projekcija godinjih trokova rada i odravanja
prema glavnim kategorijama trokova i trokovnim centrima, svakako ukljuujui
amortizaciju
prema tekuim cijenama uzimajui u obzir oekivane trokove inflacije
5.2 Projekcija godinjih prihoda
prema glavnim kategorijama prihoda (naroito prema vrstama usluga)
uzimajui u obzir oekivane promjene cijena
5.3 Projekcija bilansa uspjeha
5.4 Plan likvidnosti (projekcija izvjetaja o gotovinskim tokovima)
6 Zakljuci
Dopunama Zakona o komunalim djelatnostima se moe nametnuti obaveza donoenja ovakvih poslov-
nih planova i njihovih komponeti (strateki ,operativni i plan kapitalnih ulaganja), te odrediti nadlenost
za praenje realizacije istih.
U nastavku se posebna panja poklanja ka nekoliko kljunih indikatora uspjenosti koji se predlau za
neizostavno ukljuivanje u poslovni plan.
Kljuni indikatori za poslovanje vodovodnih poduzea i ciljne vrijednosti

U prilogu 3 je predstavljen relativno irok izbor indikatora uspjenosti poslovanja vodovodnih poduzea,
kao osnova za izbor onih najrelevantnijih za BiH. Takoer je u prilogu 4 prikazano nekoliko modela izbora
i integracije vie pokazatelja uspjenosti u jednu zbirnu ocjenu, koja bi govorila o tome da li poduzee
dobro radi i ima uspjenu budunosti ili ne.
Miljenje konzultanta jeste da su modeli WUVI i AquaRating u sadanjem vremenu previe kompleksni za
primjenu u BiH i predlae da isti doive dalju ekspanziju i provjeru u svijetu prije razmatranja uvoenja u
BiH praksu. to se tie Apgar modela, on je jednostavan i moe se modificirati da odgovara specifinim
potrebama i stanju u BiH, na nain koji e biti predstavljen u nastavku.
Apgar model je interesantan i po tome to je sam odabrao samo 6 kljunih oblasti za koje se veu indika-
tori uspjenosti - to su Pokrivenost populacije uslugom vodoopskrbe/ vodosnabdijevanja, Pokrivenost
populacije uslugom odvodnje otpadnih voda, Neprihodovana voda, Prosjean period naplate, Pokri-
venost operativnih trokova i Priutivost usluga. Interpretacija prva dva indikatora (oblasti uspjenosti)
moe biti sporna, jer ne postoji jasan konsenzus u BiH o tome kako se odreuje ukupan broj stanovnika
za koju poduzee ima nadlenost, a to je ulazna vrijednost za proraun ovih indikatora. Naime, iako je
36
postojeom regulativom odreena nadlenost lokalne zajednica da na svojoj teritoriji osigura pruanje
usluga vodosnabdijevanja i odvodnje otpadnih voda bez definiranih ogranienja, u praksi javna podu-
zea osnovana za tu svrhu esto u vlastitom tumaenju nadlenost ograniavaju na neko ue gradsko
podruje u lokalnoj zajednici.
Zato konzultant predlae da se ova dva pokazatelja ne razmatraju sve dok se ne usvoji nedvojbeno tu-
maenje broja stanovnika za koju poduzee ima nadlenost. Ali, istovremeno se predlae dodavanje
jo jednog indikatora od velikog znaaja za BiH; to je produktivnost zaposlenika koja je po sadanjim
vrijednostima vrlo niska.
Dakle predlae se da se u poslovnim izvjetajima i poslovnom planu svakako vri proraun za prethodni
period procjena za narednih 3 - 5 godina sljedeih odabranih kljunih indikatora uspjenosti vodovod-
nih poduzea, sa svojim mjernim jedinicama:
1. Neprihodovana voda (%)
uz eventualno i Postotak mjerenja potroaa (%)
2. Prosjean period naplate (dana)
uz takoer i Postotak naplate (%)
3. Produktivnost zaposlenika (# 4/ 000, voda i kanalizacija zajedno)
4. Pokrivenost operativnih trokova (%)
5. Priutivost usluga - Ukupni prihodi po korisniku usluga u odnosu na bruto nacionalni dohodak po
stanovniku (%)
alternativno Udio mjesenog rauna za domainstvo u prosjenom prihodu (%)
Detalji o nainu raunanja ovih indikatora, kao i vrijednostima u BiH i svijetu u prethodnom periodu
su ve prikazani u prilogu 3 i ovdje se nee ponavljati. Konzultant predlae da se u svakom izvjetaju i
poslovnom planu ovi indikatori raunaju i prikazuju za prethodne tri godine, te planiraju za narednih 3
- 5 godina, na koliko se plan i odnosi. Planiranje vrijednosti ovih pokazatelja za naredni period mora biti
vezano za predviene aktivnosti u istom vremenu (npr. plan i program detekcije i smanjenja gubitaka
te opravke i zamjene cjevovoda u funkciji smanjenja vrijednosti indikatora neprihodovane vode; nove
mjere fakturiranja i naplate u cilju smanjenja prosjenog broja dana naplate; prestanak novih zapolja-
vanja, unutarnja reorganizacija i odlazak u penziju zaposlenika sa ciljem smanjenja vrijednosti indikatora
produktivnosti zaposlenika; poboljanje upravljanja financijama i promjena cijene u funkciji poveanja
vrijednosti indikatora pokrivenosti operativnih trokova).
Konsultant dalje predlae da se, slino Apgar modelu, svaki od ovih 5 kriterija ocjenjuje ocjenama 0, 1
ili 2, nakon ega se sve sabiraju dajui ukupni rezultat (score) izmeu 0 i 10. Vrijednosti 0, 1 ili 2 ovise o
konkretnoj vrijednosti odabranog pokazatelja i za razgranienja izmeu ove tri pojavne vrijednosti koje
su date se oekuje njihovo prilagoavanje buduim, eljeno unaprjeenim, stanjima.
Ukupni rezultat, ije su vrijednosti izmeu 0 i 10, se moe interpretirati tako da ako je rezultat najvie 3
da je poduzee kritino loe u svom radu, relativno slabo za rezultat izmeu 3 i 5, odnosno radi zadovo-
ljavajue ako je rezultat vei od 8. Ipak ova brojka je samo dodatni indikator, a panja regulatornog tijela
i lokalne zajednice kao vlasnika sistema mora biti pojedinano usmjerenja na svaki od navedenih 5 in-
dikatora. Predlae se slijedea klasifikacija vrijednosti ovih pokazatelja za primjenu u poetnom periodu
od najmanje 5 godina, prilagoena uvjetima u BiH:
4 # oznaava brojanu vrijednost, broj
37
Tabela 2: Klasifikacija za date indikatore
Indikator Vrijednost
0 za > = 50%
Neprihodovana voda 1 za > = 20% i < 50%
2 za < 20%
0 za > = 180 dana
Prosjean period naplate 1 za vrijednost izmeu 90 i 180 dana
2 za < 90 dana
0 za < 75%
Postotak naplate 1 za vrijednost izmeu 75% i 95%
2 za > = 95%
0 za broj zaposlenika na 1000 korisnika usluga >2.5
Produktivnost zaposlenika 1 za broj zaposlenika na 1000 korisnika usluga izmeu 1.2 i 2.5
0 za broj zaposlenika na 1000 korisnika usluga < 1.2
0 za < 1
Pokrivenost operativnih trokova 1 za vrijednost izmeu 1 i 1.40
2 za > = 1.40
0 za > 2.0%
Priutivost usluga 1 za vrijednost izmeu 1.0% i 2.0%
2 za < = 1.0%
Cilj je svakako planom predvidjeti period i aktivnosti kojima e se svaki od navedenih indikatora (ili
najmanje 5, osim priutivosti usluga koji se moe smatrati kontrolnim pokazateljem) dovesti do vlastite
vrijednosti 2. Poboljanja trebaju biti planirana za svaku godinu pojedinano i zbirno za cijeli planski
period, uz detaljan prikaz aktivnosti koje e voditi boljim ostvarenim vrijednostima. Konzultant smatra
da se za navedena podruja na godinjem nivou mogu ostvariti naredna unaprjeenja:
Neprihodovana voda:
ako je tekua vrijednost neprihodovane vode vea od 60%, moe se pripremiti ostvariv plan ak-
tivnosti koji e smanjivati ovu vrijednost za 10-15% godinje;
ako je tekua vrijednost neprihodovane vode izmeu 40% i 60%, moe se pripremiti ostvariv
plan aktivnosti koji e smanjivati ovu vrijednost za 6-10% godinje;
ako je tekua vrijednost neprihodovane vode manja od 40%, moe se pripremiti ostvariv plan
aktivnosti koji e smanjivati ovu vrijednost za 4-6% godinje;
Obzirom na prosjeno vrlo visoke iznose neprihodovane vode u BiH vodovodnim poduzeima,
za naredni period od najmanje 5 godina je dovoljno postaviti krajnji cilj od najvie 20% nepriho-
dovane vode, kasnije je potrebno analizirati da li se ta ciljna vrijednost moe spustiti na 15% ili
10%.
Prosjean period naplate:

Bez obzira na postojee vrijeme trajanja naplate rauna, isto se moe godinje skratiti barem za
po 30 dana. U sluaju da je ovaj indikator jako visok zbog enormno visokog iznosa potraivanja
uzrokovanog dugogodinjom praksom izbjegavanja bilo kakvih otpisivanja (to se esto i lako
pretvori u politiko a ne operativno pitanje), ova se vrijednost promjenom odnosa ka otpisivanju
realno nenaplativih potraivanja moe u kratkom roku znaajno smanjiti.
Ciljna vrijednost treba biti do najvie 30 dana.
Postotak naplate:
U sluaju da je ovaj indikator jako nizak, moraju se primijeniti viestruke aktivnosti na poveanju,
ali ak i u takvom sluaju se u toku jedne godine moe poveati do barem 85%.
Krajnja ciljna vrijednost treba biti 97% ili vie; za poetni period se moe postaviti i na manju
vrijednost (npr. 90%) ako je sadanja naplativost veoma niska.
38
Produktivnost zaposlenika:
Ovo je socijalno jako osjetljiv indikator i treba jako oprezno postaviti kratkorone i dugorone
ciljeve njegovog unaprjeenja (smanjenja vrijednosti). Konzultant smatra da se u planskom pe-
riodu od 3 -5 godina vrijednost ovog indikatora moe umanjivati za po 0.1 - 0.2 godinje.
Obzirom na prosjeno vrlo visoke vrijednosti ovog indikatora BiH, za naredni period od 10 godi-
na je dovoljno postaviti krajnji cilj od 1.2 zaposlenika na 1000 korisnika usluga. Nakon tog perio-
da je potrebno analizirati da li se ta ciljna vrijednost moe smanjiti na 1 ili manje (to se zapravo
moe oekivati kao proizvod tehnolokog napretka i vjerojatno vee i efikasnije uloge outsour-
cinga u radu vodovodnih poduzea).
Pokrivenost operativnih trokova:

Ovo je stvar visine cijene i prethodnih prijedloga naina knjienja i upravljanja prihodima i rasho-
dima. Ciljna se vrijednost moe ostvariti u planskom periodu.
Priutivost usluga:
Ovaj indikator se moe koristiti kao kontrolni, za provjeru visine cijene koja se moe odobriti.
Konzultant je ve i ranije predloio da se priutivost odredi najveom stopom od 1.5% ako sistem
nema postrojenje za preiavanje otpadne vode, a 2% ako ima, odnosno na 4% od ukupnih
mjesenih prihoda da budu troak za raun za vodu i kanalizaciju, ako se na taj nain procjenjuje
priutivost.
U prethodnom je ve predloen i jedan mogui format Poslovnog plana u kome je lako prepoznati u
kojim dijelovima se prikazuju ovi indikatori sa vrijednostima ostvarenim za prethodne tri godine, te pla-
niranim za narednih 3 - 5 godina, na koliko se odnosni plan i odnosi. Takoer se u svakom narednom Po-
slovnom planu uz vrijednosti indikatora za prethodne tri godine trebaju prikazati i prethodne procjene
planiranih vrijednosti pokazatelja za taj isti period, te dati analiza ostvarenih rezultata (ako su planirane
vrijednosti premaene ili nedostignute, detaljno pojasniti ta je tome uzrok, da li i kakve korektivne akci-
je potrebne za naredni period).
Konzultant predlae da ovaj prijedlog poslovnog plana razmotre mogua budua regulatorna tijela i
pripreme odgovarajui pravni akt kojim e se propisati sadraj i obaveza primjene takvog sadraja po-
slovnog plana. Proces usvajanja takvog pravnog akta treba biti harmoniziran sa prijedlozima studije o
administrativnom poloaju i ingerencijama takvog regulatornog tijela. Regulatorno tijelo nee odobri-
ti cijenu ako plan i realizacija istoga ne pokazuju jasna i vidljiva poboljanja iskazana vrijednosti-
ma navedenih pokazatelja.
Dakle iz prethodnog se moe vidjeti da se dobri rezultati odabranih indikatora ne mogu odmah oeki-
vati, ve e biti potreban izvjestan period tranzicije i postupnog poboljanja vrijednosti odabranih poka-
zatelja. Taj period nee biti jednak za razliita poduzea, pa niti za razliite indikatore, i trajanje perioda
tranzicije tijekom kojeg se trokovi postupno umanjuju boljom efikasnou poduzea treba nadzirati lo-
kalna zajednica, kao i budua regulatorna tijela. U ovim periodima tranzicije, naroito ako je poetna
cijena usluga vrlo niska i ne odgovara stvarnim trokovima, i cijena treba imati postupni a ne nagli
rast, dok ne dostigne jednovremeno padajuu visinu odnosnih trokova (zbog oekivane sve vee
efikasnosti). Takvim pristupom bi se izbjeglo nagraivanje neefikasnosti poduzea u poetnom periodu,
kada bi visina trokova zapravo bila neopravdana.
U prilozima 5 i 6 su date kratke okvirne smjernice vodovodnim poduzeima za pripremu zahtjeva za

cijenom koji ukljuuje i izradu poslovnog plana, kao i smjernice nadzornom tijelu (Nadzorni ili upravni
odbor, Tijela lokalne zajednice, eventualno Regulatorno tijelo u ovoj oblasti) za pregled i davanje milje-
nja o zahtjevu i planu.
39
PRILOG 1: PREGLED PRISTUPA
METODOLOGIJI ODREIVANJA CIJENE VODE
U DRUGIM DRAVAMA ILI PODRUJIMA
Brojne drave su, kao odgovor na pitanje regulatornog okvira za odreivanje cijene usluge vodosnabdi-
jevanja i odvodnje (ukljuujui i preiavanja) otpadnih voda, formirale odgovarajua regulatorna tijela.
Kako je ve ranije naglaeno, cilj ovog pregleda jeste prepoznavanje kljunih principa za odreivanje
tarifne strukture, a kada postoji i detaljna metodologija za proraun cijene i njena analiza. Svakako da se
i sami principi mogu, ako je to potrebno, prilagoditi specifinim potrebama BiH.
Pitanje odreivanja cijene vode i odvodnje razliito je regulirano, te u nekim dravama postoje i propisa-
ne metodologije za odreivanje cijene, kao i procedura odobrenja iste. U nekim pak ne postoje zakonski
propisane odredbe koje se odnose na odreivanje cijena, ali postoje smjernice ili preporuke odreenih
tijela ili asocijacija, bilo o nainu odreivanja cijena, naelima koja se trebaju potovati ili o trokovima
koji se trebaju uzimati u obzir prilikom odreivanja cijene kotanja proizvodnje odreene koliine vode.
Lokalne vlasti koje, u veini sluajeva, donose konanu odluku o visini cijene vode uobiajeno uzimaju u
obzir da li je odreena cijena izraunata u skladu sa tim preporukama.
Ipak relativno je vidljiva jedna, samo na prvi pogled neoekivana, karakteristika - upravo zemlje razvi-
jenijeg gospodarstva i dugog iskustva trine ekonomije imaju manje regulative u ovoj oblasti. To je
zapravo ipak logino, jer su se iskustva trinog pristupa veoma rano ugradila u upravljanje u sektoru vo-
doopskrbe i odvodnje otpadnih voda i zapravo je najvea briga bila nadzor nad moguim monopolnim
poloajem i spreavanje ostvarivanja prevelikih prihoda.
Upravo suprotno tome, zemlje koje su dugo svoj razvitak zasnivale na konceptu planske privrede imaju
znaajne intervencije u regulativi koja se tie principa odreivanja strukture cijene, nekada i detaljno
propisanu metodologiju. Razlog je oigledan, u takvim zemljama dugo vremena cijena i efikasno uprav-
ljanja vodovodnim sistemima nisu bili u fokusu i smatralo se (a i danas se esto smatra) da cijena prije
svega mora biti takva da osigura socijalni mir u lokalnoj zajednici, ak i ako se prihodima ostvarenim
temeljem takve cijene ne pokrivaju svi potrebni trokovi. Stoga su takve regulatorne intervencije bile
neophodne, da bi promijenile svijest i nain razmiljanja o ovom sektoru. U tom smislu i BiH ima sline
potrebe.
Slijede primjeri nekih od zemalja ili podruja, koje imaju usvojen odreeni vid metodologije i/ili barem
preporuke/principe za odreivanja cijena (tarifa) iz EU i ire regije. Temeljni cilj ovog poglavlja jeste dati
kratki pregled iskustava u ovoj oblasti u drugim zemljama, da bi se odabrale i prilagodile BiH najbolje
prakse iz okruenja, Europe ili svijeta.
40
Albanija
Metodologija za uspostavu cijena
U skladu sa Uputama za uspostavljanje tarifa koje je izdalo Regulatorno tijelo, metodologija koja se koristi
za uspostavu tarifa jeste rate of return odnosno stopa povrata. Tanije, struktura tarifa treba da ukljuuje
obraun prihoda potrebnih kako bi se postigao adekvatan nivo pokrivenosti trokova za davatelja usluga,
na nain odobren od strane Regulatornog tijela.
Regulatorno tijelo u smislu regulacije tarifa u Albaniji vri nadzor nad trokovima poslovanja, daje odre-
ene poticaje preduzeima koja rade za dobrobit svih Albanaca, definira proces odreivanja tarifa, i na
kraju odobrava tarife.
Osnovni definirani ciljevi Regulatornog tijela u procesu odobrenja tarifa i drugih naknada za usluge su:
zatititi potroae od monopolskih cijene i
omoguiti preduzeima da pokriju opravdane trokove da bi bili u stanju pruiti efikasno svoje uslu-
ge, ali i da bi im se omoguilo da postignu odreeni povrat na svoja ulaganja koji bi bio dovoljan za
operativna poboljanja i za investicijske radove.
S obzirom na vanost naroito ovog drugog cilja, Regulator podrava postepeni napredak u poboljanju
financijskog i operativnog poslovanja, da se prvo postigne pokrie osnovnih operativnih trokova, a u
naprednim fazama i odreeni povrat na investicije.
Posebno se radi izraun cijene za vodu, a posebno za odvodnju otpadnih voda, uz napomenu da se me-
usobno subvencioniranje izmeu ovih dviju usluga treba izbjei.
Postupak uspostavljanja tarifa poinje tako to nositelj dozvole, dakle poduzee, dostavlja Regulator-
nom tijelu prijedlog strukture tarife, ali i tarifnog modela koji mora biti odobren od strane Regulatornog
tijela, nakon ega slijedi miljenje jedinica lokalne samouprave, te na kraju Regulatorno tijelo odobrava
konanu tarifu.
Zahtjev za promjenu tarife ili dijela tarife mogue je dostaviti samo jednom godinje. S obzirom da pro-
ces odobrenja moe trajati i do 6 mjeseci, preporuka preduzeima jeste da podnose zahtjeve za novom
tarifom jednom godinje, odmah po financijskom zatvaranju prethodne godine, ali za naredni period od
2 do 5 godina.
Poduzea su obavezna plaati redovnu naknadu Regulatoru, a visina naknade zavisi od postotka pokria
trokova poslovanja (manje ili vie od 50%).
Procedura izmjene i odobrenja cijene ima 4 faze:
Analizu trokova i njihove opravdanosti (mogue je i odobrenje/prihvaanje samo dijela prijavljenih

trokova):
U ovoj fazi regulator detaljno analizira trokove koje je preduzee prijavilo kao opravdane, iste i po-
redi sa drugim poduzeima, te ih prihvata u cijelosti ili samo djelomino kao opravdane (to se po-
janjava u nastavku).
Analizu uspjenosti (performance); u kojoj je bitno napomenuti da postoji detaljno razraen sistem
bodovanja poduzea.
Analiza uspjenosti se fokusira na odreene indikatore kako bi se utvrdilo postoje li odstupanja u

odnosu na dogovorene izvedbe. Regulator daje odreeni broj bodova za svaki od indikatora. Bodovi
mogu biti i negativni i pozitivni. Radi se o sljedeim indikatorima, i bodovima koje odreeni indikator
nosi:
41
R.br. Indikator Minimalni broj Maksimalni
bodova broj bodova
1. Voda koja se ne prihoduje -20 +10

(Non-Revenue Water -NRW)
2. Nivo mjerenja -20 +10
3. Kvaliteta vode za pie -15 +7,5
4. Radni sati -15 +7,5
5. Energetska efikasnost -20 +10
6. Efikasnost uposlenih (broj zaposlenih/1000 prikljuaka) -20 +10
7. Pokrivenost - vodosnabdijevanje -15 +7,5
8. Pokrivenost - kanalizacija/zatita okolia -15 +7,5
9. Percepcija regulatora -10 +5
Raspon bodova -150 +75
Bonuse5
10. Posebni napori i inicijative za poboljanje efikasnosti, 0 +75
usluge ili pristupa
Ukupan raspon bodova -150 +150
5
Ukupan broj bodova se zatim pretvara u novanu vrijednost, i to na nain da se odreenom bro-
ju bodova dodjeljuju postotci, koji zatim odreuju visinu trokova koji trebaju biti priznati prilikom
odobrenja tarife. Ona preduzea koja imaju manji, odnosno negativan broj bodova, imat e i loiju
izvedbu, ali i manji iznos trokova za odobrenje.
Odreivanje cijene
Regulator po zavretku prethodne faze, poinje sa izraunom Prosjene tarife, i to sljedei formulu:
Visina trokova (iz prethodne faze) / Pretpostavljena prodana koliina (u m3) = Prosjeni troak po m3
= Prosjena tarifa po m3
S obzirom da prethodna formula, dakle i njom odreena cijena, pretpostavlja stopu naplate od
100%, Regulator ovdje uzima u obzir dogovorenu stopu naplate sa odreenim poduzeem, pa na taj
nain odreuje konanu cijenu vode. Tako na primjer, ako je Prosjena tarifa dobivena iz prethodne
kalkulacije 100 jedinica, a dogovoreni indikator efikasnosti naplate 85%, predloena tarifa e biti
100/0,85= 117,65 jedinica.
Postavljanje cijene
Po odobrenju tarife daje se mjesec dana preduzeu da informira potroae o primjeni novih tarifa, te
Regulator kasnije nadzire implementaciju uvoenja novih cijena.
Tarifna struktura je kreirana tako da udovolji sljedeim ciljevima:
Pokrie trokova, i to na nain da preduzee postepeno poveava naplatu prihoda, tako da prihodi po-
stupno pokriju sljedee trokove:
Operativne trokove i trokove odravanja,
5 Indikator 10 je kvalitativni indikator,koji donosi pruatelju usluge dodatne bodove u sluaju inicijativa koje ukazuju na njego-
vu posveenost ka poboljanju poslovanja
42
Operativne trokove i trokove odravanja, te trokove amortizacije, i
Operativne trokove i trokove odravanja, trokove amortizacije, ali i trokove kamata na kredite
(ako postoje).
Efikasnost upravljanja, pokrie trokova bit e uslovljeno i praeno sistemskim naporima da se smanje
trokovi poslovanja, i to kroz unapreenje upravljake i operativne efikasnosti, smanjenje gubitaka vode
u sistemu, smanjenje ilegalne potronje, i poveanje prihoda odnosno poboljanje naplativosti. Regu-
latorno tijelo e uzeti u obzir svaki mjerljivi progres u operativnoj i financijskoj izvedbi operatora, prije
odobrenja tarife.
Mogunost plaanja (affordability), tarifnom strukturom se postavlja cijena koju stanovnitvo moe da
priuti; domainstva sa najniim primanjima ne smiju platiti vie od 5% od prihoda domainstva za uslu-
ge vode i odvodnje otpadnih voda.
Okolina efikasnost, tarifna struktura e postaviti poticajnu cijenu za vee potroae, s ciljem da se pro-
movira ouvanje resursa i odriva potronja.
Specifino za tarifnu strukturu u Albaniji jeste to da ona pretpostavlja razliite cijene za razliite katego-
rije kupaca (domainstva/kuanstva, javne institucije, privatni/komercijalni korisnici), kao i to da pravi
razliku u cijeni za stanovnitvo sa niim primanjima.
Model za izraun tarife nije posebno propisan, razvija ga pruatelji usluga samostalno, a odobrava ga
Regulator.
Za prvo odobrenje i postavljanje cijene, Regulator provodi samo analizu trokova, ali i postavlja prvi skup
ciljanih indikatora za svakog pruatelja usluga.
Financiranje
Aktivnosti Regulatornog tijela financiraju se iz financijskih sredstava koja se sastoje od regulatornih na-
knada koje Tijelo postavlja za operatore koji djeluju u sektoru vodoopskrbe i odvodnje i preiavanja
otpadnih voda, naknada za izdavanje licenci i razliitih vrsta donacija.
Budet predlae Regulatorno tijelo najkasnije tri mjeseca od poetka svake fiskalne godine i dostavlja ga
Vijeu ministara (albanski: Kshilli i Ministrave) na odobravanje.
Bugarska
U skladu sa Zakonom o reguliranju usluga vodoopskrbe i kanalizacije, Dravna regulatorna komisija (za
energiju i vodu) vri regulaciju cijena u skladu s dvije metodologije: (1) price cap i (2) rate of return. Tije-
kom odreivanja metodologije za uspostavu cijena, Komisija utvruje ciljanu stopu povrata, uzimajui u
obzir svakog davatelja usluga vodoopskrbe i kanalizacije, mogunost plaanja ovih usluga, zahtjeve za
budue kapitalne trokove, te indikatore financijske stabilnosti.
Upravo ova dva pristupa, price cap (najvia dozvoljena cijena) i rate-of-return (stopa povrata) su naje-
e koriteni u svijetu da bi se sprijeile previsoke cijene od strane monopolistikih poduzea. Npr. stopa
povrata se iroko koristi u Kanadi, Japanu, Sjedinjenim Dravama, gdje se odreuje najvia dozvoljena
stopa povrata na svoja sredstva - tada se cijena moe podizati ako se takva stopa ne dostigne, ali i sma-
njiti u sluaju veeg povrata od odobrenog.
Sa druge strane price cap ili najvia dozvoljena cijena se sve ee pojavljuje u zemljama svijeta, jer po-
tie poduzea na veu efikasnost u radu. Regulirane cijene se u ovakvom pristupu prilagoavaju stopi
inflacije i drugim predodreenim bez obzira na stvarne vrijednosti dobiti ili gubitka.
43
Metode reguliranja cijena, pravila uspostave cijena u skladu sa strukturom trokova, procedura dosta-
ve prijedloga cijena i odobravanje istih, kao i procedura objave informacija, utvruju se rjeenjem koje
usvaja Vijee ministara (bugarski: ,Ministerski savet) na zahtjev Komisije. Komunal-
na poduzea dostavljaju prijedloge cijena, u skladu sa prethodno spomenutim rjeenjem, Komisiji na
odobravanje.
Komisija se rukovodi sljedeim naelima:
povezanost izmeu ekonomskog dijela poslovnog plana i predloenih cijena;
naplativost ekonomski opravdanih trokova, kao to su:
trokovi rada, odravanja, popravaka i upravljanja sistemima vodosnabdijevanja i odvodnje otpad-

nih voda;
amortizacija stalnih sredstava;
naknade za vodozahvat i isputanje otpadnih voda;
regulatorne naknade u skladu sa Aktom Komisije;
zatita okolia;
dodatne obveze nametnute od strane nadlenih dravnih tijela;
primjena ekonomski opravdane stope povrata kapitala;
povezanost izmeu cijena za naselja i stvarnih trokova pruanja usluga;
socijalna priutivost cijene opskrbe vodom i odvodnje otpadnih voda;
izbjegavanje unakrsnog subvencioniranja izmeu razliitih kategorija potroaa.
Komisija propisuje cijene:
postavljajui gornju granicu za cijene ili za prihode;
Po stopi povrata.
Komisija utvruje jedinstvene indikatore efikasnosti, koje preduzea moraju primjenjivati prilikom odre-
ivanja cijene.
Komisija e pojedinano odrediti ciljanu stopu povrata, uzimajui u obzir specifine uvjete svakog podu-
zea, socijalnu priutivost cijene za vodu i kanalizaciju, zahtjeve za budue kapitalne izdatke i pokazate-
lje financijske stabilnosti.
Metode regulacije cijena, pravila za odreivanje cijena koja utiu na strukturu trokova, postupak za
podnoenje prijedloga cijena i za njihovu primjenu, kao i postupak za objavljivanje informacija, utvruje
se pravilnikom koji donosi Vijee ministara, a na prijedlog Komisije.
Ovaj pravilnik ureuje nain odreivanja cijena po kojim operateri vre:
Opskrbu potroaa vodom,
Prikupljanje otpadnih voda,
Tretman vode,
Prikljuenje korisnika na vodovodni sistem i
44
Prikljuenje korisnika na sistem kanalizacije.
Prilikom vrenja pregleda Komisija sprovodi sljedee:
Analizu informacija prikazanih u izvjetaju i onih predvienih planom operatera koji je prethodno
odobren;
Procjenu predloenih cijena u odnosu na parametre u poslovnom planu;
Odobrenje procijenjenih potrebnih prihoda u skladu sa ekonomski opravdanim operativnim troko-

vima i povratom na kapital;
Ovi trokovi se raunaju po formuli
NP = P + (RAB x HB)
Gdje je NP godinji prihod, P dozvoljeni godinji troak, RAB regulatorna osnovica sredstva i HB
povrat na capital za period regulacije.
RAB predstavlja vrijednost imovine na koju operter dobija povrat na kapital, a koji se rauna po
formuli
RAB = A - F - Am + Ok + Inv
Gdje A predstavlja upisanu vrijednost korisne imovine, F vrijednost imovine koja je kupljena bez
opravdanja, Am amortizacija imovine, Ok neophodni radni kapital za period regulacije i Inv inve-
sticije koje su odobrene od strane Komisije, a koje e se desiti unutar perioda regulacije.
Odobrenje cijena u skladu sa planiranim koliinama godinjeg zahvata i isporuke vode i
Odreivanje perioda za koji je cijena odobrena, kao i pod kojim uslovima se cijena moe promijeniti.
U Zakonu o reguliranju usluga vodoopskrbe i kanalizacije, ne spominje se koliko esto se zahtjev za pro-
mjenom cijene moe prihvatiti ili razmatrati.
Financiranje
Aktivnosti Dravne regulatorne komisije za energiju i vodu financiraju se iz sredstava koja se sastoje od
regulatornih naknada za vodoopskrbu i kanalizaciju, kazni i penala u skladu sa Zakonom o reguliranju
usluga vodoopskrbe i kanalizacije, te naknada za evidenciju strunjaka.
Portugal
Regulatorno tijelo za usluge vodoopskrbe i kanalizacije (ERSAR) posluje i regulira cijene na dravnom
nivou.

Kada je u pitanju odreivanje naina utvrivanja i odobravanja cijena davatelja usluga, ERSAR se vodi
metodologijom rate of return. Metoda rate of return podrazumijeva odreivanje ciljanih stopa povrata,
a zatim se struktura cijene uspostavlja tako da se postignu ove ciljane stope povrata.
Tarife za vodu i odvodnju moraju biti u skladu s naelima iz Akta o okoliu, Zakona o vodama, Ekonom-
skog i Financijskog okvira za vodne resurse, Opeg okvira za upravljanje otpadom i Lokalnim zakonom o
financijama, a posebno se moraju potovati sljedee naela:
Naelo Povrata trokova, to znai da tarife za vodu i usluge odvodnje trebaju omoguiti pokrie
45
ekonomskih i financijskih trokova uz manji profit, kako bi se osigurala kvaliteta usluge i odrivost
operatora, a sve podrazumijeva scenarij efikasnosti kako krajnji potroai ne bi nepotrebno snosili
trokove koji proizlaze iz neefikasnog sistema upravljanja;
Naelo odrivog koritenja vodnih resursa, to znai da tarife za vodu trebaju doprinijeti odrivom
upravljanju vodnim resursima kroz rastuu internalizaciju trokova i koristi od njihove upotrebe, ka-
njavajui gubitke i veliku potronju;
Naelo zatite interesa potroaa, to znai da tarife trebaju osigurati pravilnu zatitu krajnjih kori-
snika, izbjegavajui mogue zloupotrebe dominantnog poloaja operatora s obzirom na kontinuitet
i kvalitetu usluge i trokove za krajnje korisnike, s jedne strane, te s obzirom na mehanizme njihovog
nadzora i kontrole, s druge strane. Ovi mehanizmi su neophodni u monopolskim situacijama;
Naelo priutivosti cijene (affordability), to znai da tarife trebaju biti plative u odnosu na financij-
sku sposobnost korisnika usluga, u mjeri potrebnoj da se garantira i trend pristupa vodi za sve;
Naelo autonomije relevantnog nadlenog organa, to znai da se ovom preporukom nastoji poto-
vati autonomija lokalne samouprave, bez ugroavanja obavljanja svojih temeljnih zadataka i dostiza-
nja ciljeva.
Razradom tarifa treba izbjei praksu subvencioniranja izmeu razliitih aktivnosti i usluga kod operatora,
koje se javlja kada se ekonomski ishod generiran pomou jedne ili vie aktivnosti koristi za odreivanje
drugih cijena.
Tarife moraju imati jedinstvenu strukturu na teritoriji drave, to je mogue jednostavniju i transparen-
tnu, to omoguava njeno razumijevanje od strane krajnjih korisnika.
Shodno gore navedenom, ove tarife treba da osiguraju adekvatan povrat i operativnih i investicijskih
trokova, kao i povrat trokova ivotne sredine..
U skladu s naelom povrata trokova, tarife za vodu i odvodnju otpadnih voda trebaju osigurati povrat
sljedeih trokova:
Revalorizaciju i amortizaciju, na vrijeme i prema odgovarajuim raunovodstvenim praksama, vrijed-

nosti imovine koja slui pruanju usluga, koje proizlaze iz ulaganja u koritenje, odravanje, moder-
nizaciju, obnovu ili zamjenu infrastrukture, opreme ili sredstava dodijeljenih sistemu;
Trokovi poslovanja operatora, ukljuujui i one koji su nastali u stjecanju materijala i roba, transakci-
je s drugim operatorima, vanjske usluge, ukljuujui i vrijednosti koje proizlaze iz raspodjele trokova
s aktivnostima i zajednikim sredstvima sa drugim uslugama koje operator nudi, plate zaposlenih
koji rade na pruanju tih usluga;
Financijski trokovi financiranja usluga i, ako je primjenjivo, odgovarajui povrat na kapital uloen od
strane operatora;
Trokovi koji proizlaze iz zakonske regulative, ukljuujui i one porezne naravi.
Za potrebe primjene naela povrata trokova, i trokovi koji nisu u direktnoj vezi sa tarifama takoer se
trebaju uzeti u obzir, naroito naknade i nepovratni grantovi, u skladu s razdobljem revalorizacije i amor-
tizacije imovine koji proizlaze iz drugih povezanih ulaganja, kao i operativne subvencije, koje su zbog
iznimnih socijalnih razloga izdvojene za pruanje usluga, te druge prihode koji se odnose na pruanje
usluga ili koritenje resursa.
Specifini trokovi vezani uz prikupljanje i odvodnju oborinskih voda i ienja javnih povrina trebaju se
iskljuiti iz trokova koji e biti pokriveni kroz cijene odvodnje komunalnih otpadnih voda i usluga uprav-
ljanja otpadom, i to raunovodstvenim razdvajanjem ili procjenom. Ti trokovi se trebaju Nadoknaditi
kroz razliite prihode prikupljene od strane nadlenih tijela.
46
Metodologija jasno daje definicije razliitih tarifnih struktura, za svaku kategoriju potroaa, i naine na
koji se tarifa primjenjuje.
Pravila koja se odnose na tarifnu strukturu su sljedea:
Tarifa mora imati fiksni i varijabilni dio, da bi se trokovi na jednak nain raspodijelili na sve potroae;
Nikakve druge naknade se ne mogu ukljuivati u tarifu za vodu;
Tarife trebaju biti diferencirane u odnosu na kategorije potroaa (domainstva i ostali; javne institu-
cije se tretiraju kao kategorija ostalih potroaa);
Operator mora biti u mogunosti diferencirati tarife u zavisnosti od perioda godine, a ta razlika se
onda ukljuuje u varijabilni dio tarife (max. do 30% uveanja);
Tarifa mora biti i priutiva za sve kategorije, u smislu da godinji raun za vodu ne moe biti duplo vei
od minimalne mjesene zarade. U ovim sluajevima se predlae umanjenje na tzv. Socijalne tarife, koje
se dobiju izuzeem fiksnog dijela tarife, i primjenom varijabilnog dijela na prvi blok potronje, a do mje-
senog limita od 15 m..
Promjena cijena
U Zakonu se ne navodi se nita o tome koliko esto se zahtjev za promjenom cijene moe prihvaati ili
razmatrati, ali je jasno naznaeno u smjernicama da cijena mora biti odobrena prije kraja tekue godine
za narednu godinu.
Financiranje
ERSAR ostvaruje svoje prihode tako to od davatelja usluga naplauje naknadu za regulaciju i naknadu
za kontrolu kvalitete vode, pri emu se ova druga naknada odnosi samo na ona komunalna poduzea
koja pruaju uslugu opskrbe vodom za pie. Naknadu za regulaciju i naknadu za kontrolu kvalitete vode
odobrava Ministarstvo poljoprivrede, mora, okolia i prostornog planiranja.
Rumunija/Rumunjska
Nacionalno regulatorno tijelo za javne usluge (NRAPS) je upravno tijelo za sva pitanja vezana za vodu
i otpadne vode. Ovo tijelo ne radi samo u sektoru vodoopskrbe i kanalizacije, ve su vezani za razliite
javne usluge. NRAPS je propisao propise u vezi tarifa i kako se one trebaju izraunati. Ovaj propis je za-
konska obaveza za sva vodovodna poduzea u Rumuniji.
U proceduri odobrenja tarifa postoji jasna razlika izmeu poveanja tarife i prilagodbe. Poveanje tarife
pretpostavlja porast u odreenom postotku, dok prilagodba uzima u obzir samo inflaciju. Regulator je
propisao takoer i formulare i skup podataka koji se moraju dostaviti i za sluaj poveanja tarife i za slu-
aj prilagodbe. Obrazac pretpostavlja razliite tabele koje se moraju popuniti, sa obaveznim poetnim
stanjem prologodinjih rezultata, i ranijih prijedloga poveanja tarifa / prilagodbe. Pored toga, rezultati
poslovanja za posljednja tri mjeseca se takoer prikazuju. Zadnji dio obrasca je prijedlog tarife i proji-
ciranih rashoda. Svi izdaci moraju biti prikazani detaljno. Razlog prikazivanja tromjesenih rezultata je
zbog sezonskih projekcija i odstupanja. Postoje posebni obrasci za vodu i za kanalizaciju, ali oni imaju
istu strukturu.
to se tie inflacije, vodovodna preduzea istu ne mogu predvidjeti, niti je ukljuiti u prijedlog tarife.
Zakonodavstvo ne propisuje nikakve limite koliko esto poveanje / podeavanje tarifa moe biti uinje-
no. Meutim, postoje praktine granice, jer prijava mora sadravati rezultat tri posljednja mjeseca, a sam
proces odobrenja je dugotrajan.
Najvaniji dio obrasca je stvarni rezultat prethodne godine i ono to je predloeno pri prethodnom za-
47
htjevu za poveanje ili podeavanje cijena za prethodnu godinu. Ako postoji razlika izmeu njih, onda
prijedlog za poveanje nee biti odobren. Samo ako su rashodi vei od prihoda steenih prethodno
predloenom tarifom, poduzea imaju pravo na poveanje/ podeavanje tarife. Na prvi pogled moe se
rei da je ovakav nain kontraproduktivan, jer ne postoje nikakvi poticaji za poduzea da postignu bilo
kakve utede u vlastitom poslovanju.
S obzirom da se za odobrenje tarife ne prilae nikakav opis mjera za postizanje uteda, ovakvo ureenje
ne potie poboljanje operativne uinkovitosti. Ipak, Zakon o komunalnim preduzeima u jednom dijelu
navodi da operatori vodovodnih poduzea moraju osigurati, izmeu ostalog, i poveanje uinkovito-
sti i kapaciteta sistema, kako bi umanjili cijene eliminiranjem gubitaka u sistemu, smanjenjem trokova
proizvodnje, specifine potronje sirovina, goriva i elektrine energije i omoguili tehnoloku obnovu
preduzea.
Ovo ureenje takoer ne uzima u obzir ni mogunost plaanja za stanovnitvo (affordability).
eka
Lokalne vlasti u ekoj odreuju cijene, a Ministarstvo financija ima obavezu provjere cijena.
Ministarstvo financija je odgovorno za regulaciju cijena u sektoru vodosnabdijevanja i odvodnje otpad-

nih voda. U skladu sa Aktom o cijenama koji regulira cijene pojedinih roba i usluga, pitka voda i otpadne
vode su tzv. blago (soft) regulirana roba. Ministarstvo postavlja smjernice za izraun tarifa i izrauje
podzakonske propise koji specificira formulu za izraun:
Tarifa = [ opravdani trokovi + razumna dobit + porezi (PDV) ] /predviene koliine.
Ministarstvo financija je takoer i odgovorno za nadzor relevantnih propisa. Dok su zakonske odgovor-
nosti zadrane od strane Ministarstva, revizije i preglede tarifa obavljaju Financijske uprave, regionalna
tijela Ministarstva. Kada revizije pokau da je tarifa previsoka, ili da nije izraunata u skladu sa postojeim
pravilima, ova uprava ima pravo izrei novanu kaznu.
Od 1994. godine, tarife za vodu i odvodnju predmet su blage (soft) regulacije - nema centralno utvre-
nih graninih vrijednosti. Regulacija tarifa, koju obavlja Ministarstvo, odnosi se na robu ili uslugu, a ne
na sama poduzea koja pruaju uslugu. Uredba se odnosi na komponente tarife, odnosno opravdane
trokove i razumnu dobit.
Pojam opravdanih trokova proizlazi iz zakonodavstva koje se odnosi na cijene. To su trokovi koji se
odnose na voenje osnovne djelatnosti u odreenoj oblasti. Kada je vodoopskrba u pitanju, opravdani
trokovi ukljuuju trokove vode, tehnoloke/operativne trokove, trokove zaposlenika, reijske tro-
kove i amortizacije imovine. Svi trokovi koji se ne mogu smatrati opravdanim su navedeni u Biltenu
cijena Ministarstva financija, koji se objavljuje jednom godinje. U postupku utvrivanja koji trokovi su
opravdani a koji nisu, nije bitno je li preduzee radi kao mjeoviti ili operativni model (operativni model
podrazumijeva da je imovina u vlasnitvu drugog, najee opine, dok mjeoviti model podrazumijeva
da je operator ujedno i vlasnik imovine); opravdani trokovi e uvijek ukljuivati trokove koji se odnose
na glavnu poslovnu djelatnost. Na primjer, Mjeovito preduzee e ukljuiti u svoje opravdane trokove
potrebna ulaganja u infrastrukturu, dok e operativni model poduzea ukljuivati plaene najamnine
vlasniku infrastrukture.
Kamate na dug e biti opravdani troak samo ako dug se direktno odnosi na pruanje vodnih usluga
(npr. kredit za razvoj infrastrukture). S druge strane, kamata nije opravdana ukoliko se radi o kreditu koji
je koriten za kupnju poduzea ili dionica.
Odluku o tome da li je kamata opravdani troak, ili ne, donosi Revizor.
Ministarstvo zvanino nema koncept za izraun razumne dobiti kao postotka od bilo koje osnove (osnov-
nog kapitala, trokova, itd); to nije propisano ni jednim zakonom, niti je definirano bilo kakvim internim
48
dokumentom Ministarstva. Kako relevantni propisi nejasno definiraju razumnu dobit kao uobiajene
dugorone dobiti ostvarene u usporedivom podruju ekonomske aktivnosti, Ministarstvo ga usporeu-
je s dobiti drugih vodovodnih preduzea kako bi se utvrdila razumnost. Razumna dobit ne ovisi samo o
veliini, nego i o svrsi za koju se dobit koristi. Kao rezultat toga, poduzee s viim kapitalnim rashodima
moe opravdati veu neto dobit.
Nema eksplicitnih pravila ili metoda da se unaprijed ocijeni da li je dati profit razuman; to se odreuje
samo ex post tokom procesa revizije tarifa. Sve je zasnovano na subjektivnim kriterijima revizora. Predu-
zee ima pravo albe Ministarstvu na rezultate revizorskog izvjetaja.
Ipak, Ministarstvo obino koristi omjere Neto dobit / Osnovni kapital, Neto dobit / Ukupna imovina i
Neto dobit / Dugotrajna imovina prilikom usporedbe preduzea. U isto vrijeme, meutim, ovi omjeri
se ne uzimaju u obzir kao pokazatelji profitabilnosti prilikom obavljanja revizije. Vodovodna preduzea
uglavnom koriste EBIT (y + 1) (oekivani profit prije oporezivanja u narednoj godini) / Opravdani trokovi
ili samo EBIT / Opravdani trokovi pri izraunu tarife za sljedeu godinu.
to se tie privatnih vodovodnih preduzea, resorna ministarstva se slau da takvo poduzee treba biti u
mogunosti dijeliti dividende meu svojim dioniarima. Ipak je stav Ministarstva pokazao da ukoliko je
cijela neto dobit rasporeena dioniarima nekoliko godina za redom, to moe imati posljedice za ocjenu
njegove razumnosti u sljedeim godinama. Drugim rijeima, stopa isplate dividendi takoer treba biti
razumna (odnosno u prosjeku usporediva sa slinim drugim preduzeima).
Slovaka
Slovaki sektor vodosnabdijevanja, kao i sve ostale komunalne usluge, su regulirani od strane posebnog
centralnog regulatornog tijela: Ured za regulaciju komunalnih preduzea.
To tijelo je donijelo Pravilnik kojim je propisan jasno definiran postupak prema kojem su odreene cijene
proizvodnje, distribucije i opskrbe pitkom vodom i odvodnje i proiavanja otpadnih voda. Pravilnik
propisuje niz opravdanih trokova, i pozitivno i negativno; ocrtava popis dokumenata koji trebaju da
se podnesu zajedno s prijedlogom cijena; daje preciznu matematiku formulu za izraun prosjene ci-
jene za opskrbu pitkom vodom (i ispusta otpadnih voda) po jedinici koliine godinje; i daje preciznu
matematiku formulu za izraun razumne dobiti. konana tarifa moe se naplatiti bilo kao jedinstvena
tarifa za sve potroae (ne smije premaiti prosjenu cijenu), ili kao promjenjiva tarifa za razliite skupine
potroaa (ponderirani prosjek tih tarifa ne smije premaiti prosjenu cijenu).
Prema ovom Pravilniku, Opravdani trokovi su neto to je jasno i oito povezano s redovnim poslovnim
aktivnostima:
Trokovi vode, operativni trokovi, trokovi naknada zaposlenika, amortizacija materijalne i nema-
terijalne imovine, trokovi reija, trokovi iznajmljivanja imovine koja se koristi u potpunosti unutar
regulirane poslovne aktivnosti;
U svrhu obrauna trokova naknada zaposlenih, prosjena plaa po zaposlenom moe biti poveana
u odnosu na prethodnu godinu najvie do indeksa nominalnog rasta plaa na nacionalnoj razini (koji
izdaje Slovaki zavod za statistiku).
Dokumenti koje treba podnijeti uz prijedlog cijena ukljuuju: izvod iz trgovakog registra; raun dobiti
i gubitka (bilans uspjeha) za godinu prije prethodne (t-2); prethodni planirani proraun za prosjene
cijene, opravdane trokove, razumnu dobit (zajedno s podacima potrebnim za ove izraune) za tekuu
godinu; stvarni tekui izraun formulama za prosjene cijene, opravdane trokove, razumnu dobit za
prethodne dvije godine (t-1, t-2); i popunjene tabele koje ine prilog ovog Pravilnika (za standardizirane
izraune).
49
vicarska/vajcarska
U vicarskoj ne postoji centralno regulatorno tijelo zadueno za uspostavljanje cijena vode za pie i uslu-
ga odvodnje otpadnih voda. Meutim, na federalnomnivou postoji tijelo koje se zove Odjel za nadzor
cijena. Odjel za nadzor cijena dio je Federalnog sektora za ekonomiju i glavne odgovornosti ovog organa
su da vri nadzor nastanka cijena, sprjeava uspostavljanje netrinih i previsokih cijena, te da informira
javnost o svojim aktivnostima. Odjel vri nadzor u pravcu osiguranja da se cijenom kao monopolnom ne
ostvaruje preveliki profit.
Definiranje tarifa za usluge vodosnabdijevanja i kanalizacije u odreenim sluajevima vri se na kan-

tonalnom nivou, a ee na opinskom nivou. S obzirom na injenicu da je sama drava veoma decen-
tralizirana, svaki kanton i svaka opina ima slobodu da bira i uspostavlja regulatorne instrumente, kako
po pitanju cijena vode za pie i odvodnje otpadnih voda, tako i za kvalitetu vode, distribuciju vode itd.
Kantoni ovu vrstu nadlenosti uglavnom prenose na opine, tako da se moe rei da svaki pojedinani
kanton ili opina zapravo ureuje svoj regulatorni okvir u sektoru voda. Struktura tarifa je stoga veoma
heterogena (na primjer, neke opine obraunavaju naknade za prikljuak, vodomjer ili potronju), kao i
nain uspostavljanja cijena. U praksi, cijene vode variraju od opine do opine u zavisnosti od dostupno-
sti resursa, topografije i duine cjevovoda.
Subvencije su prilino rijetke za vodosnabdijevanje, ali su mogue u sluajevima proirenja mree (u

smislu subvencioniranja lokalnih zajednica od strane viih administracija za potrebe investiranja). Za ka-
nalizaciju su subvencije ee na kantonalnom i federalnom nivou.
Iako opine u vicarskoj imaju nadlenost da samostalno odluuju o cijenama, postoje takoer i sluajevi
gdje opina predlae tarife, ali ih mora odobriti kanton. Cijene se takoer mogu i prilagoavati kako bi se
moglo balansirati u odnosu na deficite ili suficite.
U ovom kontekstu moe se spomenuti i postojanje vicarskog udruenja industrija vode i gasa (Swiss
Gas and Water Industry Association). Ovo tijelo nema nadlenosti kada je u pitanju utvrivanje cijena, ali
je Udruenje objavilo svoj vodi sa smjernicama za financiranje vodovodnih poduzea. U Preporukama
za financiranje sektora vodoopskrbe govori se o principima za uspostavljanje tarifa, kojima se za tarife
predlae sljedee:
da osiguravaju princip potpunog povrata trokova, da ukupni prihod ne prelazi ukupne trokove,
da osiguravaju princip ekvivalentnosti, tj. da je iznos naknade u svakom konkretnom sluaju jednak
vrijednosti koja se dobiva za tu cijenu,
da se potuju temeljna prava i prava jednakosti, naroito kada postoje razlike u nainu prikupljanja
ovih naknada od razliitih vrsta potroaa (socijalne kategorije),
da ukljuuju trokove svih eventualnih dodatnih usluga,
da osiguravaju adekvatan povrat sredstava na uloeni kapital,
da nema meusobnih subvencija izmeu potroakih grupa,
da osiguravaju transparentnost na nain blizak potroaima.
S obzirom da Udruenje ima podatke o preko 300 preduzea, podaci se koriste za izraun realnih troko-
va poslovanja, te se isti koriste u veini poduzea kao osnova za izraun tarife.
Kantonalna razina
Nadlenost kantona je da osiguravaju administrativnu, pravnu, tehniku i financijsku kontrolu sektora
voda. Svaki kanton donosi svoje zakonodavstvo kojim se reguliraju vodoopskrba i kanalizacija, tako da u
vicarskoj postoje razliiti zakoni o vodama, naini reguliranja sektora voda i vrste upravljanja sistemom
50
vodoopskrbe. Iako distribucija vode po pravilu spada u nadlenost kantona, ova vrsta nadlenosti se
uglavnom prenosi na opine.
Kantoni su takoer nadleni i za izgradnju javnih sistema kanalizacije, postrojenja za preiavanje ot-
padnih voda, te poslovanje ovih sistema. Jako bitna uloga kantona je da osiguraju da trokove izgradnje,
eksploatacije, odravanja i zamjene postrojenja za preiavanje otpadnih voda snose sami korisnici koji
dovode do nastanka otpadnih voda.
Opinski nivo
Kao to je ve spomenuto, kantoni najee delegiraju opinama svoju ovlast za pruanje usluga vodo-
opskrbe. Nivo i vrsta nadlenosti prenesena na opinu razlikuje se od kantona do kantona zbog ega
vicarski sektor voda i jeste tako raznovrstan i decentraliziran.
Opine posjeduju velik stepen autonomije za pruanje usluga vodoopskrbe, a naroito kada su u pitanju
struktura i organizacija pruanja usluga. Opine mogu same direktno, putem vlastite administracije, da
pruaju usluge vodoopskrbe ili mogu prenijeti ovu ovlast na neko tree tijelo. U drugom sluaju, dele-
girano upravljanje sistemom vodoopskrbe podrazumijeva privremeni prijenos nadlenosti na javnog ili
(rijetko) privatnog partnera.
Pruanje usluga kanalizacije je u opinskoj nadlenosti. U odnosu na pruanje usluga vodoopskrbe, uslu-
gama kanalizacije mora direktno upravljati opina, tj. opinski odjel koji ima svoje vlastite resurse i zajed-
nike raune sa opinskim budetom. Jedini mogui oblik indirektnog upravljanja sistemom kanalizacije
jeste kroz udruenje ili sindikat opina.
Uspostavljanje cijena na primjeru 4 kantona

Kako su u vicarskoj veoma raznovrsne metode uspostavljanja tarifa, ovdje e se prikazati primjeri 4
kantona iz kojih se vide razliiti nivoi autonomije.
Geneva
U Kantonu Geneva opine imaju ograniene nadlenosti za cijene vode, jer kanton veinu funkcija za
upravljanje vodnim resursima i zatitu vode dri u svojoj nadlenosti. U kantonalnom Zakonu o vodama
od 5. jula 1961. spominje se da cijenu usluga vodoopskrbe i kanalizacije predlae poduzee koje prua
usluge, ali da konanu cijenu odobrava kantonalno vijee. U Kantonu Geneva vodovodi obraunavaju
godinju naknadu za iznos koliine vode za pie koju potroe krajnji potroai. Iznos rauna ine dvije
komponente i to voda za pie i kanalizacijski sistem (ukljuuje i trokove javne kantonalne mree i po-
strojenja za preiavanje otpadnih voda).
Vaud
Kanton Vaud je primjer kantona u kom opine imaju neto vee nadlenosti koje ukljuuju i proces defi-
niranja cijena za vodu i kanalizaciju. U Kantonu Vaud, cijene usluga vodoopskrbe i kanalizacije odreuju
se u skladu sa opinskom odlukom. U Zakonu o vodama Opine Savigny govori se o opinskoj odluci kao
osnovi za cijene datih usluga.
Kanton Valais
Kanton Valais je sluaj gdje su sve nadlenosti po pitanju regulacije sektora voda preputene opinama.
Tako da su ovdje opine odgovorne za uspostavljanje cijena, monitoring kvalitete vode, kao i za uprav-
ljanje svim vodovodnim i kanalizacijskim infrastrukturama.
Kanton Feiburg
Selo Dudingen u Kantonu Freiburg snabdijeva se vodom putem jednog lokalnog poduzea. Ovo podu-
zee sastoji se od Upravnog odbora i Skuptine dioniara. U ovom konkretnom sluaju, Upravni odbor
predlae nove tarife vode jedanput u periodu od 2 6 godina. Procedura je takva da ovu tarifu prvo
odobrava Skuptina dioniara i onda na kraju Vijee lokalne zajednice, tj. seosko vijee Dudingena.
51
Njemaka
Njemaka nema centralnog regulatora za sektor vodosnabdijevanja i odvodnje otpadnih voda. Postoje
razliiti oblici vlasnitva poduzea koja pruaju te usluge. Najee je opina u nekoj strukturi vlasnitva,
ali postoje i koncesionari.
Nedavno je oformljena Federalna regulatorna agencija za mreu industrije (Bundesnetzagentur) koja

pokriva telekomunikacije, potanske usluge, energiju, plin i eljeznicu, ali ne i vodoopskrbu i odvodnju,
budui da je to odgovornost pokrajina. Tarife za vodu i kanalizaciju se odobravaju kroz razliite postupke
u svakoj pokrajini, obino u okviru odjela u dravnom Ministarstvu gospodarstva nakon pregleda zahtje-
va za poveanje tarife od strane neovisnog revizora.
Odreivanje cijena je decentralizovano; cijena se odreuje lokalno, ali je okvir za odreivanje cijene dat
na nivou drave kroz zakonski okvir koji u stvari prenosi postojeu EU legislativu u ovoj oblasti. U Nje-
makoj, cijena vode i odvodnje mora pokrivati sve trokove (troak zatite vodnih resursa, apstrakcija,
proiavanje; prijenos gdje je to potrebno, skladitenje i distribuciju; sakupljanje otpadnih i oborinskih
voda, kanalizacije, isputanje i mjere za zatitu okolia).
Lokalne vlasti (optine) organizuju pruanje usluga vodosnabdijevanja i odvodnje samostalno. Mnoge
optine su sve javne usluge regulisale unutar jednog preduzea, zbog ekonominosti poslovanja.
Manje optine se uvezuju, i javne usluge pruaju putem jednog operatora, opet zbog ekonominosti
poslovanja.
Kompetitivnost se odreuje kroz benchmarking, bilo dobrovoljno ili putem pritiska od strane civilnog
sektora, naroito potroaa, a cijena se moe podnijeti na ocjenu tijelu nadlenom za kompetitivnost..
Anketa o zadovoljstvu potroaa koja je raena na nacionalnom nivou 2007. Godine pokazala je da po-
troai uveliko precjenjuju cijenu kotanja vode, u odnosu na stvarne cijene i trokove.
Strukovno udruenje vodovodnih preduzea je uspostavilo dobrovoljni sistem referentnih vrijednosti,

koji se koristi prilikom benchmarkinga.
Velika Britanija
10 vodovodnih preduzea u velikoj Britaniji privatizirana su 1989. godine. Tada je osnovan nezavisni Re-
gulator (Ofwat), koji nadzire pruatelje usluga vodosnabdijevanja, osigurava kvalitetu po povoljnoj cijeni
za potroaa, stara se o javnom interesu , postavlja zahtjeve za mjerama efikasnosti, itd.
Sve cijene vode odobrava Ofwat. Kompanije za snabdijevanje vodom kalkuliraju cijenu, koju zatim do-
stavljaju Regulatoru.
Cijene se odreuju na osnovu mjerenja i bez mjerenja (na osnovu vrijednosti imovine, broja lanova, ili
vrste imovine). U Velikoj Britaniji sva preduzea alju raune za vodu jednom ili dva puta godinje.
Poduzea podnose poslovne planove, koji ukljuuju planirane kapitalne investicije.
Ofwat propisuje prihodovne zahtjeve, ali i cjenovne limite.
Prihodovni zahtjev treba da pokrije sve trokove, a ciljevi cjenovnog limita su uvoenje odgovornosti za
sve aktere, poticanje na efikasnost, zatitu okolia i dobro upravljanje. Ovim zahtjevom se trebaju pokriti
operativni trokovi, kapitalni trokovi, nagraditi dobre performanse preduzea u proteklih 5 godina, na-
staviti financirati ranija kapitalna ulaganja kroz povrat na kapital, i plaati poreze.
Ofwat donosi cjenovni limit RPI-X (Retail Price Index) koji maksimalno moe biti naplaen potroaima.
Ovaj proces je poznat kao Revizija Cijena.
52
Ofwat radi revizije periodino, i do sada ih je bilo ukupno 5. Posljednja revizija cijena je bila 2009. godine
i ona propisuje cjenovni limit za period od 2010-2015.
Ako preduzee isporuuje uslugu sa manjim trokovima nego to je cjenovni limit, oni zaradu koju su
imali zadravaju do idueg postupka provjere.
Maarska
Uloga maarskog regulatornog tijela za energetiku i javna preduzea se kontinuirano mijenja zajedno s
razvojem trinih struktura i operativnih modela, kao i sa europskim zakonodavstvom. Glavne odgovor-
nosti su mu zatita potroaa, tako to e osigurati regulativni pristup svim mreama i sistemima, obav-
ljanje regulatornih kompetencija u cilju odravanja sigurnosti opskrbe i poticanje trinog natjecanja. U
sloenom podruju zatite potroaa njegov kljuni zadatak - osim regulacije kvalitete opskrbe jeste da
odri cijene za krajnjeg korisnika na prihvatljivoj razini, a posebno u uvjetima gospodarske i financijske
krize. Opseg infrastrukture koju treba nadgledati proiren je tek u 2012. godini sa regulacijom javnog
vodosnabdijevanja.
Sektor vodoopskrbe, kada su u pitanju cijene vode, zasnovan je na principima punog pokria trokova i
principa najnieg troka za efikasno poslovanje. Takoer se zasniva i na principu zabrane meusobnog
subvencioniranja izmeu razliitih poslovnih aktivnosti.
Vodovodna preduzea koja su regionalizirana imaju bolji status, u smislu odreenih povoljnijih tretmana
prilikom donoenja odluke o visini tarife..
Cijene usluga se odreuju za svako preduzee posebno, koritenjem komparativne ekonomske analize
trokova, cijena i naknada, ali i uzimajui u obzir i sljedee aspekte:
da e cijena osigurati kontinuiranu uslugu po najniem moguem troku, uz unapreenje efikasnosti

poslovanja, efektivnog koritenja kapaciteta, stalnog unapreenja kvaliteta opskrbe, vodei rauna o
naelu ouvanja prirodnih resursa i doprinosima iz budeta i opina.
Regulator donosi odluku o tome da li je cijena izraunata na odgovarajui nain, a konano odobrenje
cijene daje nadleni ministar.
Slovenija
Slovenski model regulatornog okvira za odreivanje cijene vode slii trenutno primijenjenom u BiH, u
kome nema jasno odreenog regulatornog tijela, osim to u procesu sudjeluje osim poduzea i opin-
skih vijea i Ministarstvo gospodarstva.
Zakon o gospodarskim javnim slubama (ZGJS) u lanu 59 (cijena proizvoda ili usluge) propisuje da se
za koritenje javnih dobara plaa cijena proizvoda ili usluge u obliku tarife, takse, naknade ili povrata,
kao i da se cijena formira i uspostavlja na nain i po postupku odreenom zakonom ili odlukom lokalne
zajednice u skladu sa zakonom. Takoer isti lan dozvoljava diferencirane cijene po kategoriji korisnika,
kao i subvencioniranje, ali ne precizira nain formiranja cijene.
U postojeoj praksi cijenu vode (po kubnom metru) na prijedlog Vodovoda utvruje i odobrava opinsko
vijee, a na cijenu koju je Vijee odobrilo saglasnost treba dati i Ministarstvo za gospodarstvo (nakon
ega se ista javno objavljuje u novinama i na web stranicama poduzea).
Hrvatska
Djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje otpadnih voda obavljaju se kao javna sluba. Ove su
djelatnosti od interesa za jedinice lokalne samouprave na uslunom podruju. Jedinice lokalne samou-
53
prave su dune osigurati obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje. Jedinice podrune
(regionalne) samouprave imaju u djelatnostima javne vodoopskrbe i javne odvodnje ovlasti i obveze
propisane Zakonom o vodama.
Naela po kojima djeluju jedinice javne vodoopskrbe i javne odvodnje su:
Vodne usluge se pruaju pod nediskriminacijskim uvjetima i socijalno prihvatljivim uvjetima
Djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje obavljaju se uinkovito, ekonomino i svrhovito
Djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje obavljaju se tako da se osigura njihov odrivi razvi-
tak i stalno poveanje kakvoe vodnih usluga
Komunalne vodne graevine odravaju se trajno u stanju funkcionalne sposobnosti
Cijene vodnih usluga odreuju se prema naelima punoga povrata trokova kako je utvreno za-
konom kojim se ureuje financiranje vodnog gospodarstva, socijalne prihvatljivosti cijene vode i
zatite od monopola
Cijena vodnih usluga ne moe pokrivati trokove neekonominog poslovanja isporuitelja vodnih
usluga
Javnost mora biti upoznata s bitnim informacijama o pruanju vodnih usluga.
Financiranje gradnje komunalnih vodnih ureuje se zakonom kojim se ureuje financiranje vodnoga
gospodarstva.
Djelatnost javne vodoopskrbe i javne odvodnje obavljaju javni isporuitelji vodne usluge. Iznimno,
jedinice lokalne samouprave mogu drugim pravnim ili fizikim osobama dati koncesiju.
Javni isporuitelj vodnih usluga javne vodoopskrbe ili javne odvodnje je trgovako drutvo u kojem sve
udjele, odnosno dionice u temeljnom kapitalu, imaju jedinice lokalne samouprave ili druga drutva u
kojima sve udjele, odnosno dionice u temeljnom kapitalu izravno imaju jedinice lokalne samouprave,
odnosno ustanova kojoj je osniva jedinica lokalne samouprave.
Stekne li trea osoba poslovni udio, dionice ili osnivaka prava u javnom isporuitelju vodnih usluga ili
ako javni isporuitelj vodne usluge obavlja ili je u sudskom registru registriran za obavljanje djelatnosti
protivno Zakonu o vodama prestaje mu pravni status javnoga isporuitelja vodnih usluga i pravo obav-
ljati djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje.
Javni isporuitelj vodne usluge ne moe obavljati druge djelatnosti, osim javne vodoopskrbe i javne od-
vodnje, odnosno djelatnosti iz lanka 125. stavka 3. Zakona o vodama (djelatnost oborinske odvodnje).
Iznimno isporuitelj vodnih usluga moe obavljati djelatnost ispitivanja zdravstvene ispravnosti vode za
pie za vlastite potrebe, izvoenja prikljuaka , umjeravanja vodomjera i proizvodnje energije za vlastite
potrebe ako ispunjava uvjete iz posebnih propisa.
Isporuitelj vodnih usluga javne odvodnje koji posjeduje akt iz lanka 65. stavka 1. Zakona o vodama
(vodopravnu dozvolu za isputanje otpadnih voda) i koji upravlja graevinama za javnu odvodnju i/ili
ureajem za proiavanjem otpadnih voda s prihvatnim optereenjem veim od 100 000 ekvivalent
stanovnika (ES) duan je obavljati i djelatnost uzorkovanja i ispitivanja kakvoe vlastitih otpadnih voda
ako ispunjava uvjete iz posebnih propisa..
Za obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje te za upis istih u sudski registar, pravne
osobe moraju ispunjavati posebne uvjete tehnike opremljenosti te brojnosti i strunosti zaposlenika,
koje propisuje ministar pravilnikom. Ispunjenje posebnih uvjeta iz propisa Ministarstvo rjeenjem u
upravnom postupku.
Vlada Republike Hrvatske uredbom uspostavlja usluna podruja i odreuje njihove granice te po potre-
54
bi propisuje nain donoenja i provedbe odluka koje po odredbama ovoga Zakona u djelatnostima javne
vodoopskrbe i javne odvodnje donosi jedinica lokalne samouprave i isporuitelj vodnih usluga, ako se
te odluke moraju u istovjetnom tekstu donijeti na vodoopskrbnom podruju, aglomeraciji ili uslunom
podruju. Uredba o uslunim podrujima moe se donijeti nakon provedenoga postupka savjetovanja
s jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave i javnim isporuiteljima vodnih usluga.Ovaj
propis Vlada donosi do kraja tekue godine.
U skladu sa Zakonom o vodama u Hrvatskoj, donesena je i Uredba o najnioj osnovnoj cijeni vodnih
usluga i vrsti trokova koje cijena vodnih usluga pokriva. Po toj Uredbi, najnia osnovna cijena vodnih
usluga je osnovna cijena vodnih usluga koja osigurava puni povrat trokova od vodnih usluga, osim
trokova gradnje komunalnih vodnih graevina. Najnia osnovna cijena vodnih usluga moe se promije-
niti ukoliko je ukupno poveanje ili smanjenje trokova, odnosno poveanje ili smanjenje koliine vodne
usluge, vee od 5% godinje.
Cijena se sastoji od fiksnog i varijabilnog dijela. Fiksni dio najnie osnovne cijene vodnih usluga slui
pokriu trokova koji ne ovise o koliini isporuenih vodnih usluga, a nastaju kao posljedica prikljuenja
nekretnine na komunalne vodne graevine. Varijabilni dio najnie osnovne cijene vodnih usluga ovisi
o koliini isporuenih vodnih usluga.
Srbija
Prema Nacrtu Zakona o komunalnim djelatnostima poslove dravne uprave i strune poslove koji se od-
nose na unapreivanje i razvoj komunalnih djelatnosti vri Republika direkcija za komunalne djelatno-
sti republike Srbije. Direkcija izmeu ostalog utvruje metodologije za formiranje cijena, i daje miljenje
o zahtjevu za promjenu cijene komunalne usluge.
U Stalnoj konferenciji gradova i optina (SKGO) pokrenuta je izrada prijedloga jedinstvene metodolo-
gije za izraunavanje cijena svih komunalnih usluga, pa tako i za usluge vodosnabdijevanja i kanalizacije.
Tokom 2012. godine, u okviru projekta koji je financirala vajcarska agencija za razvoj i saradnju (SDC),
SKGO je angaovala ekspertni tim koji je izradio poetni prijedlog ovog dokumenta, koji su na sjednica-
ma organa SKGO podrali i predstavnici jedinica lokalne samouprave. Rad na metodologiji podrazumije-
vao je i praktinu provjeru na reprezentativnom uzorku u nekoliko gradova i optina.
Za donoenje metodologije cijena komunalnih usluga nee biti neophodna znaajnija promjena zako-
nodavnog okvira, jer se prijedlog Metodologije za odreivanje cijena komunalnih usluga u potpunosti
oslanja na postojea zakonska reenja i polazi upravo od njih, tako da Vlada Republike Srbije, ukoliko
prihvati ovu inicijativu SKGO, moe da propie metodologiju u formi podzakonskog akta.
Procijenjeni iznos gubitaka u vodovodima u Srbiji, kada se saberu svi razliiti uzroci njihovog nastanka,
u prosjeku je na nivou viem od 40%. Ekonomska logika govori da je takvo stanje, izmeu ostalog, po-
sljedica niskog nivoa cijena, kao i tolerisanja neredovnog izmirivanja obaveza na osnovu isporuenih
usluga. Inicijativa za donoenje Metodologije motivirana je stvaranjem realne osnove na kojoj se moe
graditi dugorono odrivo funkcionisanje sistema komunalnih djelatnosti, koje bi omoguilo njihovo
poslovanje na ekonomskim naelima upravljanja u javnom sektoru privrede.
Metodologija je instrument (alat) koji bi, kao obavezujui akt, promijenio dosadanju praksu i omoguio
da lokalne samouprave odluke o cijenama donose u skladu sa realnim mogunostima graana, ali na
bazi precizne raunice trokova. Zakonom su, u lanu 25, definisana osnovna naela na kojima poiva
odreivanje cijena komunalnih usluga. Tih pet naela treba da osiguraju pravinost i odrivost cijena
komunalnih usluga.
Naelo potroa plaa - predlae se i osavremenjavanje sistema primjenom standarda u potronji koji
vae u EU, kao to je individualno mjerenje utroaka potroaa, ali i uvoenje discipline u izvravanju
obaveza, odnosno potovanje utvrenih rokova za plaanje usluga komunalnih preduzea.
Naelo zagaiva plaa cijene kanalizacije je direktno vezana za ovo naelo, dok se na cijenu vode
55
ovo naelo moe primijeniti samo posredno.
Naelo cijena pokriva sve trokove Ovo je najvanije od pet naela, ali se u praksi upravo zbog nedo-
statka mehanizama za primjenu, nedosljedno i selektivno primjenjuje. U trokove, prema Zakonu, ulaze
svi rashodi, ukljuujui i trokove amortizacije i akumulacije (dobit ili gubici iz ranijih godina, uveaju se
za akumulaciju iz koje bi se finansirao razvoj). Primjenom ovog naela osigurava se ekonomska osnovica
rada i razvoja preduzea koja se bave komunalnim djelatnostima i smanjuje ili uklanja njihova zavisnost
od financiranja preko budeta lokalnih samouprava.
Naelo pristupanosti cijena - ovo naelo praktino znai ekonomske cijene da, ali do granice koju
graani mogu da izdre. Metodologija sadri i daje kvantifikacije pristupanosti. Metodologija predlae
maksimalne granice optereenja porodinog domainstva u sljedeim relativnim iznosima:
voda za pie prosjeni mjeseni raun za vodu najvie do 3% prosjene neto zarade u konkretnoj
optini;
kanalizacija prosjeni mjeseni raun za kanalizaciju do 2% prosjene neto zarade u optini.
Naelo jedna usluga jedna cijena Primjena ovog naela zahtijeva promjenu dosadanje prakse koja
je podrazumijevala da graani komunalne usluge plaaju jeftinije, a privreda skuplje. U interesu komu-
nalnih sistema je da se ovo naelo uvodi postupno, tako to bi se utvrdio prelazni period od najmanje 2
godine.
Direkcija svojim aktom, po komunalnim djelatnostima, propisuje metodologiju za odreivanje obrauna

poslovnih rashoda po pojedinanim komunalnim djelatnostima, koji se mogu priznati u cijenu komunal-
ne usluge, i utvruje indikatore poslovanja, standarde i normative utroka energije, materijala i drugih
elemenata koji se mogu priznati u kalkulativnom dijelu metodologije.
Elementi za obrazovanje cijena komunalnih proizvoda i usluga su:
Poslovni rashodi iskazani u poslovnim knjigama i financijskim izvjetajima, koji se mogu priznati u ci-
jenu komunalne usluge, sukladno metodologiji, standardima i normativima koju utvruje Direkcija;
Dio rashoda za izgradnju i rekonstrukciju objekata komunalne infrastrukture i nabavku opreme, pre-
ma usvojenim investicijskim programima i planovima opine, koji se financiraju iz cijene komunalnih
usluga;
Dobit vritelja komunalne djelatnosti koja ne moe biti via od nivoa koju utvruje Direkcija.
Sredstva koja su namijenjena za finansiranje obnove i izgradnje objekata komunalne infrastrukture iska-
zuju se posebno i mogu se upotrijebiti samo za te namjene.
Jedinica lokalne samouprave je u obavezi da prati kretanje cijena komunalnih proizvoda i usluga, a na-
roito usklaenost cijena komunalnih usluga sa metodologijom i standardima koje propisuje Direkcija.
Odluku o promjeni cijena komunalnih usluga donosi vritelj komunalne djelatnosti, a stupa na snagu
nakon to je odobri nadleno tijelo jedinice lokalne samouprave.
Vritelj komunalne djelatnosti podnosi obrazloeni zahtjev za promjenu cijene komunalne usluge nad-
lenom tijelu jedinice lokalne samouprave na suglasnost, i dostavlja jedan primjerak zahtjeva Direkciji.
Nadleno tijelo jedinice lokalne samouprave ima obavezu da u roku od 15 dana od primitka zahtjeva
dostavi Direkciji ocjenu osnovanosti zahtjeva koja ukljuuje i ocjenu tanosti podataka navedenih u za-
htjevu.
Direkcija je duna dati miljenje o usklaenosti zahtjeva za promjenu cijene komunalne usluge s pro-
pisanom metodologijom u roku od 15 dana i da ga dostavi jedinici lokalne samouprave i vritelju komu-
nalne djelatnosti.
56
Ako Direkcija ne dostavi miljenje u roku, smatrat e se da je dato pozitivno miljenje.
Nakon pribavljanja miljenja Direkcije, nadleno tijelo jedinice lokalne samouprave odluuje o zahtjevu
za promjenu cijene komunalne usluge.
Ako nadleno tijelo jedinice lokalne samouprave u roku od 30 dana od dana primitka pozitivnog milje-
nja Direkcije, ne odlui o zahtjevu za promjenu cijene komunalne usluge, smatrat e se da je saglasnost
data.
Kosovo*6
Ured za regulaciju Vode i Otpada je odgovoran za ekonomsku regulaciju unutar sektora vodosnabdijeva-
nja, odvodnje otpadnih voda i upravljanja vrstim otpadom, direktno odgovara Skuptini Kosova. Ured
je izmeu ostalog duan osigurati da pruatelji navedenih usluga, koji su uglavnom javna poduzea,
ne zloupotrebljavaju svoju monopolsku ulogu, i da pruaju odgovarajui standard usluge, po fer cijeni.
Jedan od glavnih zadataka Ureda jeste i uspostavljanje tarifa na nain da se omogui preduzeima finan-
ciranje njihovih aktivnosti, ali u isto vrijeme da se promovira efikasnost da cijene ne bi bile vee od onog
to je neophodno. Ured takoer radi i usporedne analize poduzea (benchmarking) i redovno izvjetava
o njihovim rezultatima, podravajui tako natjecateljski duh meu preduzeima.
Ured propisuje pravila i metodologiju za odreivanje tarifa, a u skladu sa institucionalnim ureenjem u

sektoru vodosnabdijevanja u Kosovu. Trenutno postoji sedam regionalnih vodovodnih preduzea koja
posluju u uslovima lokalnih monopola.
Tarifne politike su uspostavljene uzimajui u obzir sljedee:
sve zakonske obaveze za uspostavljanje tarife,
socijalnu odgovornost i ulogu pruaoca usluga:
uniformnost tarife gdje je to mogue,
razliite kategorije potroaa, kao i mogunost plaanja razliitih kategorija i odgovarajui troak
pruanja usluge za pojedinu kategoriju,
tarifne struktrue ukljuujui i blok tarife i fiksne naknade,
nivoe usluga,
naknade za prikljuke,
okoli,
pokrie trokova, ukljuujui definicije operativnih trokova, oekivanja po pitanju efikasnosti i po-
krie kapitalnih investicija,
financiranje, strukturu kapitala i povrat na kapital,
proces revizije tarifa.
Tarifne politike podrazumijevaju maksimalno tri kategorije potroaa: domainstva, javne institucije i
komercijalne potroae.
6 *Ova oznaka ne prejudicira poloaj statusa, te je u skladu s Rezolucijom Vijea sigurnosti UN-a 1244/99 i miljenjem
Meunarodnog suda pravde o proglaenju neovisnosti Kosova.
57
Tarife se odreuju posebno za usluge vodoopskrbe i posebno za usluge odvodnje otpadnih voda, a u
skladu sa stvarnim trokovima, bez meusobnog subvencioniranja izmeu ovih vrsta usluga.
Pruatelji usluga prilikom apliciranja za odobrenje tarife dostavljaju i kratkorone i srednjorone poslov-
ne planove koje Regulator odobrava. Regulator objavljuje godinje izvjetaje o uspjenosti i rezultatima
vodovodnih preduzea, vodei rauna da li se ono to je bilo planirano i ostvarilo.
Prema izvjetaju za 2012. godinu, ovakav nain analiza i objavljivanja rezultata se pokazao kao efikasan
mehanizam, i preduzea kontinuirano unapreuju svoja poslovanja, i imaju sve bolje rezultate. Ovi izvje-
taji daju i odreene preporuke za nova poboljanja, za svako poduzee posebno.
Odobrenje cijene ovisi o napretku preduzea, i uz svako odobrenje (ili odbijanje) Regulator daje i prepo-
ruke za dalja poboljanja.
58
PRILOG 2: ULOGA I ZNAAJ
METODOLOGIJE ZA FORMIRANJE CIJENA
USLUGA U OKVIRU RADA DRUGIH
REGULATORNIH AGENCIJA U BIH
Kljuni razlog za razmatranje drugih regulatornih agencija, koje se ne odnose na promatrani sektor ove
studije, jeste prepoznavanje moguih elemenata uspjenosti koji bi imali potencijal preslikavanja na sek-
tor vodosnabdijevanja i odvodnje otpadnih voda. Konzultant je pri tome naroito zainteresiran za nain
provjere operativne efikasnosti poduzea koja proizvode i distribuiraju elektrinu energiju, te temeljne
principe pri formiranju cijene primijenjene u definiranoj metodologiji, svi detalji metodologije zbog po-
sve drugaijeg operativnog procesa nisu u cijelosti replikativni.
Dravna regulatorna komisija za energiju Bosne i Hercegovine DERK

Dravna regulatorna komisija za elektrinu energiju (DERK) je nezavisna i neprofitna institucija Bosne i
Hercegovine, koja djeluje u skladu sa principima objektivnosti, transparentnosti i ravnopravnosti, ima
nadlenosti i odgovornosti nad prijenosom elektrine energije, operacijama prijenosnog sistema i me-
unarodnom trgovinom elektrinom energijom, kao i nad proizvodnjom, distribucijom i snabdijeva-
njem kupaca elektrine energije u Brko distriktu Bosne i Hercegovine.
DERK je osnovala Parlamentarna skuptina BiH donoenjem Zakona o prijenosu, regulatoru i operateru
sistema elektrine energije (Slubeni list BiH, broj 07/02, 13/03, 76/09, i 01/11) i imenovanjem lanova
Komisije.
Nadlenost
Meu nadlenosti DERK-a spada i Regulacija, odobravanje i nadzor tarifa i tarifnih metodologija za
usluge prijenosa, pomone usluge i rad Nezavisnog operatera sistema (NOS), te Snabdijevanje kupaca
elektrine energije u Brko distriktu Bosne i Hercegovine, kao i Izdavanje pravila i propisa u okviru svoje
nadlenosti, meu koje spada i revizija i usvajanje trinih pravila i mrenih kodeksa, te normi i uslova
za prikljuak i pristup mreama, te uspostavljanje, praenje i provoenje standarda kvalitete usluga pri-
jenosa elektrine energije i pomonih usluga, Koordiniranje i odobravanje investicijskih planova kom-
panije za prijenos elektrine energije, ukljuujui planove vezane za prijenosnu mreu i kvalitet usluga
prijenosa elektrine energije i sl.
Metodologija za odreivanje cijene koja se primjenjuje

DERK propisuje metodologiju za izradu tarifa za usluge prijenosa elektrine energije i metodologiju za
izradu tarifa sistemskih usluga Nezavisnog operatora sistema i tarifa za pomone usluge. Metodologija
je objavljena u Slubenom glasniku BiH broj 93/11, od 22.11.2011. godine.
Prilikom odreivanja tarifa uvaavaju se sljedei ciljevi i naela:
nepristranost, transparentnost i sprjeavanje diskriminacije;
podsticanje efikasnosti reguliranih subjekata i korisnika prenosne mree;
podsticanje mehanizama za poveanje energetske efikasnosti;
stvaranje stabilnih odnosa na tritu elektrine energije i stabilnih uvjeta za ulagae u elektroener-
59
getski sektor;
podsticanje razvoja prenosne mree tako da se nivo kvaliteta isporuke kontinuirano odrava ili pove-
ava.
Da bi se gore navedeno postiglo tarife moraju biti zasnovane na opravdanim trokovima poslovanja,
pogona, odravanja, zamjene, izgradnje ili rekonstrukcije objekata i opreme, ukljuujui pri tome razu-
man iznos povrata investicija, amortizaciju i poreze, uzimajui u obzir i zatitu okolia.
Metodologija detaljno i matematiki opisuje izraun tarife za svaku vrstu posla, uz napomenu da je u
opravdane trokove poslovanja obavezno ukljuena i naknada za rad Regulatora.
Reguliranjem tarifa obezbjeuje se:
dugorono poslovanje kompanija, koje se bave reguliranim djelatnostima, uz pokrivanje opravdanih

trokova i odgovarajui povrat na sredstva;
poboljanje produktivnosti poslovanja u okviru reguliranih djelatnosti, uz razumno i efikasno investi-

ranje;
opravdani razvoj prijenosne mree i upravljanja prijenosnom mreom u cilju obezbjeenja sigurnog
i kvalitetnog snabdijevanja korisnika.
Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine FERK

Regulatorna komisija za elektrinu energiju u FBIH osnovana je Zakonom o elektrinoj energiji (Slube-
ne novine FBiH, broj 41/02, 24/05, 38/05 i 83/11) kao specijalizirana, samostalna, neovisna i neprofitna
organizacija u Federaciji Bosne i Hercegovine. Kako je Zakon o energiji donio Parlament FBiH, moe se
zakljuiti da je Parlament FBiH osniva Komisije.
Upravljanje i organizacija Regulatorne komisije utvreni su Statutom. Parlament FBiH odobrava Statut
Regulatorne komisije.
Regulatorna komisija za elektrinu energiju u FBIH posluje i regulira cijene na entitetskom nivou.
Nadlenosti i obaveze
Radi ostvarenja ciljeva odreenih Zakonom o elektrinoj energiji, nadlenosti FERKa u izvravanju njego-
vih ovlatenja i funkcija su propisane lanovima 14. i 15. Zakona.
lanom 14. Zakona propisane su sljedee nadlenosti FERK-a: nadzor i regulisanje odnosa izmeu pro-
izvodnje, distribucije i kupaca elektrine energije ukljuujui i trgovce elektrinom energijom, propisi-
vanje metodologije i kriterija za utvrivanje cijena snabdijevanja nekvalifikovanih kupaca elektrinom
energijom, utvrivanje tarifnih stavova za korisnike distributivnih sistema i tarifnih stavova za nekvali-
ficirane kupce, izdavanje ili oduzimanje dozvola za proizvodnju, distribuciju, snabdijevanje i trgovinu
elektrine energije, izdavanje prethodnih dozvola za izgradnju i dozvola za koritenje elektroenergetskih
objekata osim objekata za prenos elektrine energije, utvrivanje Opih uslova za isporuku elektrine
energije.
U izvravanju svojih ovlatenja i obavljanju svojih funkcija prema navedenom Zakonu, lanom 15. Za-
kona propisano je da je Regulatorna komisija obavezna da na osnovama koje propie Dravna komisija
regulira trite elektrine energije na nain da osigura transparentne i ravnopravne odnose izmeu svih
uesnika, titi prava kupaca, elektroprivrednih drutava za distribuciju i proizvoaa elektrine energi-
je, te nadgleda odnose u elektroenergetskom sektoru, stvara uslove za efikasan, pouzdan i ekonomi-
an sistem proizvodnje, distribucije i snabdijevanja elektrinom energijom, stvara uslove za efikasnost,
ekonominost i sigurnost pri koritenju elektrine energije, stvara uslove za razvoj elektroenergetskog
sistema (proizvodnje i distribucije), regulie kvalitet usluga na svim nivoima, kao i tarife i naknade koje
60
se plaaju za monopolske usluge u distribuciji, imajui u vidu interese i potrebe svih korisnika za snab-
dijevanje elektrinom energijom, nadgleda efikasnost mehanizama i procesa radi osiguranja razumne
ravnotee izmeu potranje i ponude elektrine energije, vodi rauna o zatiti zdravlja, sigurnosti ljudi
i zatiti okoline.
Tarifni postupak i metodologija za odreivanje cijene koja se primjenjuje

FERK Pravilnikom za tarifnu metodologiju i tarifne postupke (Slubeni list FBiH, broj 45/05 i 77/10) propisu-
je osnove pokretanja i voenja tarifnog postupka koji su neophodni da bi FERK ispunio svoje obaveze u
skladu sa Zakonom i Poslovnikom o radu.
Tarifni postupak se pokree podnoenjem zahtjeva FERK-u od elektroprivrednog drutva ili na inicijativu
FERK-a. Tarifni postupak se moe pokrenuti radi promjene potrebnog prihoda uslijed promjene jedne ili
vie komponenti potrebnog prihoda.
FERK vodi tarifni postupak i odluuje na nain utvren ovim Pravilnikom, Poslovnikom o radu FERK-a i
Pravilnikom o javnim raspravama i rjeavanju zahtjeva, sporova i albi.
Dakle, davatelji usluga predlau svoje cijene i dostavljaju ih Regulatornoj komisiji na odobrenje. U Zako-
nu o energiji, ne navodi se nita o tome koliko esto se zahtjev za promjenom cijene moe prihvaati ili
razmatrati. Za 9 godina funkcionisanja, FERK je sproveo ukupno 9 tarifnih postupaka.
Da bi Regulatorna komisija mogla izvravati date nadlenosti i ispunjavati utvrene joj obaveze, lanom
30. Zakona o elektrinoj energiji propisano je da Regulatorna komisija moe zahtijevati od svakog imao-
ca dozvole da osigura podatke i informacije koje su joj potrebne u primjeni ovog Zakona, a da su imaoci
dozvole duni dostavljati te podatke i informacije u traenim rokovima te saraivati sa Regulatornom
komisijom. U skladu sa lanom 86. stavom (4) Zakona o elektrinoj energiji FERK donosi provedbene
propise u skladu sa gore navedenim ovlatenjima.
Pravilnikom za tarifnu metodologiju i tarifne postupke u lanu 53. FERK je propisao obavezan sadraj za-
htjeva za tarife, ukljuujui i potrebne dokumente i podatke, dok je lanom 63. ovog Pravilnika i lanom
81. Pravilnika o javnim raspravama i rjeavanju zahtjeva i albi propisao da bez obzira da li je postupak u
toku ili ne, strane u postupku moraju saraivati u pogledu bilo kojeg FERK-ovog zahtjeva za informacija-
ma, da bi FERK-u omoguili izvravanje njegovih nadlenosti u skladu sa Zakonom i pravilnicima FERK-a.
Odlukom o regulatornom kontnom planu, u lanu 2. stavu (4) FERK je propisao i primjenu Regulatornog
kontnog plana u cilju jedinstvenog evidentiranja sredstava, izvora sredstava, trokova, prihoda i rashoda
koji e doprinijeti efikasnijem izvjetavanju od elektroprivrednih drutava na podruju Federacije BiH za
potrebe regulatornog procesa, dok je lanom 17. stavom (1) propisao da FERK moe po potrebi prilago-
diti propisane formulare, koji se dostavljaju u tarifnom postupku, Regulatornom kontnom planu.
U okviru tarifnog postupka FERK detaljno razmatra razne vrste izvjetaja koje su preduzea obavezna
dostavljati redovno (neke mjeseno, neke kvartalno, polugodinje ili godinje), na jasno propisan nain,
i na propisanim obrascima (preko 200 razliitih tablica). Nain i dinamika izvjetavanja propisani su Pra-
vilnikom o izvjetavanju broj 01-07-1436-02/10 koji se primjenjuje od 2011. godine.
U skladu sa Pravilnikom za tarifnu metodologiju i tarifne postupke, Regulatorna komisija koristi tzv. me-
todu rate of return za uspostavu cijena u elektroenergetskom sektoru. Metoda rate of return podrazu-
mijeva odreivanje ciljanih stopa povrata, a zatim se struktura cijene uspostavlja tako da se postignu ove
ciljane stope povrata.
Cilj tarifne metodologije je odreivanje cijena/tarifa koje su:
ekonomski opravdane, nediskriminirajue, zasnovane na objektivnim kriterijima i odreene na tran-

sparentan nain,
zasnovane na opravdanim trokovima rada i odravanja, zamjene, izgradnje, rekonstrukcije postroje-

nja, te trokovima amortizacije i poreza, uzimajui u obzir i odobreni iznos povrata,
61
formirane da bi eliminisale unakrsno subvencioniranje izmeu razliitih djelatnosti i razliitih kate-
gorija i grupa potronje,
uspostavljene tako da omogue elektroprivrednim drutvima odgovarajui tok prihoda to prua

mogunost osiguranja odobrenog povrata, ako ista obavljaju svoje djelatnosti u skladu sa odobre-
nim rashodima,
formirane da bi pokrile pripadajue opravdane rashode proizvodnje i snabdijevanja nekvalifikovanih

(tarifnih) kupaca, te rashode koritenja mree.
Tarifnom metodologijom se propisuje nain odreivanja: potrebnih prihoda za elektroprivredne djelat-

nosti, cijene proizvodnje elektrine energije, tarifnih stavova za korisnike distributivnog sistema i tarifnih
stavova za snabdijevanje nekvalifikovanih (tarifnih) kupaca elektrinom energijom.
FERK vri analizu prihoda i rashoda da bi se mogao utvrditi potreban prihod pojedine elektroprivredne
djelatnosti. Prilikom analize prihoda i rashoda FERK moe koristiti izvjetaje nezavisnog revizora i revizor-
skih institucija koje su zakonom ovlatene za obavljanje revizija elektroprivrednih drutava u Federaciji
BiH, a koje elektroprivredna drutva trebaju dostaviti FERK-u. Sva elektroprivredna drutva obavezna su
raunovodstvene podatke prikazati odvojeno za svaku elektroprivrednu djelatnost i odvojeno od ostalih
djelatnosti. Prilikom analize i odobravanja prihoda i rashoda FERK moe koristiti usporedne analize (ben-
chmarking) istih ili slinih elektroprivrednih drutava.
Metodologija daje veoma detaljan nain obrauna za sve vrste poslova, kao i za sve kategorije potroa-
a, detaljan opis opravdanih trokova i potrebnih prihoda. FERK pored zadatih trokova, moe i druge
trokove proglasiti opravdanim.
FERK provodi kontrolu opravdanosti trokova, kao i istinitosti i ispravnosti svih ostalih elemenata koji
se prilau uz zahtjev za odobrenje tarife. Izmeu ostalog, postupak podrazumijeva i traenje dodatnih
pojanjenja, dodatne dokumentacije, zatim odravanje pripremnih rasprava na kojima je dozvoljeno i
prisustvo umjeaa, odnosno osoba koje imaju poseban interes koji je razliit od drutvenog i opteg
interesa (nema odreen broj, nego se rasprave dogovaraju po potrebi). FERK ima pravo imati uvid u svaki
dokument ili dio posla u preduzeima, kao i traiti opravdanja za svaku vrstu troka. Izmeu ostalog, kon-
trola opravdanosti trokova na primjer zaposlenih se vri u skladu sa Kolektivnim ugovorom, odobrenom
broju zaposlenih u skladu sa postojeom sistematizacijom radnih mjesta itd.
Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske RERS

Nadleni administrativni organ / osnivako tijelo
Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske osnovana 2002. godine kao Regulatorna komi-
sija za elektrinu energiju Republike Srpske u skladu sa Zakonom o elektrinoj energiji (Slubeni glasnik
RS, broj 8/08, 34/09 i 52/09). Tijekom 2007. godine, stupio jena snagu Zakon o izmjenama i dopunama
Zakona o elektrinoj energiji (Slubeni glasnik RS, broj 60/07) kojim je, pored nadlenosti, promijenjen i
naziv Regulatorne komisije za elektrinu energiju Republike Srpske u Regulatorna komisija za energetiku
Republike Srpske (u daljem tekstu: Regulatorna komisija).
19. juna 2009. godine stupio je na snagu Zakon o energetici (Slubeni glasnik RS, broj 49/09).U ovom za-
konu su sadraneodredbe Zakona o elektrinoj energiji koje se odnose na organizaciju rada i nadlenosti
Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske.
Administrativni organ nadlean za rad Regulatorne komisije je Narodna skuptina Republike Srpske. Re-
gulatorna komisija za energetiku Republike Srpske posluje i regulira cijene na entitetskom nivou.
62
Nadlenosti
Nadlenosti Regulatorne komisije za energetiku u sektoru elektrine energije ukljuuju Propisivanje
metodologije i kriterija za utvrivanje cijene koritenja distributivne mree i cijena snabdijevanja ne-
kvalificiranih kupaca elektrinom energijom i metodologije za utvrivanje naknade za prikljuenje na
distributivnu mreu, Donoenje tarifnog sistema za prodaju elektrine energije i koritenje distributivne
mree, Utvrivanje tarifnih stavova za korisnike distributivnih sistema i tarifnih stavova za nekvalificirane
kupce, Utvrivanje cijena elektrine energije na pragu elektrane i sl.
Metodologija za odreivanje cijene koja se primjenjuje

U skladu sa Pravilnikom o tarifnoj metodologiji i tarifnom postupku za elektrinu energiju (Slubeni glasnik
RS, broj 96/12), Regulatorna komisija koristi tzv. metodu rate of return za uspostavu cijena u elektro-
energetskom sektoru. Metoda rate of return podrazumijeva odreivanje ciljanih stopa povrata, a zatim
se struktura cijene uspostavlja tako da se postignu ove ciljane stope povrata. U lanu 5. prethodno spo-
menutog Pravilnika, spominje se obraun godinjeg potrebnog prihoda reguliranog elektroenergetskog
poduzea, koji se u ostatku Pravilnika naziva terminom odobreni potrebni prihod.
Davatelji usluga predlau svoje cijene i dostavljaju ih Regulatornoj komisiji na odobrenje.
Zakon o elektrinoj energiji i Zakon u energetici ne govore nita o tome koliko esto se zahtjev za promje-
nom cijene moe prihvaati ili razmatrati.
Postupci koji su vezani za izradu tarifa u energetskom sektoru poinju podnoenjem zahtjeva od strane
kompanije Regulatoru ili na inicijativu Regulatora.
Nakon toga Regulator objavljuje obavjetenje za javnosto pokretanjutarifnogpostupka i nainuna koji

zainteresovana lica mogu dobiti potrebne informacijei uestvovati u postupku. Nakon procedure koja
je propisana od strane Regulatora u Pravilniku o tarifnoj metodologiji i tarifnom postupku(Slubeni gla-
snik Republike Srpske, broj 61/05),Pravilniku o metodologiji za utvrivanje naknade za prikljuenje na
distributivnu mreu (Slubeni glasnik Republike Srpske, broj 123/08),Pravilniku o tarifnoj metodologiji u
sistemu transporta, distribucije, skladitenja i snabdijevanja prirodnim gasom (Slubeni glasnik Republi-
ke Srpske, broj9/09),(u daljem tekstu: Tarifne metodologije)Poslovniku o radu Regulatora(Slubeni gla-
snik Republike Srpske, broj 96/04), i Pravilniku o javnim raspravama i rjeavanju sporova i albi(Slubeni
glasnik Republike Srpske, broj 71/05)Regulator donosi odluku. Svaka odlukatreba da sadridovoljno
dokaza i injenica koje e javnosti omoguiti da razumije razloge za takvu odluku.
Tarifne metodologijeodreujuproces po kome e se utvrivati tarife u Republici Srpskoj, tj. osnovne po-
stavke tarifnog sistema: tarifne elemente, kategorije potronje i grupe kupaca, nain odreivanja cijena i
tarifnih stavova, te nain odreivanja naknade za prikljuenje. Njimase definie:
klasifikacija trokova,
alokacija trokova na tarifne elemente, kategorije potronje i grupe kupaca,
odreivanje cijena i tarifnih stavova, te naknade za prikljuenje na mreuu skladu sa propisanom

tarifnom metodologijom.
Pravilima tarifnog postupka Regulator propisuje osnove postupka za razmatranje zahtjeva i svih drugih
podnesaka u vezi tarifa, a koje su neophodne da Regulator ispuni svoje obaveze u skladu sa Zakonom o
elektrinoj energiji, Zakonom o gasui Poslovnikom o radu Regulatora.
UzTarifne metodologijeRegulatorpropisuje isadraj i forme zahtjeva za odobrenje tarifa, kao iobra-

zaca za dostavu podatakai pratee dokumentacije uz zahtjev za odobrenje tarifa.
63
PRILOG 3: KLJUNI INDIKATORI
USPJENOSTI
Osnovni zadatak ovog poglavlja jeste dati iri pregled moguih pokazatelja uspjenosti, da bi se iz ta-
kvog izbora moglo odabrati nekoliko kljunih za BiH, u funkciji provjere efikasnosti rada vodovodnih
poduzea. Poglavlje 7 e predloiti koji od navedenih indikatora uspjenosti poslovanja komunalnih pre-
duzea se treba proraunavati u samom postupku utvrivanja cijena usluga, kao i definirati preduvjete
za njihovu primjenu. Isti e se tretirati kao sastavni dio metodologije za odreivanje cijene, pa stoga i
pripadaju procesu usvajanja iste.
Jedan od zakljuaka prethodne faze procjene mogunosti uspostave regulatornog okvira za odreivanje
cijena usluga vodosnabdijevanja/vodoopskrbe i kanalizacije se odnosio i na benchmarking, odnosno
usporeivanja indikatora/pokazatelja uspjenosti poduzea u sektoru. Zakljueno je da se ovaj zadatak
treba provoditi u suradnji sa regionalnim Dunavskim programom (Danube Water Programme) koji je
tada zapoeo proces izbora pokazatelja. Svakako da se pokazatelji mogu usporeivati za meusobno
sline vodovode prema veliini poduzea, GDP po stanovniku u lokalnoj zajednici ili regiji, vrsti usluga,
gustoi naseljenosti i sl.
Prikupljanje vrijednosti pokazatelja za vodovode u BiH treba zapoeti, a preliminarna lista indikatora je
napravljena. Oni su podijeljeni prema oblastima na koje se odnose, u takve oblasti spadaju:
Pokrivenost populacije uslugom;
Proizvodnja i potronja vode;
Neprihodovana voda;
Mjerenje;
Kvarovi u cjevovodima;
Trokovi;
Zaposlenici;
Kvaliteta usluga;
Fakturiranje i naplata;
Financijski rezultati i
Priutivost usluga.
Prethodna kategorizacija dovoljno detaljna za upoznavanje sa funkcijom indikatora uspjenosti, a ovaj

program za svaku od ovih grupa navodi po dva ili vie pokazatelja. Isti su u nastavku predstavljeni, te
komentirani ako je potrebna prilagodba za uvjete u BiH. Za jedan broj indikatora vrijede slini komentari
(npr. odnosni na nain knjienja prihoda i rashoda), ipak se isti ponavljaju radi kompletnosti komentara,
jer se moe desiti da korisniku studije budu vani samo odabrani pokazatelji. Takoer su ponueni i do-
datni indikatori uspjenosti u podrujima gdje je to smatrano korisnim.
64
IBNET Water Supply and Sanitation Blue Book (referencirana sa [1] 7), pripremljena 2014 godine od
strane Programa vodosnabdijevanja i sanitacije Svjetske banke (Water and Sanitation Program of the
World Bank WSP) e se esto navoditi kao referentan izvor podataka o vrijednostima prikazanih indika-
tora u svijetu. Ova publikacija saima pokazatelje razvoja sektora voda u svijetu u periodu 20062011,
na taj nain prikazujui i trendove i promatrajui uinke kriza (kriza nafte, hrane, financijske krize u ovom
periodu). Prikaz vrijednosti iz ove publikacije je veoma vaan alat zao odreivanje i kratkoronih i du-
goronih ciljnih/benchmark vrijednosti za komunalna poduzea u BiH za odabrane kljune indikatore
uspjenosti, koje bi predstavljale mjerni alat za provjeru poboljanja efikasnosti ovih poduzea.
Treba napomenuti da IBNET Blue Book daje pregled ne samo prosjenih vrijednosti u smislu aritmeti-
ke sredine pojavnih vrijednosti, ve kao kljunu vrijednost promatra median izvjetavanih, dakle onu
vrijednost od koje postoji podjednak broj veih i manjih. Uz ove vrijednost uvijek se nudi i standardna
devijacija, kao mjera rasprenosti pojavnih vrijednosti tog pokazatelja. Takoer za odabrane kriterije pro-
matra i najbolje i najloije kvartile pojavnih vrijednosti, dakle onih 25% pojavni vrijednosti sa najveim ili
najmanjim pojavnim brojkama.
Cilj ovog poglavlja jeste prikazati iru osnovu iz koje e se dobrim izborom kljunih indikatora uspje-
nosti moi uspostaviti osnova za provjeru efikasnosti komunalnih poduzea. Slijedi prikaz pojedinanih
pokazatelja.
Pokrivenost populacije uslugom

Pokrivenost populacije uslugom vodoopskrbe/vodosnabdijevanja (%)
Opis: Ovaj se pokazatelj odnosi na postotak stanovnitva u lokalnoj zajednici koji ima pristup
usluzi vodoopskrbe/vodosnabdijevanja, bez obzira da li ima prikljuak vode u svom
stambenom objektu ili pristup bliskoj javnoj esmi, u odnosu na ukupan broj stanovnika
za koju poduzee ima nadlenost.
Jedinica mjere: %
Komentar: BiH regulativom je propisana vlastita nadlenost lokalne samouprave za

vodosnabdijevanje/vodoopskrbu, kao i odvodnju i preradu otpadnih voda i ova nadle-
nost nije ograniena na dio lokalne zajednice ili populacije. Stoga stav u odnosu na uku-
pan broj stanovnika za koju poduzee ima nadlenost treba tumaiti sa u odnosu na
ukupan broj stanovnika u lokalnoj zajednici.
Takoer je upitno tumaenje dijela stanovnitva u lokalnoj zajednici koji ima pristup
usluzi vodoopskrbe/vodosnabdijevanja, bez obzira da li ima prikljuak vode u svom
stambenom objektu ili pristup bliskoj javnoj esmi jer se isti moe interpretirati i tako da
se ubrajaju i stanovnici ruralnih podruja koji su sami izgradili seoske vodovodne sisteme,
a koji nemaju sistemski rijeeno upravljanje niti kontrolu kvalitete vode.
Prijedlog konzultanta je da se ovaj indikator u BiH rauna kao postotak stanovnitva koji
ima pristup usluzi vodoopskrbe/vodosnabdijevanja iz javnog vodovodnog sistema, u od-
nosu na ukupan broj stanovnika u lokalnoj zajednici.
IBNET Blue Book [1] objavljuje da se izmeu 2000 i 2010 median ovog indikatora u svije-
tu poveao sa 82% na 88%, unato brzo rastuoj urbanoj populaciji. Ovo se prije svega
pripisuje Milenijskim razvojnim ciljevima (Millennial Development Goals - MDGs), koji su
bili glavni pokreta rasta u sektoru u prethodnoj deceniji. U odnosu na prosjean prihod
u dravi je ovaj pokazatalj imao razliite vrijednosti - tako je 2009 median indikatora za
7 [1] The IBNET Water Supply and Sanitation Blue Book 2014, The International Benchmarking Network for Water and Sanita-
tion Utilities Databook, Alexander Danilenko, Caroline van den Berg, Berta Macheve, L. Joe Moffitt, 2014 International Bank
for Reconstruction and Development / The World Bank, ISBN (paper): 978-1-4648-0276-8, ISBN (electronic): 978-1-4648-0277-
5, DOI: 10.1596/978-1-4648-0276-8
65
zemlje niskog ostvarenog prihoda (low-income countries) bio 62%, 81% za zemlje nieg
srednjeg prihoda (lower middle-income countries, gdje spada i BiH), 93% u zemljama
gornjeg srednjeg prihoda (upper middle-income countries), te gotovo 100% u dravama
sa visokim prihodima (high-income countries). Zbog financijske krize koja je zapoela
2008, median vrijednosti indikatora je sa 92% u 2008 pao je na 88% u 2010, to je zapravo
rezultat smanjenja pokrivenosti uslugom u zemljama niskog i srednjeg prihoda.
U 2010 je kvartil najboljih poduzea imao pokrivenost od 98% ili vie, a kvartil najloijih
od 69% ili manje.
Tabela 3: Pokrivenost populacije uslugom vodoopskrbe/vodosnabdijevanja 200611 u % [1]

Pokazatelj 2000 2006 2007 2008 2009 2010 2011
Median pokrivenosti uslugom 82 92 92 92 90 88 89
Prosjek pokrivenosti uslugom water coverage 77 84 83 83 81 81 80
Standardna devijacija 23 20 21 20 21 21 22
Broj poduzea koji su dali informacije 630 1,454 1,534 1,507 1,725 1,686 1,453
Vrijednosti koje IBNET Blue Book navodi za BiH su 91% u 2005, 93% u 2006 i 2007, ali se
one oigledno odnose na ua gradska podruja kao zone odgovornosti komunalnih po-
duzea, a ne na svu populaciji u odnosnoj opini.
Formula: Broj stanovnika koji imaju pristup usluzi vodoopskrbe/vodosnabdijevanja iz javnog vo-
dovodnog sistema / ukupan broj stanovnika u lokalnoj zajednici (izraeno u %)
Pokrivenost populacije uslugom kanalizacije (%)

Opis: Ovaj se pokazatelj odnosi na postotak stanovnitva u lokalnoj zajednici koji ima priklju-
ak kanalizacije, u odnosu na ukupan broj stanovnika za koju poduzee ima nadlenost.
Jedinica mjere: %
Komentar: BiH regulativom je propisana vlastita nadlenost lokalne samouprave za

vodosnabdijevanje/vodoopskrbu, kao i odvodnju i preradu otpadnih voda i ova nadle-
nost nije ograniena na dio lokalne zajednice ili populacije. Stoga stav u odnosu na uku-
pan broj stanovnika za koju poduzee ima nadlenost treba tumaiti sa u odnosu na
ukupan broj stanovnika u lokalnoj zajednici.
Prijedlog konzultanta je da se ovaj indikator u BiH rauna kao postotak stanovnitva koji
ima prikljuak kanalizacije osiguran od strane javnog sistema vodovoda i kanalizacije, u
odnosu na ukupan broj stanovnika u lokalnoj zajednici.
IBNET Blue Book [1] objavljuje da se izmeu 2000 i 2010 median ovog indikator u svijetu
poveao sa 61% na 76%. Broj komunalnih poduzea koja pruaju ovu vrstu usluge se
znaajno poveao, ali ipak ova pokrivenost zaostaje za onom koja se odnosi na uslugu
vodosnabdijevanja. U odnosu na prosjean prihod u dravi ovaj indikator je imao razli-
ite vrijednosti - tako je 2009 median indikatora za zemlje niskog ostvarenog prihoda
(low-income countries) bio samo 14%, 48% za zemlje nieg srednjeg prihoda (lower
middle-income countries, gdje spada i BiH), 77% u zemljama gornjeg srednjeg prihoda
(upper middle-income countries), te 89% u dravama sa visokim prihodima (high-inco-
me countries). Najvei porast je zabiljeen u zemljama sa srednjim prihodima (middle-in-
come countries). U 2010 je kvartil najboljih poduzea imao pokrivenost od 91% i vie, a
najloiji od 45% i manje.
66
Tabela 4: Pokrivenost populacije uslugom odvodnje otpadnih voda 200611 u % [1]
Pokazatelj 2000 2006 2007 2008 2009 2010 2011
Median pokrivenosti uslugom 61 72 75 77 75 76 75
Prosjek pokrivenosti uslugom coverage 58 65 68 69 67 66 68
Broj poduzea koji su dali informacije 438 957 1,031 993 1,069 1,144 1,028
Vrijednosti koje IBNET Blue Book navodi za BiH su 56% u 2005, 56% u 2006 i 55% u 2007,
ali se one oigledno odnose na ua gradska podruja kao zone odgovornosti komunalnih
poduzea, a ne na svu populaciji u odnosnoj opini.
Formula: Broj stanovnika koji imaju prikljuak kanalizacije iz javnog vodovodnog sistema / ukupan
broj stanovnika u lokalnoj zajednici (izraeno u %)
Postotak otpadne vode koja se preiava samo primarnim tretmanom (%)

Opis: Udio prikupljene otpadne vode koji se preiava samo primarnim tretmanom, npr. ukla-
njanjem krupnih dijelova i bez biolokog tretmana. Ovdje se mogu ubrojiti lagune i me-
haniki tretman, kada je to odgovarajue.
Jedinica mjere: %
Komentar: Indikator je primjenjiv i u BiH na jednak nain.
Formula: Koliina otpadne vode koji se preiava samo primarnim tretmanom / ukupna koliina
otpadnih voda (izraeno u %)
Postotak otpadne vode koja se preiava najmanje sekundarnim tretmanom (%)

Opis: Udio prikupljene otpadne vode koji se preiava barem sekundarnim tretmanom, npr.
uklanjanjem i BOD i krupnih dijelova, ukljuuje bioloki tretman. Ovdje se mogu ubrojiti
lagune i mehaniki tretman, kada je to odgovarajue.
Jedinica mjere: %
Komentar: Indikator je primjenjiv i u BiH na jednak nain.
Formula: Koliina otpadne vode koji se preiava najmanje sekundarnim tretmanom / ukupna
koliina otpadnih voda (izraeno u %)
Proizvodnja i potronja vode

Proizvodnja vode ( l/osobi/dan)
Opis: Predstavlja ukupnu koliinu proizvedene vode koja je dostavljena u vodovodni sistem
(ukljuujui i kupljenu vodu, ako postoji), izraenu po osobi i na dan.
Jedinica mjere: litara po osobi na dan
Komentar: Indikator je primjenjiv i u BiH na slian nain, uz napomenu da se ovako interpretirana

ukupna godinja koliina vode dostavljena u vodovodni sistem odnosi na mjerenja na-
kon eventualnih postrojenja za preiavanje pitke vode, a zapravo bi i iz razloga ekolo-
ke efikasnosti bilo loginije govoriti o ukupnoj zahvaenoj vodi, sa ukljuenom eventual-
67
nom kupljenom vodom iz drugih vodovodnih sistema.
Vrijednosti koje IBNET Blue Book navodi za BiH su 464 litara po osobi na dan u 2005, 423
litara po osobi na dan u 2006 i 411 litara po osobi na dan u 2007.
Formula: Ukupna godinja koliina zahvaene vode (uklj. kupljenu, izraeno u litrima) / broj sta-
novnika koji koriste uslugu / 365
Ukupna potronja vode ( l/osobi/dan)

Opis: Predstavlja ukupnu koliinu prodate vode, izraenu po osobi i na dan.
Komentar: Indikator je primjenjiv na isti nain i u BiH. Ako su u vodovodnom sistemu postojei i is-
pravni svi vodomjeri, ovaj se indikator moe precizno izraunati, u suprotnom se zasniva
na procjeni potronje za osobe li objekte koji nemaju ispravan vodomjer (te umanjenim
koliinama ako su mehaniki vodomjeri dugo u funkciji bez kalibracije ili zamjene, pa
mjere umanjene vrijednosti).
Treba naglasiti da ovako definirani indikator ne pretpostavlja bilo koju koliinu vode koja
nije fakturirana, a to se ipak deava u BiH praksi.
IBNET Blue Book navodi da je median potronje vode u 2010 iznosio 158 l/osobi/dan, i
to od 114 l/osobi/dan za kvartil sa najmanjom potronjom do 218 l/osobi/dan za kvartil
sa najveom potronjom. Potronja je rasla u izvjetajnom periodu, sa oko 150 l/osobi/
danu 2000 do 162 l/osobi/dan u 2010, ali to nije bio isti trend u svim dijelovima svijeta.
potronja je rasla u podrujima istone Azije, Latinske Amerike i Srednjeg Istok, dok nije
bilo porasta u zemljama istone Europe i Centralne Azije, dok su afrike i zemlje june
Azije imale smanjenu potronju.
Tabela 5: Potronja vode u svijetu u l/osobi/dan [1]

Indikator 2000 2006 2007 2008 2009 2010 2011
Median potronje 151 150 150 150 146 158 162
Prosjek potronje 181 171 172 172 168 180 182
Najbolji kvartil 112 110 110 110 107 114 119
Najloiji kvartil 216 206 205 204 203 218 221

Vrijednosti koje IBNET Blue Book navodi za BiH su 183 litara po osobi na dan u 2005, 162
litara po osobi na dan u 2006 i 164 litara po osobi na dan u 2007.
Formula: Ukupna godinja koliina fakturirane vode (izraeno u litrima) / broj stanovnika koji kori-
ste uslugu / 365
Rezidencijalna potronja vode ( l/osobi/dan)

Opis: Predstavlja ukupnu koliinu prodate vode kuanstvima/domainstvima, izraenu po oso-
bi i na dan.
Komentar: Indikator je primjenjiv na isti nain i u BiH, jer svi vodovodi imaju zasebno definiranu ka-
68
tegoriju fizikih lica/osoba i moe se podatak o ukupnoj koliini vode fakturiranoj samo
ovoj kategoriji izdvojiti, iz istu primjedbu o vodomjerima kao i za prethodni indikator.
Slian indikator za pravne osobe ne bi imao smisla, jer su djelatnosti znaajno razliite i
po vrsti i po intenzitetu i stoga vrijednosti po potronje vode po pravnoj osobi nisu indi-
kativne za meusobna poreenja.
Formula: Ukupna godinja koliina fakturirane vode za kuanstva/domainstva (izraeno u litrima)

/ broj stanovnika koji koriste uslugu / 365
Neprihodovana voda
Predstavlja jedan od najvanijih pokazatelja uspjenosti vodovodnog poduzea. Ovaj se indikator nudi
u vie oblika, ovisno o tome u kakvoj se jedinici mjere eli prikazati - vano je napomenuti da iako bi se
vjerojatno pretpostavljalo da su razliiti indikatori u meusobnoj korelaciji, da to ipa nije tano i da pre-
duzee koje ima odlinu vrijednost po jednom indikatoru moe imati lou po drugom (to jasno navodi
i IBNET Blue Book [1]). Smanjenje neprihodovane vode nije samo tehniko (i financijsko) pitanje, ve je
vrsto vezano za loe upravljanje mreom. Indikatori koji na to ukazuju su npr. postotak mjerenja, prosje-
an period naplate, produktivnost zaposlenika, prosjean prihod po m3, postotak pokrivenosti trokova,
to se sasvim jasno vidi iz sljedee tablice koju nudi IBNET Blue Book:
Tabela 6: Neprihodovana voda i indikatori upravljanja - prosjene vrijednosti [1]
Nivo nepri- Snabdije- Prosjean Zaposlenika Prosj. Pokrivenost

hodovane % mjerenja vanje sati period na 1000 prihod US$/ operativnih
vode na dan naplate prikljuaka m3 trokova
Visok 86% 22 107 1.13 0.53 1.06

Prosjean 99% 22 76 1.00 0.68 1.14
Nizak 100% 22 70 1.04 0.86 1.14
Osim tri vrste pokazatelja predloenih od strane Podunavskog programa, ovdje se izlau i dodatni pri-
jedlozi.
Neprihodovana voda (%)

Opis: Predstavlja razliku izmeu vode koja je dostavljena u sistem (zahvaene i kupljene) i pro-
date vode u periodu jedne godine, izraenu kao postotak od ukupne koliine vode do-
stavljene u sistem u istom periodu.
Jedinica mjere: %
Komentar: Indikator je primjenjiv na isti nain i u BiH, i upravo kao takav se najee i rauna ili pro-
cjenjuje (jer vrlo esto koliina vode dostavljene u sistem nije poznata, ve se procjenjuje,
uglavnom na temelju nazivne snage i vremena rada crpki).
IBNET Blue Book [1] objavljuje da je median ovog pokazatelja u svijetu smanjen sa 31%
u 2000 na 27% u 2011, uz malo poveanu standardnu devijaciju (to ukazuje na vee
raspone pojavnih vrijednosti). Najvee vrijednosti su uoljive u zemljama malog prosje-
nog prihoda (low-income countries), a najmanje u zemljama visokog prosjenog prihoda
(high-income countries).
69
Tabela 7: Neprihodovana voda u svijetu u % [1]
Indikator 2000 2006 2007 2008 2009 2010 2011
Median neprihodovana voda 31 26 31 29 29 28 27
Prosjek neprihodovana voda 32 33 32 31 31 31 30
Vrijednosti koje IBNET Blue Book navodi za BiH su 61% u 2005, 62% u 2006 i 60% u 2007.
Formula: Razlika izmeu vode koja je dostavljena u sistem (zahvaene i kupljene) i prodate vode /
ukupna koliina vode koja je dostavljena u sistem (izraeno u %)
Neprihodovana voda (m3 po kilometru na dan)

date vode, izraenu po kilometru cjevovoda na dan.
Jedinica mjere: m3/km/dan
Komentar: Indikator je primjenjiv na isti nain i u BiH.
IBNET Blue Book [1] objavljuje da je median ovog pokazatelja smanjen sa 26 m3/km/dan
u 2000 na 17 m3/km/dan u 2010. U 2010 je kvartil najboljih poduzea imao median od
of 6 m3/km/dan ili manje, dok je za kvartil najloijih preduzea imao median od 36 m3/
km/dan ili vie.
Tabela 8: Neprihodovana voda u svijetu u m3/km/dan [1]

Indikator 2000 2006 2007 2008 2009 2010 2011
Median neprihodovana voda 26 20 21 18 19 15 17
Prosjek neprihodovana voda 41 34 32 29 30 27 28
Najbolji kvartil 18 9 8 7 7 6 7
Najloiji kvartil 68 45 44 40 41 36 37

Vrijednosti koje IBNET Blue Book navodi za BiH su 77 m3/km/dan u 2005, 63 m3/km/dan
u 2006 i 60 m3/km/dan u 2007.
Formula: Razlika izmeu vode koja je dostavljena u sistem (zahvaene i kupljene) i prodate vode u
jednoj godini (m3) / ukupna duina cjevovoda (km) / 365
Neprihodovana voda (m3 po prikljuku na dan)

date vode, izraenu po prikljuku u vodovodnoj mrei na dan.
Jedinica mjere: m3/prikljuku/dan
Komentar: Indikator je primjenjiv na isti nain i u BiH. Broj prikljuaka se moe raunati kao prosje-
an broj u toku jedne godine (npr. prosjek broja prikljuaka na poetku ili kraju svakog
mjeseca u godini), ako je u toku godine dolazilo do proirenja mree.
Formula: Razlika izmeu vode koja je dostavljena u sistem (zahvaene i kupljene) i prodate vode u
70
jednoj godini (m3) / ukupan broj prikljuaka u mrei / 365
Dodatni indikator - Stvarni gubici (%)

Opis: Predstavlja curenja u mrei, izraeno kao postotak od ukupne koliine vode dostavljene
u sistem u istom periodu.
Jedinica mjere: %
Komentar: Ukupna godinja vrijednost curenja (fizikih gubitaka) u mrei se rauna prilikom prora-
una vodnog bilansa.
Formula: Ukupna godinja koliina vode koja predstavlja fizike gubitke u mrei (m3) / ukupne go-
dinja koliine vode dostavljene u sistem
Dodatni indikator - Stvarni gubici (m3 po prikljuku na dan)

Opis: Predstavlja curenja u mrei, izraena po prikljuku u vodovodnoj mrei na dan.
Komentar: Ukupna godinja vrijednost curenja (fizikih gubitaka) u mrei se rauna prilikom prora-
una vodnog bilansa.
Formula: Ukupna godinja koliina vode koja predstavlja fizike gubitke u mrei (m3) / ukupan broj
prikljuaka u mrei / 365
Dodatni indikator - Prividni gubici (%)

Opis: Predstavlja prividne gubitke u mrei nastale kraom vode, netanim mjerenjima i oita-
njima i sl., izraeno kao postotak od ukupne koliine vode dostavljene u sistem u istom
periodu.
Jedinica mjere: %
Komentar: Ukupna godinja vrijednost prividnih (administrativnih) gubitaka u mrei se rauna prili-
kom prorauna vodnog bilansa.
Formula: Ukupna godinja koliina prividnih gubitaka u mrei (m3) / ukupne godinja koliine
vode dostavljene u sistem
Dodatni indikator - Prividni gubici (m3 po prikljuku na dan)

Opis: Predstavlja prividne gubitke u mrei nastale kraom vode, netanim mjerenjima i oita-
njima i sl., izraene po prikljuku u vodovodnoj mrei na dan.
Komentar: Ukupna godinja vrijednost prividnih gubitaka u mrei se rauna prilikom prorauna
vodnog bilansa.
Formula: Ukupna godinja koliina prividnih gubitaka u mrei (m3) / ukupan broj prikljuaka u
mrei / 365
Dodatni indikator - Neizbjeni godinji stvarni gubici (UARL)

Opis: Ovaj pokazatelj su definirale IWA (International Water Association - Meunarodna asoci-
jacija za vode) i AWWA (American Water Works Association - Amerika udruga vodovoda),
71
kao eng. Unavoidable Annual Real Losses. On predstavlja referentnu vrijednost najnie
mogue vrijednosti curenja vode u cjevovodu (pri koritenju najnovijih tehnolokih do-
stignua za smanjenje gubitaka).
Jedinica mjere: l/priklj./dan (litara po prikljuku na dan)
Komentar: Ovaj indikator je zapravo u funkciji narednog pokazatelja ILI, koji za svoj prorauna treba
i vrijednost tekuih godinjih stvarnih gubitaka.
Formula: UARL = ( 18 x Lm + 0,8 x Nc + 25 x Lp) x P
gdje je:
Lm: duina cjevovoda u mrei (km)
Nc: ukupni broj prikljuaka u sistemu,
Lp: ukupna duina prikljunih cijevi kroz privatne posjede,
P: prosjena vrijednost pritiska u sistemu (m).
Dodatni indikator - Aktualni godinji stvarni gubici (CARL)

Opis: I ovaj pokazatelj su definirale IWA (International Water Association - Meunarodna asoci-
jacija za vode) i AWWA (American Water Works Association - Amerika udruga vodovoda),
kao eng. Current Annual Real Losses. On predstavlja stvarnu vrijednost curenja vode u
cjevovodu, tj. zapreminu vode koja iscuri kroz sve vrste fizikih kvarova u sistemu, uklju-
ujui npr. i preljeve na rezervoarima.
Jedinica mjere: l/priklj./dan (litara po prikljuku na dan)
Komentar: Ukupna godinja vrijednost stvarnih gubitaka u mrei se rauna prilikom prorauna vod-
nog bilansa.
Ovaj indikator je zapravo u funkciji narednog pokazatelja ILI, koji za svoj proraun treba i
vrijednost tekuih godinjih stvarnih gubitaka.
Formula: Rauna se prilikom prorauna vodnog bilansa, na temelju mjerenja u mrei ukljuujui i
nona mjerenja, kada se najvei dio potronje vode odnosi na curenja u mrei. Moe se
rei da se rauna sa
ukupna godinja curenja u mrei / broj prikljuaka / 365
Dodatni indikator - Infrastukturni indeks curenja (ILI)

Opis: Ovo je kljuni pokazatelj kojeg su definirale IWA (International Water Association - Me-
unarodna asocijacija za vode) i AWWA (American Water Works Association - Amerika
udruga vodovoda), kao eng. Infrastructure Leakage Index. On predstavlja odnos izmeu
aktualnih godinjih stvarnih gubitaka i neizbjenih godinjih stvarnih gubitaka, tj. opisu-
je koliko puta u sistemu vie curi voda nego to mora.
Jedinica mjere: bezdimenzionalni indikator
Komentar: Ovo je danas u svijetu najvaniji indikator za mjerenje gubitaka u mrei, ali njegov pro-
raun zahtjeva dovoljno tehniko znanje zaposlenika u vodovodu o nainu prorauna
vodnog bilansa, kao i provoenje potrebnih mjerenja. Ipak mora se naglasiti da je bez
takvog znanja nerealno oekivati smanjenje gubitaka i zato se ovaj pokazatelj mora uvo-
diti u praksu BiH vodovoda, naviklih da gubitke (neprihodovanu vodu) izraavaju samo u
postotcima.
Vrijednost indikatora ILI odreuje jednu od 4 definirane klase uspjenosti vodovodnog
poduzea, pri emu je prepoznata potreba razliite klasifikacije za razvijene i nerazvijene
zemlje (dvostruko su vee granice klasa za nerazvijene zemlje). Ta je klasifikacija prikaza-
na narednom tablicom:
72
Litara po prikljuku na dan
KLASIFIKACIJA -
ILI Prosjean pritisak/tlak u mrei:
KATEGORIJE USPJENOSTI:
10m 20m 30m 40m 50m
A 1-4 <50 <75 <100 <125
RAZVIJENE B 4-8 50-100 75-150 100-200 125-250
ZEMLJE C 8 -16 100-200 150-300 200-400 250-500
D >16 >200 >300 >400 >5000
A 1-4 <50 <100 <150 <200 <250
NERAZVIJENE B 4-8 50-100 100-200 150-300 200-400 250-500
ZEMLJE C 8 -16 100-200 200-400 300-600 400-800 500-1000
D >16 >200 >400 >600 >800 >1000
Formula: ILI = CARL / UARL
Mjerenje
Postotak mjerenja potroaa (%)
Opis: Predstavlja omjer broja prikljuaka sa ispravnim vodomjerom u funkciji i ukupnog broja
prikljuaka, dakle mjeri za koji udio potroaa se mjeri potronja.
Jedinica mjere: %
Komentar: Indikator je primjenjiv na isti nain i u BiH, uz komentar da bi bilo poeljno i vodomjere
koji se redovito oitavaju, ali u posljednjih najmanje 10 godina nisu kalibrirani ili zamije-
njeni (pa je zato njihovo oitanje nepouzdano), posebno izdvojiti pa ovaj indikator rau-
nati sa i bez ubrojenih takvih vodomjera.
Formula: broj prikljuaka sa vodomjerom u funkciji / ukupan broj prikljuaka (izraeno u %)
Postotak mjerenja potronje (%)

Opis: Predstavlja omjer koliine izmjerene fakturirane vode i ukupne koliine fakturirane vode,
dakle mjeri koji udio ukupne potronje vode se mjeri.
Jedinica mjere: %
Komentar: Indikator je primjenjiv na isti nain i u BiH, uz isti komentar o vodomjerima koji se redo-
vito oitavaju, ali u posljednjih najmanje 10 godina nisu kalibrirani ili zamijenjeni kao i za
prethodni pokazatelj. Moe se odnositi na vrijednosti iz bilo kog (istog) perioda, u princi-
pu se misli na godinje vrijednosti.
Formula: koliine izmjerene fakturirane vode / ukupna koliina fakturirane vode (izraeno u %)
73
Kvarovi u cjevovodima
Curenja cijevi (curenja/km)
Opis: Predstavlja broj pojava prsnua vodovodnih cijevi i curenja u toku jedne godine, izraen
po kilometru cjevovoda.
Jedinica mjere: curenja/km godinje
Formula: broj kvarova (curenja) godinje / ukupna duina vodovodnog cjevovoda (km)
Zaepljenja kanalizacijskih cijevi (zaepljenja/km)

Opis: Predstavlja broj zaepljenja kanalizacijskih cijevi u toku jedne godine, izraen po kilome-
tru cjevovoda.
Jedinica mjere: zaepljenja/km godinje
Formula: broj zaepljenja godinje / ukupna duina kanalizacijskih cjevovoda (km)
Trokovi
U oblasti trokova Dunavski program (Danube Water Programme) nudi vie pokazatelja uspjenosti, neki
od njih imaju i jednak naziv ali se drugaije obraunavaju - to su:
Jedinini operativni trokovi za vodu i kanalizaciju (KM/m3, u odnosu na prodanu vodu)

Opis: Predstavlja odnos izmeu operativnih trokova za vodoopskrbu i kanalizaciju i ukupnih
koliina prodate vode.
Jedinica mjere: KM/m3 (ili MU/m3, gdje je MU bilo koja novana jedinica, poput Eura ili US$)
Komentar: Indikator je primjenjiv na isti nain i u BiH, ali uz uvjet knjienja svih trokova po trokov-
nim centrima i zasebno prema funkcijama/uslugama poduzea, kako bi se mogli jasno
prepoznati odnosni trokovi.
Treba naglasiti ipak da je u BiH praksi izuzetno esto knjienje trokova na najvioj razini
(na nivou poduzea), kao i nepostojanje distribucije indirektnih trokova na trokovne
centre koji se mogu jasno povezati sa uslugama koje poduzee prua, iz ega slijedi da je
ovaj uvjet rijetko u cijelosti ispunjen.
IBNET Blue Book [1] objavljuje da je median ovog pokazatelja naglo rastao u prethodnom
periodu, od 0.28 US$/m3 u 2000 do 0.75 US$/m3 u 2010. Velika vrijednost standardne
devijacije ukazuje na visoke raspone pojavnih vrijednosti. razlike su primjetne i kada se
pogledaju zasebno zemlje prema visini prosjenih prihoda - za one u kojima je prihod
nizak vrijednost ovog indikatora u 2010 je 0.68 US$/m3 , za zemlje sa niim srednjim pri-
hodom je 0.73 US$/m3, za zemlje sa viim srednjim prihodom je 0.70 US$/m3, a za one sa
visokim prosjenim prihodom 1.69 US$/m3.
Iako bi se moglo naelno rei da nii trokovi ukazuju na veu efikasnost, ovo ne mora
biti tano niti zbog tehnikih razloga (gravitacijski i ne-gravitacijski sistemi, postojanje ili
ne sistema za preiavanje otpadnih voda), niti zbog financijskog upravljanja, jer esto
74
su neki neizbjeni trokovi samo odloeni (npr. investicijsko odravanje), a takoer dio
trokova moe biti i pokriven subvencijama od strane javne administracije.
U 2010 je najskuplji kvartil vodovoda imao vrijednost ovog indikatora od 1.16 US$/m3,
a onaj sa najmanjim trokom od 0.44 US$/m3. U zemljama sa niskim prosjenim priho-
dom za najskupljih 25% poduzea je ovaj troak 0.72 US$/m3 , a za one sa najmanjim
trokom samo 0.12 US$/m3. U zemljama nieg srednjeg prihoda su ove vrijednosti $1.20
US$/m3 i 0.16 US$/m3, a za zemlje vieg srednjeg prihoda je ta razlika manja i vrijednosti
su 1.02 US$/m3 i 0.43 US$/m3 , dok su to za zemlje visokog prosjenog prihoda 2.22 US$/
m3 i1.18 US$/m3. Razlike se smanjuju i zbog toga to u zemljama sa veim prosjenim
prihodima je ea pojava da komunalna poduzea vre i preiavanje otpadnih voda.
Tabela 9: Operativni i trokovi odravanja po m3 prodate vode [1]

Indikator 2000 2006 2007 2008 2009 2010 2011
Median operativni i trokovi odravanja 0.28 0.50 0.58 0.60 0.62 0.75 0.70
Prosjek operativni i trokovi odravanja 0.36 0.65 0.75 0.80 0.79 0.88 0.82
Standardna devijacija 0.29 0.53 0.58 0.65 0.62 0.61 0.57
Kvartil sa najmanjim trokom 0.14 0.28 0.32 0.33 0.34 0.44 0.40
Kvartil sa najveim trokom 0.87 0.87 0.99 1.03 1.05 1.16 1.12
Vrijednosti koje IBNET Blue Book navodi za BiH su 0.60 US$/m3 u 2005, 0.80 US$/m3 u
2006 i 0.84 US$/m3 u 2007.
Formula: Ukupni iznos godinjih operativnih trokova za vodsnabdijevanje i kanalizaciju (KM) /

ukupna godinja koliina prodane vode (m3)
Jedinini operativni trokovi za vodu i kanalizaciju (KM/m3, u odnosu na zahvaenu vodu)

Opis: Predstavlja odnos izmeu operativnih trokova za vodoopskrbu i kanalizaciju i ukupnih
koliina zahvaene vode (tj. vode koja ulazi u sistem, ukljuujui npr. i kupljenu vodu).
Formula: Ukupni iznos godinjih operativnih trokova za vodsnabdijevanje i kanalizaciju (KM) /

ukupna godinja koliina zahvaene vode (m3)
Jedinini operativni trokovi samo za vodu (KM/m3, u odnosu na prodanu vodu)

Opis: Predstavlja odnos izmeu operativnih trokova samo za vodoopskrbu i ukupnih koliina
prodane vode.
75
Formula: Ukupni iznos godinjih operativnih trokova samo za vodoopskrbu (KM) / ukupna godi-
nja koliina prodane vode (m3)
Jedinini operativni trokovi samo za kanalizaciju (KM/stanovniku, u odnosu na broj korisnika)

Opis: Predstavlja odnos izmeu operativnih trokova samo za kanalizaciju i broja stanovnika
koji koriste ovu uslugu.
Jedinica mjere: KM/stanovniku
Formula: Ukupni iznos godinjih operativnih trokova samo za kanalizaciju (KM) / ukupan broj sta-
novnika koji koriste uslugu odvodnje otpadnih voda
Udio trokova zaposlenika u operativnim trokovima (%)

Opis: Predstavlja postotak trokova zaposlenika u ukupnim operativnim trokovima, iji su dio.
Jedinica mjere: %
Treba ipak naglasiti da je u BiH praksi izuzetno esto knjienje trokova na najvioj razini
Dodatni komentar jeste da nije jasno da li Dunavski program u sluaju ovog indikatora
predlae razmatranje trokova svih zaposlenika, ili samo onih iji se rad odnosi samo na
uslugu vodosnabdijevanja ili samo na uslugu kanalizacije (i naravno istih odnosnih tro-
kova), pa slijedi da se zapravo mogu raunati tri takva zasebna indikatora.
U ovom sluaju smatrae se da se indikator odnosi na usluge i vodoopskrbe i kanalizacije,

ali i da su indirektni trokovi koji se odnose na sve usluge to ih prua poduzee internim
kljuem prethodno raspodijeljeni po pojedinanim uslugama i da se zna koliki dio pripa-
da samo uslugama vodosnabdijevanja i kanalizacije.
IBNET Blue Book navodi da je udio trokova zaposlenika u ukupnim operativnim i troko-
vima zaposlenika porastao sa 36% u 2006 na 41% u 2010.
Zajedniki ukupan troak energije i zaposlenika je porastao sa 55% u 2006 na 62% u 2010,
76
ime su zapravo bili ugroeni drugi trokovi, gdje obino prvi budu zanemareni trokovi
odravanja, to bude praeno smanjenjem kvalitete usluge.
Formula: Ukupni iznos godinjih trokova zaposlenika vodovoda i kanalizacije (KM) / ukupni iznos
godinjih operativnih trokova za vodosnabdijevanje i kanalizaciju (KM)
Udio trokova elektrine energije u operativnim trokovima (%)

Opis: Predstavlja postotak trokova elektrine energije u ukupnim operativnim trokovima, iji
su dio.
Jedinica mjere: %
U ovom konkretnom sluaju dakle rije je prije svega o trokovima elektrine energije u
funkciji crpljenja vode ili preiavanja otpadnih voda.
IBNET Blue Book navodi da se udio trokova elektrine energije u ukupnim operativnim
i trokovima odravanja poveao sa 19% u 2000 na 21% u 2010. Vrlo velike varijacije su
prisutne za ovaj indikator, od 13% za skupinu vodovoda na jednom kraju ljestvice do 34
% na drugom. Troak elektrine energije je 2010 iznosio 36% operativnih i trokova odr-
avanja za zemlje sa niskim prosjenim prihodom, 22% u zemljama srednjeg prosjenog
prihoda i 11% u zemljama sa visokim prihodima.
Vrijednosti koje IBNET Blue Book navodi za BiH su 13% u 2005, 13% u 2006 i 119% u 2007,
gdje je oito ovaj trei podatak greka u tampi i treba biti ili 11% ili 19%..
Formula: Ukupni iznos godinjih trokova elektrine energije utroene u funkciji vodoopskrbe i
kanalizacije (KM) / ukupni iznos godinjih operativnih trokova za vodosnabdijevanje i
kanalizaciju (KM)
Udio trokova vanjskih ugovora u operativnim trokovima (%)

Opis: Predstavlja postotak trokova svih pojedinanih ugovora kojima se angairao privatni
sektor za pruanje usluga, u ukupnim operativnim trokovima iji su dio.
Jedinica mjere: %
U ovom konkretnom sluaju dakle rije je o trokovima nastalim ugovorima o uslugama

pruenim od strane treih osoba (privatnog sektora).
77
Formula: Ukupni iznos godinjih trokova ugovora sa privatnim sektorom za usluge privatnog sek-
tora (KM) / ukupni iznos godinjih operativnih trokova za vodosnabdijevanje i kanaliza-
ciju (KM)
Produktivnost zaposlenika
Broj zaposlenika na 1000 prikljuaka (#8 / 000 , voda i kanalizacija)
Opis: Predstavlja ukupan broj zaposlenika u poduzeu, iji se rad odnosi na usluge vodosnab-
dijevanja i odvodnje otpadnih voda, izraen odnosom ka ukupnom broju prikljuaka u
mrei .
Jedinica mjere: # (broj zaposlenih) / 000 prikljuaka
Komentar: Indikator je primjenjiv na isti nain i u BiH, ali uz uvjet dobro ureene organizacijske
strukture i jasnog prepoznavanja broja pozicija zaposlenika koji rade na pruanju usluga
vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda. To podrazumijeva i raspodjelu zaposlenika iz
opih slubi tako da se oznai u kojem postotku se njihov rad odnosi na koju od usluga
koje prua komunalno poduzee (npr. direktor radi 50% za vodosnabdijevanje, 15% za
kanalizaciju i 35% za upravljanje otpadom).
Takoer Dunavski program nije precizirao da li se broj prikljuaka odnosi na prikljuke

vodoopskrbe, ili moda neku statistiku sredinu broja prikljuaka vodosnabdijevanja i
kanalizacije. U daljem e se smatrati da je rije o broju prikljuaka za vodoopskrbu.
IBNET Blue Book [1] navodi da je vrijednost ovog indikatora smanjena sa 9 zaposlenika
na 1,000 prikljuaka u 2000 na 7 zaposlenika u 2010. Raspon pojavnih vrijednosti je vrlo
visok, od 11 zaposlenika na 1,000 prikljuaka u zemljama malog prosjenog prihoda do
malo vie od 3 u zemljama srednjeg prosjenog prihoda. Treba naglasiti da je ova razlika
dijelom i posljedica naina izvoenja prikljuaka (da li vie domainstava dijeli zajedniki
prikljuak, kakav je sluaj u stambenim zgradama u BiH , u svijetu se obino ova praksa
povezuje sa manjom produktivnou). Tako npr. u Latinskoj Americi, gdje veina kuan-
stava ima vlastiti prikljuak, prosjek je 3 zaposlenika na 1,000 prikljuaka, dok je u istonoj
Europi ili sredinjoj Aziji (zajedniki prikljuak za zgrade zajednikog stanovanja) taj indi-
kator iznosi oko 9 zaposlenika na 1,000 prikljuaka.
Formula: Broj zaposlenih iji se rad odnosi na vodosnabdijevanje i kanalizacije (#) / ukupni broj
prikljuaka vodoopskrbe (u hiljadama)
Broj zaposlenika na 1000 prikljuaka (# / 000 , samo vodosnabdijevanje)

Opis: Predstavlja ukupan broj zaposlenika u poduzeu, iji se rad odnosi samo na usluge vodo-
snabdijevanja, izraen odnosom ka ukupnom broju prikljuaka u mrei .
strukture i jasnog prepoznavanja broja pozicija zaposlenika i to koji rade na samo na
pruanju usluga vodoopskrbe. To podrazumijeva i raspodjelu zaposlenika iz opih slubi
tako da se oznai u kojem postotku se njihov rad odnosi na koju od usluga koje prua
komunalno poduzee (npr. direktor radi 50% za vodosnabdijevanje, 15% za kanalizaciju
i 35% za upravljanje otpadom), ili udjela samo za vodu za radnike koji rade i za vodovod i
za kanalizaciju.
8 # oznaava brojanu vrijednost, broj
78
Formula: Broj zaposlenih iji se rad odnosi samo na vodosnabdijevanje (#) / ukupni broj prikljuaka
vodoopskrbe (u hiljadama)
Broj zaposlenika na 1000 prikljuaka (# / 000 , samo kanalizacija)

Opis: Predstavlja ukupan broj zaposlenika u poduzeu, iji se rad odnosi samo na usluge od-
vodnje otpadnih voda, izraen odnosom ka ukupnom broju prikljuaka u mrei .
Komentar: Indikator je primjenjiv na isti nain i u BiH, ali uz uvjet dobro ureene organizacijske struk-
ture i jasnog prepoznavanja broja pozicija zaposlenika i to koji rade na samo na pruanju
usluga odvodnje otpadnih voda (kanalizacije). To podrazumijeva i raspodjelu zaposlenika
iz opih slubi tako da se oznai u kojem postotku se njihov rad odnosi na koju od usluga
kanalizaciju i 35% za upravljanje otpadom), ili udjela samo za kanalizaciju za radnike koji
rade i za vodovod i za kanalizaciju.
Formula: Broj zaposlenih iji se rad odnosi samo na kanalizaciju (#) / ukupni broj prikljuaka kana-
lizacije (u hiljadama)
Dodatni indikator - Broj zaposlenika na 1000 korisnika usluga (# / 000 , voda i kanalizacija)
Opis: Predstavlja ukupan broj zaposlenika u poduzeu, iji se rad odnosi na usluge vodosna-
bdijevanja i odvodnje otpadnih voda, izraen odnosom ka ukupnom broju stanovnika
kojima se prua barem jedna od ovih usluga.
Jedinica mjere: # (broj zaposlenih) / 000 stanovnika
strukture i jasnog prepoznavanja broja pozicija zaposlenika koji rade na pruanju usluga
vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda. To podrazumijeva i raspodjelu zaposlenika iz
opih slubi tako da se oznai u kojem postotku se njihov rad odnosi na koju od usluga
kanalizaciju i 35% za upravljanje otpadom).
IBNET Blue Book [1] navodi da je u 2010 kvartil najboljih poduzea imao median vrijed-
nosti ovog indikatora od 0.62 ili manje zaposlenika na 1,000 korisnika usluga, a najloiji
kvartil median vrijednosti od 1.57 ili vie. U narednoj tablici se vidi da se ta razlika postu-
pno smanjuje, to moe biti uzrokovano i outsourcingom odreenih aktivnosti, kao i time
da sve vie vodovoda iz zemalja sa srednjim prosjenim prihodom dostavlja podatke.
Tabela 10: Broj zaposlenika na 1000 korisnika usluga (produktivnost zaposlenika) [1]
Indikator 2000 2006 2007 2008 2009 2010 2011
Median broja zaposlenika na 1000 korisnika 1.36 1.06 1.21 1.00 1.00 0.99 1.00
Prosjean broj zaposlenika na 1000 korisnika 2.02 1.37 1.51 1.28 1.26 1.29 1.29
Broj poduzea koji su dali informacije 598 1,421 888 1,440 1,679 1,803 1,574
Najbolji kvartil 0.78 0.67 0.69 0.63 0.65 0.62 0.64
Najloiji kvartil 2.68 1.66 1.87 1.54 1.50 1.57 1.60
Vrijednosti koje IBNET Blue Book navodi za BiH su 1.40 zaposlenika na 1000 korisnika
usluga u 2005, 1.30 zaposlenika na 1000 korisnika usluga u 2006 i 1.30 zaposlenika na
1000 korisnika usluga u 2007.
79
Formula: Broj zaposlenih iji se rad odnosi na vodosnabdijevanje i kanalizaciju (#) / ukupni broj
stanovnika kojima se prua barem jedna od usluga vodosnabdijevanja i kanalizacije (u
hiljadama)
Kvaliteta usluga
Neprekidnost pruanja usluge (sati / dan)
Opis: Predstavlja prosjean broj sati dnevno u kojima se prua usluga vodoopskrbe.
Jedinica mjere: sati / dan
Vrijednosti koje IBNET Blue Book navodi za BiH su 23.20 sati u 2005, 23.30 sati u 2006 i
24.00 sati u 2007.
Formula: prosjean broj sati vodosnabdijevanja dnevno u godini dana (ukupan broj sati vodoop-
skrbe godinje / 8760 (ukupan broj sati u godini))
Kvaliteta vode - broj testova na rezidualni klor (%)

Opis: Predstavlja postotak broja provedenih testova na rezidualni klor u odnosu na broj testova
zahtjevan standardima (dakle moe biti i vei od 100%). Ne uzimaju se u obzir uzorci u
kojima provjera u odnosu na postavljene standarde nije vrena.
Jedinica mjere: %
Formula: broj provedenih testova na rezidualni klor / broj testova zahtjevan standardima
Kvaliteta vode - broj uspjenih testova na rezidualni klor (%)

Opis: Predstavlja postotak broja provedenih testova na rezidualni klor koji su zadovoljili po-
stavljene standarde u odnosu na ukupan broj provedenih testova.
Jedinica mjere: %
Formula: broj provedenih testova na rezidualni klor koji su zadovoljili postavljene standarde / uku-
pan broj provedenih testova
Fakturiranje i naplata
Prosjean prihod po m3 (KM/m3)
Opis: Predstavlja odnos ukupnih godinjih prihoda od vode i kanalizacije i ukupne koliine pro-
dane vode (neka vrsta zamjene/proxy-ja za same tarife)
Jedinica mjere: KM/m3
Komentar: Indikator je primjenjiv na isti nain i u BiH, ali uz uvjet knjienja svih prihoda po trokov-
prepoznati odnosni prihodi.
80
Treba ipak naglasiti da je u BiH praksi izuzetno esto knjienje prihoda na najvioj razini
(na nivou poduzea, jer se plaanja kupca ne povezuju za konkretan raun niti vrstu us-
luge, ve se samo plaanjem umanjuje ukupno dugovanje po osnovu svih usluga koje
koristi), iz ega slijedi da je ovaj uvjet rijetko u cijelosti ispunjen.
IBNET Blue Book navodi da je median vrijednosti ovog indikatora povean sa 0.34 US$/
m3 u 2000 na 0.81 US$/m3 u 2010. Poveanje operativnih i trokova odravanja je pratilo
i poveanje prihoda kojima su vodovodi nastojali pokriti trokove. To je bilo naroito
primjetno u zemljama sa niskim prosjenim prihodom, u kojima je median vrijednosti
ovog indikatora porastao sa 0.25 US$/m3 u 2000 na 0.56 US$/m3 u 2010. U zemljama sa
srednjim prihodom je median vrijednosti porastao sa 0.51 US$/m3 u 2000 na 0.77 US$/m3
u 2010, a u zemljama sa visokim prosjenim prohodom je iznosio 2.42 US$/m3 u 2010.
Naredna tablica prikazuje vrijednost za najbolji i najloiji kvartil po godinama. U zemlja-

ma sa visokim prosjenim prihodima za kvartil najmanjih prihoda ova vrijednost je 1.80
US$/m3 , a za kvartil najviih vrijednosti je 3.03 US$/m3 . Za zemlje gornjeg srednjeg pro-
sjenog prihoda je median ovih vrijednosti za najmanji kvartil 0.45 US$/m3 , a za kvartil
najveih vrijednosti on je 1.22 US$/m3. U zemljama nieg-srednjeg i niskog prosjenog
prihoda su varijacije jo vee, 0.23 US$/m3 do 0.87 US$/m3 za zemlje nieg srednjeg pri-
hoda u 2010, odnosno 0.13 US$/m3 do 0.80 US$/m3 u zemljama niskog prosjenog pri-
hoda.
Tabela 11: prosjean prihod po m3 prodate vode u US$ [1]

Indikator 2000 2006 2007 2008 2009 2010 2011
Median prosjenih prihoda 0.34 0.54 0.66 0.69 0.70 0.81 0.72
Prosjena vrijednost prosjenih prihoda korisnika 0.40 0.74 0.87 0.95 0.94 1.00 0.91
Vrijednosti koje IBNET Blue Book navodi za BiH su 0.71 US$/m3 u 2005, 0.77 US$/m3 u
2006 i 0.82 US$/m3 u 2007.
Formula: ukupni godinji prihodi od vode i kanalizacije (KM) / ukupna koliine prodane vode (m3)
Prosjean godinji prihod po prikljuku (KM/prikljuku)

Opis: Predstavlja odnos ukupnih godinjih prihoda od vode i kanalizacije i ukupnog broja pri-
kljuaka u sistemu.
Jedinica mjere: KM/prikljuku godinje
Takoer Dunavski program nije precizirao da li se broj prikljuaka odnosi na prikljuke

vodoopskrbe, ili moda neku statistiku sredinu broja prikljuaka vodosnabdijevanja i
kanalizacije. U daljem e se smatrati da je rije o broju prikljuaka za vodoopskrbu.
81
Formula: ukupni godinji prihodi od vode i kanalizacije (KM) / ukupan broj prikljuaka vodosnab-
dijevanja (#)
Prosjean prihod po m3, samo voda (KM/m3)

Opis: Predstavlja odnos ukupnih godinjih prihoda od vode i ukupne koliine prodane vode.
Jedinica mjere: KM/m3
Formula: ukupni godinji prihodi od vode (KM) / ukupna koliine prodane vode (m3)
Prosjean prihod po korisniku usluge odvodnje otpadnih voda (KM/osobi)

Opis: Predstavlja odnos ukupnih godinjih prihoda od odvodnje otpadnih voda i broja korisni-
ka ove usluge.
Jedinica mjere: KM/osobi
Formula: ukupni godinji prihodi od kanalizacije (KM) / broj korisnika usluge (#)
Prosjean period naplate (dana)

Opis: Predstavlja prosjean broj dana naplate izdanih rauna.
Jedinica mjere: dani
Ovaj se indikator moe raunati zasebno za svaku vrstu usluga ako je knjienje raeno
na prethodno opisani nain, ili zbirno za vie ili sve vrste usluga koje prua komunalno
poduzee (npr. zbirno sa vodosnabdijevanje i kanalizaciju).
IBNET Blue Book navodi da je median vrijednosti prosjene duine perioda naplate sma-
82
njen sa 154 dana u 2000 na 70 dana u 2010, to je vrlo brz napredak. Ipak u narednoj
tablici se vide vrlo velike razlike izmeu prosjenih i median vrijednosti, koje opisuju i
znaajne razlike u efikasnosti naplate vodovoda koji su o tome izvjetavali.
Tabela 12: prosjean period naplate, u danima [1]

Indikator 2000 2006 2007 2008 2009 2010 2011
Median perioda naplate 154 96 87 82 76 70 66
Prosjena vrijednost perioda naplate korisnika 233 157 142 139 125 116 121
Broj poduzea koji su dali podatke 474 1,179 1,244 1,174 1,237 1,155 975
Vrijednosti koje IBNET Blue Book navodi za BiH su 227 dana u 2005, 246 dana u 2006 i 334
dana u 2007.
Formula: 365* ukupna potraivanja na kraju godine (KM) / ukupni godinji prihodi od kanalizacije
(KM)
Postotak naplate (%)

Opis: Predstavlja odnos naplaenih i izdanih rauna u istom periodu.
Jedinica mjere: %
Ovaj se indikator moe raunati zasebno za svaku vrstu usluga ako je knjienje raeno na
prethodno opisani nain, ili zbirno za vie ili sve vrste usluga koje prua komunalno po-
duzee (npr. zbirno sa vodoopskrbu i kanalizaciju), a moe se raunati i za bilo koji period
a ne nuno samo za jednu godinu.
trei podatak iako djeluje nesuvislo, nije nemogue da odgovara stvarnosti obzirom na
prethodno navedeni nain knjienja plaanja; ipak svakako barem tu brojku treba uzeti
sa velikom rezervom.
Formula: Ukupno naplaeno u promatranom periodu (KM) / ukupno fakturirano u promatranom

periodu (KM)
dodatni indikator - unutarnje subvencioniranje izmeu kategorija potroaa (#)

Opis: Predstavlja odnos cijene vode za pravne osobe (industrijske potroae) i cijene za doma-
instva.
Jedinica mjere: #
Komentar: Indikator je svakako primjenjiv u BiH, jer je pojavno veoma esta situacija da je jedinina
cijena vode za pravne osobe znaajno vea od cijene vode za fizike osobe, iako direktori
tih poduzea nemaju jasno obrazloenje zbog eka imaju takve tarife i pozivaju se na
dugogodinju praksu.
83
IBNET Blue Book navodi da nije rijetka praska da jedna kategorija korisnika usluga (uglav-
nom komercijalni i industrijski korisnici) subvencioniraju potronju vode u domain-
stvima. Ovaj je podataka znatno manji broj vodovoda dostavljao, a u narednoj tablici se
moe vidjeti da je u 2010 median vodovoda naplaivao pravnim osobama oko 1.98 puta
veu cijenu po m3 vode nego kuanstvima. Velika standardna devijacija ukazuje na jako
visoke varijacije ovih vrijednosti. Oko 5% vodovoda sa loim vrijednostima pokazatelja
uspjenosti koji su prijavili ovakav tip subvencioniranja naplauju pravnim osobama 15
puta veu cijenu, to pokazuje da kada ponestaje prihoda vodovodi pribjegavaju znaaj-
nom poveanju cijene za pravne osobe tedei pri tome kuanstva.
Postoji i jasna veza izmeu vrijednosti ovog indikatora i veliine potronje pravnih osoba.
ako je vrijednost ovog pokazatelja manja od 1, pravne osobe imaju do 30% od ukupne
potronje vode. Za vrijednosti izmeu 1 i 2, potronja pravnih osoba pada na 26%, a za
vrijednosti vee od 2 potronja pravnih osoba je ispod 14% od ukupne.
Tabela 13: unutarnje subvencioniranje [1]

Indikator s 2006 2007 2008 2009 2010 2011
Median vrijednosti unutarnjeg 2.40 1.89 1.69 1.99 1.99 1.98 1.96
subvencioniranja
Prosjena vrijednost unutarnjeg 4.22 3.24 3.98 4.02 4.21 3.80
subvencioniranja korisnika
Broj poduzea koji su dali informacije 303 553 691 574 589 464 371
Vrijednosti koje IBNET Blue Book navodi za BiH su 2.79 u 2005, 2.94 u 2006 i 2.73 u 2007.
Formula: Jedinina cijena vode za pravne osobe (KM/m3) / Jedinina cijena vode za fizike osobe
(KM/m3)
Financijski rezultati
Pokrivenost operativnih trokova (%)
Opis: Predstavlja odnos godinjih operativnih prihoda i godinjih operativnih trokova.
Jedinica mjere: odnos (ili %)
Komentar: Indikator je primjenjiv na isti nain i u BiH, ali uz uvjet knjienja svih prihoda i svih troko-
va po trokovnim centrima i zasebno prema funkcijama/uslugama poduzea, kako bi se
mogli jasno prepoznati odnosni prihodi.
Treba ipak naglasiti da je u BiH praksi izuzetno esto knjienje prihoda i trokova na naj-
vioj razini, iz ega slijedi da je ovaj uvjet rijetko u cijelosti ispunjen.
Ovaj se indikator moe raunati zasebno za svaku vrstu usluga ako je knjienje raeno
na prethodno opisani nain, ili zbirno za vie ili sve vrste usluga koje prua komunalno
poduzee (npr. zbirno sa vodoopskrbu i kanalizaciju. Podunavski program predlae da
se predstavi kao bezdiomenzionalni koeficijent (odnos), ali je mogue i predstavljanje u
formi postotka.
IBNET Blue Book navodi da se median vrijednosti ovog indikatora nisu znaajno mijenjale
u svijetu u periodu 2006 do 2010, kada iznose oko 1.09. Vidi se da operativni i trokovi
odravanja (O&M) jedva pokrivaju, te da vodovodi nemaju kapacitet niti da sami finan-
ciraju zamjenu potroenih dijelova infrastrukture, a pogotovo ne i proirenje mree. U
84
2010 kvartil najboljih poduzea imao median vrijednosti ovog indikatora od 1.40 ili vie,
a najloiji kvartil median vrijednosti od 0.86 ili manje. Izmeu 2006 i 2011 su poduzea iz
zemalja sa niskim prosjenim prihodom imala median vrijednosti od 1.09, ona iz zemalja
sa niim srednjim prihodom 0.99, dok su te vrijednosti iznosile 1.12 i 1.42 u zemljama
vieg srednjeg i visokog prihoda. Ipak ak i vrijednost od 1.4 znai da poduzee moe
pokriti operativne i trokove odravanja kao i amortizaciju, to je jo uvijek esto ispod
razine pokrivanja svih odnosnih trokova emu vodovodi tee. Stoga su subvencije, inve-
sticijske ili operativne, jo uvijek vaan izvor sredstava vodovoda irom svijeta. Postotak
poduzea koji ne moe pokriti ni osnovne operativne i trokove odravanja je povean
sa 34% u 2000 na 37% u 2010, to je naoito izraeno u zemljama sa niskim prosjenim
prihodima(poveano sa 28% u 2000 na 50% u 2010). Vodovodi iz zemalja niih srednjih
prosjenih primanja su u najloijoj poziciji, gdje ih oko 70% nije sposobno da pokrije ove
vrste trokova (za razliku od 40 % onih iz zemalja viih srednjih prosjenih primanja, ili 7%
onih iz zemalja sa najviim primanjima).
Tabela 14: Pokrivenost operativnih trokova [1]

Indikator 2000 2006 2007 2008 2009 2010 2011
Median pokrivenosti operativnih trokova 1.10 1.09 1.11 1.10 1.15 1.09 1.09
Prosjek pokrivenosti operativnih trokova 1.23 1.17 1.22 1.21 1.22 1.15 1.15
Formula: Ukupni godinji operativni prihodi (KM) / ukupni godinji operativni trokovi (KM)
Koeficijent pokria duga (Debt Service Ratio, %)

Opis: Predstavlja odnos gotovinskih prihoda i otplata dugovanja, indikator je mogunosti da
se dug redovno vraa.
Jedinica mjere: %
Komentar: Indikator je primjenjiv na isti nain i u BiH, u principu ak i bez zadovoljenja uvjeta knjie-
nja svih prihoda po trokovnim centrima i zasebno prema funkcijama/uslugama poduze-
a, jer se dug u naelu moe vraati iz bilo kojih ostvarenih prihoda. Ipak svakako bi bilo
loginije govoriti samo o odnosnom prihodu, tj. prihodu iz usluga na ije je unaprjeenje
i utroen zajam koji se vraa.
Formula: Ukupni gotovinski prihodi (KM) / ukupno otplata duga (KM) , izraeno u %
Priutivost usluga
Ukupni prihodi po korisniku usluga u odnosu na bruto nacionalni dohodak po stanovniku (%)
Opis: Predstavlja odnos ukupnih godinjih operativnih prihoda po korisniku usluga i bruto na-
cionalnog dohotka BND (Gross National Income- GNI)po stanovniku, izraeno u postot-
cima.
Jedinica mjere: %
Komentar: Indikator je primjenjiv na isti nain i u BiH, uz uvjet knjienja prihoda po trokovnim cen-
85
trima i zasebno prema funkcijama/uslugama poduzea.
Bruto nacionalni dohodak (BND) je ukupan dohodak koji su graani jedne zemlje zaradili
u odreenom vremenskom periodu (obino za godinu dana). U sastav nacionalnog do-
hotka ulazinovostvorena vrednostiakumulacija.
Nacionalni dohodak per capita (nacionalni dohodak po stanovniku)jenacionalni doho-

dakstavljen u odnos sa brojem stanovnika odreene zemlje.
IBNET Blue Book podcrtava da je ovo veliki izazov u brojnim zemljama, ali je median izvje-
tavanih vrijednosti ovog pokazatelja znaajno unaprjeen - smanjen je sa 1.05% u 2000
na 0.69% u 2010. Prosjena vrijednost ovog pokazatelja priutivosti je u 2010 bila 0.70%
za kuanstva koja koriste usluge i vodoopskrbe i kanalizacije, a 0.40% za ona koja koriste
samo usluge vodoopskrbe.
Median ovog indikatora za domainstva iz zemalja niskog prosjenog prihoda u 2010

je 0.82%, za zemlje srednjeg prosjenog prihoda 0.55% i za zemlje visokog prosjenog
prihoda 0.79%. Dakle najbolja priutivost po ovom indikatoru je u zemljama srednjeg
prosjenog prihoda, ali brze promjene ovog indikatora ukazuju na potrebu poveane
panje na cijene vode upravo u tim zemljama.
Tabela 15: Priutivost kao % od BND/GNI [1]

Indikator 2000 2006 2007 2008 2009 2010 2011
Median priutivosti 1.05 0.86 1.00 0.92 0.76 0.59 0.55
Prosjek priutivosti 1.37 1.14 1.27 1.11 0.84 0.73 0.71
Broj izvjetajnih poduzea 594 1,437 1,521 1,476 1,600 1,633 1,383
Formula: Ukupni jedinini godinji operativni prihodi po korisniku usluga (KM/osobi) / bruto naci-
onalni dohodak (GNI)po stanovniku (KM/osobi)
Iznos rauna za kuanstvo (KM/godinje)

Opis: Predstavlja iznos rauna za jedno kuanstvo (na godinjem nivou) koje troi 6 m3 vode
mjeseno.
Jedinica mjere: KM/godinje
Komentar: Indikator je primjenjiv na isti nain i u BiH, Podunanski program predlae, radi meuna-
rodne komparabilnosti, iunos iskazan u US$/godinje, za BiH potrebe je dovoljno KM/
godinje.
Vrijednosti koje IBNET Blue Book navodi za BiH su 44.59 US$ u 2005, 46.39 US$ u 2006 i
53.72 US$ u 2007.
Formula: Ukupni iznos za 12 mjesenih rauna za jedno kuanstvo sa potronjom od 6 m3 mjese-

no (KM)
Dodatni indikator - udio mjesenog rauna za domainstvo u prosjenom prihodu (%)

Opis: Predstavlja odnos prosjenog mjesenog iznosa rauna za vodosnabdijevanje i kanaliza-
ciju i prosjenih mjesenih prihoda u obitelji, izraeno u postotcima.
Jedinica mjere: %
86
Komentar: Ovo je prijedlog dodatnog pokazatelja koji treba ukazati na udio mjesenih komunalnih
trokova vodoopskrbe i kanalizacije jedne prosjene porodice u njenim ostvarenim pri-
hodima iz svih izvora, odnosi se na priutivost plaanja takvog rauna. Ovisno o dijelu
BiH prosjena obitelj ima izmeu 2.5 i 4 lana pa se na temelju takvog lokalnog podatka
moe izraunati ukupna potronja i posljedino i iznos rauna.
Sa druge strane, prosjean prihod u istoj lokalnoj zajednici je tee izraunati i uglavnom
se procjenjuje na temelju prosjene isplaene plae u toj sredini sa svim dodacima poput
toplog obroka, naknade za prijevoz i dr., prihoda od djelatnosti izvan radnog odnosa (po-
ljoprivreda, turizam, lov i sl.), te prosjenog broja zaposlenih u jednoj obitelji.
U BiH praksi se posljednjih godina uglavnom govori o ogranienju od 4% za visinu rauna

ukupno za vodosnabdijevanje i kanalizaciju u odnosu na ukupne prihode kao granicu
priutivosti (u literaturi se moe nai da se primjenjuje i 5%, naroito ako su prihodi mali),
sa oekivanom poveanom izgradnjom postrojenja za preiavanje otpadnih voda tre-
ba oekivati i razdvajanje ovog pokazatelja na dva odvojena za vodu i kanalizaciju, za
zasebno odreenim granicama priutivosti.
Formula: Iznos mjesenog rauna za vodosnabdijevanje i kanalizaciju za prosjenu porodicu (KM)

/ ukupan mjeseni prihod prosjene obitelji (KM) , izraeno u %
Vrijednost indikatora za BiH predstavljenih u IBNET Blue Book i komentar istih

IBN Blue Book predstavlja i vrijednosti odabranih indikatora po zemljama iz kojih dolaze vodovodi to
izvjetavaju o vrijednostima, pa tako daje i odreene podatke za BiH. Podaci su ponueni samo za 2005,
2006 i 2007 godinu i pojedinano su predstavljeni pri opisima svakog od indikatora, ovdje se samo po-
novno prikazuju zajedno.
Tabela 16: IBNET podaci za BiH [1]

Podaci se odnose na godinu: 2005 2006 2007
OPI PODACI
1 Povrina (km2) 51,209 51,209 51,209
2 BND/GNI po osobi, rauna se metodom Atlas (prem tekuoj 3,020 3,350 3,820
vrijednosti US$)
3 Ukupno stanovnika (u '000) 3,781 3,782 3,779
4 Urbano stanovnitvo (%) 45 46 46
5 Ukupno urbano stanovnitvo (u '000) 1,711 1,730 1,748
IBNNET IZVORNI PODACI
6 Broj komunalnih poduzea koja dostavljaju podatke 20 20 20
7 Broj stanovnika koji koriste uslugu vodosnabdijevanja ( u 1,179 1,185 1,230
hiljadama)
8 Ukupan broj stanovnika koji ive u podruju u kome se vri 1,301 1,279 1,328
vodoopskrba ( u hiljadama)
POKRIVENOST POPULACIJE USLUGOM
9 Pokrivenost populacije uslugom vodoopskrbe/ 91 93 93
vodosnabdijevanja (%)
10 Pokrivenost populacije uslugom kanalizacije (%) 56 56 55
OPERATIVNA EFIKASNOST
11 Udio trokova elektrine energije u operativnim trokovima 13 13 119
(%)
12 Neprihodovana voda (%) 61 62 60
13 Neprihodovana voda (m po kilometru na dan) 77 63 60
14 Broj zaposlenika na 1000 korisnika usluga 1.40 1.30 1.30
87
15 Neprekidnost pruanja usluge (sati / dan) 23.20 23.30 24.00
FINANCIJSKA EFIKASNOST
16 Postotak mjerenja potronje (%) 99 98 99
17 Prosjean period naplate (dana) 227 246 334
18 Postotak naplate (%) 79 83 159
19 Prosjean prihod po m3 (US$/m3), voda i kanalizacija 0.71 0.77 0.82
20 Jedinini operativni trokovi za vodu i kanalizaciju (US$/m3, u 0.60 0.80 0.84
odnosu na prodanu vodu)
21 Pokrivenost operativnih trokova (%) 1.05 0.94 0.97
PROIZVODNJA I POTRONJA VODE
22 Proizvodnja vode ( l/osobi/dan) 464 423 411
23 Ukupna potronja vode ( l/osobi/dan) 183 162 164
24 Rezidencijalna potronja vode ( l/osobi/dan) 137 121 122
PRIUTIVOST
25 Ukupni prihodi po korisniku usluga u odnosu na bruto 1.57 1.36 1.28
nacionalni dohodak po stanovniku (%)
26 Iznos rauna za kuanstvo koje koristi 6 m3 vode mjeseno 44.59 46.39 53.72
(US$/godinje)
27 Odnos cijene za pravne i fizike sobe (unutarnje 2.79 2.94 2.73
subvencioniranje izmeu kategorija potroaa , #)
Ve je i ranije naglaeno da je vrlo vjerojatno da je vrijednost indikatora pod rednim brojem 11 (Udio
trokova elektrine energije u operativnim trokovima) za 2007 godinu pogreno zapisana, kao i da je po-
trebno sa rezervom uzeti u obzir vrijednost indikatora pod rednim brojem 18 (Postotak naplate) za 2007
godinu. Takoer je izvjesno da se vrijednosti iz reda 8 (Ukupan broj stanovnika koji ive u podruju u kome
se vri vodoopskrba) ne odnose na ukupan broj stanovnika iz lokalnih zajednica iz kojih potiu vodovodi
koji su dostavljali podatke IBNETu, ve na neku procjenu broja stanovnika u koji ive u podruju koje je
pokriveno gradskom vodovodnom mreom, ili moda brojke u redu 7 (Broj stanovnika koji koriste uslugu
vodosnabdijevanja) ukljuuju i stanovnike ruralnih podruja koji nisu prikljueni na gradske vodovodne
sisteme, ali imaju vlastite lokalno razvijene sisteme vodoopskrbe. Iz takve predstave onda slijede visoke
vrijednosti indikatora 9 (Pokrivenost populacije uslugom vodoopskrbe/vodosnabdijevanja).
Indikatori Neprihodovane vode (redovi 12 i 13) zaista imaju visoke vrijednosti to odgovara BiH stvarno-
sti, ali je upitan nain dolaska do ovih vrijednosti, osim ako zaista vodovodi koji su o tome izvjetavali
imaju mjerne ureaje na svim vodozahvatima.
Indikator Broj zaposlenika na 1000 korisnika usluga djeluje posve nerealno sa vrijednostima izmeu
1.30 i 1.40, pojavne vrijednosti u BiH su i nekoliko puta vee od ovih. Niti mjerenje potronje od 99%
(dakle da samo 1% evidentirane potronje nije i izmjereno) ne djeluje realno za BiH prilike. Rastui period
prosjene naplate je u kontradikciji sa takoer rastuim postotkom naplate, razlog bi mogao biti neod-
govarajui nain knjienja prihoda, a ni podatak o pokrivenosti operativnih trokova nije posve suglasan
sa vrijednostima indikatora prosjenog prihoda po m3 vode i jedininih operativnih trokova. Podaci o
prosjenoj proizvodnji i potronji vode su suglasni sa onima o neprihodovanoj vodi. Primjetan je (i dje-
luje realno) visok odnos cijene vode za pravne i fizike osobe.
88
PRILOG 4: METODOLOGIJE
VREDNOVANJA USPJENOSTI
Pojedinani indikatori uspjenosti prikazuju stanje u jednoj uoj oblasti poslovanja, pa se tako prirodno
pojavila i potreba za integriranjem vie takvih u jedan zajedniki, zbirni pokazatelj. Poglavlje prikazuje
tri takva pristupa, sa ciljem provjere da li takav pristup ima svrsishodnu primjenu u BiH. Konzultant ne
predlae usvajanje sline metodologije za BiH kao dio metodologije odreivanja cijena, ali smatra da se
moe koristiti u postupku benchmarkinga i takav e prijedlog slijediti u poglavlju 7.
Jedno od vanih pitanja koje trai to precizniji i po mogunosti izmjerljiv odgovor jeste ta je zapravo
uspjeno vodovodno preduzee, odnosno kako provjeriti da li je princip ekonomske efikasnosti, koji je
po sebi nesporan, potovan. Za vodovodna poduzea ne vrijede u cijelosti iste definicije uspjenosti
poslovanja kakve su vaee za proizvodna ili usluna profitna preduzea. Njihov zadatak je npr. i zado-
voljenje ljudskih prava na vodu po priutivoj cijeni ukljuujui i povlatenu opskrbu za ranjive dijelove
populacije, osiguranje javnog zdravlja distribucijom kvalitetne vode za pie, zatita prirodnih resursa, ne
koristiti prednosti prirodnog monopolistikog poloaja.
I dok se operativna uspjenost esto razumijeva samo kao (dugorono) stabilna opskrba kvalitetnom vo-
dom 24 sata na dan populacije u podruju za koje je vodovodno poduzee odgovorno , financijska uspje-
nost vodovodnog poduzea ovisi o razliitim faktorima, kao to su priutivost usluge (koja se ogleda u
udjela rauna za vodu u trokovima jedne obitelji i visini naplativosti), cijeni elektrine energije, principi-
ma uspostave cijene i brzini promjena kada su neophodne, lokalnim razvojnim ali i politikim ciljevima,
unutarnjim subvencioniranjem izmeu razliitih kategorija kupaca, oslobaanjem od plaanja dijela
korisnika usluga. Pri tome elementi izvorno operativne efikasnosti, kao to su neprihodovana voda ili
efikasnost zaposlenika, imaju znaajne direktne posljedice na financijsku uspjenost poduzea.
Stoga je postojalo vie inicijativa u svijetu za formiranjem jedne zbirne vrijednosti koja bi indicirala
uspjenost poduzea koje vri usluge vodosnabdijevanja i odvodnje otpadnih voda. Obino se polazi
od 10-15 indikatora uspjenosti koji se na neki zadan nain agregiraju u jedan zbirni pokazatelj. Takav
proces agregiranja esto ukljuuje i zadavanje relativnih teina za svaki od pokazatelja, te odgovarajui
nain normaliziranja indikatora razliitih mjernih dimenzija i raspona pojavnih vrijednosti, da bi postali
meusobno usporedivi. Takvi su npr. IBNET Apgar score, Water Utility Vulnerability Index (WUVI - indeks
ranjivosti vodovodnog poduzea), ili Aquarating. U nastavku slijede kratki opisi, koji mogu biti indikativ-
ni za odluivanje o sistemu provjere efikasnosti ovih poduzea u BiH.
IBNET Apgar score

IBNET Apgar score (rezultat) procjenjuje uspjenost poduzea koje prua uslugu vodosnabdijevanja ko-
ristei 5 razliitih indikatora, uz dodatni esti pokazatelj ako prua i uslugu odvodnje otpadnih voda. To
su:
Pokrivenost populacije uslugom vodoopskrbe/vodosnabdijevanja;
Pokrivenost populacije uslugom odvodnje otpadnih voda;
Neprihodovana voda;
Prosjean period naplate;
Pokrivenost operativnih trokova i
Priutivost usluga.
89
Svaki od ovih 6 kriterija se ocjenjuje ocjenama 0, 1 ili 2 (diskretne cjelobrojne vrijednosti), nakon ega se
sve zbiraju dajui ukupni rezultat (score) izmeu 0 i 10 (odnosno 0 i 12 za ona poduzea koja pruaju i
uslugu odvodnje otpadnih voda). Vrijednosti 0, 1 ili 2 ovise o konkretnoj vrijednosti odabranog pokaza-
telja i za razgranienja izmeu ove tri pojavne vrijednosti koje su date se oekuje njihovo prilagoavanje
buduim stanjima (npr. indikator Pokrivenosti populacije uslugom vodoopskrbe/vodosnabdijevanja u
razvijenim zemljama postaje nevaan, jer je pokrivenost ve 99% ili 100%, pa svi vodovodi imaju istu
vrijednost).
Ukupni rezultat, ije su vrijednosti izmeu 0 i 12 (ako pruaju obje vrste usluga) zatim klasificira poduze-
a na kritino slabe (rezultat najvie 3.6), relativno slabe (rezultat izmeu 3.6 i 5) i normalne (rezultat
vei od 7). Statistika analiza na poduzeima koja dostavljaju podatke je pokazala da je oko 90% predu-
zea iji je rezultat 3.6 ili manje bankrotiralo ili je moralo imati znaajne subvencije i odgoene planirane
investicije. Rezultat od 5 su esto imala poduzea u brzo rastuim urbanim sredinama i koja jedva pokri-
vaju operativne i trokove odravanja.
Tabela 17: Klasifikacija za Apgar rezultate [1]

Prosjek
Indikator Vrijednost vrijednosti u
2010
0 za < = 75%
Pokrivenost populacije uslugom
1 za vrijednost izmeu 75% i 90%
vodoopskrbe/vodosnabdijevanja 1.14
2 za > 90%
0 za < = 50%
Pokrivenost populacije uslugom odvodnje
1 za vrijednost izmeu 50% i 80%
otpadnih voda 1.20
2 za > 80%
0 za > = 40%
Neprihodovana voda 1 za > = 10% i < 40%
1.09
2 za < 10%
0 za > 2.5%
Priutivost usluga 1 za vrijednost izmeu 1.0% i 2.5%
1.78
2 za < = 1.0%
0 za > = 180 dana
Prosjean period naplate 1 za vrijednost izmeu 90 i 180 dana
1.61
2 za < 90 dana
0 za < 1
Pokrivenost operativnih trokova 1 za vrijednost izmeu 1 i 1.40
0.82
2 za > = 1.40
Kritino slabo < = 3.6
Ukupni Apgar rezultat 3.6 < Relativno slabo < = 7.2
7.92
Normalno > 7.2
Ako bi se pokrivenost populacije uslugom tretirala na nain propisan Zakonima o komunalni djelatno-
stima i o lokalnoj samoupravi (gdje stoji da je vodosnabdijevanje direktna nadlenost lokalne zajednice,
koja se ne ograniava na ue gradsko podruje ve se odnosi na cijeli teritorij opine), onda bi ukupni
Apgar rezultat za brojne BiH vodovode bio sljedei:
Pokrivenost populacije uslugom vodoopskrbe/vodosnabdijevanja: 0 (gradski dio populacije,

koji ima javno vodosnabdijevanje, je esto do 60% ukupne u opini)
Pokrivenost populacije uslugom odvodnje otpadnih voda: 0 (esto ni cijeli gradski dio populaci-
je u opini nema ovu uslugu)
Neprihodovana voda: 0 (obino se govori o 55-60% neprihodovane vode)
Priutivost usluga: 1 (po IBNETu je ova vrijednost bila 1.28 u 2007
Prosjean period naplate: 0 (vrijednosti u BiH vodovodima su esto izmeu 180 i 360 dana, izmeu
90
ostalog i zbog ustaljene praske neotpisivanja zastarjelih i nenaplativih potraivanja)
Pokrivenost operativnih trokova: 0 ili 1
Ukupni Apgar rezultat: 1 ili 2
Dakle brojni BiH vodovodi bi po ovom mjerilu spadali u kategoriju kritino slabih poduzea, to ponovno
opravdava potrebu za ovakvom vrstom studija, naroito kada se pogledaju vrijednosti date u narednim
tablicama.
Tabela 18: Prosjeni Apgar rezultat za 2006-2011 [1]

godina 2000 2006 2007 2008 2009 2010 2011
Apgar rezultat 6.12 6.90 6.81 7.09 7.53 7.69 7.55
Broj izvjetajnih poduzea 526 935 1,119 983 997 1,006 891
Tabela 19: Apgar rezultat po grupama zemalja prema prosjenim prihodima [1]
2000 2006 2007 2008 2009 2010 2011
Zemlje niskog prosjenog prihoda 4.53 4.99 5.87 5.49 6.74 5.01 4.53
Zemlje nieg srednjeg prosjenog 6.81 5.84 5.53 6.15 5.50 6.48 6.81
prihoda
Zemlje vieg srednjeg prosjenog 8.21 7.39 7.60 8.02 7.82 7.82 8.21
prihoda
Zemlje visokog prosjenog prihoda 8.95 8.96 8.10 8.85 9.93 n/a 8.95
Indeks ranjivosti vodovodnog poduzea (Water Utility Vulnerability Index - WUVI)

Ovaj indeks ranjivosti su autori zamislilI kao procjenu vjerovatnosti da e poduzee imati (u naredne
dvije godine) potekoa u vrenju svojih funkcija, dakle kao neku vrstu upozorenja. Visoke vrijednosti
ovog indeksa ukazuju na mogue probleme u budunosti, ali ne i na specifinosti tih problema. Autori se
veu na prethodno navedeni pristup Apgar indeksa, sa ciljem predvianja ranjivost poduzea za sljedee
dvije godine. U tu svrhu takoer se razmatraju pokazatelji Pokrivenost populacije uslugom vodoopskrbe/
vodosnabdijevanja izraena u %, Pokrivenost populacije uslugom odvodnje otpadnih voda takoer izrae-
na u %, Neprihodovana voda izraena u m3/km/dan, Priutivost usluga izraena kao postotak godinjih
operativnih prihoda po korisniku usluga u odnosu na bruto nacionalni dohodak BND, te Prosjean period
naplate, izraen brojem dana.
Matematski model pretvaranja ovih vrijednosti u tri razgraniena WUVI indikatora, sukladna Apgar kla-
sifikaciji gdje se procjenjuje vjerojatnost (u %) da e za dvije godine Apgar vrijednost biti manja od 3.6,
izmeu 3.6 i 5, ili izmeu 5 i 7 (WUVI 3.6, WUVI 5 i WUVI 7), nije dovoljno precizno pojanjen u odnosnim
radovima9. IBNET Blue Blook navodi primjer primjene ovog indikatora u Moldaviji, gdje je WUVI (3.6)
imao vrijednost od 75 % u 1996 za vodovodna poduzea u Chisinau i Balti, to znai da je ocijenjeno da
je 75 % vjerojatno da e ova dva poduzea imati Apgar score/vrijednost u 1998 manji od 3.6, odnosno da
e imati ozbiljnih tekoa u svom djelovanju.
9 L J. Moffitt, N. Zirogiannis, A. Danilenko (2012) Developing a robust water utility vulnerability index, IWA Publishing, Water
Asset Management International, March 2012
91
AquaRating
AquaRating je jo jedan pokuaj davanja zbirne ocjene prema vie odabranih indikatora uspjenosti,
ve iz naziva se vidi da je napravljen upravo za vodovodna preduzea. Meuamerika razvojna banka
(Inter-American Development Bank - IDB) je u suradnji sa Meunarodnom asocijacijom za vode (Inter-
national Water Association - IWA), razvila sistem ocjenjivanja vodovodnih poduzea. Osim zbirne ocjene,
daju se i vrijednosti za pojedinana podruja koja se promatraju. Ujedno se vri i procjena pouzdanosti
dostavljenih informacija od strane preduzea, te daju smjernice za poboljanje praksi upravljanja. Prob-
na verzija ovog sistema ocjenjivanja je razvijena (2012) i testirana (2013) u paniji. Model je razvijen
kao novina u odnosu na uobiajeni benchmarking ili financijsku ocjenu (financial rating), ocjenu daje
neovisno tijelo.
Cilj uvoenja ovakvog sistema jeste da vodovodna poduzea dobiju vanjsku kredibilnu ocjenu svoje
uspjenosti, te time unaprijede vlastitu reputaciju i pristup financijskom tritu, kao i da mogu da zaposle
kvalificiranu radnu snagu. Poduzea e moi i prepoznati podruja u kojima su unaprjeenja mogua
te dobiti smjernice za ista, kao i poveati vlastita znanja kroz stalni proces uenja. Korist za javnu ad-
ministraciju i regulatore je u tome da mogu koristiti ovaj sistem za poticanje vodovodnih poduzea na
poboljanje rada, a za potroae u tome da e dobiti bolje usluge u smislu kvalitete, pristupa, efikasnosti,
odrivosti i transparentnosti.
AquaRating ocjenjuje rad poduzea u osam oblasti:
dostupnost usluge,
kvaliteta usluge,
operativna efikasnost,
efikasnost planiranja i izvrenja investicija,
efikasnost poslovnog upravljanja,
financijska odrivost,
okolina odrivost,
korporativno upravljanje.
efikasnost
efikasnost
kvaliteta dostupnost operativna plasniranje financijska okolina korporativno
poslovnog
usluge usluge efikasnost i izvrenja odrivost odrivost upravljanje
upravljenja
usluga
POUZDANOST
Slika 1 - Oblasti ocjene modelom AquaRating
O sloenosti ovog modela najbolje govori podatak da se ispod ovih osam oblasti ocjenjivanja nalazi 27
pod-podruja, 113 elemenata koji se procjenjuju, 61 indikator, 99 varijabli Npr. podruje kvalitete us-
luge sadri pod-podruja CS1 kvaliteta vode za pie, CS2 distribucija vode za pie, CS3 prikupljanje
otpadnih voda, CS4 odnosi sa potroaima, svako od njih ima vlastite indikatore uspjenosti.
Osim rezultata vrednuju se i prakse i procesi, a ocjenjuje se i kvaliteta dostavljenih podataka. Sljedei
primjer ukazuje nain vrednovanja praksi u upravljanju stvarnim gubicima vode:
92
Tabela 20: AquaRating nain vrednovanja prakse upravljanja stvarnim gubicima
Praksa Bodovi
Postoji jedinica u poduzea odgovorna za upravljanje stvarnim gubicima, ili postoji jasno
1
definirana operativna procedura
Postoji usvojena procedura za procjenu stvarnih gubitaka koja koristi standardne kriterije
(IWA ili slino) za procjenu bilansa vode; stvarni gubici se raunaju barem jednom 3
mjeseno
Efikasnost mjera za detekciju, lokalizaciju i popravke curenja su analizirane i usporeene za
2
svaku od uspostavljenih zona u kojim se rauna bilans voda
Odreeni su potrebni nivoi uspjenosti i referentni parametri koji usmjeravaju praksu i
1
opseg detekcije i smanjenja stvarnih gubitaka (sa evaluacijom najmanje jednom godinje)
Upravljanje pritiskom u mrei te obnova mree su voeni potencijalom za smanjenje
2
stvarnih gubitaka
Podaci o ranijim curenjima su dostupni u GIS bazi podataka 2
Procjena stvarnih gubitaka se temelji barem na minimalnom nonom protoku 1
Postoje pouzdani indikatori za mjerenja minimalnih nonih protoka i ti podaci se
1
dostavljaju sektoru u kome se biljee i koriste za upravljanje curenjima
Postoje postupci nadzora (najmanje na dnevnoj osnovi) promjena u prosjenom i
1
minimalnom protoku, kao podrka upravljanju stvarnim gubicima.
AquaRating se oslanja i na izmjerive indikatore (npr. broj sati prekida vodoopskrbe u toku godine), ali i na
opisne ili da/ne tipa, poput pokazatelja da li postoji ili ne centar za komunikaciju sa potroaima dostu-
pan za albe ili pitanja 24 sata na dan. Vrijednosti svih indikatora i mjera se zatim svode na raspon 1-100,
gdje vea vrijednost oznaava bolje upravljanje preduzeem. Ako su dostavljeni podaci prepoznati kao
nepouzdani, onda se prethodni rezultat umanjuje.
Cijeli model je zamiljen kao dobrovoljan i slii proceduri certificiranja - poduzea na dobrovoljnoj osno-
vi trae ocjenu od odgovarajue Agencije (kojom upravlja IWA) koja za to naplauje izvjesnu naknadu,
ocjenjivanje se vri periodino. Poduzea za to imaju interes slian certificiranju provedbe ISO standarda.
Agencija mora postati financijski samoodriva, te raditi na neprofitnoj osnovi. Poduzea dostavljaju in-
formacije putem online sistema, iste ukljuuju i revizorski potvrene financijske izvjetaje. Najprije se vri
provjera validnosti informacija, nakon ega se procjenjuje i konaan ocjena uspjenosti.
Sistem je uspjeno testiran u panjolskoj, te je zapoela implementacija u Latinskoj Americi i Karibima.
93
PRILOG 5: KRATKE OKVIRNE SMJERNICE
VODOVODIMA ZA PRORAUN CIJENE VODE
Koraci koje treba slijediti pri proraunu cijene vode su slijedei:
Pripremni koraci koji su nuni da bi se moglo pristupiti kvalitetnom proraunu cijene vode ukljuu-
ju:
Raunovodstvene pripreme: definirati trokovne centre, u najmanjem one za vodu, odvodnju

otpadnih voda, preiavanje otpadnih voda ako ta funkcija postoji, te zajednike slube (kao i
za druge vrste usluga, ako ih isto poduzee prua), te omoguiti knjienje svih prihoda i trokova
iskljuivo prema tim trokovnim centrima;
Popis stalnih sredstava: Izvriti cjelovit i detaljan popis cjelokupne infrastrukture i svih drugih
stalnih sredstava kojima poduzee upravlja. Razgraniiti stalna sredstva u vlasnitvu lokalne za-
jednice (npr. vodovodna mrea) od stalnih sredstava u vlasnitvu samog poduzea (npr. vozila ili
raunarska oprema). Izvriti revalorizaciju vrijednosti sredstava prema trinim cijenama;
Tehnike pripreme: ove pripreme su u funkciji uspostave kvalitetnog mjerenja i upravljanja ne-
prihodovanom vodom. Podrazumijevaju kartiranje cjelokupne mree i ostale postojee infra-
strukture (objekti, cijevi, ventili, prikljuci - preporueno je elektronsko kartiranje, koje e kasnije
posluiti za formiranje geografskog informacijskog sistema koji e omoguiti i odgovarajue hi-
draulike i druge analize), te zatim podjela sistema na zone mjerenja. Zone trebaju biti takve da
je u svakoj izmeu 500 i 3000 potroaa (ili eventualno vei industrijski kompleks i sl.) sa samo
jednim mjestom dotoka vode (te 1-2 mjesta izlaza vode iz zone), koje e predstavljati mjerno
mjesto. Unutar svake zone treba imati aurne podatke o svim potroaima. Svaka slijedea zona
treba biti naslonjena na prethodnu. Za sva tako odreena mjerna mjesta treba predvidjeti zonski
vodomjer odgovarajueg promjera. Svakako je potrebno predvidjeti, ako to ve nije sluaj, vo-
domjere i za svaki od vodozahvata;
Priprema poslovnog plana u poetnom periodu podrazumijeva proraun baseline vrijednosti

odabranih kljunih indikatora, te predvianje vrijednosti istih za nerednih 3-5 godina. Detaljno,ope-
rativno i financijski, planirati aktivnosti kojima e se neprihodovana voda smanjiti za 10-15% naredne
godine ako je tekua vrijednost vea od 60%, za 10-15% naredne godine ako je tekua vrijednost
izmeu 40% i 60%, tj. za za 4-6% % naredne godine ako je tekua vrijednost neprihodovane vode
manja od 40%, sa ciljem dostizanja 20% u planskom ili eventualno i neto duem periodu, ako su
poetni gubici jako visoki.
Takoer detaljno planirati aktivnosti kojima e se Prosjean period naplate skraivati najmanje
po 30 dana godinje, a postotak naplate u planskom periodu dovesti na 97%.
Planirati sve potrebne aktivnosti (umirovljenja, promjena radnog mjesta ka drugim uslugama
koje se pruaju, nezapoljavanje, prekvalificiranje, eventualno i otkazi) kojima e se vrijednost
indikatora Produktivnost zaposlenika smanjivati barem za 0.1 - 0.2 godinje.
Planirati sve potrebne aktivnosti kojima e se Pokrivenost operativnih trokova od najmanje 1.40
ostvariti u planskom periodu.
Provjeriti priutivost cijene opisanom metodologijom.
U narednim godinama vriti redovne usporedbe, analize i davati obrazloenja u sluaju posto-
janja razlika izmeu predvienih vrijednosti indikatora i ostvarenih za isti period. Svake godine
94
aurirati poslovni plan novim vrijednostima stanja i novim projekcijama za naredni period.
Trokove svih navedenih aktivnosti ukljuiti u proraun cijene u narednim koracima.
Proraun pretplatnog dijela cijene - ovaj dio ima za cilj pokrivanje osnovnih trokova mjerenja, th.
svih vodomjera u mrei (na vodozahvatu, zonskih i potroakih). Iznos pretplate je vezan za svakog
pojedinanog potroaa, odreen je pripadnim vodomjerom. Da bi se iznos pojedinanih visina
pretplate mogao odrediti potrebno je najprije sabrati sve jedinine vrijednosti potroakih vodomje-
ra svedene na mjesenu razinu ako se mjeseno vri fakturiranje, dakle izrauna se
PV(i) = TZV(i) / mjes (i) , P= sum (PV(i)) kao i Post(i) = PV(i) / P
gdje je:
PV(i) mjeseni udio troka zamjene i odravanja vodomjera konkretnog potroaa (i)
TZV(i) ukupan troak zamjene i odravanja vodomjera konkretnog potroaa (i) (da-
kle cijena nabavke i ugradnje potroakog vodomjera takvog profila i vrste)
Mjes(i) je broj mjeseci nakon kojih se dati potroaki vodomjer (i) treba zamijeniti ili
kalibrirati (za mehanike vodomjere postojeom regulativom taj je broj mje-
seci odreen na 60 ili 5 godina; nije nuno da isti broj ostane za elektronske
vodomjere)
Post(i) je postotak troka zamjene vodomjera potroaa (i) u sumi trokova zamjene
vodomjera svih potroaa
Zatim je potrebno sabrati sve jedinine vrijednosti zonskih vodomjera svedene na mjesenu
razinu ako se mjeseno vri fakturiranje, dakle izrauna se
ZV(i) = TZZV(i) / mjes (i) , SumZon = sum (ZV(i))
gdje je:
ZV(i) mjeseni udio troka zamjene i odravanja konkretnog zonskog vodomjera (i)
TZZV(i) ukupan troak zamjene i odravanja konkretnog zonskog vodomjera (i) (da-
kle cijena nabavke i ugradnje zonskog vodomjera takvog profila i vrste)
Mjes(i) je broj mjeseci nakon kojih se dati zonski vodomjer (i) treba zamijeniti ili ka-
librirati
SumZon je zbir trokova zamjene i odravanja svih zonskih vodomjera i vodomjera

na izvoritima, dakle svih vodomjera u mrei koji se ne odnose na krajnje po-
troae
i na kraju se svaki pojedinani iznos pretplate rauna sa:
Pretplata(i) = iznos pretplate za konkretnog potroaa (i) (pravna ili fizika osoba)
Pretplata (i) = PV(i) + Post (i) x SumZon
Ukupan iznos oekivanih mjesenih prihoda po ovom osnovu je sum (Pretplata (i)), strogo se
preporuuje da se ta vrsta prihoda knjii na odvojenom podtrokovnom centru (unutar tro-
kovnog centra za vodoopskrbu) i da se na isti mogu iskljuivo knjiiti trokovi koji se odnose na
odravanje i zamjenu vodomjera.
Proraun jedininog dijela cijene po m3 - neophodno je da su prethodno svi odnosni trokovi, na

temelju kojih se pravi procjena potrebnih prihoda za naredni period, pravilno knjieni (ukljuujui
svakako amortizaciju svih stalnih sredstava i dr- vidjeti napomene u poglavlju 2). Navedeni troko-
vi vie ne mogu ukljuivati one koji se odnose na funkciju mjerenja u sistemu (jer se ista pokriva
95
pretplatom - dakle i iz amortizacije stalnih sredstava treba odmah izdvojiti sve vodomjere u mrei).
Trokovi svakako ukljuuju sve redovne operativne trokove kako su prethodno navedeni, kao i pune
trokove obraunate amortizacije na sva stalna sredstva, te eventualno trokove kapitalnih investici-
ja, u skladu sa odlukom lokalne zajednice o nainu financiranja proirenja infrastrukture. Na temelju
potronje i trenda iste u prethodne 2-3 godine se vri i najbolja mogua procjena oekivane potro-
nje u narednoj godini (ili drugom odgovarajuem periodu, za koji moraju biti vezani i predvieni
ukupni trokovi). Proraun cijene vode po m3 se zatim vri po formuli
Jedinina cijena vode po m3 = (Predvieni trokovi djelatnosti (u KM) / Predviena

isporuka vode (u m3)) x (1/Napl)
gdje je:
Predvieni trokovi = svi redovni operativni trokovi + puni trokovi obraunate

amortizacije na sva stalna sredstva + odobreni trokovi kapitalnih investicija
Predviena isporuka vode = procjena ukupno isporuene fakturirane vode potroa-

ima za naredni period na koji se odnose i predvieni trokovi
Napl = eljeni postotak naplate u % (ne moe biti manji od 95%)
Prihode ostvarene po ovom osnovu u proporcionalnim iznosima prema predvienim navede-

nim trokovima treba knjiiti na razliita konta (odvojeno za pokrivanje operativnih trokova
- to se moe i detaljnije razraditi ako lokalna zajednica to bude smatrala potrebnim, te za po-
krivanje investicijskog odravanja i kapitalnih investicija). Npr. ako Trokovi obraunate amor-
tizacije na sva stalna sredstva iznose 25% svih Predvienih trokova, onda e se 25% prihoda
ostvarenih po ovom osnovu knjiiti i koristiti iskljuivo za potrebe investicijskog odravanja
(eventualno samo uz prethodnu suglasnost lokalne zajednice i struno miljenje regulatornog
tijela i u situacijama od posebnog znaaja se isti mogu koristiti i za neku drugu od navedenih
namjena) i to na nain odreen poslovnim planom, koji e ukljuiti plan i program smanjenja
neprihodovane vode te redovne zamjene elemenata infrastrukturnog sistema.
Moe se oekivati da e za vei broj vodovoda ovakav proraun voditi ka poveanju cijene
vode (naroito ako ranije amortizacija nije bila pravilno obraunavana), ali bi isto bilo neo-
pravdano ako je poduzee neefikasno. Zato je potrebno dodatno i procijeniti sve trokove
za idealni sluaj efikasnog poslovanja. Obzirom na odabrane indikatore, to bi znailo da se
treba pretpostaviti neprihodovana voda od najvie 20%, period naplate ne vei od 90 dana,
postotak naplate najmanje 95%, najvie 1.2 zaposlenika na 1000 stanovnika korisnika usluga,
pokrivenost operativnih trokova od najmanje 1.40 i osiguranu priutivost usluga. U tom smi-
slu konzultant predlae da se u kontrolnoj cijeni trokovi zaposlenika, kao i trokovi direktno
vezani za proizvodnju vode (elektrina energija na crpilitima, kemikalije i sl.), procijene za bu-
due efikasno stanje i sa tako odreenim trokovima na prethodno navedeni nain odredi i
kontrolna jedinina cijena vode po m3. To se moe priblino (za potrebe ne posve precizne, ali
dovoljno indikativne kontrole) uraditi na slijedei nain:
ETZ = PTZ x 1.2 / PBZ
gdje je
ETZ - procjena efikasnih trokova zaposlenika (za stanje od 1.2 zaposlenika na 1000 korisnika
usluga)
PTZ - postojei trokovi zaposlenika
PBZ - postojei broj zaposlenika na 1000 korisnika usluga (=broj zaposlenika / broj korisnika
usluga, tj. broj stanovnika koji se opskrbljuju vodom)
kao i
ETPV = PTPV x (1-PPNV) x 1.25

96
gdje je
ETPV - procjena efikasnih trokova proizvodnje vode (neprihodovana voda 20%)
PTPV- postojei trokovi proizvodnje vode
PPNV - postojei postotak neprihodovane vode
Usporedbom izraunate i kontrolne cijene za postojeom u primjeni e se moi i odrediti raci-

onalan prijedlog nove cijene, kojom se nee stimulirati eventualna postojea neefikasnost, a
pretpostavie se tranzicijski period ka dostizanju realne cijene uz efikasno poslovanje. Konzul-
tant naglaava da je posve mogue da e konana cijena budueg efikasnog poduzea,
naroito ako je tekue stanje takvo da je amortizacija barem djelomino ve ukljuena u cijenu
uz jednovremeno visoke gubitke i prekobrojnost zaposlenih, biti manja od postojee, dakle
ne implicira se rast cijene u svakom sluaju.
Cijeli postupak je predstavljen i na slijedeem dijagramu toka:
Preduvjeti
Izmjene u Kartiranje i Popis stalnih

raunovodstvu zoniranje mree sredstava
Priprema
poslovnog plana
Procjena svih
trokova
Proraun
Pretplate
Proraun cijene
vode po m3
Proraun
kontrolne cijene
vode po m3
Kontrolna
cijena puno
DA manja? NE
Tranzicijski period
Prijedlog
za postupno
cijene
poveanje
97
PRILOG 6: KRATKE OKVIRNE SMJERNICE
NADZORNIM TIJELIMA ZA PREGLED
PRORAUNA I POSLOVNOG PLANA
Pri pregledu zahtjeva za odobrenjem cijene vode i/ili poslovnog plana, posebno obratiti panju na sli-
jedee:
Provjeriti da li su definirani odgovarajui trokovni centri, kao i da li su svi trokovi (metodom vie
sluajnih uzoraka) knjieni na odgovarajuu razinu trokovnog centra (posebno obratiti panju na
knjienje direktnih trokova odnosnih na pojedinu uslugu);
Provjeriti da li su definirani kljuevi raspodjele zajednikih trokova na direktne trokovne centre

pojedinih usluga, te da li su isti dosljedno primjenjivani;
Provjeriti da li je izvren temeljan i cjelovit popis i revalorizacija svih stalnih sredstava kojima poduze-
e upravlja (utvrditi i da li je ta odgovornost ugovorom ili drugim pravnim aktom jasno i nedvojbeno
dodijeljena poduzeu);
Provjeriti da li je izvreno cjelovito kartiranje vodovodne (i kanalizacijske) mree, te da li su dobro

odreene sve zone mjerenja i popisani potrebni zonski i vodomjeri na vodozahvatima;
Provjeriti da li su izraunate baseline vrijednosti svih odabranih kljunih indikatora, te predstavlje-

no predvianje vrijednosti istih za nerednih 3-5 godina, uz detaljan pregled svih aktivnosti kojima
e se poboljavati vrijednosti svih pokazatelja i provjeru opravdanosti odnosnih trokova u odnosu
na oekivane rezultate. Traiti jasne dokaze da e se postii unaprjeenja u upravljanju, podravati
takav pristup;
Provjeriti da li su ponuene usporedbe i analize, kao i da li su opravdana data obrazloenja u sluaju

postojanja razlika izmeu predvienih vrijednosti indikatora i ostvarenih za isti period;
Provjeriti proraun pretplatnog dijela cijene;
Proraun jedininog dijela cijene po m3 , kao i proraun kontrolne cijene jedininog dijela cijene
po m3. U sluaju da je kontrolna cijena znaajno manja od proraunate po tekuoj vrijednosti tro-
kova (a vea od postojee), analizirati prijedlog tranzicijskog perioda postupnog poveanja cijene
ka kontrolnoj (efikasnoj) cijeni. Ako je kontrolna cijena manja od postojee cijene a ona manja od
proraunate po tekuoj vrijednosti trokova, analizirati prijedlog tranzicijskog perioda postupnog
smanjenja cijene ka kontrolnoj (efikasnoj) cijeni, koje bi na dui period pratilo postupno smanjenje
trokova proizvodnje vode (smanjenjem neprihodovane vode) i trokova zaposlenika (smanjenjem
broja istih). NE odobravati poveanje cijene kojim bi se opravdalo postojee neefikasno uprav-
ljanje sistemom, ako nema poboljanja u prethodnom periodu.
Provjeriti priutivost predloene cijene prije konane odluke.
98
GoAL WaSH je dio UNDP-ovog Programa upravljanja vodama i okeanima, kojim upravlja
Odjeljak za upravljanje vodama na Meunarodnom institutu za vode u Stokholmu (SIWI).

Metodologija Za Određivanje Cijene Usluga Vodosnabdijevanja Vodoopskrbe I Kanalizacije U BiH

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Metodologija Za Određivanje Cijene Usluga Vodosnabdijevanja Vodoopskrbe I Kanalizacije U BiH

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Metodologija Za Određivanje Cijene Usluga Vodosnabdijevanja Vodoopskrbe I Kanalizacije U BiH

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

METODOLOGIJA

Saradnici na izradi Studije:

POPIS TABELA U DOKUMENTU:

Princip pravinosti i jednakosti - Rezolucijom UN 64/292 je prepoznato ovjekovo pravo na vodu,

Princip ekonomske efikasnosti, naelo/princip od izuzetnog znaaja za unaprijeenje uspjenosti

Neprihodovana voda, odnosno gubici u mrei;

Izvjetaj Regulatorni okvir za odreivanje cijene usluga vodosnabdijevanja/vodoopskrbe i kanalizacije

Odgovornost za samoodrivost funkcija pruanja usluga vodoopskrbe/vodosnabdijevanja i kanalizacije

Metodologija za odreivanje cijene usluga vodosnabdijevanja/vodoopskrbe i kanalizacije u BiH bi tre-

Sektoru bi takoer moglo pomoi prikupljanje i objavljivanje odabranih indikatora/pokazatelja opera-

Postoji suglasnost o potrebi izrade metodologije odreivanja cijene usluga vodosnabdijevanja/vodo-

Metodologija nee derogirati nijednu postojeu zakonsku obavezu u oblasti financijskog/raunovod-

to se tie funkcije benchmarkinga, odnosno usporeivanja indikatora uspjenosti poduzea u sektoru,

Slijedi projektni zadatak za izradu metodologije odreivanja cijene usluga vodosnabdijevanja/vodoop-

Zadatak konsultanta je da pripremi nacrt metodologije za odreivanje cijena u sektoru vodosnabdijeva-

Metodoloki pristup i sadraj dokumenta

Analiza metodologije odreivanja cijena u energetskom sektoru i sektoru telekomunikacija u BiH,

Iz prethodnog slijedi i struktura ovog dokumenta po narednim poglavljima:

Poglavlje 1: Uvodni dio studije

Poglavlje 2: Struktura cijene i trokovi koji se trebaju pokriti cijenom

Poglavlje 3: Prijedlog nacrta metodologije za odreivanje cijene

Poglavlje 4: Prijedlog sadraja Poslovnog plana

U prilozima 1-4 se daju:

Prilog 1: Pregled pristupa metodologiji odreivanja cijene vode u drugim dravama

Prilog 3: Kljuni indikatori uspjenosti

Prilog 4: Metodologije vrednovanja uspjenosti

Postojea praksa knjienja trokova i prihoda

ostalih operativnih trokova (elektrina energija, odravanje opreme, osiguranje i dr.)

trokove elektrine energije;

trokove goriva i maziva;

trokove repromaterijala iz mjesenog izvjetaja robnog knjigovodstva;

trokove registracije i osiguranja vozila na koje se odnosi;

trokove odravanja sredstava na koje se odnose i

ugovore o djelu koje su sklopile poslovne jedinice i sl.

Vrste trokova koje treba pokriti cijenom

Trokove amortizacije (trokove investicijskog odravanja - npr. pravilnom primjenom e se godinje

Trokove ulaganja, tj. trokove kapitalnih investicija plaene iz vlastitih sredstava i

Trokovi utjecaja na okoli i

Osnovni modeli tarifnih struktura

Jedinstvena jedinina cijena m3 vode, plaanje prema potroenoj koliini sa pretplatom,

Jedinstvena jedinina cijena m3 vode za sve potroae,

Cijena zasnovana na marginalnim trokovima,

Tarifna struktura sa dva ili vie tarifnih blokova.

U nastavku se pojedinano obrazlau prethodno navedeni modeli.

Jedinstvena jedinina cijena m3 vode, plaanje prema potroenoj koliini sa pretplatom

Jedinstvena jedinina cijena m3 vode za sve potroae

Cijena zasnovana na marginalnim trokovima

Tarifna struktura sa dva ili vie tarifnih blokova

Osnovni aspekti cijene

iz cijene komunalne usluge,

iz budeta lokalne zajednice,

Kantonalni zakoni o komunalnim djelatnostima,

Zakon o komunalnim djelatnostima RS,

Zakon o zatiti potroaa BiH,

Zakoni o obligacijskim odnosima FBiH i RS,

Zakoni o lokalnoj upravi i samoupravi (sve razine javne administracije)

Nain zadovoljenja postavljenih naela/principa

Princip korisnik plaa