Prof.Dr.

Stipe Grgas
Filozofski fakultet u Zagrebu
E-mail: sgrgas Ekonomija i knjievnost
Ljetni semestar: 2015/2016.
Naziv Kolegija: Knjievnost i ekonomija

Opis kolegija:
Polazei iz prosudbe da je sadanjost obiljeena svevlau ekonomije ovaj kolegij
e zapoeti ocrtavanjem te svevlasti ali i tvrdnjom da ju ne moe objasniti sama
ekonomska znanost. U kolegiju e se argumentirati potreba da se ekonomsko
znanje suplementira uvidima koja nudi knjievnost. Stoga se kao prva tema
namee potreba definiranja i razmatranja pitanja disciplinarnosti i
interdisciplinarnosti. Ponudit e se nekolko modela kako se ekonomija, odnosno
ekonomska znanost, i knjievnost, odnosno znanst o knjievnosti, mogu umreiti
u istraivaki projekt koji bi propitivao njihovo umreenje i meusobni odnos.
Tijekom kolegija uznastojalo se odgovoriti na pitanje zato do toga umreenja nije
dolo i koji su razlozi zato se danas namee kao moda krucijalno pitanje svijeta
i ivota. Pokazat e se da to pitanje po sebi nije neto posve bez presedana nego
da se moe rekontruirati jedna povijest i prisutnosti knjievnosti u ekonomskoj
znanosti ali i prisutnosti ekonomije u knjievnom diskursu. Jedno od krucijalnih
pitanja na koje e kolegij ponuditi odgovor jest da li se u tom odnosu ponavljaju
uvijek iste kategorije i iskustva ili se pak danas moe govoriti o razlici. U kolegiju
e se zastupati teza da sadanjost sjedoi usponu financija pa e se slijedom toga
izloiti povijest financija u ekonomskoj mislji i u knjievnim tekstovima i temeljem
te povijesti doarati kako sadanjost misli i objanjava financije i u samoj
ekonomskoj znansti i u knjievnim tekstovima.

Sadraj kolegija:
1.sesija: Odnos ekonomije i knjievnosti. Razlozi kidanja veze izmeu znanosti o
knjievnosti i ekonomske problematike. Koje su posljedice zanemarivanja
ekonomske problematike. Kako protumaiti povratak ekonomske tematike u
knjievne tekstove i u naine kako se misli knjievna praksa.
2.sesija: Stanje ekonomije danas. Kriza. Financijalizacija i zadnja mutacija novca.
Uzroci financijalizacije i posljedice unutar financijskog sektora i u ivotu
pojedinaca i kolektiva.
3.sesija: Reprezentacija ekonomije, posebice financija, u knjievnim djelima i na
filmu. Razradba te reprezentacije na razliitim razinama knjievnog djela. Pitanje
anra: industrijski roman, roman biznisa, financijski triler, crunch literatura.
Razlika u predoenju ekonomske tematike u romanu i na filmu.
4.sesija: Literarnost ekonomskih tekstova. Retorika ekonomskih tekstova.
Upotreba naracije, tropa i figura u ekonomskim djelima. Zato ekonomski tekstovi
pribjegavaju strategijama gradnje knjievnog djela i koje su posljedice uoavanje
te strategije.
5.sesija: Pozicioniranje problematike kolegija u dananju raspravu o humanistici.
Potreba da humanistika da uvai gorue probleme ekonomske sfere i da iskorai
iz zadanih granica. Zagovaranje istraivake agenda koja nuno iziskuje
uvaavanje postdisciplinarnih izazova. Zavrna rasprava.

Obveze u kolegiju i nain ocjenjivanja: Redovito pohaanje, sudjelovanje u radu

seminara i ispunjavanje postavljenih zadataka. Nakon tree sesije, to jest na
poetku etvrte sesije polaznici trebaju predati kratki rad (ca.5 kartica) u kojemu
e ukratko izloiti kljune postavke tematike kolegija i naznaiti na koju e se
tematiku usredotoiti u zavrnom, duem radu (12-15 kartica) koji su duni
predati na kraju zadnje sesije.

Primarna Literatura
W. Shakespeare, Mletaki trgovac
Balzac, ia Goriot
Ilja Iljf i Jevgenij Petrov, Zlatno tele.
T. Pynchon, Draba predmeta 49
T. Pynchon, Skrivena mana
D. DeLillo, Cosmopolis
Izbor odlomaka iz ekonomske literature (A. Smith, K. Marx, J. Schumpeter, T.
Pikkety)
Filmovi:
Wall Street (O. Stone, 1987)
Margin Call (J.C. Chandor, 2011)
Big Short (A. McKay, 2015)
Cosmopolis (D. Cronenberg)

Moji radovi:
Nosorog kapitala Richarda Powersa u osamdesetima. Knjievna smotra 41
(2009), 152 (2):5-12.
Duge devedesete: prolost koja jo uvijek traje. Knjievna smotra. 46 (2014),
171(1):5-16.
Pynchon na orici noa tehnologije i ekonomije. Knjievna smotra 46(2014),
172(2):29-39
Ameriki studiji danas: identitet, kapital, spacijalnost. Zagreb: Meander.

Dopunska
Bruce,S. i V. Wagner. Fiction and Economy (2007)
Goux, J.J. Symbolic Economies: After Marx and Freud (1990)
Klettenhammer, S. Literatur und konomie. (2010)
Ray, L. i A. Sayer. Culture and Economy after the Cultural Turn. (1999)
Ryzner, A. Stilistika i kriza. U Transmisija kroatistike (ur. Markovi/Vukovi)
(2015): 173-186.
Shaw, K. Crunch Lit. (2015)
Varufakis, J. to sam rekao keri o ekonomiji (2015).
Woodmansee, M. i M. Osteen. The New Ecnomic Crticism (2009)
unec, O. Kapitalizam i komunizam ili 'tvrda' i 'tekua' modernost?. Quorum
XXVIII.1-2-3 (2012):270-306.