EKONOMSKI RAST

Najvaniji pokazatelj ivotnog standarda: BDP p/c

Pri usporedbi koristimo brojeve pariteta kupovne moi (PPP)

koristimo cijene u meunarodnim dolarima
injenice o rastu:
1. ivotni standard je u prosjeku znatno porastao nakon 1950.
2. Razine BDP p/c meu razvijenima (lanice OECD-a) su
konvergirale
3. Novoindustrijalizirane zemlje (emerging economies) ostvarile visok
rast, neke ZUR (afrike) danas jo nerazvijenije nema globalne
konvergencije
Pravilo 70: Ako neka varijabla raste x%, treba 70/x godina kako bi se
ta varijabla udvostruila.
Stopa rasta 4% treba 17,5 godina da se BDP udvostrui

to odreuje rast? Kakva je uloga akumulacije kapitala i tehnolokog

napretka?
Okvir: neoklasina teorija rasta Roberta Solowa

Funkcija agregatne proizvodnje specifikacija odnosa izmeu

domaeg proizvoda i inputa u proizvodnji
Y = F (K,N)

Stanje tehnologije odreuje koliki e Y biti proizveden za dane

veliine kapitala i rada.
 Prinosi na opseg i prinosi na faktore proizvodnje

Konstantni prinosi na opseg:

2Y = F(2K, 2N)
Ili
xY = F(xK,xN)

Opadajui prinosi na kapital:

Uz danu razinu rada, poveanje K vodi sve manjem i manjem
poveanju Y.
Opadajui prinosi na rad:
Uz danu razinu kapitala, poveanje N dovodi do sve manjeg i manjeg
poveanja Y.
Slika: Opadajui prinosi na kapital

Poveanje K/N dovodi do

sve manjeg i manjeg
poveanja Y/N.
Krivulja je konkavna zbog
opadajuih prinosa na
kapital.

U toki A gdje je K/N nizak, poveanje K/N (vodoravna udaljenost

AB) dovodi do poveanja Y/N (okomita udaljenost AB)

U toki C gdje je K/N vei, isto poveanje K/N (udaljenost CD)

dovodi do znatno manjeg poveanja Y/N (udaljenost CD)
Izvori rasta:
1. Poveanje Y/N moe biti rezultat poveanja K/N (kretanje uzdu
F) akumulacija kapitala
2. Poboljanje tehnologije (pomak funkcije proizvodnje F uz dani
kapital po radniku (K/N) prema gore) tehnoloki napredak
Ipak, njihova uloga je bitno drugaija:
Akumulacija sama po sebi ne moe odravati rast zbog opadajuih
prinosa na kapital.

Via stopa tednje ne moe stalno poveavati stopu rasta BDP-a, ali
e odravati viu razinu BDP-a.

Zato je tehnoloki razvoj kljuan!

 TEDNJA, AKUMULACIJA KAPITALA
I DOMAI PROIZVOD

Meusobni utjecaji domaeg proizvoda i kapitala:

Kapital Domai proizvod/dohodak

Promjena tednja/investicije
kapitala
1) Utjecaj kapitala na domai proizvod

Domai proizvod po radniku (Y/N) je rastua funkcija kapitala po

radniku (K/N).
to je vei poetni odnos K/N, to su manji uinci poveanja K/N.
Pretpostavke:
1. Veliina stanovnitva, stopa participacije i stopa nezaposlenosti
su konstantni. (takoer i RS i zaposlenost)
K je jedini faktor koji se mijenja tijekom vremena

Y K Y K
= f ,1 = f
N N N N
2. Nema tehnolokog napretka

Yt Kt
= f
N N

Zakljuak: Vii kapital po radniku dovodi do vieg domaeg

proizvoda po radniku.
Utjecaj domaeg proizvoda na akumulaciju kapitala
1. Domai proizvod investicije
2. Investicije akumulacija kapitala

Pretpostavke:
1. Zatvorena ekonomija investicije su jednake tednji i budetski
deficit T-G=0
I = S + (T-G) I=S
2. tednja je proporcionalna dohotku
S = sY
s stopa tednje, iznosi izmeu 0 i 1
It = sYt
Zakljuak: Investicije su proporcionalne domaem proizvodu: to je
vii Y, vea je S, a time i vee investicije.
Investicije i akumulacija kapitala
Razvoj kapitala: Kt+1 = (1-) Kt + It
Kt +1 Kt Yt
Tj. : = (1 ) + s
N N N

Kapital po radniku na poetku godine t+1 jednak je kapitalu po

radniku na poetku godine t smanjenom za amortizaciju plus
investicije po radniku tijekom godine t
K t +1 K t Yt Kt
= s
N N N N

Promjena veliine kapitala po radniku jednaka je tednji po radniku

minus amortizacija.
Veza izmeu kapitala i domaeg proizvoda

Promjena kapitala = investicije - amortizacija

izmeu godine t i t+1 tijekom godine t tijekom godine t

Kt +1 Kt Kt Kt
= sf -
N N N N
Zakljuci:
Ako su investicije po radniku vee od amortizacije po radniku,
promjena kapitala po radniku je pozitivna (K/N se poveava).
I obrnuto.
Slika: Kretanje kapitala i domaeg proizvoda
Relacija sf(Kt/N) ima isti oblik kao funkcija proizvodnje, nia je za s.
Relacija Kt/N - amortizacija po radniku raste proporcionalno s K/N.

Kada je K/N nizak, K/N i Y/N rastu tijekom vremena.

Kada je K/N visok, K/N i Y/N padaju tijekom vremena.

Lijevo od K*/N investicije premauju amortizaciju K/N raste.

Desno od K*/N amortizacija premauje investicije K/N opada.
Stabilno stanje gospodarstva: stanje u kojem se Y/N i K/N vie ne
mijenjaju.
K * K*
Stabilna razina kapitala sf =
po radniku K*/N: N N
Stabilna razina kapitala po radniku tolika je da iznos tednje po
radniku dovoljan da pokrije amortizaciju po radniku.

Ravnotena vrijednost
Y* K *
domaeg proizvoda po = f
radniku Y*/N: N N
 UTJECAJ TEDNJE NA DOMAI PROIZVOD
Slika: Uinci razliitih stopa tednje

Rast stope tednje sa s0 na s1 rast investicija po radniku rast

K/N dok god su investicije vee od amortizacije rast Y/N dok se
investicije i amortizacija ne izjednae (K1/N)
Ovi zakljuci vrijede samo pod pretpostavkom da nema tehnolokog
napretka.

Zakljuak: Razdoblje rasta kao rezultat vee stope tednje traje dok
domai proizvod ne dosegne novu viu stabilnu razinu.
UTJECAJ TEDNJE NA DOMAI PROIZVOD

1. Stopa tednje nema uinka na dugoronu stopu rasta Y/N,

koja je jednaka nuli.
Trebao bi se stalno poveavati K/N, a zbog opadajuih prinosa
trebao bi rasti bre od Y/N.

2. Stopa tednje odreuje razinu Y/N u dugom roku.

Zemlje s visokom stopom tednje u dugom roku dosei e vii
Y/N.

3. Poveanje stope tednje rezultirat e viim rastom Y/N

tijekom vremena, ali ne zauvijek.
Razdoblje pozitivnog rasta zavrit e kad gospodarstvo dosegne
svoju novu stabilnu razinu.
Slika: Uinci rasta stope tednje na Y/N u gospodarstvu s
tehnolokim napretkom

Rast s0 na s1 ekonomija dostie novu putanju BB (jednaka stopa

rasta, ali na vioj razini).
Gospodarstvo u kojem postoji tehnoloki napredak ostvaruje
pozitivnu stopu rasta Y/N ak i u dugom roku.
Stopa tednje i potronja

Dilema: Kojoj stopi tednje vlada treba teiti?

Dvije krajnosti:
s=1 potronja u dugom roku=0
s=0 potronja u dugom roku=0

Razina kapitala povezana s vrijednou stope tednje koja rezultira

najveom razinom potronje u stabilnom stanju gospodarstva (G):
Razina kapitala prema zlatnom pravilu.

Poveanje kapitala iznad razine zlatnog pravila smanjuje stabilnu

razinu potronje.
Slika: Utjecaji stope tednje na potronju po radniku u stabilnom stanju

Kada je s=0 K/N, Y/N i C/N = 0

Kada je 0<s<sG via stopa tednje dovodi do viih K/N, Y/N i C/N
Kada je s>sG porast stope tednje dovodi do viih K/N i Y/N, ali i
manjeg C/N

U stabilnom stanju: C/N = Y/N K/N

U veini zemalja kapital daleko ispod zlatnog pravila (50%).
Razlog: vlade ne ele odricanje sadanjih generacija

Zakljuak: porast stope tednje mogao bi poveati i Y/N i C/N u

dugom roku.
Fiziki u odnosu na ljudski kapital
U analizu moramo uvesti ljudski kapital jer je on ak i vaniji od
fizikog kapitala.
Y K H
Funkcija proizvodnje: = f ,
N N N
(+, +)
Kako raunati vrijednost H? Uobiajeno prema relativnim
nadnicama. Vea nadnica pretpostavlja vei granini proizvod.
Da li je to uvijek tako?

Vea stopa tednje vea stabilna razina K/N rast Y/N

Vea stopa tednje (obrazovanje i usavravanje) vea stabilna
razina H/N rast Y/N
 TEHNOLOKI NAPREDAK I EKONOMSKI RAST
Y = F (K, N, A) ili
Y = F (K, AN)
Zakljuci:
1. Tehnoloki napredak smanjuje broj radnika potrebnih za postizanje
danog iznosa domaeg proizvoda
2. Tehnoloki napredak poveava AN (koliina efektivnog rada) u
jednoj ekonomiji.
Ako se stanje tehnologije (A) udvostrui, to je isto kao da ekonomija
ima dvostruko vie radnika.
Pretpostavke:
- konstantni prinosi na opseg (xY = F(xK, xAN)
- opadajui prinosi na oba faktora (K i AN)
Domai proizvod po efektivnom radniku je funkcija kapitala po
efektivnom radniku:
Y K
= f
AN AN

Zbog opadajuih prinosa na kapital, poveanje K/AN dovodi do sve

manjeg i manjeg poveanja Y/AN
Ako je I = S = sY, tada je I/AN = s Y/AN, onda slijedi:
I K
= sf
AN AN
Odnos investicija po efektivnom radniku i kapitala po efektivnom
radniku prikazan je na slici gornjom krivuljom:
Pretpostavke:
- Tehnoloki napredak (gA > 0)
- Rast stope rasta stanovnitva (gN > 0), ali omjer zaposlenosti i
ukupnog stanovnitva ostaje konstantan

Stopa rasta efektivnog rada (AN) = gA + gN

Npr. Ako broj radnika raste 2% godinje, a stopa tehnolokog
napretka iznosi 1%, tada stopa rasta efektivnog rada iznosi 3%
godinje.

Usporedba sa situacijom bez tehnolokog napretka:

- Da bi kapital bio stalan (K*/N), I su trebale biti jednake

U situaciji s tehnolokim napretkom:

- A raste tijekom vremena AN takoer raste tijekom vremena K
mora rasti kako bi se zadrao isti omjer K/AN
Razina investicija potrebna da se zadri dana razina kapitala po
efektivnom radniku:
( + gA + gN) K/AN

Primjer: Ako je =10%, gA=4%, tada investicije moraju iznositi 14%

kako bi razina K/AN ostala ista.

Poevi od (K/AN)0 gospodarstvo se pomie udesno i razina K/AN

se poveava tijekom vremena dok ne dosegne (K/AN)*.

Stabilno stanje gospodarstva: (K/AN)* i (Y/AN)* su jednaki i

konstantni.
U stabilnom stanju stopa rasta domaeg proizvoda jednaka je
stopi rasta stanovnitva (gN) plus stopa tehnolokog napretka (gA).
Uinci stope tednje
Slika: Uinci poveanja stope tednje

Porast s na s1 relacija investicija se pomie gore porast stabilne

razine Y/AN i K/AN
Vano: Promjena stope tednje ne utjee na stopu rasta u stabilnom
stanju, ali poveava stabilnu razinu domaeg proizvoda po
efektivnom radniku (Y/AN).

Ipak, poveanje stope tednje dovodi do veeg rasta dok

gospodarstvo ne dosegne novu, viu putanju uravnoteenog rasta.
Slika: Uinci poveanja stope tednje

Nakon porasta
stope tednje, Y i
K neko vrijeme
rastu bre. Na
kraju zavravaju
na viim razinama,
ali se njihova
stopa rasta vraa
na (gA i gN)!
Tablica: Izdvajanje za R&D u izabranim zemljama (% BDP-a)
Zemlja 1999 2005 2009
EU 1,84 1,82 2,01
EMU 1,82 1,83 2,05
Austria 1,90 2,44 2,75
Denmark 2,40 2,49 3,02
Finland 3,16 3,48 3,96
Germany 2,40 2,48 2,82
Czech Republic 1,14 1,41 1,53
Ireland 1,18 1,25 1,77
Italy 1,02 1,09 1,27
Slovenia 1,37 1,44 1,86
Spain 0,86 1,12 1,38
Latvia 0,36 0,56 0,46
Lithuania 0,50 0,75 0,84
Romania 0,40 0,41 0,47
Slovak Republic 0,66 0,51 0,48

Croatia 0,85 0,87 0,84

Brazil 0,97 1,10*

China 0,76 1,34 1,44*
India 0,74 0,80 0,80*
Japan 3,02 3,32 3,44**
United States 2,66 2,61 2,82**

World 2,14 2,03 2,07*

Izvor: World Bank i Eurostat
*podatak za 2007.
** podatak za 2008.
Izvor: kare (2007), Priroda gospodarskog rasta u Hrvatskoj, Ekonomija, 14(1)