II qas predavaa

dr Vladimir Balti

Relacije
 Teorijski uvod

Definicija 1. Dekartov proizvod 2 skupa:

X Y = {(x, y) | x X, y Y }.
X 2 = X X = {(x, y) | x, y X}.
 Teorijski uvod

Definicija 1. Dekartov proizvod 2 skupa:

X Y = {(x, y) | x X, y Y }.
X 2 = X X = {(x, y) | x, y X}.

1. Neka je A = {1, 2, 3}. Nai A2 .

 Teorijski uvod

Definicija 1. Dekartov proizvod 2 skupa:

X Y = {(x, y) | x X, y Y }.
X 2 = X X = {(x, y) | x, y X}.

1. Neka je A = {1, 2, 3}. Nai A2 .

A2 = A A = {(1, 1), (1, 2), (1, 3), (2, 1), (2, 2), (2, 3),
(3, 1), (3, 2), (3, 3)}.
 Teorijski uvod

Definicija 1. Dekartov proizvod 2 skupa:

X Y = {(x, y) | x X, y Y }.
X 2 = X X = {(x, y) | x, y X}.

1. Neka je A = {1, 2, 3}. Nai A2 .

A2 = A A = {(1, 1), (1, 2), (1, 3), (2, 1), (2, 2), (2, 3),
(3, 1), (3, 2), (3, 3)}.
|A| = n |A2 | = ?
 Teorijski uvod

Definicija 1. Dekartov proizvod 2 skupa:

X Y = {(x, y) | x X, y Y }.
X 2 = X X = {(x, y) | x, y X}.

1. Neka je A = {1, 2, 3}. Nai A2 .

A2 = A A = {(1, 1), (1, 2), (1, 3), (2, 1), (2, 2), (2, 3),
(3, 1), (3, 2), (3, 3)}.
|A| = n |A2 | = n2
Definicija 2. Binarna relacija na skupu
X je X 2 .
Definicija 2. Binarna relacija na skupu X
je X 2 .
(a, b) pixemo a b,
(a, b) 6 pixemo a 6 b.
 Osnovne osobine
R Refleksivnost (x X) x x
 Osnovne osobine
R Refleksivnost (x X) x x
S Simetriqnost (x, y X) x y y x
 Osnovne osobine
R Refleksivnost (x X) x x
S Simetriqnost (x, y X) x y y x
AS Antisimetriqnost (x, y X) x y, y x x = y
 Osnovne osobine
R Refleksivnost (x X) x x
S Simetriqnost (x, y X) x y y x
AS Antisimetriqnost (x, y X) x y, y x x = y
T Tranzitivnost (x, y, z X) x y, y z x z
R Refleksivnost (x X) x x
S Simetriqnost (x, y X) x y y x
AS Antisimetriqnost (x, y X) x y, y x x = y
T Tranzitivnost (x, y, z X) x y, y z x z

Napomena. Naglasimo: kada ne vai neka od

ovih osobina dovono je dati kontraprimer,
a ako vai onda moramo da pokaemo da vai
za sve elemente iz X!
2. Predstaviti relaciju

= {(1, 3), (2, 2), (2, 3), (3, 2)}

na skupu A = {1, 2, 3}.

Koje od osnovnih osobina ima?
2. Predstaviti relaciju

= {(1, 3), (2, 2), (2, 3), (3, 2)}

na skupu A = {1, 2, 3}.

Koje od osnovnih osobina ima?
Rexee. Moemo nabrojati sve elemente
koji su u relaciji:
1 3, 2 2, 2 3 i 3 2.
Moemo nabrojati i sve elemente koji nisu u
relaciji:
1 6 1, 1 6 2, 2 6 1, 3 6 1 i 3 6 3.
2. = {(1, 3), (2, 2), (2, 3), (3, 2)} na A = {1, 2, 3}.
1 2 3
1 0 0 1
Rexee.
2 0 1 1
3 0 1 0
2. = {(1, 3), (2, 2), (2, 3), (3, 2)} na A = {1, 2, 3}.
2
1 2 3
1 0 0 1
Rexee.
2 0 1 1
3 0 1 0 1 3
2. = {(1, 3), (2, 2), (2, 3), (3, 2)} na A = {1, 2, 3}.
2
1 2 3
1 0 0 1
Rexee.
2 0 1 1
3 0 1 0 1 3

Nije R
2. = {(1, 3), (2, 2), (2, 3), (3, 2)} na A = {1, 2, 3}.
2
1 2 3
1 0 0 1
Rexee.
2 0 1 1
3 0 1 0 1 3

Nije R, nije S
2. = {(1, 3), (2, 2), (2, 3), (3, 2)} na A = {1, 2, 3}.
2
1 2 3
1 0 0 1
Rexee.
2 0 1 1
3 0 1 0 1 3

Nije R, nije S, nije AS

2. = {(1, 3), (2, 2), (2, 3), (3, 2)} na A = {1, 2, 3}.
2
1 2 3
1 0 0 1
Rexee.
2 0 1 1
3 0 1 0 1 3

Nije R, nije S, nije AS, nije T.

R Refleksivnost (x X) x x
S Simetriqnost (x, y X) x y y x
AS Antisimetriqnost (x, y X) x y, y x x = y
T Tranzitivnost (x, y, z X) x y, y z x z
R,S,T: relacija ekvivalencije.
R Refleksivnost (x X) x x
S Simetriqnost (x, y X) x y y x
AS Antisimetriqnost (x, y X) x y, y x x = y
T Tranzitivnost (x, y, z X) x y, y z x z
R,S,T: relacija ekvivalencije.
Klasa ekvivalencije elementa x, u oznaci Cx
ili [x] ili x/ , kao skup svih elemenata koji
su u relaciji sa x, tj. Cx = [x] = {y X | x y}.
R Refleksivnost (x X) x x
S Simetriqnost (x, y X) x y y x
AS Antisimetriqnost (x, y X) x y, y x x = y
T Tranzitivnost (x, y, z X) x y, y z x z
R,S,T: relacija ekvivalencije.
Klasa ekvivalencije elementa x, Cx , [x], x/ :
Cx = [x] = {y X | x y}.
R,AS,T: relacija poretka (ureee).
R Refleksivnost (x X) x x
S Simetriqnost (x, y X) x y y x
AS Antisimetriqnost (x, y X) x y, y x x = y
T Tranzitivnost (x, y, z X) x y, y z x z
R,S,T: relacija ekvivalencije.
Klasa ekvivalencije elementa x, Cx , [x], x/ :
Cx = [x] = {y X | x y}.
R,AS,T: relacija poretka (ureee).
Ako vai (x, y X) x y y x onda je to
relacija totalnog poretka (lanac).
Rel. poretka koja nije rel. tot. poretka naziva
se relacija parcijalnog poretka.
 Neka je relacija poretka na skupu X.
a X je najmai element skupa X:

(x X) a x.
 Neka je relacija poretka na skupu X.
a X je najmai element skupa X:

(x X) a x.

a X je najvei element skupa X:

(x X) x a.
 Neka je relacija poretka na skupu X.
a X je najmai element skupa X:

(x X) a x.

a X je najvei element skupa X:

(x X) x a.

a X je minimalan element skupa X:

q (x X) x 6= a x a .
 Neka je relacija poretka na skupu X.
a X je najmai element skupa X:
(x X) a x.
a X je najvei element skupa X:
(x X) x a.
a X je minimalan element skupa X:


q (x X) x 6= a x a .
a X je maksimalan element skupa X:


q (x X) x 6= a a x .
Teorema 1. Ako postoji najmai element sku-
pa X (u odnosu na ), on je jedinstven.
On je i jedini min.el.
Ako postoji najvei element skupa X, on je
jedinstven. On je i jedini maks.el.
Teorema 1. Ako postoji najmai element sku-
pa X (u odnosu na ), on je jedinstven.
On je i jedini min.el.
Ako postoji najvei element skupa X, on je
jedinstven. On je i jedini maks.el.

Obrnuto ne mora da vai (u sluqaju

skupova)!

Kod konaqnih skupova:

ako skup ima jedan minimalan (maksimalan)
element tada je on i najmai (najvei) el.
 rel. poretka na X i A X.
a X je doa mea skupa A:
(x A) a x.
Najvea doa mea naziva se infimum skupa
A i oznaqava se sa inf A.
a X je gora mea skupa A:
(x A) x a.
Najmaa gora mea naziva se supremum skupa
A i oznaqava se sa sup A.
Ureen skup u kome svaka 2 el. imaju sup i inf
je rexetka.
Ureen skup u kome svaka 2 el. imaju sup i inf
je rexetka.

Teorema 2. Svaki lanac je i rexetka.

Obrnuto tvree ne vai.
 Haseovi dijagrami

Definicija 3. (X, ) ureen skup. El. x X

je neposredni prethodnik el. y X ako je x 6= y,
x y, i ne postoji z S, z 6= x, z 6= y, takav da
je x z i z y.

Preko neposrednog prethodnika moemo za

svaki element skupa X da odredimo egov nivo
u odnosu na relaciju .
 Haseovi dijagrami

Definicija 3. (X, ) ureen skup. El. x X

je neposredni prethodnik el. y X ako je x 6= y,
x y, i ne postoji z S, z 6= x, z 6= y, takav da
je x z i z y.

El. x X je na nivou 0 ako nema neposrednih

prethodnika (ti el. se nazivaju atomi).
U suprotnom, element x je na nivou k, k > 0,
ako ima bar jednog neposrednog prethodnika
na nivou k1, dok svi ostali egovi neposred-
ni prethodnici imaju nivo ne vei od k 1.
 Sada se Haseov dijagram skupa (X, ) dobija
na sledei naqin.
Svakom elementu iz X pridruuje se jedan
qvor dijagrama. Svi ovi qvorovi se poreaju
prema ihovim nivoima, poqevxi od nivoa 0
na dnu do najveeg nivoa na vrhu, i svaki qvor
se spaja linijama sa svim svojim neposrednim
prethodnicima.
Ove linije mogu biti neorijentisane ili
se one orijentixu, od qvora maeg nivoa ka
qvoru veeg nivoa, da bi se naglasilo koji je
element sa kojim u relaciji. Qexe se ko-
risti orijentisan Haseov dijagram.
3. Odrediti (neorijentisan) Haseov dijagram



za parcijalno ureen skup P {1, 2, 3} , .
3. Odrediti (neorijentisan) Haseov dijagram



za parcijalno ureen skup P {1, 2, 3} , .
Rexee. {1, 2, 3}

{1, 2} {1, 3} {2, 3}

{1} {2} {3}

na nivou 0,
{1}, {2} i {3} na nivou 1,
{1, 2}, {1, 3} i {2, 3} na nivou 2,
ceo skup {1, 2, 3} na nivou 3.
4. Odrediti (orijentisan) Haseov dijagram

parcijalno ureenog skupa {1, 2, . . . , 9}, | .
| je relacija deivosti:
MM definicija da broj a deli broj b je:

def
a|b (k Z) b = k a.

Rusi koriste oznaku b .. a da oznaqe da je broj

b deiv sa a.
4. Odrediti (orijentisan) Haseov dijagram

parcijalno ureenog skupa {1, 2, . . . , 9}, | .
Rexee. 8

4 6 9

2 3 5 7

Xta su atomi?
5. Odrediti (orijentisani) Haseov
dijagram
totalno ureenog skupa {1, 2, 3, 4}, 6 .
5. Odrediti (orijentisani) Haseov
dijagram
totalno ureenog skupa {1, 2, 3, 4}, 6 .
Rexee. 4 4 3

1 2
1

Haseov dijagram je lanac!

6. Dat je skup S = {1, 2, 3}.
a) Odrediti koliko ima razliqitih relacija
definasanih na skupu S.
b) Koliko ima razliqitih refleksivnih
relacija na skupu S?
6. Dat je skup S = {1, 2, 3}.
a) Odrediti koliko ima razliqitih relacija
definisanih na skupu S.
Rexee. Relacija na skupu S, |S| = n, je
bilo koji podskup skupa S 2 = S S. Kako je
|S 2 | = n2 , to je ukupan broj relacija na skupu
n2
S jednak 2 (za svaki element iz S 2 imamo 2
mogunosti ili da je u ili da nije u ).
Ukupan broj relacija na skupu S = {1, 2, 3}
32
jednak je 2 = 29 = 512.
6. Dat je skup S = {1, 2, 3}.
b) Koliko ima razliqitih refleksivnih
relacija na skupu S?
1 2 3
1 1
Rexee.
2 1
3 1
U sva ostala poa (kojih ima 6), moemo
upisati ili 0 ili 1 (xto su 2 mogunosti).
Refleksivnih relacija u skupu S = {1, 2, 3}
ima 26 = 64.
7. a) Odrediti sve mogue relacije ekviva-
lencije nad skupom Q = {1, 2, 3, 4}. Koliko ih
ukupno ima?
b) Odrediti koliko ima relacija poretka nad
skupom P = {1, 2, 3}.
7. a) Odrediti sve mogue relacije ekviva-
lencije nad skupom Q = {1, 2, 3, 4}. Koliko ih
ukupno ima?
Ima ukupno 15.
b) Odrediti koliko ima relacija poretka nad
skupom P = {1, 2, 3}.
7. a) Odrediti sve mogue relacije ekviva-
lencije nad skupom Q = {1, 2, 3, 4}. Koliko ih
ukupno ima?
Ima ukupno 15.
b) Odrediti koliko ima relacija poretka nad
skupom P = {1, 2, 3}.
Ima ukupno 19.
8. Neka je binarna relacija definisana na
S R+ tako da za sve x, y S vai
def x + 5y
xy > 2.
3y
a) Dokazati da je (S, ) parcijalno ureen
skup.
b) Predstaviti
1 relaciju
grafom i tabliqno,
ako je S = 2 , 1, 3, , 5 .

v) Nai supremum i infimum od T = {1, 3, 5}.
g) Da li je (S, ) rexetka?
9. Data je relacija
def
: x y razlika zbira cifara broja x i
zbira cifara broja y je deiva sa 5
na skupu {11, 27, 38, 46, 58}.
a) Nabrojati sve elemente koji su u relaciji
i koji nisu u relaciji .
b) Predstaviti datu relaciju tabliqno i
preko grafa.
v) Da li je data relacija refleksivna, simet-
riqna, antisimetriqna, tranzitivna?
g) Ispitati da li je to relacija ekvivalenci-
je i/ili relacija poretka.
d) Ukoliko je to relacija ekvivalencije
odrediti sve klase ekvivalencije, a ukoliko
je to relacija poretka predstaviti je preko
Haseovog dijagrama i ispitati da li je to
relacija totalnog ili parcijalnog poretka,
kao i xta su najmai, najvei, minimalni,
maksimalni elementi skupa X u odnosu na
relaciju .
10. Neka je A = {a, abbc, bab, daabcb, dacdb, dc} i
na emu relacije 1 , 2 , 3 A2 su date sa
def
x 1 y reqi x i y su iste duine,
def
x 2 y reqi x i y poqiu istim slovom,
def
x 3 y req x nema mae slova od reqi y.
11. Data je relacija
def
: xy x = y ili ako je y < x i zbir
cifara broja y deli zbir cifara broja x
na skupu X = {11, 20, 22, 32, 50}.
12. Ispitati da li je relacija definisana
kao
x y xy 6 y 2
relacija poretka na skupu:
a) N prirodnih brojeva; b) Z celih brojeva.
13. Pokazati da je relacija deli relacija
poretka na skupu S N, a da nije relaci-
ja poretka na Z. Matematiqka definicija da
broj a deli broj b je:
def
a|b (k Z) b = k a.

Da li je ovo relacija totalnog ili parci-

jalnog poretka?
Da li je struktura (N, |) rexetka?
14. Neka je relacija deli zadata na skupu
a) S = {1, 2, 3, 4, 5, 7, 8, 9, 10, 16, 50, 125, 160};
b) S = N; v) S = N0 = N {0};
g) S = N \ {1}.
Ukoliko je S konaqan nacrtati Haseov dija-
gram ove relacije.
Xta su najvei, najmai, maksimalni i min-
imalni elementi (ukoliko postoje)?
Da li je ova relacijska struktura rexetka?
15. Data je relacija uslovom
def
xy x(y 2 + 1) 6 y(x2 + 1)
na skupu S R.
a) Dokazati da nije AS na R.
b) Dokazati da relacija predstava relaciju
poretka na skupu S = [1, +).
v) Da li je to relacija totalnog ili relacija
parcijalnog poretka? Da li je to rexetka?
g) Pokazati da je 1 najvei el. S = [1, +).
d) Odrediti najmai, najvei, minimalan i
maksimalan el. T = {2, 0, 21 , 1, 32 , 3}.
16. Neka je relacija data na sledei naqin:
def
(x, y R) x y x2 y x = y 2 x y.
a) Ispitati da li je relacija ekvivalencije
na skupu R.
Ako jeste, odrediti klase ekvivalencije el. 0,
1, 3, 2 i 21 .
b) Ispitati da li je relacija poretka
(totalnog ili parcijalnog?) na skupu R.
Ako jeste odrediti najmai, najvei, mini-
malan i maksimalan element skupa (R, ).
17. Ispitati da li je relacija definisana
kao
def
xy (x2 y 2 )(x2 y 2 1) = 0

jedna relacija ekvivalencije na skupu realnih

brojeva. Ukoliko jeste, odrediti klase ekvi-
valencije [0], [1] i [2].
KRAJ QASA