Cvetkovic Arsic 2

You might also like

Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 6

Meunarodna nauna konferencija International Scientific Conference

MENADMENT 2010 MANAGEMENT 2010


Kruevac, Srbija, 17-18. mart 2010
Krusevac, Serbia, 17-18 March, 2010

LOGISTIKA MODERNOG POSLOVANjA I ORGANIZACIJA BIZNISA

LOGISTICS OF MODERN BUSINESS AND ORGANISATION OF BUSINESS


Dr Kristina Cvetkovi 1
prof. dr Ljiljana Arsi 2

Rezime: Ostvariti moderno poslovanje i tradiciju kvaliteta u malom biznisu je vrlina. esto se postavlja pitanje:
kako do modernog poslovanja uz organizaciju biznisa. Mali biznis se najee javlja u svim sferama drutva,
posmatra se i meri kvantitativno i kvalitativno.Najee se ispoljava u lokalnom karakteru, ostvaruje znaajnu
ulogu u razvijenoj privredi. Sagledavaju se metode rukovoenja i tipovi organizacije. Globalizacija najee
uobliava preduzetnike ideje. Koristi se logistika uspenog poslovanja.
Kljune rei: moderno poslovanje, organizacija biznisa, uspeh.

Abstract: To achieve the modern business, keeping traditional quality, in the small business is the virtue. We
often ask the question: what is the modern small business? We often see the small business in all the levels of
society. We are looking at it and measuring it in frame of quantity and quality. It appears more often in local
ways and implements the very important part in developing economy. We perceive for managing methods and
the organization forms. The globalization more then often forms the entrepreneurs ideas.
Key words: modern business, the business organization, success.

1. UVOD
Upravljanje se menja. Efikasno delovanje postaje zahtev i cilj. Vizija preduzea kao celine je
bitna. Srednji menadment biva u stalnoj sprezi sa viim menadmentom. Vizija je neophodna ona se
povremeno saoptava da bi pojedinci shvatili dalji tok rada.
Biznis se ui. Najee su mladi ljudi bez iskustva i prakse. Najvei problem je to oni pokazuju
samo standarde svoje zemlje i time se upravljaju. Bitno je sagledati sa strane i upoznati biznis drugih
kompanija u cilju unapreenja svog poslovanja. Potrebno je paralelno sagledati svoj poloaj na
lokalnom i globalnom planu. Kompanija mora uporeivati i unapreivati svoje sopstvene standarde.
Treba izbaciti nekonkurentske proizvode i uvesti nove, imati linu inicijativu, ugraeno
preduzetnitvo, povezati trite i proizvodnju. Istraivanje i razvoj je osnovni koncept koji treba
prihvatiti. Da bi se organizaciona vitalnost obezbedila potrebno je da odgovornost bude
decentralizovana, proces preduzetnitva bude u prvom planu, da prati zahteve trita, prvo svojih
ciljnih grupa korisnika i da logistiki oslukuje zahteve koje treba da uskladi sa svojim mogunostima.
Sistem vrednosti dobija na ceni. Kultura kompanije se ogleda kroz organizaciju. Ostvariti strategiju

1
Visoka poslovna kola stkukovnih studija Kosovo Polje-Blace, ul. Kralja Petra prvog, br. 70., Blace,
kristina.cvetkovic.tina@gmail.com
2
Ekonomski fakultet Pritina -Kosovska Mitrovica, ul. Kolainska 156., K. Mitrovica, ljiljana.arsic@pr.ac.rs

85
razvoja je osnova novog upravljanja, koje mora biti na stalnoj relaciji (da od ume nevidimo drvee i
od drvea nevidimo umu), razvojne mogunosti preduzea koje unapreuju njegovu efektivnost i
efikasnost.

1. MODERNO POSLOVANJE
Srategije se javljaju kao periferni naini za obavljanje menadment aktivnosti. Neki teoretiari
smatraju da je bitno smanjiti broj radnika u odnosu na poveani broj menadera. Toffler nasuprot
smatra da firma budunosti mora da se organizuje na svom intelektu, ona mora da rei probleme.
Menader je ovek preporoda, on ubeuje, donosi odluke, on je planer i strateg. Bitno je da se bavi
eksperimentalnim aktivnostima zato benmarking predstavlja idealnu soluciju za takvu uspenost.
Nekada je marketing totalno negiran, sada je previe naglaen i smatra se arobnim tapiem. On je
neophodan i uspean ali samo uz preduslov da je dobar i potpun. Tehnoloke i strukturne promene u
nacionalnim ekonomijama daju svoj uticaj na svetsku privredu u meunarodnoj razmeri. Adekvatne
promene u organizacijama su praktino nune. Najee je to promena proizvoda, konkurencije,
prelaskom iz jedne faze ivotnog ciklusa proizvoda u drugi Dracker je ve odavno izgovorio postalo
je jasno da je svetska privreda ta koja predvodi a ne neka nacionalna ekonomija.
Merilo valjanosti neke organizacije izraava se u postignutim rezultatima. Savremena
organizacija je upravljaki tim (slika 1) koji moe da uanpredi poslovanje i pobolja svoje
performanse. Dobro dizajnirana organizaciona struktura je predpostavka i uslov da strategija bude
efektivno implementirana ukoliko eli da firma efikasno odgovori na promene.

Situacione strukture Strategijke varijable Konfiguracija


- Starost - Ciljevi - Strategija struturnih i
- Veliina - Strategija situacionih varijabli
- Tip organizacije - Stil voenja

Strukturne varijable
- Tehnologija struktura

Bihevioristike
varijable
- motivacija
- konflikt
- inovacija

Performanse
- rast
- efikasnost
- legitimitet

Slika 1. Model organizacije (osnovni uticaj adekvatne kombinacije situacionih stratekih i strukturnih varijabli
na performanse preduzea) 3


3
Izvor: Inovativno preduzee, upravljanje dinamikom tehnologije i razvoj inovativne organizacije, redaktor
Maja Levi- Jaki, Beograd,1995., str. 81.

86
Teko se moe rei da menader poseduje sve sposobnosti koje su nune za uspenost, zato je
preporuljivo da ih dopunjuje u timu. On mora da bude proizvoa, upravlja, preduzetnik, integrator.
Kljuna re za razvoj nove organizacije je inovacija. Moe se rei da je razvoj nauno-tehnolokog
progresa ostvarljiv kroz pronalazatvo (invenciju), proces prve primene (inovacije), i proces irenja
(difuzije). 4 Inovacija ima karakter funkcije tednje faktora proizvodnje. 5 Poetna forma procesa
upravljanja je poslovna strategija, organizaciona struktura i nain upravljanja. Inovativno ponaenje je
podloga za takmiarsko pozicioniranje aktivnosti.
Logistika je vaan alat za upravljanje, koji doprinosi ostvarenju stratekih, taktikih ili
operativnih ciljeva organizacije poslovanja koja se ostvaruje preko efikasanog upravljanja
proizvodnim kapacitetima, materijalom, tokovima informacija, kao i finansijskim sredstvima. Za
razliku od tradicionalnog pristupa obezbeivanja kontinuiranog rada preduzea koji se bazirao na
visokim stopama upotrebe opreme, maksimalno velikim zalihama materijalnih resursa kako bi se
obezbedilo neometano pruanje usluga potroaima, logistiki koncept organizacije proizvodnje je
usmeren na eliminisanje vika akcija, smanjenje vremena izvrenja proizvodnje, transporta i
skladitenja, eliminie iz asortimana proizvode za koje ne postoji potroaka tranja, obezbeuje
saradnja sa dobavljaima i kvantitativnu i kvalitativnu fleksibilnosti proizvodnih kapaciteta. Princip
logistikog menadmenta je pristup naputanja tradicionalne ponude za upravljanjem i prebacivanje
kontrole na logistike sisteme. Logistiki sistem ine sloene organizacione strukture i ekonomski
sistemi sa povratnim informacijama, koji obavljaju odreene funkcije i operacije logistike, koja se
sastoji od meusobno povezanih elemenata.
Osnovni principi logistikog sistema koji zadovoljavaju koncept savremenog upravljanja su:
1. Koncentracija na potrebe potroaa, usvajanje standarda na nivou logistike, korisniki
servis, orijentacije svih zaposlenih za postizanje potrebnog nivoa logistike usluge;
2. Integracija faktora okoline, obezbeujui fleksibilnost i prilagodljivost sistema;
3. Razvoj regulatornih uslova za logistiki sistem, parametari protoka i rezultati poslovnih
procesa i
4. Maksimalno smanjenje greaka, propusta, nedoslednosti, slabosti u sistemu, kontinuirano
unapreenje procesa, procedura i regulative; postizanja potrebnog nivoa efektivnosti sistema
logistike.
Menadment mora da adekvatno koristi alate i odreene metodologije kako bi obezbedio uslove
za donoenje odgovarajuih strategijskih odluka. Uspenost menadmenta zavisi od izbora
odgovarjue strategije u fnkciji cilja, a njegova efikasnost uslovljena je mogunou evoluiranja u
skladu sa promenama u okruelju. U tabeli br. 1 data je komparacija trdicionalnog i inovativnog
menadmenta.

Tabela 1. Tradicionalni menadment u poreenju sa inovativnim

Tradicionalni menadment Inovativni manadment


Oslanjanje na pravila i Preispitivanje pravila i dogovora

dogovore(konvencija) (konvencija)
Opsene analize Eksperimentisanje
Nepoverenje prema novim idejama Aktivno traenje novih ideja
Smanjenje nesigurnosti Podnoenje nesigurnosti
Izbegavanje greaka Doputanje greaka
Odravanje reda i poretka Doputanje nereda i zbrke
Sigurnost putem opsenih analiza Sigurnost uz sposobne saradnike

Uspena organizacija ima slobodu u poslovanju, neuspena je centralistikog karaktera.


Uspena ima jedinstvenu organizacionu stikturu, neuspela je komplikovana. Uspena ima jasnu

4
Schumpeter, J.A., Kapitalizam, socijalizam, demokratija, Kultura, Beograd 1960., str. 82-83.
5
Popovi K., Nauno-tehniki progres i informatika privreda, magistarski rad, Pritina, 2000., str. 112.

87
predstavu o budunosti, o rukovoenju i zajednike ciljeve, dok je neuspena usmerena na nepoznata
podruja, dok su im rukovodioci iznad oblaka. Faktori koji utiu na inovativni proces su: faktori
organizacione strukture, situacioni faktori. Upena organizacija usmerena je na akciji, neuspela ima
dugu analizu i komlikovano odluuje. Prva je usmerena na trite, druga proizvodi nepotrebne
proizvode. Inovacija kreira resurse. Stagnacija kod organizacija moe napraviti barijeru kod inovacija.

Generalno
rukovodstvo

Strategijski tab Zajednike funkcije

Inovativna grupa Operativna grupa

Istraivanj
Nove Proizvod/ Proizvod/ Proizvod/ Zajednike
Marketing
e i razvoj mogunosti trite trite trite slube

Rotirajui

Inenjeri Kadrovska
tab

Stalni

Inenjeri Pravna
tab


Upr. novim Inenjeri Nabavna
mogunostima

Rukovodioci
bud. poslova

Spoljanji
saradnici

Slika 2. Inovativna organizaciona struktura 6

Najvea rtva u inovativnoj organizaciji je tenja ka specijalizaciji, koja ostvaruje poveanu


efikasnost, rtvuje znanje potrebno za uspenu inovaciju, ime organizacije iskustvom ine
inprovizacije poboljanja proizvoda. Takoe se u ovoj organizaciji treba obezbediti upravljanjem
rastom. Treba nai prave proizvode za prava trita i to u pravo vreme. Inovativna organizacija (slika
2) u budunosti e s pravom, menadment inkorporirati u sebe i nove ideje sprovesti u realnost.

2. MENADNENT U ORGANIZACIJI BUDUNOSTI


Meunarodna konkurencija i stepen iskoriene tehnologije u velikoj meri pospeuje nivo
organizacije u budunosti. Globalno trite i njegov rast je stvarnost, a uspeh firmi na njemu potreba i
elja. Manja preduzea svoje poslovanje ire na inostrano trite van svoje zemlje matice, na primer

6
Izvor: Ansaf, I., Deckleksk, P., Hayes L., from Strategic planning to Strategic Management, Jonh Wiley and Sons, New
York, 1976., str. 169, preuzeto od Inovativno preduzee, Beograd.

88
veliki broj japanskih kompanija proirile su svoje poslovanje na evropsko i ameriko trite. To je
zapravo odnos ekonomske moi istoka i zapada.
Nova organizacija e pospeiti srednji menadment, smatra se da e decentralizacija jaati.
Organizacija bi se trebala socijalizovati tj. da e se poslovi raditi po principu rada na paketu, pa
gurua- kretanje organizacije izmeu kooperativnosti i individualizma. Neki teoretiari smatraju da e
se javiti organizacija za samousluivanje. Bitna je i tehnoloka osnova, projektovanje pomou
kompjutera i integralni proizvodni sistem. Na makro nivou njihovo delovanje ispoljava se u pravcu
deregulacije, privatizacije i demokratizacije politikih procesa. Akcenat e se staviti na procese a ne
radne zadatke, a prilagoenost promenama bie najbitnija stvar. Uz teorije sistema Koontz navodi est
naina upravljanja, da bi se kasnije izdvojili jedanaest jasno izdvojenih pristupa. Pristup socio-
tehnolokih sistema razvio je Tavistock institut za meuljudske odnose u Engleskoj, organizaciju
sainjavaju dva sistema: socijalni i tehniki.
Sistemski pristup posmatra organizaciju kao celinu. Situacioni (kontigenti) po Stoneru i
Wankelu identifikuje koje e tehnike biti iskoriene. Upravljake uloge (Minsberg), identifikuju
ulogu menadera, koja moe biti:
a) interpersonalna,
b) informaciona i
c) uloga odluivanja.
Neka istraivanja o odgovornosti menadera ukazuju na deset glavnih tipova aktivnosti
menadera:
- dugorano planiranje,
- kontrolisanje,
- promatranje okruenja,
- nadgledanje,
- kontrolisanje,
- odnosi sa aktuelnim i buduim potroaima, kao marketing,
- odnosi sa organizacijama iz okruenja,
- konsultacije unutar organizacije i
- monitoring proizvoda i usluga.
Dakle, osnovne funkcije upravljanja su: planiranje i kontrolisanje. 7
Budunost u odluivanju u organizacijama svee se na informacione sisteme. Evropske teorije
zasnivaju svoja istraivanja na mikroekonomskom pristupu u organizaciji i predlau nekoliko modela
koji opisuju uticaj informatike tehnologije na organizaciju. Jedan od najprihvatljivijih modela je
takozvani mikroekonomski model koji tehnologiju mikroekonomskih sistema tretira kao faktor
produktivnosti i koja suptituie kapital i rad, jer cene ovih tehnologija kontinuirano rastu. 8
Tako je jedna od osnovnih funkcija informacionih sistema da menaderima snabdevajui ih
potrebnim informacijama omogui uvid u ponaanje organizacije.
Da bi se dolo do idealnog sklada oveka i rada potrebno je sagledati poziciju inovativne
organizacije uz psiholoku dimenziju; a tu ukljuujemo: 9
- osobine nosioca kreativne promene u organizaciji,
- kreativnu klimu,
- motivaciju za rad i
- psiholoke probleme rukovoenja inovativnom organizacijom.
Vodei ljudi donose nove sugestije i predloge. 10


7
Balaban N., urkovi, J., Risti, ., Trnini, J., Informacioni sistemi u menadmentu, Beograd, 2002,, str. 22.
8
Isto, str. 66-67.
9
Grupa autora, Inovativno preduzee (Upravljanje dinamikom tehnolohije i razvoj inovativne organizacije), redaktor: Maja
Levi-Jaki, Beograd, 1995., str. 255-281.
10
Toffler, A., The Adaptive Corporation, Pen Book, 1985., str. 97.

89
3. ZAKLJUAK
Moderno poslovanje jeste ono koje donosi uspeh, zagarantovano trajanje i profit.
Samoocenjivanje je konkstruktivan nain fokusiranja na identifikaciju podruja poboljanja. Potrebno
je ugraditi uspehe, preispitati kontinuirane procese, iriti ideje, poboljati klimu kreativnosti, meriti
proces prema poslovnim ciljevima, razvija se nain motivisanja, identifikuju se prioriteti, mere
rezultati. Logistiki gledano uz poslovnu logistiku moramo prouavati tokove i transformacije
ekonomskih sadraja u samom preduzeu. Moraju se koristiti metode, tehnike, za prevazilaenje
prostorne i vremenske dimenzije ciklusa reprodukcije. Korienjem zadatog cilja uz poslovnu
logistiku i moderno poslovanje organizacije biznisa utie se na poveanje efikasnosti poslovanja
putem ubrzanja cirkulacije angaovanih sredstava. Moderno poslovanje u sebi mora da sadri
trendove, promene, razvoj, planiranje, organizaciju tokova materijala, informacija i vrednosti u
reprodukciji zasnovanom na samim ciljevima preduzea, na njegovoj misiji i strategiji.
Izdvajaju se zahtevi za identifikacijom i praenje kretanja elemenata ciklusa reprodukcije, vri
se istraivanje i analiza tokova sa stanovitva ciljeva preduzea, uoptavaju se zakonitosti i principi
odvijanja tokova, definiu se modeli, tehnike i metode rada, vrenje evaluacije rezultata ostvarenog
rada i poslovanja.

LITERATURA
[1] Adies, I., ivotni ciklus preduzea, Agora, Beograd, 1991.
[2] Adamovi, ., Sajfert, Z., Menadment benmarking proces, Tehniki fakultet-Mihajlo
Pupin, Zrenjanin, 2004.
[3] Ansaf, I., Deckleksk, P., Hayes, L., from Strategic planning to Strategic Management,Jonh Wiley
and Sons, New York, 1976.
[4] Ambrosini, V., with Johnson, G. and Scholes, K., Exploring techniques of Analysis and
Evaluation in Strategic Menagement, Prentice Hall Europe, 1998.
[5] Atkinson, A., Banker, R.D., Kaplan,R.S., Young, S.M., Management accounting, Prentice-Hall,
Inc., 1999.
[6] Balaban, N., urkovi, J., Risti, ., Trnini, J., Informacioni sistemi u menadmentu, Beograd,
2002.
[7] Grupa autora, Inovativno preduzee (Upravljanje dinamikom tehnolohije i razvoj inovativne
organizacije), redaktor: Maja Levi-Jaki, Beograd, 1995.
[8] Mai, B., Strategijski menadment, Univerzitet BK, Beograd, 2001.
[9] Popovi K., Nauno-tehniki progres i informatika privreda, magistarski rad, Pritina, 2000.
[10] Schumpeter, J.A., Kapitalizam, socijalizam, demokratija, Kultura, Beograd 1960.
[11] Stoner, J., Freeman, E., Gilbert, D., Menagement, Prentice hall Internacional Editions, Sixt
edition, 1995.
[12] Toffler, A., The Adaptive Corporation, Pen Book, 1985.
[13] Watson, G. H. Strategic Benchmarking: How to rate your Company s Performance against the
World s Best, John Njiley and Sons, Inc. New York, 1993.

90

You might also like