Pitanja za I kolokvij:

1. struktura financijskih trita

najea je podjela financijskih trita na trita novca i kratkoronih vrijednosnih papira
(novano trite), trite kapitala i devizno trite.
2. prva, druga, trea i etvrta trita
Primarno trite financijsko trite gdje se nova izdaje vrijednosnica (new isues)
korporacije ili drave prodaju prvim inicijalnim kupcima. Prodaju se i kupuju novi
izdani vrijednosni papiri tzv. (intianl public offering-IPO). Investicijske banke pomae
izdanja vrijednosnih papira. Ona to ini upisom izdanja vrijednosnica (underwriting) na
primarnom tritu tj. jame izdavatelju fiksnu cijenu. Investicijska banka zarauje na
razlici cijena koje su garantirali i vie cijene po kojoj prodaju kreatori trita (market
brokers).
Sekundarno trite (secundary markets), prodaju i kupuju postojee vrijednosne papire
putem specijaliziranih institucija sekundarnih trita. Sekundarno trite ima dvije vane
funkcije : likvidnost i trinu cijenu.
Trea trita su trita na kojem se odvija trgovina kotirajuih vrijednosnica, ali izvan
prostora slubenog trita, nastale su u SAD, postupno se ukidaju zbog deregulacije
provizija postavljenih od strane NYSE
etvrta trita su trita na kojima se odvija trgovina kotirajuih vrijednosnica, ali izvan
prostora slubenog trita, razlika u odnosu na trea trita je u transakcijama s
vrijednosnicama ne posreduju burzovni posrednik nemogunost da se ugovor razmjenjuje,
profit ili gubitak u jednom poloaju realizira se samo o datumu isporuke, mara je
fiksirana jedanput, na poetku na dan transakcije.
3. Zakon o tritu kapitala
4. HANFA
Temeljem Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga, Komisija za
vrijednosne papire Republike Hrvatske, Agencije za nadzor mirovinskih fondova i
osiguranja i Direkcija za nadzor drutava za osiguranje prestale su s radom 1. sijenja
2006. godine. Hrvatska agencija za nadzor financijskih institucija (HANFA) kao njihov
pravni sljedbenik.
5. SKDD
Sredinje klirinko depozitarno drutvo d.d. (u daljnjem tekstu: SKDD) je drutvo koje
posluje kao sredinji depozitorij odnosno registar nematerijaliziranih vrijednosnih papira,
gdje se, u obliku elektronikih zapisa, vode podaci o izdavateljima, vrijednosnim papirima
i vlasnicima tih vrijednosnih papira, kao i drugi podaci predvieni zakonom.
6. definirajte trite kapitala
Trita kapitala su onaj dio financijskih trita na kojem se obavljaju transakcije
dugoronijeg karaktera, osobito due od dvanaest mjeseci. Dva glavna tipa vrijednosnica
na ovim tritima su dionice i dugorone obveznice. Ova se trita esto nazivaju burzom
u uem smislu rijei.
7. postupak poravnanja i namire
Nakon to je transakcija provedena, provodi se postupak poravnanja i namire, to
podrazumijeva usporeivanje svih podataka i izraun obveza potreban za prijenos
financijskih instrumenata s jednog subjekta na drugi, kao i plaanje. Taj postupak provodi
Sredinje klirinko depozitarno drutvo.
8. duniki vrijednosni papiri
Duniki vrijednosni papir predstavlja financijsko kreditiranje izdavatelja i tipian
predstavnik je obveznica. Iako postoje odreene organizacijske razlike izmeu tih trinih
segmenata, oni u praksi ine cjelinu: mjesto na kojem se sastaju ponuda i potranja
dugoronih financijskih instrumenata.
9. municipalne vrijednosnice
Municipalne obveznice ili obveznice lokalnih vlasti su vrijednosnice koje izdaju lokalne
(opinske, upanijske) i dravne vlasti. Municipalne obveznice jesu dug lokalnih jedinica
vlasti i one nose neto vie kamatne stope od dravnih, jer predstavljaju rizinije ulaganje.
10. korporacijska obveznica
Veina korporacijskih obveznica ima nominalnu vrijednost od 1000 dolara i plaa
polugodinju kamatu (dva puta godinje). Veina ih se takoer opoziva to znai da izdavatelj
moe otkupiti obveznice nakon odreenog datuma. Uspjene korporacije izdaju neosigurane
korporacijske obveznice, kao osiguranje im slui financijska snaga i mo zaraivanja
kompanije.
11. euroobveznice
Euroobveznice (eurobonds) su obveznice denominirane u valuti koja nije valuta zemlje u kojoj
se obveznice prodaju. Euroobveznica je kreditni oblik pribavljanja novanog kapitala i
pojavila se kao derivat inozemnih obveznica koje su nerezidenti emitirali na velikim
financijskim tritima, a glasile su na valutu zemlje u kojoj su se emitirale.
12. STRIPS (Separate Trading of Registered Interest and Principal Securities )
vrijednosnice (STRIPS12) Riznine trake svako plaanje kamata i glavnica postaje
vrijednosnica bez kupona, a svaka komponenta traka ima svoj identifikacijski broj i moe se
njom trgovati odvojeno. Npr. 30.godinja obveznica moe biti odvojena u 61 traku, 60
polugodinjih kupona + jednu nominalne vrijednosti.
13. diskontne obveznice
Diskontne obveznice ili obveznice bez kupona se ne plaaju prije dospijea, a plaanje je
nominalne vrijednosti obveznica po dospijeu.
14. osigurane i neosigurane obveznice
Neosigurane obveznice (Unsecured Bonds) su Zadunice (Debentures) na temelju opeg
boniteta izdavatelja Subordinirani dug (Subordinated debentures) je Nie pravo isplate od
zadunica
Osigurane obveznice (Secured Bonds) mogu biti Hipotekarne obveznice (Mortgage bonds) ili
Obveznice uz zalog opreme (Equipment trust certificates); Prisutnost zaloga smanjuje
kamatne stope najmanja nominalna vrijednost obveznica u RH
15. proces izlazak u javnost
izlazak u javnost ili going to public proces se odigrava na nain da se kompanija otvori
prema javnosti te se putem emisije i plasmana njenih dionica ostvaruje trgovina na tritima
kapitala. Na ovaj nain kompanija prodaje investitorima dio svog vlasnitva te na taj nain
namiruje financijski deficit. Takoer, postoje i privatne, zatvorene, kompanije koje prikupljaju
iskljuivo sredstva od svojih lanova, ne izlazei pritom u javnost.
16. povlatene dionice
Povlatene dionice su izvedeni vrijednosni papiri koji imaju samo neke karakteristike
redovitih (obinih) dionica i obveznica. Vlasnici povlatenih dionica imaju povlaten poloaj
u usporedbi s obinim dioniarom pri raspodjeli dobiti i likvidacijske mase, ali i podreen
poloaj u odnosu prema vlasnicima obveznica.
17. emisija dionica
1. pripremne radnje uprava poduzea polazi od ideje da moe osigurati dugorone
izvore kapitala za financiranje tekuih ili razvojnih potreba poduzea emisijom dionica,
to valja ekonomski, tehniki i pravno elaborirati, po visini vrijednosti imovine, kapitala i
obveza te imida poduzea (ukupne vrijednosti poduzea). Uprava poduzea donosi
prethodnu odluku o vrsti, broju i vrijednosti te emitiranju dionica.
2. objavljivanje emisije odvija se temeljem odluke vlasnika tj. skuptine dionikog
drutva,
3. plasman dionica kupcima prodaja dionica kupcima.
18. Prospekt
Kada se kupuju vrijednosni papiri u javnoj ponudi, vrlo je vano proitati prospekt
izdavatelja tih vrijednosnih papira (drutva koje je izdalo dionice), u okviru kojeg se mogu
saznati svi podaci o izdavatelju, kao i o samom vrijednosnom papiru.
Prospekt, kao temeljni informativni dokument o izdavatelju, treba sadravati niz
propisanih informacija, koje su ulagatelju potrebne za procjenu financijskog poloaja i
kvalitete izdavatelja.
19. dionike dividende
Dividende u dionicama, dionike dividende (stock dividend, share dividend) su raspodjela
dodatnih dionica tvrtke dioniarima, dok je dioba dionica(stock split, share split) emisija
novih dionica postojeim dioniarima (Plivina dioba 1997. godine).
20. obrnuta dioba dionica
Pored diobe postoji i obrnuta dioba dionica. Primjerice obrnuta dioba dionica 1 za 4
znae da se za 4 stare dobiva jedna nova dionica. Obrnuta dioba korisna je u sluaju kad je
cijena dionice nakon nepovoljnih zbivanja u tvrtki pala ispod optimalnog raspona.
21. pokazatelji trine vrijednosti dionica
- pokazatelj cijena/zarada
- pokazatelj trina/knjigovodstvena vrijednost,
- stopa isplate dividendi,
- povrat od dividendi.
22. japanske svijee
Ukoliko se radi o porastu cijene, tijelo svijee bit e bijelo, omeeno s gornje strane
vrijednou zatvaranja (C), a sa donje vrijednou otvaranja (O). U suprotnom sluaju,
kada se radi o padu cijene, tijelo svijee bit e crno i omeeno na suprotan nain nego kod
rasta. Okomite linije iznad i ispod tijela oznaavaju najviu (H) i najniu (L) vrijednost
trgovanja u promatranom razdoblju (slika 3.6). Napominjemo da boje tijela svijee mogu
biti i drugaije (npr. zeleno / crveno).
23. Price bar
Prikaz trgovinskih podataka (price bar) osnovni je element grafikona tehnike analize
koji u sebi sadri mnogo informacija.
Od izuzetne je vanosti u potpunosti razumjeti prikaz trgovinskih podataka u grafikonu
kako biste u budunosti mogli primjenjivati razne alate i prepoznavati trendove ili
obrasce.
24. Trend u tehnikoj analizi
Trend je smjer u kojem se kree trite i predstavlja jedan od jednostavnijih, ali zato vrlo
vrijednih alata tehnike analize. Pojam trenda i njegovo shvaanje individualnog je
karaktera i ovisi ponajprije o osobnosti i karakteristikama osobe koja ga definira.
25. signali promjene trenda u tehnikoj analizi
Mnogi korisnici tehnike analize koriste pristup probijanja od 3% u nizu od dva ili tri dana
kao identifikator promjene trenda, iako nema jedinstvenog pravila koje bi to potvrdilo i
vrlo je individualnog karaktera
26. potporna i otporna razina cijena
Potporna razina oznaava da je kupovni interes snaniji od prodajnog te e, sukladno
tome, pad vrijednosti biti zaustavljen, a rast cijene e se nastaviti. U pravilu se potporna
razina identificira s prethodnom najniom vrijednou, t.j. dnom.
Otporna razina suprotna je potpornoj i oznaava da je prodajni interes snaniji od
kupovnog te da e se nastaviti pad cijene. U pravilu se otporna razina identificira s
prethodnom najviom vrijednou, tj. vrhom.
27. indikatori tehnike analize
Indikator je rezultat matematikog izrauna, na temelju cijene i / ili volumena. Vrijednosti
indikatora se koriste za predvianje budueg kretanja cijena. Postoji jako puno razliitih
indikatora, a najei su:
Aroon (AROON UP, AROON DOWN) Aroon oscillator Bollinger Bands (BB, BB TOP,
BB BOTTOM) Chande momentum oscillator (CMO) Chaikin Volatility (CVO)
Commodity Channel Index (CCI)
28. volatilnost i Bollingerove krivulje
Volatilnost predstavlja nepredvidivu promjenu odreene varijable u nekom vremenskom
razdoblju i jedan je od indikatora rizika. to je volatilnost neke varijable vea, to je vea i
rizinost pri donoenju odluke vezanu uz tu varijablu. Jedan od najee koritenih
indikatora volatilnosti su Bollingerove krivulje (Bollinger bands). U pravilu,
konvergirajui BB e nam ukazivati na smanjenje volatilnosti, dok e divergirajui BB
ukazivati na poveanu volatilnost. Takoer, i klizanje cijene po krivulji BB pokazuje
jainu trenda, no istovremeno upuuje i na mogunost promjene trenda odbijanje od
jedne prema drugoj BB liniji
29. znaaj volumena u odreivanju trenda
volumen ini neizostavni element prilikom potvrivanja ili odreivanja trenda i snage
trita, a takoer odreuje i snagu trenda. Volumen slui kao potvrda snage trenda, a mnogi
smatraju kako promjene volumena nagovjetaju i promjenu trenda, to svoju podlogu
pronalazi u tome, da promjene volumena nastaju kao promjene ponude i potranje na
tritu. Prilikom rastueg trenda volumen bi trebao rasti kako rastu cijene, te se smanjivati
kako cijene padaju.
30. indikatori (pomini prosjeci)
Pomini prosjeci upotrebljavaju se za promatranje trenda. Najee se raunaju tako da se
zbroje zakljune cijene u odreenom vremenskom periodu te se podijele sa brojem dana. U
Tehnikoj analizi koriste se Jednostavni pomini prosjek (Simple moving average - SMA)
31. Oscilatori
Oscilatori e nam dati uvid u stanje trita, i to u situaciji kada nismo sigurni postoji li kod
odreene dionice prevelika kupnja (overbought) ili prevelika rasprodaja (oversold).
Kako je reeno, oscilatori se u pravilu ne koriste kada postoji izraen trend pa se stoga
njihovoj interpretaciji treba pristupiti s odgovarajuom pozornou (primjeri 1 i 2).
32. Baloni
Kada trite pretjerano reagira naglim padom cijena esto se dogaa fenomen /pojava
odskoka cijena tj. privremenog oporavka cijena kao reakcije na nagli pad, koji se u
argonu burze naziva dead cat bounce . Proces nastanka balona starta obino kada
kupci postanu previe optimistini o temeljnim/ fundamentalnim vrijednostima. Potencijal
novih tehnologija i potencijalnog rasta novih trita mogu uvelike motivirati neke ulagae,
ali, naalost mnogi ne mogu prepoznati kada cijene ve odraavaju informacije o ovim
potencijalima.
33. primarno trite
(vidi 2. pitanje)
34. investicijske banke
Investicijske banke esto preuzima kompletne poslove oko izdavanja novih vrijednosnica u
ime i za raun investitora. S tim u svezi obavljaju slijedee poslove:
- analiza trita, procjena uspjeha emisije, predlau vrstu vrijednosnica, odreuju poetno
cijenu, registriraju emisiju, pribavljaju rejting, raspisuju poziv za upis, prodaju i
distribuiraju vrijednosnice
35. ograniena emisija vrijednosnih papira
Ograniena emisija vrijednosnih papira je sluaj kada je emisija usmjerena prema
unaprijed poznatom, ogranienom broju investitora. Grupe investitora mogu biti poslovne
banke, osiguravajue kompanije, specijalizirani fondovi, postojei dioniari i sl.
Takva vrsta emisije ima manje trokove emisije vrijednosnih papira, ali se zato mogu u
budunosti javljati vei trokovi zbog mogueg uvoenja vrijednosnih papira na
organizirana trita kapitala- burze ili OTC-trita. Ograniena emisija moe se provoditi
na sljedee naine:
Privatni plasman
Ogranieni javni plasman
Uvoenje na burzu vrijednosnica
36. otvorena (javna) emisija
Otvorenom odnosno javnom emisijom vrijednosnice se ne nude irokom krugu
potencijalnih investitora odnosno cjelokupnoj javnosti na tritu kapitala. Moe se vriti
indirektno ili direktno koritenjem usluga investicijskih banaka. Kako se u pravilu obavlja
uz posredovanje investicijskih banaka, naziva se i indirektna emisija. Investicijske banke
kod otvorene emisije nude sljedee vrste usluga odnosno imaju sljedee funkcije:

a) preuzimanje rizika emisije

b) distribucija emitiranih vrijednosnica
c) savjetodavne usluge pri oblikovanju emisije
37. meko i tvrdo potpisivanje
meko potpisivanje (ee u praksi) javlja se kada banke dobivaju naknadu na temelju
napora (tj. prema volumenu vrijednosnica koje prodaju ulagaima);
tvrdo potpisivanje je relativno riskantnije za banke jer u potpunosti potpisuju objavu
vrijednosnica.
38. brokerske kue
Brokerske kue (engl. Brokerage Firms, Brokerage Houses, njem. Maklerfirmen) su
poduzea specijalizirana za burzovno poslovanje. Osnovna funkcija brokerskih kua je
analitika i savjetodavna. Brokerske kue vrlo su vaan dio financijskog trita, budui da
kontinuiranom analizom trita i upuivanjem investitora u najprofitabilnije segmente
pomau stabilnosti trita i objektivnoj valorizaciji efekata ponuenih na burzi. Osim
neposrednih kontakata s klijentima, veina znaajnijih brokerskih kua izdaje i publikacije
u kojima objavljuje svoje analize i predvianja.
39. investicijsko drutvo
Investicijsko drutvo je pravna osoba ija je redovita djelatnost pruanje jedne ili vie
investicijskih usluga treima i obavljanje jedne ili vie investicijskih aktivnosti.
Investicijsko drutvo se moe registrirati za sljedee usluge i aktivnosti:
- zaprimanje i prijenos naloga;
- izvravanje naloga za raun klijenta;
- trgovanje za vlastiti raun;
- upravljanje portfeljem;
- investicijsko savjetovanje;
40. Market maker
Market maker je banka, brokerska kua ili druga financijska institucija koja je uvijek
spremna po kupovnoj cijeni kupiti i po prodajnoj cijeni prodati dionice. Na taj nain
"market-makeri" stvaraju veu likvidnost, a manju volatilnost cijena ve likvidnih dionica.
Obino se razvrstavaju na veletrgovce i malotrgovce.
41. sistematski internalizator
Investicijsko drutvo koje trguje za vlastiti raun izvravajui naloge klijenata izvan
ureenog trita ili MTP-a se smatra sistematskim internalizatorom. Sistematski
internalizator za dionice duan je istovremeno isticati obvezujue ponude na kupnju i
prodaju za dionice za koje je sistematski internalizator, a koje su uvrtene na ureeno
trite i za koje postoji likvidno trite. U sluaju dionica za koje ne postoji likvidno trite,
sistematski internalizator je duan dati obvezujuu ponudu za kupnju i prodaju na zahtjev
klijenta.
42. banka skrbnik
Banka skrbnik se moe definirati kao financijska institucija, koja u ugovornom odnosu
prua usluge uvanja imovine klijenta, uobiajeno materijaliziranih ili dematerijaliziranih
vrijednosnih papira. Pri tome skrbnik djeluje kao agent, u ime i za raun klijenta, ili u svoje
ime a za raun klijenta, a osim uloge uvanja vrijednosnih papira, prua i ostale
administrativne usluge u vezi s imovinom stranke. Imovinu svog klijenta banka skrbnik
vodi na posebno otvorenom skrbnikom raunu, koji se uobiajeno dijeli na raun
vrijednosnih papira i raun novanih sredstava.
43. skrbnitvo nad vrijednosnim papirima
Skrbnitvo nad financijskim instrumentima dio je irokog spektra usluga to ih pruaju
financijske institucije. Osnovu skrbnitva ine prvenstveno poslovi u vezi s pohranom
imovine i provedbom namire transakcija te praenje korporativnih aktivnosti. Meutim, u
usporedbi s razvojem trita kapitala i financijskih instrumenata razvijala se i ponuda
banaka skrbnika koje danas klijentu mogu ponuditi veliki broj raznolikih usluga.
44. akvizicije i spajanja
Akvizicija (engl. acquisition) je prijenos vlasnitva nad imovinom ili nad kapitalom
poduzea; poseban oblik poslovne kombinacije, formalno ili neformalno spajanje dviju ili
vie poslovnih jedinica u jednu. U najirem smislu akvizicija poduzea oznaava svako
stjecanje druge tvrtke ili znaajnijeg udjela u vlasnikoj glavnici druge tvrtke od strane tzv.
akviziterske tvrtke bez obzira radi li se o stjecanju kupnjom imovine ili vlasnikog udjela
akvizirane tvrtke ili pak udruivanjem vlasnikih interesa. Akvizicija je spajanje jednog ili
vie poduzea u jedno. Ona obuhvaa udruivanje i stjecanje tvrtke. Udruivanje moe biti
kao fuzija i konsolidacija, dok stjecanje tvrtke moe biti kao akvizicija imovine i akvizicija
vlasnitva.
45. fuzija
Fuzija (engl. merger) je najjednostavniji statusno-pravni oblik koncentracije kapitala koji
se obavlja stapanjem dvaju ili vie drutava, ali tako da se pravni individualitet barem
jednog ne gasi. Dva su temeljna oblika fuzije:
- apsorpcijom jednog drutva od drugog pripajanje,
- prijenosom imovine jednog drutva kao cjeline drugom drutvu i stvaranjem jednog
novog subjekta od vie subjekata, tj. osnivanjem novog drutva na koje prelazi imovina
spojenih drutava spajanje.
46. tradicionalna sekuritizacija
Sekuritizacija (engl. securitization) je nova tehnika financiranja u kojoj se klasini oblici
potraivanja preobraavaju u nove odnose koje sada predstavljaju vrijednosni papiri u
kojima su ti odnosi utjelovljeni. Tehniku sekuritizacije razvijaju financijske organizacije ili
velike korporacije da bi iz bilance izbacile ona potraivanja koja su podlona promjenama
kamatnih stopa, kreditnom riziku ili su openito nepovoljnih ili rizinih karakteristika.
47. SPV
Onda prodaje imovinski fond izdavatelju, kao to je prenositelj za specijalne namjene
(special purpose vehicle - SPV), jedinici koju obino osniva financijska institucija, izriito
u svrhu kupnje imovine i ostvarenja njihova izvanbilannog tretmana zbog zakonskih i
raunovodstvenih razloga.
48. sintetika sekuritizacija
Sintetika sekuritizacija predstavlja financijsku inovaciju. Slui za prijenos kreditnog
rizika. Credit linked noted i credit default swaps najee su koriteni instrumenti.
Pojednostavljeno, ove instrumente moemo promatrati kao utrive garancije za zatitu od
kreditnog rizika.
49. hibridni instrumenti
Hibridni instrumenti (vrijed. papiri izdani temeljem nekog potraivanja) su sigurni jer su
kolaterizirani prethodno odobrenim kreditima osiguranim od drave, to opet pojeftinjuje
izvore sredstava i same stambene kredite. Cijeli sustav ustrojen je tako da krajnji korisnik
kredita (stambenih) obino i ne zna za postupke sekuritizacije, ve od odobravanja do
otplate kredita posluju samo sa svojim originalnim kreditom.