Epilepsija je hronini modani poremeaj (sindrom) razliite etiologije koji se karakterie

ponavljanim napadima koji nastaju zbog prekomernog elektrinog

pranjenja modanih neurona.
Za postavljanje dijagnoze epilepsije uglavnom je neophodno postojanje 2 ili vie spontanih,
neprovociranih epileptinih napada.

Neki od simptoma koji prethode napadajima epilepsije su:

o osjeaj iskrenja, udnog mirisa i okusa, bijesa ili iznenadne velike alosti
o udni zvuni signali
o munina s povraanjem
o trnjenje ruku
o nemotivirani pokreti
o razliiti neobini osjeti
o pogrena percepcija veliine stvari
o osjeaj da je neto ve vieno ili nikad vieno
o osjeaj propadanja
o iznenadno lupanje srca

Klasifikacija epileptinih napada prema klinikoj slici:

1. Parcijalni napadi (fokusni, fokalni napadi)
Prosti parcijalni napadi (sa motornim, senzornim,
autonomnim ili psihikim znacima uz ouvanu svest)
Kompleksni (sloeni ) parcijalni napadi (bez ouvane
svesti)
Parcijalni napadi sa sekundarnom generalizacijom

2. Primarno generalizovani napadi

Absance napadi (petit mal)
Generalizovani tonino-klonini napadi (grand mal)
 Tonini napadi
Klonini napadi
Atonini napadi
Mioklonini napadi
3. Neklasifikovani napadi
Neonatalni napadi
Deiji spazmi

Antiepileptici povisuju prag podraaja zdravih neurona i tako sprjeavaju napade .

Potenciraju uinak GABA ( glavni inhibitor neurotransmitera)
CILJ- sprjeavanje pojave napada odravanje uinkovite koncentracije lijeka u krvi
DOZIRANJE- 2x puta dnevno ili 3x ako su velike doze; djeca dobivaju srazmjerno vee doze
prema kg. tjelesne mase.
PRAENJE KONCENTRACIJE U KRVI rutinska praxa
NUSPOJAVE- vrlo raznovrsne
KOMBINOVANJE LIJEKOVA- nije poeljno- drugi lijejk se dodaje samo ako prvi nije
efikasan u maximalnoj dozi ili su izraene nuspojave
PROMJENA TERAPIJE- ne smije biti nagla
PREKID TERAPIJE- postepen, ako nema napada bar 2-3 god.
Antiepileptici
Barbiturati I njihovi derivati
o Metilfenobarbital (Phemiton)
o Fenobarbital (Phenobarbiton)
o Fenitoin ( nije registrovan kod nas )
o Derivati benzodiazepina
o Diazepam ( Apaurin)
o Klonazepam ( Rivotril)
Derivati Karboksamida
o Karbamazepin (Tegretol, Tegrebos)
o Okskarbamazepin ( Trileptal)

2
 Derivati masnih kiselina
o Na-valproat (Depakine chrono; apilepsin)
Ostali antiepileptici
o Lamotrigin (Lamictal, generici)
o Topiramad (Topamax, generici)
o Gabapentin (Neurontin, generici)
o Pregabalin ( Lyrica)
o Levatiracetam (Keppra, generici)
o Vigabatrin (Sabryl, nije registrovan kod nas)

Valproat- Na+ se moe dati u bilo kojem tipu napada.

Karbamazepin i fenitoin su takoe lijekovi izbora za generalizovane i parcijalne napade
(fenitoin sve manje zbog nuspojava).
Etosukcimid je uz valproat- Na lijek izbora za absanse .
Ostali su lijekovi drugog reda.

Status epilepticus prema definiciji SZO, jeste pojava tri ili vie epileptinih napada u toku 30
minuta, bez uspostavljanja svesnog stanja izmeu napada. U sluaju da traje due, ovakvo
stanje prouzrokuje teka i nepovratna oteenja modanog tkiva.
To je urgentno stanje koje zahtjeva hospitalizaciju.

Terapija status epilepticus

o Diazepam i.v. 2 mg/min dok napadi ne prestanu ili do max 20 mg;
o Infuzija se moe ponoviti nakon 20-30 min
o Alternativno, moe se tada dati fenitoin i.v. (na drugoj ruci) 15-20 mg/kg razblaen u
fiziolokom rastvoru,max brzinom 50 mg/min
o Fenobarbiton se ne daje ako je pacijent primo diazepam; ako nije, doza je i.v. 100
mg/min do max 20 mg/kg
o Ako napad i dalje traju,opcija je anestezija halotanon i neuromiina blokada

3
 o Diazepam i.v. ili rektalno je izbor iza febrilne konvulzije kod djece ako traju due od 15
min.

Antiepileptici- neeljena djelovanja

o ene koje planiraju trudnou trebaju imati dobro kontrolisanu epilepsiju- trudnoa I
antiepileptika terapija donose pojaani rizik malformacija ploda (fenitoin,
karbamazepin, valproat)
o Prevencija oteenja neuralne cijevi- folna kiselina 5 mg/dan.
o Novi antiepileptici nisu pokazali teratogeno djelovanje na ivotinjama ali kod ovjeka jo
nije potvreno.
o NUSPOJAVE su BROJNE neuroloke toksinosti, sistemske toksinosti (GI smetnje,
porast jetrenih enzima, leukopenija, gubitak kose)
o IDIOSINKRATSKE reakcije: osip, Stevens- Johnson-ov Sy. , aplastina anemija, Sy
slian lupusu, insuficijencija jetre...
o BROJNE INTERAKCIJE

LITERATURA
1 Zdravstvena njega odraslih , Amra Maci-Dankovi , Sarajevo 2014

4
2 Internet
http://www.plivazdravlje.hr/tekst/clanak/16142/Sto-je-epilepsija.html
http://www.cybermed.hr/centri_a_z/epilepsija/vrste_epileptickih_napadaja
http://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/16146/Kako-se-lijeci-epilepsija.html
http://www.epilepsija.hr/?page_id=124