vrednovanje, ispitivanje,

ocjenjivanje
eljka Zori, predava
 Terminologija
Vrednovanje (evaluacija)
sve aktivnosti kojima se dolazi
do odreenih podataka o znanju
uenika
Praenje
postupak prikupljanja podataka
o ueniku na temelju kojih se
moe zakljuiti o njegovom
napredovanju ili nazadovanju
Provjeravanje
postupak prikupljanja podataka
o znanju uenika
Ispitivanje
proces provjeravanja znanja
Kontrola
postupak kojim utvrujemo je li
neto ostvareno i u kojoj mjeri
Procjenjivanje
formiranje subjektivnog miljenja
i stava o znanju i uspjehu uenika
Mjerenje
postupak objektivnog i
kvantitativnog odreivanja znanja
uenika
Ocjenjivanje
davanje ocjene na temelju
odreenog pravila, kriterija
 PROCJENJIVANJE
(eng. Assessment)
praenje, vrednovanje i ocjenjivanje uenikih
postignua
proces u kojem prikupljamo dokaze o uenikim
matematikim kompetencijama

PITANJA:
to emo pratiti?
Kada emo to raditi?
Na koji nain emo to provoditi?
U koju svrhu to radimo?
 to pratimo?

matematiko znanje (koncepti, principi, postupci)

matematike procese
primjena znanja, rjeavanje problema
vie kognitivne procese
psihomotorike vjetine
socijalne vjetine (komunikacija, timski rad,)
samostalnost
odgovornost
(prema HKO Hrvatski kvalifikacijski okvir)
Kada pratimo?

na poetku
tijekom
na kraju

nastavnog procesa
 Na poetku

Placement assessment = dijagnostiko

vrednovanje

Jesu li uenici spremni za nastavak rada?

Jesu li ve savladali odreene ishode?
 Dijagnostiko
vrednovanje
ulazne performanse

Spremnost Pozicioniranje

DA NE DA
NE
Osmisliti aktivnosti Nastaviti Modificirati
koje uenicima planirano pouavanje da
pomau postii uenici napreduju
spremnost na viu razinu
 Tijekom

formativno vrednovanje

Napreduju li moji uenici?

Informacija na vrijeme!
 Formativno
vrednovanje
pratimo napredak

Ostvaruju li
uenici
postavljene
NE ishode uenja? DA

Nuna pomo: grupna

ili individualna Pozitivna potvrdna
informacija

Nastaviti s
Dijagnostiko
pouavanjem po
vrednovanje
planu
 Na kraju

sumativno vrednovanje

do koje mjere su uenici ostvarili

postavljene ishode uenja
zavrava ocjenjivanjem
 Sumativno
vrednovanje

Jesu li uenici
ostvarili
postavljene
NE ishode uenja? DA

Nuno osigurati
dodatna iskustva Pozitivno ocijeniti
uenja

Ocijeniti
uinkovitost
pouavanja
 Kako pratimo?

IPSATIVNO uenika gledamo u odnosu

na njega samog
KRITERIJSKI uenika vrednujemo u
odnosu na unaprijed postavljene
kriterije, standarde, ishode uenja,
bodovne skale
RELATIVNO uenika vrednujemo u
odnosu na druge uenike koji su na taj
nain vrednovani
Interpretacija:
 RELATIVNO KRITERIJSKO

INTERPRETACIJA usporedba s ostalima u usporedba s kriterijem

grupi
PRIRODA REZULTATA percentilni rang, Gauss udio korektno rjeenog

TEINA ZADATAKA srednje teki teki prosjeno teki i

- elimo dobru rasprenost jednostavni
rezultata - elimo vei postotak
korektnih odgovora
UPOTREBA REZULTATA rangiranje, sortiranje opis postignute razine
uenika obrazovnih ishoda
UTJECAJ NA MOTIVACIJU kompetitivno obrazovni cilj

POZITIVNE STRANE tei su ispiti izazovni za postignue povezano s

uenike jasno odreenim ishodima
uenja
NEGATIVNE STRANE usporedba s drugima zahtjevno zbog
postavljanja jasno
definiranih ishoda uenja
realnih ishoda uenja
Svrha praenja?
Vrednovanje kao preduvjet za uenje (Assessment for learning)
kako prilagoditi i diferencirati pouavanje

Vrednovanje kao metoda uenja (Assessment as learning)

uenici prate, nadziru i reguliraju svoje uenje
promicanje uenikog (vlastitog) miljenja i viih misaonih sposobnosti

Vrednovanje nauenog (Assessment of learning)

sumativnog karaktera; podvlaenje crte
Ocjenjivanje
Ocjenjivanje je pridavanje
brojane ili opisne vrijednosti
rezultatima praenja i
provjeravanja uenikovog rada
prema sastavnicama ocjenjivanja
svakoga nastavnoga predmeta.
(Pravilnik 2010.)
ocjene od 1 do 5
dogovoreni nain izraavanja
uspjeha uenika
greke
osobna jednadba (svima isto
strogi, blagi,)
halo efekt (uticaj prethodnih
informacija)
logika pogreka (srodni
predmeti)
pogreka diferencijacije (-3,+3,-
4,)
prilagoavanje kriterija skupini
uenika
glavni i sporedni predmeti
polugodite i kraj godine
 Krenimo od sebe Ako ne radim na sebi, to mogu,
odnosno imam pravo zahtijevati
od uenika?
Koliko znam?
Kako pouavam?
Kakve stavove imam?
to jo imam/mogu (na)uiti nakon 1, 5,10, 20, 30 godina
odgojno obrazovnog iskustva?

Postoji mnogo POGRENIH RUTINA.

Stalno moramo razvijati znanja i vjetine ocjenjivanja ako

hoemo biti profesionalni i uspjeni.
 Zakljuna ocjena

- moe se definirati kao srednja ocjena svih

komponenata praenja

Imaju li sve komponente praenja istu teinu?

- individualni pristup ueniku tzv. pedagoka sredina

 Kada? znanja
Dijagnostiko procese
Formativno vjetine
Sumativno samostalnost
odgovornost

Kako? Procjenjvanje to?

Ipsativno
Kriterijski
Relativno
Vrednovanje
Zato? - kao preduvjet uenja
- kao metoda uenja
- nauenog
Ispitni postupci u nastavi matematike

usmeno provjeravanje
pisano provjeravanje
provjeravanje izrade domaih zadaa
praenje rada na satu

Kombiniranje
to vie naina
i metoda Kontinuiranost Objektivnost
ispitivanja.
Usmeno provjeravanje

Pravilnik o praenju i vrednovanju u O i

S MZOS, 2010.
Usmeno provjeravanje
Teorija ili zadaci ?!
Kako usmeno ispitivati matematiku?
mora biti dobro isplanirano pitanja, bodovanje,

Ocjenjivanje
javno pred cijelim razredom
odmah nakon provjere
obrazloiti to je uenik znao, a to nije voditi detaljne biljeke
!!!
Nedostaci
strah uenika; raspoloenje nastavnika
odnos nastavnika prema ueniku
nastavnik moe utjecati na odgovaranje; subjektivni oblik
ocjenjivanja
uenici imaju razliita pitanja
primjer
 Usmeno provjeravanje
Postupci Opis ocjena
Primjena Brzo, samostalno , tono i uspjeno 5
znanja
Umjereno brzo, tono i uspjeno, bez pomou nastavnika 4

U poznatim situacijama ili uz neizravnu pomo nastavnika tono 3

rjeava
Sporo, pravi pogreke, ali uz izravnu pomo nastavnika ipak 2
uspijeva
Ni uz nastavnikovu pomo ne uspijeva rijeiti postavljeno 1

Obrazloenje Samostalno, tono, logino, temeljito, argumentirano 5

postupka
Tono (logino), temeljito s razumijevanjem 4
Djelomino, logino, uvjerljivo 3
Nepotpuno, povrno, s pogrekama 2
Nesuvislo, nelogino, bez razumijevanja 1
Metodiki obzori (2007)
Usmeno provjeravanje
tu spadaju svi podaci koje nastavnik prikuplja o ueniku
kod izlaganja novog gradiva
kod uvjebavanja
na satu vjebanja i ponavljanja moe se ocijeniti vie uenika, a da
ih se ne izvodi na plou
diferencirani zadaci
samostalan rad na mjestu
praenje njihovog rada
praenje razine usvojenosti nastavnog gradiva
kod diskusija

Pisano provjeravanje
Pisano provjeravanje
Pisano provjeravanje
 Pisano provjeravanje
kriterijsko vrednovanje (bodovne skale, ishodi uenja)
bodovne skale
1 primjer (100 bodova) 2 primjer (100 bodova)
0 - 50 nedovoljan 0 - 44 nedovoljan
51 - 63 dovoljan 45 - 59 dovoljan
64 - 76 dobar 60 74 dobar
Vrste: 77 89 vrlo dobar 75 89 vrlo dobar
90 100 odlian 90 100 odlian
- kolske zadae
- ispiti znanja
- kontrolne zadae
- blicevi
 Pisana provjera u TRI FAZE

1.
2. 3.
Sistematizacija
Pisana provjera Analiza
gradiva
pisane provjere

Sastavljanje Ocjenjivanje

Vrednovanje
 Prednosti pisanih ispita

Poveava se objektivnost ispitivanja

Svi uenici piu iste zadatke (tip i sadraj)
Svi rade u istim uvjetima i uz jednake upute
Rezultati postaju usporedivi (isti kriterij vrednovanja)
Pisana dokumentacija omoguuje provjeru
Moe se vriti statistika obrada => ispitivanje
postaje mjerenje
Vremenski ekonomino
Nedostaci pisanih ispita

1. Nije mogue zadovoljiti sve metrijske

karakteristike u jednom ispitu umanjuje se
objektivnost.

2. Nije jednostavno odabrati broj i vrstu zadatka

kojima emo mjeriti obrazovna postignua
uenika.

3. Nije jednostavno u jednom ispitu znanja mjeriti

vie (sve) razina znanja.
 Rasprava

Koliko vremena trebate da bi rijeili

sastavljeni ispit i moe li prosjean uenik
rijeiti u predvienom vremenu sve zadatke?

Ako uenik rijei zadatke koje smatrate da ih

svi trebaju rijeiti, daju li oni dovoljan broj
bodova za prolaznu ocjenu?

Mjeri li taj ispit znanja ona uenika

postignua koja bi trebala biti ishod te
nastavne cjeline?
 Taksonomije misaonih procesa Cox (MATH- KIT)
praktina taksonomija o ciljevima uenja za matematiare
jednostavna za klasifikaciju i pogodna za ocjenjivanje
K Knowledge (knowledge / routine skills and techniques)
osnovno znanje, direktna primjena znanja
I Interpretation (interpretation/insight of these)
interpretacija, osnovno shvaanje, razumijevanje, analiza i sinteza
T Transfer
prijenos znanja u nove situacije (primjena, kreacija, sinteza vii kognitivni procesi,
rjeavanje problema)
 Ishodi uenja
su tvrdnje, napisane od strane nastavnika, o tome to se od uenika oekuje da zna,
razumije i/ili da je sposoban pokazati nakon zavretka procesa uenja
moraju biti praeni s prikladnim kriterijima vrednovanja prema kojima se moe
utvrditi jesu li ishodi ostvareni

ishode piemo kad planiramo nastavu i kad vrednujemo

Kako u ja provjeriti ovaj ishod?

Zadaci selekcije

alternativni izbor (DA/NE, TONO/NETONO)

sloeni alternativni izbor
viestruki izbor
sloeni viestruki izbor
sparivanje
sloeno sparivanje
zadaci interpretacije
 Zadaci sloenog alternativnog izbora

Pitanje TONO NETONO

Broj z = 5 je kompleksan broj.
Modul kompleksnog broja z =5+4i jednak je 3.
Broj w=2i - 6 je konjugiran broju z =2i + 6.
Skup kompleksnih brojeva zatvoren je na operacije zbrajanja,
oduzimanja, mnoenja i dijeljenja.

- bodovanje "ili sve ili nita"

Zadaci viestrukog izbora
 Zadaci sloenog sparivanja
Pravilnom mnogokutu pridrui veliinu njegovog unutarnjega kuta:

1. n = 8 A 60
2. n = 6 B 72
3. n = 5 C 90
4. n = 3 D 108
E 120
F 135
G 150

povratak
 Zadaci konstrukcije odgovora

zadaci nadopune

kratkog odgovora

produljenog odgovora

Dopuni reenicu: Funkcija definirana pravilom f(x) = ax + b zove se ____________ funkcija,

a brojevi a i b su ____________ funkcije.

povratak
Vrednovanje uenikog rjeenja zadatka - bodovanje

tono netono

djelomino bodovanje

bodovanje
bodujemo ishode uenja
Bodovanje - naela

Bodovanje pokuaja
boduje se svaki toan, relevantan korak u rjeavanju
boduje se po principu slijedi greku
rad koji ne vodi rjeenju se ne boduje

Oduzimanje bodova
za sustavne pogreke (FG)
za omake
za netono proitan ili prepisan zadatak koji nije bitno pojednostavljen
Bodovanje naela (2)

ostalo
bodovi se oduzimaju za istu pogreku
zanemaruje se daljnji rad ukoliko je zadatak rijeen, a uenik je
nastavio raditi
ako postoji vie razliitih pokuaja rjeavanja obino se boduje najbolji
kalkulator
ako nije navedeno da treba napisati postupak uenik dobiva sve bodove
na tono rjeenje
ukoliko rjeenje nije napisano u traenoj tonosti , ne dodjeljuju se bodovi

izraditi bodovnu shemu!