Professional Documents
Culture Documents
AutoCAD Uputstvo Za Tehnicko Crtannje Na PC PDF
AutoCAD Uputstvo Za Tehnicko Crtannje Na PC PDF
AutoCAD Uputstvo Za Tehnicko Crtannje Na PC PDF
IVANA PENEZI]
Autodesk AutoCAD LT tako lako
Izdava~:
ZNAK Zagreb
Urednik:
Goran Jedna~ak
Lektura i korektura:
Mladen Jedna~ak
Tisak:
Grafika HISON d.o.o.
Tehni~ko vodstvo: Alan Hison
Sva prava pridr`ana. Niti jedan dio knjige nije dozvoljeno upotrebljavati ili reproducirati u bilo kojem
obliku ili na bilo koji na~in, niti pohranjivati u bazu podataka bilo kojeg oblika ili namjene bez prethodne
pismene dozvole izdava~a, osim u slu~ajevima kratkih navoda u stru~nim ~lancima. Izrada kopija bilo
kojeg dijela knjige u bilo kojem obliku predstavlja povredu Zakona.
Izdava~ i autor uloili su najve}i mogu}i napor u kvalitetnom pripremanju ove knjige. Izdava~ i autor
objavom ove knjige ne pru`aju nikakve garancije, izravne ili posredne, za bilo koji dio sadr`aja knjige,
proceduru, postupak, radnju ili navod koje se nalaze u ovoj knjizi. Izdava~ i autor ne snose nikakve
posljedice koje bi mogle nastati uporabom ove knjige, niti se smatraju odgovornim za bilo kakvu {tetu ili
gubitak uzrokovan izravno ili posredno ovom knjigom.
Autodesk
AutoCAD
LT
potpisuju hrvatski autori
IVANA PENEZI]
O autoru
Ivana Penezi} diplomirala je arhitekturu, a radi kao profesorica na Gra-
diteljskoj tehni~koj {koli gdje predaje Ra~unalstvo u graditeljstvu. Svoje
bogato iskustvo i znanje profesorskom je lako}om prenijela u ovaj pri-
ru~nik. Kombinacija stru~nosti i pedago{kog iskustva ~ini Ivanu ideal-
nom autoricom ove edukativne, primjerima brojne knjige.
SADR@AJ
O autoru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . V
UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . XVII
Namjena knjige . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . XVII
Organizacija knjige . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . XVII
Okviri tako-lako . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . XVII
Slike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . XVIII
I. DIO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
1. poglavlje: Osnovno o AutoCAD-u LT . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
Pokretanje AutoCAD-a LT . . . ......................................... 3
Osnovni ekran AutoCAD-a LT .........................................4
Padaju}i izbornici . . . . . . . . . ......................................... 7
Alatni okviri . . . . . . . . . . . . . ......................................... 9
KAZALO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 223
IX Uvod
UVOD
Programi za ra~unalnu podr{ku projektiranju i proizvodnji (CAD/CAM)
ve} dugi niz godina predstavljaju standardne alate za izradu najslo`eni-
jih projekata. [irok raspon njihovih mogu}nosti ~ini ih, jasno, i vrlo slo-
`enima za upotrebu. Najpopularniji CAD program svakako je Autodeskov
AutoCAD koji se nametnuo kao va`e}i standard. AutoCAD LT sna`an je i
prilagodljiv program koji za 2D crtanje nudi gotovo sve {to i njegov sta-
riji brat. Kako, me|utim, krenuti u svijet AutoCAD-a LT, a pritom ne izgu-
biti previ{e vremena i strpljenja? Odgovor, naravno, nude kvalitetni i
razumljivi priru~nici.
Namjena knjige
Knjiga tako-lako AutoCAD LT namijenjena je po~etnicima u radu s
AutoCAD-om, kao i u~enicima tehni~kih {kola koji u svom radu upotreb-
ljavaju CAD/CAM programe. Napisana je kao ud`benik koji korisnika kroz
niz vje`bi dovodi do krajnjeg cilja - nacrtanog i na pisa~u/crta~u iscrtanog
tlocrta objekta. Jasno}a i jednostavnost izraza, kao i postupnost u uvo-
|enju novih znanja ~ine ovu knjigu odli~nim ud`benikom za sve one koji
na razumljiv i jednostavan na~in `ele ste}i osnovna znanja o AutoCAD-u
LT, ali i o na~inu primjene CAD programa op}enito.
Okviri tako-lako
U knjizi }ete se susretati s okvirima tako lako u kojima mo`ete pro~itati
razne savjete za ubrzavanje rada, odre|ene napomene vezane uz rad po-
jedinih naredbi, ali i upozorenja za izbjegavanje naj~e{}e ponavljanih
gre{aka.
X Uvod
Slike
U knjizi tako-lako AutoCAD LT posebnu pa`nju posvetite slikama. Naime,
~itav pristup knjizi temelji se na crtanju konkretnog primjera, pa sve sli-
ke ne samo da slijede okolni tekst, ve} predstavljaju i osnovnu vizualnu
informaciju koja }e vam pomo}i u lak{em snala`enju i, naravno, crtanju.
Va{i }e se ekrani u pone~emu razlikovati od onih koje }ete ugledati u
knjizi ({to ovisi o pode{enjima Windowsa 95), ali }e sadr`ajno, neovisno
o tim razlikama, biti jednaki.
I DIO
1. Poglavlje
Osnovno o AutoCAD-u LT
Pokretanje AutoCAD-a LT
U ovom poglavlju
Pokretanje AutoCAD-a LT
Kada su na va{em sustavu jednom instalirani Windowsi 95, pri svakom
pokretanju ra~unala dolazite izravno na radnu povr{inu Windowsa 95.
Radna povr{ina Windowsa 95 sadr`i u donjem lijevom uglu gumb Start.
Slika 1.1
Pokretanje
AutoCAD-a LT.
Slika 1.2
Okvir za dijalog
Start Up.
Naslovna traka
Traka
padaju}ih
izbornika
Standardni
alatni okvir
Okvir sa
zna~ajkama
objekta
Povr{ina
Naredbeni redak za crtanje
Slika 1.3
Osnovni
AutoCAD-ov
ekran.
Statusna traka
Osnovno o AutoCAD-u LT 1. POGLAVLJE 5
Slika 1.5
Nakon ozna~avanja
naredbe njen kratki
opis ispisuje se u
statusnoj traci.
U lijevom donjem kutu povr{ine za crtanje trebali biste vidjeti UCS ikonu
/User Coordinate System/ koja vam pokazuje smjer trenutnog koordi-
natnog sustava. X i Y unutar ikone ukazuju na x i y osi va{eg crte`a. U
dnu ekrana iznad statusne trake nalazi se naredbeni redak. Vrlo je va`no
obratiti posebnu pa`nju na sve poruke koje vam AutoCAD LT {alje putem
retka naredbi, jer je to na~in na koji AutoCAD LT s vama komunicira.
Sada pokazuje rije~ Command: koja vam kazuje da ~eka na va{u nared-
bu. Bez obzira kako zadali naredbu, upisivanjem u naredbeni redak, iz
padaju}eg izbornika ili pomo}u alatnog okvira, uvijek treba pa`ljivo ~itati
poruke iz naredbenog retka, jer naredbe ~esto zahtijevaju dodatne poda-
tke koje neposredno upisujete u naredbeni redak. Kada odaberete nared-
bu AutoCAD LT:
w Otvara podizbornike
Osnovno o AutoCAD-u LT 1. POGLAVLJE 7
Padaju}i izbornici
Padaju}i izbornici vam omogu}uju kontrolu nad op}im radom AutoCAD-a
LT i zadavanje gotovo svih naredbi. Otvorit }ete sada padaju}i izbornik
Draw tako da kliknite na Draw u traci izbornika. Otvorio se popis nared-
bi koje nam omogu}uju crtanje.
Slika 1.6
Otvoreni padaju}i
izbornik Draw.
Slika 1.7
Naredba Arc s
otvorenim
podizbornikom.
Slika 1.8
Okvir za dijalog
Boundary
Hatch.
Command:line
From point:
AutoCAD LT tra`i da odredite to~ku od koje }e po~eti crtati. Pritisnite Esc
na tipkovnici i prekinite naredbu. O tome kako radi naredba Line saznat
}ete kasnije u 2. poglavlju.
Alatni okviri
Alatni okviri vam olak{avaju odabir naredbi i ubrzavaju rad pri kreiranju
novih objekata. Naredbe su grupirane po vrsti radnje koju izvr{avaju.
Primjerice, alatni okvir Modify sadr`i naredbe koje mijenjaju postoje}e
objekte u crte`u, dok alatni okvir Draw sadr`i naredbe koje omogu}uju
kreiranje novih objekata. Ako slu~ajno nemate uklju~ene alatne okvire
Draw i Modify, ovako }ete ih uklju~iti: otvorite padaju}i izbornik View i
na dnu popisa kliknite na Toolbars...
Otvorit }e se okvir za dijalog Toolbars s popisom svih alatnih okvira.
Odaberite alatni okvir koji vam nedostaje tako da kliknete u bijeli kvadra-
ti} lijevo od njegova imena, a zatim kliknite na gumb OK (prazan kvadra-
ti}-isklju~eno, prekri`eni kvadrati}-uklju~eno).
Slika 1.9
Odabir naredbe
Toolbars; padaju}i
izbornik View.
10 I. DIO
Slika 1.10
Okvir za dijalog
Toolbars.
Alatni okviri sadr`e gumbe koji predstavljaju naredbe. Pomaknite pokazi-
va~ mi{a na jedan od gumba, ostavite ga tamo sekundu-dvije. Pored
gumba }e se ispisati naziv naredbe, a u statusnoj traci pojavit }e se njen
kratki opis.
Slika 1.11
Ozna~eni gumb
naredbe Move s
ispisanim nazivom i
opisom u statusnoj
traci.
Ve}ina naredbi pokre}e se kada kliknete na gumb, ali neke otvaraju jo{ i
dodatne gumbe (flyout). Gumbi koji imaju strelicu u donjem desnom
kutu otvaraju dodatne gumbe (isto kao {to naredbe iz padaju}ih izborni-
ka sa strelicama na desnom kraju otvaraju podizbornike). Kliknite na
gumb koji prikazuje kru`nicu, Circle, u alatnom okviru Draw i zadr`ite
pritisnutu tipku mi{a dok se ne otvore dodatni gumbi koji nude razne
na~ine konstrukcije kru`nice.
Osnovno o AutoCAD-u LT 1. POGLAVLJE 11
Slika 1.12
Otvoreni dodatni
gumbi naredbe
Circle.
I dalje dr`ite pritisnutu tipku mi{a i pomaknite pokaziva~ na neki od do-
datnih gumba. Opet }e se pojaviti naziv naredbe ozna~enog gumba i krat-
ki opis u statusnoj traci.
Obilje`je je alatnih okvira AutoCAD-a LT mogu}nost njihova pomicanja.
Mo`emo pomaknuti alatne okvire na bilo koju poziciju u povr{ini za
crtanje ili ih usidriti izvan povr{ine za crtanje. Postavite pokaziva~ mi{a
na rub plutaju}eg alatnog okvira Draw i kliknite. Dr`ite tipku mi{a pri-
tisnutu i polagano odvucite alatni okvir ispod podru~ja za crtanje. Na isti
na~in pomaknite i alatni okvir Modify i smjestite ga pokraj alatnog okvi-
ra Draw kao na slici 1.13.
Kada alatni okvir usidrite izvan povr{ine za crtanje, nestat }e naslovne
trake okvira. (Standardni alatni okvir /Standard Toolbar/ i Okvir sa zna-
~ajkama objekta /Object Properties/ su usidreni alatni okviri.) Ako `elimo
da alatni okvir nestane s ekrana, treba samo kliknuti na gumb sa znakom
x u gornjem desnom kutu naslovne trake. Alatne okvire usidrene izvan
povr{ine za crtanje treba prvo dovu}i natrag u povr{inu za crtanje i onda
zatvoriti. Sada ve} znate kako se uklju~uju alatni okviri u slu~aju da ih
opet trebate (ViewToolbars). Primijetili ste u okviru za dijalog Toolbars,
slika 1.10, da vam se nudi jo{ puno alatnih okvira.
12 I. DIO
Da ne biste zagu{ili povr{inu za crtanje, jer svaki novi alatni okvir sma-
njuje povr{inu za crtanje, okvire s alatima koje rijetko koristite dr`ite is-
klju~ene dok vam ne zatrebaju.
Slika 1.13
AutoCAD-ov ekran s
usidrenim alatnim
okvirima Draw i
Modify.
Slika 1.14
Alatni okvir
Draw.
Modify /Mijenjaj/: Naredbe za mijenjanje postoje}ih objekata. Mo`ete
pomicati /Move/, kopirati /Copy/, rotirati /Rotate/, brisati /Erase/, kratiti
/Trim/, produ`avati /Extend/, itd.
Slika 1.15
Alatni okvir
Modify.
Osnovno o AutoCAD-u LT 1. POGLAVLJE 13
Slika 1.16
Alatni okvir
Dimensioning.
Object Snap /Objekti hvatanja/: Alati koji poma`u pri odabiru specifi~nih
to~aka na objektu, kao {to su zavr{na to~ka ili sredi{nja to~ka.
Slika 1.17
Alatni okvir Object
Snap.
Standard Toolbar /Standardni alatni okvir/: Sadr`i naj~e{}e kori{tene na-
redbe. Usidrena je ispod trake izbornika.
Object Properties /Zna~ajke objekta/: Naredbe koje omogu}uju rukovanje
raznim zna~ajkama objekata. Usidrena je ispod Standardnog alatnog ok-
vira.
Slika 1.18
Usidreni alatni
okviri Standard
Toolbars i Object
Properties.
14 I. DIO
Sa`etak
U ovom ste poglavlju nau~ili {to je {to u osnovnom prozoru AutoCAD-a
LT s posebnim osvrtom na pojedine elemente prozora, poput alatnih
okvira i padaju}ih izbornika. U sljede}em }ete se poglavlju pripremiti
za crtanje.
II DIO
2. Poglavlje
Pripreme za crtanje
l Koordinatni sustav
l Relativne koordinate
l Apsolutne koordinate
U ovom poglavlju
l Mjerne jedinice
l Kako pohraniti crte`
l Kako nacrtati kru`nicu
l Zumiranje
l Odabir objekata
l Odabir specifi~nih to~aka ve} nacrtanih objekata
info
info
U ovom }ete poglavlju nau~iti sve {to je potrebno da biste mogli crtati. Za crtanje je naj-
va`nija dobra priprema, pa stoga krenimo redom.
Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE 17
Pripreme za crtanje
Da biste mogli crtati u AutoCAD-u LT, trebate se upoznati s koordinatnim
sustavom AutoCAD-a LT i na~inom uno{enja koordinata. Ve}ina naredbi
za crtanje od vas o~ekuje da unesete koordinate to~aka kako bi se izabra-
ni objekt mogao iscrtati. Trebate tako|er shvatiti odnos AutoCAD-ovih
jedinica i na{ih mjernih jedinica za du`inu. Isto tako, vrlo je va`no da na-
u~ite koje naredbe omogu}uju pohranu crte`a, njihovo imenovanje i po-
novno u~itavanje starih, te otvaranje novih crte`a.
Va`no je upoznati se s jo{ nekim naredbama bez kojih ne mo`ete zapo~eti
ozbiljnije crtanje na~in odabira objekata /Select Object/, na~in odabira
specifi~nih to~aka objekta /Object Snap/ i zumiranje /Zoom/.
Koordinatni sustav
Moglo bi se re}i da je podru~je za crtanje podijeljeno u niz to~aka jednako
udaljenih u vodoravnom i okomitom smjeru. Vodoravna udaljenost zove
se x, a okomita y. Svaku to~ku mo`ete izraziti u x,y jedinicama, npr. x,y
= 10,5. To~ka je udaljena 10 jedinica vodoravno od lijevog ruba i 5
jedinica okomito od dna podru~ja za crtanje. To~ka ishodi{ta x,y = 0,0
donji je lijevi ugao podru~ja za crtanje (ikona UCS). Da biste definirali
to~ne udaljenosti u AutoCAD-u LT , mo`ete koristiti:
Polarne koordinate polo`aj to~ke odre|uje se njenom udaljeno{}u od
ishodi{ta i kutom u odnosu na x os.
Pravokutne koordinate polo`aj to~ke odre|uje se njenom udaljeno{}u
od ishodi{ta po x osi i po y osi koordinate x,y.
(x,y) (r< )
y y
r
Slika 2.1
Pravokutne i
polarne x x
koordinate. Pravokutne koordinate Polarne koordinate
18 II. DIO
Oba tipa koordinata mogu se odrediti kao relativne prema drugom objek-
tu ili kao apsolutne vrijednosti. Na primjeru naredbe za crtanje crta, nau-
~it }ete zadavati koordinate to~aka. Crte se crtaju naredbom Line. Nare-
dbu mo`ete zadati upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju}eg izbornika
ili putem alatnog okvira Draw.
Relativne koordinate
Sada }ete nacrtati kvadrat stranice 30, koriste}i naredbu Line i relativne
koordinate to~aka. Odaberite naredbu Line i AutoCAD LT od vas tra`i da
unesete prvu to~ku crte.
Command:line
From point:
Kliknite negdje u sredinu podru~ja za crtanje. Time ste definirali prvu
to~ku crte neposrednim odabirom na ekranu.
Sada AutoCAD LT od vas tra`i drugu to~ku, a vi `elite 30 jedinica dugu
crtu i to desno od ve} odabrane to~ke.
To point:@30<0 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
Na ekranu se iscrtala crta duga trideset jedinica udesno od prvo odabrane
to~ke.
Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE 19
Slika 2.3
Odabrana po~etna
to~ka crtanja.
@30,0
Slika 2.4
Nacrtana prva
crta.
20 II. DIO
45
Slika 2.5
Sustav vrijednosti
kuteva.
Naredba Line nije dovr{ena i tra`i da odredite sljede}u to~ku. Da biste
zadali sljede}u to~ku upisat }ete:
To point:@0,30 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
Crta du`ine trideset jedinica iscrtala se iznad zadnje nacrtane to~ke.
@0,30
Slika 2.6
Nacrtana druga
crta.
Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE 21
@-30,0
Slika 2.7
Kvadrat nacrtan
zadavanjem
relativnih
koordinata to~aka.
22 II. DIO
Apsolutne koordinate
Sada }ete nacrtati isti kvadrat, samo }ete unositi apsolutne koordinate
to~aka.
30,60 60,60
30,30 60,30
Slika 2.8
Drugi kvadrat
nacrtan zadavanjem
apsolutnih
kordinata to~aka.
Mjerne jedinice
Bilo bi dobro kada biste sada odredili to~nost u kojoj }e AutoCAD LT pri-
kazivati jedinice. Odaberite naredbu Units iz padaju}eg izbornika Format.
Otvorit }e se okvir za dijalog Units Control. U popisu jedinica Units os-
novni je izbor Decimal, nemojte to mijenjati.
Slika 2.10
Okvir za dijalog
Units Control.
Opazili ste da do sada, kada smo spominjali neke vrijednosti ili udaljeno-
sti, nismo koristili mjerne jedinice za du`inu, nego smo govorili op}enito
o jedinicama. AutoCAD LT je temeljen na takozvanim AutoCAD-ovim je-
dinicama i ne postoji neposredna veza izme|u tih i na{ih mjernih jedini-
ca. Kako onda ne{to to~no nacrtati, pitate se, kada mi koristimo isklju~ivo
metre, centimetre ili milimetre da bismo izrazili mjere du`ina. Da biste
mogli crtati onako kako ste nau~eni i kako je uobi~ajeno, najprije morate
odlu~iti koju }ete mjernu jedinicu koristiti prilikom izrade va{eg crte`a i
onda u mislima izjedna~ite jednu AutoCAD-ovu jedinicu s jednom od
izabranih mjernih jedinica. Na primjer, jedna AutoCAD-ova jedinica je
jednaka jednom metru ili jedna AutoCAD-ova jedinica je jednaka jednom
centimetru. U va{em slu~aju najbolje je da odaberete centimetre 1
AutoCAD jedinica = 1 cm.
Sada mo`ete re}i da ste nacrtali dva kvadrata ~ija je jedna stranica 30 cm.
To {to ste nacrtali i podesili mogli biste sada imenovati i pohraniti.
Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE 25
Slika 2.11
Odabir naredbe
Save As; padaju}i
izbornik File. Nije potrebno upisivati ekstenziju .dwg prilikom imenovanja
crte`a, to AutoCAD LT radi automatski prilikom pohranjiva-
nja. Za prvo pohranjivanje crte`a uvijek koristite naredbu
Save As. Preporu~a se tako|er da ne koristite palatale ( } , ~,
|, { i ` ) za imenovanje crte`a, blokova, slojeva,...
Slika 2.12
Okvir za dijalog
Save Drawing As.
Slika 2.13
Odabir naredbe Save;
padaju}i izbornik
File.
AutoCAD LT automatski, zbog sigurnosti, pohranjuje va{
rad u odre|enim vremenskim razmacima pod imenom
ACLT .SVS, ali bez obzira na to dobro je povremeno pohra-
niti crte`. Dovoljno je, kad god se tijekom rada sjetite, klik-
nuti na gumb Save na alatnoj traci Standard.
Slika 2.14
Odabir naredbe Exit;
padaju}i izbornik
File.
Slika 2.15
Okvir za dijalog
AutoCAD LT.
Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE 27
Slika 2.16
Okvir za dijalog Start
Up s odabranom
opcijom Open a
Drawing.
Ako `elite zapo~eti rad na potpuno novom crte`u, kliknite na gumb New
na alatnoj traci Standard ili iz padaju}eg izbornika File odaberite nared-
bu New.
Ako ste mijenjali crte`, AutoCAD LT }e vam ponuditi okvir za dijalog s
upozorenjem da pohranite crte` prije nego otvorite novi, Save changes
to, a ako niste mijenjali crte` otvorit }e se odmah okvir za dijalog Create
New Drawing (vrlo je sli~an okviru za dijalog StartUp). Kliknite na gumb
Start from Scratch, odaberite opciju Metric i tada kliknite na gumb OK i
u~itat }e se potpuno novi crte` Unnamed.
Slika 2.17
Odabir naredbe New;
padaju}i izbornik File.
Slika 2.18
Okvir za dijalog
Create New
Drawing.
28 II. DIO
to~ka
tangiranja
to~ka
jer
tangiranja
lum
tre}a
po
to~ka
polumjer
crtanja kru`nica.
Slika 2.21
Kru`i} polumjera
1 cm nacrtan u
donjem lijevom
uglu kvadrata.
30 II. DIO
Zumiranje
Nacrtali ste tako malu kru`nicu da je gotovo ne vidite i rado biste izbliza
pogledali taj dio cte`a. Tu vam poma`e naredba Zoom s opcijom Window.
Naredbu Zoom mo`ete zadati upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju-
}eg izbornika View ili putem alatne trake Standard.
Naredba Zoom mijenja veli~ine prikaza crte`a. Mo`ete dobiti pogled
izbliza zumiranjem prema crte`u i mo`ete dobiti sveobuhvatni pogled na
crte` zumiranjem od crte`a. Odaberite Zoom naredbu iz padaju}eg izbo-
rnika View i vidjet }ete da ona nudi puno opcija. Naj~e{}e }ete koristiti
opcije:
Window zumira prema crte`u dio crte`a koji odre|ujete postav-
ljanjem prozora oko podru~ja koje `elite izbliza pogledati.
All zumira od crte`a tako da prika`e cijeli crte`.
Slika 2.23
Odabir prozora
pogleda.
Slika 2.24
Uve}ani pogled na
odabrano podru~je
crte`a.
32 II. DIO
Odabir objekata
@elite li bilo koji element crte`a promijeniti ili od njega ne{to konstru-
irati, trebate ga prvo odabrati da biste na njemu mogli primijeniti nared-
bu. Sve naredbe Modify od vas tra`e da odaberete objekt ili objekte na
kojima `elite primijeniti naredbu.
Slika 2.26
Stranica kvadrata
odabrana
za brisanje.
Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE 33
Stranica vi{e ne izgleda kao puna linija nego djeluje iscrtkana, a to zna~i
da je odabrana. Na isti na~in odaberite jo{ jednu stranicu i tako mo`ete
birati koliko god `elite objekata sve dok AutoCAD-u LT ne poru~ite pri-
tiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a da ste zavr{ili odabir.
Naredba se odmah izvr{ava i svi ozna~eni objekti se bri{u.
Slika 2.27
Odabir naredbe
Undo; gumb sa
standardnog
alatnog okvira.
Pojedina~ni odabir mo`e biti dugotrajan ako `elite odabrati puno objeka-
ta nekog slo`enijeg crte`a. U takvim slu~ajevima koristi se opcija odabi-
ra prozorom. Postoje dvije vrste prozora za odabir.
Ponovno odaberite naredbu Erase. Grafi~ki pokaziva~ u obliku kvadrati}a
smjestite lijevo od kvadrata i kliknite (slika 2.28). U naredbenom retku
ispisao se upit:
Command:erase
Select object:
Other corner:
AutoCAD LT od vas tra`i da odaberete drugi ugao prozora za odabir.
Kliknuv{i pokaziva~em za odabir u podru~je za crtanje, odabrali ste prvi
ugao prozora. Pomaknite mi{a udesno i otvorit }e se kvadrat, tzv. prozor
za odabir. Ovisno o tome kako veliko podru~je `elite obuhvatiti, toliko po-
ve}avate prozor povla~e}i mi{a udesno. Obuhvatite otprilike pola kva-
drata prozorom i kliknite.
34 II. DIO
Drugi klik
Prvi klik
Slika 2.28
Otvaranje prozora
za odabir Window.
Slika 2.29
Odabrani
objekti prozorom
Window.
Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE 35
Time ste odabrali drugi ugao prozora. Ozna~eni objekti djeluju iscrtkano
{to zna~i da su odabrani. U naredbenom vas retku AutoCAD LT oba-
vje{tava o tome koliko ste objekata odabrali.
Other corner: 2 found
Pritiskom na desnu tipku mi{a dajemo AutoCAD-u LT znak da smo zavr-
{ili odabir. Svi odabrani elementi su izbrisani. Kliknite na gumb Undo da
bi se poni{tilo djelovanje naredbe Erase.
Slika 2.30
Odabir naredbe
Redraw; padaju}i
izbornik View.
36 II. DIO
Drugi klik
Prvi klik
Slika 2.31
Otvaranje
prozora za odabir
Crossing.
Ponovno zadajte naredbu Erase. Smjestite grafi~ki pokaziva~ desno od
kvadrata kao na slici 2.31, kliknite i povucite mi{a u lijevo.
Otvorio se prozor s iscrtkanim stanicama. AutoCAD LT od vas tra`i da od-
redite drugi ugao prozora. Otvorite prozor kao na slici 2.31 i kliknite.
Slika 2.32
Odabrani objekti
prozorom
Crossing.
Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE 37
Slika 2.33
AutoCAD-ov ekran s
usidrenim alatnim
okvirom Object Snap
desno od podru~ja za
crtanje i otvorenim
dodatnim gumbima
gumba Snap sa
standardnog
alatnog okvira.
38 II. DIO
Slika 2.34
Crte` linija unutar
kvadrata nacrtanih
naredbom Line uz
pomo} alata
Object Snap.
Slika 2.35
Ozna~avanje objekata
kod odabira to~aka
alatima
Object Snap.
Opazit }ete da je po~etak crtanja crte to~no u zadnjoj to~ci ozna~ene
stranice.
Slika 2.36
Po~etak crtanja crte
uhva}en
za zavr{nu to~ku
ozna~ene crte.
Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE 41
Slika 2.37
To~ka odabrana
alatom Snap to
Midpoint to~no u
polovi{tu
ozna~ene crte.
Sada jo{ kliknite na gumb Snap to Intersection, ozna~ite donji lijevi ugao
kvadrata i kliknite.
To point:int of
Crta zavr{ava u sjeci{tu dviju stranica.
Zavr{ite naredbu Line tako da pritisnete Enter ili kliknete na desnu tipku
mi{a. Pohranite crte`.
42 II. DIO
Slika 2.38
Crta zavr{ava
to~no u sjeci{tu
odabranih crta.
Sa`etak
U ovom ste poglavlju savladali osnove crtanja u AutoCAD-u LT, na~ine
za pregledniji prikaz crte`a, kao i na~ine odabira objekata. U narednom
}ete poglavlju detaljnije upoznati naredbe za crtanje.
3. Poglavlje
Naredbe za crtanje
l Naredbe za crtanje
l Kako nacrtati kru`ni luk kroz tri to~ke
l Kako nacrtati elipsu zadanu sredi{tem i
s dva polumjera
l Kako jo{ upotrijebiti alate Object Snap
info
info U ovom poglavlju }ete upoznati naredbe za crtanje. Nau~it }ete kako rade neke naredbe za
crtanje i kako jo{ upotrijebiti alate Object Snap.
Naredbe za crtanje 3. POGLAVLJE 45
Naredbe za crtanje
Upoznali ste ve} dvije naredbe za crtanje, Line i Circle, a sada }ete saz-
nati kako rade jo{ neke, a one koje }ete koristiti u daljnjem radu upoznat
}ete kroz kratke vje`be. Vje`bat }ete ujedno i kori{tenje alata Object
Snap. Naredbe za crtanje mo`ete odabrati iz padaju}eg izbornika ili
alatnog okvira Draw. Sve naredbe za crtanje od vas tra`e da zadate neke
odre|ene to~ke. To~ke se odabiru neposredno na ekranu alatima Object
Snap ili upisivanjem koordinata. Nakon upisivanja koordinata u nared-
beni redak obavezno pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a da
bi AutoCAD LT registrirao upisano.
Slika 3.1
AutoCAD-ov ekran s
otvorenim padaju}im
izbornikom
Draw.
Naredbe za crtanje su:
Line naredba crta crte izme|u dvije zadane to~ke.
Construction line naredba crta pravce kroz dvije zadane to~ke.
Ray naredba crta polupravce od zadane po~etne to~ke kroz zadanu
to~ku
Pline naredba crta jedan objekt sastavljen od vi{e segmenata sa-
~injenih od crta ili lukova. Naredba se naj~e{}e koristi za 3D modeli-
ranje. Mo`e joj se pode{avati {irina.
46 II. DIO
Slika 3.2
Skica kru`nog luka
koji treba
nacrtati.
U~itajte crte` KVADRATI.DWG i odaberite naredbu Arc /Draw Arc 3
Point/ i nacrtajte kru`ni luk kao na slici. Za odabir to~aka koristite alate
Object Snap. Crtat }ete na lijevom kvadratu i da biste imali bolji pregled
nad onim {to radite odaberite naredbu Zoom Window i zumirajte po-
dru~je oko kvadrata.
Slika 3.3
Uve}an pogled na
lijevi kvadrat
naredbom Zoom
Window.
48 II. DIO
Command:arc
Center/<Start point>:int of Object SnapIntersection of i
ozna~ite sjeci{te kosih crta i gornje stranice kvadrata.
Center/End/<Second point>:mid of Midpoint
Object Snap
of i ozna~ite desnu stranicu kvadrata .
End point:int of Intersection of i ozna~ite desni
Object Snap
donji ugao kvadrata.
Slika 3.4
Nacrtani kru`ni luk
pomo}u naredbe
Arc3point.
Nacrtali ste kru`ni luk zadan trima to~kama, a to~ke ste birali neposred-
no s ekrana pomo}u alata Object Snap. Odaberite naredbu Zoom Pre-
vious da biste opet vidjeli cijeli crte`.
Slika 3.5
Skica elipse koju
treba nacrtati.
Slika 3.6
Uve}an pogled na
desni kvadrat
naredbom Zoom
Window.
Command:ellipse
Arc/Center/<Axis endpoint1>:c
Midpoint of i
Center of ellipse:mid of Object Snap-
odaberite desnu stranicu kvadrata
Axis endpoint:mid of Midpoint of i odaberite
Object Snap
lijevu stranicu kvadrata
<Other axis distance>/Rotation:int of Object
Intersection of i odaberite desni gornji ugao kvadrata
Snap
50 II. DIO
Slika 3.7
Nacrtana elipsa
pomo}u naredbe
EllipseCenter.
Slika 3.8
Skica kru`nice koju
treba nacrtati.
Naredbe za crtanje 3. POGLAVLJE 51
Da biste ostvarili to~an pomak sredi{ta upotrijebit }ete alat Object Snapa
pod nazivom Snap From. Odaberite naredbu Circle /Draw Circle/ i na
upit o polo`aju to~ke sredi{ta odgovorite odabirom Object Snap Snap
From.
Command:circle
3P/TTR/<center point>:_from
AutoCAD LT sada tra`i od vas da odredite baznu to~ku pomaka, mo`ete
upisati koordinate ili je neposredno odabrati na ekranu. Vi `elite zapo~eti
crtanje 50 cm udesno od sredi{nje to~ke lijeve stranice kvadrata i da biste
Midpoint of.
je odabrali upotrijebit }ete Object Snap
Base point:mid of ozna~ite lijevu stranicu kvadrata.
Na upit za pomak odgovorite upisom relativne koordinate to~ke u koju se
pomi~ete.
<offset>:@50,0 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
Sredi{te kru`nice se pomaknulo od odabrane to~ke za `eljenu vrijednost
udesno.
Slika 3.9
Ostvareni pomak
sredi{ta kru`nice
za 50 cm od
polovi{ta desne
stranice lijevog
kvadrata pomo}u
alata Object
SnapSnap
From.
52 II. DIO
Slika 3.10
Nacrtana kru`nica
koja prolazi lijevim
donjim uglom
desnog kvadrata.
Da biste isprobali kako rade ostali alati Object Snap koje }ete upotreb-
ljavati tokom crtanja, odaberite naredbu Line i nacrtajte kvadrat kao na
slici 3.11 pomo}u alata Snap to Quadrant.
Command:line
From point:qua of kliknite na kru`nicu u gornjem djelu.
To point:qua of kliknite na kru`nicu negdje lijevo.
To point:qua of kliknite na kru`nicu u donjem djelu.
To point:qua of kliknite na kru`nicu negdje desno.
To point:C
Naredbe za crtanje 3. POGLAVLJE 53
Slika 3.11
Kvadrat ucrtan u
kru`nicu pomo}u
alata Object
SnapSnap to
Quadrant.
Ponovno pozovite naredbu Line i ucrtajte kvadrat u upravo nacrtani kva-
drat pomo}u alata Snap to Midpoint.
Slika 3.12
Kvadrat ucrtan u
kvadrat pomo}u alata
Object Snap
Snap to Midpoint.
54 II. DIO
Command:line
From point:mid of kliknite na lijevu gornju stranicu.
To point:mid of kliknite na donju lijevu stranicu.
To point:mid of kliknite na donju desnu stranicu.
To point:mid of kliknite na gornju desnu stranicu.
To point:C
Ponovno pozovite naredbu Line i nacrtajte crtu iz sredi{ta kru`nice bilo
gdje na kru`nicu.
Slika 3.13
Crta nacrtana pomo}u
alata Object
SnapSnap to
Center i Object
SnapSnap to
Nearest.
Command:line
From point:cen of kliknite bilo gdje na kru`nicu.
To point:nea to kliknite na kru`nicu negdje lijevo i prekinite
naredbu.
Ponovno pozovite naredbu Line i jo{ nacrtajte crtu iz lijevog gornjeg ugla
desnog kvadrata okomito na zadnje nacrtanu crtu.
Naredbe za crtanje 3. POGLAVLJE 55
Slika 3.14
Crta nacrtana pomo}u
alata Object
SnapSnap to
Intersection i Object
SnapSnap to
Perpendicular.
Command:line
From point:int of kliknite na lijevi gornji ugao kvadrata.
To point:per to kliknite na zadnje nacrtanu crtu i prekinite
naredbu.
Pohranite crte`.
Sa`etak
U ovom ste poglavlju nau~ili kako rade neke naredbe za crtanje, kao i
upotrebu dodatnih alata Object Snap. Sve su ove radnje nu`ne kako
biste stekli iskustvo u radu s naredbama, a koje }e vam koristiti u dalj-
njem radu. U narednom }ete poglavlju krenuti s crtanjem tlocrta.
III DIO
4. Poglavlje
Crtanje tlocrta
U ovom poglavlju
l Pripreme
l Crtanje
info
info U ovom poglavlju nau~it }ete {to sve treba podesiti prije po~etka crtanja nacrta. Tokom
crtanja jednostavnog tlocrta upoznat }ete niz naredbi koje vam pojednostavljuju crtanje.
Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 59
Pripreme
Sada }ete nacrtati konkretan nacrt s tekstom i kotama koji }ete na kraju
i iscrtati na pisa~u. Nacrtat }ete tlocrt kupaone s time da }ete sami na-
praviti sve potrebne oznake vrata, prozor, kadu, umivaonik i wc {koljku.
Slika 4.1
Skica tlocrta koji
}ete crtati.
Prije po~etka samog crtanja treba definirati neke postavke. Kao prvo,
crte` mora stati na papir na koji ga kanimo iscrtati. Pokrenite AutoCAD
LT i kada se otvori okvir za dijalog Start Up, kliknite na gumb Start from
Scratch, odaberite opciju Metric i kliknite na OK.
Granice crte`a
Kada otvorite novi crte`, prvo odredite to~nost u kojoj }e AutoCAD LT
prikazivati jedinice (2. poglavlje, dio Mjerne jedinice). Zatim trebate
odrediti granice crte`a, a mo`da ih ~ak i nacrtati. Granice crte`a pred-
stavljaju rub papira na koji }ete crte` iscrtati i ne dopu{taju, kada su
uklju~ene, crtanje izvan papira.
U AutoCAD-u LT se crta u mjerilu 1:1, unose se stvarne mjere i to je veli-
ka prednost crtanja u AutoCAD-u LT u odnosu na crtanje na papiru ne
morate misliti na mjerilo dok crtate. Kada pripremate crte` za iscrtava-
nje, AutoCAD-u zadajete omjer, ovisno o mjerilu, po kojem }e se crte`
smanjiti prilikom iscrtavanja.
Razmislite li, shvatit }ete da dimenzije papira ne mo`ete unositi u crte`
u njihovim stvarnim mjerama nego ih morate uve}ati za faktor za koji
}ete kasnije crte` smanjiti. Taj faktor je obi~no mjerilo na primjer, nacrt
}ete iscrtati u mjerilu 1:20, faktor smanjenja kod iscrtavanja je 20, {to
zna~i da dimenzije papira koje }ete unijeti kao granice crte`a moraju biti
20 puta ve}e.
60 III. DIO
Shvatit }ete to sve bolje kasnije, kada }ete svoj crte` pripremati za iscr-
tavanje. Prilikom zadavanja granica crte`a treba znati mjerilo u kojem
}ete crte` iscrtati i dimenzije papira na koji }ete ga iscrtati. Ve} u pro{lom
poglavlju odlu~ili ste se da vam mjerna jedinica bude centimetar i ne
smijete to zaboraviti morate biti dosljedni u njihovom kori{tenju, stoga
i dimenzije papira morate izraziti u centimetrima.
Tablica 3-1. Koordinate gornjeg desnog ugla granica crte`a ovisno o mjerilu i papiru.
MJERILO
1:10 1:20 1:50 1:100 1:200 1:500 1:1000
vodoravno A4 297,210 594,420 1485,1050 2970,2100 5940,4200 14850,10500 29700,21000
Slika 4.3
Ovakve tri crte
poku{ajte nacrtati
crtu br.3 ne}ete
uspjeti nacrtati.
Slojevi
Slojevi se koriste da bi crte` bio pregledniji i da bi se moglo lak{e baratati
sa nekim djelovima crte`a i skupinama elemenata. Slojevi se mogu shva-
titi kao prozirne folije koje sadr`e dijelove crte`a. Na jednoj se nalaze po-
mo}ne linije, na drugoj nosivi zidovi, na tre}oj prozori, na ~etvrtoj vrata,
na petoj kote, a preklopljene ~ine cjelovit nacrt. Slojevima se pridru`uju
boje da bi crte` bio pregledniji i zato da bi se tim bojama prilikom ispisa
pridru`ila debljina iscrtavanja. U okviru sa zna~ajkama objekata pi{e ime
trenutno va`e}eg sloja, a ispred imena je kvadrati} u boji koja je pridru-
`ena sloju i odre|eni broj simbola koji nam govore o statusu sloja.
Slojeve se mo`e tako|er isklju~iti, smrznuti ili zaklju~ati. Kroz rad }ete
Slika 4.4 nau~iti ~emu slu`i koja opcija.
Dio okvira sa
zna~ajkama objekata
koji slu`i za
kontrolu slojeva.
Definiranje slojeva
Kada otvorite novi crte`, uvijek na raspolaganju imate sloj 0 (nula), koji
je ujedno i trenutno va`e}i sloj, a sve ostale slojeve morate definirati sa-
mi. Slojevi se definiraju pomo}u naredbe Layers.
Naredbu Layers mo`ete odabrati iz padaju}eg izbornika Format ili iz
okvira sa zna~ajkama objekata. Odaberete li naredbu Layers, otvorit }e
Upi{ite ime ZID u okvir za upisivanje novih slojeva koji se nalazi u dnu
okvira za dijalog iznad gumba OK i kliknite na gumb New. Sloj ZID
ispisao se u popisu. Na isti na~in upi{ite i preostale slojeve.
Slika 4.6
Okvir za dijalog Layer
Control s ozna~enim
slojem
u popisu.
Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 65
Slika 4.7
Okvir za dijalog
Select Color.
Sloju PROZOR pridru`ite plavu (blue), sloju VRATA zelenu (green), a sloju
OPREMA crvenu (red) boju. Kada ste svim slojevima pridru`ili boje, klik-
nite na gumb OK.
Slika 4.8
Okvir za dijalog
Layer Control
s definiranim
bojama slojeva.
Sada ste definirali sve slojeve budu}eg crte`a i htjeli biste po~eti crtati zi-
dove u sloju ZID. Ako pogledate okvir sa zna~ajkama objekata, vidjet }ete
da je jo{ uvijek va`e}i sloj 0 i ako bilo {to nacrtate, to }e biti u sloju 0.
Slika 4.9
AutoCAD-ov ekran s
otvorenim popisom
imena definiranih
slojeva.
Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 67
Crtanje
Sve ste podesili i definirali i mo`ete zapo~eti sa crtanjem. Prvo }ete nacr-
tati unutarnje konture zidova kupaone. Odaberite naredbu Line /Draw-
Line/ i za po~etak crtanja izaberite to~ku neposredno sa ekrana, tako da
kliknete lijevo u podru~ju za crtanje.
Slika 4.10
Odabrana
po~etna to~ka.
Za sljede}e to~ke upi{ite:
To point:@220,0 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
To point:@0,220 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
To point:@-220,0 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
68 III. DIO
To point:C
Nacrtali ste unutarnje konture kupaone.
Slika 4.11
Nacrtane unutarnje
konture zidova
kupaone.
Sada treba nacrtati vanjske konture tako da unesete debljine zidova. Po-
stoji vi{e na~ina na koji to mo`ete nacrtati. Najbr`e i najlak{e }ete to u~i-
niti koriste}i naredbu Offset. Naredbu mo`ete zadati upisivanjem u
naredbeni redak, iz padaju}eg izbornika ili alatnog okvira Modify.
Command:offset
Slika 4.12
Odabir naredbe Offset; Offset distance of Through<Through>:
padaju}i izbornik Ovdje upisujete udaljenost ili zadajete to~ku kroz koju }e se objekt kopi-
Modify. rati. Ako ste upisali udaljenost, morate pritisnuti Enter ili kliknuti na de-
snu tipku mi{a.
Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 69
Slika 4.13
Paralelno kopirani
Primjeri djelovanja kru`ni luk za 20
naredbe Offset.
Slika 4.14
Naredba Offset
primijenjena na
pregradne
zidove.
70 III. DIO
Slika 4.15
Naredba Offset
primijenjena na
vanjski zid
kupaone.
Lako ste nacrtali konture zidove, ali sada imate jedan mali problem, crte
u uglovima nisu spojene. Naredba Fillet rije{iti }e taj problem. Naredbu
mo`ete zadati upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju}eg izbornika ili
alatnog okvira Modify.
Slika 4.17
Primjena naredbe
Fillet na prvom
uglu kupaone.
Slika 4.18
Zidovi nakon
primjene naredbe
Fillet na
svakom uglu.
74 III. DIO
Slika 4.19
Skica otvora
prozora.
Da biste nacrtali lijevu stranu otvora za prozor, trebate zapo~eti crtanje
72 cm od lijevog gornjeg ugla. Odaberite naredbu Line /Draw Line/ i uz
pomo} alata Snap From/Object Snap Snap From/ pomaknite po~etak
crtanja crte od lijevog gornjeg ugla za 72 cm (3. poglavlje, dio Kako jo{
upotrijebiti alate Object Snap.
Command: line
From point:from Object SnapSnap From.
Slika 4.20
Pomaknuti po~etak
crtanja nakon
primjene alata
Snap From.
Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 75
Slika 4.21
Nacrtana prva
stranica otvora
prozora primjenom
alata Snap to
Perpendicular.
Nacrtali ste jednu stranu otvora i sada treba nacrtati drugu. To }ete nacr-
tati tako da }ete napraviti paralelnu kopiju upravo nacrtane crte koriste}i
se naredbom Offset. Odaberite naredbu Offset /Modify Offset/ i napra-
vite paralelnu kopiju lijeve strane otvora udesno na udaljenosti od
90 cm.
Command:_offset
Offset distance of Through<30.0>:90 pritisnite Enter ili
kliknite na desnu tipku mi{a.
76 III. DIO
Slika 4.22
Nacrtana druga
strana otvora
pomo}u naredbe
Offset.
Nacrtali ste stranice otvora. Linije zida izme|u njih su suvi{ne i treba ih
odstraniti. U~init }ete to pomo}u naredbe Trim. Naredbu mo`ete zadati
upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju}eg izbornika ili alatnog okvira
Modify.
Granica odsijecanja
Rezultat
Slika 4.24
Primjeri djelovanja Granica Rezultat Rezultat Rezultat
naredbe Trim. odsijecanja
Slika 4.25
Rezultat primjene
naredbe Trim na
otvoru prozora.
Slika 4.26
Skica otvora
vrata.
Slika 4.27
Rezultat primjene
naredbe Offset na
vanjski zid.
80 III. DIO
Slika 4.28
Rezultat primjene
naredbe Offset na
maloprije paralelno
kopiranu liniju.
Slika 4.29
Rezultat primjene
naredbe Trim na
otvoru za vrata.
Slika 4.30
Skica oznake za
vrata.
82 III. DIO
Zoom
Pove}ajte prikaz crte`a oko otvora za vrata /View Window/.
Slika 4.31
Uve}ani pogled na
otvor za vrata.
Slika 4.32
Nacrtane crte
praga.
Slika 4.33
Nacrtane crte
okvira vrata.
Trim/ i odsijecite vi{ak vanjske li-
Odaberite sad naredbu Trim /Modify
nije praga.
Slika 4.34
Rezultat odsijecanja
vi{kova linija
pomo}u naredbe
Trim.
Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 85
Command:trim
Select cutting edges:(Projmode=UCS, Edgemode=No
extend)
Select objects:1 found odaberite prvu paralelno kopiranu crtu.
Select objects:1 found odaberite drugu paralelno kopiranu
crtu i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
<Select object to trim>/Project/Edge/Undo: odaberite
vanjsku liniju praga i zavr{ite naredbu.
Nedostaje vam jo{ vratno krilo i linija otvaranja vrata. Prvo }ete nacrtati
kru`nicu, ~ija ~etvrtina treba biti linija otvaranja vrata, a zatim }ete, uz
pomo} nove naredbe Extende, produ`iti liniju koja predstavlja desni
okvir vrata i tako dobiti vratno krilo.Odaberite naredbu Circle /Draw-
CircleCenter,Radius/.
Command:circle
3P/TTR/<Center point>:int of Object Snap Snap to Inter-
section i za sredi{te kru`nice odaberite desno sjeci{te okvira s pragom.
Slika 4.35
Nacrtana kru`nica
~ija ~etvrtina }e
predstavljati liniju
otvaranja vrata.
86 III. DIO
produ`enja. Granica produ`enja mo`e biti crta, polilinija, kru`ni luk ili
Slika 4.36
kru`nica.
Odabir naredbe
Extend; padaju}i Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon zadavanja naredbe
izbornik Modify. Extend:
Command:extend
Select boundary edges:(Projmode=UCS,Edgemode=No
extend)
Granica
produljenja Granica
produljenja
Slika 4.37
Primjeri djelovanja Granice Granice
produljenja produljenja
naredbe Rezultati Rezultati
Extend.
Slika 4.38
Produ`ena desna
linija okvira vrata do
kru`nice pomo}u
naredbe Extend
Command:extend
Select boundary edges:(Projmode=UCS,Edgemode=No
extend)
Select object: odaberite kru`nicu i pritisnite Enter ili kliknite
na desnu tipku mi{a.
88 III. DIO
Slika 4.39
Odrezan vi{ak
kru`nice pomo}u
naredbe Trim.
Command:trim
Select cutting edges:(Projmode=UCS, Edgemode=No
extend)
Select object:1found odaberite vratno krilo.
Select object:1found odaberite prag i pritisnite Enter ili
kliknite na desnu tipku mi{a.
<Select object to trim>/Project/Edge/Undo: ozna~ite
kru`nicu desno od vratnog krila i zavr{ite naredbu.
izabranog objekta (boja, sloj, vrsta linije, debljina i skala vrste linije) , o
Slika 4.40 elementima pomo}u kojih ste ga oblikovali ( za crtu koordinate po~etne
Odabir naredbe i zavr{ne to~ke), te o du`ini odabranog objekta i kutu u odnosu na rav-
Properties; padaju}i
ninu u kojoj je nacrtan. Okvir za dijalog Modify... omogu}uje vam da
izbornik Edit.
mijenjate sve zna~ajke odabranog objekta i elemente pomo}u kojih ste
ga oblikovali.
Slika 4.41
Okvir za dijalog
Modify Line.
90 III. DIO
Ako ste odabrali dva ili vi{e objekata, tada se otvara okvir za dijalog
Change Properties. Okvir za dijalog Change Properties vas informira o
svim zna~ajkama izabranih objekata i omogu}uje vam njihovu promjenu.
Slika 4.42
Okvir za dijalog
Change
Properties.
Slika 4.43
Odabir svih objekata
pomo}u prozora
za odabir
Crossing.
Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 91
Slika 4.44
Okvir za dijalog
Change
Properties.
Slika 4.45
Okvir za dijalog
Select Layer.
Slika 4.46
Skica oznake
za prozor.
Ako je va`e}i sloj PROZOR, mo`ete po~eti crtati. Da biste opet vidjeli ci-
Zoom
jeli tlocrt, odaberite naredbu View Previous ili All, a zatim
pove}ajte prikaz crte`a oko otvora za prozor naredbom View Zoom
Window.
Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 93
Slika 4.47
Uve}ani pogled na
otvor za prozor.
Slika 4.48
Nacrtane crte
parapeta.
Sada }ete pomo}u upravo nacrtanih crta parapeta nacrtati simbol prozo-
Offset / i nacrtane crte para-
ra. Odaberite sada naredbu Offset /Modify
lelno kopirajte za 6.5 cm.
Slika 4.49
Paralelno kopirane
stranice
parapeta.
Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 95
Command:offset
Offset distance of Through<20.0>:6.5
Select object to offset: odaberite gornju crtu.
Side to offset? dolje.
Select object to offset: odaberite donju crtu.
Side to offset? gore i prekinite naredbu.
Sada treba jo{ nacrtati linije okvira prozora, a one su 7 cm udaljene od
rubova otvora. Prvo }ete nacrtati lijevu liniju okvira, a da biste zapo~eli
crtanje na 7 cm udesno od lijeve strane otvora, ovaj puta upotrijebite alat
Object Snap Snap From. Odaberite naredbu Line /Draw Line/.
Command:line
From point:from Snap From.
Object Snap
Snap to Intersection i ozna~ite
Base point:int of Object Snap
gornji lijevi ugao prozora.
<offset>:@7,0 upi{ite relativnu koordinatu to~ke u koju se
pomi~ete i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
To point:per of Object Snap Snap to Perpendicular i ozna~ite
suprotnu liniju prozora i prekinite naredbu.
Slika 4.50
Nacrtane obje
strane okvira
prozora
96 III. DIO
Slika 4.51
Odabir naredbe
Linetype; padaju}i
izbornik Format.
Slika 4.52
Okvir za dijalog
Select Linetype.
Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 97
Slika 4.53
Okvir za dijalog
Load and Reload
Linetype.
Kliknete li na gumb File unutar okvira Load and Reload Linetypes otvorit
}e se okvir za dijalog Select Linetype Files s popisom datoteka koje sadr`e
definicije raznih vrsta linija. Iz popisa odaberite datoteku aclt.lin i kliknite
na gumb OK. U okviru za dijalog Load and Reload Linetypes unutar okvi-
ra Availabale linetypes ispisao se popis i iscrtao pripadaju}i primjer svih
vrsta linija koje odabrana datoteka sadr`i. Mo`ete pojedina~no birati
vrste linija koje `elite koristiti ili mo`ete klikom na gumb Select All
u~itati sve vrste linija. Kliknite na gumb Select All a zatim na gumb OK.
AutoCAD LT vas je vratio u okvir za dijalog Select Linetype gdje se sada
u popisu Loaded Linetypes nalaze sve vrste linija iz odabrane datoteke.
Unutar okvira za dijalog Select Linetype nalazi se jo{ i podru~je unutar
kojeg odre|ujemo gusto}u ispisa odabrane linije.
Slika 4.54
Okvir za dijlog Select
Linetype File s
u~itanim vrstama
linija.
ISO Pen Width gusto}a ispisa linija, definiranih po ISO standardi-
ma, odre|uje se ovisno o debljini linije kojom }e se iscrtavati. U ovaj
okvir upisujemo debljinu kojom }e se linjia iscrtati.
98 III. DIO
Slika 4.55
Okvir za dijalog Select
Linetype s ozna~enom
linijom definiranom
po ISO
standardima.
Nakon {to ste u~itali vrste linija i one su vam postale dostupne u popisu
Loaded Linetypes, kliknite na gumb OK.
Kao {to imate kontrolu nad slojevima i uvid u trenutno va`e}i sloj u
Slika 4.56 okviru sa zna~ajkama objekata, tako imate i kontrolu i uvid u trenutno
Dio okvira sa va`e}u vrstu linije.
zna~ajkama objekata
za kontrolu vrsta
linija.
Slika 4.57
Nacrtana crta
ruba grede.
Properties/ i odaberite
Odaberite sada naredbu Change Properties /Edit
zadnje nacrtanu crtu.
Select object:1found odaberite crtu i pritisnite Enter ili kliknite
na desnu tipku mi{a. Otvorio se okvir za dijalog Modify Line.
Slika 4.58
Okvir za dijalog
Modify Line.
Kliknite na gumb Linetype i u okviru za dijalog Select Linetype iz popisa
odaberite DASHED i kliknite na OK.
100 III. DIO
Slika 4.59
Okvir za dijalog
Select Linetype.
Sada jo{ u okvir Linetype Scale upi{ite 20, a zatim kliknite na OK. Crta
je sada iscrtkana.
Slika 4.60
Iscrtkana linija
ruba grede.
Da biste opet vidjeli cijeli tlocrt, odaberite naredbu View Zoom All.
Da bi tlocrt bio gotov trebate jo{ po pravilima crtanja vanjski zid odvoji-
ti od tankih pregradnih. Odaberite naredbu Extend/Modify Extend/ i
produ`ite unutarnju liniju vanjskog zida u desno i lijevo.
Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 101
Slika 4.61
Produ`ene unutarnje
linije vanjskog
zida.
Command:extend
Select boundary edges:(Projmode=UCS,Edgemode=No
extend)
Select object: odaberite vanjsku stranu lijevog zida.
Select object: odaberite vanjsku stranu desnog zida i pritisnite
Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
<Select object to extend>/Project/Edge/Undo:
odaberite unutra{nju stranu vanjskog zida desno od prozora .
<Select object to extend>/Project/Edge/Undo:
odaberite unutra{nju stranu vanjskog zida lijevo od prozora i pritisnite
Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
Save As/
Tlocrt kupaone je nacrtan i trebate ga jo{ samo spremiti /File
pod imenom KUPAONA.
102 III. DIO
Sa`etak
U ovom ste poglavlju nau~ili {to sve treba podesiti prije po~etka crta-
nja nacrta tako da imate {to manje problema kod crtanja i kasnijeg iscr-
tavanja. Nau~ili ste upotrijebiti i niz naredbi koje vam omogu}uju br`e
i jednostavnije crtanje, a na primjeru tlocrta kupaone uspje{no ste
nacrtali i svoj prvi ozbiljniji crte`.
5. Poglavlje
Crtanje oznaka za kupaonu
l Crtanje oznaka kade
Kako radi naredba Make Block
U ovom poglavlju
info
info Nakon {to ste u prethodnom poglavlju nacrtali tlocrt kupaone, sada je potrebno dodati i
pojedine elemente. U ovom poglavlju }ete nau~iti kako od nacrtanih objekata definirati
blok.
Crtanje oznaka za kupaonu 5. POGLAVLJE 105
Slika 5.1
Skica oznake
kade.
Slika 5.2
Nacrtan vanjski
rub kade.
106 III. DIO
Command:line
From point: kliknite u podru~je za crtanje.
To point:@65,0 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
To point:@0,160 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
To point:@-65,0 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
To point:C
Odaberite naredbu Offset /ModifyOffset/ i paralelno kopirajte tri stra-
nice upravo nacrtanog pravokutnika (dvije du`e i gornju kra}u) uz odmak
od 5 cm, a preostalu za 10 cm, prema unutra.
Command:offset
Offset distance of Through<76.0>:5 pritisnite Enter ili
kliknite na desnu tipku mi{a.
Select object to offset: odaberite desnu du`u stranicu.
Side to offset? lijevo.
Select object to offset: odaberite lijevu du`u stranicu.
Side to offset? desno.
Slika 5.3
Tri paralelno
kopirane stranice
ruba kade.
Crtanje oznaka za kupaonu 5. POGLAVLJE 107
Slika 5.4
Paralelno iskopirana
~etvrta stranica
kade.
Slika 5.5
Zaobljeni gornji
unutarnji uglovi kade
pomo}u naredbe
Fillet.
Crtanje oznaka za kupaonu 5. POGLAVLJE 109
Slika 5.6
Zaobljeni donji
unutarnji uglovi kade
pomo}u naredbe
Fillet.
Kada je gotova i bilo bi dobro kada biste je sada mogli spremiti tako da
je mo`ete koristiti kad god vam zatreba u crte`u. To }e vam omogu}iti
naredba Make Block. Naredbu mo`ete odabrati iz padaju}eg izbornika ili
alatnog okvira Draw.
Slika 5.7
Odabir naredbe Make
Block; padaju}i
izbornik Draw.
110 III. DIO
Slika 5.8
Okvir za dijalog
Block
Definition.
Da biste formirali blok, prvo morate u okvir za ime bloka, Block name:,
upisati ime budu}eg bloka.
Slika 5.9
Izgled okvira za
dijalog Block
Definition prilikom
definiranja
bloka KADA.
Prvo upi{ite ime, KADA, u okvir za ime bloka, zatim kliknite na gumb
Select Object<. Vra}ate se privremeno u crte`. Prozorom odaberite
cijelu kadu i klikom na desnu tipku mi{a potvrdite odabir.
Ponovno se otvorio okvir za dijalog Block Definition. Sada kliknite na
gumb Select Point<. Ponovno se vra}ate u crte` i pomo}u Object
Snap to Intersection odaberite gornji desni ugao kade.
Snap
Ponovno se otvara okvir za dijalog Block Definition, isklju~ite opciju
Retain Object i kliknite na gumb OK. Definirali ste blok KADA, a crte`
kade je nestao s ekrana. Sada }ete nacrtati umivaonik.
112 III. DIO
Slika 5.10
Odabir objekata od
kojih }e se
formirati blok
KADA.
Slika 5.11
Odabir bazne
to~ke.
Crtanje oznaka za kupaonu 5. POGLAVLJE 113
Slika 5.12
Skica oznake
umivaonika.
Line/ i zapo~nite crtanje na istom mjes-
Odaberite naredbu Line / Draw
tu na kojem ste crtali kadu.
Command:line
From point: kliknite u podru~je za crtanje
To point:@60,0 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
To point:@0,45 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
To point:@-60,0 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
To point:C
Slika 5.13
Nacrtan vanjski
rub umivaonika.
114 III. DIO
Slika 5.14
Paralelno iskopirana
dulja stranica
ruba
umivaonika
Slika 5.15
Paralelno iskopirane
dvije kra}e
stranice
umivaonika.
Slika 5.16
Nacrtana zaobljena
stranica umivaonika
pomo}u naredbe
Arc3 Points.
Slika 5.17
Paralelno iskopirana
zaobljena stranica
umivaonika.
Ponovno pozovite naredbu Fillet i zaoblite spojeve kru`nog luka i stranica.
Command:fillet
(TRIM mode) Curent fillet radius= 20.0
Poyline/Radius/Trim/<Select first object>: ozna~ite
lijevi kraj luka.
Select second object: ozna~ite lijevu unutarnju stranicu.
Ponovno pozovite naredbu.
Command:fillet
(TRIM mode) Curent fillet radius= 20.0
Poyline/Radius/Trim/<Select first object>: ozna~ite
desni kraj luka.
Select second object: ozna~ite desnu unutarnju stranicu.
118 III. DIO
Slika 5.18
Spojevi unutarnjh
stranica i unutarnjeg
kru`nog luka
obra|eni
naredbom
Fillet, r=20.
Command:fillet
(TRIM mode) Curent fillet radius= 25.0
Poyline/Radius/Trim/<Select first object>: ozna~ite
desni kraj luka.
Select second object: ozna~ite desnu vanjsku stranicu.
Slika 5.19
Spojevi vanjskih
stranica i vanjskog
kru`nog luka
obra|eni
naredbom
Fillet, r=25.
Ponovno pozovite naredbu i sada promijenite polumjer na 0 i odstranite
vi{kove gornjih unutarnjih uglova.
Command:_fillet
(TRIM mode) Curent fillet radius=25.0
Poyline/Radius/Trim/<Select first object>:R pritisnite
Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
Enter fillet radius<25.0>:0 pritisnite Enter ili kliknite na
desnu tipku mi{a.
Ponovno pozovite naredbu.
Command:_fillet
120 III. DIO
Slika 5.20
Gorni unutarnji uglovi
umivaonika obra|eni
naredbom
Fillet, r=0.
Slika 5.21
Izgled okvira za dija-
log Block Definition
prilikom
definiranja
bloka UMIV.
Slika 5.22
Odabir objekata od
kojih }e se
formirati blok
UMIV.
Slika 5.23
Odabir bazne
to~ke.
Slika 5.24
Skica oznake
wc {koljke.
Slika 5.25
Nacrtane konture
kotli}a.
Sada }ete nacrtati elipsu koja krajem svoje velike osi tangira donju
stranicu upravo nacrtanog pravokutnika to~no u polovi{tu, s time da je
promjer velike osi 50 cm, a polumjer male 17.5 cm. Odaberite naredbu
Ellipse
Ellipse /Draw Axis,End/ i nacrtajte konturu wc {koljke.
Command:ellipse
Arc/Center/<Axsis endpoint1>:mid Object Snap From
Midpoint i ozna~ite donju stranicu pravokutnika.
Axis endpoint2:@0,-50 upi{ite koordinatu to~ke kraja velike osi
elipse i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
<Other axis distance>/Rotationi@17.5,0 upi{ite koordi-
natu to~ke kraja polumjera male osi elipse i pritisnite Enter ili kliknite
na desnu tipku mi{a.
124 III. DIO
Slika 5.26
Elipsa koja }e pred-
stavljati rub {koljke
nacrtana pomo}u
naredbe
EllipseAxis,
End.
Sada }ete odrezati dio elipse da bi kontura {koljke izgledala kao na slici
5.24. Granica odsijecanja treba biti na 5 cm od donje stranice kotli}a.
Prvo odaberite naredbu Offset /Modify Offset/ i paralelno iskopirajte
donju stranicu pravokutnika za 5 cm prema dolje.
Command:offset
Offset distance of Through<5.0>: pritisnite Enter ili
kliknite na desnu tipku mi{a.
Select object to offset: odaberite donju stranicu prvokutni-
ka.
Side to offset? dolje i prekinite naredbu.
Odaberite naredbu Trim /Modify Trim/ i odre`ite kako dio elipse iznad
upravo nacrtane crte, tako i desni i lijevi kraj crte koji prelazi elipsu.
Command:trim
Select cutting edges:(Projmode=UCS, Edgemode=No
extend)
Select object: odaberite elipsu.
Crtanje oznaka za kupaonu 5. POGLAVLJE 125
Slika 5.27
Kona~ni izgled
oznake wc
{koljke.
Select object: odaberite crtu koja sije~e elipsu i pritisnite Enter
ili kliknite na desnu tipku mi{a.
<Select object to trim>/Project/Edge/Undo: ozna~ite
dio elipse koji `elite odrezati.
<Select object to trim>/Project/Edge/Undo: ozna~ite
lijevi dio crte koji `elite odrezati.
<Select object to trim>/Project/Edge/Undo: ozna~ite
desni dio crte koji `elite odrezati i zavr{ite naredbu.
Slika 5.28
Izgled okvira za
dijalog Block
Definition prilikom
definiranja
bloka WC.
126 III. DIO
Slika 5.29
Odabir naredbe
Insert Block; padaju}i
izbornik Draw.
Slika 5.30
Okvir za dijalog
Insert.
Kliknete li na gumb Block..., otvara se novi okvir za dijalog Defined
Blocks s popisom blokova.
Prvo provjerite da li je opcija Specify Parameters on Screen uklju~ena.
Ona mora biti uklju~ena jer }ete parametre za umetanje bloka zadavati
nakon izlaska iz okvira za dijalog. @eljeni blok odabirete tako da ozna~ite
njegovo ime u popisu i onda kliknete na gumb OK. Ime odabranog bloka
ispisuje se u okviru kraj gumba Block... u okviru za dijalog Insert.
Crtanje oznaka za kupaonu 5. POGLAVLJE 127
Slika 5.31
Okvir za dijalog
Defined Blocks.
Kliknete li na gumb Files..., otvarate okvir za dijalog Select Drawing File
unutar kojeg mo`ete odabrati datoteku {to sadr`i `eljeni blok (vidi 8.
poglavlje).
Slika 5.32
Okvir za dijalog
Select Drawing
File.
Kada ste izabrali blok iz popisa definiranih blokova crte`a ili iz popisa
datoteka, kliknite na gumb OK i sad }ete morati putem naredbenog retka
zadati neke parametre da biste pravilno umetnuli blok u crte`.
Insertion point:
AutoCAD LT od vas tra`i da izaberete to~ku u koju }ete umetnuti blok.
Pomo}u alata Object Snap odaberite najprikladniju to~ku ovisno o to~ci
umetanja za koju je vezan blok.
X scale factor <1>/Corner/XYZ:
AutoCAD LT vam omogu}uje da pove}ate ili smanjite blok po X osi, a
osnovno postavljena vrijednost je 1.
Y scale factor(default=X):
128 III. DIO
Slika 5.33
Tlocrt kupaone s
umetnutim
oznakama
sanitarija.
Sada kada znate kako se ume}u blokovi u crte`, umetnite va{e blokove u
tlocrt. Prvo umetnite blok KADA u gornji desni ugao tlocrta kao na slici
5.33. Odaberite naredbu Insert Block, kliknite na gumb Block... i u
okviru za dijalog Defined Blocks ozna~ite KADA i kliknite na gumb OK.
Slika 5.34
Okvir za dijalog
Defined Blocks s
popisom definiranih
blokova unutar
kojeg odabiremo
blok KADA.
Crtanje oznaka za kupaonu 5. POGLAVLJE 129
Slika 5.35
Okvir za dijalog Insert
nakon odabira
bloka KADA.
U okviru za dijalog Insert tako|er kliknite na gumb OK i na ekranu se
pojavila kada. Pomaknite mi{a i vidjet }ete da se za vrijeme pomicanja po
ekranu grafi~ki pokaziva~ dr`i za gornji desni ugao (to~ka odabrana kao
bazna to~ka kada ste formirali blok).
Slika 5.36
Izgled bloka KADA
odmah nakon
u~itavanja prije
odabira to~ke
umetanja.
Sada obratite pa`nju na naredbeni redak.
Insertion point:int of Object Snap Snap to Intersection i
ozna~ite gornji desni ugao kupaone.
130 III. DIO
Slika 5.37
Okvir za dijalog
Defined Blocks s
popisom definiranih
blokova unutar kojeg
odabiremo blok
UMIV
U okviru za dijalog Insert tako|er kliknite na gumb OK i na ekranu se
pojavio umivaonik. Sada obratite pa`nju na naredbeni redak.
Insertion point:nea to Snap to Nearest i
Object Snap
ozna~ite zid kao na slici 5.33.
X scale factor <1>/Corner/XYZ: pritisnite Enter ili kliknite
na desnu tipku mi{a.
Yscale factor(default=X): pritisnite Enter ili kliknite na
desnu tipku mi{a
Rotation angle<0>:90 upi{ite 90 i pritisnite Enter ili kliknite na
desnu tipku mi{a.
Crtanje oznaka za kupaonu 5. POGLAVLJE 131
Sada jo{ umetnite blok WC na lijevi zid, kao na slici 5.33, tako da ga
zaokrenete za 90 stupnjeva. Odaberite naredbu Insert Block, kliknite na
gumb Block... i u okviru za dijalog Defined Blocks ozna~ite WC, te
kliknite na gumb OK.
Slika 5.38
Okvir za dijalog
Defined Blocks s
popisom definiranih
blokova unutar
kojeg odabiremo
blok WC.
U okviru za dijalog Insert tako|er kliknite na gumb OK i na ekranu se
pojavila wc {koljka. Obratite sada pa`nju na naredbeni redak.
Insertion point:nea to Snap to Nearest i
Object Snap
ozna~ite zid kao na slici 5.33.
X scale factor<1>/Corner/XYZ: pritisnite Enter ili kliknite na
desnu tipku mi{a.
Y scale factor(default=X): pritisnite Enter ili kliknite na
desnu tipku mi{a.
Rotation angle<0>:90 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku
mi{a.
Bez obzira koliko ste objekata nacrtali da biste ga formirali, svaki umet-
nuti blok je jedan objekt. Jo{ se sje}ate kako ste crtali wc {koljku nacr-
tali ste pet crta i elipsu ali ako sada probate obrisati samo jednu od
njih, obrisat }ete cijelu wc {koljku. Odaberite naredbu Erase/Mo-
difyErase/ i probajte obrisati samo elipsu wc {koljke. Odabirom elipse
odabrali ste cijeli blok.
Budu}i da ne `elite obrisati wc {koljku, pritisnite Esc na tipkovnici da
biste prekinuli naredbu. Formiraju}i blok, AutoCAD LT od puno odabra-
nih objekata radi jedan. S blokom je zbog toga lak{e baratati i zauzima
manje mjesta na disku. Ako iz nekog razloga `elite mijenjati umetnuti
blok, morate ga prije toga rastaviti na sastavne dijelove pomo}u naredbe
Explode.
132 III. DIO
Slika 5.39
Rezultat poku{aja
brisanja elipse
wc {koljke - ozna~ila
se cijela wc
{koljka.
Slika 5.40 Sada kada znate kako radi naredba Explode odaberite je i primijenite na
Odabir naredbe va{em bloku WC.
Explode; padaju}i
izbornik Modify. Command:explode
Select objects: ozna~ite wc {koljku i pritisnite Enter ili kliknite
na desnu tipku mi{a.
Crtanje oznaka za kupaonu 5. POGLAVLJE 133
Sada ponovno poku{ajte obrisati samo elipsu wc {koljke Erase /Modify
Erase/.
Slika 5.41
Rezultat poku{aja
brisanja elipse wc
{koljke nakon {to ste
primjenili naredbu
Explode na bloku
WC - ozna~ila se
samo elipsa.
Sada ste odabrali samo elipsu, wc {koljka vi{e nije blok i na njoj mo`ete
vr{iti `eljene promjene. Pritisnite na Esc da biste prekinuli naredbu Era-
se, a onda kliknite na gumb Undo na standardnoj alatnoj traci da biste
poni{tili djelovanje naredbe Explode. Blokovi koje ste definirali nared-
bom Make Block dostupni su vam, na `alost, samo u ovom crte`u, a bilo
bi vrlo prakti~no kada biste ih mogli koristiti i u budu}im crte`ima.
Blokove mo`ete definirati i pomo}u narebe Wblock i tada }e vam biti
dostupni i u drugim crte`ima. Naredbu }ete upoznati u 8. poglavlju.
Sa`etak
U ovom poglavlju ste nau~ili kako od nacrtanih objekata definirati blok
i kako ga umetnuti u crte`. U narednom poglavlju savladat }ete radnje
koje se odnose na promjene postoje}ih crte`a.
IV DIO
6. Poglavlje
Kako mijenjati izgled crte`a
l Promjena izgleda crte`a
l Kako radi naredba Move
U ovom poglavlju
info
info U ovom poglavlju }ete nau~iti kako rade neke od naredbi za mijenjanje (Modify) crte`a i
kako ih primijeniti u stvarnoj situaciji.
Kako mijenjati izgled crte`a 6. POGLAVLJE 137
Slika 6.1
Skica nove
kupaone.
Da ste crtali na papiru, za takve promjene morali biste crtati novi crte`,
a u AutoCAD-u LT sve to mo`ete napraviti jednostavno i brzo upotrebom
pravih naredbi. Prvo otvorite va{ crte` KUPAONA.dwg i spremite ga pod
novim imenom KUPAONA1 /File Save As /. Sve promjene koje }ete
odsad izvoditi odnosit }e se na novi crte` KUPAONA1. Va{ prvi crte` KU-
PAONA ostat }e nepromijenjen.
Da biste promijenili dimenzije tlocrta, prvo trebate odstraniti sve sim-
bole sanitarija iz tlocrta. Mogli biste ih jednostavno izbrisati, Erase, pa
onda opet uvr{tavati, Insert Block, ali sada }ete ih samo maknuti iz
tlocrta koriste}i naredbu Move. Naredbu mo`ete zadati upisivanjem u
naredbeni redak, odabirom iz padaju}eg izbornika ili alatnog okvira
Slika 6.3
Primjer djelovanja
naredbe Move.
To~ka iz koje pomi~emo objekt
Slika 6.4
Oznake sanitarija
pomaknute izvan
tlocrta.
Command:move
Select objects:1 found odaberite wc.
Select objects: 1 found odaberite umivaonik.
Select objects:1 found odaberite kadu.
Select objects: pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
Base point or displacement:mid of Object Snap Midpoint
of i odaberite sredi{nju to~ku zida uz koji su prislonjeni wc i
umivaonik.
Slika 6.6
Rezultat
Primjer djelovanja
naredbe Bazna to~ka pomaka
Stretch.
Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe Stretch
Command:stretch
Select objects to stretch by crossing window or
polygon...
AutoCAD LT vas obavje{tava da objekte koje `elite rastegnuti ili stisnu-
ti morate odabrati prozorom za odabir Crossing (2. poglavlje, dio Odabir
objekata).
Select objects:Other corner:NN found
Definirate prozor za odabir Crossing odabirom desnog donjeg i lijevog
gornjeg ugla i na taj na~in odabirete objekte koje `elite rastegnuti ili sti-
snuti, a AutoCAD LT vas obavje{tava o broju izabranih objekata. Kada
ste zavr{ili s odabirom, obavezno pritisnite Enter ili kliknite na desnu
tipku mi{a.
Base point or displacement:
AutoCAD LT od vas tra`i da odredite to~ku iz koje }ete zapo~eti stiska-
nje ili rastezanje izabranih objekata. Mo`ete je odabrati neposredno na
ekranu uz pomo} alata Object Snap ili upisom to~nih koordinata to~ke.
Kako mijenjati izgled crte`a 6. POGLAVLJE 141
Slika 6.7
Odabir Crossing
prozora.
Command:stretch
Select objects to stretch by crossing window or
polygon...
142 IV. DIO
Slika 6.8
Odabir Crossing
prozora
Command:stretch
Select objects to stretch by crossing window or
polygon...
Select objects:Other corner:15 found otvorite prozor
Crossing kao na slici 6.8 i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku
mi{a.
Base point or displacement:int of Object
Intersection of i odaberite lijevi donji ugao tlocrta.
Snap
Kako mijenjati izgled crte`a 6. POGLAVLJE 143
Slika 6.9
Tlocrt kupaone
promijenjenih
dimenzija.
Ako ste zaboravili koje su bile dimenzije po~etnog tlocrta, sada se si-
gurno pitate kojih je dimenzija ovaj novi. Mo`ete prolistati knjigu i
prona}i po~etne dimenzije tlocrta i onda izra~unati sada{nje dimenzije,
ali bilo bi puno jednostavnije i djelotvornije da mo`ete mjeriti du`ine
neposredno na ekranu. Udaljenost izme|u dvije to~ke mo`ete izmjeriti
pomo}u naredbe Distance. Naredbu mo`ete odabrati iz okvira sa zna-
~ajkama objekata.
Slika 6.10
Odabir naredbe
Distance; gumb s
okvira sa
zna~ajkama
objekata.
144 IV. DIO
Slika 6.11
Premje{tena
oznaka kade u
tlocrt.
146 IV. DIO
Slika 6.12
Odabir naredbe Rotate;
padaju}i izbornik
Modify.
45 90 135
Bazna to~ka
Slika 6.13
Primjeri 180
djelovanja naredbe
Rotate. 225
270
315
<Rotation angle>/Reference:
Ovdje zadajete kut za koji `elite zaokrenuti objekt.
Sada kada znate kako radi naredba Rotate, odaberite je i zaokrenite wc
{koljku za 90 stupnjeva da biste je mogli smjestiti u tlocrt kao na slici 6.1.
Command:rotate
Select objects:1 found odaberite wc {koljku i pritisnite Enter
ili kliknite na desnu tipku mi{a.
Base point:mid of Object Snap Midpoint of i odaberite
stranicu koja se pola`e uza zid.
<Rotation angle>/Reference:90 pritisnite Enter ili kliknite na
desnu tipku mi{a.
Slika 6.14
Zakrenuta
oznaka
wc {koljke.
148 IV. DIO
Slika 6.15
Premje{tena
oznaka wc {koljke
u tlocrt.
Slika 6.16
Odabir naredbe Scale;
padaju}i izbornik
Modify.
Kako mijenjati izgled crte`a 6. POGLAVLJE 149
Faktor skaliranja
2
Odabrani objekt
Faktor skaliranja
0.5
Slika 6.17
Primjeri djelovanja
naredbe Bazna to~ka skaliranja
Scale.
Upiti koji se pojavljuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe
Scale:
Command:scale
Select objects:NN found
Odabirete objekte, a AutoCAD LT vas obavje{tava o njihovom broju. Mo-
`ete odabrati koliko god `elite objekata, a kada ste zavr{ili s odabirom,
morate pritisnuti Enter ili kliknuti na desnu tipku mi{a.
Base point:
Trebate odabrati baznu to~ku od koje }e se izabrani objekti smanjiti ili
pove}ati ovisno o zadanom faktoru. Koristite alate Object Snap prilikom
odabira to~ke.
<Scale factor>/Reference:
Ovdje upisujete faktor skaliranja brojevi manji od 1 smanjuju, a ve}i od
1 pove}avaju objekt .
150 IV. DIO
Sada kada znate kako radi naredba Scale, odaberite je i smanjite va{ umi-
vaonik za faktor skaliranja 0.9 (10%), tako da vam bazna to~ka smanje-
nja bude gornji lijevi ugao umivaonika.
Command:scale
Select objects:1 found odaberite umivaonik i pritisnite Enter
ili kliknite na desnu tipku mi{a.
Base point:int of Intersection of i odaberite lijevi
Object Snap
gornji ugao umivaonika.
<Scale factor>/Reference:0.9 pritisnite Enter ili kliknite na
desnu tipku mi{a.
Slika 6.18
Smanjena oznaka
umivaonika.
Kako mijenjati izgled crte`a 6. POGLAVLJE 151
Slika 6.19
Zakrenuta oznaka
umivaonika.
Da biste nacrtali dvostruki umivaonik, treba vam jo{ jedan isti takav
umivaonik. Mo`ete napraviti kopiju simbola umivaonika pomo}u
naredbe Copy. Naredbu mo`ete zadati upisivanjem u naredbeni redak,
odabirom iz padaju}eg izbornika ili alatnog okvira Modify, pod imenom
Duplicate.
Slika 6.20
Odabir naredbe
Copy; padaju}i
izbornik Modify.
152 IV. DIO
Rezultat
To~ka iz koje kopiramo
Objekt koji kopiramo Opcija Mutiple
Slika 6.21
Primjeri djelovanja To~ka iz koje
naredbe Copy.
kopiramo To~ke u koje kopiramo Rezultat
Sada ste nau~ili kako radi naredba Copy i mo`ete napraviti kopiju simbo-
la va{eg smanjenog i zaokrenutog umivaonika. Odaberite naredbu Copy
i kopirajte umivaonik iz njegovog lijevog ugla u desni.
Slika 6.22
Dvostruki umivaonik
dobiven
kopiranjem.
154 IV. DIO
Command:copy
Select object:1 found odaberite umivaonik i pritisnite Enter
ili kliknite na desnu tipku mi{a.
<Base point or displacement>/Multiple:int of Object
Intersection of i odaberite lijevi gornji ugao umivaonika.
Snap
Second point of displacement:int of Object
Intersection of i odaberite desni gornji ugao umivaonika.
Snap
Sada jo{ premjestite dvostruki umivaonik u tlocrt. Odaberite naredbu
Move /Modify Move/ i premjestite umivaonik u tlocrt kao na slici 6.1.
Command:move
Select objects:1 found odaberite jedan umivaonik.
Select objects:1 found odaberite drugi uminaonik i pritisnite
Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
Base point or displacement:int of Object Snap
Intersection of i odaberite to~ku gdje se umivaonici doti~u.
Second point of displacement: nea to
Object Snap
Neovest i odaberite zid (kao na slici 6.1).
Save/ .
Nacrtali ste novi tlocrt, KUPAONA1, i sada ga pohranite /File
Sa`etak
U ovom poglavlju ste nau~ili kako uz pomo} naredbi za mijenjanje
(Modify) mo`ete brzo i jednostavno vr{iti promjene na svom crte`u i
time zna~ajno smanjiti vrijeme potrebno za preure|ivanje va{ih crte`a.
V DIO
7. Poglavlje
Pisanje
info
info U ovom poglavlju }ete nau~iti kako se definira stil teksta, kako radi naredba za pisanje i kako
upisati tekst u crte`.
Pisanje 7. POGLAVLJE 157
Sada }ete urediti va{ tlocrt kupaone tako da svatko zna {to je na crte`u i
u kojem mjerilu je nactan, da bude potpun, pregledan i uredan. Trebate
prvo smjestiti crte` na papira zatim upisati tekst kojim }ete opisati
nacrt. Da biste to napravili, trebate upoznati naredbe koje }e vam to
omogu}iti.
U~itajte va{ crte` KUPAONA.DWG / File Open ili alatna traka Standard,
gumb Open/, otvorite naredbu Layers /Format Layers/ i definirajte nove
slojeve: OKVIR (bijelo-white) ,TEKST (`uto-yellow), UZORAK (ljubi~asto-
magenta) i OZNAKE (bijelo-white). Promijenite va`e}i sloj u sloj OKVIR,
otvorite naredbu Line /Draw Line/ i nacrtajte, koriste}i apsolutne koor-
dinate to~aka, rub papira kako biste imali uvid u polo`aj crte`a na
papiru.
Command:_line
From point:0,0 upi{ite apsolutnu koordinatu lijevog donjeg ugla i
pritisnite Enter ili kliknite na desni gumb mi{a.
To point:594,0 upi{ite apsolutnu koordinatu desnog donjeg ugla
i pritisnite Enter ili kliknite na desni gumb mi{a.
To point:594,420 upi{ite apsolutnu koordinatu desnog gornjeg
ugla i pritisnite Enter ili kliknite na desni gumb mi{a.
To point:0,420 upi{ite apsolutnu koordinatu lijevog gornjeg ugla
i pritisnite Enter ili kliknite na desni gumb mi{a.
To point:C pritisnite Enter ili kliknite na desni gumb mi{a.
Ako se crte` ne nalazi u sredini papira, odaberite naredbu Move
Move/, odaberite cijeli tlocrt pomo}u prozora za odabir i
/Modify
pomaknite crte` u sredinu papira.
158 V. DIO
Slika 7.1
Crte`
s ucrtanim
rubom papira.
Slika 7.3
Okvir za dijalog
Text Style.
Font u tom podru~ju se odabire pismo koje }e biti temelj za va{ stil
teksta. Pritiskom na gumb Browse otvarate okvir za dijalog Select
Font File te iz popisa datoteka pisama odabirete `eljeno temeljno
pismo.
Slika 7.4
Okvir za dijalog
Select Font
File.
Effects u tom podru~ju odabirete opcije i upisujete vrijednosti ve-
zane za `eljeni izgled budu}eg stila teksta.
Kada definirate stil teksta, prvo u okvir za ime upi{ite ime stila i zatim
kliknite na gumb New. Nakon toga kliknite na gumb Browse, desno od
okvira Select Font File u podru~ju Font, u okviru za dijalog Select Font
File ozna~ite `eljeno pismo i kliknite na gumb Open.
160 V. DIO
Slika 7.5
Primjeri teksta
pisanog naopako,
unazad, okomito
i nako{eno.
Ispred svake opcije je bijeli kvadrati}; ako je prazan opcija je isklju~ena,
ako je prekri`en opcija je uklju~ena. Mo`ete definirati jo{ i Height /vi-
sinu/, Width Factor /{irinu/ i Oblique Angle /nako{enost/ slova upisiva-
njem `eljenih vrijednosti.
[irinu slova je najbolje ne mijenjati (<1>) iako neka pisma bolje izgleda-
ju s faktorom {irine 0.8. @elite li da va{a slova budu nako{ena, upisujete
vrijednost kuta za koji `elite da va{a slova odstupaju od okomice /slika
7.5/. Kada zavr{ite s definiranjem va{eg stila, kliknite prvo na gumb
Apply, a onda na gumb Close.
Sada odaberite naredbu Text Style i definirajte stil teksta koji }ete koris-
titi za pisanje u ovom crte`u. Ime neka mu bude ROMANS, a temeljni
font Romans.shx. U okviru za dijalog Text Style prvo u okvir za ime upi-
{ite ROMANS i kliknite na gumb New. Zatim u podru~ju Font kliknite na
gumb Browse i iz popisa pisama u okviru za dijalog Select Font File oda-
berite Romans.shx i kliknite na gumb Open. Ostavite isklju~ene opcije
Upside Down, Backwards i Vertical, visina neka ostane <0>, {irina<1>,
a nako{enost <0>. Na kraju kliknite na Apply, a zatim na Close. Defini-
rali ste stil teksta i sad mo`ete upisati `eljeni tekst u crte`.
Slika 7.7
Okvir za dijalog
Edit MText.
Justify otvara pet opcija poravnanja teksta u odnosu na odabranu
po~etnu to~ku.
Align/Fit/Center/Middle/Right:
Slika 7.8
Primjeri ispisa
teksta.
Align tra`i da odaberete po~etnu i zavr{nu to~ku teksta i onda
AutoCAD LT odre|uje najpovoljniju visinu slova u odnosu na razmak
odabranih to~aka i koli~inu ispisanog teksta.
Pisanje 7. POGLAVLJE 163
Rotation angle<0>:
Ovdje vam AutoCAD LT omogu}uje da upi{ete kut pod kojim `elite da se
redak teksta ispi{e. Osnovno postavljena opcija je 0, i ako je prihvatite
(Enter ili desna tipka mi{a), redak teksta }e biti vodoravan. Nakon upisa
`eljenog kuta ili prihva}anja osnovno postavljene opcije u naredbenom
retku se ispisuje:
Text:
164 V. DIO
Slika 7.9
Izgled ispisanog
teksta, TLOCRT
KUPAONE
MJ 1:20,
u crte`u.
Pisanje 7. POGLAVLJE 165
Command:dtext
Justify/Style/<Start point>: odaberite po~etnu to~ku
neposredno na ekranu kao na slici 7.9.
Height<>:14 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
Rotation angle<0>: prihvatite pritiskom na Enter ili klikom na
desnu tipku mi{a osnovno postavljenu opciju.
Text:TLOCRT KUPAONE pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku
mi{a.
Text:MJ 1:20 pritisnite dva puta Enter ili kliknite dvaput na desnu
tipku mi{a.
Slika 7.11
Okvir za dijalog
Edit Text.
Ako `elite promijeniti ne samo sadr`aj retka teksta nego i neke njegove
zna~ajke, upotrijebit }ete naredbu Properties. Naredba je opisana u 4.
poglavlju, u dijelu Kako promijeniti sloj ve} nacrtanim objektima.
Slika 7.12
Okvir za dijalog
Modify Text.
Mjerenje povr{ine
Napisali ste naslov crte`a i sada }ete uz pomo} AutoCAD-a LT izmjeriti
povr{inu kupaone da biste je mogli upisati u tlocrt. Povr{ina se mjeri
pomo}u naredbe Area. Naredbu mo`ete odabrati iz okvira sa zna~ajkama
objekata.
Slika 7.13
Odabir naredbe Area;
gumb okvira sa
zna~ajkama
objekata.
Kada ste zavr{ili s odabirom, pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku
mi{a i u naredbenom retku se ispisuje:
Area=NN povr{ina u kvadratnim jedinicama.
Perimeter=NN opseg.
Odaberite sada naredbu Area i izmjerite povr{inu kupaone tako da
odabirete jedan po jedan ugao kupaone.
4 3
1 2
Slika 7.14
Odabir to~aka
prilikom mjerenja
povr{ine
kupaone.
Command:area
<First point>/Object/Add/Subtract:int of Object Snap
Snap to Intersection i ozna~ite donji lijevi ugao.
Next point:int of Snap to Intersection i ozna~ite
Object Snap
donji desni ugao.
Next point:int of Snap to Intersection i ozna~ite
Object Snap
gornji desni ugao.
Next point:int of Object Snap Snap to Intersection i ozna~ite
gornji lijevi ugao i zatim pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku
mi{a.
Pisanje 7. POGLAVLJE 169
Area=48400.0 Perimeter=880.0
Povr{ina je izra`ena u kvadratnim centimetrima jer ste crtali u centime-
trima. Pretvorite povr{inu iz cm2 u m2 i upi{ite u tlocrt tekst od tri reda
kao na slici 7.15. @elite da nakon iscrtavanja visina slova bude 5mm
(0.5x20=10) i zato za visinu upi{ite 10.
Slika 7.15
Izgled ispisanog
teksta, KUPAONA
P=4.84 m2
keram.pl.,
u crte`u.
Text
Odaberite naredbu Line Text/Draw LineText/.
Command:dtext
Justify/Style/<Start point>: odaberite po~etnu to~ku
neposredno na ekranu kao na slici 7.15.
Height<16.0>:10 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
Rotation angle<0>: prihvatite pritiskom na Enter ili klikom na
desnu tipku mi{a osnovno postavljenu opciju.
Text:KUPAONA pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
Text:P=4.84 m2 Pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
170 V. DIO
Sa`etak
U ovom poglavlju nau~ili ste definirati stil teksta i upisivati tekst u
crte`. Na taj }ete na~in dodatno ozna~iti pojedine elemente crte`a i
u~initi ga razumljivijim. Nau~ili ste tako|er kako, uz pomo}
AutoCAD-a LT , mo`ete izmjeriti povr{inu.
8. Poglavlje
Definiranje bloka naredbom
WBlock
U ovom poglavlju
l Crtanje elementa
l Kako radi naredba WBlock
info
info U ovom poglavlju }ete nau~iti kako definirati blok koji }ete mo}i koristiti u svim crte`ima.
Definiranje bloka naredbom WBlock 8. POGLAVLJE 173
Crtanje elementa
Sada }ete nacrtati stavku od koje }ete napraviti blok.
U~itajte va{ crte` kupaone, KUPAONA.dwg, ako ve} nije u~itan. Prvo pro-
mijenite va`e}i sloj u sloj OZNAKE, zatim odaberite naredbu Circle /-
Draw CircleCenter,Radius/ i nacrtajte kru`nicu polumjera 15 cm de-
sno izvan tlocrta.
Command:circle
3P/TTR/<Center point>: odaberite to~ku neposredno na ekranu
tako da kliknete desno izvan tlocrta.
Slika 8.2
Crte` kru`nice stavke
desno izvan
tlocrta.
Sada odaberite naredbu Line /DrawLine/ i nacrtajte crtu du`ine 65 cm
s tim da po~etnu to~ku odaberete u donjem kvadrantu nacrtane kru`ni-
ce.
Command:line
174 II. DIO
Slika 8.3
Gotov crte`
stavke.
Slika 8.4
Okvir za dijalog
Create Drawing
File.
U okvir za ime File Name upi{ite ime va{eg budu}eg bloka datoteke i
kliknete na gumb OK. Okvir za dijalog se zatvara, a u naredbenom retku
se ispisuje upit:
Block name:
Ako `elite kreirati blok datoteku od bloka definiranog naredbom Make
Block ovdje upisujete ime pod kojim je blok pohranjen prilikom defini-
ranja. Nakon {to upi{ete ime, pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku
mi{a i naredba je izvr{ena. Sada je blok, definiran naredbom Make Block,
spremljen kao datoteka pod imenom koje ste upisali u okviru za dijalog
Create Drawing File.
Ako definirate blok datoteku od nacrtanih objekata na ekranu, onda na
ovaj upit odgovorite pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a jer
ste mu ime ve} odredili u okviru za dijalog Create Drawing File.
Insertion base point:
Odabirom bazne to~ke definiramo to~ku umetanja bloka. Sve je isto kao i
pri odabiru bazne to~ke prilikom definiranja bloka naredbom Make Block.
(5. poglavlje, dio Kako radi naredba Make Block).
Select object:
Odaberite objekte od kojih `elite formirati blok datoteku. Kada zavr{ite s
odabirom, kliknite na Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Objekti od
kojih ste formirali blok datoteku nestaju s ekrana.
Sada }ete pomo}u naredbe WBlock definirati blok datoteku STAVKA od
nacrtane stavke na ekranu.
176 II. DIO
Slika 8.5
Okvir za dijalog
Insert.
Slika 8.6
Okvir za dijalog
Select Drawing
File.
Slika 8.7
Okvir za dijalog
Insert.
Slika 8.8
Tlocrt s umetnutim
stavkama u prozor
i vrata.
Y scale factor(default=X): pritiskom na Enter ili klikom na
desnu tipku mi{a prihvatite osnovno postavljenu opciju.
Rotation angle<0>: pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku
mi{a prihvatite osnovno postavljenu opciju.
Umetnuli ste stavku u vrata, a sada umetnite stavku na isti na~in i u pro-
zor. Ponovno odaberite naredbu Insert Block i u okviru za dijalog Insert
kliknite na gumb Block... .Iz popisa definiranih blokova, u okviru za dija-
log Defined Blocks, odaberite blok STAVKA i kliknite na gumb OK. U
okviru Insert tako|er kliknite na gumb OK, a na upit u naredbenom retku
odgovorite:
Insertion point:mid of Object Snap Snap to Midpoint i
ozna~ite vanjsku liniju prozora kao na slici 8.8.
X scale factor<1>/Corner/XYZ: pritiskom na Enter ili klikom
na desnu tipku mi{a prihvatite osnovno postavljenu opciju.
Y scale factor(default=X): pritiskom na Enter ili klikom na
desnu tipku mi{a prihvatite osnovno postavljenu opciju.
Rotation angle<0>: pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku
mi{a prihvatite osnovno postavljenu opciju.
Definiranje bloka naredbom Wblock 8. POGLAVLJE 179
Umetnuli ste stavku u prozor i sada biste jo{ trebali upisati brojeve u
stavke. Prvo promijenite va`e}i sloj u TEKST, zatim odaberite Line Text /
Draw TextLine Text / i budu}i da `elite da se brojevi ispi{u to~no u
sredi{tu kru`nice, na upit u naredbenom retku }ete odgovoriti:
Command:dtext
Justify/Style/<Start point>:J pritisnite Enter ili kliknite na
desnu tipku mi{a.
Align//Fit/Center/Middle/Right:M pritisnite Enter ili
kliknite na desnu tipku mi{a.
Middle point:cen of Snap to Center i ozna~ite
Object Snap
kru`nicu stavke vrata.
Height<10.0>:14 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
Rotation angle<0>: pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku
mi{a prihvatite osnovno postavljenu opciju.
Text:1 dva pritiska na Enter ili dva klika na desnu tipku mi{a.
Slika 8.9
Upisan broj u
stavku vrata.
180 II. DIO
Slika 8.10
Upisan broj u
stavku prozora.
Definiranje bloka naredbom Wblock 8. POGLAVLJE 181
Sa`etak
U ovom poglavlju ste nau~ili kako naredbom WBlock mo`ete od nacr-
tanih objekata i ve} definiranih blokova definirati datoteke koje onda
mo`ete koristiti u svim crte`ima.
9. Poglavlje
Ucrtavanje uzorka {rafiranje
U ovom poglavlju
info
info U ovom poglavlju }ete nau~iti kako odabrati, prilagoditi i ucrtati uzorak u crte`.
Ucrtavanje uzorka {rafiranje 9. POGLAVLJE 185
Slika 9.1
Slika 9.2
Okvir za dijalog
Boundary
Hatch.
Slika 9.3
Popis imena
uzoraka.
Nakon promjene uzorka odabirom imena iz popisa u okviru za pregled
iscrtava se njegov primjer. Unutar ovog podru~ja u okvir Scale upisujete
faktor kojim prilago|avate uzorak svom crte`u, a u okvir Angle upisujete
kut pod kojim `elite da se odabrani uzorak iscrta.
Boundary u ovom podru~ju odlu~ujete na koji }ete na~in u crte`u
birati granice podru~ja u koje `elite ucrtati uzorak. Odaberete li
gumb Pick Points<, AutoCAD LT }e vas privremeno vratiti u crte`,
a granice podru~ja za ispunu uzorkom odredit }ete tako da odaberete
bilo koju to~ku unutar podru~ja koje `elite ispuniti uzorkom, nakon
~ega }e AutoCAD LT sam od okolnih objekata odrediti granice.
Odaberete li gumb Select Object<, AutoCAD LT vas tako|er privre-
meno vra}a u crte` gdje sami ozna~avate objekte koji ~ine granicu
podru~ja koje `elite ispuniti uzorkom.
Ucrtavanje uzorka {rafiranje 9. POGLAVLJE 187
Kada zavr{ite odabir, na jedan ili drugi na~in, morate pritisnuti Enter
ili kliknuti na desnu tipku mi{a da bi se opet otvorio okvir za dijalog
Boundary Hatch. Gumb Advanced... otvara okvir za dijalog Advan-
ced Options ~ijim sadr`ajem se u ovoj knjizi ne}emo baviti.
Nakon {to ste odabrali granice podru~ja za ucrtavanje uzorka, na bilo koji
od dva opisana na~ina, mo`ete kliknuti na gumb Preview Hatch< i prije
nego stvarno ucrtate uzorak u crte` pogledati da li uzorak izgleda onako
kako vi to `elite.
Pregled prikazuje kako }e izgledati crte` s ucrtanim uzorkom i sadr`i mali
okvir za dijalog Boundary Hatch s gumbom Continue. Pritiskom na
gumb Continue vra}ate se ponovno u okvir za dijalog Boundary Hatch u
kojem, ako niste zadovoljni izgledom uzorka, mo`ete promijeniti vrstu,
faktor prilagodbe ili kut iscrtavanja uzorka. Pregled uzorka na crte`u
mo`ete vr{iti koliko god puta ho}ete, sve dok niste zadovoljni rezultatom,
a tek onda kliknite na gumb Apply i ucrtajte uzorak u crte`.
Sada mo`ete primijeniti naredbu Hatch na svom crte`u. U~itajte crte`
KUPAONA.dwg, ako ve} nije u~itan. Prvo }ete u vanjski zid ucrtati uzo-
rak koji predstavlja armirani beton, a zatim }ete u pod ucrtati uzorak koji
}e predstavljati plo~ice. Promijenite va`e}i sloj u sloj UZORAK, odaberite
naredbu Hatch /Draw Hatch/ i okviru za dijalog Boundary Hatch iz
popisa uzoraka odaberite ansi37, a zatim kliknite na gumb Pick Points<.
Slika 9.4
Odabir povr{ine
za ispunu
uzorkom.
188 V. DIO
Slika 9.5
Okvir za dijalog
Boundary Hatch.
Provjerite da li je Scale: 2, a Angle: 0 i zatim kliknite na gumb Preview
Hatch<.
Opet vas AutoCAD LT privremeno vra}a u crte` da bi vam pokazao kako
izgleda uzorak koji ste odabrali u podru~ju koje ste odabrali. Kliknite na
gumb Continue, a u okviru za dijalog Boundary Hatch na gumb Apply.
Uzorak se iscrtao unutar zida. Uzorak koji ste sada iscrtali, iako je u dva
potpuno odvojena dijela, jedan je objekt. Poku{ate li izbrisati, na primjer,
uzorak desno od prozora, kada ga ozna~ite ozna~it }e se i uzorak lijevo
od prozora.
Sada }ete jo{ ucrtati uzorak u pod kupaone. Ponovno odaberite naredbu
Hatch /Draw Hatch/ i okviru za dijalog Boundary Hatch iz popisa uzo-
raka odaberite ansi37 i zatim kliknite na gumb Pick Points<.
Ucrtavanje uzorka {rafiranje 9. POGLAVLJE 189
Slika 9.6
Pregled izgleda
uzorka.
Slika 9.7
Odabir povr{ine
za ispunu
uzorkom.
190 V. DIO
Slika 9.8
Okvir za dijalog
Boundary Hatch.
Promijenite vrijednosti u okiru Scale: 10 i Angle: 90 i zatim kliknite na
gumb Preview Hatch<.
Slika 9.9
Pregled izgleda
uzorka.
Ucrtavanje uzorka {rafiranje 9. POGLAVLJE 191
Slika 9.10
Odabir naredbe Edit Hatch;
padaju}i izbornik Modify,
podizbornik Objects.
Slika 9.11
Okvir za dijalog
Hatch Edit.
192 V. DIO
Sa`etak
U ovom ste kratkom poglavlju nau~ili kako mo`ete u odre|enu povr{inu
ucrtati uzorak. Popunjavanje podru~ja crte`a uzorcima u velikoj mjeri
pridonosi dobrom izgledu crte`a. U narednom }ete poglavlju saznati
vi{e o kotiranju neizostavnom dijelu svakog tehni~kog crte`a.
VI DIO
10. Poglavlje
Kotiranje
l Priprema crte`a za kotiranje
U ovom poglavlju
info
info U ovom poglavlju }ete nau~iti kako definirati stil kotiranja i kako pridru`iti kote nacrtanim
objektima.
Kotiranje 10. POGLAVLJE 195
Slika 10.1
Oznaka zavr{etka
kotne linije koja
odgovara na{im
standardima.
Odaberite naredbu Layers /Format Layers/, definirajte novi sloj KOTE
(bijelo-white), zatim promijenite va`e}i sloj u sloj KOTE i odaberite nard-
bu Line /Draw Line/. Desno pokraj tlocrta nacrtajte najprije jednu
okomitu crtu du`ine 2 cm.
Command:line
From point: kliknite negdje desno izvan tlocrta.
To point:@0,2 pritisnite Enter i prekinite naredbu.
Kako je crta vrlo mala, da biste imali bolji pregled onoga {to radite, oda-
berite naredbu Wiew Zoom Window i pove}ajte prikaz crte`a oko
nacrtane crte. Sada ponovno pozovite naredbu Line i nacrtajte vodo-
ravnu crtu du`ine 2 cm.
Command:line
196 VI. DIO
Slika 10.2
Tri crte koje ste
nacrtali.
Slika 10.4
Okvir za dijalog
Dimension
Styles.
Slika 10.5
Okvir za dijalog
Geometry.
Klikom na gumb Geometry otvarate okvir za dijalog Geometry u kojem
definirate izgled glavne kotne linije /Dimension line/, pomo}nih kotnih
linija /Extension Line/, oznake zavr{etka kotne linije /Arrowheads/ i
oznake za sredi{te /Center/. Ovdje tako|er upisujete faktor skaliranja
kota Overall Scale.
Sve vrijednosti i dimenzije koje ovdje upisujete moraju biti u osnovno
odabranim jedinicama /cm/ i u mjerilu 1:1. Ako `elite da vam kotni tekst
bude visok 3 mm, za visinu }ete upisati 0.3, a ako `elite da vam oznaka
za zavr{etak kotne linije bude duga 2 mm, upisat }ete 0.2. Prilikom de-
finiranja stila kota ne moramo sami uve}avati vrijednosti koje upisujemo
(kao, na primjer, kod visine teksta prilikom pisanja) da bi one bile `eljene
visine nakon ispisa. Na jednom mjestu upi{emo faktor uve}anja i Auto-
CAD LT sam vr{i uve}anje svih upisanih vrijednosti.
200 VI. DIO
Kotni tekst
Oznaka zavr{etka
Spacing
{ Glavna kotna
Slika 10.7 linija
Slika 10.8 {
Extension
Dijelovi pomo}ne
kotne linije koji se Origin offset
mogu Extension Origin
pode{avati. (Defpoint)
Slika 10.9
Popis oznaka
zavr{etaka kotnih
linija.
U popisu oznaka zavr{etaka kotnih linija nalazi se i opcija User Arrow
koja vam omogu}uje da koristite od vas definiran blok umjesto ponu-
|enih. Odaberete li opciju User Arrow, otvara se okvir za dijalog User
Arrow u koji upisujete ime bloka koji `elite koristiti kao oznaku zavr{e-
taka.
Slika 10.10
Okvir za dijalog
User Arrow.
Blok morate definirati prije nego krenete u definiranje kotnog stila.
Size upisujete duljinu oznake zavr{etka kotne linije, u osnovno
odabranim jedinicama /cm/.
Odaberite opciju User, u okvir za dijalog User Arrow upi{ite KOTA i kli-
knite na OK. U okvir Size upi{ite 0.3.
Center u ovom podru~ju definirate izgled oznake sredi{ta kru`nice ili
kru`nog luka.
Slika 10.11
Primjeri kako
pojedina opcija utje~e
na ozna~avanje
sredi{ta kru`nice.
Slika 10.12
Okvir za dijalog
Format.
Slika 10.13
Popis opcija ispisa
kotnog teksta.
Text Only ako nema dovoljno mjesta, ispisuje kotni tekst izvan
pomo}nih kotnih linija.
Arrows Only ako nema dovoljno mjesta, iscrtava oznake zavr{etka
kotnih linija izvan pomo}nih kotnih linija.
Best Fit AutoCAD LT sam procjenjuje, ovisno o razmaku pomo}nih
kotnih linija, da li }e ispisati kotni tekst ili oznake zavr{etka kotnih
linija izvan pomo}nih kotnih linija.
Leader ako nema mjesta, kotni tekst se ispisuje kao vo|ena kota
od glavne kotne linije.
No Leader kotni tekst se ispisuje izme|u pomo}nih kotnih linija bez
obzira na njihov razmak.
Opcija User Definined neka bude isklju~ena, opcija Force Line Inside
uklju~ena, a iz popisa Fit odaberite opciju No Leader.
Text u ovom podru~ju definirate poravnanje kotnog teksta u odno-
su na glavnu kotnu liniju.
Slika 10.14
Primjeri kako poje-
dine opcije utje~u
na ispis kotnog
teksta.
Inside Horizontal uklju~ena opcija kotni tekst se ispisuje
vodoravno; isklju~ena opcija ispisuje se poravnat s glavnom
kotnim linijom.
Outside Horizontal uklju~ena opcija kotni tekst izvan
pomo}nih kotnih linija ispisuje se vodoravno; isklju~ena opcija
ispisuje se poravnat s glavnom kotnom linijom.
Obje opcije neka budu isklju~ene.
Horizontal Justification u ovom podru~ju definirate polo`aj kotnog
teksta u odnosu na pomo}ne kotne linije. Iz popisa, koji otvarate
klikom na gumb sa strelicom desno od okvira u kojemu je ispisano
trenutno poravnanje, odabirete `eljenu opciju.
Centered kotni tekst se ispisuje centralno izme|u pomo}nih
kotnih linija.
Kotiranje 10. POGLAVLJE 205
Slika 10.15
Popis opcija ispisa
kotnog teksta u
odnosu na pomo}ne
kotne linije.
1st Extension Line kotni tekst se ispisuje kraj prve pomo}ne
kotne linije.
2nd Extension Line kotni tekst se ispisuje kraj druge pomo}ne
kotne linije.
Over 1st Extension Line kotni tekst se ispisuje iznad prve
pomo}ne kotne linije.
Over 2nd Extension Line kotni tekst se ispisuje iznad druge
pomo}ne kotne linije.
Iz popisa odaberite opciju Centered.
Vertical Justification u ovom podru~ju definirate polo`aj kotnog te-
ksta u odnosu na glavnu kotnu liniju. Iz popisa, koji otvarate klikom
na gumb sa strelicom desno od okvira u kojem je ispisano trenutno
poravnanje, odabirete `eljenu opciju.
Slika 10.16
Popis opcija ispisa
kotnog teksta u
odnosu na glavnu
kotnu liniju.
Centered ispisuje kotni tekst unutar glavne kotne linije.
Above ispisuje kotni tekst iznad glavne kotne linije.
Outside ispisuje kotni tekst visoko iznad glavne kotne linije.
JIS ispisuje kotni tekst u skladu s japanskim industrijskim
standardom.
Iz popisa odaberite opciju Above.
Kada zavr{ite definiranje, kliknite na gumb OK. Okvir za dijalog Format
}e se zatvoriti, a ponovno se otvara okvir za dijalog Dimension Style
unutar kojeg sada kliknite na gumb Annotation. Otvara se okvir za dija-
log Annotation unutar kojeg definirate izgled kotnog teksta.
206 VI. DIO
Slika 10.17
Okvir za dijalog
Annotation.
Primary Units i Alternate Units oba podru~ja nude iste opcije s tim
da unutar podru~ja Primary Units definirate glavni kotni tekst, a
unutar podru~ja Alternate Units definirate zamjenski kotni tekst ako
ste uklju~ili opciju Enable Units. Alternative Units se ispisuju u
zagradama i upotrebljavate ih, na primjer, kada trebate imati ispisan
kotni tekst u dvije razli~ite mjerne jedinice cm [palci].
Units klikom na gumb otvarate okvir za dijalog u kojem definirate
jedinice i preciznost kotnog teksta. Units, Angles i Precision defini-
rajte isto kao pri definiranju prikaza jedinica u 2. poglavlju, u dijelu
Mjerne jedinice.
Slika 10.18
Okvir za dijalog
Primary Units.
Zero Supresion u tom podru~ju definirate ispis nula u kotnom tekstu.
Leading uklju~ena opcija ne ispisuje nule ispred decimalnog
zareza.
Kotiranje 10. POGLAVLJE 207
Slika 10.19
Popis opcija metoda
ispisa dozvoljenog
odstupanja.
Slika 10.20
Metoda ispisa
dozvoljenog
odstupanja
Deviation.
Upper Value ovdje upisujete vrijednost pozitivnog dozvoljenog
odstupanja.
Lower Value ovdje upisujete vrijednost negativnog dozvoljenog
odstupanja.
Justification ovdje iz popisa odabirete na~in ispisa dozvoljenog
odstupanja u odnosu na kotni tekst, Top, Middle i Bottom.
Height odre|ujete visinu ispisa dozvoljenog odstupanja.
Iz popisa Method odaberite None.
Text u ovom podru~ju definirate izgled kotnog teksta:
Style iz popisa definiranih stilova teksta odabirete stil teksta u
kojem }e se ispisivati kotni tekst.
Height upisujete visinu ispisa kotnog teksta.
Kotiranje 10. POGLAVLJE 209
Kotiranje
Kotira se uz pomo} naredbi za kotiranje koje odabirete iz padaju}eg izbor-
nika Dimension ili alatnog okvira Dimensioning.
Privremeno isklju~ite alatne okvire Modify i Draw, a uklju~ite i usidrite
na njihovo mjesto alatni okvir Dimensioning.
Naredbe za kotiranje su:
Linear kotira vodoravne i okomite duljine i razmake.
Aligned kotira stvarne duljine i razmake.
Radial Radius kotira polumjere.
Diameter kotira promjere.
Angular kotira kuteve.
Ordinate
Automatic kotira x ili y koordinatu odabrane to~ke.
X-Datum ispisuje x koordinatu odabrane to~ke.
Y-Datum ispisuje y koordinatu odabrane to~ke.
210 VI. DIO
Slika 10.21
AutoCAD-ov ekran s
alatnim okvirom
Dimensioning
usidrenim ispod
podru~ja za crtanje i
otvorenim padaju}im
izbornikom
Dimension.
Baseline paralelno kotiranje.
Continue lan~ano kotiranje.
Slika 10.22
Primjeri
kota.
Najvi{e }ete koristiti naredbu Linear, a nakon odabira naredbe u nared-
benom se retku ispisuje:
Command:dimlinear
First extension line or RETURN to select:
AutoCAD LT od vas tra`i da odaberete prvu to~ku duljine ili razmaka koji
`elite kotirati da bi znao polo`aj prve pomo}ne kotne linije ili da pritis-
nite Enter da biste odabrali objekt koji kotirate.
Kotiranje 10. POGLAVLJE 211
Slika 10.23
Tlocrt kupaone s
kotom lijevog
zida.
Command>dimlinear
First extension line or RETURN to slect:int of
Intersection of i ozna~ite donji ugao zida.
Object Snap
Second line origin:int of Intersection of i
Object Snap
ozna~ite gornji ugao zida.
Kotiranje 10. POGLAVLJE 213
Dimension line
location(Text/Angle/Horizontal/Vertical
/Rotated):@-40,0 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a
@elite li da glavna kotna linja bude na iscrtanom nacrtu 2 cm lijevo od
zida koji kotirate, `eljenu vrijednost trebate uve}ati za faktor za koji }ete
prilikom iscravanja tlocrt smanjiti, 2x20=40, i zato je relativna koordi-
nata to~ke 40,0.
Dimension text<240>:
Kotirali ste lijevi zid kupaone, a sada }ete kotirati zid s otvorom za vrata.
Ponovno odaberite naredbu Linear /Dimension Linear/.
Slika 10.24
Tlocrt kupaone s
kotama zida s
vratima.
Command>dimlinear
First extension line or RETURN to slect:int of Object
Intersection of i ozna~ite lijevi ugao zida.
Snap
Second line origin:int of Intersection of i
Object Snap
ozna~ite lijevi spoj zida i vrata.
214 VI. DIO
Dimension line
location(Text/Angle/Horizontal/Vertical
/Rotated):@0,-40 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a
Dimension text<91>:
Kota se iscrtala i vi biste sada htjeli lan~ano nastaviti kotirati, prvo otvor
vrata, a zatim i zid desno od vrata. Odaberite sada naredbu Continue-
/Dimension Continue/ i u naredbenom retku se ispisuje:
Command:dimcontinue
Second extension line origin or RETURN to select:int
Intersection of i ozna~ite desni spoj vrata i zida.
of Object Snap
Dimension text<71>:
Second extension line origin or RETURN to select:int
Intersection of i ozna~ite desni ugao zida.
of Object Snap
Dimension text<82>:
Zavr{ili ste kotiranje i sada pritiskom na Enter prekinite naredbu. Pono-
vno odaberite naredbu Linear /Dimension Linear/ i kotirajte sada deblji-
nu pregradnog zida.
Slika 10.25
Odabir to~aka
prilikom kotiranja
debljine
pregradnog
zida.
Command:dimlinear
First extension line or RETURN to slect:int of
Intersection of i ozna~ite donji vanjski ugao zida.
Object Snap
Second line origin:int of Intersection of i
Object Snap
ozna~ite donji unutarnji ugao zida.
Dimension line location(Text/Angle/Horizontal
/Vertical /Rotated):@52,0 pritisnite Enter ili kliknite na
desnu tipku mi{a.
Dimension text<12>:
Kotiranje 10. POGLAVLJE 215
@elite lan~ano nastaviti kotiranje duljine zida i debljne vanjskog zida, zato
odaberite naredbu Continue/Dimension Continue/. U naredbenom re-
tku se ispisuje:
Command:dimcontinue
Second extension line origin or RETURN to select:int
Intersection of i ozna~ite gornji unutarnji ugao zida.
of Object Snap
Dimension text<240>:
Second extension line origin or RETURN to select:int
Intersection of i ozna~ite vanjski ugao zida.
of Object Snap
Dimension text<30>:
Slika 10.26
Tlocrt kupaone s
kotom desnog
zida.
216 VI. DIO
Defpoints
Odaberite naredbu Move /Modify Move/ i odmaknite bilo koju kotu od
tlocrta. Opazit }ete da svaka pomo}na kotna linija povla~i za sobom
to~ku.
Slika 10.27
Pomaknuta kota
lijevog zida i
vidljive to~ke
(defpoints).
Slika 10.28
Okvir za dijalog
Layer Control.
Slika 10.29
Kompletno kotiran
tlocrt kupaone.
Slika 10.30
Odabir naredbe
Running Object Snap;
padaju}i izbornik
Options .
Slika 10.31
Okvir za dijalog
Running Object
Snap.
Sa`etak
U ovom poglavlju ste nau~ili kako se definira vlastiti stil kotiranja i
kako se kotira nacrt. Kotiranje nacrta neophodno je pri izradi svakog
tehni~kog crte`a i u mnogome poma`e jasno}i ~itavog crte`a. Nakon
svega nau~enog do{ao je red i na iscrtavanje va{eg crte`a.
VII DIO
11. Poglavlje
Iscrtavanje
U ovom poglavlju
info
info U ovom poglavlju }ete upoznati okvir za dijalog Plot Configuration pomo}u kojeg pripre-
mate crte` za iscrtavanje.
Iscrtavanje 11. POGLAVLJE 221
Slika 11.1 Nakon odabira naredbe Print, otvara se okvir za dijalog Plot Configuration.
Odabir naredbe
Print; izbornik
File.
Slika 11.2
Okvir za dijalog
Plot Configuration.
Slika 11.3
Okvir za dijalog
Print/Plot Setup and
Default Selection.
Slika 11.4
Okvir za dijalog
Print Setup.
Ovdje mo`ete promijeniti i neke varijable iscrtavanja kao {to su veli~ina
papira i orijentacija. Kada ste odabrali pisa~ kliknite na OK i onda opet
na OK unutar okvira za dijalog Print/Plot Setup and Default Selection.
Ponovno se otvara okvir za dijalog Plot Configuration.
Paper Size and Orientation u ovom podru~ju odlu~ujete o jedinicama
koje }ete koristiti i o veli~ini papira na koji }ete iscrtavati.
Odabirom izme|u gumba Inches i MM odre|ujete jedinice s kojima }ete
baratati unutar ovog okvira za dijalog. To su jedinice kojima }ete se mo-
rati koristiti prilikom odre|ivanja veli~ine papira, udaljenosti ili fakora
skaliranja.
Iscrtavanje 11. POGLAVLJE 223
Size ako koristite System Printer, ovaj gumb se ne mo`e koristiti. Ako
posjedujete pisa~ za koji AutoCAD LT ima vlastite pogonske programe u
dodatku onima iz Windowsa 95, onda }ete mo}i koristiti ovaj gumb.
Slika 11.5
Okvir za dijalog Plot
Configuration s
odabranim
printerom za koji
AutoCAD LT ima
vlastiti pogonski
program.
Slika 11.6
Okvir za dijalog
Paper Size.
Slika 11.7 SP
Okvir za dijalog
Pen Assignment.
Slika11.8
Okvir za dijalog
Feature Legend.
Kada ste svakoj boji koju ste koristili pridru`ili `eljenu debljinu iscrta-
vanja, kliknite na OK.
Optimization klikom na taj gumb otvarate okvir za dijalog Opti-
mizing Pen Motion unutar kojeg kontrolirate razinu najpovoljnijeg
kretanja pera va{eg pisa~a.
226 VII. DIO
Slika11.9
Okvir za dijalog
Optimizing Pen
Motion.
Scale, Rotation and Origin u ovom podru~ju vi poru~ujete Auto-
CAD-u LT mjerilo u kojem `elite da se va{ crte` iscrta i imate mo-
gu}nost da zarotirate i pomaknete ishodi{te odabranog dijela za iscr-
tavanje, da bi se crte` {to je bolje mogu}e smjestio na papir.
Rotation and Origin klikom na ovaj gumb otvarate okvir za dijalog
Plot Rotation and Origin.
Slika 11.10
Okvir za dijalog Plot
Rotation and
Origin.
Plot Rotation birate kut rotacije crte`a prilikom ispisa izme|u
~etiri ponu|ene opcije.
Plot Origin upisujete x i y vrijednost pomaka ishodi{ta na papiru.
Upisujete vrijednosti u milimetrima i one predstavljaju stvarni po-
mak koji nije u vezi s mjerilom.
Nakon {to ste podesili sve potrebno, kliknite na OK.
Plotted MM = Drawing Units Ovdje povezujemo jedinice na
papiru (milimetre) s AutoCAD-ovim jedinicama, tj. zadajemo faktor
smanjenja crte`a ovisno o mjerilu u kojem ga `elimo iscrtati. Pri to-
me je potrebno paziti na osnovne jedinice koje ste odabrali kada ste
po~eli crtati crte` koji sada iscrtavate (da li su to milimetri, centime-
tri ili metri). Va{e osnovne jedinice su centimetri!
Iscrtavanje 11. POGLAVLJE 227
Slika 11.12
Izgled crte`a na
ekranu.
Slika 11.13
Kako }e izgledati
iscrtano odabir
opcije Display.
Iscrtavanje 11. POGLAVLJE 229
Slika 11.14
Izgled crte`a na
ekranu.
View iscrtavaju se prije spremljeni pogledi.
Window iscrtava se podru~je koje odaberete prozorom. Kliknete li
na gumb Window... otvara se okvir za dijalog Window Selection.
Slika 11.15
Kako }e izgledati
iscrtano - odabir
opcije Limits.
230 VII. DIO
Slika 11.16
Okvir za dijalog
Window
Selection.
Slika 11.17
Odabir podru~ja
iscrtavanja prozorom
neposredno na
ekranu.
U njega mo`ete upisati koordinate dva suprotna ugla prozora ili klikom
na gumb Pick< dobivate mogu}nost odabira podru~ja za iscrtavanje
neposrednim odabirom prozora u crte`u.
Nakon {to ste zadali prozor, klknite na gumb OK i okvir za dijalog Plot
Configuration se opet otvara.
Ostalo vam je jo{ jedino da prije nego pokrenete samo iscrtavanje pogle-
date {to ste i kako podesili za iscrtavanje te da popravite ako je ne{to
krivo pode{eno.
Plot Preview u ovom podru~ju vr{ite pregled izgleda crte`a na
papiru. Mo`ete izvr{iti samo djelomi~ni pregled Partial ili cjelokup-
ni Full.
Kotiranje 10. POGLAVLJE 231
Slika 11.18
Okvir za dijalog
Preview Effective
Plotting Area.
Slika 11.19
Pregled crte`a
pripremljenog za
iscrtavanje
odabirom opcije
Full.
Odaberete li Partial i kliknete na gumb Preview... AutoCAD LT }e vam
unutar okvira za dijalog Preview Effective Plotting Area pokazati samo
rub papira crvena boja, i rub odabranog podru~ja za iscrtavanje plava
boja. Ispisat }e vam veli~ine jednog i drugog, a ako ne{to nije u redu,
ispisat }e vam poruku Warnings.
Veli~ina odabranog podru~ja za iscrtavanje mora biti uvijek ne{to manja
nego veli~ina papira.
232 VII. DIO
Slika 11.20
Okvir s porukom po-
stotka crte`a poslanog
na iscrtavanje.
Sa`etak
U ovom ste poglavlju nau~ili kako pripremiti crte` za iscrtavanje, pode-
siti niz potrebnih parametara i kona~no iscrtati va{ crte`. Time ste u
potpunosti savladali osnove crtanja i iscrtavanja u AutoCAD-u LT.
KAZALO
V
Vrste linija, 96, 97
Z
Zadavanje jedinica, 23, 24
Zaokretanje objekata, 146
Zoom, naredba, 30
W
WBlock, naredba, 174
Window Selection, okvir za dijalog, 230