SVEUILITE U ZAGREBU

TEKSTILNO-TEHNOLOKI FAKULTET
TEKSTILNI I MODNI DIZAJN
MODNI DIZAJN

DIPLOMSKI RAD

DISNEY KAO INSPIRACIJA ZA VLASTITU KOLEKCIJU

ak. slik. PAULINA JAZVI, docent MARTA KRIAJ

Zagreb, travanj 2017.

SADRAJ:

1. Saetak 3

2. Uvod 4

3. Walt Disney 6

3.1. Svi nai snovi mogu se ostvariti ako imamo hrabrosti slijediti ih 6

3.2. Djetinjstvo i kolovanje 6

3.3. Poetak karijere 10

3.4. Mickey Mouse mi s kojim je sve poelo 12

3.5. The Walt Disney Studio snovi i inovacije 18

4. Bajka o tri zlatne narane 21

4.1. Nonine Tri zlatne narane 22

4.2. Izvorna verzija bajke napuljska pria Tri citrona 23

4.3. Ostale verzije bajke slinosti i razlike 31

5. Povijest pletenja 34

5.1. Poetci pletenja 34

5.2. irenje i razvoj pletenja u Europi 37

5.3. Osnivanje cehova 39

5.4. Izum stroja za pletenje 42

5.5. Pletenje tijekom 19. stoljea 43

5.6. Popularnost pletiva u modi 1920.-ih 44

5.7. Pletenje od 1930.-1960. 46

5.8. Pad interesa tijekom 1980.-ih i 1990.-ih 47

5.9. Preporod poetkom 21. stoljea 47

6. Vlastita kolekcija 50

7. Zakljuak 54

1
8. Literatura 55

8.1. Izvori 55

8.2. Popis priloga 56

2
 1. Saetak

Rad Disney kao inspiracija za vlastitu kolekciju ukratko predstavlja ivot i

stvaralatvo Walta Disneya u svrhu boljeg razumijevanja polazne inspiracije u stvaranju
ovog rada i kolekcije, a to su Disneyeve izreke Snovi mogu postati stvarnost ako ima
dovoljno hrabrosti slijediti ih i druga koja se odnosi na postignuti uspjeh: Sve ovo je
zapoelo jednim snom i jednim miem. Zato je opisan nastanak Mickey Mousea i njegovo
pretvaranje u Disneyev zatitni znak, prepoznatljiv na globalnoj razini koji je inspirirao
mnoge umjetnike i modne dizajnere. Bajke su uvijek bile inspiracija mnogim umjetnicima,
bilo da se radi o ilustracijama, animaciji ili modnom dizajnu. Predstavljena je jedna gotovo
nepoznata bajka Tri zlatne narane koja je uz Disneyevog Mickeya temeljna inspiracija
ovog rada i kolekcije. Opisano je istraivanje njenog izvorita te povijesno-vremenskog
konteksta iz kojeg su proizale razliite verzije ove mediteranske bajke. Opisana je i povijest
pletenja jer je slijedei Disneyeve izreke, autorica ovog rada svoje snove isplela vunenim
nitima.

Kljune rijei: Walt Disney, Mickey Mouse, Classic Mickey, skriveni Mickey, Tri
zlatne narane, Giambattista Basile, Il Pentamerone, Tri citrona, izvorna verzija
bajke, Carlo Gozzi, Sergej Sergejevi Prokofjev, Zaljubljen u tri narane, povijest pletenja,
cehovi, stroj za pletenje, Fair Isle demperi, Elsa Schiaparelli, Twin Set Cardigan,instant-
pletenje, yarn bombing

3
 2. Uvod

Za temu ovoga rada izabrala sam s jedne strane Disneyevog Mickey Mousea tj.
njegov simbolini prikaz glave s uima, a s druge strane taj Mickeyev simbol podsjetio me na
tri narane i Tri zlatne narane - jednu gotovo nepoznatu priu koju mi je u djetinjstvu
priala baka tj. nona (kako je ja po dalmatinski zovem jer je ona roena Splianka). Kao to je
Walt Disney slijedei svoje snove, pretoio mnoge poznate bajke u prekrasne animirane
filmove, ja sam inspirirana Disneyevim ivotnim motom i njegovim najpoznatijim likom,
svoje modne snove isplela vunenim nitima u kolekciju haljina.
U svom sam radu na poetku opisala ivot, rad i stvaralatvo Walta Disneya, a
smatrala sam vanim opisati njegov ivot kako bi predoila da se upornost uvijek isplati i da
treba teiti svome ivotnom poslanju. Jedna od njegovih poznatih izjava je: Ako neto moe
sanjati, onda to moe i uiniti. Slijedei svoje uvjerenje da se svi snovi mogu ostvariti ako
ima hrabrosti slijediti ih, Disney je svojim talentom, inovativnou, trudom i upornou,
usprkos mnogim nedaama koje su ga pratile, razveseljavao mnoge generacije djece i u
njihove mlade due, kroz svoje brojne animirane filmove, usaivao im univerzalne moralne
vrijednosti i sigurnost da dobro uvijek na kraju pobjeuje nad zlim. U sljedeem sam
poglavlju opisala razliite verzije bajke od one koju mi je priala nona pod nazivom Tri
zlatne narane do izvorne napuljske prie Tri citrona koje su mi uz Mickeya, odnosno
njegovu simbolinu glavu s okruglim uima (to me podsjetilo na tri narane), bile inspiracija
za vlastitu kolekciju. Razne varijante te bajke pod razliitim nazivima nalazimo u svim
zemljama Mediterana. Zatim sam predstavila povijest pletenja, koja je ba kao i bajka,
povezana s Mediteranom, Maurima i Arapima. Prikazala sam povijesni razvoj tehnike
pletenja od najstarijih sauvanih artefakata, preko izuma stroja za pletenje arapa, uspone i
padove popularnosti pletene odjee pa do najnovije pojave tzv. instant-pletenja i pletenih
grafita. Na kraju sam opisala vlastitu kolekciju haljina za jesen/zimu izraenih vieslojnim
kombinacijama pletiva i pletenine.
Podatke o ivotu Walta Disneya pronala sam u knjizi Christopher Finch The Art of
Walt Disney from Mickey Mouse to the Magic Kingdoms koju je napisao Christopher
Finch, u kojoj je opisan njegov ivot s naglaskom na njegovom umjetnikom radu i opisom
nastanka Mickey Mousa, njegovog najpoznatijeg i najpopularnijeg lika koji je postao i
slubeni zatitni znak Disneyevog studija, kao i opisom primjene najnovijih tehnikih
dostignua prilikom stvaranja pojedinih animiranih filmova. Pogledala sam i film Walt

4
before Mickey, snimljen po istoimenoj knjizi koju su napisali Arthur L. Bernstein i Armando
Gutierrez. U knjizi Judith Jerde: Encyclopedia of Textiles pronala sam potrebne
informacije o nastanku i poetcima te razvoju pletenja sve do dananjih dana. U zadnjem sam
poglavlju ukratko opisala vlastitu kolekciju haljina. Za dopunsku literaturu te slikovni
materijal, posluila sam se internet stranicama.

5
 3. Walt Disney

3.1. Svi nai snovi mogu se ostvariti ako imamo hrabrosti slijediti ih

U svrhu istraivanja i boljeg razumijevanja Walta Disenya i njegovog ivota, te kako

je uope nastao Mickey Mous koji je danas zatitni lik Disneyeve kompanije, pogledala sam
film Walt before Mickey, snimljen po istoimenoj knjizi koju su napisali Arthur L. Bernstein
i Armando Gutierrez. Knjiga kao i film govore o ranim godinama Walta Disneya. Prikazuju
njegovo teko djetinjstvo na farmi, oevo stalno nerazumijevanje prema njegovoj silnoj elji
za crtanjem, te tekoe s kojima se susretao na putu do stvaranja Mickeya. Iako mu je u ivotu
bilo teko i esto je bio bez novaca, nekoliko puta je bankrotirao, zaposlenici su ga vie puta
ostavili, usprkos tome to su mu mnogi govorili da odustane od svojih snova, on je u svoje
snove vjerovao do kraja i borio se unato svim potekoama. Zato je i jedna od njegovih
poznatih izjava da sve to sanja moe i ostvariti, odnosno: Ako neto moe sanjati, moe
to i uiniti/ostvariti.
Sada Walta Disneya jo vie doivljavam
kao poticaj u svom kreativnom izraavanju. Uz
njega sam shvatila da ma koliko ljudi
prepoznavali ili ne ono to je u naoj nutrini,
svatko od nas treba slijediti svoje snove i boriti se
za njih, usprkos svim tekoama. Disney je
primjer nepokolebljivog ovjeka koji je vjerno i
ustrajno slijedio svoje snove - i uspio.

Slika 1.: 30-godinji Walt Disney, 1931. godine i Waltov karakteristini potpis iz tog vremena

3.2. Djetinjstvo i kolovanje

Walt Disney, punim imenom Walter Elias Disney, roen je u Chicagu, drava Illinois,
dana 5. prosinca 1901. godine. Njegov otac Elias Disney i majka Flora Call upoznali su se
kada se Florina obitelj doselila u Kansas, 1879. godine. Godine 1884. obitelj Call se ponovo
selila u Floridu, ali ovaj put je s njima iao i Elias Disney koji je tamo kupio plantau limuna.
etiri godine kasnije, Flora koja je tada ve bila uiteljica i Elias su se vjenali. Kad se Walter

6
rodio, obitelj je ivjela u Chicagu i ve su imali troje djece: Herberta, Raymonda i Roya.
Nakon Waltera, djeaci su dobili jo i sestru Ruth.
Kad su se Waltovi roditelji umorili od ivota u Chicagu, poeljeli su biti blie obitelji
te su se godine 1906. preselili na jednu farmu u okolici Marcelinea, gradia u dravi Missouri.
Na ovoj farmi zapoela je Waltova budua karijera. Walt je ovdje otkrio svoju ljubav prema
crtanju kroz druenje s jednim od obiteljskih susjeda, umirovljenim lijenikom po imenu
"Doc" Sherwood, koji je Waltu plaao za svaku nacrtanu sliku Sherwoodskih konja.

Walt je mnogo vremena

proveo sjedei ispod jednog
stabla na obiteljskoj farmi,
sanjarei i skicirajui ivotinje
oko sebe tako da je to stablo
kasnije nazivao Dreaming
Tree tj. stablo snova. Disney se
tijekom ivota esto vraao u
Marceline svom stablu snova.

Osim crtanja ivotinja,

Walt je redovito precrtavao i
stripove Ryana Walkera s
naslovnice novina The Appeal
to Reason na koje je njegov Slika 2.: Walt i Roy ispod stabla Dreaming Tree na
otac bio pretplaen. farmi u Marcelineu

U Marcelineu, malom gradu koji svoje postojanje duguje prolasku triju eljeznica -
Atchison, Topeka i Santa Fe eljeznica - kroz sam grad, Walt je osim crtanja, razvio i interes
za vlakove i tehniku. Walt bi stavljao uho na tranice u oekivanju nadolazeeg vlaka, a zatim
bi pokuavao uoiti vozi li vlak njegov ujak, inenjer Michael Martin. U jesen 1909. godine
Walt i njegova mlaa sestra Ruth krenuli su zajedno u novo osnovanu Park Elementary
School of Marceline. Prije toga Walt uope nije iao u kolu.

7
Slika 3.: Glavna ulica u Marcelineu u vrijeme kada je obitelj Disney tu ivjela. Po njoj je
puno godina kasnije Walt Disney dizajnirao glavnu ulicu u Disneylandu.

Kako farma nije bila profitabilna, godine 1911. obitelj se preselila u Kansas City gdje
su Walt i Ruth nastavili kolovanje u Benton Grammar School. U Kansas Cityju je otac dobio
posao dostavljaa novina The Kansas City Star, a kako se njegovo podruje dostave
protezalo na veliku povrinu grada, u poslu su mu morali pomagati i sinovi, tada
trinaestogodinji Roy i desetogodinji Walt.

Disneyevi su isporuivali jutarnje

izdanje novina Kansas City Times na oko 700
adresa klijenata, a veernje i nedjeljno izdanje
novina jo na neto vie od 600 adresa, s time
da je broj klijenata s vremenom rastao. Tako se
Walt svakog jutra budio u 04:30 i dostavljao
novine sve do zvuka kolskog zvona. Nakon
nastave koja je zavravala u 16:00 sati,
nastavljao je s poslom sve do veere kad bi
umoran i iscrpljen, esto zaspao za stolom.
Njegove ocjene trpjele su zbog toga, morao je i
ponavljati jedan razred, ali je ipak nastavio
raditi ovaj posao neto dulje od est godina.
Slika 4.: 10-godinji Walt Disney (u
sredini desno) u drutvu dostavljaa
novina,Kansas City,1912.
8
 U isto vrijeme, u koli je Walt upoznao Waltera Pfeiffera, koji je dolazio iz obitelji
poklonika kazalita i koji je Walta uveo u svijet kazalita, vodvilja i filmova. Tako je s
vremenom Walt provodio vie vremena s obitelji Pfeiffer nego kod kue, a njegov interes za
crtanjem i kazalinim ekspresijama sve je vie rastao pa mu je otac na koncu dozvolio da
subotom pohaa sate crtanja na Kansas City Art Institute.

Godine 1917. poto je kupio dionice u O-Zell mlijene tvornice u Chicagu, otac je
odluio svoju obitelj preseliti natrag u Chicago. Tako je u jesen iste godine, Walt zapoeo
svoju prvu godinu na McKinley High School i uzeo none teajeve na Chicago Academy of
Fine Arts, pod tutorstvom umjetnika i pedagoga Louisa Grella (1887-1960). Walt je ubrzo
poeo crtati za kolske novine, birajui naroito domoljubne teme o Prvom svjetskom ratu.
Nadajui se da e biti primljen u vojsku, Walt Disney je jo iste godine odustao od daljnjeg
kolovanja, ali je odbijen jer bio maloljetan, naime imao je samo esnaest godina. To ga ipak
nije pokolebalo pa se s jednim prijateljem odluio pridruiti Crvenom kriu. Uz majinu
dozvolu u prijavi je napisao da ima sedamnaest godina to je bilo dovoljno da postane voza
ambulantnih kola pa je ubrzo poslan u Francusku, gdje je nakon potpisivanja primirja 11.
studenog 1918., godinu dana bio voza ambulantnih kola Crvenog kria, a radio je i u vojnoj
kantini gdje je ubrzo postao neslubeni umjetnik zaradivi nekoliko dodatnih franaka crtajui
lane medalje na kone jakne i preobraavajui otete njemake kacige da izgledaju kao kacige
za snajperiste.

Slika 5.: Disney kao voza ambulantnih kola neposredno nakon Prvog svjetskog rata

9
 3.3. Poetak karijere

U nadi da e nai posao izvan ikake O - Zell tvornice, Walt se 1919. godine preselio
natrag u Kansas Cityju kako bi zapoeo umjetniku karijeru. Svoju karijeru vidio je u crtanju
politikih karikatura ili stripova za novine. No, kako ga nitko nije htio zaposliti niti kao
umjetnika, a niti kao vozaa ambulantnih kola, njegov brat Roy, koji je tada radio u lokalnoj
banci, naao je Waltu preko kolega iz banke, privremeni posao u Pesmen-Rubin Commercial
Art Studio. Walt je ondje izraivao oglase za novine i asopise te oglase koji su objavljivani u
kinima. Tu se upoznao s karikaturistom Ubbeom Iwerksom, s kojim je 1920. godine pokrenuo
zajedniku tvrtku Iwerks - Disney Commercial Artists. Meutim, ve na samom poetku
Disney privremeno odlazi u The Kansas City Film Ad Company kako bi zaradio novac, a
ubrzo mu se pridruio i Iwerks jer sam nije mogao voditi njihovu tvrtku.

Slika 6.: Zaposlenici tvrtke Kansas City Film Ad Service zajedno s Walt Disney-em i
karikaturistom Ub Iwerks-om.

Radei za tvrtku u kojoj su se reklame temeljile uglavnom na animaciji, Disney je i

sam odluio postati animator. A.V. Cauger, vlasnik tvrtke Ad Company, dopustio je Waltu da
kameru s posla ponese doma kako bi u slobodno vrijeme mogao eksperimentirati s
animacijom. Nakon to je proitao knjigu Edwin G. Lutz-a: Animated Cartoons: How They

10
Are Made, Their Origin and Development, Disney je odluio otvoriti vlastitu tvrtku za
animaciju u kojoj je njegov prvi zaposlenik bio Fred Harman, njegov dotadanji kolega u Ad
Company. Tako su Disney i Harman stvorili svoje prve crtane filmove nazvane Laugh - O -
Grams koje su prikazivali u lokalnom kazalitu, vlasnik kojeg je bio Frank Newman, tada
jedan od najpopularnijih zabavljaa u Kansas Cityju. Ti crtii su postali vrlo popularni pa
im je njihov uspjeh omoguio otvaranje vlastitog studija pod nazivom Laugh-O-Gram u
kojem je radio cijeli niz animatora: Fredov brat Hugh Harman, Rudolf Ising i njegov bliski
prijatelj Ubbe Iwerks. Naalost, studio nije mogao pokrivati visoke trokove pa je optereen
dugovima zavrio u steaju.

Slika 7.: Walt Disney izrauje skice za crtaim stolom studija Laugh-O-Gram Films

U listopadu 1923. godine, Walt Disney i njegov brat Roy udruuju svoj novac i
osnivaju studio za crtani film u Hollywoodu, Kalifornija, glavnom gradu filmske industrije.
To je bio poetak tvrtke Disney Brothers Cartoon Studio. Godine 1925. Walt je angairao
mladu enu po imenu Lillian Bounds na poslovima kopiranja i bojanja crtea na celuloidu, s
kojom se iste godine, nakon kratkog udvaranja i oenio.
Nova serija o djevojici koja putuje kroz svijet animiranih likova Alice Comedies,
bazirana na bajci Alisa u zemlji udesa, sastojala se od kratkih animiranih filmova u kojima
je Alisa bila igrani lik dok je sve ostalo bilo nacrtano. Tu seriju su zapoeli stvarati jo u
Kansas Cityju i sada kad su nali distributera donijela im je prilian uspjeh. Nakon tog
uspjeha, Walt se posvetio kreiranju animiranih likova.

11
 3.4. Mickey Mouse mi s kojim je sve poelo

Disney je najprije stvorio maka po imenu Julius, koji je podsjeao na maka Felixa.
Godine 1927. kreirao je zeca Oswalda, a filmovi s njegovim likom Oswald the Lucky
Rabbit postigli su dotad nevieni uspjeh.

Slika 8.: Trolley Troubles je prvi crtani film iz serije Oswald the Lucky Rabbit, 1927. g.

Meutim, 1928. godine, Walt i Roy Disney doli su u sukob s distributerima svojih
filmova zbog raspodjele dobiti pa je Walt raskinuo taj tetan ugovor, ali rezultat raskida je bio
poguban jer su distributeri M. J. Winkler i Charles Mintz prisvojili prava na lik zeca. Nakon
to je izgubio prava na Oswalda, Disney je osjeao da mora kreirati novi lik koji bi ga
zamijenio. Tako je kao rezultat crtanja u vlaku, na povratku kui, nastao danas najpoznatiji
Disnejev lik Mickey Mouse. Mickey je ubrzo zasjenio i maka Felixa, a i zeca Oswalda,
popularnost mu je brzo rasla u ranim 1930-im godinama, a i danas je najpopularnijih crtani lik
na svijetu.
On je iskoio iz moje glave na crtai papir prije 20 godina, tijekom vonje vlakom od
Manhattana do Hollywooda, u vrijeme kada je poslovna srea mog brata Roya i mene bila na
najniim granama, a nesrea se inila kao da vreba odmah iza ugla ", napisao je Walt 1948.
godine u eseju pod naslovom What Mickey Means to Me, odnosno "to Mickey meni

12
znai". Katastrofa koju Walt spominje bila je drska kraa njegova uspjenog crtanog lika
zeca Oswalda (Oswald the Lucky Rabbit) koji se, kao i veina Disneyevih uradaka, sada
nalazio u rukama njegovog distributera Charlesa Mintza. Neposredno prije nego to je Walt
napustio New York pri povratku u Hollywood, poslao je telegram svom bratu Royu. Nigdje u
njemu nije spomenuo moguu propast karijere koju je upravo pretrpio. Jednostavno je
naznaio kad stie kui i na kraju dodao: "Ne brini sve je u redu", da bratu smiri ivce iako
nita nije bilo dobro. Walt je znao da mora smisliti novi lik i to vrlo brzo. Waltova ki Diane
Disney Miller se prisjea: "Bilo je to na dugoj vonji vlakom kad je tata zamislio novi crtani
lik, mia kojeg je onda razradio i dovrio Ub Iwerks, a ime mu je dala moja majka."

Naime, Walt Disney je zapravo

htio da se animirani mi zove Mortimer
Maus. Meutim, njegova ena Lillian
ga je upozorila da ime Mortimer zvui
previe ozbiljno i ukoeno. Smatrala je
da ime treba oznaavati zabavu i
skromnost pa je predloila da se zove
Mickey.

Slika 9.: Mickey Mouse koji je iskoio iz

Waltove glave na crtai papir

Prvi Mickey Mouse crtani bio je Plane Crazy. Inspiriran Charles Lindberghtovim
herojskim prvim samostalnim letom preko Atlantika, Mickey i njegovi ivotinjski prijatelji na
svom zemljitu pokuavaju sastaviti vlastiti zrakoplov. Crtani film premijerno je prikazan u
Hollywoodu, 15. svibnja 1928. godine. No, nije pribavio distribuciju. Drugi crtani film s
Mickeyem bio je The Gallopin' Gaucho, a doivio je istu sudbinu. Tek trei put su srea i
arm bili na Mickeyevoj strani kada je 18. studenog 1928. godine, premijerno prikazan crtani
film Steamboat Willie u New Yorks Colony Theatre. To je bio jedan od prvih crtanih
filmova koji je uspjeno koristio sinkronizirani zvuk i u vrlo kratkom roku postao je iznimno
popularan. Walt je zaradio 1000 $ za dva tjedna prikazivanja to je najvei iznos ikada plaen
za crti na Broadwayu. Time je Walt Disney Studio, sa svojim brojano malim, ali odanim
osobljem, bio spaen, a zvijezda crtia je roena.

13
Slika 10.: lijevo kadar iz filma Plane Crazy, a desno iz Steamboat Willie

Meutim, od 1928. godine, Mickeyev slubeni roendan mijenjao se skoro svake

godine desetljeima. U 1933. godini Walt je sam izjavio: Mickey Mouse e imati pet godina
u nedjelju. Roen je 1. listopada 1928. godine. To je datum kada mu je prva slika nastala pa
emo mu omoguiti da taj dan bude njegov roendan. Taj datum nije dugo trajao. U rasponu
od kraja rujna do prosinca, datum Mickeyevog roendana esto se mijenjao u skladu s
posebnim promocijama sve do 1978. g. kada je Dave Smith, osniva Disneyevog arhiva,
utvrdio da je premijera Steamboat Willie bila prvi Mickeyev javni nastup pa je to onda i
njegov datum roenja. To znai da je 18. studenog roendan i Mickeyeve prijateljice Minnie
Mouse, poto je bila ondje trei uz obalu rijeke pokuavajui uhvatiti parobrod. Uvijek
snalaljivi Mickey pronaao je nain da je ukrca, iako je brod ve isplovio. Njih dvoje su se
odmah povezali, a ostalo je, kako kau, povijest.

Slika 11..: Walt Disney skicira Mickey Mausa za crtani film 'Steamboat Willie', 1928. god. i
kadar iz istog filma

14
 Tijekom ranih godina, Mickeyev dizajn je jako
podsjeao na zeca Oswalda, osim uiju, nosa i repa. Ub
Iwerks dizajnirao je Mickeyevo tijelo iz krugova kako bi
lik bilo jednostavno animirati to ga je, u konanici,
uinilo dinaminim i atraktivnim za publiku. Mickeyjev
kruni dizajn je najzanimljiviji u uima koje su se, u
tradicionalnoj animaciji, uvijek pojavljivale krunog
oblika bez obzira na Mickeyev poloaj glave i tijela. To
je njega uinilo prepoznatljivim publici, a njegove ui
neslubenim zatitnim znakom. Taj rudimentarni

simbol: , u svjetskim razmjerima, jo i danas

Slika 12.: Plakat za Steamboat predstavlja Mickeya, ali je danas i slubeni znak
Willi,1928. primjer Mickeya iz
Disneyeve kompanije.
ranih godina
Svaka od Mickeyevih ruku ima samo tri prsta i palac. Disney je rekao da je ovo i
umjetnika i financijska odluka, objanjavajui na sljedei nain: Umjetniki pet prstiju je
previe za mia. Njegova ruka bi izgledala kao bunt banana. Financijski, jedan prst manje na
svakom od 45.000 crtea koji su potrebni za est i pol minuta kratkog crtia spaava milijune
Studiju ". U filmu The Opry House (1929.), Mickey je prvi put imao bijele rukavice kao
kontrast svojim prirodno crnim rukama i tijelu. Koritenje bijelih rukavica izvrilo je veliki
utjecaj na dizajn likova iz crtia i to ne samo na Disneyeve likove, nego i na ne-Disneyeve
likove kao to su Bugs Bunny, Woody Woodpecker, Mario i dr.

Godine 1938. animator Fred

Moore redizajnirao je Mickeyevo tijelo
iz krunog u oblik kruke. On je bio
prvi animator koji se usudio promijeniti
Mickeyev dizajn. Iako je i sam Moore
bio nervozan zbog te Mickeyeve
promjene, Waltu Disneyu se svidio novi
dizajn i rekao je Mooreu: elim da od
sada Mickey bude crtan na ovaj nain."
Zatim je Moore rekonstruirao i oi, a
Slika 13.: Redizajnirani Mickey licu je dao boju koe umjesto
dotadanje bijele boje.

15
 Ovaj novi Mickey prvi put se
pojavio 1938. godine na naslovnici party
programa i u animaciji sljedee godine u
crtiu The Pointer.
Osim rukavica i cipela, Mickey
obino nosi samo kratke hlae s dva
velika gumba na prednjoj strani. Pojavom
crtanih filmova u boji, Mickeyeve hlaice
su uvijek crvene, a kad ne nosi svoje
crvene hlaice, onda gotovo uvijek nosi
Slika 14.: Redizajnirani Mickey, kadar iz
crvenu odjeu kao to je crveni dirigentski
filma The Pointer
kaput (The Band Concert, The Mickey
Mouse Club ), crveni kombinezon

(Clock Cleaners, Boat Builders), crveni plat (Fantasia, Fun and Fancy Free),
crveni kaput (Squatter's Rights, Mickey's Christmas Carol), ili crvenu majicu (Mickey
Down Under, The Simple Things).

Svaki od ovih predmeta, pojedinano,

simbolizira Mickeya i to u globalnim razmjerima, a
posluili su kao inspiracija mnogim svjetski poznatim
modnim dizajnerima. Pouen loim iskustvom sa
zecom Oswaldom, Disney je od poetka pazio da
Mickey Mouse bude iskljuivo u njegovom vlasnitvu
te je poeo izdavati licence za izradu raznih predmeta Slika 15.: Najpoznatiji predmeti
s Mickeyevim likom, a prvi put ve 1929. godine za koji simboliziraju Mickeya

izradu kolskih ploica za pisanje. Od tada je Mickey proizveden u

obliku pliane igrake i plastine figurice, a Mickeyeve slike nalaze
se na gotovo svemu: od majica do kutija za uinu. Jedan od
najpopularnijih proizvoda s likom Mickey Mousea je runi sat, a
prvi je proizvela tvrtka Ingersoll Watch Company, 1933. godine i
kotao je 3,75 dolara, a ve 1957. godine tvrtka je prodala
dvadesetpetomilijunti primjerak tog sata. Danas taj posao vrijedi
milijarde dolara.

Slika 16.: Runi sat Ingersoll 16

Watch Company, 1933.
 Kao slubena Walt Disney maskota, Mickey je odigrao kljunu ulogu u Disney-
parkovima od otvaranja prvog Disneylanda, 1955. godine gdje su Mickeya oivili kostimirani
glumci, koji nikad nisu govorili, a neizostavna aktivnost posjetitelja je susret i poziranje za
fotografiju s najpoznatijim miem na svijetu. Simbolini geometrijski prikaz Mickeyeve glave
s uima nazvan je Classic Mickey, a Disneyevi umjetnici, dizajneri i projektanti sakrili su
ga u sve Disneyeve tematske parkove i odmaralita, kao i u sve dugometrane animirane
filmove od samog poetka s izlaenjem Snjeguljice i sedam patuljaka 1937.godine, pa sve
do najnovijih TV-serija i akcijskih filmova. Ovi tajno postavljeni simboli od milja su nazvani
Hidden Mickeys odnosno skriveni Mickeyi, a postali su globalni fenomen.

Snjeguljica i sedam patuljaka, 1937. Pepeljuga, 1950.

Oliver i prijatelji, 1988. Mala sirena, 1989.

Zvonar crkve Notre Dame, 1996. Mulan 1998.

Slika 17.: Skriveni Mickeyi u Disneyevim dugometranim animiranim filmovima

17
Slika 18.: Skriveni Mickey na totemu izgraenom u sklopu Kanadskog paviljona u Epcot
centru (lijevo), stup dalekovoda u obliku skrivenog Mickeya u Celebration, Florida

Mickey Mouse je bio prvi i jedini animirani lik koji

Slika 19.: Mickeyeva zvijezda
na holivudskoj Stazi slavnih
je dana 18. studenog 1978. godine, na svoj pedeseti
roendan dobio svoju zvijezdu na holivudskoj Stazi slavnih
i stao uz bok najveim glumakim imenima.
U vrijeme Mickeyeve 80. obljetnice, 2008. godine,
asopis Time proglasio je Mickey Mousea jednim od
najznaajnijih svjetski priznatih znakova, ak znaajniji i u
odnosu na Svetog Nikolu, odnosno Djeda Mraza.
Ispitivanja su pokazala da 98% djece u dobi od 3-11 godina
irom svijeta prepoznaje njegov lik.

3.5. The Walt Disney Studio snovi i inovacije

Godine 1925. Disney Brothers Studio promijenio je naziv u Walt Disney Studio. Ve
smo spomenuli da je 1928. godine, premijerno prikazan crtani film Steamboat Willie s
Mickey Mousom kao prvi crtani film koji je uspjeno koristio sinkronizirani zvuk na nain da
je zvuk bio potpuno usklaen s radnjom, odnosno ritam glazbe odabran na nain da pojaava
dramatinost radnje. Publika je prepoznala tu kvalitetu te su i film i Mickey rapidnom
brzinom postigli iznimnu popularnost. Od tada Disney koristi taj nain sinkronizacije i dugo
vremena mu nitko nije mogao konkurirati. Ni velika kriza 1930.-ih godina nije mogla
zaustaviti rast i razvoj Disneyevog studija. Disney je nastavio eksperimentirati s animacijom,
bojom i zvukom, kupivi iskljuivo pravo na koritenje Technicolor-a u svojim animiranim
filmovima. Technicolor je u to vrijeme bila potpuno nova tehnika izrade filmova u boji

18
koritenjem tri boje za dobivanje, u konanici, vrlo bogate palete boja na filmu. Primijenivi
tu tehniku 1932. godine, osvojio je svog prvog Oscara za crtani film Flowers and Trees
(Cvijee i drvee) i drugog 1937. godine za film Snjeguljica i sedam patuljaka, prvi
dugometrani animirani film, takoer izveden primjenom Technicolor-a. Godine 1932.
osnovana je kola animacije Disney Art School koja je novim umjetnicima prenosila vjetine i
tehnike Disneyevog stila animacije.

Slika 20.: Plakat i kadar iz crtanog filma Flowers and Trees, prvog crtanog filma koji je
izraen upotrebom Technicolor tehnike, 1932.

Na svom prvom dugometranom filmu Snjeguljica i sedam patuljaka poeo je raditi

1934. godine i unato prvotnoj sumnjiavosti Hollywooda, po zavretku radova sredinom
1937. godine, film je potpuno osvojio publiku, ali i 8 Oscara. Film Snjeguljica i sedam
patuljaka je postao najuspjeniji film u 1938. godini sa zaradom veom od 8 milijuna dolara
na svojoj poetnoj verziji, to bi u dananjoj protuvrijednosti iznosilo 134.033.100 dolara.
Taj veliki uspjeh pokrenuo je novi val u filmskoj industriji.
Zatim su slijedili i drugi poznati Disneyevi dugometrani filmovi: Pinokio (1940.),
Dumbo (1941.), Bambi (1942.), Pepeljuga (1950.), Alisa u zemlji udesa (1951.), Petar Pan
(1953.), Dama i skitnica (1955.), Trnoruica (1959.), 101 damatinac (1961.), Ma u kamenu

19
(1963.), a kratkih filmova o Mikiju, ilji, Patku Paku i drugim likovima iz njihove druine
bilo je toliko da ih nema smisla ovdje nabrajati.
Godine 1955. Walt je izgradio zabavni park Disneyland u Kaliforniji, jednu od
najveih turistikih atrakcija Sjedinjenih Amerikih Drava. U skladu sa svojom katolikom
vjerom i dubokim potivanjem obiteljskog ivota, izgradnjom Disneylanda htio je stvoriti
mjesto obiteljskog okupljanja, zabave za cijelu obitelj.
Walt Disney je bio strastveni pua cijelog svog ivota, iako je uvijek pazio da ne pui
pred djecom. 1966. godine, morao je operirati staru ozljedu na vratu uzrokovanu
dugogodinjim igranjem pola. Prilikom predoperativnih pretraga, lijenici su mu otkrili
zloudni tumor na lijevom plunom krilu. Nakon uklanjanja plua 11. studenoga, kirurzi su
informirali Disneya da mu je preostalo est mjeseci do dvije godine ivota. Meutim, deset
dana nakon njegova 65. roendana, 15. prosinca 1966. godine, u 9:30 sati, Disney je umro od
akutnog cirkulacijskog kolapsa, zbog raka plua. Zadnja produkcija u kojoj je Disney osobno
sudjelovao je animirani film Knjiga o dungli, realiziran 1967., kao i kratki animirani film
Winnie Pooh i vjetroviti dan, dovren 1968. godine.

Nakon Waltove smrti, brat Roy i ostali nasljednici nastavljaju tamo gdje je Walt stao,
ostajui uvijek na strani dobra, uvajui brino stil u kojem je Walt stvarao, ali primjenjujui
u radu dostignua suvremene tehnike jer bi i Walt to isto inio. Nakon Waltove smrti nastaje
dugi niz dugometranih animiranih filmova: Make iz visokog drutva (1970.), Robin Hood
(1973.), Mala sirena (1989.), Ljepotica i zvijer (1991.), Aladin (1992.), Pocahontas (1995.),
Herkules (1997.), Tarzan (1999.), Frozen (2013.) i mnogi drugi po kojima Walt Disney ostaje
zauvijek s nama. Drugi Disneyland, jo vei od prethodnog, izgradili su Waltovi nasljednici
1971. godine u Orlandu na Floridi u ast Walta Disneya.
Gledajui u svjetskim razmjerima, Walt je najzasluniji za razvoj animiranog filma, a
posebno crtanog filma. Kao to je u svom vlastitom ivotu prolazio kroz mnoge nedae,
podnio mnoge nepravde, nekoliko puta bankrotirao i bio ostavljen od svojih zaposlenika, ali
uvijek se iznova dizao, uvijek iznova zapoinjao i ni jednog trenutka nije odustao od svog
ivotnog poslanja da bi na kraju stekao svjetsku slavu i bogatstvo, tako je i u svojim
animiranim filmovima uvijek prenosio poruku da treba ustrajati u dobru i da e dobro na kraju
pobijediti. Usprkos velikoj slavi, uspjehu i bogatstvu, nije se uljuljao u uspjeh, nastavio je
neumorno i nesebino raditi, ali ne zbog novca i bogatstva, nego jer je vjerovao da ini neto
dobro za druge, posebno najmlae.

20
 4. Bajka o tri zlatne narane

Classic Mickey- taj toliko poznati simbolini geometrijski prikaz Mickeyeve glave
s okruglim uima, slubena maskota Walta Disneya koja je inspirirala mnoge umjetnike i
poznate modne dizajnere, posluila je i meni kao inspiracija za ovaj rad. Pogled na Mickeya, s
jedne strane uvijek me vraa u djetinjstvo kad mi je nona itala Disneyeve slikovnice, a s
druge strane u mojim studentskim danima oarao me Walt Disney svojom ivotnom borbom,
pozitivnim i poticajnim mislima, ivotnom mudrou koja se provlai kroz sve njegove
animirane filmove.

Slika 21.: Inspiracijski proces za vlastitu kolekciju od Mickeya do tri narane

Nona je znala plesti i priati mi prie, a ja sam pletenje otkrila tek nedavno, ali sam u
trenutku shvatila da e od sada moji modni snovi biti ispleteni vunenim nitima. I dok sam
plela prve uratke, u glavi mi je odzvanjala Disneyeva reenica: "If you can dream it, you
can do it" (Ako neto moe sanjati, moe to i ostvariti) i ona druga All our dreams can
come true, if we have the courage to pursue them (Svi nai snovi mogu se ostvariti ako
imamo hrabrosti slijediti ih). Sanjajui nove kreacije, prevrtala sam raznobojna klupka vune,
a ona naranasta podsjetila su me na narane i sjetila sam se jedne prie koju mi je nona
priala davno, a njoj ju je ispriala njena mama koja ju je u djetinjstvu proitala u jednoj
staroj talijanskoj knjizi, a tu priu nikad nisam nala ni u jednoj poznatoj knjizi ili slikovnici,
ni u knjinici niti u knjiari. Nije ju ni Disney animirao, ali sam potaknuta njegovim izrekama
odluila slijediti svoje snove i istraiti porijeklo te prie koja me, uz Mickeya, inspirirala za
ovaj rad i kolekciju. Mi smo je doma ve generacijama zvali Pria o tri zlatne narane.
Tako sam krenula u istraivanje putem interneta.

21
 4.1. Nonine Tri zlatne narane

Bio jednom jedan kraljevi koji je strastveno volio ii u lov. Jednog ljetnog dana
kraljevi, kao i obino, osedla konja, uzme uturicu s vodom, no i puku i spremi se za
odlazak u lov. Pozdravio se s majkom, a ona mu je dala tri zlatne narane, uz napomenu da
mu se nau da se osvjei kad oedni.
Kraljevi je dugo lutao umom, popio je svu vodu koju je nosio u uturici i opet je
oednio, a vie nije imao vode sa sobom. Muila ga je e i tada se sjetio narani koje mu je
majka dala. Otvori jednu kad iz narane izleti prekrasna djevojka i zavie: Piti, piti, daj mi
vode piti jer ako mi ne da piti, ja u ishlapiti! Kako nije imao vode, djevojka u trenu ishlapi.
Kraljevi je bio beskrajno tuan, ali mislio je u sebi ako je ova narana bila takva udna,
druga valjda nee biti. I otvori on i drugu naranu, a kad iz nje izae jo ljepa djevojka i
zavie: Piti, piti, daj mi vode piti jer ako mi ne da piti, ja u ishlapiti! I u trenu ishlapi jer
kraljevi nije imao vode. Ostala mu je jo jedna narana, a on edan, ali odlui da nee
otvarati treu naranu dok u umi ne pronae izvor vode.
Dugo je jahao umom, ve su i on i njegov konj malaksali od umora i ei kad
napokon dou do izvora bistre hladne vode. Napojio je najprije konja, zatim se sam dobro
napio, a onda je zagrabio vode u uturicu da mu bude pri ruci kad otvori naranu. Sjeo je na
kamen i im otvori treu naranu, a iz nje izae djevojka jo ljepa od prethodnih. I im
zausti: Piti, piti, kraljevi joj brzo prinese uturicu na usta i ona se napije vode i zablista
pred njim u svoj svojoj ljepoti, vitka stasa, bijele puti, a duga kosa zlati se na suncu. Kraljevi
se odmah u nju zaljubi, a i ona u njega te je zaprosi da mu bude ena. Htio ju je odmah
povesti u svoje dvore, ali ona ne htjedne jer nema odjee na sebi pa ne moe tako pred kralja i
kraljicu. Dogovorili su se da e ga ona ekati u umi, skrivena na stablu dok se on ne vrati s
odjeom.
Ali im je kraljevi odmaknuo dovoljno daleko, iza grmlja se stvorila neka Ciganka pa
pone ispitivati djevojku to radi gore na stablu. Djevojka se malo nekala jer joj je kraljevi
rekao da ni s kim ne razgovara i da ne silazi sa stabla, ali je onda ipak sve ispriala Ciganki, a
ova se divila njenoj zlatnoj kosi pa joj je rekla da bi je ona poeljala da bude jo ljepa kad se
kraljevi vrati. Djevojka pristane i spusti se sa stabla. Ciganka proe eljem kroz njenu
zlatnu kosu, a onda joj odjednom zabije ukosnicu u glavu, kao avao, a djevojka se u taj as
pretvori u bijelu golubicu i odleti prema kraljevievom dvorcu. Tada Ciganka dozove svoju
runu ker i uputi je to e rei kraljeviu kad se vrati. Kad se kraljevi vratio i vidio ovu
Cigankinu ker, tamne koe i crne kose, zaudi se silno i ree: Pa ti nisi ona djevojka iz

22
narane! a ova odgovori: Jesam, jesam, ja sam ta djevojka, ali sam od sunca i vruine
porunjela i potamnila, ali im doem u tvoj dvorac i odmorim se, opet u biti lijepa kao
prije. Kraljevi povjerova, obue je u kraljevske haljine i odvede u svoj dvorac.
Naredio je da se sve pripremi za vjenanje. Kuharu i njegovim pomonicima
zapovjedio je da naprave najsveaniju gozbu. Dok su slukinje pripremale, eljale i oblaile
mladu, kraljevi je otiao pogledati kako napreduju pripreme za gozbu. A kad tamo - naao
pozaspalog kuhara i sve njegove pomonike, a od gozbe nita. Probudi kraljevi kuhara, a
ovaj mu ispria da je na prozor kuhinje dola jedna lijepa bijela golubica i zaarala ih i svi su
pozaspali. I dok su oni tako razgovarali doleti opet golubica na prozor, kraljevi je uhvati, a
kako je bila umiljata, pogladi je po glavi i ubode se na ukosnicu. I izvadi ukosnicu iz
golubiine glave, a ona se u taj as pretvori opet u onu prekrasnu djevojku iz narane. Svi su
ostali zapanjeni. Djevojka je ispriala to joj se dogodilo pa kraljevi protjera Ciganku i
njezinu ker iz svog kraljevstva, a oeni se djevojkom iz narane. ivjeli su dugo i sretno do
kraja ivota.

4.2. Izvorna verzija bajke napuljska pria Tri citrona

Najstariju poznatu verziju bajke zapisao je Giambattista Basile u svojoj zbirci

napuljskih bajki Il Pentamerone. Roen 15. veljae 1566. godine u mjestu Giugliano, u
napuljskoj obitelji srednje klase. Basile je bio dvorjanin i vojnik razliitih talijanskih kneeva,
ukljuujui i venecijanskog duda. U Veneciji je poeo pisati poeziju, a kad se kasnije vratio
u Napulj, posvetio se knjievnosti. Veinu svog ivota proveo je na dvorovima plemia u
Napulju, u regijama Basilicata i Campania pa je i radnja njegovih pria vezana za ume i
dvorce tog kraja, a meu mjestima koja se spominju u priama nalazi se grad Acerenza i
dvorac Lagopesole. Umro je 23. veljae 1632. godine.

Slika 22.: Giambattista Basile,

portret (lijevo) i naslovna
stranica njegove zbirke pria
Il Pentamerone, izdanje iz
1788. godine (desno)

23
 Giambattista Basile je najpoznatiji po zbirci napuljskih bajki pod nazivom Lo cunto
de li cunti overo trattenemiento de peccerille (napuljski: Pria nad priama ili zabava za
maliane), koja je poznatija pod nazivom Il Pentamerone. Zbirku je posthumno, u dva
dijela, objavila njegova sestra Adriana, u Napulju 1634. i 1636. godine pod pseudonimom
Gian Alesio Abbatutis. Basile je prie zapisao u napuljskom dijalektu, tono onako kako su
se prepriavale na napuljskim dvorovima i nije doputao nikakve izmjene, te je po
mnogoemu bio prvi pisac koji se zalagao za ouvanje usmene predaje. Stil pria je izrazito
barokni s mnogo metaforinih izraza to je kasnije protumaeno kao barokni oblik satire.
Meutim, Basile je pohvalio stil pripovjedaa, a i sam se koristio tim stilom u drugim djelima
iz ega se zakljuilo da stil ipak nema ironinu namjeru nego da je to bio nain prianja tog
razdoblja.
Naziv Il Pentamerone dolazi od grkog [Pente] =pet i [Hemera] =
dan jer je strukturiran od okvirne prie u kojoj je sadrano pedeset pria isprianih tijekom
pet dana, svaki dan po deset pria. Slino kao to je u Boccacciovom Decameronu radnja
podijeljena na deset dana, a svih sto novela, razliite tematike, tona i sadraja, povezane su u
jednu cjelinu kroz priu koja govori o kugi koja se u Firenci pojavila 1348. godine.

Okvirna pria u Il Pentameroneu je o ukletoj, melankolinoj princezi po imenu

Zoza (to u napuljskom dijalektu znai blato ili sluz, ali se takoer koristi i kao naziv od
milja) i njenoj maurskoj slukinji koja se na prevaru udala za princa koji je trebao oeniti
Zozu. Maurska slukinja-princeza je zatrudnjela i traila da joj suprug pria prie jer e u
protivnom umrijeti njihovo neroeno dijete. Suprug joj dovodi deset pripovjedaica da bi je
zabavljale, a meu njima bila je preruena i Zoza. Svaka ispripovijeda po pet pria koje vie
odgovaraju odraslim ljudima nego li djeci. U zavrnoj prii koju pria Zoza otkriva se
Maurkina prevara pa biva kanjena smru, a Zoza i princ su se vjenali i ivjeli sretno do
kraja ivota.

Te prie su kasnije adaptirali Charles Perrault (1696. godine) u Francuskoj i braa

Grimm (1812. i 1814. godine) u Njemakoj, u svojim zbirkama pria i bajki. Basileova
kolekcija pria je dugo vremena bila zanemarena i nepoznata, sve dok je braa Jacob i Wilhelm
Grimm nisu pohvalili kao prvu zbirku narodnih pria i priznali da su je koristili za svoju zbirku.
Mnoge bajke iz zbirke Il Pentamerone jedne su od najstarijih zapisanih bajki na svijetu, a
ukljuuju i prvotne verzije sljedeih svjetski poznatih bajki: Zlatokosa, Matovilka, Maak u
izmama, Snjeguljica, Trnoruica i Pepeljuga.

Meu njima se kao zavrna nalazi i pria Tri citrona:

24
 Slika 23.: Naslovna ilustracija uz engleski prijevod
originalne prie iz 1866. godine

Dobro je to uistinu, rekao je mudrac: Ne reci sve to zna, niti sve to bi mogao; i jedno i
drugo vodi u nepoznatu opasnost i nepredvienu propast; kao to ete uti o odreenoj
robinji (moja princeza jami za pouzdanost mog izlaganja), koja je nanijevi jadnoj djevojci
sve mogue ozljede, zavrila na sudu kao sudac vlastitog zloina te je samu sebe osudila na
kaznu koju zasluuje.

Jednom je Kralj od Visoke Kule imao sina, koji mu je bio zjenica oka i u kojeg je
polagao sve svoje nade te je nestrpljivo eznuo za trenutkom kada li e naii neka dobra
prilika za njega. Ali princ je toliko zazirao od braka i tako tvrdoglavo da je, kad god se
govorilo o eni, odmahivao glavom i elio da je stotinu milja daleko; tako da je siromani
kralj, shvativi da mu je sin tvrdoglav i nastran te predviajui da e njegovu rodu doi kraj,
bio uznemiren i melankolian, oajan i maloduan, vie nego trgovac iji je dunik
bankrotirao ili seljak iji je magarac umro. Ni oeve suze nisu mogle pokrenuti princa, ni
molbe dvorjanika nisu ga mogle omekati niti ga je savjet mudraca mogao navesti da se
predomisli. Uzalud su mu predoavali elje njegova oca, elje naroda i njegov vlastiti interes
jer e doi do izumiranja njegovog kraljevskog roda. Tvrdoglavost Carellova bila je poput
tvrdoglavosti stare mazge s koom etiri prsta debelom, on se vrsto ukopao nogama, zaepio
ui i zatvorio svoje srce protiv svih tih napada. No, kao to esto biva da se u jednom satu
dogodi vie nego u stotinu godina i nitko ne moe to predvidjeti, tako se dogodilo jednog dana
dok su svi bili za stolom, a princ rezao komad mladog sira, sluajui brbljanje sustolnika,
princ je sluajno porezao prst i dvije kapi krvi padoe na sir te napravie tako lijepu mjeavinu
boja - bilo da je to bila kazna Ljubavi ili volja Neba da utjei siromana oca da je princ
odjednom odluio pronai ena tono onako bijelu i crvenu kao ovaj sir proet krvlju. Zatim
je rekao svome ocu: Gospodine oe, odluio sam ili u imati enu bijelu i crvenu kao ovaj
sir, a ovako e se to rijeiti, ako me elite vidjeti iva i zdrava, dat ete mi sve to je potrebno

25
za put oko svijeta u potrazi za ljepotom ba poput ovog sira, ili u zavriti svoj ivot i umirati
malo po malo.
Kada je kralj uo ovu ludu odluku, pomislio je da mu se kua sruila; pocrvenio je i
problijedio, a im se malo oporavio i mogao govoriti, rekao je: Sine, ivote moje due, srce
moga srca, propeleru moje starosti, koja bolesna fantazija je uinila da ste se oprostili od
svojih osjetila? Jeste li izgubili svoj razum? elite sve ili nita; najprije se ne elite oeniti, s
namjerom da me liite nasljednika, a sada ste nestrpljivi da me otjerate s ovog svijeta. Kuda, o
kuda ete lutati i upropastit svoj ivot? I emu napustiti svoju kuu, svoje ognjite, svoj dom?
Vi ne znate koje zamke i opasnosti na sebe navlai onaj koji se skita i okolo luta. Pustite neka
proe ovaj hir, sine moj; budite obazrivi i ne dopustite da se moj ivot ugasi, da se ova kua
urui, da moje domainstvo otie u propast.
No, ove i druge rijei princu su ule na jedno, a izale na drugo uho i bilo mu je ravno
do mora; a jadan kralj, vidjevi da mu je sin nepokretan kao top u zvoniku, dao mu je aku
dolara i dva ili tri slubenika; te mu zaeli zbogom, a osjeao se kao da mu je dua istrgnuta iz
tijela. Zatim otie na balkon plaui gorko, sve pratei sina pogledom dok ga nije izgubio sa
vidika.
Princ otie ostavljajui svog nesretnog oca u tuzi i pouri svojim putem kroz polja i
ume, preko planina i dolina, preko brda i ravnica, putujui raznim zemljama i drugujui s
raznim ljudima, a njegove su oi budno traile ne bi li ugledale predmet njegove elje. Nakon
nekoliko mjeseci stigao je na obalu Francuske gdje se, ostavivi svoje sluge u bolnici zbog
bolova u nogama, ukrcao na enovsku lau i krenuo prema Gibraltaru. Tamo je uzeo veu
lau i otplovio za Indiju, traei svugdje, od kraljevstva do kraljevstva, od provincije do
provincije, od zemlje do zemlje, od ulice do ulice, od kue do kue, u svakoj rupi i kutku, ne
bi li naao stvarno oblije ba poput lijepe slike koja mu je bila na srcu. I on je lutao uzdu i
poprijeko, okolo naokolo dok nije stigao na otok Ogreva, gdje je bacio sidro i iskrcao
se. Tamo je pronaao veoma staru enu, uvelu i smeuranu, sa zastraujuim licem, kojoj je
objasnio razlog koji ga je doveo u zemlju. Starica je bila izvan sebe od uenja kad je ula
neobinu elju i zamisao prinevu, te muke i opasnosti koje je proao da je zadovolji; onda
mu je rekla: Bjei to bre odavde, moj sine jer ako te moje tri keri vide, tvoj ivot nee
vrijediti ni novia; napola iv i napola peen, tava e vam biti mrtvaka nosila, a trbuh va
grob. Odlazite to dalje, brzo kao zec, a neete otii daleko i ve ete pronai ono to traite!
Kada je princ to uo, uplaen, prestravljen i zaprepaten, krenuo je trei najbre to je
mogao i trao je sve dok nije stigao u drugu zemlju, gdje je opet susreo jednu staricu, jo
runiju od prethodne, kojoj je ispriao svoju priu. Tada mu starica ree na isti nain:

26
Odlazite ako ne elite biti poslueni kao doruak za male Ogre moje keri; idite samo ravno,
i uskoro ete nai ono to elite
Princ, uvi to, nastavi trati brzo kao pas s ajnikom na repu; trao je i trao dok nije
susreo jo jednu staricu koja je sjedila na kotau, s koarom punom malih pita i slatkia u ruci
i hranila nekoliko magaraca, koji potom odskakae na obalu rijeke i preplaie nekoliko
jadnih labudova. Kada je princ doao do starice, nakon stotinu naklona, on joj ispria razlog
svog lutanja; nakon ega mu je starica, tjeei ga lijepim rijeima, dala tako dobar doruak za
prste polizati. A kad je pojeo, dala mu je tri citrona, koji su se inili kao svjee ubrani sa
stabla; a dala mu je i prekrasan no, govorei: Sada se slobodno moete vratiti u Italiju jer je
va posao zavren, a imate ono to ste traili. Poite, dakle, i kada budete u blizini svog
kraljevstva, stanite na prvoj fontani i zareite citron. Tada e vila izai iz njega te e vam rei:
Daj mi piti! Pamtite i budite spremni s vodom ili e ona nestati poput bljeska. Ali, ako ne
budete dovoljno brzi s drugom vilom, otvorite oi i budite oprezni da vam trea vila ne
pobjegne, dajte joj brzo piti pa ete imati enu po svom srcu.
Princ, presretan, stotinu puta poljubi stariinu dlakavu ruku koja se inila kao lea u
jea. Zatim nakon kratkog odmora, napusti tu zemlju i doavi na puinu usmjeri lau prema
Herkulovim stupovima te stigne u nae more, a nakon tisuu oluja i opasnosti, uplovio je u
luku, jedan dan udaljenu od svoga kraljevstva. Tamo je doao do najljepeg gaja, gdje sjene
tvore palau za livade da ih zatite od sunca, kao i fontanu koja kristalnim jezikom poziva
ljude da osvjee svoje usne, on sjedne na sirijski tepih nainjen od bilja i cvijea. Zatim je
izvukao no iz korica i poeo rezati prvi citron. Kad evo! Pojavila se poput bljeska munje
najljepa djevojka, bijela kao mlijeko i crvena kao jagoda, i ree: Daj mi piti! Princ je bio
toliko zadivljen, zbunjen i osvojen ljepotom vile da joj nije dao vode dovoljno brzo, pa se
pojavila i nestala u jednom te istom trenutku. Bio je to udarac u glavu za princa, svatko moe
prosuditi kako je kad nakon duge enje za neim, dobijete to u ruke i odmah to opet izgubite.
Tada princ zaree drugi citron, a opet se isto dogodilo; bio je to drugi udarac koji je
dobio po svom tjemenu; tako su iz njegovih oiju tekle dvije male fontane, on je plakao, licem
u lice, suza za suzom, kap po kap, zajedno s fontanom i uzdiui uzviknuo: Dobri Boe,
kako to da sam ja tako nesretan? Dva puta sam je pustio pobjei, kao da su mi ruke bile
vezane, a ovdje sjedim kao stijena, kada sam se trebao pokrenuti poput hrta. Vjere zbilja
imam! Ali hrabrosti, ovjee! Postoji jo jedan, a tri je sretan broj; ili e mi taj no dati enu,
ili e uzeti moj ivot zauvijek. Tako rekavi zaree trei citron i pojavi se trea vila, koja
ree kao i druge: Daj mi piti! Tada joj princ odmah prui vodu i gle tamo pred njim stajae
njena djevojka, bijela kao usireno mlijeko s crvenim prugama - to nikad prije nije vieno u

27
svijetu, neusporedive ljepote, ljepota nad ljepotom, ljupkost iznad svega. Nad tom kosom
Jupiter je prosuo zlato, od kojeg je Ljubav napravila svoje koplje koje probija sva srca; to lice
je bog ljubavi obojio crvenom bojom, tako da nevine due budu objeene na vjealima elje; u
tim oima sunce isijava dva vatrometa da zapale rakete uzdaha u grudima promatraa; ruama
na tim usnama Venera je dala svoju boju, kako bi svojim trnjem ranila tisuu zaljubljenih
srca. Jednom rijeju, ona je bila tako lijepa od glave do pete, da ljepeg stvorenja nikada nije
vidio. Princ nije znao to mu se dogodilo, a stajao je izgubljen u udu, gledajui na tako lijepo
potomstvo citrona; i ree u sebi: Spava li ili si budan, Ciommetiello? Jesu li ti oi zaarane,
ili si slijep? Kakvo je to plavokoso bijelo stvorenje izalo iz ute kore? Kakvo slatko voe, od
kiselog soka citrona? Kakva je lijepa djevojka izala iz citronove kotice?
Naposljetku, budui da je to sve bila istina, a ne san, on zagrli vilu dajui joj stotine i
stotine poljubaca; i nakon tisuu razmijenjenih rijei meu njima - rijei praenih slatkim
poljupcima - princ je rekao: Due mi, ne mogu vas odvesti u kraljevstvo moga oca bez
odgovarajue haljine dostojne tako lijepe osobe, budue kraljice pa se popnite na ovaj hrast,
gdje se ini da je Priroda namjerno napravila za vas skrovite u obliku sobice i tu ekajte moj
povratak jer u doi natrag na krilima, prije nego suza moe biti suha, s haljinama i slugama i
odvesti vas u svoje kraljevstvo. Tako govorei, nakon uobiajenog obreda, ode.
Sada je crna robinja, koju je poslala gospodarica s vrem po vodu, dola na zdenac i
sluajno ugledavi vilin odraz u vodi, pomisli da je to ona sama i uzviknu u udu: Jadna
Lucija, to to vidim? Ja tako lijepa i svjetla, a gospodarica me poslati ovdje. Ne, ja ne biti vie
medvjed. Tako rekavi, razbije vr i vrati se kui, a kad je gospodarica upita: Zato si
uinila tu tetu? Ona odgovori: Ja samo otii na zdenac, vr se razbio na kamenu. Njena
gazdarica je progutala tu ispraznu priu, a sutradan joj je dala malo bure, govorei joj da ide
na zdenac i napuni ga vodom. Tako se robinja vrati na zdenac i ugledavi opet lijepu sliku u
vodi, ree s dubokim uzdahom: Ja ne ruan rob, mi ne imati iroko stopalo kao guska, nego
lijepa i fina kao gospodarica moja, ja ne ii na zdenac! Tako govorei, bum! Razbije bavu u
sedamdeset komada i vrati se gunajui kui te ree svojoj gospodarici: Magarac otiao u
prolost, bure palo na zdenac i razbilo se u komade. Jadna gospodarica, uvi to, nije se
mogla vie suzdravati i batinom istue robinju tako vrsto da je ova to osjeala jo mnogo
dana. Zatim joj je dajui konu torbu, rekla: Tri, slomi vrat, ti bijedni robe, ti skakaveva
nogo, ti crna bubo! Tri i donesi mi ovu torbu punu vode, inae u te objesiti kao psa i dati ti
dobre batine.

28
 Odjurila je robinja
zabacujui petama preko glave jer
vidjela je bljesak munje i ula
zastraujuu grmljavinu; dok je
punila konu torbu, okrenula se,
pogledala opet na prekrasan odraz u
vodi i rekla: Ja budala idem po
vodu! Ja bolje ivjeti od jedne
dosjetke kao lijepa djevojka umjesto
sluiti lou gospodaricu Tako
govorei, uzela je veliku ukosnicu
koju je nosila u kosi i poela buiti
rupe u konoj torbi koja je izgledala
kao proplanak u vrtu s rozetom od
poljevaa iz koje je izviralo stotinu
malih fontana. Kad je vila to vidjela
nasmijala se grohotom, robinja ju je
ula, okrenula se i otkrila njeno
skrovite u drvetu; pri emu je rekla
Slika 24.: Maurska slukinja na zdencu, ilustrator
Warwick Goble, izdanje iz 1911. prema engleskom samoj sebi: O ho! zato mene
prijevodu John Edward Taylora iz 1847. tukli? Ali nema veze!
Zatim upita: to radi tamo gore, lijepa djevojko? A vila, koja je bila majka
pristojnosti, rekla joj je sve to je znala i sve to je prola s princem kojega je oekivala iz sata
u sat, iz asa u as, da se vrati s finim haljinama i slugama, da je odvede u oevo kraljevstvo
gdje e ivjeti sretni zajedno.
Kada je robinja, puna gnjeva, to ula mislila je u sebi kako bi se domogla ove nagrade
pa se obrati vili: Oekujete svog supruga - ja doi gore i eljati vae uvojke i uiniti vas
elegantnom A vila uzviknu:Ej, dobrodoli ste kao prvi svibnja! Tako se robinja stade
penjati na stablo, a vila joj pruila svoju bijelu ruku, koja je izgledala u crnim apama
slukinje kao kristalno ogledalo u okviru od ebanovine. Ali nedugo nakon to je robinja
poela eljati viline uvojke, iznenada joj zabije ukosnicu u glavu. Tada vila, osjeajui
probadanje, povika: Golubica, golubica! i odmah se pretvori u golubicu i odleti; nakon ega
se robinja svue, i zamota sve krpe koje je nosila u sveanj te ga baci milju daleko; sjedne
tamo gore u stablu, inei se kao kip od crnila u smaragdnoj kui.

29
 Uskoro se princ vratio, u pratnji velike povorke na konjima te naavi bavu od
kavijara na mjestu gdje je ostavio posudu mlijeka, stajao je neko vrijeme sav izvan sebe od
uenja. Naposljetku je rekao: Tko je napravio ovu veliku mrlju tinte na finom papiru na
kojem sam mislio napisati najsjajnije dane svog ivota? Tko zavio u crninu tu novo obijeljenu
kuu u kojoj sam mislio provesti sretan ivot? Kako se dogodilo da naem kamen na mjestu
gdje sam ostavio rudnik srebra, da me uini bogatim i sretnim? Ali lukava robinja,
promatrajui prinevo uenje, ree: Ne pitaj, moj prine, kako sam se preobrazila zbog zle
arolije iz bijelog ljiljana u crni ugljen
Jadni princ, vidjevi da nema pomoi za tu tetu, spustio glavu i progutao ovu tabletu
te ponudi robinji da sie s drveta, naredio da je obuku od glave do pete u nove haljine. Zatim
tuan i alostan, pognut odlazi s robinjom natrag istim putem prema svojoj zemlji, gdje su ih
kralj i kraljica, koji su im doli ususret izjahavi est milja prema njima, doekali s istim
zadovoljstvom kojim zatvorenik iekuje izvrenje kazne vjeanjem, vidim fini izbor je
napravio moj bezumni sin, koji je nakon tolikog putovanja umjesto bijele golubice donio kui
na kraju crnu vranu. Meutim, nisu mogli uiniti nita, osim predati krunu svojoj djeci i na
zlatni tronoac staviti lice od ugljena.
Sada, dok su se pripremale raskone gozbe i banketi, a kuhari bili zauzeti erupanjem
guske, klanjem male svinje, deranjem koe, podlijevanjem peenja, nadgledanjem lonaca,
usitnjavanjem mesa za knedle, zainjanjem kopuna i pripremom tisuu drugih delicija, lijepa
golubica je sletjela na kuhinjski prozor i rekla:Oj, kuharu u kuhinji, reci mi, molim te, to
kralj i robinja rade danas.
Kuhar se u poetku nije obazirao na golubicu; ali kad se vratila i drugi i trei put, i
ponovila iste rijei, otiao je u blagovaonicu dojaviti udesnu stvar. Ali im je gospodarica
ula tu glazbu naredila je da se golubica odmah uhvati i pripremi kao mljeveno meso. Tako
kuhar ode, uspije uhvatiti golubicu i uiniti sve kako je robinja zapovjedila. A poto je opario
pticu kako bi je oerupao, prolio je vodu s perjem preko balkona u vrt, gdje je, prije nego su
prola tri dana, niknulo prekrasno stablo citrona, koje je ubrzo izraslo u svoj svojoj veliini.
Sada se dogodilo da je kralj sluajno pogledao kroz prozor na vrt, ugledao stablo koje
nikada prije nije uoio te pozva kuhara, upita ga kada i od koga je to stablo zasaeno. Tek to
je uo sve pojedinosti od glavnog kuhara, poeo je sumnjati kako stvari stoje. Tako zapovjedi,
pod prijetnjom smrti, da se stablo ne smije dirati, te da se njeguje s najveom panjom.
Nakon nekoliko dana na stablu su se pojavila tri najljepa citrona, poput onih koje je
starica-ljudoderka dala Ciommetiellou. A kad su narasli vei, on ih ubere, zatvori se u
komoru, s velikim bazenom vode i noem koji je uvijek nosio na boku. Poeo je rezati

30
citrone. Tada se sve dogodilo s prvom i drugom vilom kao to se i prije zbilo, ali kad je
napokon zarezao trei citron i dao vili koja je izala iz njega piti, gle, stade predanj potpuno
ista djevojka koju je ostavio u drvetu, a koja mu je ispriala kakvo zlo joj je robinja uinila.
Tko sada moe opisati barem dio uitka koji je kralj osjeao u tom sretnom
preokretu? Tko moe opisati kakvo je to vikanje i skakanje od radosti bilo? Za kralja je to bilo
plivanje u moru uitka te je na valu zanosa dopro do neba. Zatim zagrli vilu i naredi joj da se
lijepo odjene od glave do pete te je uhvati za ruku i odvede u sredinu dvorane, gdje su se
sastali svi dvorjani i veliki ljudi iz grada kako bi proslavili blagdan. Tada je kralj pozvao
jednog po jednog i svakog upita: Reci mi, koju kaznu bi zasluila osoba koja bi uinila bilo
koju tetu ovoj lijepoj dami! Jedan je odgovorio da bi takva osoba zasluila ovratnik od
kudelje; drugi, doruak kamenja; trei, dobre batine; etvrti, au otrova; peti, bro od
mlinskog kamena - ukratko, jedan kae jedno, drugi drugo. Na kraju je pozvao crnu kraljicu i
postavivi joj isto pitanje, ona je odgovorila: Takva osoba bi zasluili da se spali, a njen
pepeo trebao bi biti baen s krova dvorca.
Kad je kralj to uo, rekao joj je: Ti si udarila svoju nogu sjekirom, sama si napravila
svoje okove, ti si izotrila no i umijeala otrov jer nitko nije uinio ovoj dami toliko zla kao
ti, ne-dobro stvorenje! Zna li da je ovo ona lijepa djevojka koju si ranila ukosnicom? Zna li
da je ovo prelijepa golubica za koju si naredila da bude ubijena i skuhana u posudi za
pirjanje? to kae sada? To je sve tvoje djelo; a tko ini zlo moe oekivati bolest
zauzvrat. Tako govorei, naredio je da se robinja iva spali na velikoj hrpi drva; a njen pepeo
bi baen s vrha dvorca niz sve vjetrove nebeske, potvrujui istinitost ovih rijei - Tko sije
trnje ne bi trebao ii bos.

4.3. Ostale verzije bajke slinosti i razlike

Napuljska pria Tri citrona iz zbirke Il Pentamerone, zapisana u napuljskom

dijalektu, baroknim metaforinim stilom - to je izvorna verzija prie i izvorni naziv. Meutim,
poznatije su kasnije varijante, naroito one satirine i to pod nazivom Ljubav za tri narane
ili Zaljubljen u tri narane. Inae, citrino voe (citron, narana, limun i limeta) potjee iz
Kine i jugoistone Azije, a uzgaja se od davnina. Zanimljivo je da je u Europu prvi
donesen citron (Citrus medica) oko 350. godine prije Krista, po povratku vojske Aleksandra
Velikog, dok su slatke narane u Italiju, panjolsku, Portugal i Francusku donijeli portugalski
trgovci tek u 15. stoljeu. Citron ili etrun kako se naziva u Dalmaciji, moe biti dugaak i 30
cm, a slabog je limunskog okusa i esto se mijea s manjim i sonijim limunom. Citron je

31
nekad bio vaan u medicini, koristio se kod pripreme jela i nepravedno je zamijenjen limunom
koji je promijenio izvorne okuse. Danas je citron potpuno zaboravljen kao i izvorni naziv ove
prie.
U svom istraivanju pronala sam priu Tri narane iz Andaluzije (panjolska, juni
dio Pirinejskog poluotoka), priu Ljubav za tri narane iz Asturije (panjolska, sjeverni dio
Pirinejskog poluotoka), zatim francusku priu Tri narane i portugalsku priu Tri citrona za
ljubav. Sve ove prie variraju izmeu izvorne prie i prie koju mi je ispriala nona. Neke su
due, neke krae, a u nekima se ak princ i djevojka odmah vjenaju u najbliem selu, dobiju
dijete pa se tek nakon godinu dana zajednikog ivota i s malenim siniem vraaju u kraljevstvo
prinevih roditelja.
Meutim, uoljivo je i zajedniko svim verzijama da tamnoputa Maurka, crna robinja ili
slukinja, prevari buduu princezu zabivi joj ukosnicu ili ukrasnu iglu kao avao u glavu te se
djevojka pretvara u golubicu, a Maurka zauzima njeno mjesto uz princa. Ipak na kraju se uvijek
otkriva prevara, Maurka biva kanjena, a princ se oeni djevojkom iz citrona/narane. Ova uloga
Maurke otkriva nam povijesno-geografski kontekst prie koji pripada iskljuivo mediteranskim
zemljama. Naime, u antiko doba, Mauri je bio rimski naziv za plemena koja su potekla od
Libijaca, koji su se prema grkim izvorima nazivali Maurisi, to su Rimljani pretvorili u
Mauri. Ova nomadska plemena ivjela su na podruju sjeverne Afrike, a rimska
provincija Mauritanija i drava Mauritanija dobila je po njima ime. U srednjem vijeku se
naziv Mauri ili Mori primjenjuje na narod koji je nastao mijeanjem antikih Maura s
Arapima, a u doba arapskih osvajanja, krajem 7. stoljea, brzo prelaze na islam. Poetkom 8.
stoljea Mauri prelaze na Pirinejski poluotok i osvajaju ga gotovo u cijelosti. Pod vlau
Arapa bili su i dijelovi june Italije. Od tada krani sve islamske doseljenike nazivaju Mauri.
Nakon viestoljetne borbe kranske vojske, sastavljene najvie od panjolaca i Portugalaca,
protiv Maura koja zavrava ponovnim osvajanjem Granade 1492. godine, veina Maura
protjerana je natrag u sjevernu Afriku. Ostali pod pritiskom prihvaaju kranstvo, ali potajice
esto zadravaju svoju vjeru i obiaje te su zbog toga izloeni bijesu puka, odnosno krani ih
doivljavaju kao prevarante, izdajnike i nepouzdane, esto i kao one koji se bave crnom
magijom i vradbinama, stoga takve karakteristike ima i maurska slukinja.
U noninoj verziji prie umjesto Maurke pojavljuje se tamnoputa Ciganka jer su poetkom
20. stoljea Mauri ve odavno zaboravljeni, a aktualni su Cigani koji zbog svog nomadskog
naina ivota, specifinog jezika i vjere izazivaju nepovjerenje domaeg stanovnitva. Smatralo
se da Cigani ive od krae, gatanja, prevare pa ak i da otimaju malu djecu kako bi ih koristili za

32
pronju, zato je djecu kroz prie trebalo pouiti da ne vjeruju Ciganima i da se s njima ne
uputaju u razgovor.

Nadalje, Basileova pria Tri citrona bila je i osnova za scenarij tradicionalne

talijanske komedije - comedia dellarte, koju je 1761. godine napisao grof Carlo Gozzi,
pripadnik nie mletake aristokracije, a kojom je stao u obranu comedie dellarte nasuprot
nekim pokuajima udaljavanja od tradicionalnog stila talijanskog kazalita. Carlo Gozzi u
svojoj satirinoj komediji Analisi riflessiva della fiaba L'amore delle tre melarance,
odnosno Misaona analiza bajke Ljubav triju narani izruguje se na osobnoj razini dvojici
mletakih pisaca Carlu Goldoni i Pietru Chiari - koji zagovaraju uvoenje novog stila.
Komedija je postigla izvanredan uspjeh.
U dananje vrijeme najpoznatija je satirina opera Zaljubljen u tri narane koju je
napisao veliki ruski skladatelj Sergej Sergejevi Prokofjev kada je imao samo dvadeset osam
godina, po narudbi ikakog opernog drutva i ona je prvi put izvedena 30. prosinca 1921.
godine u kazalitu Auditorium u Chicagu. Libreto se temelji na komediji koju je napisao
Carlo Gozzi i bajci Giambattista Basilea, a Prokofjev ga je sam napisao sluei se
Mejerholjdovom obradom izvornika. Slavni ruski redatelj Vsevolod Mejerholjd, fantastinim
je dogaajima iz bajke o naranama dodao novu dimenziju, sukladnu vlastitoj viziji kazalita
koja se temeljila na mnogoznanostima commedie dellarte i ulinome kazalitu. Taj
predloak i brojne mogunosti njegove scenske realizacije inspirirali su Prokofjeva da
poetkom dvadesetih godina 20. stoljea napie djelo i glazbu, kakvi do tada nisu postojali u
opernoj literaturi. Mnotvo dogaaja na pozornici i velik broj slika, inspirirali su ga za
skladanje iznimno efektne glazbe, osloboene bilo kakva sentimentalizma. U skladu s
vremenom nastanka ove satirine opere, ovdje vie ne nalazimo maursku slukinju nego zlu
vjeticu nazvanu Fata Morgana to je takoer satirina igra rijei od fatamorgana, optike
pojave privida predmeta i predjela koji zapravo ne postoje na mjestu na kojem se ini da jesu.

33
 5. Povijest pletenja

Pletenju se popularnost vratila tek nedavno, odnosno poetkom 21. stoljea. Iako
ivimo u informatikom dobu obiljeenom stalnom potrebom za uinkovitou, okrueni
bezbrojnim ekranima, usmjerujui panju na nekoliko stvari istovremeno, pretvarajui se tako
u otuene radoholiare, pletenje je postalo popularno moda ba kao izraz revolta na takvu
situaciju, kao protest protiv konzumerizma, kao potreba da se izrazi vlastita individualnost i
kreativnost. Pletenje zbliava ljude, a u suvremenom svijetu taj osjeaj zajednitva mnogima
nedostaje. U svijetu se otvaraju kafii za pletenje, a u takvim okupljanjima radi pletenja
pojedinci pronalaze osjeaj pripadnosti zajednici te osjeaj vanosti u meusobnom
prenoenju znanja i informacija. U zadnje vrijeme su se i poznati modni kreatori i umjetnici
okrenuli pletenju, kako bi kreirali nove i neobine teksture i materijale za svoje modele.
Pletenje samo po sebi ima veoma dugu i zanimljivu povijest, iako se sam nastanak
teko moe utvrditi, budui da su se u ranom razdoblju nastanka te tehnike, za pletenje
koristila iskljuivo prirodna vlakna poput pamuka, svile i vune koja tijekom vremena vrlo
brzo propadaju pa su samo rijetki primjerci naeni u dobrom stanju. Vrijeme nastanka tehnike
pletenja nije nam tono poznato. Isto tako nam nije poznat ni put razvoja tehnike, po
sauvanim ostacima izgleda da se pletenje razvilo iz ivanja bodom petlje. Takoer, postoji
teorija da se pletenje razvilo iz drevne vjetine izrade ribarskih mrea. To odgovara povijesnoj
podlozi da su arapski pomorci, plovei i trgujui, rairili pletenje po Bliskom istoku i
Mediteranu. Meutim, pletenje predstavlja postupak izrade cjeline kontinuiranim petljama iz
dugake niti pomou dviju ili vie igala bez uica.
Neki znanstvenici tvrde da je pletenje bilo razvijeno ve 1000. g. prije Krista
Zanimljivo je primijetiti da su neki povjesniari doli do zakljuka kako je Penelopa iz
poznate Homerove Odiseje ustvari plela, a ne tkala mrtvaki pokrov za Odisejevog
ostarjelog oca Laerta kada je tvrdila da e izabrati jednog od prosaca nakon to zavri izradu
pokrova. Objasnili su to, naime, time da bi paranje tkanog materijala zahtijevalo ak vie
vremena od samog tkanja pa bi bilo nemogue svake noi isparati sve to je po danu istkano.
Kod pletenja je to, meutim, lako izvedivo, jer se pletivo vrlo lako i brzo para.

5.1. Poetci pletenja

Na slici je prikazan zanimljiv reljef tj. dio kamenog friza koji je asirski kralj
Ashurbanipal (668.- 631. g. prije Krista) dao izraditi za svoju palau u Ninivi (dananji
sjeverni Irak), a reljefi prikazuju vrlo realistine scene lova na lavove koji je smatran
34
kraljevskim portom. Meu silnim lovcima i lavovima u razliitim fazama lova, nalazi se i
ovaj lik koji definitvno nosi divovske igle za pletenje i velika klupka pree.

Slika 25.:Dio kamenog friza koji je asirski kralj Ashurbanipal (668.- 631. g. prije Krista) dao
izraditi za svoju palau u Ninivi (The British Museum, London)

Najstariji sauvani primjer su pletene koptske arape za sandale iz razdoblja oko 250.
420. godine, pronaene u egipatskoj grobnici u 19. stoljeu, a uvaju se u Victoria and
Albert Museum-u u Londonu. Na prvi pogled izgledaju da su izraene klasinom tehnikom
pletenja, ali detaljnijom analizom utvreno je da se nain izrade donekle razlikuje od dananje
tehnike. Radilo se, naime, s vie niti razliitih duljina, a petlje su izvedene i povezane iglom
za ivanje. Ta tehnika naziva se nlbinding, a tkanje dobiveno na taj nain izgleda poput
pletiva i ponaa se poput pletiva, ali mnogi povjesniari smatraju da se ta tehnika ipak ne
moe smatrati pravim pletenjem.

Slika 26.: Pletene koptske arape za sandale iz razdoblja oko 250. 420. godine, (Victoria
and Albert Museum-u u Londonu)

35
 Meutim kako je rezultat pletenja i nlbindinga toliko slian, moda se pletenje
razvilo iz nlbindinga. U nekom trenutku je moda uvedena i druga igla kako bi se ubrzala i
olakala izrada pa je nlbinding evolvirao u pletenje, ali sauvalo se premalo dokaza da bi se
sa sigurnou mogao utvrdit taj slijed.

Prvi pravi pleteni komadi potjeu iz Egipta, iz razdoblja oko 1000. - 1400. godine
(nastali mnogo kasnije nego odjevni predmeti izraeni tehnikom nlbinding). Oni ukljuuju i
neke arene fragmente i sloene arape (ponekad se nazivaju koptske arape) ispletene od
pamuka u bijeloj i indigo boji. Iako su te arape najstariji pleteni ostaci koje imamo, zbog
njihove sloenosti zakljuujemo da oni vjerojatno nisu prvi pleteni odjevni predmeti u
povijesti.

Slika 27.: Ove pamune arape pronaena u Egiptu su neki od najranijih pletenih komada.
Slijeva na desno: Textile Museum, cca. 1000 - 1200 AD; Victoria & Albert Museum ,
cca. 1100 - 1300 AD; Textile Museum, cca. 1300 AD

Najstariji ostaci pletenja otkriveni su na Arapskom poluotoku, a datiraju iz 7. stoljea.

Pletiva su izuzetno sloena, a uzorci su slini onima sa sagova i keramikih ploica iz tog
vremena. Oito je da je tehnika bila poznata ve znatno ranije, to se moe zakljuiti po
naroitoj dotjeranosti uzoraka. Iako nema pouzdanih dokaza o nainu na koji je pletenje
prodrlo iz Srednjeg istoka u Europu, pretpostavlja se da su tu vrstu runog rada prenijeli s
Istoka mornari, ratnici i trgovci.

36
 5.2. irenje i razvoj pletenja u Europi

Dakle, prema postojeim podacima, moemo zakljuiti da je pletenje zapoelo u

Egiptu oko 1000. godine i da je najvjerojatnije nastalo razvojem iz tehnike nlbinding. Zatim
se pletenje proirilo najprije po panjolskoj, posredstvom Maura i Arapa tijekom islamskog
osvajanja ili posredstvom panjolaca koji su se vraali iz kriarskih ratova, a tek potom se
proirilo na ostale europske zemlje (Francuska, Italija, Njemaka) i na kraju, otkriem
Amerike, tehnika pletenja proirila se Sjevernom Amerikom. Stoljeima se pletenje takoer
razvijalo i na Istoku pod kontrolom Otomanskog Carstva (tako se proirilo Makedonijom,
Estonijom i Bugarskom) i Irana.
U poetku u Europi pletenje je bilo rezervirano za vrlo bogate drutvene slojeve,
odnosno za kraljevske obitelji i visoko sveenstvo pa se u panjolskoj pletenje uglavnom
koristilo za izradu liturgijskog ruha i ostalog pribora za Katoliku crkvu i to od vrlo fine
pree. Najraniji poznati pleteni predmeti u Europi izraeni su od strane muslimanskih pletaa
zaposlenih od strane panjolskih kranskih kraljevskih obitelji. Njihova visoka razina
pletake vjetine moe se vidjeti u nekoliko predmeta pronaenih u grobnicama u opatiji
Santa Maria la Real de Las Huelgas, u kraljevskom samostanu u blizini Burgosa,
panjolska. Meu njima su pletena jastunica i rukavice pronaene u grobnici princa
Fernanda de la Cerda, koji je umro 1275. godine. Svilena jastunica ispletena je s otprilike 20
oica po inu, to ukazuje na obiteljsko bogatstvo i znaaj.

Slika 28.: Pletena svilena jastunica,

1275. godine, panjolska

37
 Ovaj fragment iz 13. stoljea ispleten je uzorkom u tri boje, a vjerojatno je dio
rukavice, iskopan je u sjeveroistonoj Estoniji 1949. godine na groblju Jouga, a danas je
izloen u estonskom Institutu za povijest.

Slika 29.: Estonski pleteni fragment, 13. stoljee

Oko 1350. godine u Italiji i Njemakoj nalazimo slike koje prikazuju Djevicu Mariju
koja plete dok istovremeno dri malog Isusa to pokazuje da se do tog vremena pletenje ve
proirio iz panjolske u te zemlje.

Slika 30.: Marija plete u

dvije boje s tri ili vie
igala, oko 1353. godine,
Museo Poldi Pezzoli,
Milano

Slika 31.: Marija plete u krug pomou etiri igle,

Tomasso da Modena (1325-1375)

38
 Slika Posjet anela majstora Bertrama iz Mindena, nastala u 15. stoljeu kao dio
oltara crkve u gradu Buxtehude, Njemaka, prikazuje Djevicu Mariju kako plete s etiri igle.

Slika 32.:Posjet anela, majstor Bertram iz Mindena, 1400.-1410.

5.3. Osnivanje cehova

Pletenje je postalo poznatije sredinom 16 stoljea, kad je osnovan prvi ceh u Parizu
1527. godine. Nedugo iza toga osnovani su pletaki cehovi u svim glavnim gradovima
Europe. Ti su cehovi udruivali preteno mukarce, koji su bili tkalci i pletai, dok su se ene
bavile uglavnom predenjem. Jedine ene kojima je bilo odobreno lanstvo, bile su udovice,
koje su nakon smrti mua preuzele posao. Cehovi su postavljali vrlo stroge zahtjeve: svaki
kandidat za lanstvo u cehu prolazio je nauk tijekom 6 godina da bi na zavrnom ispitu
dokazao svladano umijee izradom koulje ili prsluka, pustene kape, para arapa ili rukavica i
jednog raznobojnog tepiha, najee sa cvjetnim uzorkom.

Slika 33.: Detalj dole prikazanog

tepiha, Adam i Eva, Francuska 1781.,
(Victoria & Albert Museum, London)
39
Slika 34.: Pleteni zidni tepih, sredinji kvadrat prikazuje Jakovljev san, Francuska 1781.,
(Victoria & Albert Museum, London)

U to doba u raznim zemljama razvijali su se razliiti tipovi odjee. U junoj Europi

naglasak je bio na crkvenoj odjei. Francuska, panjolska i Italija postale su poznate po finim
arapama od ipke, rukavicama i pletenim kaputiima. U Njemakoj i Austriji izraivani su
pleteni predmeti od vune, ponekad iskieni vezom. Ove su zemlje postale poznate i po lijepo
pletenim sagovima koji su se upotrebljavali kao zidni ukrasi.
Mnogi divni primjerci pletiva od 17. stoljea naovamo preivjeli su i do danas, iako je
veina pletenih upotrebnih svakodnevnih predmeta, nestala. U tom razdoblju nastali su
majstorski izraeni sagovi pleteni vjerojatno na okvirima, zatim crkvene rukavice pletene
crvenom svilom i zlatnim nitima, te svileni prsluk koji je Charles I nosio prilikom
pogubljenja.

40
Slika 35.: Pletena jakna izraena od svile i metalnih niti, Italija, 16. stoljee (Metropolitan
Museum of Art)

Slika 36.: Rukavice ispletene od crvene svile i ukraene zlatnim vezom, vjerojatno za potrebe
liturgije, Engleska?, prva polovica 17. stoljea (Glove Collection Catalogue)

Slika 37.: Muke rukavice ispletene svilom i zlatom, Italija, oko 1650. 1680. (Glove
Collection Catalogue)
41
 Moda pletenja irila se iz zemlje u zemlju, a svilene pletene arape s juga Europe
postale su popularne na dvorovima Engleske, nakon to je Elizabeta I dobila na dar par takvih
arapa. To je ujedno bilo doba procvata pletenja:
najprije u obliku skromnog domaeg rada, a zatim kao
proizvodna radinost. To je naroito dolo do izraaja u
Engleskoj, gdje je trgovina vunom predstavljala vaan
oblik nacionalne privrede. I zakoni su doprinosili
razvoju pletenja, pa je jednim engleskim zakonom iz
1565. bilo propisano da svaka osoba u dobi iznad 7
godina mora na praznik nositi pletenu kapu od vune
izraene u Engleskoj. I danas postoje u muzejima
mnogi primjerci tih pletenih kapa. Zanimljiv je bio
njihov nain izrade: nakon pletenja, one su bile
podvrgnute pustanju uranjanjem u vodu kroz 45
dana. Kad je vuna u dovoljnoj mjeri nabubrila, kapa se
stavljala na kalup, ietkala etkom za grebenanje i
ravno obrezivala bez bojazni da se pletivo rasplete.
Turski fesovi i francuske beretke jo se uvijek izrauju
na taj nain.

Slika 38.: Fino pletene arape zavrno

ukraene vezom, oko 1660.- 1670.,
(Victoria & Albert Museum, London)

5.4. Izum stroja za pletenje

Kada je pletenje postalo jo popularnije, a potranja

za pletenim odjevnim predmetima vea, pojavio se sa
svojim pronalaskom Englez William Lee, zavreni student
sveuilita u Cambridgeu. On je, promatrajui svoju enu
pri pletenju, doao na pomisao da bi se taj proces mogao
znatno ubrzati, pa je 1589. godine izradio prvi primitivni
stroj za pletenje, okvir za proizvodnju arapa. Njegov Slika 39.: Primitivni stroj za
pronalazak doveo je do revolucije u pletakoj djelatnosti, a pletenje tj. okvir za proizvodnju
principi tog pronalaska temelj su dananjim pletaim arapa

strojevima. 42
 Drugi stroj za pletenje arapa je patentiran izmeu 1867. i 1869. godine, a njegov
izumitelj Henry Josiah Griswold (1837 - 1929) je tvrdio da se njime mogu formirati pete i
noni prsti.

Slika 40.: Griswold-ov stroj za pletenje arapa

Logini slijed dogaaja doveo je do iezavanja runog pletenja pa se ono polako

povlailo u sve zabaenije krajeve. Ve sredinom 18. stoljea broj cehova i kola pletenja
znatno je opao, a runo se pletenje zadralo samo kao kuna radinost.

5.5. Pletenje tijekom 19. stoljea

Ratovi u 19. stoljeu davali su podosta posla pletaima u cijeloj Europi. Izraivali su
se pleteni odjevni predmeti za vojnike od kojih su se neki oblici zadrali i do danas. U bitci
kod Balaclava u Krimskom ratu, nosili su se nama dobro poznati pleteni ljemovi, koji
pokrivaju glavu, vrat i ui te tite od velike studeni.

U tom se razdoblju ponovo razvio komplicirani rad iglom, na primjer izrada ipke.
Izradom ipaka bavile su se ene iz viih slojeva drutva. U 19. stoljeu pronaeni su brojni
bodovi odnosno uzorci ipke pa su njima izraivani alovi, rukavice bez prstiju, stolnjaci,
kape i oprema za novoroenad. Kese za novac i jastuii za igle radili su se minucioznim
pletivom s kuglicama i perlama i prikazivali su pastirske i dvorske scene. Neki strunjaci
smatraju da ovaj zamreni i fini rad iz tog razdoblja nikad vie nije dostignut.

43
 Slika 41.: Par ipkastih rukavica,
druga polovica 19. stoljea, Engleska,
uvaju se u Museum of Fine Arts,
Boston

5.6. Popularnost pletiva u modi 1920.-ih

Pojava posudbenih knjinica i enskih urnala i asopisa pomogla je popularizaciji

runog rada, no u zabaenim se krajevima sauvalo prenoenje tradicionalnih uzoraka i naina
rada putem usmene predaje. Tako se, primjerice, tvrdi da su areni uzorci koje rade pletai sa
kotskog otoka Fair ostali isti kao originali koje su njihovi preci nauili od panjolskih
brodolomaca nakon pokuaja invazije na Britaniju u 16. stoljeu. Neki od ovih tradicionalnih
uzoraka u meuvremenu su komercijalizirani. Tako su viebojna pletiva s otoka Fair postala
veoma cijenjena u Europi i Americi oko 1920. godine. Popularnost izvornih rukom pletenih
pulovera s tog otoka toliko je velika pa pletai s Faira runo pletu uzorke, radije po sjeanju
nego po tiskanim uputama. Tijekom 1920.-ih demperi i puloveri postaju bitan dio nove mode
za mukarce, ene i djecu svih uzrasta, a ne vie praktini odjevni predmet kotskih ribara koji
ima iskljuivo svojstvo zatite od loih vremenskih uvjeta.

Slika 42.: Fair Isle demperi izraeni u tradicionalnom stilu.

44
 Fair Isle je tradicionalna tehnika pletenja koja se koristi za izradu uzoraka s vie
boja. Ime je dobila po otoku Fair, malenom otoku na sjeveru kotske koji je sastavni
dio etlandskog otoja. Fair Isle pleteni demperi stekli su veliku popularnost 1921. godine
kada je princ od Walesa, kasnije Edward VIII, obukao navedeni demper prilikom odlaska na
partiju golfa. Tradicionalni Fair Isle uzorci imaju ogranienu paletu od otprilike pet boja, a
koriste se samo dvije boje po redu, pletu se u krug i imaju ogranienu duljinu niti svake
pojedine boje.

U ranim 1920.-im godinama ak su i kravate bile pletene. Za port i slobodno vrijeme

koristila se gotovo obavezno pletena odjea, a s vremenom su pojedine vrste i boje pletenih
odjevnih predmeta postale rezervirane za tono odreenu vrstu porta. Na primjer, postalo je
uobiajeno da se za tenis i kriket nose bijele pletene veste ili puloveri s ovratnikom od
nekoliko pruga u bojama karakteristinim za pojedini klub.
Pletenje je postajalo sve popularnije, a tijekom Prvog svjetskog rata, zbog nestaice
arapa, runo pletenje istih bio je oblik potpore trupama na bojinici. I modni dizajneri
prihvatili su pletivo, a mnogima je pletenje postao hobi to je rezultiralo osnivanjem novih i
irenjem postojeih tvrtki za proizvodnju pree, za izradu alata (igala raznih debljina i oblika)
te drugih pomagala pri pletenju, kao i ilustriranih uputa za izradu razliitih uzoraka.

Slika 43.:Runo pleteni vuneni demperi izraeni 1927. godine u Francuskoj, dizajnerica Elsa
Schiaparelli, uvaju se u Victoria & Albert Museum, London

Godine 1927. Elsa Schiaparelli stvara svoj poznati vuneni demper igrajui se idejom
velike leptir mane koristei pritom optiku iluziju i besprijekornu tehniku runog pletenja u
dvije boje pa se ini da je mana stvarno zavezana oko vrata. Ovaj jednostavan runo pleteni
komad odjee i njegova izravna grafika slika odraavaju oputeniji stav prema formalnom

45
oblaenju ena u kasnim 1920.-im godinama. Elsa Schiaparelli kroz dizajn ovog dempera
daje naslutiti svoje kasnije sudjelovanje u pokretu nadrealizma i kao da kae: "Ja sam nacrtala
veliku leptir manu kao al oko vrata jednostavni djeji crte". Schiaparelli se na poslovnom
ruku pojavila u ovom demperu i postigla izvanredan uspjeh te je dobila brojne narudbe.
Zatim su uslijedile i druge zanimljive kreacije s kravatama i maramicama koristei pri tom
optiku iluziju. Uspjeh ovih dempera rezultat je Schiaparelline kombinacije tradicionalnog
obrta (u ovom sluaju, pletenja) i vlastite inventivnosti i duhovitosti.

5.7. Pletenje od 1930.- 1960.

Tijekom velike svjetske krize 1930.-ih godina mnogi su se okrenuli pletenju zbog
nunosti. Naime, bilo je mnogo jeftinije runo isplesti odjevne predmete kod kue, nego li
kupiti gotove pletene proizvode neovisno o tome jesu li bili runo ili strojno pleteni. Na cijeni
su bile vjetine potrebne za popravak postojee odjee, arapa i donjeg rublja, pa je mnogima
runo pletenje i popravak pletiva postao dodatni izvor prihoda. U popularnim enskim
asopisima objavljuju se obrasci i uzorci s uputama za pletenje, kao i za popravak postojeih
pletenih odjevnih predmeta. U to vrijeme esto se izrauju arape sa zamjenjivim prstima i
petom.

Tijekom Drugog svjetskog rata vladala je nestaica svega pa je bilo problema i u

opskrbi vunom. Stoga je britanska ratna vlada izdala knjiicu po naslovom Make do and
Mend (Uinite to i popravite) kojom je poticala ene da otparaju stare neupotrebljive
pletene vunene odjevne predmete na nain kako bi se ta ista vuna mogla upotrijebiti za izradu
nove pletene odjee.

Izdavane su i upute za pletenje kako bi ljudi mogli

izraditi stvari potrebne vojsci i mornarici tijekom zime
kao npr. fantomke i rukavice. To nije bila samo
proizvodnja neophodnih predmeta, nego i pozitivan
doprinos svakog kuanstva u zajednikim ratnim
naporima.

Slika 44.: Ameriki plakat za vrijeme Drugog

svjetskog rata kojim su ljudi poticani da pletu arape
za vojsku

46
 Nakon rata, tijekom 1950.-ih i 1960.-ih
godina, trite je bilo eljno moderno dizajnirane
odjee svijetlih boja. Stoga je twinset postao
izuzetno popularna kombinacija koja se mogla
runo isplesti kod kue. Twinset se sastoji od
pletene bluze kratkih rukava preko koje se nosi
kardigan iste boje, ali dugih rukava.

U tom razdoblju djevojke su uile plesti u

koli jer se openito smatralo da je pletenje
korisna vjetina, a ne samo hobi. asopisi poput
Pins and Needles u Velikoj Britaniji
objavljivali su vie i manje zahtjevne uzorke za
Slika 45.: Vintage Ladies' Twin izradu ne samo pletene odjee, nego i pokrivaa,
Set Cardigan, 1960-te godine igraaka, torbi, ipkastih zavjesa i drugih
potrebnih predmeta, svega to se moglo prodati i
to je moglo donijeti profit.

5.8. Pad interesa tijekom 1980.-ih i 1990.-ih

U razdoblju 1980.-ih godina dolazi do otrog pada popularnosti pletenja koje se sve
vie smatra staromodnim te djeca vie ne ue plesti u koli. Niska cijena strojno pletenih
odjevnih predmeta uinila ih je dostupnima irokim masama. Postalo je jeftinije kupiti gotovi
strojno pleteni predmet nego li kupiti vunu od koje bi sami mogli isplesti taj predmet. U to
vrijeme otkrivena su nova sintetika vlakna od kojih su se poele izraivati sve popularnije
trenirke i majice koje se sve vie nose u svakodnevnom ivotu, a ne samo tijekom portskih
aktivnosti.
Krajem 1980.-ih i tijekom 1990.-ih mnogi dobavljai i preraivai vune su propali, a
mnoge trgovine vunom i ostalim priborom za pletenje su se zatvorile. Meutim uvijek je bilo
onih koji su njegovali tradiciju i vjetinu runog pletenja usprkos negativnim trendovima.

5.9. Preporod poetkom 21. stoljea

Poetkom 21. stoljea pletenje vidno oivljava. Ovo oivljavanje podudara se s

razvojem i irenjem interneta i internetskih tehnologija, kao i s tzv. "Handmade" revolucijom

47
(cijene se runo izraeni predmeti) koja je zahvatila cijeli svijet te velikim zanimanjem,
posebno mlade populacije, za Do it Yourself, odnosno uradi sam vjetinama.

Prirodna vlakna ivotinjskog porijekla kao to su alpaka, angora i merino, kao i vlakna
biljnog porijekla, uglavnom pamuk, postali su laki i jeftiniji za uzgoj i obradu te stoga
dostupniji irokim masama. I skupljim egzotinim vlaknima, poput svile, bambusa, jaka i
qiviuta, popularnost ubrzano raste. Industrija proizvodnje pree proizvela je potpuno nove
vrste prediva to je rezultiralo zapanjujue dobrim rezultatima. Dizajneri su poeli
osmiljavati uzorke koji se mogu izraivati vrlo brzo jer se pri izradi koriste vrlo debele igle
fenomen poznat kao instant-pletenje.

Slika 46.: Primjeri tzv. instant- pletenja

Kako je s vremenom dolo do promjene tehnologije, tako je dolo i do promjene

umijea pletenja. Internet modernim pletiljama i pletaima (uoen je povratak mukaraca u
umjetnosti pletenje), omoguuje povezivanje te razmjenu znanja i uzoraka diljem
svijeta. Tradicionalni dizajn i tehnike pletenja koje su malobrojni pojedinci sauvali od
zaborava, sada nalaze iroku publiku posredstvom interneta.

Diljem svijeta proirila se jedna nova vrsta grafita nazvana yarn bombing to bi mogli
prevesti kao bombardiranje predivom, a sastoji se od pletenih komada koji se spontano tj. bez
dozvola postavljaju na javnim mjestima ba kao i tradicionalni grafiti.

48
Slika 47.: Primjeri nove vrste grafita nazvane yarn bombing

Na kraju, zanimljivo je primijetiti da ljudi irom svijeta govore tisue razliitih jezika,
u svijetu postoji stotine razliitih religija, ljudi ive i rade u zgradama raznih stilova i naina
gradnje, ali umjetnost runog pletenja, odnosno osnovna metoda pletenja jednaka je svugdje u
svijetu.

49
 6. Vlastita kolekcija

Za moju kolekciju, s jedne strane inspirirao me Disneyev Mickey Mouse tj. njegov
simbolini prikaz glave s uima Classic Mickey, ta vjena inspiracija mnogih modnih
dizajnera i drugih umjetnika, a s druge strane taj simbol podsjetio me na tri narane i bajku
Tri zlatne narane koju mi je u djetinjstvu priala nona. A bajke su za mene uvijek
povezane s Disneyem. Kao to je Walt Disney slijedei svoje snove, pretoio mnoge poznate
bajke u prekrasne animirane filmove, ja sam inspirirana Disneyevim ivotnim motom i
njegovim najpoznatijim likom, svoje modne snove isplela vunenim nitima u kolekciju haljina.
Od kad sam nauila plesti, moj san je postao pletenjem stvoriti vlastitu kolekciju.

Slika 48.: Inspiracijski proces od Mickeya preko tri narane do vlastite kolekcije haljina
tehnikom runog i strojnog pletenja vunenim nitima

Ovo je kolekcija sveanih haljina za sezonu jesen/zima to je naglaeno odabirom

materijala i tehnike izrade kombinacija pletenine, strojno pletene vunene mree i runo
ispletenih dijelova od vune. Osnovu kolekcije ini mala crna haljina izraena u dvije varijante
uska haljina kratkih rukava i uska korzet haljina bez naramenica.

50
 Slika 49.: Vlastita kreacija Mickey
na stablu narane i mreasta torba
kao inspiracija za drugu varijantu

Prva varijanta je uska haljina kratkih rukava, izraena od pletenine sitno rebrastog
uzorka poloenog uspravno kako bi se istaknula linija tijela. Nosi se uz predimenzionirani
rukom pleteni al-crijevo od bijele vune koji se viestruko i na razne naine obavija, poput
grana neke biljke-penjaice, oko pojedinih dijelova tijela tvorei tako uvijek novu kreaciju.
al je upotpunjen velikim naranastim pomponima koji se kliu po crijevu/alu pa ih je
mogue seliti po tijelu i stvarati asocijacije na tri narane ili na tzv. skrivene Mickeye.

51
 skriveni Mickey

ili

tri zlatne narance

Slika 50.:Tri modela vlastite kolekcije prva varijanta

Odabrala sam kombinaciju potpunog kontrasta crne haljine i bijelog ala kao to je u
prii Tri citrona lik tamnopute nezgrapne maurske slukinje, odnosno robinje u potpunoj
suprotnosti djevojci vitka i krhka staza, bijele puti i zlatne kose koja izlazi iz citrona da bi
postala princeza. Ova varijanta haljine moe postati vrlo sveana ako se al umjesto od bijele
vune, isplete od srebrnih ili zlatnih niti lamea. Lame (lam) je vrsta tkanine protkane ili
upredene s tankim metalnim nitima. Obino su zlatne i srebrne, a ponekad bakrene boje.

52
 Druga varijanta je takoer uska haljina od pletenine koja prati liniju tijela, ali bez
naramenica, u gornjem dijelu poput rastezljivog korzeta, rezana ravno iznad grudiju. Ova
varijanta ima i svoju podvarijantu koja se sastoji od gornjeg dijela i suknje. Svaki model nosi
se slojevito, uz dodatak gornjeg mreastog sloja koji moe biti dua ili kraa suknja, odnosno
haljina razliite duljine ili bluza/kaputi izraen tehnikom strojnog pletenja ba poput
nekadanje torba-mree (prije pojave plastinih vreica to mi je gotovo nezamislivo) kakvu
je moja nona uvijek imala sa sobom kad bi ila u kupovinu, te s dodatkom velikih vunenih
pompona crne i/ili naranaste boje koji asociraju na simbol Mickeya ili na narane, odnosno
na oboje.

Classic Mickey i

tri zlatne narance

manje ili vie skriveni Mickey-i

Slika 51.:Tri modela vlastite kolekcije druga varijanta

53
 7. Zakljuak

Walt Disney je slijedei svoje snove, pretoio mnoge poznate bajke u prekrasne
animirane filmove, a ja sam inspirirana Disneyevim ivotnim izrekama: If you can
dream it, you can do it" (Ako neto moe sanjati, moe to i ostvariti) i All our dreams
can come true, if we have the courage to pursue them (Svi nai snovi mogu se ostvariti ako
imamo hrabrosti slijediti ih) i njegovim najpoznatijim likom Mickey Mouseom, iji me
simbolini prikaz glave s okruglim uima podsjetio na tri narane i na nonine gotovo
nepoznate Tri zlatne narane, svoje modne snove isplela vunenim nitima u kolekciju
haljina.

Disney se pri stvaranju svojih filmova pomno pripremao prouavajui povijesno

vrijeme i mjesto nastanka izvornih verzija pojedinih bajki iako su i vrijeme i mjesto radnje u
bajkama prilino neodreeni, U tijeku crtanja predloaka za filmove, odlazio je sa svojom
ekipom u mjesta nastanka pojedine bajke i prouavao povijesne zapise, slike i fotografije
mjesta, kua, dvoraca i ljudi tog vremena te sve to prenosio u svoje filmove. Stoga su
Disneyevi filmovi svojevrsna povijest umjetnosti i arhitekture te povijest odijevanja za
najmlae.
Disneyeve bajke odvele su i mene u svijet mate i umjetnosti, one su zaslune za moj
odabir studija modnog dizajna i budueg zanimanja. Mickey Mouse je bio moj najdrai lik
ve u najranijem djetinjstvu, a sad mi je poetna i neprolazna inspiracija za mnoge od mojih
kreacija pa tako i za ovaj rad i kolekciju.

54
8. Literatura

1. Finch, Christopher: The Art of Walt Disney from Mickey Mouse to the Magic
Kingdoms, Harry N. Abrams, Inc.,Publishers, New York, 1995.
2. Judith Jerde: Encyclopedia of Textiles, Facts on File, 1992
3. Yarwood, Doreen: Illustrated Encyclopedia of World Costume, Dover Publications,
Inc., Mineola, New York, 2011.

8.1. Izvori

4. https://en.wikipedia.org/wiki/Mickey_Mouse
5. http://shsmo.org/historicmissourians/name/d/disney/#intro
6. http://www.waltdisney.org/blog/birth-mouse
7. https:// www.bt-scene.cc/walt-before-mickey-2015-hdrip-xvid-etrg
8. http://mentalfloss.com/article/51725/39-hidden-mickeys-disney-animated-movies
9. https://en.wikipedia.org/wiki/Giambattista_Basile
10. https://en.wikipedia.org/wiki/Pentamerone
11. http://www.timsheppard.co.uk/story/stories/pent31.htm
12. https://levigilant.com/Bulfinch_Mythology/bulfinch.englishatheist.org/
portugal/chapter3.htm
13. http://boiteahistoires.free.fr/0contexte/musset_a_troisoranges.html
14. https://en.wikipedia.org/wiki/Carlo_Gozzi
15. https://en.wikipedia.org/wiki/History_of_knitting
16. http://sheepandstitch.com/the-history-of-knitting-part-1-mysterious-origins/
17. http://sheepandstitch.com/the-history-of-knitting-pt-2-madonnas-stockings-and-
guilds-oh-my/
18. http://knittypedia.com/2016/02/01/hand-knitting-first-hand-knitted-pieces/
19. http://knittypedia.com/2016/04/11/21st-century-knitting-new-reflection-areas-2/
20. http://knittypedia.com/2016/04/18/21st-century-knitting-new-reflection-areas-3/

55
 8.2. Popis priloga

Slika 1.: 30-godinji Walt Disney, 1931. godine i Waltov karakteristini potpis iz tog vremena
(http://shsmo.org/historicmissourians/name/d/disney/#intro)

Slika 2.: Walt i Roy ispod stabla Dreaming Tree na farmi u Marcelineu
(http://shsmo.org/historicmissourians/name/d/disney/#intro)
Slika 3.: Glavna ulica u Marcelineu u vrijeme kada je obitelj Disney tu ivjela. Po njoj je puno
godina kasnije Walt Disney dizajnirao glavnu ulicu u Disneylandu.
(http://shsmo.org/historicmissourians/name/d/disney/#intro)

Slika 4.: 10-godinji Walt Disney (u sredini desno) u drutvu dostavljaa novina,
Kansas City,1912. (http://en.wikipedia.org/wiki/Walt_Disney)

Slika 5.: Disney kao voza ambulantnih kola neposredno nakon Prvog svjetskog rata
(http://en.wikipedia.org/wiki/Walt_Disney)

Slika 6.: Zaposlenici tvrtke Kansas City Film Ad Service zajedno s Walt Disney-em i
karikaturistom Ub Iwerks-om.
(http://shsmo.org/historicmissourians/name/d/disney/#intro)

Slika 7.: Walt Disney izrauje skice za crtaim stolom studija Laugh-O-Gram Films
(http://shsmo.org/historicmissourians/name/d/disney/#intro)

Slika 8.: Trolley Troubles je prvi crtani film iz serije Oswald the Lucky Rabbit, 1927. g.
(https://en.wikipedia.org/wiki/Oswald_the_Lucky_Rabbit)

Slika 9.: Mickey Mouse koji je iskoio iz Waltove glave na crtai papir
(https://en.wikipedia.org/wiki/Mickey_Mouse)

Slika 10.: Lijevo kadar iz filma Plane Crazy, a desno iz Steamboat Willie
(https://www.google.hr/search?q=disney+crazy+plane+sketches&tbm)

Slika 11.: Walt Disney skicira Mickey Mausa za crtani film 'Steamboat Willie', 1928. god. i
kadar iz istog filma, (http://en.wikipedia.org/wiki/Walt_Disney)
(http://www.animationsensations.com/original-walt-disney-limited-edition-
steamboat-willie-6167)

Slika 12.: Plakat za Steamboat Willi,1928. primjer Mickeya iz ranih godina

(https://en.wikipedia.org/wiki/Steamboat_Willie)

Slika 13.: Redizajnirani Mickey

(https://www.google.hr/search?q=Disney+sketches+for+The+Pointer)

Slika 14.: Redizajnirani Mickey, kadar iz filma The Pointer

(https://www.google.hr/search?q=Disney+sketches+for+The+Pointer)

Slika 15.: Najpoznatiji predmeti koji simboliziraju Mickeya

(https://www.google.hr/search?q=mickey+mouse+simbol&tbm)

56
Slika 16.: Runi sat Ingersoll Watch Company, 1933.
(https://en.wikipedia.org/wiki/Mickey_Mouse)

Slika 17.: Skriveni Mickeyi u Disneyevim dugometranim animiranim filmovima

(http://mentalfloss.com/article/51725/39-hidden-mickeys-disney-animated-movies)

Slika 18.: Skriveni Mickey na totemu izgraenom u sklopu Kanadskog paviljona u Epcot
centru (lijevo), stup dalekovoda u obliku skrivenog Mickeya u Celebration,
Florida, (https://en.wikipedia.org/wiki/Mickey_Mouse)

Slika 19.: Mickeyeva zvijezda na holivudskoj Stazi slavnih

(https://en.wikipedia.org/wiki/Mickey_Mouse)

Slika 20.: Plakat i kadar iz crtanog filma Flowers and Trees, prvog crtanog filma koji je
izraen upotrebom Technicolor tehnike, 1932.
(http://shsmo.org/historicmissourians/name/d/disney/#intro)

Slika 21.: Inspiracijski proces za vlastitu kolekciju od Mickeya do tri narane

(https://www.google.hr/webhp?sourceid=chrome-instant&ion....)

Slika 22.: Giambattista Basile, portret (lijevo) i naslovna stranica njegove zbirke pria
Il Pentamerone, izdanje iz 1788. godine (desno)
(https://en.wikipedia.org/wiki/Giambattista_Basile)
(https://en.wikipedia.org/wiki/Pentamerone)

Slika 23.: Naslovna ilustracija uz engleski prijevod originalne prie iz 1866. godine
(http://www.gutenberg.org/files/26386/26386-h/26386-h.htm#Page_115)
Slika 24.: Maurska slukinja na izvoru/ bunaru, ilustrator Warwick Goble, izdanje iz 1911.
prema engleskom prijevodu John Edward Taylora iz 1847.
(http://www.surlalunefairytales.com/pentamerone/31threecitrons1911.html)

Slika 25.: Dio kamenog friza koji je asirski kralj Ashurbanipal (668.- 631. g. prije Krista) dao
izraditi za svoju palau u Ninivi (The British Museum, London)
(http://sheepandstitch.com/the-history-of-knitting-part-1-mysterious-origins/)

Slika 26.: Pletene koptske arape za sandale iz razdoblja oko 250. 420. godine, (Victoria
and Albert Museum-u u Londonu) (http://sheepandstitch.com/the-history-of-
knitting-part-1-mysterious-origins/)

Slika 27.: Ove pamune arape pronaena u Egiptu su neki od najranijih pletenih komada.
Slijeva na desno: Textile Museum, cca. 1000 - 1200 AD; Victoria & Albert
Museum , cca. 1100 - 1300 AD; Textile Museum, cca. 1300 AD
(http://sheepandstitch.com/the-history-of-knitting-part-1-mysterious-origins/)

Slika 28.: Pletena svilena jastunica, 1275. godine, panjolska

(https://en.wikipedia.org/wiki/History_of_knitting)

57
Slika 29.: Estonski pleteni fragment, 13. stoljee
(https://en.wikipedia.org/wiki/History_of_knitting)

Slika 30.: Marija plete u dvije boje s tri ili vie igala, oko 1353. godine, Museo Poldi Pezzoli,
Milano (http://sheepandstitch.com/the-history-of-knitting-pt-2-madonnas-stockings-
and-guilds-oh-my/)

Slika 31.: Marija plete u krug pomou etiri igle, Tomasso da Modena (1325-1375)
(http://sheepandstitch.com/the-history-of-knitting-pt-2-madonnas-stockings-and-
guilds-oh-my/)

Slika 32.: Posjet anela, Bertram iz Mindena, 1400.-1410. (http://sheepandstitch.com/the-

history-of-knitting-pt-2-madonnas-stockings-and-guilds-oh-my/)

Slika 33.: Detalj dole prikazanog tepiha, Adam i Eva, Francuska 1781., (Victoria & Albert
Museum, London) (http://sheepandstitch.com/the-history-of-knitting-pt-2-
madonnas-stockings-and-guilds-oh-my/)

Slika 34.: Pleteni zidni tepih, sredinji kvadrat prikazuje Jakovljev san, Francuska 1781.,
(Victoria & Albert Museum, London) (http://sheepandstitch.com/the-history-of-
knitting-pt-2-madonnas-stockings-and-guilds-oh-my/)

Slika 35.: Pletena jakna izraena od svile i metalnih niti, Italija, 16. stoljee (Metropolitan
Museum of Art) (http://sheepandstitch.com/the-history-of-knitting-pt-2-madonnas-
stockings-and-guilds-oh-my/)

Slika 36.: Rukavice ispletene od crvene svile i ukraene zlatnim vezom, vjerojatno za potrebe
liturgije, Engleska?, prva polovica 17. stoljea (Glove Collection Catalogue)
(http://sheepandstitch.com/the-history-of-knitting-pt-2-madonnas-stockings-and-
guilds-oh-my/)

Slika 37.: Muke rukavice ispletene svilom i zlatom, Italija, oko 1650. 1680. (Glove
Collection Catalogue) (http://sheepandstitch.com/the-history-of-knitting-pt-2-
madonnas-stockings-and-guilds-oh-my/)

Slika 38.: Fino pletene arape zavrno ukraene vezom, oko 1660.- 1670.,
(Victoria & Albert Museum, London) (http://www.knit-a-square.com/history-of-
knitting.html)

Slika 39.: Primitivni stroj za pletenje tj. okvir za proizvodnju arapa

(http://sheepandstitch.com/the-history-of-knitting-pt-2-madonnas-stockings-and-
guilds-oh-my/)

Slika 40.: Griswold-ov stroj za pletenje arapa

(https://en.wikipedia.org/wiki/History_of_knitting)

Slika 41.: Par ipkastih rukavica, druga polovica 19. stoljea, Engleska, uvaju se u Museum
of Fine Arts, Boston, (http://www.mfa.org/collections/object/pair-of-mitts-65756)

58
Slika 42.: Fair Isle demperi izraeni u tradicionalnom stilu.
(https://en.wikipedia.org/wiki/Fair_Isle_(technique))

Slika 43.:Runo pleteni vuneni demperi izraeni 1927. godine u Francuskoj, dizajnerica Elsa
Schiaparelli, uvaju se u Victoria & Albert Museum, London
(http://sheepandstitch.com/the-history-of-knitting-pt-2-madonnas-stockings-and-
guilds-oh-my/)

Slika 44.: Ameriki plakat za vrijeme Drugog svjetskog rata kojim su ljudi poticani da pletu
arape za vojsku (https://en.wikipedia.org/wiki/History_of_knitting)

Slika 45.: Vintage Ladies' Twin Set Cardigan, 1960-te

(https://www.google.hr/search?q=1960s+twin+set&espv)
Slika 46.: Primjeri tzv. instant- pletenja, (https://funeralfashionsandwiches.wordpress.com)

Slika 47.: Primjeri nove vrste grafita nazvane yarn bombing

(http://knittypedia.com/2016/04/11/21st-century-knitting-new-reflection-areas-2/)
(https://www.google.hr/search?q=knitting+on+big+needles&espv=2&tbm=isch&t
bo=u&source=univ&sa)

Slika 48.: Inspiracijski proces od Mickeya preko tri narane do vlastite kolekcije haljina
tehnikom runog i strojnog pletenja vunenim nitima

Slika 49.: Vlastita kreacija Mickey na stablu narane i mreasta torba kao inspiracija za
drugu varijantu

Slika 50.: Tri modela vlastite kolekcije prva varijanta

Slika 51.: Tri modela vlastite kolekcije druga varijanta

59