Professional Documents
Culture Documents
aGGEPhilip, CIA
aGGEPhilip, CIA
DNEVNIK AGENTA
PHiliP
Agee:
Naslov originala
INSIDE THE COMPANV CIA DIARY
Predgovor naem izdanju
Posljednjih godina literatura koja tretira rad Centralne obavjetajne agencije (CIA) postaje sve raznolikija i
bogatija. U tom intenzivnom naporu razliitih pisaca da se sagleda djelatnost najvee obavjetajne agencije
postoje vrlo razliiti pristupi i tendencije. Dio radova tiskanih na Zapadu, posebno u SAD, analizira mjesto CIA
u amerikom politikom ivotu i mogunosti koje taj znaajni sindrom ima u formiranju vanjske politike SAD.
Drugi dio radova posebno se bavi pitanjima organizacije CIA i njezinim glavnim potezima na meunarodnom
planu.
Knjiga Philipa Ageea polazi, meutim, od sasvim drukijih namjera i one su uvjetovale osobitost pristupa i
potrebu izvoenja specifinih krajnjih zakljuaka. Rije je o zapaanju obavjetajca koji je u Latinskoj Americi
proveo gotovo dvanaest godina i koji se nakon toga trudio da vrlo detaljno rekonstruira i opie konkretnu
aktivnost CIA u zemljama u kojima je djelovao. Ekvador, Urugvaj i Meksiko prezentiraju se kao podruja
aktivnosti CIA, a oblik dnevnika uvelike pomae da se izravno i kontinuirano prate rad i zadae biveg
amerikog obavjetajca - i vri usporedba s ostvarenim rezultatima.
Unato tome to je stvarna djelatnost CIA po svojim krajnjim ciljevima bila uglavnom ista u svim zemljama u
kojima je autor djelovao, njegov precizan opis akcija ne zamara itaoca niti prekida njegovu glavnu nit
razmatranja. Akcije i veze, tj. stvaranje stalnog utjecaja u policijskim i obavjetajnim nacionalnim centralama,
regrutiranje domaih obavjetajaca, infiltriranje agenata u redove KP, budno praenje kubanskih, sovjetskih i
istonoevropskih diplomata i pokuaji njihova direktnog vrbovanja za rad s CIA, propagandne akcije i si. dio su
glavnih zadaa koje je autor knjige kao neposredni sudionik izvanredno kronloki iznio s punom naznakom
imena i prezimena aktera i institucija koje su u pojedinim sredinama pomagale djelovanje CIA.
Preciznou opisa pojedinih akcija i njihovim smjetajem u stanovit politiki kontekst knjiga Philipa Ageea
moe svakako posluiti i kao izvanredna dopuna tekuoj politikoj povijesti latinskoamerikih zemalja u kojima
je on sluio. Osim toga, usputno spominjanje Kube, zatim djelatnost u ileu prilikom neuspjelih izbora Allendea,
likvidiranje Che Guevare i nastajanje pokreta tupamarosa pruaju i znatno iri pogled na stvarnost zelenog
kontinenta.
Goleme ekonomske tekoe i stravine socijalne nepravde raaju velike buntove, a u kovitlacu tih kretanja poput
vrlo preciznog mehanizma djelujevelika mainerija CI A koja ne ali kadrova ni sredstava kako bi zaustavila i
sprijeila promjene prema stvaranju novih drutvenih i ekonomskih odnosa.
lako Agee nije znanstvenik niti je opisom obavjetajnih djelatnosti namjeravao prikazati politike prilike, ipak je
svojom knjigom na jednostavan i vrlo pristupaan nain iznio glavne probleme Latinske Amerike i to u mikro i
makro-razmjerima. To svakako ne zauuje ako se poznaje veliina obavjetajnog aparata Cl A, njegova visoka
kvalificiranost i prisutnost u svim strukturama, to je piscu svakako omoguilo da se na samom mjestu vrlo brzo
upozna s grubom stvarnou te da na toj osnovi kasnije profilira svoje stavove prema agenciji i onim snagama
kojima ona slui.
Autor knjige ne ostavlja itaoca u dilemi o pravom karakteru i zadai Cl A. On otvoreno iznosi brojne injenice,
ukazuje na veze izmeu amerikog krupnog kapitala investiranog u Latinsku Ameriku i golemih profita koje taj
kapital izvlai iz tog podruja kao i na stalan napor da se taj dio svijeta odri u orbiti amerikih ekonomskih i
politikih interesa. Stoga se i djelatnost CI A ne postavlja kao aktivnost neke agencije koja stoji izvan okvira
amerikog politikog sistema i koja u stanovitim trenucima moe raditi bolje ili loije, ili pak u svojim
akcijama prelaziti ili ne prelaziti zacrtane kompetencije. Cl A je u knjizi predstavljena kao poseban odred
koji ima tono naznaene zadae, a one su pak utkane u cjelovit sistem djelovanja imperijalistike sile koji ju je
stvorio i kojem je i dalje potrebna takva sluba.
Objelodanjujui svoju knjigu Agee se izloio znaajnim neprilikama, a njegova dalja aktivnost na otkrivanju
djelatnosti tog golemog i tajanstvenog mehanizma uzrokovala je zbog njegova izgona iz Velike Britanije i
traenje mjesta gdje e, kako sam kae, nastaviti rad na razotkrivanju sadraja i metoda rada Cl A.
UrednikUvod
Posveeno
Angeli Camargo Seixas
i njezinim drugovima
u Latinskoj Americi
koji se bore za socijalnu pravdu,
nacionalno dostojanstvo i mir.
Ovo je knjiga o dvanaestogodinjoj karijeri tajnog agenta CTA, to je zavrena na poetku 1969. godine. Pokuaj
da se odkrine tek malo okno u one vrste tajnih akcija koje - posredstvom CIA - vlada Sjedinjenih Amerikih
Drava poduzima u zemljama Treeg svijeta u ime nacionalne sigurnosti SAD-a. Ljudi i institucije spominju se
punim svojim imenima, a postavljeni su u politiki, ekonomski i socijalni kontekst u kojemu su se takve
aktivnosti obavljale. Pokuao sam, takoer, dati osobnu interpretaciju svega to sam inio i predoiti uinak toga
posla na moj obiteljski ivot. Razloge zbog kojih sam se odluio da te aktivnosti raskrinkam nai ete u tekstu
koji je pred vama. Nitko se, naravno, ne moe detaljno prisjeati svega to se dogaalo u dvanaestogodinjem
razdoblju njegova ivota. Da bih napisao ovu knjigu, proveo sam gotovo pune etiri godine u intenzivnim
istraivanjima, kojima je bila svrha da oive i potkrijepe moje vlastite uspomene.
Pripadnici inozemnih slubi CIA rade kao cjeline, esto na sasvim razliitim podrujima i uz pomo stanovitog
broja lokalnih agenata i kola-boratora. Pokuao sam sveobuhvatno prikazati poslove takve jedne cjeline, a ne
samo svoju osobnu ulogu u njoj, jer su zadaci svih slubi upravljeni istim ciljevima.
Pokuaj da se u pripovjedakom obliku predstavi razliitost operacija, to ih istodobno poduzimaju agent i
sluba, trpio bi od nepreglednosti. Stoga sam se odluio za oblik dnevnika (napisan, da se razumije, u toku 1973
i 1974. godine), kako bih prikaz'ao kontinuirani razvitak razliitih akcija te i time pridonio njihovoj aktualnosti. I
takva metoda ima nedostataka, jer trai od itaoca da pomno slijedi raznovrsne putove kojima ga dnevnik uvodi
u dogaaje. No uvjeren sam da je to, ipak, najsvrhovitiji postupak da se prikae sve to smo itali.
Da bih olakao pamenje imena osoba i ustanova, priloio sam knjizi poseban dodatak. Dodatak I sadri podatke
o slubenicima, agentima i kolaboratorima te organizacijama koje CIA kontrolira ili na njih utjee. itaoca
upuujem na taj dodatak upotrebom zvjezdice* u tekstu. Primijetit e se da su imena mnogih agenata
zaboravljena i da su dani samo kriptonimi (ifrirana imena). Neka od prvotnih tajnih imena takoer sam
zaboravio, pa sam u tim sluajevima stvorio nova koja bi mogla biti odre-enoj osobi najslinija. U dodatku 2
prikazan je abecedni popis svih kratica, s posebnom oznakom onih koje se javljaju i u dodatku 1.
Neke od opisanih operativnih akcija ne mogu se, zbog nedostataka u materijalu koji sam istraivao, precizno
datirati, ali su u svakom sluaju postavljene to je mogue blie datumu kada su se odigrale. Time njihovo
znaenje nije okrnjeno ni iznevjereno. Slino, neki od dogaaja pomaknuti su za dan ih' dva, kako bi se mogli
ukljuiti u dnevnik upravo u vrijeme ili neposredno nakon to su se uistinu zbili. U tim sluajevima izmjene
nemaju nikakve vanosti.
U New York Review of Books od 30. prosinca 1971. bila je citirana jedna od rijetkih izjava Richarda Helmsa,
tadanjeg direktora CIA, izreena u Nacionalnom klubu tampe. Opravdavajui tajne operacije CIA, on je rekao:
Vi treba da nam vjerujete. Mi smo asni ljudi. Molim vas da se, dok budete itali moju knjigu, prisjetite tih
rijei, kao d injenice da CIA svoje operacije poduzima na osnovi instrukcija samoga predsjednika. Te se
operacije, ralanjene do najsitnijih oblika, odobravaju na razliitim razinama unutar CIA, a esto i na nivou
pomonika sekretara za vanjske poslove ili .viem, izvan Agencije. Najzad, valja imati na umu da su vrste
operacija koje opisujem, poduzete najveim dijelom u Latinskoj Americi, bile po mnogo emu tipine i za akcije
to su se odvijale na Dalekom istoku, Bliskom istoku i u Africi. Mislim da neu pogrijeiti ako kaem da se one
nastavljaju i danas.
London, lipnja 1974.PRVI DIO
SOUTH BEND, Indiana Travnja, 1956.
Predstavnici stotina kompanija dolaze na sveuilite da bi sa studentima razgovarali o mogunostima
zapoljavanja. Nisam jo predbiljeen ni za jedan takav razgovor, ali sam upravo imao prvi, vjerojatno i jedini,
razgovor o svom buduem zaposleniju. Na moje iznenaenje, ovjek CIA doao je iz Washingtona da bi sa
mnom razgovarao o mojoj obuci u okviru tajnog poetnog programa. Mora da me preporuila Virginia Pilgrim.
Zaboravih da je spomenula program poput ovoga kada je prole godine boravila kod nas u Tampi - rekla je da bi
prokleto voljela u CIA vidjeti sina svoga najboljeg prijatelja. Nekako sam imao dojam da je ona jedna od ena na
najviem poloaju u CIA - imala je upliva na Clarkovu specijalnu grupu koja je istraivala CIA pod Hooverovim
autoritetom.
Rekao sam Guu,* koji je doao da me vrbuje, kako sam ve primljen na studij prava. Iznenadio se. Virginia nije
znala za moje planove. Rekao mi je da program JOT (program nie izobrazbe staista) traje od est do devet
mjeseci, u nekim sluajevima ak i godinu dana sve sloenijeg kolovanja na nivou fakulteta za postdiplomski
studij. Nakon kolovanja zapoinje rad na analizama, istraivanju, specijalnim studijama i pisanju izvjetaja,
upravljanju ili tajnim operacijama. Dodao je da mi ne moe rei mnogo o kolovanju ni o poslovima, jer da je
sve povjerljivo.
Gus se raspitivao jesam li odsluio vojni rok, a kada sam mu rekao da mi to predstoji prije ili kasnije, spomenuo
je mogue rjeenje. Za one koji pohaaju program nie izobrazbe staista Agencija moe urediti da ih se primi na
poseban teaj u pjeadiji ili u zrakoplovstvu, koje je pod potpunim nadzorom CIA. Potrebna je otprilike godina
dana da bi ovjek bio proizveden u in oficira, zatim provodite godinu dana obavljajui vojnike zadatke. Slijedi
povratak u Washington na kolovanje u okviru programa JOT i, najzad, prelazite na posao u centralu CIA u
Washingtonu. Prema njegovu proraunu, bit e potrebno pet ili est godina da bih, ukoliko se elim baviti tajnim
operacijama, bio poslan nekamo izvan SAD-a. Isuvie dugo valja ekati na pravi zalogaj, mislio sam.
XIGus je znao mnogo o meni: o mojoj ulozi u studentskoj organizaciji, akademskim priznanjima i tako redom.
Rekao sam mu da sam najvie cijenio svoju funkciju predsjednika proslave Washingtonova roendana, u veljai,
kada smo nagradu za patriotizam dodijelili generalu Curtisu Lemavu. Rekao sam Guu da je ta proslava
najvaniji izraz domovinskog dijela gesla Notre-Damea (Za Boga, domovinu i Notre-Dame). Odgovorio mi
je da ne zaboravim na CIA ako se odluim da promijenim svoje planove. Razmislit u o CIA ako bi ta
kombinacija s vojskom ila, ali je Gus naglasio da oni ele iskljuivo ljude spremne na karijeru u CIA. Tu smo
prekinuli.
Pretpostavljam da CIA tijesno surauje s generalom Lemavem i njegovom Strategijskom zranom komandom.
Ovdje je najvaniji dio govora to ga je general odrao na proslavi:
Na patriotizam mora biti uman patriotizam. On mora biti dublji nego slijepi nacionalizam ili plitka emotivna
nacionalna gorljivost. Moramo neprekidno prouavati i razumijevati prevrtljive plime i oseke to okruuju na
svijet. Na osnovi takvoga razumijevanja moramo stvarati zdrave moralne zakljuke. I moramo shvatiti da se ti
zakljuci odraavaju na nau javnu politiku ... ako zadrimo nau vjeru u Boga, nau ljubav prema slobodi i
superiornu globalnu mo u zraku, mislim da moemo s povjerenjem gledati u budunost.
TAMPA, Florida Lipnja, 1956.
udan je osjeaj biti ljeti ponovno na Floridi bez ikakvih planova za povratak u jesen na hladni sjever. Odvratno
vrijeme i tolika udaljenost od kue, te svi drugi nepovoljni razlozi studiranja na Notre-Dameu, ini se da su
izblijedjeli za vikenda nakon promocije.
Nema vie poveerja ni provjeravanja u pono tko je u krevetu. Nema vie prinudnih skupnih slubi i veernjeg
redarstvenog sata. Nema vie vjernikog biltena da vam usadi osjeaij krivice zbog toga to niste prisustvovali
devetnici, blagoslovu ili krunici. Nema vie straha da bi vas mogli istjerati zato to ste vozili kola kroz South
Bend. Doao je kraj, barem se tome nadam, usamljenosti i frustraciji uslijed ivota u odjelima za mukarce,
izoliranim od enskog drutva.
Kako e se ivjeti bez religije i sveuiline discipline? Moe biti teko, jer su nas uili da ivimo kreposnim
ivotom dobra katolika. ak jo uvijek nepre'kidno strahujem da bih mogao poginuti u nekoj nesrei sa smrtnim
grijehom na dui. ini mi se da jednostavno ne mogu odbaciti
izpomisao da bih morao vjeno biti u paklu. Najvanije je istrajati - ne predati se. Nakon svih tih vjerskih
predavanja i vjebi, jedini kojemu bi trebalo predbacivati bit u ja sam. Disciplina i vjera ine ovjeka s Notre--
Damea drukijim, nakon etiri godine vjebi treba da sami spreman da postanem bolji.
Admiral Arleigh Burke, ef mornarikog generaltaba, razmatrao je te stvari u svom govoru na zavrnoj
sveanosti. Zaista me impresionirao:
Notre-Dame simbolizira mnoge vrline. Ovdje se stapaju vrijednosti vjere i rodoljublja - sluenje Bogu, sluenje
zemlji. Notre-Dame opstoji zbog vjere - vjere u sebe i vjernosti domovini... Samodisciplina, odlunost i borbeni
duh integralni su dijelovi odgoja i nastave ... ivimo u velikoj zemlji gdje postoji jednakost ansi, gdje je pravda
stvarnost... Mi smo plemenita nacija ... Nikad neemo zapoeti agresivni rat... Mi smo snana nacija ... Imamo
snane saveznike ... Ali snaga koja nadmauje sve jest snaga naih moralnih naela... Naa je nacija znamenje
slobode, pravde i jednakih ansi bez obzira na zastavu ili politika uvjerenja... Komunizam je bio, i jest, zatvor
milijunima koji nemaju prilike da shvate to je to odgovornost - koji su primorani da manjini prepuste da misli za
mnotvo koje treba da radi... Opustimo li se u naim stremljenjima, duhovno ili fiziki, na e brod ostati bez
kormila; naa snaga nee biti dovoljna da odoli suprotnim vjetrovima s kojima emo se sukobiti. Potrebni su
nam jaki ljudi neustraiva srca da bismo odoljeli vjetru.
Admiral Burke napisao je zaista velik govor - nije mogao biti ispravniji i nadahnuti'ji. Na Notre-Dameu uili su
nas kako treba razvijati odgovornost za obitelj, zajednicu i naciju i da je potivanje autoriteta vrlina estita
graanina.
Ovoga u ljeta voziti kamion kako bih zaradio novac da u jesen krenem na studij prava.
TAMPA, Florida Prosinca, 1956.
Studirati pravo na Sveuilitu Florida bila je pogreka. Nisam imao osjeaj da pripadam - nije mi bilo ugodno -
tom bratskom vrtlogu i toj Halo, kit! atmosferi. Ne, nisam ja nikakav asket. Pretpostavljam, prije, da se radilo
o pogrenoj procjeni ili se pak jednostavno nisam mogao naviknuti na svjetovno uenje nakon to sam etiri
god'ine proveo kod isusovaca i jo etiri na Notre-Dameu. Najzad sam to shvatio i ostao tamo samo tri
mjeseca.ftf-
Prijavio sam se za vojsku i bio izvijeten da u morati priekati otprilike est mjeseci da me pozovu. Tuna
perspektiva provesti dvije godine kao obian vojnik, perui tanjure i Ijutei krumpire! No, bilo kako bilo,
provest u nekoliko narednih mjeseci na Floridi zajedno s roditeljima i pokuati da za to vrijeme utedim neto
novca. Vojni obveznik zarauje otprilike osamdeset dolara mjeseno, a to je jedva dovoljno za neku dobru
pijanku i cigarete.
Problem koji moram rijeiti jest moj budui posao. Otac i djed upravo su namjeravali proiriti biznis i raunaju
da u im se pridruiti. Znam da bih mogao zaraditi gomilu novaca, ali se jednostavno ne osjeam dovoljno
zagrijanim za taj posao. Zbog ega oklijevanje da se ukljuim u posao kojim se bavila moja obitelj? Kada sam
upisao filozofiju, nakon to saurgo-dinu na Notre-Dameu studirao poslovnu administraciju, mislio sam da to
valja uiniti kako bih proirio svoje obrazovanje. Poput mnogih drugih, mogao bih nauiti posao kad jednom
uem u nj. E, pa, sada sam tu, ali osjeam isto to i onda kada sam se odrekao studija administracije i preao na
filozofiju. Volio bih da o tome porazgovaram s ocem i djedom, ali osjeam da bi ispalo kao da umiljam da sam
stvoren za neto bolje od onoga emu su oni posvetili svoje ivote.
Nema potrebe da urim s odlukom. eka me est mjeseci posla, a zatim dvije godine vojske.
TAMPA, Florida Veljae, 1957.
Mora da postoji nain kako da izbjegnem dvije izgubljene godine \ vojsci. Pisao sam CIA, podsjeajui ih na
moj susret s Guom, i zatrait da se obnovi postupak. Primio sam upitnike, vratio, telefonski razgovarat s
Virginijom Pilgrim i sada valja ekati. Virginia je rekla da e njezini pri jatelji u kadrovskom odjelu uzeti u
postupak moje upitnike to prije, s ob irom na to da sam ve pozvan u vojsku, ali da se ini kako je sada sv ve
kasno. Rekla je da e provjere s ciljem sigurnosti potrajati otprilik est mjeseci, pa bi se moglo dogoditi da ipak
odem u vojsku.
Gus je naglasio da su programu JOT potrebni iskljuivo ljudi koji el u CIA postii karijeru, i ja sam razmiljao
o tome. Ne mogu se izjasni dok ne saznam neto vie o tome ime se CIA bavi, ali moram rei d sam
zainteresiran za politiku i za meunarodne odnose. Sto dulje ovd ivini, sve sam manje raspoloen da potratim
ivot u obiteljskom biznisi
Vidjet emo koje izlaze CIA nudi. Predstoje mi, dodue, tri god voljne slube umjesto dvije, naravno ako me
uzmu. Ali bit u oficir - bol je plaa, zanimljiviji posao (pogotovu u CIA), a bit e i dosta vremet za
odluke.WASHINGTON Travnja, 1957.
Pozvan sam u Washington na razgovor u ured JOT programa, u Quarters Eye, blizu rijeke Potomac. Priekao
sam sekretaricu u ekaonici, ispunio formular za posjetioce upisavi ime, adresu i svrhu posjeta. Slubenik u
prijemnoj kancelariji dodao je tono vrijeme i potvrdio formular igom MORA BITI U PRATNJI. Tada su mi
dali plastinu znaku sa ti-paljkom, koju u nositi svaki put kada doem ovamo. Sekretarica je potpisala da je
odgovorna za mene. Poao sam za njom u ured JOT programa.
ovjek koji je razgovarao sa mnom zvao se Jim Ferguson.* Proveli smo otprilike pola sata razgovarajui o
Notre-Dameu, naem obiteljskom biznisu te o mojem interesu za karijeru u vanjskim poslovima. Prisjetio sam se
razgovora to sam ga bio vodio s Guom. Rekao sam da jesam zainteresiran za karijeru u CIA, ali da su, sve dok
premalo znam o Agenciji, moji interesi nuno ogranieni samo na vanjske poslove. Odgovorio mi je da su
priredili seriju testova i razgovora s odgovarajuim slubenicima JOT programa, ukljuujui tu i razgovor s dr
Ecclesom,* direktorom programa. Ako se testiranja i razgovori pokau uspjenima, cjelovito istraivanje - to e
se poduzeti u sigurnosne svrhe - potrajat e gotovo est mjeseci. No u mojem sluaju, s obzirom na to da u tom
roku oekujem poziv za vojsku, zatrait e se prioritet i nadaju se najboljem.
Sekretarica mi je dala isti bijeli papir s imenima zgrada, ureda i terminima u kojima treba da se javim na
testiranja - sve u svemu, potrajat e tri dana. Objasnila mi je da se u svakoj zgradi moram javiti u prijemnu
kancelariju, odakle e nazvati odgovarajui ured u kojem imam sastanak, kako bi netko doao po me i uveo me
unutra. Takoer me podsjetila da posjetniku znaku nosim u svakoj prilici kada budem u pojedinim objektima i
da na odlasku vratim posjetniku izbuenu propusnicu. Koristit u se lokalnim vozilom, malim autobusom
Agencije, da bih odlazio u razliite zgrade.
Za te prve posijete uredu JOT-a osjetio sam neku vrst meusobne komunikacije ljudi CIA, kakva su susree u
bratstvima. Pretpostavljam da je to dobrim dijelom stoga to upotrebljavaju poseban unutranji jezik. Nitko ne
govori o CIA, Centralnoj obavjetajnoj agenciji, ak ni o Agenciji. Pri svakom spomenu Agencije
upotrebljava se rije kompanija.
Prvi sastanak imao sam u sjevernoj zgradi s medicinskim osobljem, a nakon toga kretao sam se od njih do Ureda
za procjene i vrednovanja u zgradi za razonodu i usluge na Ohio Driveu i natrag. Iako se inilo da su lijenici
ispitivali fizike i mentalne zdravstvene karakteristike, a Ljudi iz Procjena i vrednovanja posebne kvalitete
neophodne za obavjetajnu operativu, ipak se ini da je meu njima malena razlika. Bilo je iscrplju-jue:
beskonani sati provedeni u ispunjavanju odgovora na testove ostrunosti, priroenim sklonostima i karakteru.
itao sam paljivo razraene provjere postupaka koje je radio Ured za strategijske usluge u toku drugoga
svjetskog rata i vidio da se one i dalje upotrebljavaju. Stanford, Minnesota, Strong, Wechsler, Guilford, Kudor,
Rorschach - neki su testovi usmeni, drugi samo pismeni. Najtei je bio susret s psihijatrom u bolnici - on me
zaista prislukivao.
Najzad sam oko podneva treeg dana bio gotov i na raspolaganju imao nekoliko sati vremena prije no to je
trebalo da se javim u ured JOT-a. Odluio sam da malo razgledam uokolo. Posegnuo sam za sendviem na tzv.
slijepom tandu i odvezao se autobusom pred zgradu Izvrnog ureda. (Ti slijepi tandovi - neka vrst sendvi-
barova koje vode slijepi ljudi - nalaze se praktiki u svakoj zgradi. Mislim da je to dobra stvar, slijepci dobivaju
posao, kompanija im doputa ulaz u zgrade jer ne mogu itati tajne papire. Svi zajedno dobro prolaze.)
Proetao sam do Washingtonova spomenika. S vrha toga monumenta prua se pogled na zgrade iz kojih se vodi
briga o naem nacionalnom ivotu, odakle se brani na integritet pred ozbiljnim prijetnjama izvana i gdje
viestrukost meusobno suprotnih domaih interesa nalazi svoj sklad. Priznajem sam sebi da je sudjelovanje u
rukovoenju moj dugo eljeni cilj. Nije vano ivim li ispod materijalnog nivoa mojih roditelja, ak ni to imam
li duboko putene korijene u drutvu. Rad u Centralnoj obavjetajnoj agenciji, po mogunosti negdje u
inozemstvu, s intimnom spoznajom o stanovitim zadacima, te odluke prijateljskih i neprijateljskih vlada uvijek
e osiguravati nadahnjujuu i uzbudljivu atmosferu jednako kao i intelektualno izazivajua profesija. Bit u
borac protiv komunistikog subverzivnog podrivanja slobode i osobnih sloboda u svijetu - rodoljub koji se
posvetio ouvanju svoje zemlje i njezina naina ivota.
Naputao sam spomeniki kompleks prolazei kroz krug amerikih zastava i proetao do Quarters Eyea,
osjeajui se vrim i samosvjesni-jim neko ikada. Nakon ve uobiajenog upisivanja, preuzimanja izbuene
kartice, znake, sve te ulazne procedure, ponovno me primio Ferguson,* kqji mi je rekao da prvi izvjetaj o
testiranju izgleda prilino dobro. Dok sam ekao susret s dr Ecclesom, Ferguson mi je rekao da e me oba-
vijestiti o vojnom programu kojim su se bavili. Upozorio me, prije svega, da je program strogo tajne prirode i da
nije doputeno o tome razgovarati ni s kim izvan Agencije. Na njegov zahtjev, potpisao sam izjavu kojom
prihvaam da je rije o obavjetenjima to se odnose na nacionalnu sigurnost i da obeajem da ih neu nikome
prenositi.
Ferguson je u glavnim crtama iznio vojni program. Nakon to se zavri provjera s ciljem sigurnosti, bit u
ponovno pozvan u Washington, gdje u se pridruiti zrakoplovstvu. Nakon tromjesenih osnovnih vjebi bit u
upuen u prvu slobodnu grupu oficirske kandidatske kole - u zranoj bazi Lackland u San Antoniju, Teksas.
Nakon toga bit u upuen u neku od zranih baza u SAD-u i, s neto sree, obavljati zadatke u zranoj
16obavjetajnoj slubi. Ferguson je objasnio da kompanija ne kontrolira zadatke koje zrana komanda odreuje
nakon zavretka oficirske kandi-datske kole, ali sve vie i vie vojnih staista kompanije dobiva obavjetajne
zadatke u toku obavezne godine obavljanja izriito vojnih poslova. Nakon to godinu dana provedem u
zrakoplovnoj bazi, bit u prebaen u jednu zrakoplovnu jedinicu u Washingtonu, koja je zapravo pod punim
nadzorom kompanije, i tada e zapoeti moje slubeno kolovanje u kompaniji.
Pojavila se sekretarica i obavijestila me da e me drEccles primiti. Dobro sam se pripremio za taj susret. Virginia
mi je rekla da je odobrenje dr Ecclesa neophodno da bih uope bio primljen. Bio je to ovjek ezdesetih godina,
debelih obrva, s dvostrukim naoalama, onim neizbjenim autoritativnim izazovnim pogledom. Upitao je to me
navelo da postanem obavjetajac, a kada sam uzvratio da me vanjski poslovi osobito zanimaju, pokuao me
odgovoriti. Rekao je da je vanjska politika za diplomate: na obavjetajcima je da prikupljaju obavjetenja i
predaju ih onima koji stvaraju politiku. Dodao je da bih mogao pokuati u State Depart-mentu. Rekao sam'
moda, ali da u svakom sluaju ne znam dovoljno o Agenciji da bih se mogao odmah odluiti i dodao da bih
rado pristupio programu i tada vidio to mi je initi. Tada mi je odrao predavanje: ne trebaju one koji e
raskinuti s CIA im zavre vojnu slubu. ele iskljuivo ljude koji e se posvetiti karijeri obavjetajnog oficira.
Preobrazio se zatim u ljubazna djeda i rekao da emo vidjeti to e pokazati sigurnosna istraivanja. Stisnuo mi
je ruku i rekao da bi im bilo drago da me prime. Uinite to! Unutra sam - ali, ini mi se, odvie lako.
Vratio sam se Fergusonu, koji je nastavio s iznoenjem programa. Ni u kojim okolnostima neu javno biti u vezi
s kompanijom i nikome neu rei da se razmatraju mogunosti da me oni zaposle. Podrazumijevajui da e
sigurnosna provjera dati dobre rezultate, oni e urediti da, pri ponovnom pozivu u Washington, nastupim kao
civil u Ministarstvu zrakoplovstva, zapravo u jednoj tajnoj zrakoplovnoj jedinici. Nekoliko tjedana kasnije ui u
u zrakoplovstvo i biti poslan u Lackland na osnovne vjebe. U zrakoplovstvu tretirat e me kao i svakog drugog
regruta, nitko nee znati o mojim vezama s kompanijom. uvanje te tajne bit e dio moga obuavanja da tajno
ivim. Raskidanje te tajne prouzroit e moje odstranjivanje sa kolovanja. Zadaci to e uslijediti nakon toga
dobrim e dijelom biti odreeni time u kojoj sam se mjeri srodio s kompanijom. Kada se vratim na Floridu, itav
plan moram drati u tajnosti, ali sam obavezan obavijestiti Fergusona ako primim bilo kakav poziv za vojsku.
Poinjem osjeati stanovitu vrst zadovoljstva zbog toga to imam svoju tajnu i to sam na pragu ekskluzivnog
kluba s vrlo briljivo odabranim lanstvom. Postat u neka posebna vrst snoba. Unutar Agencije bit u vana i
asna osoba. Prema bilo kome izvana imat e pripremljenu la tko sam i to sam. Moj je tajni ivot otpoeo.
2 CIAWASHINGTON Srpnja, 1957.
Spasenje! Provjere su bile zavrene prije no to je stigao poziv za vof sku. Odvezao sam se u Washington
natovaren knjigama, stereom, pio ama i teniskom opremom. Georgetown je ono pravo gdje se staist CIA
najbolje osjeaju, pa sam se pridruio nekim kolegama s kojima sair ranije bio na Notre-Dameu i koji sada
zavravaju studij na Sveuilitu i Georgetownu. ivimo u obnovljenoj federalistikoj kui na Cherry Hill Laneu,
uskoj poploenoj ulici izmeu M Streeta, Chesapeakea i Ohio a-nala. Imam osjeaj da sam prava osoba na
pravu mjestu. Ovi momci m znaju da idem u CIA, tako da e to biti moj prvi stvarni zadatak, da ivini s tajnom.
U uredu JOT-a Ferguson mi je rekao za koga radim. Moj poslodavac je Ministarstvo zrakoplovstva, Grupa za
istraivanja i analize, zrana baza Bolling, Washington. Dao mi je ime mog zapovjednika, jednog pukovnika
zrakoplovstva, i mog neposrednog kontrolora, majora. Obojica su izmiljene osobe. Moram zapamtiti sve te
podatke da bih bio kadar odmotati ih ljudima koje u sretati. Moj telefon u zranoj bazi Bolling zvoni i u
Centralnom odjelu za sigurnost Agencije, gdje nekolicina mukaraca na telefonskoj centrali svakoga jutra baca
kocku da vidi tko e igrati pukovnika, a tko majora.
Potpisao sam jo jedan tajni sporazum - doslovan tekst stalni, vjeni i sveopi o svemu to uim u kompaniji - i
Ferguson me alje na moj prvi zadatak u esnaestu ulicu, u predjelu 1016. Odjurio sam onamo i otkrio da me
nitko ne oekuje. Najzad sam bio pozvan i doekan u prostorijama za osoblje. Na borovak ovdje svodi se na to
da prebiremo smotke karata i natjeemo se u rjeavanju krialjki.
U tom dijelu kompanijinih prostora okupljaju se svi kandidati za zaposlenje koji su sretno proli kroz sigurnosna
istraivanja - svi ekamo isti sretni dogaaj: poligraf ili detektor lai. Ukupno nas je tridesetak. Neki su ovdje
ve vie od mjesec dana i oni su ti koji ire kojekakve glasine. ini se da je poligraf, tehniki razgovor - kako
se slubeno zove, za neke prava trauma. Upozoreni smo da nitko ne govori o poliju, i to pridonosi da je u
glasinama sve vie misterija. ini se da se glavni dio te aparature postavlja preko grudiju, to neke djevojke ini
pomalo nervoznima, a da je ispitivanje posebno usmjereno na homoseksualna iskustva to pak neke momke
posebno ivcira. Postoje prie o ivanim slomovima, pozivima hitne pomoi, ak samoubojstvima. Nema
sumnje, meutim, to se dogaa kada jednom dobijete poziv na sastanak u zgradi broj 13.WASHINGTON
Srpnja, 1957.
Nakon to sam dva tjedna prevrtao karte, prilika je najzad dola. Glupo je i pomisliti da moe pobijediti stroj!
Juer sam bio poligra-firan i sada sam opet u prostorijama za osoblje, ali na drugom mjestu, zajedno s ljudima
koji su ve proli testiranje. Izolirani smo od onih kojima to tek predstoji, tako da oni nemaju priliku saznati to
ih eka. Istraitelji ne saopavaju rezultate testova - ostavljaju vas da ekate. Zaista, ovdje nema niega do
sumorne atmosfere.
Vozilo se ne zaustavlja kod zgrade broj 13, pa sam morao zamoliti vozaa da stane to blie. Kada me glasno
upozorio da smo na stajalitu, hladni pogledi suputnika, koji su jasno odraavali da im je poznato o emu se radi,
bili su uprti ravno u mene, osjeao sam se kao da sam gubav. Znali su da imam svoju tajnu, priznanje koje mogu
rei samo sebi samome. Loa ala.
Na raskru z$. ulice i avenije Constitution voza je upozorio da smo u blizini zgrade broj 13 i uputio me prema
kompleksu privremeno podignutih zgrada, u stilu kasarni, iza parkiralita nasuprot Watergateu. Zgrade su
opasane visokim lananom ogradom koja je na vrhovima prema van opletena s nekoliko strukova bodljikave
ice. Svi prozori imaju jednaku metalnu mreu, a svaki trei ili etvrti prozor aparat za kondici-oniranje zraka.
Ni jedan nije otvoren. Izgleda da je nemogue prodrijeti unutra.
Prolazei du ograde do ulaznih vratiju, primijetio sam diskretno oznaeni broj 13 u blizini ulaza. Nakon kraeg
ekanja u prijemnom uredu pozdravio me ovjek trideset i petih godina - otrih crta lica, glatko izbrijan, otra
pogleda. Poveo me ispred sebe, hodnikom, i uli smo u malu sobu, zidovi i strop koje su prekriveni akustikim
ploama. Vidio sam ondje standardan uredski naslonja s ugraenom aparaturom instrumenata, gra-fikon-papira
i neobinih tankih metalnih pisaljki. Nastojei da me zadri podalje od stroja koji se oglaavao hitrim
bljeskovima, odmah me poveo do naslonjaa i rekao mi da sjednem. Poao je sa suprotne strane stola, sjeo na
stolicu nasuprot meni.
Istraitelj mi je rekao da sam dospio u konanu fazu procedure sigurnosne istrage, neophodne da bih se upoznao
s materijalom koji ulazi u najstroe tajne i, prirodno, pred posljednju stepenicu prije zaposlenja u kompaniji.
Uvjeravao me da se svi pripadnici kompanije, ak i Mr. Dulles, podvrgavaju poligrafu - ne samo u trenutku kada
se primaju na posao, nego periodiki u toku karijere. Pozvao me da potpiem ve pripremljenu izjavu kojom
priznajem da se testu podvrgavam svojom voljom i da neu imati priziva ni prema kojoj osobi ili pak kompaniji,
nakon to saznam rezultate. Impulzivno sam potpisao i drugi tajni sporazum, kojim se obavezujem da nikome
neu govoriti ni o pitanjima ni o bilo kojim drugim detaljima toga razgovora.Preli smo tada na pitanja na koja
je, vidio sam, jednostavno trebale odgovarati s da ili ne. Je li moje ime Philip Burnett Franklin Agee' Jesam
li roen 19. sijenja 1935. godine? Jesam li se ikada sluio drugin imenom ili podacima o identitetu? Jesam li
upitne arke popunio istinitin podacima? Jesam li ikada bio lan bilo koje subverzivne organizacije liste dravnog
tuioca? Jesam li ikada bio komunist ili pripadnik bilo koj komunistike organizacije? Jesam li ikada bio u
inozemstvu? U komuni stikoj zemlji? Poznajem li bilo kojega funkcionera vlada drugih zemalja Komunistikih
zemalja? Jesam li ikada upoznao bilo kojeg obavjetajc iz neke druge zemlje? Jesam li ikada radio za neku
stranu silu? Za nek od inozemnih obavjetajnih slubi? Za bilo koju od obavjetajnih slui komunistikih
zemalja? Je li itko traio od mene da prihvatim zaposlen u CI A? Jesam li ikome izvan CIA govorio o svojem
nastojanju da se ovd zaposlim? Jesam li imao homoseksualne odnose? Jesam li ikada uiv; droge? Jesam li danas
uzimao sedative?
Pripremni razgovor potrajao je vie od sata, jer je ispitiva svako ] tanje objanjavao, biljeei sva imena,
datume, mjesta i opet parafrazir da bi dobio to vie dodatnih odgovora u stilu odnosno ili osim t< kako bi
se omoguila bolja kvaliteta pitanja a istodobno jo uvijek { stiglo da odgovori glase samo jest ili ne. U
toku razgovora istraii mi je objasnio da unutar kompanije detektor lai upotrebljavaju sai ljudi iz Ureda za
sigurnost, koji je odgovoran za zatitu kompanije zaposlenja onih koji bi mogli naruiti njezinu sigurnost, ili
protiv nepr teljskih obavjetajnih slubi. Uvjeravao me, takoer, da je sve to u te razgovora kaem izriito
povjerljive prirode i bit e tek predmet moga sjea u Uredu za sigurnost, dostupan samo oficirima sigurnosti t
Ureda. Nisam imao hrabrosti da ga upitam koliko oficira sigurnosti | time razumijeva, moda i zato to sam
sveudilj osjeao da meu jedr od tisua pukotina izmeu akustinih ploica ima najmanje jedan mi! fon koji
briljivo snima na razgovor. Poeo sam se takoer pitati nen li poetne simptome paranoje, za koje neki kau da
su karakterne : ajke sine qua non uspjenog obavjetajca.
Sada smo bili spremni za ispitivanje. Poligraf se sastoji od triju ap tura, koje se prikljuuju na tijelo osobe
podvrgnute istrazi, a pove su sistemom ica sa stolom. Svaka aparatura mjeri fizioloke prom koje biljee tri
pisaljke na grafikonima. Tu je i pojas za mjerenje kr pritiska, koji se moe postaviti na ruku ili na nogu, zatim
naborana g koja se udobno postavi na prsa i zatim privrsti na leima, kao i pos runa naprava s elektrodama,
koja je oprugama postavljena prema novima i protee se iza ruku. Vezovi postavljeni oko ruku mjere prot u pulsu
i krvnom pritisku, aparatura preko prsiju mjeri ritam disat instrumenti na dlanovima mjere stupanj znojenja. Bio
sam prikop; stroj, upuen da gledam ravno u zid, da budem sasvim tih i da na i pitanje odgovaram samo s da
ili ne. Istraitelj je sjedio za stolomene gledajui mi u potiljak. Odatle mi je postavljao pitanja, a ja sam
odgovarao zidu pred sobom.
U toku toga razgovora, koji je prethodio pravom ispitivanju, rekao sam istraitelju nekoliko poluistina, uglavnom
stoga to sam jednostavno osjeao otpor prema takvom uplitanju u moj ivot, ali i zbog toga to me zaista
zanimalo koliko je efikasan stroj povezan sa mnom. Ludo dijete! im su se veze na rukama napuhnule, osjetio
sam da mi puls raste i da su se ruke poele znojiti. Predviajui kako u reagirati na pojedina pitanja, usredotoio
sam se na rupe u zidovima kako bih se na neki nain izolirao od ispitivanja. Istraitelj je vrlo sporo prelazio s
pitanja na pitanje, inei zamjetljive stanke. Odgovarao sam s da ili ne, ali je on na kraju postavio
neoekivano, neplanirano pitanje: jesam li istinito odgovorio na sva prethodna? Prljavi trik. Rekao sam jesam.
Nakon nekoliko sekundi veze na rukama su splasnule.
uo sam kako trga papir, razgledao je kartu mojih reakcija dok sam i dalje sjedio. Rekao mi je da se mogu malo
pomaknuti ako se osjeam neudobno, no ako bih uinio neki pokret vie, upozoravao me da ostanem sjediti
prikopan za stroj. Krasno. Ostao je iza stola, iza stolice, iza mojih lea i poeo me zapitkivati o tome na to sam
mislio odgovarajui na pitanje je li itko zatraio od mene da se obratim na CI A radi zaposlenja. Nita osobito.
Inzistirao je, ali nisam mogao dati nikakav drugi odgovor osim onoga da mislim kako to zaista nitko od mene
nije zatraio. Rasprava. Tada me upitao to sam mislio odgovarajui na pitanje o tome jesam li ikome izvan CIA
govorio o svojem pokuaju da se ovdje zaposlim. Nita osobito. Rasprava. A tada pitanje o homoseksualnom
iskustvu. Zatim droge. Kako smo prelazili s pitanja na pitanje, sve je intenzivnije nastojao da se pokuam
prisjetiti na to sam mislio kada sam odgovarao. Pri tom je isticao da je moja suradnja od presudne vanosti za
uspjeno testiranje. Uspjeno? Pitao sam se znai li uspjeno isto i za nj i za mene. Po svoj prilici - ne. Neu
popustiti u svojim poluistinama. Nisu to ni u kojem sluaju bile lai. Osim toga, uo sam da se stroj ipak moe
pobijediti ako ovjek ostane dosljedan.
Poeli smo ispoetka. Napuhnule su se veze za mjerenje krvnog pritiska na rukama i poela su pitanja. Opet moji
da i ne, dok pisaljke umorno rkaju po roli papira. Bijesno sam brojio ploice na zidovima. Ipak, ponovno
sam stekao povjerenje u sebe. U toku rasprave opustile su se veze u rukama. Ovaj put imao sam potekoa s
jo dva pitanja. Ponavljao sam uporno da sam govorio istinu i da sam, kad god sam odgovarao na bilo koje
pitanje, mislio na to pitanje i na najtoniji mogui odgovor - koji sam, uostalom, i dao.
Istraitelj mi je rekao da emo ponovno prijei listu pitanja i da prilikom prvih dvaju pokuaja nisam bio ba
dobar. Dodao je kako nema nikakvih izgleda da budem primljen ukoliko uspjeno ne zavrim testiranje. Ima li
ita to bih elio dodati ili razjasniti? Ne. Govorio sam istinu, moda neto nije u redu sa strojem. To ga je
zapeklo. Ton njegova glasase ohladio, veze na rukama su se ponovno napuhnule i zapoeli smo jo jednom. Na
kraju mi je rekao da, oito, imam neprilika. Dajui na znanj da je sve zavreno, dopustio mi je da se okrenem od
stroja.
U tom trenutku prestraio sam se i pobojao da neu biti primljen. Bi
sam spreman sve priznati, ali je on u tom trenutku rekao da e me pet d
deset minuta ostaviti nasamo da o svemu dobro razmislim. Zatvorio je pc
klopac stola i napustio sobu, uzevi grafikone. Ustao sam i pogledao r
sat, koji sam, na njegov zahtjev, bio skinuo i ostavio na stolu iza seb
Proveo sam u zgradi 13 vie od dva sata. Istraitelj je izbivao dvadeseta
minuta. Za to sam vrijeme odluio da iskaem potpunu istinu. Zato c
svoj posao stavim na kocku zbog glupog ponosa ili iluzije da mogu na
maiti stroj? U tom trenutku vrata su se otvorila, istraitelj mi se ponovi
pridruio. Prestraio sam se da priznam prijevaru. Osim toga, u okuplja
tu sam uo da su neki ljudi, to su imali stanovitih tekoa, bili i po dru;
pa i trei, put pozivani na poligraf. Ako sam ovaj put promaio, dobit
novu ansu.
Jo dvaput smo preli sva pitanja. Nakon oba testiranja istraitelj
inzistirao na tome da sam s nekim pitanjima imao tekoa, ali sam
uporno tvrdio da sam davao istinite odgovore, bez obzira na to kakve si
tekoe imao. Najzad je rekao da je to sve. Zapitao sam jesam li pro;
ali je odgovorio, pun skepse, da ne zna i da u o tome biti obavijeten i
kon to Ured za sigurnost ispita moj sluaj i pregleda grafikone. Bio
vrlo pesimistiki raspoloen. Na odlasku sam se pobojao da me mo;
ak i nee pozvati na jo jedno testiranje. Bio sam iscrpljen - poao s
kui, uzeo pie i odspavao punih dvanaest sati. Kada sam ujutro naz^
Virginiju i rekao joj kako mislim da nisam proao, odgovorila mi je n
ne brinem. Oni se uvijek prema ljudima ponaaju tako da ih ostave u u1
renju kako nisu uspjeli. Ona misli da to ine stoga kako bi se izbje
razoaranje i umanjili problemi onih koji zaista nisu mogli biti primlj
Virginijine su mi rijei povratile vjeru, ali ekanje me iscrpljuje. Nema
nadmenih ala o poligrafu u sabiralitu - nitko vie nije toliko brezbri
da bilo s kim razgovara o istrazi koju je proao. Svi samo sjede.
WASHINGTON Srpnja, 1957.
Nisam vie mogao izdrati. Nakon trodnevnog ekanja nazvao Fergusona da mu priznam kako sam lagao i da
izrazim svoju sprem da jo jednom pokuam testiranje. Prije no to sam ita mogao rei, k mi je da ima dobre
vijesti za mene i neka odmah doem u njegov t Ton kojim je to rekao uvjerio me znao sam da sam proao.
U uredu JOT-a Ferguson mi jerekao kako je upravo zapoeo radi mome regrutiranju u zrakoplovstvo i da e
itava stvar trajati tri do itjedna. elio je da u meuvremenu ponem pohaati obrazovni teaj o meunarodnom
komunizmu i, ako bude dovoljno vremena, o administrativnoj organizaciji kompanije. To nisu teajevi koje u
pohaati kada ponovno doem, ali e mi koristiti, misli on, i bez obzira na to to su zaista elementarni. Uredio je
sa sekretaricom da dobijem znaku - sada mogu dolaziti i odlaziti bez pratnje i dogovorio mi sastanak s
pukovnikom Bairdom,* direktorom kole.
Propustio sam taj sastanak s Bairdom. Nakon to sam u uredu JOT-a bio zbog toga ukoren, najzad sam ga vidio u
njegovoj kancelariji u T-3 (jo jedna u nizu privremenih zgrada u parku Potomac). Nisam mogao niti zamisliti
koliko je pukovnik Baird vana osoba - on je 1950. utvrdio JOT-program pod direktnom kontrolom generala
Waltera Bedella Smitha, tadanjeg direktora Agencije. Nakon to je zavrio Princeton, Oxford i bio ravnatelj
djeake kole, Baird izgleda mnogo prijazniji nego to bi se to po njegovu inu moglo zakljuiti. Tip vrsta
rukovodioca, karakteristine superpovjerljivosti, sa specijalnim Dunhillovim mjeavinama za svoje specijalne
lule. Visok je, sjed, preplanuo i vrlo zgodan - neodoljiv za ene, u to sam siguran. Nije mnogo govorio - samo da
u kandidatskoj oficirskoj koli valja mnogo raditi.
Nakon to sam proao poligraf, i Ferguson i svatko drugi pozdravljao me s dobro doao na brod; te rijei kao
da su neka vrst slubenog pozdrava pridolicama. Moda je u CIA mnogo bivih mornara - ili, moda, ti ljudi
zaista misle da su na brodu, tome pridonosi izolacija kojoj su podvrgnuti zbog zatite i sigurnosti.
BALTIMORE, Maryland Kolovoza, 1957.
Nakon to sam etrnaest dana studirao komunizam, a naredna dva tjedna prouavao sheme administrativne
organizacije taba, bio sam sretan to naputam Washington.
Juer ujutro Ferguson mi je dao posljednje upute o mojem ulasku u zrakoplovstvo. U glavnom regrutnom uredu
avijacije u Washingtonu, re-kap mi je, postignut je sporazum da me uzmu na uobiajenu petogodinju obuku, to
je bio standardni postupak prema svima koji ele u avijaciju. Meutim, nakon osnovne obuke primit u poseban
poziv od ministarstva zrakoplovstva da prijeem u prvu klasu oficirske kandidatske kole. To moram preutjeti,
jer smo mi JOT-ovci jedina iznimka u pravilima avijacije, prema kojima je petogodinja sluba potrebna prije no
to se budui zrakoplovac uope moe kandidirati za oficirsku kandidatsku kolu. Ferguson mi je rekao kako
mogu zatraiti da me prime u malo poznat (tako malo poznat da, u stvari, niti ne postoji) program avijacije za
diplomirane studente, ako na to budem primoran, ali da u vjerojatno
2-3moi izbjei da dajem bilo kakva objanjenja. Upozorio me, meutim, da nikome ne govorim o tome kako u
poi u oficirsku kandidatsku kolu prije no to taj zadatak za mene uistinu ne bude potvren u zranoj bazi
Lackland.
Potpisao sam jo jedan tajni sporazum, a Ferguson mi je rekao da u se nakon dvogodinjeg razdoblja morati
ponovno podvrgnuti poligrafu Sjeo sam u autobus to me trebao odvesti u regrutni ured, nosei sa SO' bom malu
putnu torbu s najnunijim toaletnim stvaricama, parom donjej rublja i arapa.
Trbuastom, smeuranom naredniku rekao sam svoje ime to sam Iju baznije mogao. Odgovorio je s daaa, i
kada sam bolje razmislio, zvu alo je to kao pitanje. Dvoumio sam se da li da kaem: Ovdje sam il elim da
me regrutirate. Odluio sam da kaem i jedno i drugo, nastc jeci da to ne zvui kao ponavljanje i dodao kako
mislim da me ovdj oekuju. Narednik je s puno razumijevanja okrenuo pogled unatrag, vj rujui da ja mislim
kako je mojim dolaskom baza najzad spaena.
Dao mi je da ispunim neke formulare i upitao elim li da se javim 2 trideset, ezdeset ili devedeset dana. Veselo
sam rekao da sam sprema ostati ovdje, na to su mu se oi suzile. Usne su mu se izobliile u neto t je moglo
nalikovati na To je poseban sluaj. Motrio me preko stola ; kojim sam ispunjavao formulare; pitao sam se nije
li narednik moda pi padnik JOT-programa pa se tako ponaa samo da bi provjerio moju spi sobnost da prikrijem
pravu istinu. Vratio sam mu papire koje je pregl dao, a zatim nestao u stranjoj prostoriji.
Poslije nekoliko minuta vratio se u drutvu jo jednog narednika, ki je takoer primao regrute. Obojica su
izrazila prilian skepticizam. Sijed ih pola sata proveli smo raspravljajui o tome zato jedan diplomin filozof
uope eli da se unovai u avijaciji i izui za radarskog tehnia: Najzad sam priznao da je to zaista udno i
prihvatio njihov poziv da ponovno javim za koji dan. Ponio sam svoju malu torbu i napustio grutni ured, elei
se negdje skloniti.
Iz telefonske kabine nazvao sam Fergusona da mu kaem kako avijacija jednostavno ne eli - toga dana, barem,
ni u kojem sluaju. P gutao je neto i izmucao da ga opet nazovem za dva sata. Uasavajui ponovnog susreta s
narednikom, pitao sam se tko je zapravo izgubio si sao za alu. Kada sam ponovno telefonirao, Ferguson mi je
rekao da vratim u regrutni ured i da je sada sve u redu. Inzistirao sam na ob; njenju, no hladno me upozorio da se
o povjerljivim stvarima ne razgov telefonom. U regrutnom sam uredu naao drugog narednika, koji m bez ikakva
otezanja dao autobusnu kartu za Baltimore, za lijenike ] trage i polaganje prisege.
Prihvatili su me u Fort Holabirdu. Veeras letim u San Antonio da odsluio svoje dvije godine daleko od taba
CIA - Ferguson mi je rekac to razdoblje shvatim kao dio obrazovanja u sklopu JOT-a. Mislim d rekao da je to
moje razdoblje sazrijevanja.
2.4SAN ANTONIO, Texas Boi, 1957.
Toni i ja obavili smo boini ruak u blagovaonici, bila je to najnia toka jednog sasvim mizernog dana.
Sljedei tjedan, tonije - na Staru godinu, treba da se prijavimo oficirskoj kandidatskoj koli. Dotad se moramo
uzdravati kako znamo, jer ni jedan od nas nema ni prebijene pare.
Samo nas trojica ii emo u istu klasu: Tony s Princetona; Bobby s Williamsa, i ja. Neku veer sreli smo u
hotelu, dolje u gradu, estoricu JOT-ovaca, koji su sada u posljednjoj klasi oficirske kandidatske kole. Uskoro
treba da postanu vii polaznici - tri mjeseca traje nii teaj, a naredna tri mjeseca vii - to znai da e nam ovi
ubudue dozlaboga dosaivati. To je prirodno, ali moe biti i probitano za ouvanje tajne o naem pravom
identitetu.
U toku toga susreta pridravali smo se svih upozorenja o sigurnosti, povodei se za uputama koje nam je dao
Ferguson prilikom posjeta u listopadu. Nitko ne smije zamijetiti bilo kakve znakove ranijeg naeg poznanstva ili
posebnog drugarstva izmeu trojice X-a. Ta tri X (to su naznaeni u zagradama iza naih imena na svim
dokumentima), poseban su znak koji u zrakoplovstvu upotrebljavaju da bi znali tko su pitomci o kojima brine
CIA.
Momci iz vie klase rekli su nam da se ne iznenadimo ako nas stave na tihu vatru - to jednostavno moraju
zbog negodovanja dijela drugih pitomca u klasi koji moraju godinama raditi, ele li dospjeti u oficirsku kolu.
ini se da ti podoficiri nisu ba sretni zbog naeg drutvanca (sveukupno je u oficirskoj koli oko 300 kadeta),
koje ima tu posebnu povlasticu da ue ve nakon elementarnih priprema. Ako se ne varam, mi emo uletjeti.
SAN ANTONIO, Texas Lipnja, 1958.
Za koji dan mogao bih postati potporunikom, ukoliko komandant kole prijee preko uvrede koju sam mu
nanio. Prije nekoliko tjedana pozvao me da mi saopi kako zavreujem da uem u regularnu, a ne u rezervnu
slubu. Samo estorica najboljih diplomaca oficirske kandidatske kole upuuje se u regularnu slubu, a za
oficira koji pretendira na karijeru to znai uspeti se na vrh duge - praktiki ne moete biti otputeni. Komandant
mi je takoer rekao kako postoje svi izgledi da dobijem priz-zanje kao najbolji kadet u klasi. Panino sam
nazvao Fergusona, koji mi je rekao da, kako god znam, otklonim poziv. Upoznao sam komandanta s
2-5time, na to mi je rekao da ne mora biti korisno za ouvanje tajnosti nae situacije (on je jedini meu
rukovodiocima kole koji zna za patronat to ga CIA ima nad nama) to to najbolji diplomac odbija regularnu
slubu. Aludirao je na to da u rukama imam samo akademski papir, koji me praktiki moe srozati za stepenicu
ili dvije. Moje ponovno odbijanje komandant je doivio kao amar. Pretpostavljam da mu se to nikad ranije nije
dogodilo.
VICTORVILLE, California Lipnja, 1959.
Najzad sam dobio nareenje da se vratim u Washington - mislim, u tobonju jedinicu kompanije. Bila je to
fantastina godina - vozikao sam se gore-dolje po pistama Meksika, San Franciska, Yosemitea i Monte-reya.
Zatim sam prebaen na uvjebavanje pilota za napade, imali smo nove F-io4 i nuklearne ciljeve u Kini.
Uvjebavao sam, takoer, manevriranja i bjegove, jer su neki od ciljeva takvi da do njih moe doi, ali nisi
siguran hoe li se i vratiti. Jedina velika pogreka bila je dobrovoljno prijavljivanje za kolu spaavanja u
Renou, Nevada. Poslali su me onamo u sijenju, itav je tjedan trebalo pjeaiti po brdima u cipelama za snijeg
-- bijeda jedna.
Viao sam se s Janet, djevojkom iz koleda, gotovo svakoga vikenda sve od prologa ljeta. Ispriao sam joj o
svome poslu u kompaniji i oekivanjima da e me poslati da radim u inozemstvu..Mnogo smo razgovarali o
braku, ali nismo bili sasvim sigurni to nam je initi. Ona bi eljela ostati u Kaliforniji. Razmiljao sam treba li
da ekam jo cijelu godinu dok zavri JOT-program. Za nekoliko u tjedana otputovati u Washing-ton, tada u
imati najbolju priliku da osjetim koliko e na nas utjecati to to smo razdvojeni.
WASHINGTON Rujna, 1959.
Nije nam dugo trebalo da se odluimo. Za manje od mjesec dana otkako sam napustio Kaliforniju sloili smo se
da ne elimo dulje ekati i tako smo odluili da ivimo zajedno. Vjenali smo se u Notre-Dameu. Bila je to neka
vrst kompromisa, jer je Janetina obitelj kongregacionali-stika, a ona je oekivala da bi vjenanje u katolikoj
crkvi moglo dovesti do problema. Uselili smo se u mali stan u kompleksu zgrada u kojem je ispoetka stanovao i
potpredsjednik Nixon sa svojom suprugom, kada je, nakon izbora za Bijelu kuu, doao u Washington.
Predstojala nam je
z6kupovina namjetaja, ali prijatelji su se pokazali krajnje velikodunima - novi su pokloni danomice stizali.
Moemo utedjeti neto novca kupujui u vojnim trgovinama, jer ja sam jo uvijek na dunosti u vojsci.
Tobonja moja vojna jedinica bila je eskadrila za obavjetajne zadatke u zranoj bazi Bolling u Washingtonu.
Tajni broj mojeg telefona takoer je promijenjen, no tamo su jo uvijek ista dva telefonista koja i dalje bacaju
kocku da vide tko e biti pukovnik, a tko major.
Ferguson mi je rekao da vjerojatno neu biti otputen prije lipnja ili srpnja naredne godine, to e se poklopiti sa
zavretkom mojega obuavanja u okviru programa JOT.
Svi JOT-ovci u klasi oficirske kandidatske kole ispred mene, moja klasa i ona mlaa sada su objedinjeni
programom. ak i tako, jedva nas je petnaest od ukupno ezdesetak u klasi - od ega samo est ena. Program,
to je upravo poeo, provodi se u zgradi za Razonodu i usluge, istoj onoj u kojoj me prije dvije godine tretiralo
osoblje iz Procjena i vrednovanja. Uobiajeni poslovi koje obavljaju ljudi iz Procjena i vrednovanja sada
traju ak dulje nego prije. Ponovno prolazim sve te jednoline testove. Jedina su nam razbibriga subotnja
ludovanja na divovskom nogometnom stadionu u parku Potomac - sve je ostalo tipina ablona koleda.
Na sveanosti u povodu poetka obuke pozdravili su nas Allen Dulles, pukovnik Baird i drugi, koji su nas
zasipali uzbuenjem i pozivima da ih slijedimo u tom ivotu hotiminog samoodricanja, nevidljiva rtvovanja i
tihe hrabrosti tajnih ratnika u bitkama naega doba. Zaista romantino. Svaki od nas u klasi predstavlja jednog od
stotine ili jednog od tisue sveukupnog broja kandidata za JOT-program koji su, najzad, primljeni. Voe
kompanije rekoe nam da ulazimo u drugo najstarije zanimanje na svijetu (moda ak i prvo, ali se to, na alost,
ne moe provjeriti). Ako je u skupini i bilo nekih kojima to nije bilo jasno, zaas su bili razuvjcreni citatom iz
Biblije, prema kojem je nitko drugi nego sam Bog bio taj koji je stvorio pijunau. Toliko o moralnoj strani
stvari.
Ali, zemlja je zaboravila lekciju Jerichoa. Godine 192.9. ministar vanjskih poslova H. L. Stimson zabranio je
operaciju deifriranja, poznatu pod imenom Crna komora, s prijekorom da pravi dentlmen ne ita tua pisma.
Sve do Pearl Harboura, vanjska obavjetajna aktivnost Sjedinjenih Drava bila je gotovo zaboravljena. Heroji
tajne slube iz doba rata, slijedei odluku predsjednika i Kongresa, nisu dopustili novu mogunost iznenadnog
napada zanemarajui mirnodopska vojna upozorenja. Tako je graanska CIA osnovana 1947. kao sredinja
agencija za razvijanje vanjske obavjetajne slube i za pripremanje nacionalnih obavjetajnih podataka
blagoslovljenih prosvijeenou svih moguih izvora.
Nakon pune dvije godine izbivanja u avijaciji, prva su predavanja djelovala privlano, ak uzbudljivo - otprilike
kao kad najzad uspijete utaiti iscrpljujuu e. Ured JOT-a organizirao je veernje teajeve jezika za
zainteresirane, pa smo Janet i ja tri veeri tjedno pohaali teaj panjol-
2-7skog jezika. Zaista je lijepo to se kompanije pobrinula da u to to vie ukljui i supruge. Drukije, one bi
ostale po strani, jer je sve o emu uimo i itamo gotovo potpuna tajna. Odabrali srno teaj panjolskoga samo
stoga to je to bio jezik koji sam uio u koli. No postoji i razraen nain davanja novanih nagrada onima koji
ue i poboljavaju svoje znanje stranih jezika, pa to moe biti zgodna mogunost da se neto vie zaradi. Sve u
svemu, stvari idu sasvim O.K.
Andinu znam gotovo otkako sam doao. Bio je izrazio spremnost da pomogne. Izvjetaje e primati u hotelu, a
predavat e mi ih u drugom, vlasnikom kojega je postao prije nekoliko tjedana. Jedna od tajni koju sada moramo
rijeiti jest pitanje postoji li neka tjenja veza izmeu Ara-ujove i Echeverrijine skupine. Echeverria je, naime,
nekoliko puta davao povoda da se pomisli kako je on u dodiru s Kubancima.
Velaskistiki revolvera kojega je Noland iskuavao prole godine Medardo Toro* izvjetava sada na uobiajenoj
osnovici. Dean mi je rekao da ga primim. Tako sam Zambianca postavio u slian odnos u kojem je bio s
Jaimeom Jaramillom prije dva mjeseca. Dok ne pronaem dobrog posrednika za Tora, odravat emo veze preko
Zambianca, a taj je put vrlo siguran. Najvanije to elimo jest da budemo brzo i temeljito obavijetavani o
Velaskovim planovima da se vrati pred izbore naredne godine. Zaista je teta to Toro nije ni u kakvoj vezi s
Araujovom grupom.
l ti i
puno
14. travnja 1963.
Kao da se svakim danom novi val glasina o skorom izbijanju gerilskih sukoba i terorizma razlijeva zemljom.
Dijelom je u tim glasinama sadrana naa neprekidna propagandna kampanja kojoj je svrha da glavnu panju
usmjeri na komunizam i tako izazove ozbiljne vladine akcije na slamanju svakog pokuaja pobuna. No napetost
se djelomice zasniva i na istinskim sluajevima, na primjer pljenidbi propagandnog materijala, to je bio uspjeh
policije i pukovnika Luga u Guayaquilu, te tekom ranjavanju jednog terorista prilikom eksplozije bombe u
jednoj od njihovih vjebi. Zabrinuti smo hoe li ekvadorska policija i vojska biti sposobna da se nose s odlunim
i spremnim gerilskim pokretom.
Nedavni je sluaj pojaao nae sumnje. Pretprole se noi kolski brod ratne mornarice vraao s otoja
Galapagos vozei grupu sveuilinih studenata koji su tamo bili na izletu. Obalna patrola mornarice ekala je u
tami jedan vercerski brod. Patrola je pomislila da kolski brod pripada kontrabandi, pa je otvorila vatru. Zaela,
se dvosatna bitka izmeu tih dviju brodova ratne mornarice. Najzad je patrola morala zatraiti pomo iz
Guayaquila, i tek tada je centar za veze ratne mornarice prekinuo sukob. Jo je gore u itavoj stvari bilo to to u
toku dvosatne borbe ni na jednom brodu nije bilo oteenja. Ranjen je samo jedan mornar. Doavi u Gua-yaquil,
neki su studenti ispriali itavu priu o kojoj danas piu gvajakvil-ske novine. Ali mornarica uti.
uvi jutros to se zbilo, Dean je zatraio da ubrzam provoenje novih tehnikih operacija. Rekao je da e nas
tab razjuriti ako dopustimo da nas iznenade Araujo, Echeverria i ostali, kao to je to sluaj s gerilskim
pokretima koji ve postoje u Peruu, Venezueli i Guatemali i zbog ega je
118pao Goulart u Brazilu. Jedini ohrabrujui znak jest sve vea spremnost premijera i podsekretara vlade da
pojaaju opu kontrolu putovanja i da dopuste policijske akcije poput one koju je bio izveo pukovnik Lugo. Me-
utim del Hierro i Cofdova, zahvaljujui Arosemeni, ne mogu poduzimati zaista svrhovite akcije.
QUITO
19. TRAVNJA 1963.
Jo jedno vano putovanje nad kojim se valja zabrinuti - Antonio Flores Benitez, jedan od Echeverrijinih
pomonika, otputovao je danas na Kubu. Ne moemo dokuiti zato bi Echeverria poslao Floresa na Kubu kada
je Araujo ve tamo, a Roura u Kini. Roura je, kako tvrdi Cardenas, krenuo na put bez odobrenja Izvrnog
komiteta PCE u Guayaquilu. Ako Pedro Saad to otkrije, Rouri predstoje velike tekoe, jer je on lan Centralnog
komiteta PCE. A moda i Echeverriji. Nema nikakve sumnje da Echeverria snano napreduje sa svojom
izvanpartijskom organizacijom.
Flores je bio toliko oprezan da o svom putovanju nikome nije govorio na telefonu, ali je njegova ena izbrbljala
to prije nekoliko dana. Horesov telefon sada prislukujemo iz stana do njegova. U stan se uselio Rodrigo
Rivadeneira* zajedno s bratom Ramirom* i majkom. Njih se dvojica vrlo dobro brinu o prepisivanju razgovora.
Vezu smo uspostavili vrlo lako jer su telefonske linije provedene u cijeloj zgradi. Rafael Bucheli i njegov
pomonik spojili su linije s razvodnom kutijom u prizemlju zgrade. Dok je Flores na putu, pokuat emo ugraditi
opremu za ozvuenje stana, iako na strunjak nije ba oduevljen time to e radove morati izvoditi u
prenapregnutom betonu.
Odluio sam da se koristim Rodrigom Rivadeneirom u tehnikoj operaciji prislukivanja i promatranja knjiare
PCE. Larry Martin i ja postavili smo u nedjelju linije u gornjoj prostoriji, a Ernesto Davalos* nas je titio.
Davalos je bio vrlo nervozan, jer je nastojnik komunist i veinu vremena provodi u knjiari. Iako sam ga
uvjeravao da emo posao obavljati tiho, Martin je odluio da linije postavi iza glavne police i ispod nekoliko
polica na podu. Buka koju smo prouzroili buei njihove okvire, stare valjda stoljee, bila je toliko jaka da
Davalos malo to nije doivio srani napad. Isto se dogodilo kada smo police postavljali na njihova prava mjesta.
Na sreu, nastojnik nije pokazao znaka sumnje - barem ne to se Davalosa tie. Kakvoa tona vrlo je dobra
(Echeverria vodi knjiaru dok je Roura u Kini), iako ponekad buka s ulice priguuje razgovor.
Rivadeneira je unajmio ured preko puta i odabrao ga kao svoje mjesto za sluanje. Sjedi u ostavi koju nam je
uredio Fred Parker,* ameriki graanin i na pomoni agent koji ima tvornicu namjetaja u Quitu. Parker je
ostavu nainio tako da se, nakon to nam vie ne bude trebala, moeiznijeti u dijelovima. Rivadeneira sjedi tamo
i kroz maskiranu stranu oslukuje, snima, fotografira posjetioce knjiare i vodi dnevnik.
Imao sam sreu i unajmio stan preko puta tono iznad Echeverrijina. To promatrako i prisluno mjesto unajmio
sam posredstvom Luisa San-dovala, glavnog tehnikog strunjaka specijalne policije, koji je prihvatio moju
ponudu da u dogledno vrijeme potpuno radi za nas. Sandoval je dao ostavku u policiji i otvorit e toboe
fotografski studio u tom stanu. Dao sam mu dovoljno opreme za poetak ostatak e stii kasnije pa e on
razvijati i umnoavati fotografije s filmova koje e Rivadeneira snimati u knjiari. im nam se ukae prilika,
opet emo pozvati Larrvja Mar-tina i pokuati ozvuiti Echeverrijin stan - vjerojatno iz zaviajnog kluba ljudi iz
Loje, koji zauzima, cijeli kat ispod Echeverrijina stana.
QUITO
24. travnja 1963
Otkrili smo senzacionalni sluaj koji bi nam mogao donijeti prvi veliki proboj u naoj operaciji. A moglo bi se
dogoditi da, zahvaljujui tome to se Arosemena umijeao, itava stvar padne. Baza u Guayaquilu primila je prije
nekoliko dana od jednog svog ubaenog agenta izvijee da jedna Kubanka uvjebava tamonje lanove URJE.
Baza je obavjetenje proslijedila pukovniku Lugu, koji ju je dao uhapsiti. Zove se July da Cordova Reyes,*
barem tako pie u njezinim ispravama. Mogao bi to biti prvi sluaj da Kubanci alju svoje ekipe za uvjebavanje
u latinskoamerike zemlje u kojima nemaju diplomatskih misija - sigurno je da je to prvi sluaj te vrste u
Ekvadoru.
Meutim pukovnik Lugo izvijestio nas je da je nakon njezina hapenja dobio nareenje da ne provodi iru
istragu. Raspravio sam tu stvar s premijerom Jaimeom del Hierrom, kako bih mu ukazao na veliku vanost toga
sluaja jer nam pomae da otkrijemo dokle se proiruje kubansko mijeanje. Pogotovo da se vidi postoji li, osim
te ene, jo koji Kubanac te da se utvrde detalji o tome kada je stigla, koga je obuavala, gdje i koga je obuavala
prije dolaska, zatim o njezinoj ulozi u obavjetajnoj slubi Kube, vezama i si. Spremni smo, rekao sam
premijeru, da iz Washingtona pozovemo strunjaka koji bi mogao pomoi u istrazi, ali za koga se ne smije znati
da je Amerikanac. Sve to sam izvukao iz premijera bilo je oklijevanje. Stoga smo zakljuili da je Arosemena
naredio kako sluaj ne treba dalje istraivati. Prije dva dana guverner provincije Guayas naredio je da se
Kubanka protjera iz zemlje; pokuavamo spasiti njezin sluaj, ali u ovom trenutku nema za to mnogo prilike.
Krajnja je ljevica dospjela u situaciju da se d roumi da li da podri vladu koja je raskinula s Kubom. Arosemena
sigurno ne obmanjuje ekstremnu ljevicu, pa ni ikoga drugog, koliko se snano mora boriti za
220politiku podrku. Prije dva dana opozvao je privremeni zakon o budetu, izglasan u studenome, kojim se
zabranjuje da ijedna plaa u vladi bude vea od predsjednikove. Svrha je toga zakona bila da se ogranie vrlo
visoke plae i druge pogodnosti koje su primali efovi stanovitih samostalnih vladinih agencija, ali i neki drugi
funkcioneri koji su u vladi obavljali vie poslova. Neki od njih, na primjer, zaraivali su dvaput vie od
Arosemene - tisuu dolara mjeseno. Oito je opozvao zakon kako bi jae privukao svoje pristae iz liberalne
partije, ali i druge to su se nali povrijeenima ograniavanjem primanja. Neukusno za oajno siromanu ba-
nana-republiku, u kojoj vie od polovice stanovnitva prima manje od 100 dolara godinje.
QUITO
i. svibnja 1963-
Stanovit uspjeh u sluaju da Cordove. Dne zy. travnja deportirana je u Meksiko, ali je odbila ulazak u zemlju i
vratila se u Guayaquil. Pukovnik Lugo ne moe nastaviti istragu dok ne dobije odobrenje iz ministarstva. Stoga
u itav sluaj ponovno iznijeti del Hierru i Manuelu Cordovi. Warren Dean je sretan.
Gil Saudade postigao je u sindikalnim operacijama stanovit uspjeh. Prolog je mjeseca sindikalna federacija
provincije Guaves (FETLIG)* osnovana kao lanica CEOSL umjesto dosadanje CROCLE. Bilo je to dugo
traeno rjeenje, jo od poetka, i moda e se sada okonati svae koje su toliko dugo ometale CEOSL.
Teajevi AIFLD-a, koji su uglavnom na brizi naih agenata Richarda Vazqueza Diaza i Carlosa Valleje Baeza, i
dalje djeluju. Vazquez je nedavno potvren kao stalni organizacijski sekretar CEOSL-a, a Matias Ulloa Coppiano
izabran je za stalnog generalnog sekretara. Te su poslove obavljali otkako su u sijenju iskljueni stari agenti
CROCLE.
Danas su na ulice, u povodu praznika rada, izali samo pripadnici CTE i katolike CEDOC. Umjesto parade, na
koju bi i tako dolo malo ljudi, na je ambasador pozvao skupinu ljudi iz CEOSL-a u svoju rezidenciju na
primanje. Za zabavu se pobrinuo Matias Ulloa.*
QUITO
ii. svibnja 1963.
Zbio se senzacionalan dogaaj koji je pridonio da se najzad rasvijetle nedavna podmetanja bombi. Cio grad ivio
je u uzbuenju. Neposredno poslije ponoi etvorica terorista (dvojica iz URJE) pozvala su taksi, svla-dala i
uspavala vozaa, vezala ga i smjestila u prtljanik. Teroristi su krenuli gradskim ulicama u kojima su zgrade
ambasada razliitih zemalja na koje su zgrade namjeravali baciti bombe. Bili su dobro naoruani i opskrbljeni
municijom. No kako je policija odnedavno pojaala zatitu ambasada, teroristi su napustili ideju o bacanju
bombi. Pred zoru se voza osvijestio, uspio odvezad konopac kojim je bio vezan i otvoriti prtljanik. Teroristi su
ga ugledali kada je ve bjeao. Uspio im je umaknuti. Javio se policiji.
Major Pacifico de los Reyes preuzeo je sluaj. Teroriste je obuzela panika. Odvezli su se na kraj grada, odakle su
se namjeravali spasiti bijegom na vulkan to se uzdie ponad Quita. Opa uzbuna popraena valom straha irila
se gradom. Hajka je trajala cijeli dan, i teroristi su najzad bili uhvaeni. Priznali su ve svoju ulogu u nedavnim
podmetanjima bombi i u razliitim oruanim pljakama kojima su zapravo namicali novac za gerilske operacije.
Najvie je zapanjila izjava prema kojoj je njihov ef Jorge Ribadeneira, voa glasovite gerilske operacije kod
Santo Dominga. Drugi je Claudio Adiego Francis, Argentinac koji je zbog obuavanja lanova URJE ve bio
uhapen 1961. godine.
Nismo raspolagali obavjetenjima o toj novoj Ribadeneirinoj grupi. Rekao sam de los Revesu da pokua utvrditi
postoji li neka veza izmeu njih i Echeverrijine skupine.
QUITO
17. svibnja 1963.
Major de los Reyes uhapsio je Franciju, ali Ribadeneira se jo uvijek krije. U zatvoru su bili Echeverrija i njegov
glavni pomonik za pitanja Indijanaca, ali su obojica protestirali i branili se da su nevini, pa ih je de los Reyes
oslobodio. Propaganda toga sluaja je izvanredna. Sve novine objavljuju fotografije naoruanja i municije. Dean
eli da tampa nadu-gako iskoritava svaki mogui sluaj: Lavedrin, da Cordovin, ovaj posljednji - kao i
sadanja putovanja Arauja, Roure i Floresa. Arosemenu se poto-poto mora prinuditi da poduzme protuakcije.
Moda je jo prerano tvrditi, ali ini se da se promjene u politici ve naziru. Ured za iseljavanje u druge zemlje,
kojemu je na elu Pablo Mal-donaldo, uskratio je danas pasoe desetorici mladih Ekvadoraca koji su trebali
krenuti na kolovanje na Kubu. Prethodno sam o tome izvijestio Maldonalda, ali ovo je prvi put da je poduzeo
otre mjere. To bi moglo uspjeti. Studenti su zatraili pasoe rekavi da kane u Meksiko (gdje bi uredili da dobiju
vize i nastave putovanje). Protesti su ve uslijedili. Vidjet emo koliko e del Hierru, Maldonaldovu
pretpostavljenom, trebati da ih smiri.
^^zQUITO
19. svibnja 1963.
Roura se upecao! Jutros me nazvao Juan Sevilla,* ministar financija, da me izvijesti kako je Roura stigao na
aerodrom i kako je otkriveno da uza se ima 2.5 ooo dolara u gotovu. Osobni Sevillin tajnik Carlos Rendon bio je
na aerodromu i pretraio Rouru. U ovom trenutku Rouru dri policija, a novac mu je oduzet. Predloio sam
Sevilli da tom sluaju pridoda novu dozu senzacionalnosti tako to e ispriati priu kako je Roura nosio
krivotvorene dokumente, kompromitirajue tekstove i slian propagandni materijal. Bit e to velika afera.
Jorge Gortaire* vratio se prije nekoliko dana u Quito. Zavrio je obilazak vojnih garnizona na jugu i u obalnom
podruju, sa stanovitim zakanjenjem zbog estih kvarova na vozilu. Nakon povratka u Ambato napisat e
opiran izvjetaj. Rekao je da vojne komande u tim podrujima osjeaju prilinu odbojnost prema Arosemeni.
Ako i ne u korist Reinalda Varee, vojne voe, kad se jednom organiziraju, nita nee sprijeiti da prisile
Arosemenu na ostavku. Zasad ne vide to bi trebalo uiniti, jer se priklanjaju potivanju ustavnih naela. Varea je
jo uvijek muha uhvaena na Ijepak, jer je afera oko kupovine vojne starudije dovela vojsku u smijean poloaj.
Svi oficiri s kojima se Gortaire susreo ozbiljno su zabrinuti ubacivanjem komunista u vladu i pripremama za
oruanu akciju, ali morat e se dogoditi neto jo ozbiljnije a da bi se oni odluili na bunu protiv Arosemene.
Stoga moramo i dalje nastaviti s pritiskom, koristei se do krajnjih mogunosti svakim sluajem kako bismo
rasplamsavali propagandu i stvorili prostor za djelovanje naih agenata politike akcije. Sto se Veree tie, Dean
razmilja da li da mu predloi ostavku ili ne, moda na taj nain da mu otkae suradnju uz povoljno financijsko
rjeenje. Ali vrste odluke jo nema.
QUITO
2.1. svibnja 1963.
Rourin se sluaj nalazi na naslovnim stranicama novina - fantastino! Cijela zemlja govori samo o tome. Sluaj
je preuzeo del Hierro. Prihvatio je prijedlog o kompromitirajuim dokumentima. Izjavio je novinarima da su
dokumenti, pronaeni kod Roure, vaniji od novca i da su u vezi s nedavnim vijestima iz SAD-a, prema kojima
Che Guevara priprema planove gerilskih akcija u nekoliko zemalja June Amerike, izmeu ostalih i u Ekvadoru.
Reeno je i to da dokumenti sadre i tajni plan gerilskih i teroristikih akcija u Ekvadoru.
Del Hierro me noas nazvao da upita moe li netko u Washingtonu provjeriti jesu li novanice pronaene kod
Roure krivotvorene, jer da
12.3
f
i
A*,*^*. _*,, *- w[
strunjaci Centralne banke tvrde da su ispravne. Pretpostavljam da on i njegovi prijatelji ele zadrati taj novac,
pa sam poslao kablogram tabu da vide moe li se to uiniti.
Zabrinut sam tim dei Hierrovim potezom i nainom na koji on, iznenada, pokazuje toliku urbu. Moda ga na to
primorava Sevilla, jer on je odgovoran za hapenje. No del Hierro zasad odbija istragu protiv Kubanke July da
Cordova Reyes.
QUITO
23. svibnja 1963.
Del Hierro je zabrinut zbog toga to tampa i ostali inioci zahtijevaju da se objave Rourini kompromitirajui
dokumenti. Takvi dokumenti, naravno, ne postoje, pa Rourini odvjetnici sada kreu u akciju. Bilo kako bilo, i del
Hierro, i Sevilla dre itav sluaj u sreditu panje, naglaavajui kako je Rourin sluaj primjer unoenja tue
ideologije koja eli ovladati zemljom. Del Hierro se poziva i na sluaj desetorice studenata kojima su uskraeni
pasoi i na jo jedan primjer krivotvorenja dokumenata za putovanje na Kubu i obuavanje u gerilskom
ratovanju. Sevillin tajnik, koji je izvrio hapenje na aerodromu, izjavio je juer da Rourini dokumenti sadre
upute o tome kako da se organizira marksistika revolucija, kako valja poticati sukobe medu klasama i kako da
se organiziraju kam-pesinosi i poljoprivredni radnici.
Del Hierro je juer naredio da se u Guayaquilu uhapsi tamonji dopisnik novinske agencije Nova Kina,
izvjetaji koje su prilikom pretresa na aerodromu pronaeni u Rourinu depu. Dopisnik se prije nekoliko dana
vratio iz Evrope. Njegovo putovanje mora da je u vezi s Rourinim.
Rourini branitelji stupili su juer u akciju objavljujui izjavu koja ukazuje na njegovu zabrinutost moguim
reperkusijama od strane Saada i rukovodstva PCE u Guayaquilu. Sto se tie novca koji je kod njega pronaen,
rekao je da ga je u London pozvala Gouzi Shudian (meunarodna knjiara u Pekingu), da je putovanje bilo hitno
i da je obavljeno bez dozvole PCE. S obzirom na to da je vlada nedavno zaplijenila materijal nabavljen za
prodaju u njegovoj knjiari, Roura je rekao kako je 25 ooo dolara dobio da bi u nekoj tiskari ponovno tampao
materijal kojim ga je opskrbila Gouzi Shudian. Iz Londona krenuo je u Peking. Potuio se kako su mu
zaplijenjene biljeke o njegovim posjetima komunama i drugim mjestima.
Nema sumnje da e Roura zapasti u velike neprilike u PCE, moda e biti i iskljuen, kao to se dogodilo i
Ribadeneiri. Sto je vanije, njegovo e hapenje izazvati jo dublji jaz izmeu Saada i Echeverrijinih grupa.
Zaista izvrsna pria za naslovnu stranicu.gurro
24. svibnja 1963.
Lo dan za Rouru. Dao je slubenu izjavu na sudu dodajui da je o novim tiskarskim poslovima u Pekingu
razgovarao s nekim Chan Kung Venom. Novac mu je, kako je rekao, na povratku u Bernu predao neki Po I Fo.
Provjerili smo ta nevjerojatna imena u tabu - Rourina mata zaista nema granica.
Bio je tamo i Rourin branitelj prije nego to je dravno vijee (najvie tijelo koje prima predstavke protiv vladina
ograniavanja osobnih sloboda) odbilo Rourin zahtjev da ga se oslobodi, ali je uzelo u razmatranje Rourine
optube da su Sevilla i del Hierro prekrili ustav. Predstoji mu suenje zbog dokumenata i pronaenog novca.
Imamo dovoljno vremena da izmislimo odgovarajue dokumente koje e del Hierro upotrijebiti protiv Roure, ali
prethodno nam valja jo neto uiniti.
John Bacon, nadlean za izvjetaje u naoj stanici, i ja predloili smo Deanu da pripremimo kompromitantne
dokumente protiv Antonija Flo-resa Beniteza koji e mu se podmetnuti u trenutku kada stigne na aerodrom.
Postoji, naravno, mogunost da on stigne iz Kolumbije, a moda doe u Guavaguil, ali Deanu se plan svidio, pa
nam je rekao da nastavimo. Dokument treba da bude Floresov i Echeverrijin zajedniki izvjetaj Kubancima o
statusu njihove organizacije te o njihovim planovima za oruanu akciju. Piemo ono to o toj organizaciji znamo,
dodajemo poneto tamo gdje je to potrebno na temelju informacija do kojih smo bili doli u ECWHEAT-
operaciji prislukivanja telefona i na osnovi izvjetaja Carde-nasa i Vargasa, naih ponajboljih agenata ubaenih
u Echeverrijinu grupu. Posebno istiemo (u svrhu propagande to ima uslijediti) Floresove ubaene agente u
Ministarstvu obrane, armijskoj slubi veza, predsjednikoj tjelesnoj gardi i u arhivama predsjednitva.
Namjeravamo spomenuti i odnose s Araujovom grupom, kao i s Gonzalom Sono Mogrom, za kojega
pretpostavljamo da uvjebava jednu organizaciju u rukovanju eksplozivom i orujem.
QUITO
26. svibnja 1963.
U toku vikenda bilo je posla preko glave. Bacon i ja svrili smo juer Izvjetaj o Floresu. Bacon ga je predao
Mikeu Burbanu,* kako bi ga ovaj priredio u konanom obliku na ispravnom panjolskom jeziku i u
odgovarajuem komunistikom argonu. On najbolje poznaje taj posao, ier je vezni agent Cardenasu i Vargasu.
Pitanja nema. Dobili su dokument koji zaista privlai pozornost i moe donijeti izvanredne rezultate.
15 CIA
L
jBacon je u izvjetaju dao i opu analizu ekvadorske politike pozornice uz odgovarajuu osudu Saadova
rukovoenja PCE i njezinih reformistikih tendencija. Ustvrdio je da je Echeverrijina grupa ve bila primila
novac od Kubanaca i da ovaj izvjetaj potvruje da su primljena nova sredstva. Datum poetka sveope
kampanje terorista bit e konac srpnja (jer ve raspolaemo izvjetajima prema kojima CTE namjerava u tom
razdoblju pozvati na opi trajk). Ciljevi podmetanja bombi i gerilskih napada bit e stanovi policijskih i vojnih
oficira te vani objekti kao to su vodovodi, telefonske i elektrine centrale.
Burbano je vratio izvjetaj. Jutros' sam ga prepisao; punih pet stranica. Dean je navratio u ured. Dogovorili smo
se da je bolje da taj izvjetaj podmetne ministar financija Juan Sevilla nego da to uini premijer Jaime del Hierro.
Poao sam do Seville; odmah je prihvatio ideju i rekao da e za taj zadatak uzeti Carlosa Rendona, istog onog
svog tajnika (carinskog inspektora) koji je pretraivao Rouru. Vrativi se u ambasadu, zatekao sam Deana kako
se igra poput djeteta. Bio je otiao u Favoritu da kupi pastu za zube. Utroio je tri sata da istisne sadraj i oisti
tubu. Smotao je stranice izvjetaja, svom snagom stao cipelom na njih da smotak bude to tanji i utisnuo ga u
tubu. Uruio sam tubu Sevilli koji e je sutra predati Rendonu da je ovaj pokua podmetnuti, ako bude mogue.
Rendon nee naputati aerodrom sve dok Flores ne stigne. Ako se dogodi da doputuje iz Kolumbije ili u
Guayaquil, ve emo nai naina da postignemo cilj. Na ovaj ili onaj nain, reakcija nipoto nee izostati.
(i
si
QUITO
29. svibnja 1963.
Juer nova senzacija. Araujo se vratio s Kube. Loe smo uinili to nismo i za nj pripremili kakav dokument, ali
on je ipak uinio tono ono to smo prieljkivali. Sevillini carinici, koje smo obavijestili o Araujovu dolasku,
pokuali su ga pretraiti, ali je Araujo izazvao takav skandal, pa su ga odveli u sredinji imigracioni ured. Imao
je uza se samo etrdeset i jedan dolar i kasnije je osloboen ali je na aerodromu iz svega glasa vikao kako e
u Ekvadoru uskoro doi do revolucije. Jutronje novine hitro su reagirale objavljujui njegove rijei.
I ostali propagandni potezi slijede jedan za drugim. Dravno vijee, koje se sastalo radi Rourina sluaja, takoer
je osvanulo na prvim stranicama. Objavljene su, u sklopu obrazloenja akcije to ju je Vijee bilo poduzelo
protiv Roure, osude komunizma i Kube. Sluaj Guillerma La-yedre, koji je izgubio obje ruke obuavajui
lanove URJE u pravljenju bombi, doao je pred sud. Posljednja komedija Jorge Ribadeneire jo uvijek privlai
panju. Meutim nismo uspjeli pokrenuti istragu protiv Kubanke.QUTTO
31. svibnja 1963.
Prvi pokuaj da prislukujemo Echeverriju zavrio je gotovo katastrofalno. Strunjaci za prislune ureaje Larry
Martin i njegov pomonik vratili su se iz Paname. Izradio sam plan osiguranja i pokrivanja. Gil Saudade poslao
je iz Loje jednog od svojih agenata koji djeluje u tamonjim aktivnostima katolikih studenata, Cristobala
Mogroveja,* jedinog agenta koji lako moe unajmiti prostorije lanova zaviajnog kluba toga grada to
zauzimaju kat ispod Echeverrijina stana. Iz Guayaquila sam doveo Juliana Zambianca da bude voa ekipe i da
Mogroveja uputi kako e nas zatititi. Luis Sandoval i ja bili smo na promatrako-prislunom mjestu preko puta,
ostajui cijelo vrijeme u vezi sa Zambiancom uz pomo voki-tokija. Posredstvom Pepea Molestine* uredio sam
da nas u blizini ekaju dva vozila u sluaju bijega.
Mogrovejo je ve bio unajmio cijeli klub za dananje popodne (petak), a moemo prostorije unajmiti i preko
vikenda, ukoliko njegovi poslovni razgovori sa strancima budu iziskivali dodatne razgovore. Iz ranijih pre-
traivanja znali smo koju sobu Echeverria upotrebljava kao radnu, pa smo odabrali odgovarajuu toku odakle
valja buiti zid.
Ekipa je ula u klub jutros oko deset sati. Martin i njegov pomonik poeli su raditi tiho da ne bi uzbunili
Echeverriju i njegovu enu, koji su ulazili i izlazili iz radne sobe. Oko etiri sata popodne u klub je uletio
upravitelj u drutvu nakinurenih dama, kojima je elio pokazati prostorije. Mogrovejo je posvjedovao govorei
kako mu je bio obean potpuni mir. No kako su upravitelj i njegove goe bili ustrajni, Zambianco se morao
umijeati i onemoguiti im da uu u prostoriju u kojoj smo radili. Dogaaj je izazvao dovoljno sumnje u
upravitelja, a isto toliko panike u Mogroveja, da bismo bili svjesni kako za sada valja prekinuti tu operaciju.
Poruio sam Zambiancu da kae tehniarima neka zaepe rupe plastinom smjesom i preboje ih. Trebalo im je za
to samo nekoliko trenutaka. Ekipa je ubrzo napustila zgradu.
Zasad odustajemo od toga pokuaja. Nastojat u pronai drugi nain pristupa u klub. Loe smo odabrali kad smo
se odluili za Mogroveja. No neemo na tu mogunost zaboraviti, jer je Echeverria, kae Cardenas, nekoliko
puta navijestio da jest u nekoj vezi s Kubom - moda, valja pretpostaviti, uz pomo nevidljivih pisama i radio-
vezom. Strunjak za fotografiju iz Paname, koji je nedavno bio ovdje, rek-"-> nam je da Odjel tehnikih slubi
posjeduje velike lee koje se mogu upotrebljavati za snimanje kroz zavjesu. Echeverria ponekad radi za
stolom ispred prozora. Snimajui moemo dobiti fotografije dokumenata s kojih se dade proitati to u njima
pie. To bi mogao biti jedan od naina da itamo njegovo dopisivanje.
15*gunro
2. lipnja 1963.
I Flores je zagrizao. Jo jedna velika afera. Juan Sevilla i ja igrali smo jutros golf, kada nam je pritrao skuplja
lopti pozivajui ga na telefon. Pourili smo u prostorije kluba, prilino sigurni da nas zove Carlos Rendon,
njegov osobni tajnik, da nam javi kako je Flores stigao i da je tuba podmetnuta. Kasno popodne Sevilla mi je
telefonirao. Poao sam njegovoj kui. Objasnio mi je da je Rendon vidio Floresa u trenutku dolaska i da mu je
uspio podmetnuti tubu u rukav. Tuba je ispala u trenutku kada je kontrolirao Floresovu prtljagu, pronaao ju je
i poeo razgledati. Najzad je otvorio tubu i pronaao skriveni izvjetaj.
Zajedno s Floresom stigao je jo jedan dobro poznati komunist, Hugo Noboa. U tajnom depu nosio je 1400
dolara gotovine. Taj je novac, zajedno s propagandnim materijalom i gramofonskim ploama s revolucionarnim
pjesmama zaplijenjen, kao i Floresov izvjetaj. I Flores, i Noboa uhapeni su i odvedeni u policijski ured za
sigurnost radi ispitivanja.
Sada to valja prikazati javnosti.
puno
3. lipnja 1963.
Ovaj put morat emo se izboriti za odjek u javnosti. U dananjim se novinama pojavila tek kratka vijest o
hapenju Floresa i Noboe. Od sveukupnog Izvjetaja o Floresu zabiljeeno je samo to da je u njegovu
koveiu pronaen mikrofilm. Prema toj vijesti, Flores je rekao da mu je, ako je i pronaen kakav mikrofilm,
podmetnut ili u San Juanu (Puerto Ricu), gdje se nalazio tranzitno, ili ovdje u Quitu.
Provjerio sam to kod Juana Seville. Rekao mi je da e Arosemena pokuati cijeli sluaj, ukljuujui i
krivotvorene dokumente, skinuti s dnevnog reda. To i jest razlog, kako tvrdi Sevilla, to je Flores jo uvijek pod
paskom policijskog ureda za sigurnost, umjesto da ga preuzme odjel za istrage koji vodi major Pacifico de los
Reyes. Rekao mi je da je klju itave stvari u rukama premijera Jaimea del Hierra te da bih premijeru, ako ga
poznajem, trebao ukazati na vanost koju valja pridati Floresu i dokumentima. (Ni Sevilla, ni del Hierro ne znaju
da odravam odnose s obojicom.)
Gotovo cijelo popodne pokuavao sam telefonirati del Hierru ili Ma-nuelu Cordovi, podsekretaru vlade. Nema
smisla da me na ovaj nain izbjegavaju. Dean e se sigurno raestiti zbog toga to su izvjetaji izostali.
2*8QUITO 4. lipnja 1963.
Sada nema vie nikakve sumnje da je Arosemena pokuao prikriti cijeli sluaj i zatititi Floresa, ali mi ulaemo
sve napore da on izgubi igru. Sevilla je zaprijetio ostavkom ako se sluaj zataka, a glasine o novoj krizi kabineta
juer su bile toliko snane da je generalni sekretar administracije danas morao javno demantirati postojanje
krize.
Del Hierro me konano danas nazvao. Prilikom susreta u Cordovinoj kui predao mi je Izvjetaj o Floresu i
zatraio da provjerim je li istinit, jer da je stvar izuzetno ozbiljna. Nisam bio kadar baciti ni pogleda na nj i
utvrditi je li istinit, stoga sam ga ponio sa sobom u stanicu. Kada sam o tome govorio Deanu, spopao ga je bijes.
Skakao je po sobi i najzad rekao da se izvjetaj mora objaviti. Zaista je ljut na del Hierra, za kojega misli da
cijelu stvar zavlai zato da liberalnu partiju potedi neprilika. Jer dokument je zaista opasan za vladu, iako mu je
osnovna namjera usmjerena protiv Echeverrijine skupine.
Dobar je znak to to je Flores iz nadlenosti ureda za sigurnost predan policiji, to znai da sluajem sada
upravlja del Hierro. Flores je u svojoj izjavi rekao samo to da je bio na etrdeset petodnevnom putovanju po
Evropi u svojstvu novinara (pie za Ijeviarski tjednik La Manana), ne spominjui uope putovanje na Kubu.
purrp
5. lipnja 1963.
Nema znakova da e se Deanov eksplozivan temperament smiriti. Jutros je zahtijevao da mu dadem broj
privatnog telefona Jaimea del Hierra u ministarstvu. Nazvao je del Hierra i Ijutito mu rekao da je dokument,
naravno, autentian i da to svaki Ekvadorce mora proitati. Dean je bio toliko oprezan da u vrijeme toga
razgovora ukljui i svoj diktafon za sluaj da se del Hierro potui ambasadoru.
Predloio sam Deanu da jedan primjerak dokumenta predam Jorgeu Rivadeneiri Arauju, bratu Rodriga
Rivadeneire - prepisivaa koji prislukuje Floresov telefon. Jorge ve dugo sudjeluje u radu tajne tiskare zajedno
sa svojom braom, a i suradnik je lista El Comercio, vodeeg dnevnika u Quitu. Ne obiavamo na
propagandni materijal plasirati Jorgeovim posredstvom, ali Dean se sloio da je to najbri nain da nainimo
pritisak na del Hierra da objavi izvorni dokument. Kasnije sam kopiju dokumenta predao Rodrigu, a ovaj ju je
uruio Jorgeu koji e je pokazati svojim urednicima. To bi moglo dovesti do raskida mojih odnosa s del Hierrom
i Cordovom, ali Deanu je to svejedno - on misli da Arosemena i liberali ionako ne mogu jo dugo odolijevati.
Jl
QUITO
6. lipnja 1963.
Na komplot protiv del Hierra zaista se posreio. Jutros oko deset sati nazvao me Cordova iz prijemne sobe u
ambasadi. im sam siao, poveo me do automobila u kojem je ekao del Hierro. Rekao mi je da mora hitno
dobiti natrag dokument o Floresu, jer da se tampa na neki nain dokopala jednog primjerka i da mu ne preostaje
drugo nego da u toku dana objavi izvoran tekst. Pourio sam da mu donesem dokument i u prolazu na brzinu
ispriao Deanu kako se stvar razvija. Skoio je u zrak od radosti. Nazvao sam Rodriga Rivadeneiru da upozori
brata Jorgea kako e vlada u toku dana objaviti dokument. Moda se tekst nee pojaviti u veernjim izdanjima,
ali cijeli grad ve zuji o tome.
Dravno vijee danas je slubeno odbilo Rourine optube protiv del Hierra i Seville, to se i oekivalo. Roura e
zadugo jo biti na ledu, a i Floresove anse da se izvue svedene su na niticu. U sutranjim e se novinama
objaviti slubena Sevillina izjava pred Dravnim vijeem - platili smo cijelu stranicu u novinama. Izjava sadri
podatke o broju lanova i regrutiranju novih lanova PCE, to sam Sevilli bio dao kako bi imao to bolje
argumente.
Mario Cardenas i Luis Vargas javljaju da je tim udarcem Echeverria psihiki uniten. Boji se da e najprije
Rourino, a sada i Floresovo, hapenje dovesti i do njegova politikog kraja. Saad i rukovodstvo moda e ga ak
iskljuiti iz PCE. Skriva se. Agenti pokuavaju otkriti njegovo skrovite.
QUITO
7. lipnja 1963.
Dokument je najzad objavljen. Odjek je golem. Nita nije izostalo: Saad i gvajakvilsko rukovodstvo PCE opisani
su kao stari birokrati zadojeni buroaskim natruhama, vjerni liniji Moskve i djeluju kao konica revolucije.
Takoer: Mi (Echeverrijina grupa) smo vjerni iskustvima kubanske revolucije i neophodnosti da se priprema
oruani otpor. Za Arauja se tvrdi da vodi prilian broj uvjebanih i naoruanih ekipa, a Ribadeneirina grupa
opisuje se kao upotrebljiva za nae ciljeve. Spomenuti su i svi vladini uredi u kojima je Flores imao svoje veze
ukljuujui i predsjedniku palau - a kao dan poetka operacija (terorizma u gradovima i gerilskih akcija u
seoskim sredinama) oznaen je konac srpnja, to odgovara naim pozivima da CTE u to vrijeme povede opi
trajk.
Kao da taj dokument nije sam po sebi dovoljan, istom sluajnou CTE je juer pozvala na opi trajk, zakazan
za konac srpnja. Nai su nas
2.30agenti ve ranije bili obavijestili da e taj poziv kad-tad biti upuen, stoga smo ga i spomenuli u dokumentu
o Floresu. tampa je vijest o tome donijela uz dokument o Floresu kao potvrdu da je ovaj posljednji - istinit.
Povrh svega, jutros je objavljena i Sevillina izjava pred Dravnim vijeem.
QUITO
15. lipnja 1963.
Jo nekoliko povoljnih vijesti. Najprije, upravo sam drugi put unaprijeen otkako sam u Quitu. Sada sam GS-n,
to je otprilike ravno kapetanskom inu u vojsci. Drugo, izvijeten sam o premjetaju u Montevideo, u Urugvaju,
kamo u otii potkraj godine - sutradan me o tome pismom neslubeno izvijestio i Noland. Bio, sam zatraio da
me premjeste na dunost efa baze u Guayaquilu kada se to jnjesto isprazni, ali je i vijest o dunosti u
Montevideu vrlo dobra jer u opet biti na obali. Ve su mi dojadile ove planine. Osim toga Noland kae da je
Montevideo grad u kojem je divno ivjeti i da se tamo odvijaju zanimljive operacije.
Susreti Zambianca i Medarda Tora,* velaskistikog revolveraa, bili su plodni, ali Dean je nezadovoljan. eli
pravodobne podatke o Velasko-vim planovima da se vrati na izbore naredne godine. Posredstvom Zambianca
pripremio sam plan da poaljemo Tora u Buenos Aires, toboe na lijeenje jedne teke povrede, koja e narednih
nekoliko godina zahtijevati posebnu njegu. Toro e se lijeiti zapravo u Montevideu, ali e biti u dodiru s
Velascom u Buenos Airesu i truditi se da bude to blie uza nj. Nadamo se da e Velasco uzeti Tora za svog
povjerljivog ovjeka, moda za tajnika ili suradnika - to nee biti teko, jer je Toro s dvije strojnice preko ramena
bio uz Velasca kada je ovaj naputao predsjedniku palau. Obavijestio sam o tome stanicu u Buenos Airesu,
nainio plan prema kojem e postupati jedan od njihovih slubenika i postavio zahtjev da se Toro nae na popisu
za poligrafiranje kada dou ispitivai. Vjerujemo da e Toro ubrzo srediti svoje stvari i da e moi potkraj
mjeseca otputovati.
Vikend u provesti u Guayaquilu, od toga jedan dan na plai - a zatim kreem u Montu i Portoviejo, dva
najvanija grada provincije Ma-nabi, koja lei sjeverno od provincije Guavas. U Portovieju u upoznati Juliana
Zambianca s Fredericom Gortairom,* bratom Jorgea Gortaira, armijskim potpukovnikom i komandantom vojnih
jedinica te provincije. S obzirom na to da je Manabi posebno siromana provincija, ak i u usporedbi s
ekvadorskim standardima, aktivnosti komunista posljednjih su godina znaajno porasle. Zambianco je u toj
provinciji ve izveo nekoliko operacija, ukljuujui i podrku dobro poznatom antikomunistikom sveeniku. Za
svojih estih putovanja u taj kraj moi e rukovoditi kontaktima s Gortairom. Prve veze ve je prolog mjeseca
bio uspostavio
131Jorge Gortaire, tako da e se nova operacija odvijati bez potekoa. Svrha je da izvjetaje o aktivnostima
komunista u Manabiju prosljeujemo potpukovniku Gortairu koji, kako tvrdi njegov brat, nee oklijevati da pod-
uzima otre i hitne akcije bez politikih ogranienja kojima je esto izloen pukovnik Lugo u Guayaquilu.
Warren Dean uskoro odlazi na estotjedni (ili osmotjedni) odmor kui. Loe za Gila Saudadea. Uobiajeno je da
zamjenik u odsutnosti efa obavlja sve dunosti efa stanice. No s obzirom na sadanju napetost i nestabilnost
situacije, Dean je zatraio da tab poalje nekoga da ga privremeno zamijeni. Bit e to Dave McLean,* specijalni
pomonik pukovnika Kinga,* efa odjela koji je, to iznenauje, uspio preivjeti kadrovske promjene to su
uslijedile nakon invazije na Kubu. Za boravka u tabu Dean e zatraiti da se otvore jo dva mjesta za slubenike
koji e, u okviru ambasade, raditi na odreenim sluajevima.
QUITO
22. lipnja 1963.
Unutar vlade rasplamsava se sukob izmeu frakcija to se opredjeljuju za razliite pravice akcije protiv sve
snanije napetosti i straha od izbijanja neposrednih sukoba. Ministar financija Juan Sevilla predvodi pristae
otre linije, dok je premijer Jaime del Hierro negdje u sredini, pokuavajui manevrirati na taj nain da liberali
ostanu u vladi i zadre svoje sadanje pozicije. Arosemena predvodi golubove koji odbijaju da priznaju opasnost
i ljeviare koji prieljkuju slom moi tradicionalnih partija. Stoga i suradnja koju oekujemo od del Hierra na
planu sigurnosti ima dvije strane medalje.
Danas je, na primjer, vlada objavila program ogranienja putovanja na Kubu, koji sam nastojao progurati jo od
prole godine. Od sada su putovanja Ekvadoraca na Kubu praktiki zabranjena. Na svim e pasoima stajati ig
Ne vrijedi za putovanje na Kubu. Program je djelo Pabla Mal-donalda, koji mi je nedavno rekao da e biti vrlo
teko dobiti pristanak za tako drastinu mjeru. S druge strane del Hierro jo uvijek izbjegava da mi odobri
pristup Kubanki koja je obavljala obuku u Guayaquilu -poslali su je u Tulcan, gotovo izolirani grad, i smjestili je
tako da moe pobjei i lako se dokopati Kolumbije.
Prije dva dana neki je televizijski komentator, antikomunist, jedva umakao smrti kada je bomba raznijela njegov
automobil. Policija pukovnika Luga juer je na osnovi obavijesti jednog agenta nae baze prodrla u tvornicu i
skladite bombi u izoliranoj kui Antonija Changa, militantnog pripadnika jedne frakcije URJE. Changova ena,
njihova dva sina i jedan panjolac, strunjak za bombe i njegov pomonik, uhapeni su. Dali su senzacionalne
izjave, meu kojima i onu da ih je obuavao jedanKubanac. (Na Kubi nije bio od 1940. godine, ali je taj podatak
u propagandnom materijalu isputen.)
U meuvremenu nastojimo da sredstva obavjetavanja i dalje podgri, javaju sve sluajeve, stare i nove, a stanice
u susjednim zemljama u tome nam pomau. Kako koji sluaj izbije, obavjetavamo Caracas, Bogotu, Limu, Rio
de Janeiro, Santiago i druge stanice aljui im hitno izreske objavljenih materijala. Tamonje stanice pripremaju
uvodnike o komunistikoj opasnosti u Ekvadoru i alju nam izreske o tome. Na toj osnovi mi opet pripremamo
komentare koji sadre podatke o tome kako se izvana gleda na situaciju u Ekvadoru.
Dean je uinio posljednji napor prije odlaska na odmor da u sluaju Reinalda Varee spasi to se spasiti dade.
Rekao mu je da odri govore o svim nedavnim sluajevima i da upozori na planove komunista o poduzimanju
akcija i postavljanju bombi. Juer je Varea poeo. Odrao je govor na zasjedanju industrijske komore, optuujui
komunizam da je rak koji eli unititi nacionalni ivot. Nade da bi on naslijedio Arosemenu manje su no ikada.
Prije tri dana vrhovni je sud poeo sasluavati optunicu protiv tri osobe optuene da su sudjelovale u aferi s
kupovinom starog oruja. Na sreu, Varea nije meu njima.
QUITO
25. lipnja 1963.
Danas je pukla jo jedna senzacija: ovaj put bez nae pomoi. Sluaj je poeo jutros kada je jedan pripadnik
padobranske jedinice Lenina Torresa, koji je jo uvijek u zatvoru otkako je prole godine otkriveno da je njegova
jedinica pomogla gerilcima koje je uhapsila da umaknu, pobjegao i udruio se s trojicom kako bi oteli DC-4
kompanije Area Airlines, to je odavde letio u Guayaquil. Imali su plan da lete iznad Quita bacajui letke s
pozivom ljudima da se okupe ispred predsjednike palae i zahtijevaju oslobaanje Torresa i pripadnika njegove
jedinice. Dok avion bude u zraku, lanovi URJE trebali su izvesti seriju eksplozija bombi i zahtijevati
oslobaanje Floresa, Noboe i Roure, kao i Torresovih padobranaca. Avion bi tada sletio, prihvatio osloboene i
odletio na Kubu.
Torresov ovjek koji je imao izvesti taj plan pobjegao je dok je u pratnji zatvorskog uvara bio puten na kratko
iz zatvora zbog jedne hitne obiteljske stvari. No uvar, kojega je zatvorenik svladao, svezao i zaepio mu usta,
uspio se osloboditi i izvijestiti o planiranoj otmici o kojoj je bio uo. Pacifico de los Reyes,* ef istranog
kriminalistikog odjela u Quitu, postavio je nekoliko svojih ljudi na aerodromu. Kada su etvorica otmiara
stigla, policajci su ih uhapsili. Kod njih je pronaeno oruje, bombe, boca sa suzavcem, voki-toki aparati, TNT -
i, naravno, leci. Nakon hapenja izjavili su da su Araujo i Ribadeneira takoer umije-
35
5
Jani u pripremu plana, ali to bi mogla biti i mala provokacija koju je izveo de los Reyes. Cijela epizoda mora da
je dobro prikazana ili moda ak svjesno ubaena.
Veernji listovi donose o tome izvjetaje na naslovnim stranicama. Jo jedan val oka proao je zemljom. To je
prva planirana politika otmica aviona.
QUITO
2,7. lipnja 1963.
Danas je uspjeniji dan za propagandno djelovanje nego mnogi drugi, jer pokazuje kako napreduje naa pojaana
kampanja kojoj je svrha da poraste zabrinutost zbog komunizma. Na prvoj stranici El Comercija tome su
posveena etiri lanka. U glavnome je naslovu izvjetaj o jueranjoj konferenciji za tampu Reinalda Varee,*
na kojoj je optuio komunizam da zastrauje zemlju organiziranom subverzijom, ukljuujui terorizam i masakr.
Za Kubu je ustvrdio da je, uz pomo Rusije i Kine, arite terora komunista u Americi, dodajui da e se na
zasjedanju kongresa u kolovozu donijeti poseban zakon protiv terorizma. Moda e komunizam biti stavljen
izvan zakona. Drugi lanak izvjetava o konferenciji za tampu Jaimea del Hierra, na kojoj je obeao da e
unititi svaki centar komunistikog terora u zemlji. U treem lanku opisuje se napad koji su izveli policajci
pukovnika Luga u-Guayaquilu, kao i otkrie jo jedne tvornice bombi, u kojoj je pronaeno 150 granata. Opisuje
se i strateki sastanak koji su prije dva dana odrali pukovnik Lugo, Manuel Cordova, general dravne policije i
guverner provincije Guavas. etvrti lanak sadri najnovije informacije o neuspjeloj otmici aviona. U petom
lanku s naslovne stranice govori se, da se ne zaboravi, poneto i o aferi oko kupovine neupotrebljivog oruja i
opreme. Osim toga u jednom uvodniku poziva se na uzbunu zbog nedavnih sluajeva terorizma, a u drugom su
dobre elje nekolicini kubanskih izbjeglica koji su nedavno osnovali diverzantsku grupu na Kubi.
QUITO
28. lipnja 1963.
U jueranjim akcijama gvajakvilska je policija, kojom zapovijeda pukovnik Lugo, pronala jo 300 bombi. Broj
uhapenih terorista sada se poveao na devetnaest.
U ast ministra financija Juana Seville* industrijska komora i udruenja trgovine i proizvoaa tekstila juer su
priredili banket. Osuujui ko-munizam, Sevilla je rekao: Zemlja proivljava duboku moralnu krizu.
Obeshrabrujue je proetati vladinim uredima i vidjeti koliko su moralne vrednote nisko pale. Moramo ih poto-
poto opet uzdignuti. Predana mu je povelja na koi u znak zahvalnosti za njegovu jasnu demokratsku poziciju
u obrani slobodnih poduzea i ideologije Zapada u naoj zemlji.
tampa i dalje pie o Rourinu sluaju i o pokuaju otmice aviona. Obavljeno je da e strunjaci ispitati jesu li
novanice pronaene kod Ro-ure krivotvore ne ili nisu. Zakanjela formalnost. Ve sam bio rekao Jaimeu del
Hierru da Ministarstvo financija u Washingtonu odbija izdati lanu potvrdu o tome kako je amerika valuta
krivotvorena.
QUITO
5. srpnja 1963.
Lanac dosadanjih sluajeva, posebno Rourinog i Floresovoga, rezultirao je upravo onim to smo eljeli. Na
izvanrednom sastanku Centralnog komiteta PCE cijeli je Komitet provincije Pichincha na elu s Echverrijom
smijenjen, Roura iskljuen iz partije, a Echeverria suspendiran. Jedan od Echeverrijinih pomonika, Jaime
Galarza, ve je objavio lanak kojim navjeuje da iza tajni odkrivenih u dokumentu pronaenom u Floresa i iza
Rourina hapenja stoji moda generalni sekretar PCE Pedro Saad. Jer tako povjerljive informacije mogu doi
samo od lanova partije na najviim dunostima
Kampanje koje smo poduzimali u protekla tri mjeseca donijele su i druge rezultate. Veina naih agenata
politike akcije, posebno desniara to djeluju u okviru projekta ECACTOR, izvjetavaju da s obzirom na teinu
situacije postoji vea sklonost vojnim potezima nego poduzimanju koraka protiv Arosemene od strane kongresa.
Na jueranjem primanju, to ga je priredio na ambasador, pojedini su politiari izrazili iznenaenje injenicom
da su pripreme komunista toliko uznapredovale. Povrh toga ini se da je svatko zabrinut izgledima da se Velasco
vrati i mogunou da on ponovno pobijedi. Neki lanovi kongresa smatraju da treba otvoriti postupak protiv
predsjednika, ali mnogi shvaaju da je prednost na Arose-meninoj strani, moda i zbog njegova patronata nad
slabim i podijeljenim kongresom.
QUITO
8. srpnja 1963.
Rafael Echeverrija jo se uvijek skriva i samo povremeno susree nae agente. Da bismo izbliza promatrali
njegove aktivnosti i moda otkrili tajno skrovite, uredio sam da se land rover kupljen nedavno za putova-nje
Jorgea Gortaira preda Luisu Vargasu, agentu ubaenom u PCE. Kola sam dao Joseu Molestini,* pomonom
agentu koji trguje rabljenim vozilima, da ih pokua prodati. Istodobno, John Bacon alje Vargasa da pokua
kupiti auto. Molestina ne poznaje Vargasa, pogotovo ne kao komunista, i kada mi je rekao da ima ponudu da
proda kola, rekao sam mu neka je svakako prihvati. Echeverria, koji nema privatni automobil, svakako e
zatraiti da ga Vargas vozi na sastanke.
Sredstva javnog obavjetavanja i dalje piu o dosadanjim sluajevima, kao i o nastojanjima da se Varea spasi.
Baza u Guayaquilu objavila je u listu El Universo, ovdanjem glavnom dnevniku, uvodnik kojim hvali Vareu
zbog njegovih nedavnih antikomunistikih istupanja. Isti smo uvodnik plasirati i u El Comerciju. Osudili smo
planove komunista za teroristike akcije.
Operacije nae stanice u Georgetownu (Britanska Gvajana) izvojevale su veliku pobjedu protiv premijera,
marksista, Cheddija Jagana. Jagan je tu koloniju, otkako je doao na vlast pedesetih godina, vodio Ijeviarsko--
nacionalistikom stazom na podlozi prevlasti toga Indijca nad ovdanjim crncima. Operacije stanice u
Georgetownu ve su nekoliko godina usmjerene na izgradnju tamonjeg sindikalnog pokreta protiv Jagana,
uglavnom posredstvom Meunarodnog strunog sindikata javnih slubi* (PSI), jednog od meunarodnih
sindikata za javne slubenike. Zatita je osigurana posredstvom Amerike federacije dravnih, pokrajinskih i
gradskih slubenika,* amerike lanice PSI.
Prole je godine stanica u Georgetownu posredstvom PSI financirala kampanju protiv Jagana iz svojega budeta.
Novac je bio namijenjen podizanju pobuna, opem trajku i ubrzavanju britanske intervencije kako bi se
uspostavio red. U travnju je stanica financirala i upravljala jo jednim trajkom s ciljem da oslabi Jaganovu
vladu. Ovaj put bio je to trajk slubenika gvajanske vlade, sindikat kojih je lan PSI. Najzad im je uspjelo
prisiliti Jagana na kapitulaciju. Ovdanji ljudi, koji su bili u stanici u. Ge-orgetownu, kau kako se Agencija nada
da e joj poi za rukom predati vlast u ruke vodstvu crnake zajednice, iako su Jagan i Indijci brojniji.
QUITO
ii. srpnja 1963.
Arosemena je pao. Na njegovo je mjesto dola vojna hunta u kojoj su etiri linosti.
Poelo je sino na banketu koji je Arosemena priredio u ast predsjednika kompanije Grace Lines - W. R.
Grace and Co. sudjeluje s velikim investicijama u Ekvadoru - na koji su bili pozvani i najvii predstavnici
ekvadorske vojske, jer je predsjednik Grace Lines umirovljeni admiralamerike mornarice. Na veeri je
Arosemena pohvalno govorio o amerikim poslovnim pothvatima u Latinskoj Americi, ali je naem ambasadoru
nanio teku uvredu ismijavajui amerike diplomatske predstavnike. U svom pijanstvu Arosemena je pokazao
nevjerojatnu vulgarnost i napustio banket i svoje goste.
Na sastanku u Ministarstvu obrane efovi vojnih slubi odluili su da Arosemenu zamijeni hunta. Oko podneva
tenkovi i vojne jedinice okruile su predsjedniku palau. Poao sam do hotela Majestic, koji se nalazi
nasuprot palai. Tamo je Jorge Andino,* na pomoni agent, inae vlasnik hotela, rezervirao sobu za mene da bih
promatrao tok akcije. Prislukivao sam i vojnu obavjetajnu radio-mreu, pa telefonom i voki-to-kijem
izvjetavao stanicu, odakle su slali izvjetaje o udaru tabu i u Panamu (tamonja vojna komanda prima sve
obavjetajne podatke Agencije s podruja Latinske Amerike).
Prolo je nekoliko sati punih napetosti, u toku kojih je Arosemena, za kojeg se zna da je naoruan, odbijao da
primi delegaciju hume. Ostao je u dijelu palae u kojoj stanuje ak i kada su lanovi hunte stigli i zapoeli
svojim poslom u predsjednikoj palai. Najzad su Arosemenu razoruali i odveli na aerodrom, odakle je vojnim
avionom prebaen u Panamu na isto mjesto kamo je prije neto manje od dvije godine poslan Velasco.
U toku udara vojska je uguila Ijeviarske protestne demonstracije. Troje ljudi je ubijeno, sedamnaest ranjeno,
ali bi te brojke vjerojatno bile vee da je ikada sainjen toan popis rtava. Reinaldo Varea uzalud je pokuavao
sazvati kongres kako bi osigurao svoje predsjednitvo. Ni od toga nita - i s njim je gotovo.
Huntu sainjavaju oficiri koji zapovijedaju vojskom, zrakoplovstvom i mornaricom te pukovnik koji je dosad bio
sekretar Vijea dravne obrane. ef hunte je mornariki kapetan, ali sekretar Vijea dravne obrane, pukovnik
Marcos Gandara,* njezin je mozak i linost s najjaim utjecajem. Nema nikakve sumnje da su ti ljudi protivnici
komunizma i da e, konano, poduzeti akciju koju elimo kako bi unitili krajnju ljevicu prije nego to ona bude
kadra poduzeti ozbiljne oruane operacije.
QUITO
13. srpnja 1963.
Hunta uruje svoju mo bez otpora. Vojne jedinice iz cijele zemlje al)u poruke lojalnosti, graanske su
slobode ukinute, a komunisti i drugi krajnji ljeviari izolirani i zatvoreni. Samo u Guayaquilu ima ih vie od
stotine. Komunizam je stavljen izvan zakona (prvi zakonski akt nove hunte), uvedena je cenzura, policijski sat
traje od 9 naveer do 6 sati ujutro. Otkazani su i izbori to su se trebali odrati naredne godine.
37Potrajat e nekoliko dana dok vlada SAD-a slubeno prizna huntu. No mi smo ve imena osoba s nae liste,
sumnjivih zbog moguih subverzivnih akcija, stali predavati majoru de los Revesu u Quitu i pukovniku Lugu u
Guayaquilu. Njih dvojica, zajedno sa svojim vojnim kolegama organiziraju na osnovi tih popisa nova hapenja.
Zasad emo nastaviti suraivati s istim agentima u policiji. Kad vlada SAD-a prizna huntu i Dean se vrati u
Quito, donijet emo odluke o novim kontaktima u vladi. Moda najvjerojatniji vezni agent moe biti ministar
obrane, pukovnik Aurelio Na-ranjo, koji je bio ef garnizona u Cuen'ci i voa pokreta koji je prisilio Arosemenu
da raskine s Kubom; zatim premijer, pukovnik Luis Mora Bo-wen,* te voa hunte pukovnik Marcos Gandara.
Osim to je komunizam stavila izvan zakona, hunta se s naklonou odnosi prema reformama koje graanska
vlada nikad nije bila kadra donijeti. U prvoj javnoj izjavi hunta je rekla da joj je cilj uspostaviti moralne
vrijednosti, jer da je zemlja dola na rub neodgovornosti i anarhije. Njihova e vlast biti ograniena na vrijeme
potrebno da se ugui val terorizma i subverzije i rijee najkritiniji problemi zemlje. Izjavili su da njihova vlada
nee biti oligarhijska, nego da e provoditi politiku koja e unaprijediti ekonomski i socijalni razvitak kako bi se
podigao ivotni standard - ne samo brim razvitkom zemlje, ve i drukijom raspodjelom narodnog dohotka.
Meu najhitnijima su reformama agrarna, porezna te reforma dravne administracije.
Na konferenciji za tampu pukovnik Gandara rekao je da e se reforme donijeti dekretima. Nakon uguivanja
ekstremne ljevice hunta e sazvati ustavotvornu skuptinu, proglasiti novi ustav i raspisati izbore. Meutim,
dodao je, hunta bi mogla ostati na vlasti i dvije godine da izvri svoje planove - to je smjesta dovelo do
prosvjeda politiara. Danas, prilino miroljubivo, hunta je objavila izjavu kojom se kae da nee dugo ostati na
vlasti.
Obrazlaui svoje korake, hunta je rekla da je Arosemena pogazio nacionalnu ast svojim uestalim opijanjem i
izrazima simpatija komunizmu. Arosemena je pak u Panami, kao* to je to svojedobno uinio i Velasco, izjavio
da jo uvijek nije odstupio: I Varea e u Panamu, ali su njemu poeljeli sretan put. Na kitokom aerodromu,
kamo su ga juer prebacili iz zatvora, uruena mu je kuverta s mjesenom plaom.
QUITO
31. srpnja 1963.
Prva tri tjedna huntine vladavine protekla su prilino mirno u usporedbi s uobiajenim tokovima vojnih
diktatura. Zapravo, nakon svih tih kriza i napetosti posljednjih mjeseci teko je zapaziti bilo kakav osjeaj
238euforije. Sjedinjene Drave danas su priznale huntu, a mi smo nastavili predavati informacije majoru de los
Revesu i pukovniku Lugu. elimo pokazati koliko su vane operacije stanice u razdoblju kada su prekinuti
uobiajeni diplomatski kontakti. Usprkos tome najvaniji komunistiki voe, barem s naeg stajalita, Echeverria
na primjer, izbjegli su svim nastojanjima da ih uhvate. Vrlo je vjerojatno da su neki od njih napustili zemlju.
Zasad hunta uiva politiku podrku konzervativaca, kranskih socijalista i drugih - ne partija kao takvih nego
pojedinaca. Ne zna se dokle e biti tako, jer je hunta rijeena da prekine borbu za vlast izmeu Velasca i Poncea,
kao i nestabilnost do koje dovodi kaudiljizam. Dapae, naglaavajui da namjerava ukinuti posebne povlastice i
vlast oligarhija, ostvarivanjem projekata razvoja zemlje, izgradnjom stanova, podizanjem zdravstvenog i
obrazovnog nivoa stanovnitva, hunta zadobiva znaajnu podrku naroda.
S naeg stanovita, hunta je zaista povoljno, iako prijelazno rjeenje da se svlada nestabilnost i ukloni opasnost
izbijanja pobuna koje sputavaju razvitak zemlje. Uvoenjem reformi koje ova zemlja treba i poduzimanjem
odlunih akcija radi guenja krajnje ljevice, hunta e povratiti povjerenje, zaustaviti bijeg kapitala i potaknuti
ekonomski razvoj.
QUITO
15. kolovoza 1963.
Dean se vratio s odmora i ve ubrzano radi na uspostavljanju veza s huntom. Redovito susree pukovnika
Gandaru, najutjecajnijeg lana hunte, pukovnika Manuela Naranja, ministra obrane, i premijera, pukovnika Luisa
Moru Bowena. Gandaru opskrbljuje tjednim pregledima obavjetajnih aktivnosti u Latinskoj Americi i u svijetu
(kriptonim PBBAND), koje svakog petka primamo iz taba, prevodimo u toku vikenda i ponedjeljkom
predajemo Gandari. Gandara je u naelu ve pristao na zajedniku operaciju prislukivanja telefona, u kojoj
emo se mi pobrinuti za opremu i prepisivae, a on e osigurati veze u telefonskim centralama i pobrinuti se 73
zatitu prislunih mjesta. Prihvatili su da se, za pokus, pri-sluno mjesto postavi u Vojnoj akademiji. Dean eli
takvu operaciju prislukivanja telefona kojom e konkurirati onoj u Mexico Citvju, gdje, kako je rekao, tamonja
stanica moe usporedno kontrolirati trideset linija. Nakon to ta operacija krene, oslobodit emo Rafaela
Buchelija kako bi mogao nadgledati osjetljive politike linije bez znanja hunte.
Gil Saudade prebaen je u Curitibu (Brazil) (baza s jednim ovjekom u tamonjem konzulatu), a njegova
zamjena, Loren Walsh,* ne govori panjolski, Walsh, koji je u odjel zapadne hemisfere prebaen iz odjela za
139
?Daleki istok nakon rada u Karaiju, proi e kratki teaj panjolskog jezika da moe pohaati meuodjelski
teaj o suzbijanju oruanih pobuna, koji mora zavriti svaki ef ili zamjenik efa stanice. Sto se mene tie, Sau-
dadeovim odlaskom preuzeo sam veinu njegovih operaija: Wilsona Almeidu* i Voz Universitaria, radniko-
sindikalnu operaciju CEOSL, a s njom i Matiasa Ullou Coppiana, Ricarda Vazqueza Diaza i Carlosa Val-leyu
Baeza, kao i media-operaciju i Antonija Ullou Coppiana, kitokog dopisnika agencije Orbe Latinoamericano.
Veina tih agenata voe su Narodne revolucionarne liberalne partije, a Antonio Ulloa vodi radio-stanicu PLPR
koju smo kupili njegovim posredstvom i posredstvom Juana Ye-peza del Poza mlaega. Takvim razvitkom,
stvari se ne malo pogoravaju. Novi zamjenik efa stanice nee moi preuzeti ni jednu od tih operacija, jer nitko
od agenata ne govori dobro engleski. Dean tvrdi da e pomo stii uskoro, jer je dobio odobrenje za tri nova
mjesta u ambasadi; dvojica e doi narednih mjeseci, a trei na poetku druge godine. Sve to mogu uiniti s
novim agentima jest to da ih drim na vezi dok se ne nae netko tko e zaista s njima raditi.
U ovom trenutku u Quitu je oko 125 politikih zatvorenika, ne samo komunista nego i velaskista i lanova
Ujedinjenih narodnih snaga. Hun-tina je politika da im dopusti egzil, iako e neki od njih moi ostati u
Ekvadoru, to ovisi o njihovoj politikoj prolosti - o kojoj se sud u veini sluajeva temelji na podacima koje mi
predajemo premijeru, pukovniku Luisu Mori Bowenu. Postupak s tim i ostalim zatvorenicima u Guayaquilu i
drugdje trait e dugo vremena zbog istranog postupka. Iako Dean tijesno surauje s premijerom u sprovoenju
postupaka prema tim zarobljenicima, nada se da e iskoristiti takve sluajeve kako bi se u Ministarstvu obrane
osnovala nova sluba koja e se baviti iskljuivo prikupljanjem obavjetajnih podataka o komunistikoj
djelatnosti. Pri tom je od temeljnog znaenja ono to smo prethodno uglavili s policijom. Zapravo e se
Ministarstvo obrane na taj nain poboljati, jer e se politiari, prije ili kasnije, ponovo vratiti u vladu i u
politiku, pa e vojska ostati po strani od slubene politike, usredsreujui se na krajnju ljevicu.
Meu huntinim programima reformi prva su na redu sveuilita i nacionalna kulturna fundacija asa de la
Cultura. Imaju dugu tradiciju centra lijevih i komunistikih agitatora i okupljanja novih sljedbenika. Nekoliko
operacija stanice i baze usmjereno je na to da se hunta potakne na reformu sveuilita te da pri tom moe
raunati s agentima Albertom Alarconom u Guayaquilu i sa studentskom publikacijom Voz Universitaria, koju
izdaje Wilson Almeida. Prema Gandari, prvi dekret o sveuilinoj reformi bit e objavljen za nekoliko dana s
vanom nadopunom da e sudjelovanje studenata u administraciji biti znatno ogranieno.
240QUTTO
30. kolovoza 1963.
Uviiek se inilo da u sindikalnim operacijama vlada neka zbrka, no one povremeno zasjaju svojim punim sjajem.
Ricardo Vazquez Diaz, jedan od naih sindikalnih agenata koje sam preuzeo od Saudadea, rekao mi je neki dan
da je njegova ljubavnica slubeni zapisniar svih vanih sastanaka u kabinetu i sastanaka hunte te da mu je
nekoliko puta dala primjerak zapisnika kako bi se obavijestio zbog svojeg posla u CEOSL-u. Dao mi je nekoliko
primjeraka koje sam pokazao Deanu. Kad ih je pregledao, Dean mi je rekao da tu enu, posredstvom Vazqueza,
plaam svaki mjesec. Od sada emo primati kopije zapisnika s tih sastanaka ak prije nego sami sudionici. U
ambasadi e stojati na raspolaganju samo ambasadoru i prvom sekretaru. U Washington emo slati samo saetke,
i to uskom krugu ljudi, dok e cjelovit tekst na panjolskom biti dostupan samo na poseban zahtjev. Prema
Deanovim rijeima, ambasador je izvanredno zainteresiran da sazna kako hunta i lanovi kabineta reagiraju na
sastanke s njim i kako se koriste tim izvjetajima prilikom planiranja svojih susreta s ambasadorom. Konano,
pokuat emo Vazquezovu ljubavnicu, ECSIGH-i,* pridobiti izravno, no u ovom trenutku valja mi postupati vrlo
oprezno kako ne bih povrijedio organizaciju CEOSL. Vazquez se zaklinje da nikome nije govorio o tim
zapisnicima, u to vjerujem. Jer da nekome i jest govorio, mogao je to biti samo neki od agenata CEOSL-a, a taj
bi mi o tome vjerojatno neto spomenuo. Ti su zapisnici biseri politike obavjetajne prirode - upravo takvi
kakve u operacijama tajnih akcija valja dobivati.
(Dolo je do promjene u terminologiji: operacije to su se nazivale psiholokim i paravojnim - sindikalne,
omladinske i studentske, media, paravojne, politike akcije - sada se nazivaju tajnim akcijama ili - A operacije.
Do te je promjene u terminologiji dolo u tabu kada se dotadanja sluba PP-operacija spojila s Odjelom za
meunarodne organizacije da bi osnovale slubu koja se sada zove Slubom za tajne akcije.)
U provoenju radnikih operacija sukobljujemo se, zahvaljujui novoj vladi, s ozbiljnim problemima. Hunta je,
na primjer, zabranila trajkove. S obzirom na to hunta se prema sindikalnom pokretu CEOSL namjerava odnositi
jednako kao i prema CTE. Taj opi razvitak stvari jo se vie pogorava zahvaljujui ministru privede Enriqueu
Amadoru Marquezu,* bivem sindikalnom agentu baze u Guayaquilu, koji je zbog regionalizma dobio lani
otkaz. Amador ini sve to moe kako bi se donijele odluke povoljne za njegove stare prijatelje u CROCLE-u i
COG-u, a tetne za CEOSL.
Upravo sada nastala je vrlo ozbiljna situacija zbog pokuaja hunte da reorganizira eljeznice, jednu od mnogih
pasivnih vladinih autonomnih institucija, koje, sve zajedno, troe otprilike 65 posto narodnoga dohotka.
i CIAPotpukovnik koji je imenovan upraviteljem eljeznica naklonjeniji je (katolikom) sindikatu eljeznica
CEDOC, to ga podravaju COG i CROCLE, nego drugom sindikatu, dijelu CEOSL-a i lanici Meunarodne
federacije transportnih radnika* (ITF) u Londonu.
Uredio sam da Jack Otero,* pomonik interamerikog predstavnika ITF-a i jedan od naih sindikalnih agenata
pod ugovorom, doe iz Rio de Janeira u Quito kako bi pomogao da se obrani sindikat eljezniara u okviru
CEOSL-a. On je sada ovdje. No umjesto da slijedi moje upute u prilaenju toj stvari i da se ponaa u skladu s
njima, poeo je prijetiti da e ITF bojkotirati ekvadorske proizvode. Izgledi da bi teretni brodovi pretovareni
pokvarenim ekvadorskim bananama stajali u lukama diljem svijeta izazvali su protuprijetnje hunte, pa nam nije
preostalo drugo nego da Oterov posjet naglo skratimo. Sindikat eljezniara ITF mogao bi time biti i pogoen,
ali namjeravamo poduzeti akciju iz Washingtona, vjerojatno posredstvom agenta na vioj razini kakav je, na
primjer, Andrevv McClellan.* On je zamijenio Serafina Romualdija na dunosti interamerikog predstavnika
AFL-CIO kada je Romualdi uspostavio AIFLD. Hunti je potrebna kola da naui razliku izmeu pokreta
slobodnih sindikata i OTE, ali to nee biti lako, tako dugo dok Amador potajno radi za suparnike CEOSL-a.
Premijer je vrlo sklon suradnji, slijedi nae savjete o postupku prema politikim zatvorenicima. Ovdje je sada
posebna istrana ekipa koja je stigla iz jedinice specijalnih vojnih snaga SAD-a iz zone Kanala: zavrili su tamo
kolu za protugerilske akcije, pomau izradi izvjetaja o istranim postupcima i pripremaju planove dodatnih
ispitivanja. Rezultati ba ne uzbuuju, ali omoguuju nam izvanredne informacije za nae arhive. Rezultat je da
se zarobljenici oslobaaju postupno, u vrlo velikim razmacima. Veina bira egzil u ileu. Araujo je jedna od
velikih riba koja se uspjela sakriti. No prije nekoliko dana dobio je, zajedno sa estoricom drugova, azil u
ambasadi Bolivije. Prilika je da e tamo ostati dugo dok mu hunta ne dopusti slobodno kretanje.
Nastavlja se reforma sveuilita. Sveuilita u Loji i u Guayaquilu ve su je sprovela, a sada je red na centralnom
sveuilitu u Quitu. Pravo je znaenje te mjere u tome da se komunisti i drugi krajnji ljeviari iskljue iz
sveuilinih administracija i fakulteta. Isti se postupak provodi i u osnovnim i srednjim kolama, a njime
rukovode vojni guverneri svake provincije.
Proiruju se i reforme vladine administracije. Ministarstva vanjskih poslova i privrede ve su reorganizirana.
Zasad hunta ne djeluje tako loe - sutra stie Teodoro Moscoso, koordinator Saveza za progres, da bi pregovarao
o sporazumima za dodatnu pomo.
Z4ZQUITO
8. rujna 1963.
Radnike su operacije toliko konfuzne da sam primoran na neko vrijeme sve druge operacije koje vodim staviti
na led. Nije ni udo da je Gil Saudade imao tako malo agenata: oni samo govore i govore, tako da sastanak s
jednini agentom traje gotovo cijelo jutro i popodne.
Na poziv McClellanu da pomogne izazvao je pravu eksploziju. Poslao je hunti telegram zaprijetivi da e AFL-
CIO uloiti napore da zaustavi pomo iz fondova Saveza za progres te da e se obratiti Organizaciji amerikih
drava i Ujedinjenim narodima ako hunta ne prestane s pritiskom na sindikate. Prije tri dana generalni sekretar
administracije oborio se na McClellanov telegram i pokazao novinarima dokumente na temelju kojih CROCLE i
COG podravahu huntu i pukovnika - upravitelja eljeznica. Hunta se sada priprema da eljezriiarirna potpuno
uskrati pravo da se organiziraju. Svakako moramo zaustaviti takav tok dogaaja. Zatraili smo da iz
Washingtona doe neka druga visoka linost nadlena za radnike operacije. Moda William Dohertv,* bivi
latinskoameriki predstavnik PTTI, koji sada radi u sklopu AIFLD-a. Prevladava uvjerenje da je Dohertv jedan
od najuspjenijih naih radnikih agenata, pa Dean misli da bi ba on mogao uspjeti promijeniti stav hunte prema
naim organizacijama.
Nedavno je tab tajnih akcija poslao dvojicu operativnih oficira u Panamu da pomognu u radniko-sindikalnim
operacijama to se odvijaju u podruju hemisfere, toboe kao slubenike Odjela tehnikih slubi koji rade u
Panami. Stigli su u kratak posjet Quitu, vie zbog toga da se upute u stvari nego zbog ega drugoga, ali oni
namjeravaju da nekoga iz ORIT-a poalju ovamo kako bi se glede rjeenja problema pronaao zajedniki jezik s
huntom. Bili Brown, jedan od sindikalnih funkcionera, rekao nam je da je nedavno pridobiven generalni sekretar
ORIT-a Arturo Jauregui, tako da emo ga ubudue znatno lake upuivati u akciju. Prethodno je kontrolu ORIT-a
u Mexico Citvju obavljao Morris Paladino,* pomonik generalnog sekretara i glavni predstavnik AFL-CIO u toj
slubi. Mogue je da e ubudue sam Jauregui intervenirati.
Proli tjedan ispitivali su agente na poligrafu. Konano sam odluio da se susretnem s Atahualpom Basantesom,*
jednim od naih agenata ubaenih u PCE koji nas izvjetava od 1960. godine, ali se nikad nije susreo s nekim
oficirom stanice radi poligrafiranja.
Razgovor s Basantesom zanimljiv je jer pokazuje kako je LCFLUTTER koristan i za druge stvari, a ne samo za
procjenjivanje potenja u izvjetavanju o potroenim novcima. U Basantesovu sluaju, a taj nije posebno
neobian - tvrdi ispitiva - na poligrafu smo dobili masu podataka o njegovoj motivaciji i osjeajima i prema
nama, i prema njegovim prijateljima.u partiji. Sigurno je da nije on osobito odan ovjek i da smo ga privukli
novcem, ali jo uvijek vjeruje da kapitalizam u njegovoj zemlji djeluje razorno. Zato radi za nas? Dijelom zbog
novca. Ali on takoer misli da rukovodstvo PCE ne zasluuje povjerenje. Od sada u pokuati da ga viam
najmanje jednom mjeseno. U posljednjih est mjeseci broj njegovih izvjetaja znatno se smanjio, uglavnom
stoga to dr Ovalle* zaista loe surauje s agentom, tako da ve sada traim novog posrednika. Umjesto da mu
poveamo plau, to moe biti nesigurno, sloio sam se s tim da Ba-santesu platimo premiju nove police o
ivotnom osiguranju - skuplje jest, jer on je ve blizu pedesete i slaba je zdravlja, ali ta polica samo je jedan
kontrolni inilac vie.
Ispitiva na poligrafu, koji je sa mnom radio na Basantesovu sluaju, zove se Les Fannin.* Bio je uhapen u
Singapuru 1960. godine kada je pokuao ispitivati tamonjeg povezanog suradnika kojega je stanica eljela
regrutirati kao agenta ubaenog u singapursku policiju. Agencija je singa-purskom premijeru ponudila oko tri
milijuna dolara kaucije za Fannina, a dravni sekretar Rusk ak je napisao pismo isprike nadajui se da e
Fannina osloboditi. Bilo kako bilo, proveo je mjesece u singapurskom zatvoru prije nego to je bio osloboen.
Rekao mi je da analiza Agencije o tome sluaju pokazuje da je britanski MI-6, koji je kontrolirao singapursku
slubu onda kada je Singapur jo uvijek bio britanska kolonija, od samoga poetka znao za pokuaj regrutiranja.
Otro reagirajui na naruavanje vrstog sporazuma, prema kojem e se CIA uzdravati od regrutiranja u
britanskim podrujima, osim ako je osigurana prethodna dozvola, MI-6, kako tvrdi Fannin, dogovorio se sa
singapurskim funkcionerom sigurnosti da odigra svoju igru, a u trenutku poligrafiranja - Fannina su uhapsili.
Jedan od agenata kojega je Saudade bio poslao na Kubu upravo je uhapen na povratku u Guayaquil. ini se da
nitko ne zna to da s njim radi. Agent je Cristobal Mogrovejo,* isti onaj agent iz Loje kojim smo se mi posluili
u neuspjelom pokuaju postavljanja prislunih ureaja u zaviajnom klubu toga grada ispod stana Rafaela
Echeverrije. Dean poduzima otre mjere prema Mogroveju, jer su mu funkcioneri stanice u Miamiju (biva
stanica u Havani) nakon to je napustio Kubu rekli da se ne vraa u Ekvador. Poslali smo precizne upute o tome
kako se zatiti Mogrovejo. Ali on nije htio postupati prema naim uputama, pa Dean nee oklijevati da ga izgubi.
Uhapen je jer je u njegovoj prtljazi pronaen kubanski propagandni materijal. (Nevjerojatno glupo.) Hapenje je
ve izazvalo iroka prepriavanja u Loji, gdje je Mogrovejo predsjednik udruenja studenata prava na tamonjem
sveuilitu i svuda poznat kao nepokolebljiv katolik.
Operacije prislukivanja Echeverrijina i Floresova stana zasad smo obustavili. Prije ili kasnije Flores e napustiti
zemlju. A Echeverria se jo uvijek skriva. Operacija prislukivanja i fotografiranja knjiare PCE takoer je
obustavljena otkako je hunta, neposredno nakon udara, zatvorila knjiaru. Predstoji nam da prislune ureaje
vratimo, uz znatno vee trokove i buku.
44QUITO
20. rujna 1963.
Ovo je mjesec premjetaja: agenata, posjetilaca i novog osoblja stanice. Prvi je medu novim operativnim
oficirima stanice stigao Morton (Pete) Palmer,* a radit e toboe u ekonomskoj sekciji ambasade. Nema
sumnje da e on biti odlina pripomo stanici, i ja ve poinjem neke od svojih operacija tajne akcije prenositi na
nj.
Dean mi je naredio da se pobrinem za jo jednog doljaka: Teda Shan-nona,* biveg efa stanice u Panami, a
sada efa sekcije kontraobavjetajne ekipe u tabu koji je odgovoran za slubenike CIA to rade toboe u sklopu
javne sigurnosti AID. Shannon je bio osniva Interamerike policijske akademije* u Panami (koja se naredne
godine seli u Washington, gdje e raditi pod novim nazivom kao Meunarodna policijska akademija*). Bio je
prilino nezadovoljan to se nismo vie koristili oficirom koji je radio pod okriljem javne sigurnosti, Johnom
Burkeom.* Dean je objasnio Shannonu kako je strahovao da Burke zbog svoje preizraene ravnodunosti prema
poslu ne zapadne u neprilike. No kad je Shannon otiao, Dean mi je rekao da razmislim kakve bismo operacije
mogli povjeriti Bur-keu. Dean je zabrinut kritikim opaskama taba da ne zapoljava svoje ljude. Iako je,
zapravo, mnogo poslova koje Burke moe objavljati. Prvo e biti da ga poveemo s istraivakom ekipom
specijalnih snaga koja se bavi politikim zarobljenicima.
U Ekvador se juer vratio Reinaldo Varea,* ali njegove neprilike nisu ni izdaleka prestale. Neposredno nakon
udara hunta je ponitila njegov opoziv, ali je izjavila da e mu, ako se ikada vrati, ponovno suditi. Njegov
povratak znai da e morati pred sud. No on se sloio s tim da se uzdri od politike aktivnosti. Iz Paname je
otiao u Houston, gdje mu je funk-cioner taba dao posljednju plau. Ako Dean zaeli da ga vidi, veza e se
uspostaviti posredstvom Otta Kladenskog.*
Umjesto Manuela Naranja, za ekvadorskog ambasadora u UN postavljen je novi ovjek, pa se i Naranjo vratio.
tab je bio izuzetno zadovoljan poslom koji je Naranjo obavio za nas u UN. Dean takoer - namjerava imenovati
Naranja, koji je opet poeo raditi u socijalistikoj partiji, stalnim agentom, to znai da e primati velik dohodak,
uivati razliite povlastice, biti stalno zaposlen i osigurati mirovinu.
Arosemenin ministar financija Juan Sevilla* jedini je od agenata politike akcije iz stare vlade kojemu je hunta
dala novi posao. Vjerojatno zbog njegove odlune akcije u mjesecima koji su prethodili huntinu dolasku.
Imenovan je novim ekvadorskim ambasadorom u Zapadnoj Njemakoj. Proslijedili smo njegov dosje stanici u
Bonnu i dogovorili se kako da se uspostavi dodir ako se ele njime koristiti u Njemakoj. Prije nekoliko tjedana
dao sam Sevilli novac za Carlosa Rendona,* njegova osobnog tajnika koji je uhvatio Rouru i podmetnuo
dokumente Floresu. Rendonu su se, meutim, zaprijetili, i on kani za nekoliko mjeseci napustiti zemlju.1
Potpukovnik Federico Gortaire premjeten je s dunosti vojnog komandanta provincije Manabi za vojnog
guvernera provincije Chimborazo. Za sada emo s njim biti u dodiru posredstvom Jorgea Gortaira, kako ne bi-
smo gubili na vremenu. No Dean namjerava nekoga od novih slubenika poslati to prije izravno u Riobambu
radi susreta s pukovnikom Gor-tairom.
Dean jo uvijek nee zamoliti premijera, pukovnika Luisa Moru Bo-wena, da intervenira u sluaju Cristobala
Mogroveja. Mogrovejo je izjavio policiji da je na Kubu poao po naem nalogu. ak je i njegova majka dola da
vidi ambasadora, ali Dean se pravi mutav. Mislim da bi on trebao pomoi jadnom momku da se izvue iz toga
bijednog zatvora.
Medeni mjesec izmeu javnosti i hunte proao je zauujue brzo. Tradicionalne politike partije brinu se da bi
hunta mogla ostati na vlasti i due nego to je pretpostavljala, a ni masovna unapreenja novih vojnih oficira
nisu osobito popularna. Posebno otkako su meu unaprijeenima prvi bili sami lanovi hunte: podijelili su se
tako da je jedan od njih postao pukovnik, jedan admiral, a dvojica su generali.
QUITO
15. listopada 1963.
Radnike operacije jo uvijek ne teku onako kako mi predviamo, zahvaljujui huntinim arbitrarnim akcijama.
Od prolog mjeseca u pripremi je novi zakon o prometu, ali hunta odbija da zatrai miljenje nacionalne
federacije vozaa (taksija, kamiona i autobusa) - organizacije koju e zakon najtee pogoditi. Svatko shvaa
neodlonost da se zaustavi opi prometni kaos i neredi to se esto dogaaju na cestama, posebno kada se
prepuni autobusi, tehniki gotovo neispravni, sputaju s planina: obino voza, ako je iv i moe se micati,
nestaje s poprita to bre moe. No federaciju vozaa poto-poto moramo odvui iz CTE i, po mogunosti,
pripojiti je CEOSL-u. Stoga smo Jacka Otera* pozvali da se vrati iz Rio de Janeira i izvidi moe li intervenirati
kod hunte glede prometnog zakona i bez obzira na to to federacija vozaa nije lanica ITF-a. Moda e ti napori
donijeti neke rezultate, ako ne u suradnji s huntom, a ono s federacijom vozaa.
ak i AIFLD-operacije izazivaju probleme. Sef programa za zemlju nije ovdje, tako da ga ne moemo navesti
(osim posredstvom Washingtona) da svoj program uskladi s naima. Konano je stigao i Dohertv da nam
pomogne kako bi program AIFLD tekao bez zakanjenja. Ali time jo nije sve gotovo. Namjerava postii to da
Emilio Garza,* ovjek iz AIFLD-a u Bogoti, regrutirani i kontrolirani agent, doe ovamo i proboravi koliko je
potrebno da bi se AIFLD-program odvijao prema Deanovim eljama. Uglavnom je to pitanje zadataka osoblja
putem kojeg elimo pridobivatinae agente. Prije ili kasnije, stanice e voditi sve AIFLD-programe -ekspanzija
je dosad bila toliko jaka da su esto ljudi koji nisu agenti postavljani za efove AIFLD-a, a njih se moe
kontrolirati jedino improviziranim aranmanima.
Politiki su zatvorenici, onim redom kako su njihovi sluajevi razmatrani, dobivali dozvole za egzil. Jo ih je
uvijek vie od stotine. Flores i Roura odlaze u ile. Araujo je konano dobio dozvolu i prije tjedan dana otiao u
Boliviju. Echeverria se jo uvijek skriva, odbacio je zamku koju smo mu postavili s Vargasovim* land
roverom. Cardenas, Vargas, Ba-santes* i ostali nai ubaeni agenti na neki su nain uspjeli izbjei hapenje.
Nekoliko dana proteklog tjedna nai agenti u Narodnoj revolucionarnoj liberalnoj partiji takoer su bili politiki
zatvorenici. Odravali su sastanak usprkos tome to je vlada zabranila sve politike skupove koji nisu bili
prethodno odobreni. Meu uhapenima' su Juan Yepez del Pozo mlai, Carlos Vallejo Baez* i Antonio Ulloa
Coppiano.* Bili su zatvoreni samo nekolko dana. Kasnije su Vallejo i Baez priznali da su posegnuli za takvim
sredstvom radi publiciteta. Pete Palmer* pozabavit e se tim agentima kako bi idui put o takvim alama
raspravili najprije s nama - u suprotnom, mogu oekivati da ih, ako hunti bude trebalo vie vremena da ih pusti,
napirimo mi sami.
Stigao je jo jedan oficir stanice: Jim Wall,* stari prijatelj s kojim sam proao program obuke u Camp Pearvju.
Wall je upravo zavrio dvogodinju slubu djelujui kao student u Santiagu. Preuzet e i neke moje operacije -
vjerojatno agente politike akcije iz projekta ECACTOR. Radit e toboe u ekonomskoj sekciji ambasade.
Zajedno s Palmerom.
Ispitivai na poligrafu sada su u Buenos Airesu. Dean eli biti siguran da je i Medardo Toro* meu
poligrafiranima. Na je dojam da stanica u Buenos Airesu nije taj zadatak shvatila previe ozbiljno - nema
sumnje da imaju dosta argentinskih problema kojima se bave. Da bismo vidjeli zato rezultati operacije nisu
bolji, Dean je zatraio da odem u Buenos Aires i prisustvujem Torovu poligrafiranju. Poi u i u Montevideo, jer
je Toro tamo na lijeenju i ve je u dodiru, to se Velasca tie, s jednim funkcio-nerom kubanske ambasade u tom
gradu.
Moscosov posjet donio je Ekvadorcima dobre vijesti - ovoga je mjeseca objavljeno da je Interamerika banka za
razvoj odobrila novi zajam od deset milijuna dolara.
gurro
7. studenoga 1963.
Bilo je to udno putovanje. Razoaralo me kada je rije o Toru. Ali me zato vrlo ohrabrilo u pogledu mojih
buduih zadataka u Montevideu. Stanica u Buenos Airesu smatra da Torov sluaj ne zasluuje ni etiketu
47sporedan. Upravo kako smo i sumnjali. Sve emu se moemo nadati jest da e jedan od slubenika stanice
povremeno viati Tora da prima njegove izvjetaje i predaje mu plau. U Montevideu je jo gore - ef tamonje
stanice Ned Holman* ne eli imati posla s Velascom. Holman bijae Nolandov predasnik u Quitu, pa tako ima
dosta gorkih iskustava s Velascom. Sluaj je vrlo zanimljiv, jer je Velasco otvorio liniju prema Kubancima
posredstvom Tora, koji se ve dva ili tri puta susreo s Ricardom Gu-tierrezom. Stanica u Montevideu poznaje
Gutierreza kao efa kubanskih obavjetajnih operacija, za koje vjeruje da su velikim dijelom uperene protiv
Argentine zahvaljujui gerilskim operacijama koje se tamo sada provode. Bit e zanimljivo da se vidi prima li
Velasco novac od Kubanaca -ako namjerava ponovno postati predsjednikim kandidatom, onda je to sasvim
mogue. Jer, on je odbio raskid odnosa s Kubom, a i o Castru je uvijek govorio povoljno.
Osim razjanjavanja okolnosti u vezi s Torom, u Buenos Airesu zanimala su me jo dva sluaja. Prvi je jedan
radniki voa, najbolji ubaeni agent u peronistikom pokretu, a drugi - argentinski pomorski oficir koji zajedno
sa svojom enom radi kao agent ubaen u obavjetajnu slubu mornarice.
QUITO
10. studenoga 1963.
Nacionalna federacija vozaa primila je 31. listopada zahtjev vlade da provede poreznu analizu, to znai da
e pod kontrolu doi jedina organizacija koja moe paralizirati cijelu zemlju. Proi e jo mnogo vremena prije
nego to e taj sindikat potpasti pod ITF. To zapravo i nije sindikat, jer su mnogi njegovi lanovi vlasnici taksija,
kamiona i autobusa, ak i benzinskih stanica. Oni su stoga prije srednja klasa nego radnika. Ali sa stanovita
dugoronih planova, najvanije je da organizirane sindikalne grupacije dou pod kontrolu i u sferu veeg
utjecaja.
Bili Dohertv* postigao je da Emilio Garza,* agent AIFLD-a u Bogoti, doe ovamo da nam pomogne otkloniti
probleme izmeu naih agenata u CEOSL-u i operacije AIFLD-a. Taj je agent odlian izbor. Ve sam preporuio
da ga prebacimo u Ekvador kada njegovi zadaci u Bogoti budu zavreni. On je jedan od najuspjenijih
sindikalnih agenata s kojima sam se susreo.
Posljednjih est tjedana teroristi su nastavili ve uobiajenim podmetanjima bombi. Napadane su uglavnom
vladine zgrade. Zapoelo je u Quitu - u jednom tjednu sredinom listopada eksplodiralo je pet bombi - no val
terorizma iri se i na Guayaquil. ini se da ni jedan od naih agenata ne zna koja skupina stoji iza tih
bombardiranja. Dean postaje
248nervozan. Stanje zabrinjava, jer hunta ostaje neosjetljiva na eksplozije bombi usprkos svim hapenjima i sve
brojnijim protjerivanjima.
Preksutra namjeravam regrutirati Josea Mariju Rouru, koji jo od svibnja trune u zatvoru u Garcia Morenu.
Doputeno mu je da napusti zemlju. Odletjet e najprije u Guayaquil, zatim u Limu i u La Paz i konano, u ile.
Pukovnik Lugo proteklih je tjedana bio u Quitu. On kae da su policijski istraitelji utvrdili kako je Roura u
depresiji, razoaran svojom politikom prolou. Vrlo je zabrinut zbog obitelji koja je bez sredstava i ivi od
pomoi prijatelja. Ta se informacija poklapa s onim to sam saznao iz izvjetaja istrage, koje sam primio iz
drugih izvora, te iz obavjetenja o Rourinoj obitelji, do kojih smo doli posredstvom agenata u PCE. Lugo misli
da je Roura spreman na regrutiranje, ali ne misli da to treba obaviti u zatvoru.
Kad smo razmotrili mogunosti, Dean je naredio da uzmem kartu za isti avion od Guayaquila do Lime kojim ide
i Roura i da pokuam sreu u avionu. Utanaili smo s pomonim agentom nae baze u Guayaquilu, ECBLISS-i,
inae Amerikancem koji radi za kompaniju Braniff, neka uredi da dobijem mjesto do Roure. Iz taba je stiglo
odobrenje. Stanica u Limi zatrait e od policije da dopusti Rouri da provede nekoliko dana u gradu, ako eli, jer
ga od dolaska u Guayaquil do leta u La Paz dijele samo dva sata. Sto se naih ciljeva tie, najbolje mjesto za
razgovor s njim, osim u avionu, bit e Lima. Bolje nego La Paz. Kad budem govorio s njim, pozvat u ga da
ostane u Limi na moj troak. Nakon svih tih mjeseci provedenih u jednom od najbjednijih zatvora na svijetu
mogao bi prihvatiti moju ponudu. U svakom sluaju, vrijedi pokuati u avionu - Roura je poznat kao ovjek koji
mijenja miljenja - jer nam je zaista neophodan agent ubaen u zajednicu ekvadorskih komunista koji su u
Santiagu u izgnanstvu. Roura bi mogao biti izvrstan izvor informacija kada sa konano vrati ovamo.
QUITO
13. studenoga 1963.
Nije sve ba teklo savreno, ali se nije dogodila ni nesrea. Odluio sam se za podnevni let u Guayaquil. Roura je
u policijskoj pratnji, na moje iznenaenje, stigao na isti avion. Pukovnik Lugo rekao mi je kako je Roura elio ii
jutarnjim avionom, a posljednja stvar koju bih poelio jest da me Roura ugleda u Quitu ili da budem u bilo
kakvoj vezi s njime. Dogovor izmeu baze i naeg pomonog agenta savreno je funkcionirao - agent me ekao
na aerodromu u tri sata ujutro i dao mi kartu za sjedalo do Rourina. Policija e osloboditi Rouru u trenutku
ulaska u avion.
2-49l
Bio sam zaprepaten videi da je u avionu tek desetak putnika. Stjuardesa me dovela do mjesta. Roura je ve bio
tamo. Moj ranije planirani uvod i pria koju sam bio pripremio poela se topiti. elio sam da razgovor
otponemo kao putnici koji se ne poznaju. elio sam imati mjesto do Rourina za sluaj da avion bude krcat -
kako netko drugi ne bi zauzeo to mjesto. Sada bi sve moglo izgledati previe namjeteno.
Kada sam sjeo do Roure, uslijedila je gotovo beskonna tiina. Oajniki sam pokuavao pronai neku novu
izliku da stupim u razgovor -netko je trebao neto rei, a bilo je oito da sam ja tu s odreenim ciljem. Iznenada
se vratila stjuardesa i predloila mi da prijeem na neko drugo mjesto kako bih mogao spavati, jer je tek svaki
drugi red sjedala zauzet. Bila je to prilika da se priberem i pripremim nov plan. Stoga sam krenuo prema
prednjem dijelu aviona i utuen zauzeo mjesto.
Zarulali smo pistom i vinuli se u zrak. Kako su prolazile minute, pet, deset, dvadeset, postajao sam sve
nervozniji. Ve sam bio poeo, poput loeg agenta sigurnosti, izmiljati razloge zbog kojih nisam uspio razgo-
varati s Rourom. No nekako sam morao probiti led. Najzad sam ustao i proetao do Rourina sjedala, osjeajui
se kao da koraam prema ledenom moru.
Predstavio sam se, naravno, lanim imenom. Roura je nonalantno pristao na razgovor. Sjeo sam i poeo
uobiajenim uvodom. Osjeao sam se lake im sam krenuo. Bio sam ameriki novinar koji je proteklih nekoliko
tjedana proveo u Ekvadoru studirajui probleme nepismenosti, zdravstva i siromatva, kako bih o tome napisao
seriju lanaka. Na aerodromu bio sam ugodno iznenaen videi da i on putuje. Stoga ga pitam ima li neto protiv
da razgovaramo o ekvadorskim problemima s onog stanovita kako na njih gleda jedan komunistiki
revolucionar. Dodao sam da sam saznao za njegovo hapenje i da sam izrazio svoje uenje kako je do jedne
tako jednostrane i nerazumne odluke uope moglo doi.
Let je protekao u razgovoru o Ekvadoru uz alicu kave. Roura je govorio otvoreno. Djelovao je oputeno. inilo
se da se meu nama razvila mala simpatija. Otprilike dvadeset minuta prije slijetanja prebacio sam razgovor na
Rourinu osobna situaciju. Rekao mi je da putuje do La Paza i da e za nekoliko dana nastaviti .za Santiago. Bio
je zabrinut za svoju obitelj i oekivao teka vremena u izgnanstvu.
Sada sam trebao izloiti svoj prijedlog, uvijeno ali ipak dovoljno jasno da Roura razumije. Rekao sam da u u
Limi sresti prijatelje koji vie -manje rade isto to i ja. I oni e vjerojatno poeljeti da porazgovaraju s njim. Bio
sam siguran da e mu ponuditi stanovitu svotu kao naknadu za intervju, jer oni zastupaju velike kue. Bio je
zainteresiran, ali je rekao da su mu Peruanci dopustili boravak na aerodromu samo do sljedeeg leta. Odgovorio
sam da moji prijatelji vjerojatno mogu ishoditi dozvolu da proboravi tamo nekoliko dana, a on neka zamoli
imigracione vlasti da mu dopuste, da u Limi ostane barem jedan dan te da u La Paz produi noas ili ujutro. Tko
zna, rekao sam, moda bi se moglo urediti da on
150prima stalnu financijsku pomo u Santiagu, a njegova obitelj u Quitu. Moda bi on ak mogao postii da i
njegova obitelj doe u Santiago i da tamo ive zajedno. Osjetio sam da je zagrizao i poeo shvaati.
Kada se upalilo svjetlo Veite se, izvukao sam komadi papira sa svojim tobonjim imenom i zanimanjem, na
kojem je bio i broj potanskog pretinca u Washingtonu. Rekao sam mu da u u Limi odsjesti u hotelu Crillon.
Ako mu pode za rukom da ostane nekoliko dana u Limi, neka me nazove kako bismo nastavili razgovor. Ako ne,
uvijek moe stupiti u vezu sa mnom posredstvom mojega potanskog pretinca. Nije mi rekao da e od
imigracionih vlasti na aerodromu zatraiti dozvolu da ostane ondje nekoliko dana, ali nije niti odbio. Pomislio
sam da je ve bio donio odluku da ostane. I na kraju - ponadao sam se da sam ga uvjerio kako znam o emu se
radi te da je i on shvatio kako ima posla s CIA - domahnuo sam zbogom, oslovivi ga Pepito, imenom kojim
su ga zvali drugovi iz PCE. Preao sam na svoje sjedalo.
Na terminalu sam se pozdravio sa slubenikom stanice u Limi koji je povezan s imigracionim vlastima. On je
ve bio uredio da se Rouri izda dozvola boravka ako je zatrai, ili da mu se ponudi ako je on sam ne bude
zahtijevao. Naravno, stvar e se urediti tako da se ne posumnja kako Rouru elimo pridobiti. Iz zgrade terminala
promatrali smo avion kompanije Braniff, oekujui da se Roura konano pojavi na izlazu. Najzad se pojavio,
pristupio stepenicama, a onda se iznenada okrenuo i ponovno uao u avion. Jer u tim trenucima desetak
uniformiranih policajaca koji su urili, gotovo trali prema avionu, pojavie se na stepenicama. Njihov
predvodnik uao je.u avion. Preostalo je da ekamo. Slubenik nae stanice poao je do aerodromske policije i
imigracionog ureda da vidi to se dogaa, a ja sam krenuo u ured stanice u ambasadi i ekao vijesti s aerodroma.
Ako Roura ostane, otii u u Crilon i ekati njegov poziv. Ako produi u La Paz, podnevnim avionom
kompanije Avianca vratit u se u Quito.
Doavi u ambasadu, uo sam loe vijesti. Roura se prestraio policije koja je bila onako jurnula prema njemu i
pomislio da e se dogoditi neto strano. Odbio je da vrijeme do polaska aviona provede u aerodromskoj zgradi.
Bio je izuzetno nervozan i cijelo vrijeme brinuo hoe li zakasniti na avion za La Paz. Otputovao je kako je bio
predvidio.
Sef stanice u Limi Bob Davi* ispriavao se zbog pretjerano revnog optimizma svoje povezane slube - policajci
koji su uli u avion eljeli su Rouri iskazati topao doek dok mu imigraciona sluba ne uputi poziv da ostane
ovdje nekoliko dana. Stanica u Limi loe je izvela operaciju. Uvjeren sam da bi Roura bio ostao. Ne preostaje
nam drugo nego da ekamo njegov brzojav, pismo ili poruku u potanskom pretincu. Dean razmilja o tome da
se veza s Rourom ponovno uspostavi kada stigne u Santiago.
U stanici sam se raspitao kako napreduje operacija ubacivanja u MIR - zapoeo sam je u Guayaquilu
regrutiranjem Enriquea Amaye Quintane.
2.51
lZamjenik efa stanice Clark Simmons* jedan je od mojih nastavnika u Camp Pearvju, a zaduen je i za taj
sluaj. Rekao mi je da su Amavine informacije zlata vrijedne. Otkrio je deset osnovnih logorita i vjebalita,
dao mnogo podataka o gradskoj infrastrukturi i izvijestio vrlo detaljno o njihovoj obuci i nainu pripremanja
akcija. Stanica ima biljenicu s kartama, imenima i adresama, fotografijama i svim drugim vanim podacima o
MIR-u. Stanica smatra da je taj pokret najjaa prijetnja pobunom u Peruu. Podaci u biljenici pisani su
panjolskim jezikom, stalno se unose novi, tako da se u pravom trenutku mogu predati peruanskoj vojsci.
Iz stanice poslao sam kablogram tabu o tome kako je tekao pokuaj Rourina regrutiranja, a kopije uputio u
Quito i u La Paz. Dean je ve bio vidio kablogram kada sam se popodne vratio i vrlo je zadovoljan, iako jo
uvijek ne moemo biti sigurni da je Roura prihvatio. Sutra u dobiti bolivijsku i ileansku vizu kako bih mogao
hitno otputovati ako Roura brzojavi na potanski pretinac u Washingtonu.
QUITO
17. studenoga 1963.
Nije trajalo dugo da se razrijei Rourino regrutiranje. Jutros smo primili kablogram iz stanice u La Pazu kojim
posebno uvjebani RYBAT--izvjestitelj tvrdi da se Roura ve dvaput tajno sastao s dvojicom vodeih bolivijskih
komunista. Ispriao im je o mojem pokuaju da ga regrutiram i rekao da e me ubiti ako me ikada sretne. Jedan
od dvojice Bolivijaca, ini mi se, agent je stanice u La Pazu. A moda je informacija dobivena prislukivanjem.
Viza mi sada nije potrebna, ali Dean misli da bi se Roura nakon est mjeseci, godinu ili dvije, jo uvijek mogao
predomisliti. On u svakom sluaju zna da smo zainteresirani, a, konano, ima i broj potanskog pretinca.
Preostaju mi jo tri tjedna do odlaska. Prenosim operacije na trojicu novih oficira, a sam zavravam neke
sporedne sluajeve - s obavezom da u ih se, ako bude potrebno, ponovno prihvatiti.
Meu onima s kojima sam zavrio jest i dr Philip Ovalle, Velaskov osobni lijenik i posrednik do Atahualpe
Basantesa, agenta ubaenog u PCE. Ovalle postaje senilan, i to je vjerojatno glavni razlog to je Basante-sovo
izvjetavanje toliko opalo. Prije raskida mogao sam nagovoriti ambasadora da Ovalla ponovno stavi na listu
priznatih lijenika za dodjelu viza (konzularna sekcija izbrisala ga je iz toga popisa jer je u SAD poslao nekoliko
sifilistiara). U suprotnom, mogao bi postati opasan. Mogunosti Velaskova povrataka vrlo su slabe, pa i nema
razloga da se gubi vrijeme primajui od Ovallea obavjetenja o velaskistima. Regrutirao sam novog posrednika
do Basantesa. Vjerujem da e novi ovjek podii tempo agentova izvjetavanja. To je Gonzalo Fernandez,*
nekad pukovnik ekvador-
ZJiskog ratnog zrakoplovstva. Bio je vojni atae u Londonu dok nije bio primoran iz politikih razloga na
povlaenje. Kako je i Basantes nekadanji vojni oficir, sva je prilika da e njih dvojica dobro suraivati.
Prekinuo sam i tajnu kontrolu pisama koju sam ponovno bio preuzeo nakon to se administrativni pomonik
prije nekoliko mjeseci vratio iz Quita. U poetku agenti su se bunili. Ali kada sam im objasnio da nemamo
vremena za otvaranje, itanje, fotografiranje, zatvaranje, te za dva sastanka - jedan da primimo pisma, a drugi da
ih vraamo - ini se da su shvatili. Svidjeli su im se uvjeti raskida. Dogovorili smo se da emo prireivati
sastanke svaka dva ili tri mjeseca. Plaali bismo ih za unitavanje propagandnog materijala. Za tih nekoliko
stotina dolara - nije loe. Po mojem miljenju, kontrola pisama zaista je gubljenje vremena. Samo tabne slube,
pripravne da preuzmu sve, kao na primjer grupacija za Kubu, bavit e se pismima i uvjebavati tehniku
nevidljivog pisanja.
TAMPA
10. prosinca 1963.
Na putu kui usporeivao sam sadanju situaciju u Ekvadoru s onom koju sam zatekao prilikom dolaska. Noland
vie ne bi prepoznao ovo mjesto. U stanici u Quitu sada je osam oficira, ukljuujui i Gabea Lo-wea,* koji e
stii u proljee da popuni posljednje otvoreno mjesto. Pet ih je bilo kada sam stigao. Sada su tamo dvije
sekretarice, nekoliko ena naih ljudi koje su takoer zaposlene i jo jedan slubenik za veze. U Guayaquilu jo
uvijek imamo dva oficira u konzulatu, ali im je pridodan jedan koji djeluje izvana. Dean planira da povea broj
oficira pod neslubenom zatitom, posebno u Guayaquilu. Budet stanice dramatino raste - od 500 ooo dolara
1960. godine do gotovo 800 ooo dolara danas.
Svakako, operacije su uspjenije. Poboljan je program suzbijanja pobuna zahvaljujui hapenjima, protjerivanju
i opoj represiji koju poduzima hunta. Pripremamo nekoliko novih operacija - osobito nova prislukivanja
telefona te osnivanje obavjetajne vojne jedinice, o emu se stara Dean. Mnoge od tih aktivnosti odvijaju se u
suradnji s huntom. No posredstvom policije, vojnih oficira i stenografkinje koja je na naoj platnoj listi ubacili
smo se i u samu huntu. Ima izgleda da e se poboljati i studentske operacije. Radnike operacije, CEOSL i
AIFLD, vrsto su u naim rukama, usprkos svim problemima s kojima su se sukobljavale. Najbolji nai agenti
ubaeni PCE preivjeli su, a imamo ih jo nekoliko novih, ukljuujui i one u bazi u Guayaquilu.
Sto se tie ope politike situacije, tu stojimo jo povoljnije. Kad sam stigao u Ekvador, Araujo je bio premijer.
Za dvije i pol godine tradicionalne su partije uinile niz stvari zbog kojih su se ljudi okrenuli krajnjim rjeenjima.
Svi politiari: Velasco i njegovi sljedbenici, konzervativci,
53kranski socijalisti, liberali i socijalisti borili su se za uske sektake interese, ponekad pod vodstvom naih
agenata i bliskih povezanih slubi. No propustili su da otvore demokratske tokove reformi, zbog ega su morali
platiti raun, ako ni zbog ega drugog, a ono zbog neispunjenih obeanja. Sada se konano te reforme mogu
uvesti dekretima; ini se sigurnim da e red koji je hunta uvela ubrzati ekonomski razvitak. Zemljina je reforma
jo uvijek najhitnija. U izvjetaju objavljenom ove godine Organizacija za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih
naroda utvrdila je da otprilike 800.000 ekvadorskih obitelji (vie od tri milijuna ljudi) ivi u krajnjem
siromatvu, a samo 1000 bogatih porodica (900 zemljoposjednika i stotinu koje se bave biznisom i trgovinom)
posjeduje golema bogatstva.
2-54H
o>
I-H
a
H l
OlWASHINGTON 8. veljae 1964.
Teko je ostati ravnoduan posjetom novoj zgradi taba u Virginiji. Dvadesetak - tridesetak minuta od
Washingtona, uz rijeku Potomac -vrlo lijep put kroz park, uz stijene, do ulaza u tab gdje stoji oznaka Ured za
javni promet, postavljena tu oito zato da nekoga zavara. Zgrada je golema sedmorokatnica u obliku slova H,
okruena licom i drvoredom. Kad jednom uete, vrlo se teko snai. Proitao sam negdje da je sagraena za
potrebe deset tisua namjetenika, a parkiralita za golem broj automobila. Prvi je dojam da u toj zgradi boravi
vie ljudi nego to je bilo predvieno.
Sa slubenikom nadlenim za Ekvador proveo sam puna dva dana popunjavajui podatke koji nikada ne ulaze u
slubeno izvjetavanje. Upoznavao sam se s promjenama u tapskoj administraciji. Najvanija je promjena -
nedavno uspostavljanje novog direktorata DDS/T (za znanost i tehnologiju), koji je odio nastao spajanjem
dosadanjeg Ureda za obavjetajnu djelatnost s podruja nauke i Ureda za istraivanja i izvjetavanje, oba iz
okvira DDI, te jo nekoliko drugih ureda. Novo je tijelo preuzelo na sebe pripremanje informacija i ispunjavanje
zahtjeva za izvjetavanjem o napretku razliitih vanih podruja znanosti i tehnologije u svijetu, s posebnim
osvrtom, to ne iznenauje, na razvoj sovjetskog naoruanja. Nova je institucija odgovorna za razvitak sistema
tehnike koordinacije. Dosadanji Direktorat za koordinaciju je ukinut.
Jo se jedna vana promjena zbila u DDP-u,1 u kojem su se Odjel za meunarodne organizacije i Sluba
psiholokih i paravojnih akcija ujedinile i usvojile novo ime: Sluba tajnih akcija. Stapska koordinacija i voenje
svih CA-operacija (ranije poznatih kao PP-operacije) sada je centralizirano u toj slubi. Ljudi koji rade u novoj
CA-slubi, moda zbog toga to su mnogi od njih veterani tradicionalnih sukoba izmeu Odjela za meunarodne
organizacije i Odjela za razliita geografska podruja, raz-
1 Vidi shemu VI
17 CIA
2-57vili su novu terminologiju koja izaziva smijeh u hodnicima taba. Umjesto da agente i dalje nazivaju
agentima, u svojim ih memorandumima i drugim dokumentima ustrajno spominju kao tajne prijatelje. O
problemima u vezi s kontrolom agenata - stara rana lOD-a koja nikad nee zacijeliti -nitko vie ne govori, kao da
je nestala samim time to se operativni agenti A vie ne nazivaju tim imenom.
U DDP-u uskoro e doi do nove promjene. Odjeli za sovjetsku Rusiju i za Istonu Evropu e se spojiti, s time
da e Grka pripasti Odjelu za Bliski istok. Sve evropske komunistike zemlje bit e u okviru Odjela za sovjetski
blok. Umjesto REDWOOD-a, novi zajedniki nazivnik svih akcija toga Odjela glasit e REDTOP.
Takoer postoji potpuno novi odjel DDP-a pod nazivom Odjel za unutranje operacije (DOD), odgovoran za
obavjetajne zadatke CIA u SAD-u (usmjeren na vanjske ciljeve, naravno). DOD je preteno angairan u
regrutiranju Amerikanaca, uenjaka i strunjaka, koji e obavljati zadatke na meunarodnim konferencijama.
DOD ima svoju stanicu u samom Washingtonu i urede u nekim drugim gradovima.
Najnovija vijest u Odjelu za zapadnu hemisferu jest odlazak dosadanjeg efa, pukovnika J. C. Kinga.* Njegova
je mo postupno slabila jo od invazije u Zaljevu svinja, kada su kubanski poslovi izuzeti iz nadlenosti Odjela.
Osim toga Kingu su dodijeljeni razliiti savjetnici kao to je, na primjer, Dave McLean,* koji je obavljao
dunost efa stanice u Quitu kada je hunta preuzela vlast, te Bili Hood,* koji je prole godine radio na nedavno
otvorenom mjestu efa operacija. Kinga je na dunosti efa Odjela zamijenio jedan od starijih oficira koji je,
nakon invazije u Zaljevu svinja, premjeten iz Odjela za Daleki istok. Zove se Desmond Fitzge-rald,* dosad je
bio pomonik efa Odjela zapadne hemisfere za kubanske poslove - takoer nova funkcija osnovana nakon
invazije na Kubu. Dosadanji zamjenik efa Odjela Ray Herbert* nastavlja rukovoditi zadacima osoblja i onim
zadacima koji nisu izriito povezani s operacijama uperenim protiv Kube.
.>
1
WASHINGTON 10. veljae 1964.
Proveo sam no izvan Nolandove kue. ive u McLeanu, nedaleko od taba izgleda kao da svi ive u tom
podruju. Nakon povratka u tab Noland je postao ef grupe za Brazil u okviru Odjela za zapadnu hemisferu - to
je znaajan posao otkako je Brazil pod Goulartom krenuo ulijevo. Prole godine Noland je nekoliko puta boravio
u Brazilu. Prema njegovim rijeima, Brazil je za nas najtei problem u Latinskoj Americi - ak ozbiljniji od
Kube, otkako je odbaeno oruje.
258Istraga koju je brazilski parlament proveo o izborima 1961. godine, to je zapoela prolog svibnja i jo
uvijek traje, nije potpomogla operacije u Brazilu. Otkriveno je da su u glavnini operacijama politike akcije nae
stanice u Riju Brazilsko udruenje za demokratsku akciju (IBAD) i srodna organizacija Narodne demokratske
akcije (ADEP) u izbornoj kampanji ip6z. utroili za financijsku podrku protukomunistikim kandidatima
otprilike dvanaest milijuna dolara, a moda i dvadeset. Bili su osigurani fondovi izvana, za izbore za guvernere u
osam od jedanaest drava, za petnaest kandidata za federalne senatore, 2.50 kandidata za federalne poslanike i za
oko 600 kandidata za najvie dravno zakonodavno tijelo. Rezultati izbora bili su razliiti. Kandidati koje je
podravala stanica izabrani su za guvernere u dravama Sao Paulo i Rio Grande, koje i jesu najvanije. No
ljeviar, Goulartov pristalica, pobijedio je na izborima za guvernera znaajne sjeveroistone drave Pernambuco.
U narodnoj skuptini odnosi izmeu triju glavnih politikih partija ostali su jednaki, to je ocijenjeno kao
pobjeda.
Parlamentarna istrana komisija bila je na neki nain pod kontrolom - pet od devet njezinih lanova i sami su
primali novac od IBAD-a i ADEP-a. No samo je odbijanje bankarskih institucija, kao to su First National City
Bank,* Bank of Boston* i Royal Bank of Canada,* da otkriju strane izvore sredstava deponiranih za IBAD i
ADEP sprijeilo da se ne otkrije pravo stanje stvari. Potkraj kolovoza prole godine predsjednik Goulart naredio
je da se ukinu ADEP i IBAD, a u parlamentarnom izvjetaju, objavljenom u studenome, navodi se zakljuak da
su te dvije organizacije nezakonito pokuale utjecati na izbore i96z. godine.
WASHINGTON 12. veljae 1964.
Proteklih dana kretao sam se izmeu slube za Urugvaj i grupe za Kubu kako bih se upoznao s prvenstvenim
operativnim zadacima protiv Kubanaca. U Montevideu e moj osnovni zadatak biti operacije protiv Kube. Jo
samo pet zemalja Latinske Amerike ima diplomatske odnose s Kubom. Operacija protiv Kubanaca u Montevideu
vrlo je vana, tvrdi se u uputama koje sadre zadatke stanica. To je jedina stanica u cijeloj hemisferi ije su
operacije protiv sovjetske ambasade na drugom mjestu na listi prioritetnih zadataka. Razloge tome treba traiti u
injenici da komunizam u Urugvaju znaajno raste, posebno u sindikatima. Bez sumnje, tome pridonosi
tamonja kubanska ambasada. Dapae, postoje jaki dokazi da sadanje gerilske i teroristike aktivnosti na
sjeveru Argentine pomae kubanska ambasada u Montevideu.
Upravo sada postoje dva glavna cilja protukubanskih operacija u Montevideu. Najprije, u svrhu raskida odnosa,
provodimo sve odgovarajue operacije da bismo potpomogli optube Venezuele protiv Kube o in-
17*
2-59
tervenciji i agresiji, koje se temelje na otkrivanju tajnih skladita oruja na venezuelanskoj obali prolog
studenoga. Utvreno je da je oruje proizvedeno u Belgiji, a tvorniar uvjerava da ga je prodao Kubancima.
Svrha je toga venezuelanskog sluaja da se konano, posredstvom OAS-a, pozovu sve latinskoamerike zemlje
koje jo imaju odnose s Kubom da ih raskinu. Moemo se nadati da e takav korak, na koji e pozvati Venezuela
a ne SAD, sadravati dovoljno dokaza da ga OAS prihvati, posebno ako narednih mjeseci ojaa propaganda koju
nee pokretati SAD. Iz diskrecije, nikoga nisam pitao o tome, ali ini mi se, da je cijeli taj sluaj s otkrivanjem
skrovita oruja vodila stanica u Caracasu. Sumnjam na to da je oruje podmetnula stanica, moda u zajednikoj
operaciji s tamonjom slubom, i onda otkrila stvar.
Kako je na temeljni cilj u Urugvaju da izazovemo raskid diplomatskih odnosa s Kubom, moramo se u
meuvremenu ubaciti u kubansku misiju u Montevideu bilo s tehnikom, bilo s regrutiranjem agenta, da bismo
stekli bolje obavjetajne podatke o kubanskim aktivnostima. Ve provodimo neke operacije protiv kubanske
ambasade, ali jo se nismo uspjeli ubaciti unutra.
Ne moe se karati da to stanica nije pokuala. Lani je bilo nekoliko pokuaja regrutiranja. Uspjeli smo samo s
Rolandom Santanom.* Na nesreu, Santana je kratko boravio u Montevideu, a i nije imao pristupa delikatnijim
informacijama, jer nije bio obavjetajni oficir. Ako nita drugo, taj nam je sluaj posluio za propagandu.
U narednoj smo prilici bili blizu da pridobijemo oficira za kojega smo vjerovali da je ef kubanske obavjetajne
slube u Montevideu. Taj oficir, Earle Perez Freeman,* u prosincu je otro odbio pokuaj regrutiranja,
neposredno prije nego to se, nakon tri godine provedene u Urugvaju, trebao vratiti na Kubu. U Meksiku, gdje je
ekao avion za Havanu, iznenada se pojavio u amerikoj ambasadi. U razgovoru s oficirom stanice sloio se da
zatrai azil u SAD-u. S njime je razgovarao Bob Shaw,* jedan od mojih nastavnika u ISOLATION-u. U
hodnicima taba jo se uvijek prepriava njegovo pomanjkanje svakog opreza. Nakon to je obavio sve pripreme
da Pereza prebaci u SAD vojnim avionom s aerodroma u Me-xico Citvju, Shaw ga je odvezao kolima na
aerodrom. Putem je Pereza iznenada obuzela panika, iskoio je iz Shawovih kola i nestao u gomili prolaznika. Ni
sada nitko ne moe razumjeti kako je Shaw zaboravio prvo pravilo u takvim sluajevima: da smjesti Pereza na
zadnje sjedalo, u sredinu izmeu dvojice naih slubenika. Da je Perez i promijenio miljenje prije nego to je
trebalo da napusti Mexico City, u razgovoru bismo ga moda uvjerili kako treba otii. Ako nita drugo, izbjegla
bi se panika i gubitak kontakta. Perez se vratio u Havanu. Nema znaka da su Kubanci saznali za njegov dodir sa
stanicom u Mexico Citvju. No u tabu vlada nepodijeljeno miljenje da je u ovom sluaju stanica loe obavila
posao -nisu dobiveni ak ni osnovni podaci o kubanskim operacijama u Montevideu.
z6oGrupa za Kubu najvie je zainteresirana da se pokua regrutirati ifrant za koga je stanica utvrdila da se zove
Roberto Hernandez.* Oficiri iz di-rektorata za obavjetajne poslove, koji se bave kubanskim komunikacijama,
kau da Sovjeti opskrbljuju Kubance kriptogramskim materijalima koji se upotrebljavaju u njihovoj
diplomatskoj i obavjetajnoj korespondenciji i koje je nemogue otkriti. Ako uspijem regrutirati ifranta, rekoe,
moglo bi se postii da strunjak iz taba kopira materijale i da ih neprimjetno vrati. Budue, a moda i ranije
dopisivanje koje sada uva Agencija za nacionalnu sigurnost za sluaj da se jednom saznaju ifre -u tom bi se
sluaju moglo proitati.
MIAMI
14. ouljka 1964.
Na smo bora\ak rasporedili tako da budemo i u kui Janetinih roditelja u Michigenu, i kod mojih ovdje na
Floridi. Prije dva tjedna rodio nam se i drugi sin, tono onoga dana kako je prije nekoliko mjeseci lijenik
predvidio. Kakvo veselje - ponovno sve tee savreno. Kada za nekoliko tjedana beba bude sposobna za put,
Janet i djeca odletjet e u Montevideo. Ja, meutim, odlazim odmah, jer se oficir kojega moram zamijeniti
sprema da hitno ode.
Na putu u Montevideo zaustavio sam se ovdje i gotovo cijeli dan proveo raspravljajui o tome kako stanica
JMWAVE (Miami) moe potpomoi na program protiv Kubanaca u Montevideu. Charlie McKav,* oficir
JMWAVE s kojim sam se susreo na aerodromu, predloio mi je da o poslu razgovaramo na plai umjesto u
zrakoplovnoj bazi Homestead. Odmarali smo se na suncu sve dok nije dolo vrijeme da me prebaci na aerodrom.
Bio je pravi ovjek za takve razgovore, jer je u stanici u Montevideu radio ezdesetih godina i poznaje tamonje
operacije.
Operacije CIA u Miamiju su opsene, ali, ini se, preteno usmjerene na ispitivanje izbjeglica, prikupljanje i
aktualiziranje informacija i na operacije paravojnih infiltracija na Kubu. Imaju i oficire za pojedine zadatke te
agente - kubanske izbjeglice koji mogu pomoi stanicama hemisfere na povremenim zadacima regrutiranja,
prepisivanja u operacijama prislukivanja, kao i u mnogim drugim zadacima. Nedavno je stanica u Montevideu
predloila da JMWAVE pokua pronai enu koja bi se pribliila kubanskom ifrantu poznatom po iznimnoj
sklonosti ljubavnim avanturama. McKay tvrdi da su nedavno pronali kandidatkinju Kubanku izuzetne
ljepote koja se ve otprije bavi takvim poslom. Narednog e tjedna biografske podatke, izvjetaj o dosadanjim
njezinim ulogama u pojedinim operacijama i fotografiju koju mi je pokazao poslati u Montevideo.
Glavna operacija stanice u Miamiju koja se odnosi na Urugvaj jest projekt AMHALF, u koji su ukljuena tri
urugvajska diplomata na za-datku u Havani. To su trgovinski predstavnik Zuleik Ayala Cabeda,* drugi sekretar
ambasade German Roosen i prvi sekretar Hamlet Goncal-ves.* Nijedan od njih, pretpostavljamo, ne zna da
druga dvojica rade za CIA, ali u stanici dre da oni meu sobom o tome ipak razgovaraju. Meu njihove zadatke
u Havani ulazi i osiguravanje azila pojedinim Kubancima, predavanje i preuzimanje tajnih poruka na skrovitim
mjestima za druge agente, kupovina valute, promatranje pojedinih luka i pokreta vojnih jedinica. Veza s
agentima iz Miamija odvija se putem radija, a osim toga najmanje svakog drugog tjedna jedan od njih putuje u
Nassau ili Miami po zadacima koji nisu u vezi s CIA. Iznose, na primjer, vrstu valutu i dragocjenosti koje su
ostavili bjegunci. Takva vrsta kontrabande slui i kao zatita njihovu poslu za CIA, ali i pridaje izuzetnu
osjetljivost cijeloj operaciji. Ta je osjetljivost ve postala opasnom, jer se u igri protiv jedne zemlje nalaze i
diplomati koji su u njoj akreditirani. State Departmentu nee biti lako da se ispria urugvajskoj vladi ako se
operacija otkrije.
MONTEVIDEO 15. oujka 1964
Prekrasan grad nije ni udo da se u Odjelu za zapadnu hemisferu smatra jednim od glavnih zgoditaka. Na
aerodromu me doekao Gerry O'Gradv,* zamjenik efa stanice, i odveo u hotel Lancaster na trgu slobode, gdje
sam odsjeo i lani. Poveo me zatim u svoj veliki sedmorosobni stan iz kojega se prua pogled na Ramblu i jo
dalje na plau Pocitos, gdje smo proveli popodne razmjenjujui iskustva. O'Gradv je stigao ovamo u sijenju, no
njegova obitelj nee doi do lipnja, kada djeci zavrava kola. I on je jedan od onih koji su premjeteni iz Odjela
za Daleki istok. Radio je u Tajpehu i u Bangkoku. Dobar momak.
MONTEVIDEO 18. oujka 1964.
Prijelaz iz pretposljednje zemlje po veliini u najmanju u Junoj Americi omoguuje da se vide goleme razlike u
nacionalnom razvitku. Kontrasti, ne slinosti, ocrtavaju se izvanredno jasno. Urugvaj je zaista izuzetak u veini
ustaljenih shvaanja o Latinskoj Americi. Odaje dojam slonog drutva organiziranog u modernoj, sigurnoj
dravi. Indijanci nisu preputeni sami sebi niti su potisnuti u najdublje siromatvo, ne postoje prirodne
geografske razlike izmeu plantaa na obali i farmi u sijerama na tetu potonjih, nema stalnih kriza i politike
nestabilnosti, nema iroko rasprostranjene nepismenosti, militarizma, nerazumno visoke stope natali-
i6zteta. Na prvom koraku u Urugvaju zamjeuju se pogodnosti za koje se nadam da e proizai i iz huntinih
programa reformi u Ekvadoru.
U Urugvaju kao da je sve u slubi napretka. Dohodak po stanovniku iznosi 700 dolara i meu najviima je u
Latinskoj Americi. Devedeset posto stanovnitva je pismeno. Samo u Montevideu izlazi deset dnevnih listova.
Zemlja je preteno urbanizirana (otprilike 85 posto), a vie od polovice od ukupno z,6 milijuna stanovnika ivi u
Montevideu. Zdravstvene ustanove i prehrana zadovoljavaju. Socijalno osiguranje i mirovinski sistem na visokoj
su razini. Naseljenost iznosi treinu latinskoamerikog prosjeka, a porast stanovnitva je najnii - samo 1,3
posto. Sto je najvanije, reljef je takav da omoguuje da se 88 posto zemlje iskoristi, uglavnom za stoarstvo.
Ovdje susreemo model politike stabilnosti, zemlju koja u ovom stoljeu gotovo da i nije imala vojnih
intervencija u politici. Po paljivo odabranoj definiciji, to je amerika vicarska.
Takva sretna situacija u Urugvaju datira od izbora 1903. godine, kada je na vlast bio doao Jose Batlle y
Ordonez, zacijelo jedan od najveih i najdjelotvornijih zapadnih liberalnih reformatora koji je stavio toku na
estoke sukobe urbaniziranog i ruralnog dijela zemlje, sukobe to su prijetili da rascijepe Urugvaj, kao to se to u
devetnaestom stoljeu dogaalo u veini zemalja Latinske Amerike. Urugvajci duguju Batlleu drutveno
priznanje kao jednom od najnaprednijih ljudi svoga vremena: uveo je osmosatni radni dan, obavezni dan odmora
i tjednu isplatu, naknade radnicima za sluaj povreda, odredio minimalne zarade, mirovinsko i socijalno
osiguranje, slobodnu graansku prosvjetu koju drava novano potpomae. Da bi regulirao poboljanje poloaja
radnika i kontrolirao koncentraciju ekonomske moi u rukama privatnih stranih i nacionalnih interesa, Batlle je
ustanovio vladine monopole u javnim slubama, bankarstvu i stanovitim trgovinskim i industrijskim podrujima.
U politici, Batlle je ustanovio naelo koparticipacije, u kojoj je manjinska partija blankista (poznata i kao
Nacionalna partija) podijelila vlast s Batlleovom Colo-rado partijom u izvrnoj vlasti, u kojoj su sudjelovali
lanovi obiju partija. Posredstvom toga mehanizma, javni je autoritet podijeljen, partijske frakcije iskljuene, a
krvave borbe za politiku vlast okonane. Batlleu, dakle, Urugvajci mogu pripisati kao zaslugu politiku
stabilnost zemlje, socijalnu jednakost, politiku preraspodjele dohotka u korist pojedinih grana privrede u razvoju,
sistem socijalne zatite i vladine trgovinske monopole, financijske te monopole javnih slubi.
Meutim, od 1954. godine ivotni standard u Urugvaju opada. Ukupni narodni proizvod vie ne raste,
produktivnost i narodni dohodak je opao, industrijski je rast spao ispod ionako niske stope rasta stanovnitva. In-
vesticije ine samo u posto od ukupnog narodnog proizvoda, to je, moda, navjetaj otpora Urugvajaca
sniavaju uobiajene razine potronje. Ugroeni ivotni standard srednje i nie klase doveo je do sukoba koji se
oituju u uestalim, sve irini i otrijim trajkovima, to su poeli prevladavati u ivotu te zemlje.
2*3Sto se dogodilo u toj najutopistikijoj od modernih demokracija? Od sredine pedesetih godina glavni je
ekonomski problem bio: kako se prilagoditi padu svjetskih cijena glavnih urugvajskih izvoznih proizvoda - go-
veeg mesa, koe i vune. Kako su prihodi od izvoza opali - ispod razine postignute prije trideset godina -
urugvajski uvoz bio je pod otrim pritiskom sve viih cijena gotovih proizvoda i polusirovina potrebnih prera-
ivakoj industriji podignutoj u doba depresije, a zatim prosperiteta izmeu 1945-1955. Rezultat: inflacija,
deficit platne bilance, ekonomska stagnacija, porast nezaposlenosti (sada iznosi 12. posto), devalvacija.
Djelomino su problemi s kojima se Urugvaj sukobio bili neizbjeni, jer se donedavni napredak temeljio na
neuobiajenim tritima za drugog svjetskog rata i rata u Koreji. Problemi su se, meutim, pogoravali stano-
vitim vladinim politikim potezima, posebno otvaranjem novih radnih mjesta u vladi i njezinim poduzeima, to
je uinjeno s ciljem da se ublai nezaposlenost i ubrza politika pomo. Kako u raspodjeli poslova u vladi postoji
sistem tri-dva (tri mjesta za one koje postavlja veinska partija, a dva za one koje popunjava manjinska
partija), uspostavljen u toku tridesetih godina, moglo bi se rei da su obje partije dospjele u podreeni poloaj
prema vrhovima administracije. Zaista, broj vladinih inovnika poveao se od 58 ooo u 1938. na 170 ooo u
1955. godini. Sada ih je 200 ooo. S obzirom za primamljive penzije i druge povlastice koje uivaju, vlada
uvjerenje da svatko ima pravo na zaposlenje u vladi - iako su plae uslijed inflacije opale toliko da veini
zaposlenih u vladi treba jo jedan posao kako bi preivjeli. No glavni je rezultat: pomanjkanje sredstava za
financiranje javne administracije. Ova se kritizira zbog nesposobnosti, sporosti, nesnalaenju u papirima,
visokog stupnja izostajanja s posla, slabog obrazovanja i ope korupcije.
Sistem plaanja u aparatu urugvajske drave temelji se na tome da se jedan dio zarade od izvoza zadri
primjenom viestrukih izjednaavanja deviznih teajeva. Sredinja banka plaa izvoznika u pesosima svotom
koja je manja od vrijednosti njegova proizvoda na slobodnom tritu, a razlika se, posredstvom banke, pretae u
vladine operacije. Taj je sistem metoda za preraspodjelu dohotka i jednak je po svom uinku izvoznoj taksi, koja
rui ravnopravan poloaj domaeg proizvoda na meunarodnim tritima. Retencije takoer slue da se primarni
proizvodni sektor, stoari i raneri, privole da se ne opiru porezima to se ubiru kao pripomo vladinoj
birokraciji u Montevideu i jaanju njihovih povlastica. Rezultat je da raneri povlae vunu i stoku s trita ili pak
svoje proizvode prodaju kontrabandi - obino preko nezatiene granice prema junom Brazilu.
Sukobi izmeu interesa seoske i urbane sredine, produbljeni opadanjem prihoda od izvoza, imali su kao
posljedicu pad produktivnosti i ivotnog standarda Urugvajaca. Godine 1958, nakon to su gotovo 100 godina
bili u opoziciji, blankisti su na dravnim izborima pobijedili u koaliciji s Federalnom ligom za seoski pokret,
takozvanim ruralistima. Koali-ija je izradila programe poveanja izvoza poljoprivrednih proizvoda, ali je u
ostvarivanju toga programa ve na poetku naila na slab uspjeh. Godine 1959. bio je potreban veliki
meunarodni zajam za izravnavanje platne bilance. Meunarodni monetarni fond zahtijevao je da se usvoje
fiskalne reforme za zaustavljanje inflacije, izravnavanje robne razmjene i unapreivanje izvoza. Ti su zahtjevi
prihvaeni. Pesos je devalvirao, re-tencije su na izvoz smanjene, uspostavljena je kontrola uvoza, podrezana krila
potronji. No program ozdravljenja ipak nije uspio. Djelomino stoga to su cijene uvoznim industrijskim
proizvodima i dalje rasle, a inflacija i druge boljke nisu otklonjene. Pesosu, koji je devalvirao sa 1,5 na 6,5 za
dolar 1959. godine, vrijednost je i dalje opadala, tako da sada valja dati 18 pesosa za jedan dolar. Trokovi ivota
rastu, od nekih 15 posto godine 1962.. na 33,5 posto godinu dana kasnije. Usprkos daljnjem opadanju privredne
moi blancosi su uspjeli zadrati kontrolu izvrne vlasti i na izborima i96z. godine, uglavnom stoga to su nova
mjesta u vladinoj administraciji otvorena prije izbora.
Moda jo znaajnije nego to je obeshrabrivanje ranera da poveavaju proizvodnju ili druge suprotnosti u
politici preraspodjele dohotka jest razvodnjavanje politike moi u toj zemlji. Izvrno tijelo (kolegij), zamiljeno
na osnovi dogovora o podjeli vlasti izmeu dviju glavnih partija i kao brana pokuajima uzurpacije, sastoji se od
devet lanova. est ih je iz partije veine, a tri su iz partije manjine. U praksi se, meutim, vladin Nacionalni
savjet esto javlja kao trei zakonodavac zahvaljujui frakcio-natvu koje je izborni sistem unio u vladajue
partije. Sadanje Nacionalno vijee, na primjer, ine tri lana jedne blankistike frakcije, dvojica iz druge i jedan
pripadnik tree frakcije. lanovi manjinske partije coloradosa slino su podijeljeni: dvojica iz jedne, a jedan iz
druge frakcije. Tih pet razliitih frakcija zastupljeno je u egzekutivi svaka sa svojim programom i svojom
politikom organizacijom. Sposobnost izvrne vlasti da usmjeruje i odluuje vrlo je ograniena i uvjetovana
eventualnim ujedinjavanjem frakcija na pojedinim pitanjima, esto mimo linija samih partija.
Zakonodavstvo je rascjepkano na slian nain. Zapravo je podreeno samo sebi. Posebni zakon omoguuje
svakom senatoru i poslaniku da bez carine uveze jedan novi inozemni automobil svake godine, to, u uvjetima
inflatornih cijena, automatski znai da se tim kolima dva ili tri puta poveava vrijednost. Legislativa je na slian
nain 1961. favorizirala politiare, osiguravajui, u trenutku povlaenja s dunosti, povlastice za nosioce poli-
tikih funkcija. Odobravaju se i posebne vladine pozajmice za gradnju kua lanovima predstavnikog doma pod
vrlo povoljnim uvjetima.
Kakvi su izgledi da se sada rijee neki od problema zemlje kada je ve ranije bilo toliko mogunosti? Stanovit je
stupanj otrine neophodan, ali reforme bi trebale zahvatiti vladina poduzea, poljoprivredu, a moda najvie
izvrnu vlast.
Dvadeset i osam vladinih poduzea, samostalnih i decentraliziranih slubi, optuuje se za neefikasnost, korupciju
i gubitke. Za tako malu
lzemlju, raspon njihovih poslova zaista je golem: eljeznice, avionski promet, kamionski transport, autobusne
linije, prerada i promet naftom, proizvodnja cementa, proizvodnja i uvoz alkoholnih pia, prerada mesa,
osiguranje, vjerovnitvo i trgovinsko bankarstvo, pomorski prijevoz, upravljanje lukom u Montevideu,
elektroenergija, telefoni i telegrafi, vodoopskrba, komunalne slube. Poboljano rukovoenje i odstranjivanje
gubitaka i korupcije u sredinjoj administraciji - koju sainjavaju razliita ministarstva nasuprot samostalnim
kompanijama i decentraliziranim slubama takoer je vrlo vano.
U poljoprivredi se moraju rijeiti dva osnovna problema: okrupnjavanje posjeda i porast dohotka te nedostatan
kapital i slaba tehnologija. Sto se okrupnjavanja posjeda tie, otprilike 5 posto jedinica dri oko 60 posto zemlje,
a gotovo 75 posto jedinica raspolae s manje od 10 posto zemlje. Problem odnosa izmeu latifundija i malih
posjeda izmakao je Batlleovoj panji. Vie od 40 posto zemlje iskoritava se posredstvom stanovitih oblika
nesigurnog zakupa, koji sadravaju odgovarajue mjere usmjerene protiv bogaenja. Jasno je da se pregolemi
zemljini posjedi moraju ponovno raspodijeliti kako bi se intenzivirala obrada zemlje, a i zbog porasta
proizvodnje i otvaranja novih radnih mjesta.
Sto se izvrne vlasti tie, zapoele su rasprave o ustavnoj reformi, to jest o povratku na predsjednitvo s jednom
linou te eventualno zadravanje kolegija, ali tako da svi izabrani lanovi budu pripadnici iste stranke.
ini se da nitko ne zna kako e Urugvaj rijeiti svoje probleme. Ali svi se slau s tim da je zemlja zapala u
gospodarsku, politiku i moralnu krizu.
MONTEVIDEO 2,1. oujka 1964.
Stanica u Montevideu pripada meu srednje po broju slubenika u zapadnoj hemisferi. Osim efa stanice Neda
Holmana* i O'Gradvja, ovdje su jo etiri operativna oficira (po jedan za sovjetske operacije, komunistiku
partiju i srodne grupacije, operacije tajnih akcija i za kubanske operacije), zatim administrativni pomonik, dva
slubenika veze i tri tajnice - svi pod firmom politike sekcije nae ambasade. Izvana, bez slubene zatite,
imamo dva amerika graanina.
Napredniji stupanj razvitka u Urugvaju, u usporedbi s Ekvadorom, odraava se u analizama stanice o operativnoj
okolici kao daleko sloenijoj i jae neprijateljski raspoloenoj sredini nego to je to sluaj sa siromanim i
zaostalim susjednim zemljama. Iako postoje slinosti u ciljevima stanica, razlike su uglavnom u veoj
sposobnosti ovdanjih neprijatelja.
z66KOMUNISTIKA PARTIJA URUGVAJA (PCU)
Nasuprot podijeljenoj, slaboj i frakcijama razjedinjenoj Komunistikoj partiji Ekvadora, PCU je dobro
organizirana i disciplinirana partija s puno jaim utjecajem nego to to pokazuju glasaki rezultati koje postie.
Zahvaljujui djelomino i izbornom sistemu (ley de lema), PCU gotovo simbolino sudjeluje u dravnoj
zakonodavnoj vlasti: ima tri mjesta od ukupno 130. J/eutim, snaga te partije raste uglavnom zbog sve gore eko-
nomske situac.je. Dok je na izborima 1958". PCU osvojila zj ooo glasova (2,,6 posto), godine i96z. dobila je 41
ooo (3,5 posto). Stanica procjenjuje da broj lanova PCE stalno raste: od otprilike 3000 1961. godine do sa-
danjih 6000 a sama PCU tvrdi da ima 10 ooo lanova.
Politike aktivnosti PCU usmjerene su uglavnom na Lijevi front osloboenja, poznatiji kao FIDEL (Frente
Izquierda de Liberacion). Osim PCU, FIDEL ukljuuje Urugvajski revolucionarni pokret (MRO) i nekoliko ma-
njih lijevih rascjepkanih grupa. Glavni voa MRO-a Ariel Collazo lan je predstavnikog doma. Uz tri mjesta
koja dri PCU, FIDEL je u kongresu zastupljen etvoricom poslanika.
Iznimno slobodna politika atmosfera u Urugvaju omoguuje samostalno ponaanje PCE u njezinim
aktivnostima u radniko-sindikalnim i studentskim organizacijama, kao i u politikoj fronti. Partijske novine El
Popular izlaze dnevno i prodaju se po cijelom Montevideu ime se omoguuje vrlo snana propaganda PCU
protiv sjevernoamerikog imperijalizma i korupcije tradicionalnih urugvajskih buroaskih partija. I dok su
mnoge komunistike partije uzdrmane podjelom oko sovjetskog ili kineskog modela, PCU je na tom planu imala
tek neznatnih neprilika i zadrala je nepodijeljenu podrku Sovjetima. Podrka kubanskoj revoluciji i
suprotstavljanje svakom raskidu odnosa s Kubom - glavna su politika stanovita PCU.
KONFEDERACIJA RADNIKA URUGVAJA (CTU)
U vie od etrdeset godina postojanja PCU bila je aktivno prisutna u urugvajskom radnikom pokretu, a osobito
1947. godine, kada je imala najjai utjecaj u Opem sindikatu radnika koji je zastupao otprilike 60 posto
organiziranih radnika. Ideoloki rascjep nakon Staljinove smrti prouzroio je opadanje utjecaja PCU na
sindikate, pa je suparnika Konfederacija rada Urugvaja (CTU), uz pomo nae stanice u Montevideu, prevla-
dala. CTU je ula kao lanica u ORIT* i ICFTU,* ali je stala gubiti kada joj je Socijalistika partija Urugvaja
uskratila podrku, a PCU obnovila svoje organizacijske napore. U poetku ezdesetih godina, pod vodstvom
PCU, osnovana je CTU i sada je najvea i najvanija sindikalna organizacija u Urugvaju. Osim to komunisti
vode CTU, ni lijevi socijalisti nisu bez stanovita utjecaja.Glavni politiki zadaci CTU jesu podrka kubanskoj
revoluciji i suprotstavljanje vladinoj ekonomskoj politici, posebno mjerama reformi, koje, poduzete na zahtjev
Meunarodnog monetarnog fonda (devalvacija, pootravanje dosljednosti u ostvarivanju odluka), pogaaju ljude
s najmanjim dohotkom. I dok je tek malen broj radnika komunista (veina zaposlenih radnika glasa za
tradicionalne partije), utjecaj PCU i drugih lijevih snaga u CTU sposoban je da mobilizira sedam stotina tisua
radnika, moda polovicu ukupne radne snage, u borbi za ispunjenje zakonski osnovanih zahtjeva. Akcije mogu
biti: od potpunog trajka do kratkih, jednosatnih ili dvosatnih, obustava rada, pa do trajkova na neodreeno
vrijeme koji paraliziraju vane dijelove privrede. Kao to se moglo i oekivati, CTU je lanica Svjetske
federacije sindikata, kojoj je sjedite u Pragu.
FEDERACIJA SVEUILINIH STUDENATA URUGVJA (FEUU)
Stanje u nacionalnoj studentskoj uniji slino je onome u radnikom pokretu: meu studentima vrlo je malo
komunista, ali oni kontroliraju federaciju. U Urugvaju djeluju dvije visokokolske ustanove: republiko
sveuilite Republike sa 14 ooo studenata i nacionalna tehnika kola (Uni-versidad de Trabajo), na kojoj studira
18 ooo polaznika. Obje su u Monte-videu. Aktivnosti FEUU usredotoene su na republiko sveuilite, ali se
proiruju i na srednje kole. Jedan lan PCU generalni je sekretar FEUU. Kada za to bude razloga, velik broj
studenata moe se mobilizirati za militantne uline akcije i studentske trajkove. Politike akcije FEUU
usmjeruju se na podrku kubanskoj revoluciji i zahtjevima CTU. Meta napada je sjevernoameriki
imperijalizam.
SOCIJALISTIKA PARTIJA URUGVAJA (PSU)
Iako prokastrovska, PSU kao politika snaga nema utjecaja u Urugvaju - na izborima 1962.. godine, prvi put
nakon vie godina, izgubila je pozicije. Ipak, uspjelo joj je zadrati stanovit utjecaj meu intelektualcima,
piscima i lanovima sindikata. Velik dio problema s kojim se sukobljavaju socijalisti lei u nutranjem neslaganju
oko toga, da li miran nain rjeavanja stvari zamijeniti nasilnim politikim inom. Dio militantno raspoloenih
lanova PSU, koje predvodi Raul Sendic, voa radnika eerana iz Bella Uniona u sjevernom Urugvaju, napustio
je partiju i osnovao malu aktivistiku revolucionarnu organizaciju. No i dalje su slabi. A Sendic je u bijegu i nada
se da e nai sklonite u Argentini.
268URUGVAJSKI REVOLUCIONARNI POKRET (MRO)
Iako MRO sudjeluje u FIDEL-u zajedno s PCU, ipak je taj pokret zadrao svoju neovisnost i znatno se borbenije
postavlja u politikim problemima nego to je to sluaj s PCU. Kako se bio posvetio oruanim pobunama, smatra
se da je opasan. No ipak vjerujemo da nema vie od nekoliko stotina lanova i da je njegov utjecaj prilino
ogranien.
TROCKISTI I ANARHISTI
Revolucionarna radnika partija (POR), koji vodi Luis Naguil, trocki-stika je grupa sjedinjena s frakcijom
posadasa iz etvrte internacionale. Manje ih je od stotine i njihov je utjecaj sasvim malen. Sline male grupe
anarhista vode braa Gatti, Mauricio i Gerardo. Djeluju u Montevideu. No i njih stanica tek povremeno obrauje.
ARGENTINSKI IZGNANICI
Urugvaj, sa svojom dobrohotnom i popustljivom politikom klimom, tradicionalno je utoite politikih
izbjeglica iz drugih zemalja, osobito Argentine i Paragvaja. Otkako je Peron zbaen 1955. godine, Montevideo je
znaio sigurnost za peroniste ija je aktivnost u Argentini bila podvrgnuta estokoj odmazdi. Stanica u Buenos
Airesu slabo je djelovala na ubacivanju u peronistiki pokret, posebno na krajnju ljevicu toga pokreta. Stoga je
stanica u Montevideu poduzela nekoliko uspjenih operacija protiv peronista u Urugvaju, za koje je otkriveno da
uivaju podrku Kubanaca. Prislukivanjem stana Juli ja Gallega Sota, prognanog peronistikog novinara, otkrili
smo da postoji tajna veza izmeu Gallega i biveg efa kubanske obavjetajne slube u Montevideu Earla Pereza
Freemana -onoga istoga koji je u Mexico Citvju elio prijei k nama. Naa je stanica biveg efa zapravo
pripremila najvaniju analizu sloenih odnosa razliitih grupa unutar peronizma. Oni za koje je CIA
zainteresirana oznaeni su kao peronisti lijevog krila i argentinski teroristi. No svi su znaci da e argentinska
vlada dopustiti peronistima povratak, to znai da e se mnoge argentinske revolucionarne aktivnosti uskoro
poeti premjetati u Buenos Aires.
PARAGVAJSKI IZGNANICI
ak u veoj mjeri nego to je to sluaj s argentinskim ekstremistima, Komunistika partija Paragvaja (PCP)
prinuena je da djeluje izvan vlastite zemlje. Sa sjeditima uglavnom u Buenos Airesu, Montevideu i SaoPaulu,
PCP je sa svojih 500, od ukupno tri do etiri tisue lanova koji ive u Paragvaju, gotovo nedjelotvorna.
Stroessnerova vlada vrlo estoko provodi progone i zatvaranja aktivista PCP-a. Usprkos tome, PCP je osnovala
politiku frontu - Ujedinjenu frontu za nacionalno osloboenje (FULNA), u koju su ukljuene neke
nekomunistike partije - lijevo krilo liberalne partije i febreristiki pokret. U Paragvaju im je politika aktivnost
zabranjena. tab FULNA nalazi se u Montevideu.
SOVJETSKA MISIJA
Sovjetsku misiju u Montevideu sainjava poslanstvo, trgovinsko predstavnitvo i dopisnitvo agencije TASS. Od
dvadesetak slubenika poslanstva samo ih je osam na diplomatskoj listi urugvajskog Ministarstva vanjskih
poslova, a ostali su na popisu administrativnih i pomonih slubenika. Od ukupno dvadeset slubenika
ambasade, dvanaestorica su poznati obavjetajci ili se na to sumnja; za est se zna, a na dvojicu se sumnja da
rade za KGB (dravna sigurnost); za dva se zna, a na dvojicu sumnja da rade za GRU (vojna obavjetajna
sluba). Trgovinsko predstavnitvo, smjeteno u posebnoj zgradi u kojoj stanuju lanovi sovjetske misije, ini
pet slubenika, od kojih se za dvojicu zna, a na jednog sumnja da rade za KGB. Dopisnik TASS-a poznat je kao
ovjek KGB-a. Dakle, od dvadeset i est sovjetskih ljudi u Montevideu esnaestorica su otkriveni obavjetajci ili
se na to sumnja - to je prosjek za sovjetske misije u Latinskoj Americi.
Ciljevi sovjetskih obavjetajnih operacija u Urugvaju, za razliku od onih amerike ambasade i stanice CIA,
prilino su jasno vidljivi, iako je u operacijama nae stanice proputeno da se o tome, osim u rijetkim prilikama,
vodi briljiva evidencija. Misli se da je na vrhu liste sovjetskih prvenstvenih zadataka podrka PCU i CTU,
ubacivanje u urugvajsku vladu i u lijeve frakcije tradicionalnih politikih partija njihovih utjecajnih agenata,
tiskanje i distribucija propagandnog materijala u Latinskoj Americi posredstvom, izmeu ostalih, Ediciones
Pueblos Unidos, ubacivanje u podruje kulture u razliite organizacije, na primjer uz pomo Sovjet-sko-
urugvajskog drutva prijateljstva, pomo za putovanja posredstvom ureda kompanije Scandinavia Airlines
Svstem u Montevideu i, konano, pomo ilegalnim obavjetajnim oficirima koji se alju na putovanja s lanim
ispravama.
KUBANSKA MISIJA
Poput Sovjeta, i Kubanci imaju ambasadu i odvojeno trgovinsko predstavnitvo. Ali telegrafsku agenciju Prensa
Latina vode Urugvajci i Argentinci. Na elu ambasade je otpravnik poslova s etvoricom diplo-
170mata, za koje se zna ili sumnja da su obavjetajni oficiri. Trgovinsko predstavnitvo vode trgovinski savjetnik
i njegova ena, za oboje se misli da su obavjetajci. Za razliku od operacija koje Agencija izvodi protiv Sovjeta,
o podjeli kubanskih operacija ne znaju se okviri. Praktiki nita nije po-zanto o organizacijskom sastavu
kubanske obavjetajne djelatnosti.
Ipak, stanica u Montevideu prikupila je vrijedne informacije o kubanskim vezama s argentinskim
revolucionarima. Postoje jasni nagovjetaji da Kubanci iz svoje ambasade u Montevideu pomau sadanje
operacije gerilaca u sjevernoj Argentini. Ostale aktivnosti Kubanaca usmjerene su prema PCU, CTU, FEUU,
umjetnicima, intelektualcima, piscima i Ijeviarskim voama tradicionalnih partija.
DIPLOMATSKE MISIJE DRUGIH KOMUNISTIKIH ZEMALJA
Cehoslovaka, Poljska, Bugarska, Maarska, Rumunjska i Jugoslavija takoer imaju svoje diplomatske misije u
Montevideu. Dri se da su s kontraobavjetajnog stanovita najvaniji ehoslovaci. Ali nedostatak osoblja u
stanici iskljuuje dobro promiljene operacije protiv bilo koje misije tih komunistikih zemalja.
Ovdje djeluje i trgovinska misija Istone Njemake. S obzirom na to da imamo vanije zadatke, ne pratimo
dovoljno pozorno njezine aktivnosti. Posredstvom ministra unutranjih poslova ef stanice pokuava postii da
se Istonim Nijemcima uskrati gostoprimstvo.
itajui dokumente i materijale s uputama o Urugvaju, postoje jasno da je klima za operacije uz sovjetsku,
kubansku i ehoslovaku obavjetajnu slubu te promiljenu i obrazovanu politiku opoziciju u PCE i srodnim
organizacijama - nepogodnija nego u Ekvadoru. Valjat e voditi brigu o sigurnosti u operacijama, osobito
prilikom susreta i odravanja veza s agentima. No usprkos tome Urugvajci su openito dobro raspoloeni prema
SAD-u. Kako stanica ima bliske odnose s policijom i drugim snagama sigurnosti, operativna je klima, openito
govorei, povoljna.
MONTEVIDEO 22. oujka 1964.
Do prole godine stanica u Montevideu imala je tipine protukomuni-stike politike operacije kakvima se bave i
druge stanice hemisfere. Najvanija meu tim akcijama vodena je posredstvom Benita Nardonea,* voe
Federalne lige za ruralistiki pokret i urugvajskog predsjednika od
2711960. do 1961. Drugima je operacijama bila svrha da se ulice iste od komunista i drugih ljeviara, a nai
odredi, esto uz sudjelovanje bivih policajaca, prekidali su njihove sastanke i terorizirali ih. Tortura komunista i
drugih ljeviara primjenjivala se u istragama koje su vodili nai vezni agenti u policiji. Izvanredan je uspjeh
postignut u sijenju 1961. upravo prije nego to je zavrio Nardoneov predsjedniki mandat, kada je kubanski
ambasador Mario Garcia Inchaustegui, zajedno s prvim sekretarom sovjetske ambasade, morao napustiti zemlju
zbog sumnje da su se mijeali u urugvajske stvari. Cilj stanice, naravno, bio je prijekid odnosa, ali je otpor tome
meu lanovima Nacionalnog vijea bio prejak.
Te su se operacije proirile, slino kao i ECACTOR-operacije u Ekvadoru, pod vodstvom Toma Floresa,* koji je
1960. doao na dunost efa stanice. Meutim ambasador Wymberly Coerr, koji je stigao 1962,. godine,
zahtijevao je da Flores prekine politike intervencije s Nardoneom i operacije militantne akcije, koje su dovele
do nekoliko ubojstava i tako dale komunistima materijala za propagandne kampanje protiv faistike vlade
blankista. Flores se opirao. Godine 1963. ambasador ga je premjestio, i tako su operacije zavrene. Holman je
bio poslan da zamijeni Floresa, ali on je zadrao diskretnu vezu s Nordoneom samo radi prikupljanja
obavjetajnih podataka, bez implikacija politike akcije. U ovom trenutku Nardone boluje od raka (u
posljednjem stadiju) i s njim je za sve operacije s praktinim ciljevima svreno.
Meutim, ostali operativni programi stanice pokrivaju sva podruja. To su najprije direktive za pojedine misije:
Prioritet A
Prikupljanje i javljanje obavjetajnih podataka o snazi i namjerama komunistikih i drugih politikih
organizacija neprijateljski raspoloenih prema SAD-u, ukljuujui i njihove meunarodne izvore podrke i
voenja.
Cilj i: Uspostaviti operacije s ciljem da se ostvari ubacivanje agenta ili tehnikih sredstava u kubansku, sovjetsku
i misije drugih komunistikih zemalja u Urugvaju.
Cilj 2.: Ubaciti agenta ili tehnika sredstva na najviu razinu u Komunistiku partiju Urugvaja, Komunistiku
omladinu Urugvaja, Lijevu frontu osloboenja (FIDEL), Konfederaciju radnika Urugvaja, Socijalistiku partiju
(revolucionarnu grupu), Federaciju sveuilinih studenata, Urugvajski revolucionarni pokret (MRO) i srodne
organizacije.
Cilj 3: Postii da se agent ili tehnika sredstva ubace meu argentinske teroriste i lijeve peronistike organizacije
koje djeluju u Urugvaju, u Komunistiku partiju Paragvaja, Paragvajsku ujedinjenu frontu za nacionalno
osloboenje (FULNA) i druge sline organizacije treih zemalja koje djeluju u Urugvaju.Prioritet B
Zadrati odnose s urugvajskim slubama sigurnosti, ponajprije vojnom obavjetajnom slubom i policijom u
Montevideu.
Cilj i: Posredstvom povezanih slubi zadrati mogunost prikupljanja obavjetajnih podataka da bi se podravale
unilateralne operacije stanice, prikupljati informacije o politikim potezima urugvajske vlade koje se odnose na
politiku vlade SAD-a i prema komunistikom pokretu u Urugvaju.
Cilj z: Zadrati program razmjene obavjetajnih podataka s povezanim slubama kako bi se informacije o
komunistikom i srodnim politikim pokretima u zemlji predavali urugvajskoj vladi ukljuujui, kada je
mogue, i informacije iz unilateralnih izvora.
Cilj 3: Sudjelovati u zdruenim operacijama s urugvajskim slubama sigurnosti kako bi se potpomagale
unilateralne operacije stanice i poboljale sposobnosti prikupljanja obavjetajnih podataka tih slubi.
Cilj 4: Obuavanjem, voenjem i financijskom pomoi pokuati da se pobolja ukupna sposobnost urugvajskih
slubi sigurnosti za prikupljanje obavjetajnih podataka o komunistikom pokretu u Urugvaju.
Prioritet C
Posredstvom operacija tajne akcije: i - iriti informacije i miljenja sa svrhom da se sprijei antiamerika ili
prokomunistika propaganda; 2 - neutralizirati utjecaj komunista i krajnje ljevice na velike masovne
demonstracije ili pomoi u uspostavljanju i odravanju alternativnih organizacija pod nekomunistikim
vodstvom.
Cilj i: Plasirati odgovarajuu propagandu posredstvom najjaih lokalnih sredstava informiranja, ukljuujui
tampu, radio i televiziju.
Cilj z: Podravati demokratske vode radniko-sindikalnih, studentskih i omladinskih organizacija, osobito u
podrujima gdje je utjecaj komunista najjai (Federacija sveuilinih studenata, Konfederacija radnika Urugvaja)
i gdje demokratske voe valja ohrabriti da se bore protiv subverzija komunista.
INOZEMNE OBAVJETAJNE I KONTRAOBAVJESTAJNE OPERACIJE
AVCAVE. Izmeu etiri agenta ubaena u Komunistiku partiju Ekvadora AVCAVE-i* je najvaniji. On je na
srednjoj razini, dok su ostali na nioj. Razlog zbog kojega je stanica s vrlo ogranienim uspjehom, uspjela
ubaciti agente u PCU, u usporedbi s drugim zemljama, na primjer s Ekvadorom, lei prije svega u injenici da je
ovdje ivotni standard i prosperitet vei: urugvajski komunisti jednostavno nisu u tolikoj oskudici i izvrgnuti
nesigurnosti kao to je to sluaj s njihovim kolegama u siro-
i CIAmasnijim zemljama i stoga su manje podloni regrutiranju pod financijskim uvjetima. Od jednake, ako
ne i vee, vanosti jest via razina politikog obrazovanja u Urugvaju, superiorno rukovodstvo partije, neznatna
unutarnja partijska neslaganja i uspon koji je partija doivjela prolih godina - moda je masama dan ak traak
revolucionarne nade da tradicionalne partije iskoritavaju zemlju.
Ne bi se moglo kazati kako stanica nije pokuavala pridobiti agenta na visokoj razini. Redovito se u
odreenim vremenskim razmacima pokuavalo regrutirati ugledne lanove partije na naine uobiajene u radu
stanice, ali su ta nastojanja ostajala bezuspjena. Uspjeh koji smo postigli s AVCAVE-i proizlazi iz njegova
lanstva u komitetu jednog podruja Montevidea, kao i iz bliskih odnosa koje je odravao s proki-neskom
frakcijom. Njegov poloaj omoguuje stanici da se ranije upozna sa stanovitim politikim potezima koje
priprema PCU, ali je on daleko od toga da saznaje to se dogaa u sekretarijatu partije. Ipak, za stanicu je dosta
korisna njegova dunost uvara u centrali PCU.
AVPEARL. Ve nekoliko mjeseci Paul Bruns,* oficir sluaja u operacijama protiv PCU, trudi se da pronae
nain kako da prislukuje dvoranu u kojoj centrala PCU odrava sastanke sekretarijata i vodi povjerljive
razgovore. Posredstvom AVOIDANCE-p,* jednog od niih ubaenih agenata koji pokatkad obavlja dunost
uvara u centrali PCU, stanica je primila otiske kljueva konferencijske dvorane, na osnovi kojih je nainila
duplikate. No danonona straa u centrali onemoguuje tajni ulazak u dvoranu i postavljanje prislunih ureaja.
AVOIDANCE-9 takoer je fotografirao elektrine vodove i prikljuke u dvorani za sastanke koju uvari
pregledavaju prilikom svakog obilaska zgrade. Stanica je naruila da se iz Washingtona poalju utikai rasvjetnih
tijela identini onima to se upotrebljavaju u Urugvaju. Odjel tehnikih slubi priprema ureaje (mikrofone,
predajnike i prekidae) koji e se postaviti u stropna rasvjetna tijela potpuno jednake izrade. Snimljeni su i svi
utikai u konferencijskoj dvorani tako da bi se u njihove kopije to se izrauju u tabu unijeli svi detalji s
originalnih rasvjetnih tijela. Nova rasvjetna tijela s ureajima za ozvuenje jednostavno e se postaviti na mjesta
dosadanjih. Ako postavljanje izvedemo uspjeno, zvuk emo primati elektrinim vodovima.
Prouen je i razmjetaj vodova kako bi se utvrdilo koji stanovi i graevine lee izmeu zgrade centrale i prvog
transformatora. Na jednom od mjesta du te linije postavit emo prisluno mjesto, jer signali radio-frek-vencija
ne mogu prolaziti kroz transformator. Za rad na prislunom mjestu pomiljali smo na nekoliko agenata koje smo
ve ranije bili provjerili u pomonim operacijama. Za sada se oslanjamo na AVOIDANCE-9, koji nema pojma o
pravoj prirodi operacije. Ali on je iznimno potkupljiv, pa postoji mogunost da jednom kada sazna za ureaje
pone ucjenjivati stanicu. Stoga smo AVCAVE-i,* ija je lojalnost na vioj razini, uputili da dobrovoljno obavlja
dunost uvara. Tako e i on jednu ili dvije noi
2-74mjeseno provoditi na tom poslu i pomoi nam da izvedemo AVPEARL. Oekujemo da nam centrala
poalje ureaje da bismo ih iskuali prije nego to ih postavimo.
AVBASK. Jedini ubaeni agent stanice u Urugvajskom revolucionarnom pokretu (MRO) je Anibal Mercader,*
mladi bankovni inovnik kojega je obradio i konano regrutirao Michael Berger,* oficir na ije sam mjesto
doao ja. Agentove informacije su, openito, srednje vrijednosti, jer je prilino udaljen od vodstva pokreta. No
dobro je usmjeren i postoji stanovita nada da bi u toj relativno maloj organizaciji mogao uznapredovati. Kako je
MRO orijentiran na teroristike akcije, moe nastati problem kako daleko da agent ide, ak ako to i eli, u
izvjetavanju o velikim razornim akcijama koje priprema njegova organizacija. Dapae, i sam je agent u
procjepu: da emigrira u SAD (njegovo poznavanje bankovnih poslova omoguilo bi mu skromnu zaradu), ili da
ostane u Urugvaju, gdje bi se morao suoiti samo s prijetnjama i neprekidnom ugroenou.
AVBUTTE. To je pomoni i vie-manje administrativni projekt o tome to valja initi s graaninom SAD-a koji
radi kao operativni oficir pod ugovorom. Zove se Ralph Hatry,* a radi u sklopu inozemnih obavjetajnih
operacija. U Montevideu je predstavnik kompanije Thomas H. Miner and Associates,* koja se bavi
marketingom i komercijalnom propagandom. Ta tvrtka sa sjeditem u Chicagu osigurava zatitu slubenicima
CIA u drugim zemljama. Hatry, kojemu je ezdesetak godina, ve niz godina radi za obavjetajnu slubu SAD-a.
Pod zatitom jedne amerike petrolejske kompanije ranije je obavljao zadatke na Dalekom istoku. Razlog zbog
kojeg je dodijeljen stanici u Montevideu povezan je sa stanovitim tekoama proizalim iz stavaka o roku
trajanja njegova ugovora. U pripremanju toga ugovora imao je udjela i Gerry O'Gradv, zamjenik efa stanice. Po
njemu, Hatry je ovjek teak za suradnju, ali ima ugledne pokrovitelje. Pomonik u DDP-u Thomas
Karamessines* dao je upute da se Hatrvju nade posao bilo gdje. Hatrvjev dosje etao je naokolo i konano
dospio u slubu za Urugvaj.
U Montevideo je Hatry doao prole godine i od tada bez prestanka stvara tekoe, u prvom redu zahtjevima
novane prirode i traenjem dodatnih olakica. Sef stanice Holman nastoji da izmeu sebe i Hatrvja odri to
veu distancu - Hatry eli upravo suprotno. Kako je Berger mlai oficir stanice, povjereno mu je da Hatrvja
uvede u svoje operacije i da se bavi njegovim zahtjevima. Kao to je esto sluaj sa slubenicima koji ne rade
pod slubenom zatitom, vrijeme potrebno da se Hatrvjevi zahtjevi rijee u okviru stanice zapravo je zbrisalo sve
koristi koje smo od njega imali. Hatry vodi etiri operacije: tajnu kontrolu pisama, jednog paragvajskog vou u
izgnanstvu, nekoliko agenata ubaenih u paragvajsku Komunistiku partiju i FULNA te jedno promatrako
mjesto u kubanskoj ambasadi.
AVBALM. Agent te operacije je Epifanio Mendez Fleitas,* prognani voa paragvajske liberalne partije.
Preteno se bavi dopisivanjem i okup-
1*ljanjem lanova moda neke nove politike organizacije unutar liberalne partije u Montevideu, Buenos
Airesu i Sao Paulu. Operacija se odvija u Montevideu, kako bismo stanici u Asuncionu i tabu pomogli da slijedi
aktivnosti paragvajskih prognanika, a i zbog toga da se osiguramo ako liberali ikada jo stupe na paragvajsku
politiku scenu. Taj nam agent osim toga slui kako bi stanica znala stupanj udjela liberalne partije u FULNA,
politikoj fronti to se suprotstavlja Stroessneru a kontroliraju je paragvajski komunisti.
AVCASK. I ta je operacija uperena protiv Paragvajaca u egzilu, osobito lanova Komunistike partije Paragvaja
(PCP) i FULNA. Glavni agent, AVCASK-i,** aktivan je u Ijeviarskoj grupi unutar paragvajske liberalne
partije. Izvjetava o lijevim tendencijama unutar partije, a istodobno slui kao posrednik i usmjerava dva manje
znaajna agenta, AVCASK-2* i AVCASK-3,* Istodobno, AVCASK-3 je lan liberalne partije, ali radi u FULNA
i predaje izvjetaje AVCASK-1 o zbivanju u FULNA te o djelovanju PCP-a unutar te fronte. AVCASK-3 je lan
PCP, koja se sada kree prema paravojnom krilu, to znai da se priprema za oruane akcije protiv Stroessnerove
vlade. Od sve trojice agenata samo AVCASK-i zna da je sponzor operacije CIA i koristi se vlastitom liberalnom
partijom kao zatitom za davanje uputa i plaanje ostaloj dvojici. Godinje ovaj projekt stoji otprilike pet tisua
dolara. Hatry razgovara s AVCASK-1 i sve izvjetaje predaje Michaelu Bergeru.
AVIDnT. Tajni pregled pisama omoguuje nam da budemo upueni u potu koja iz sovjetskog bloka,
komunistike Kine i nekih drugih zemalja stie na ovdanje adrese. Glavni je agent AVANDANA,* postariji
ovjek koji radi ve niz godina, od drugog svjetskog rata, u Evropi. On prima pisma od AVIDnT-?* i AVIDITY-
i6.* Oba agenta zaposlena su u glavnoj poti u Montevideu. AVANDANA susree svakog dana jednog od tih
podagenata, prima novu potu i vraa pregledanu. Plaanje se obavlja na osnovi broja primljenih pisama.
AVANDANA obrauje pisma u svojoj kui, gdje ima potrebnu foto--opremu i ureaj kojim se otvaraju pisma uz
pomo pare. On pie informacije o zanimljivim pismima koje snima na mikrofilm i predaje Hatrvju, a ovaj opet
Bergeru. Godinje nas ta operacija stoji nekih 10 ooo dolara.
AVBLINKER. Kada je stanica odluila da promatrako mjesto postavi nasuprot kubanskoj ambasadi, rijeeno je
da taj posao obavlja AVENGEFUL-/,* supruga agenta AVANDANA. Ona mu je pomagala u kontroliranju
pisama operacije AVIDITY, a povremeno je bila prepisiva u operaciji prislukivanja telefona AVENGEFUL.
Promatrako mjesto nalazi se u velikoj zgradi nasuprot ambasadi u elegantnoj etvrti Montevidea zvanoj
Carrasco. Stanica plaa trokove stana u kojem stanuju AVBLINKER-r i 2., ameriki brani par koji tu ivi. Mu
je zaposlen u urugvajskoj podrunici jedne amerike kompanije. AVENGEFUL-7 provodi dan u sobi s pogledom
na ulicu snimajui osobe koje ulaze ili izlaze iz ambasade i biljei vrijeme i svoje opaske. AVANDANA razvija
filmove i izrauje foto-grafije. Suradnja AVENGEFUL-y s amerikom obavjetajnom slubom see u doba
drugog svjetskog rata, kada je radila iza neprijateljskih linija u Evropi.
Osim to vodi dnevnik i snima, AVENGEFUL-7 slui i kao radio-baza ekipi za praenje, AVENIN, koja prati
svoje kubanske mete. Sa svog promatrakog mjesta ona putem radija javlja kada linost koju treba pratiti
naputa ambasadu - a razliitim signalima javlja kree li se pjeice, autom, po ovoj ili onoj strani ulice. Ekipa za
praenje sjedu u vozilu, etiri ili pet blokova dalje, pa na osnovi tih informacija hvata osobu za koju je
zainteresirana. Dnevnik i fotografije predaju se Hatrvju. On takoer prima i prosljeuje obavijesti ekipe za
praenje.
AVENIN. Stanica raspolae dvjema ekipama za praenje. Najstarija je i najdjelotvornija ekipa AVENIN, kojom
rukovodi Roberto Musso.* Ekipu ini sedam agenata za praenje, jedan je agent zaposlen u dravnom poduzeu
specijaliziranom za popravke, a jedan u telegrafskoj slubi. On pribavlja kopije ifriranih telegrama koje primaju
i odailju misije zemalja sovjetskog bloka putem javne telegrafske slube. Veina agenata za praenje, a takav je
sluaj i s Mussom, slubenici su gradske uprave Monte-videa. Veze odrava i upute izdaje Paul Burns, na oficir
zadatka. Predaja i primanje poruka obavlja se u jednom uredu nedaleko od zgrade gradske uprave.
Ekipa je dobro uvjebana. Misli se da je to jedna od najboljih unilateralnih prateih ekipa u odjelu za zapadnu
hemisferu. Posao obavljaju sa dva kombija i volkswagenom opremljenim aparatima za snimanje s peri-skopom,
ime im je omogueno da u krugu od 360 stupnjeva snimaju i promatraju sve to nas zanima. Tajni radio-ureaji
upotrebljavaju se za veze medu vozilima, zatim izmeu vozila i promatrakog mjesta nasuprot kubanskoj
ambasadi i izmeu vozila i ljudi koji rade na ulici. Agenti koji svoj posao obavljaju na ulici nose mali baterijski
primopredajnik i jednako dobro mogu odravati veze meu sobom kao i s vozilima. Uvjebani su i opremljeni 3
5-milimetarskim automatskim robot-kamerama za tajna snimanja na ulici.
Ekipa AVENIN osnovana je sredinom pedesetih godina. Jezgru ine agenti koji su ranije dio svog radnog
vremena provodili kao policijski istraitelji. Do prole godine, kada je osnovana druga ekipa za praenja, ekipa
AVENIN gotovo je .cijelo vrijeme imala zadatak da prati sovjetske obavjetajne oficire ili osobe koje su s njim u
doticaju. Njihovo najsenzacionalnije otkrie bila je serija tajnih sastanaka izmeu jednog funkcionera
urugvajskog Ministarstva vanjskih poslova i jednog oficira KGB-a iz sovjetske misije, u toku koje su bila u
upotrebi sva rasploiva signalna sredstva i tajna mjesta za pohranjivanje i preuzimanje poruka. Fotografije i sav
drugi materijal do kojeg se moglo doi predala je stanica urugvajskim vlastima. Rezultat je bio izgon sovjetskog
oficira, a i propagandna je korist bila znatna. Meutim prole je godine ekipa AVENIN prestala
177
lr
pratiti Sovjete i usmjerila svoju panju na Kubance, dobrim dijelom i zbog toga to smo o Sovjetima saznali
mnogo od onoga to nas je zanimalo.
Agent AVENIN u poduzeu za pruanje elektrousluga i popravaka vrijedan je zato to ima pristup popisima
adresa osoba u Montevideu koje reklamiraju kvar na elektrinim ureajima u vodovima. Ti nam popisi pomau
ne samo u kontroli stanova ili ureda u kojima rade ili stanuju osobe to ih valja slijediti nego ekipa moe i
izvidjeti kako je zgrada osigurana i koja su mjesta najuvanija. Na zahtjev, agent pribavlja arhitektonski plan
svake zgrade u kojoj poduzee obavlja usluge. Tim se planovima sluimo prilikom postavljanja prislusnih
ureaja ili pak pri tajnom ulaenju u druge svrhe. Osim toga isti agent moe biti upuen da obavlja uobiajene
kontrole ureaja u zgradama, toboe u ime svojega poduzea, to mu osigurava pristup praktiki svakom uredu,
stanu ili kui u Montevideu.
AVENGEFUL. Operaciju prislukivanja telefona provodi stanica posredstvom vezne slube AVALANCHE
(gradska policija u Montevideu) jo od drugog svjetskog rata, kada je kontrapijunau u Junoj Americi obavljao
FBI. U ovom je trenutku to najvanija zdruena operacija koju vode stanice i jedna urugvajska sluba. Veze se
na zahtjev policije uspostavljaju u jednoj telefonskoj centrali. Trideset dvostrukih veza vodi od glavne centrale u
gradu do policijskog taba, gdje je, na najviem katu, postavljeno prisluno mjesto.
Glavni strunjak Jacobo de Anda* i njegov pomonik i kurir Juan Torres* rukovode prislunim mjestom na
kojem su za svaku liniju postavljeni ureaji za ukljuivanje i magnetofoni. Torres je uredio da linije povezu
ininjeri telefonske kompanije. Svakoga dana on predaje vrpce drugom kuriru, AVOIDANCE,* a on ih raznosi
prepisivaima koji svoj posao obavljaju u stanovima ili u tajnim uredima na sigurnom. Ti kuriri istodobno
prikupljaju prijepise i presluane vrpce, i predaju ih Torresu, koji ih svaki dan po drugom kuriru alje u stanicu.
Ti kuriri rade za obavjetajni odjel policije. Policija, dakle, osigurava veze i vodi prisluno mjesto.
Kurir AVOIDANCE je agent stanice kojega poznaje jedino Torres. Policija ne poznaje prepisivae, ali primjerke
svih prepisanih razgovora, osim u izuzetnim sluajevima, osigurava za potrebe odjela za obavjetajnu djelatnost
policije sama stanica. Svaki operativni oficir stanice koji prima izvjetaje o telefonskim razgovorima za koje je
zainteresiran odgovoran je za prepisivae svojih linija. Tako oficir za operacije protiv Sovjeta Russell Phipps*
nadzire dva postarija ruska emigranta koji razgovore sa sovjetskih linija prepisuju na engleskom. Oficir za
Komunistiku partiju Paul Burns* odgovoran je za prepisivaa koji radi na toj liniji, a oficir za kubanske
operacije vodi brigu o prepisivau linija kojima prislukujemo Kubance. Veina prepisivaa ne zna jedan za
drugoga; drimo ih podalje od policije.
Stanica koja osigurava tehnike ureaje i financira operaciju radi izravno sa efom Guardia Metropolitana,
policijskim funkcionerom koji
178potpuno vodi operaciju prislukivanja telefona. Obino je armijski pukovnik ili potpukovnik odreen da vodi
paravojnu policijsku slubu za iznenadne napade. Sada je na toj dunosti pukovnik Roberto Ramirez.* On je taj
koji odreuje koje e se linije prislukivati. To je dio njegovih operacija protiv kontrabande, ime se takoer
osigurava zatita linija nae stanice, koje su politike prirode. Torres i de Anda rade pod nadzorom efa Guardia
Metropolitana, iako, u naelu, odobrenje za operaciju izdaje ministar za unutarnju sigurnost i ef policije u
Montevideu. Stanici je stalo do toga da se to vie prislukuju telefoni u akcijama protiv kontrabande, ne samo
zbog toga to se time osigurava pokrie za linije stanice, nego i stoga to operacije protiv kontrabande uvelike
koriste samoj policiji i umanjuju strah od politikog skandala, zavisno od toga tko je ministar unutarnje
sigurnosti.
Sada motrimo samo na sedam linija. Tri su postavljene protiv Sovjeta (jedna do ambasade, druga do konzulata, a
trea naizmjenino na drugi telefon ambasade ili sovjetsko trgovinsko predstavnitvo), jednom prislukujemo
jednog argentinskog revolucionara koji je tijesno povezan s Kubancima. I, konano, jednom linijom
prislukujemo centralu Komunistike partije Urugvaja.
U AVENGEFUL operaciji sigurnost je vrlo ozbiljan problem, jer o toj operaciji zna vie ljudi: raniji ministri i
njihovi potinjeni, bivi policijski efovi i njihovi potinjeni, sadanji oficiri Guardia Metropolitana, kriminalisti
i oficiri kontraobavjetajnog odjela policije. Primjerci biljeaka o razgovorima koje pripremamo za obavjetajni
odjel policije na vrlo su nesigurnom mjestu, jer je taj odjel i dalje pod vrlo slabom kontrolom sigurnosti, usprkos
svim naporima nae stanice da se tu kontrolu pojaa. El Popular, novine PCU, redovito objavljuju informacije
o prislukivanju telefona, ali objavljeni detalji nisu takvi da bismo morali prekinuti tu operaciju.
Proizlazi da je prislukivanje telefona u Montevideu vrlo slabo organizirano. Postoje brojne mogunosti da izbije
ozbiljan skandal.
AVBARON. Jedini agent ubaen u kubansku misiju ovdanji je ovjek koji je za stanicu poeo raditi kao nii
agent ubaen u PCU. Zove se Warner, voza je kubanske ambasade. Njegova majka radi u ambasadi kao
kuharica. Otprilike prije dva mjeseca Kubanci su izbacili dotadanjeg vozaa. Stanica se pobrinula da Warnerova
majka pokua zaposliti svoga sina na tom mjestu. Paul Burns, oficir stanice koji se bavi Kubancima, organizirao
je hitan teaj vonje. Iznenada, agent je postao vrlo znaajan dodatak njegovu operativnom programu protiv
Kubanaca. Molba Warne-rove majke je prihvaena, i Kubanci su zaposlili Warnera. Iako je ve prvi dan na svom
novom radnom mjestu izazvao sudar, ipak je stekao njihovo povjerenje. Agent, istini za volju, nema pristupa
dokumentima ili povjerljivim informacijama o kubanskoj podrci revolucionarima, ali ipak predaje vrijedne
podatke o kubanskim funkcionerima, kao i informacije o sigurnosti i drugim mjerama to se poduzimaju kao
zatita ambasade i
2-79trgovinskog predstavnitva. Oficir stanice i voza sastaju se izravno u nekom sigurnom stanu ili u nekom
automobilu.
ECFLUTE. Jedini potencijalni dvostruki agent zadatka protiv ovdanje kubanske obavjetajne slube jest
Medardo Toro,* Ekvadorac koga je stanica iz Quita poslala u Buenos Aires da izvjetava o bivem predsjedniku
Velascu, sada u egzilu. Vezu od Velasca do kubanske vlade Toro je stvorio posredstvom Ricarda Gutierreza
Torrensa, kubanskoga diplomata za kojeg se vjeruje da je ef njihove obavjetajne slube u Montevideu. Iako su
stanica u Quitu i na tab izvanredno zainteresirani da kontroliraju tu vezu kako bismo raspolagali informacijama
o mogunostima kubanske podrke Velascu, ef stanice u Montevideu, Ned Holman, izbjegava da se ovdje bavi
tim sluajem. On to opravdava time to ve imamo vie nego dovoljno posla. Pribojava se pokrivanja jo kojeg
sluaja izgnanstva. Za sada e se sastanci Tora i Gutierreza pratiti na osnovi izvjetaja to se diplomatskom
potom alju iz Buenos Airesa.
A VBUSY / ZRKNICK. Najvaniji kontraobavjetajni zadatak protiv Kubanaca u Montevideu jest kontroliranje
pote pomonog kubanskog obavjetajnog agenta kojega poznajemo. Sluaj je otvoren 1962.. kada su uhvaene
ifrirane radio-poruke iz Havane kubanskom agentu, za kojega se vjerovalo da se nalazi u Limi ili u La Pazu.
Agencija za nacionalnu sigurnost moe otkriti sadraj poruka, ali nije uspjela pronai agenta koji ih prima. U
jednoj poruci Havana je dala ime i adresu primaoca iz usluge u Montevideu kojemu se agent moe obratiti
pismom kada je to neophodno, a predana je i specijalna oznaka za omotnicu, koja e oznaavati operativnu
korespondenciju. Adresat u Montevideu je Jorge Castillo, bankovni inovnik, aktivan u politikoj fronti FIDEL.
Signal je linija podvuena pod Edificio Panamericano, gdje Castillo stanuje. Oekuje se da je operativno
dopisivanje pisano nevidljivim pismom.
Da bismo kontrolirali taj kanal veze ako se aktivira, stanica je regrutirala Castillova pismonou. No kako
pismonoi AVBUSY-i,* ne moemo otkriti posebnu oznaku na omotnici (otkrivena je vrlo osjetljivim postupkom
otkrivanja ifara), oficir stanice primoran je pregledavati svu potu upuenu Castillu - to iziskuje mnogo
vremena. Operativna korespondencija dosad jo nije otkrivena, no iz nae centrale javljaju da je u slinim
sluajevima s kubanskim agentima ZRKNICK bio postignut uspjeh. (ZRKNICK je kriptonim koji se
upotrebljava za cjelokupne veze kojima se kontroliraju operacije protiv kubanskih agenata u Latinskoj Americi.)
AVBLIMP. Sovjetska ambasada smjetena je u velikoj zgradi okruenoj vrtom i visokim zidovima. Da bismo
motrili na dolaske i odlaske sovjetskog osoblja, posebno obavjetajnih oficira, stanica je osnovala promatrako
mjesto u visokoj stambenoj zgradi udaljenoj jedan blok odavde te u zgradi nasuprot ambasadi. Promatrako
mjesto pokriva brani par koji ovdje i ivi. Oni vode dnevnik ulazaka i izlazaka sovjetskog osoblja, fotografiraju
posjetioce i registarske tablice vozila posjetilaca te odravaju vezu s ekipom za praenje AVBANDY na isti
nain kao to to ini proma-
zSotrako mjesto nasuprot kubanskoj ambasadi s ekipom AVENIN. Promatrako mjesto AVBLIMP takoer slui
promatranju hijerarhijskog odnosa sovjetskog osoblja. Da bi se o tome uspjeno izvjetavalo, potrebni su dugi
sastanci na kojima oficir zaduen za sovjetske operacije daje potrebne upute. Saznavanje podataka o tim
odnosima od izvanredne je vanosti za otkrivanje hijerarhije unutar KGB-a i GRU-a. Stan je vlasnitvo pomo-
nog agenta stanice koji ga izdaje u najam branom paru to radi na promatrakom mjestu.
AVBANDY. Nova ekipa za praenje osnovana je 1963. godine da djeluje protiv Sovjeta i osoba koje su s njima u
vezi. Uz jo pet agenata, tu je i ef ekipe, vojni major. Ekipa ima dva kombija i ureaje za veze, sline onima
kojima se slui ekipa AVENIN Kad god je potrebno, surauju s promatrakim mjestom AVBLIMP. Sef ekipe,
AVBANDY-i, privukao je panju stanice u povezanim operacijama s urugvajskom vojnom obavjetajnom
slubom. Nakon obraivanja, bio je regrutiran da, bez znanja svojih pretpostavljenih u vojsci, vodi novu ekipu za
praenje. Ekipa sada polazi intenzivnu obuku, koju vodi Eziquiel Ramirez,* instruktor iz nae centrale koji
usavrava rad ekipa za praenje. Kad za mjesec dana zavre posao, ekipa AVBANDY poi e i na osmotjednu
specijalizaciju.
AVERT. Posredstvom pomonog agenta AVERT-i stanica ve nekoliko godina posjeduje zgradu koja je zidom
spojena sa sovjetskim konzulatom. Konzulat i ta zgrada dva su dijela jedne trokatne graevine podijeljene po
polovici. Zgrada je tik do stranjeg vrta zgrade sovjetske ambasade. Osim ureda, u konzulatu je stan konzula, za
kojega se zna da je oficir KGB-a, te jo jedne obitelji. Naa zgrada prazna je ve nekoliko godina. Njome se
samo povremeno koriste nai strunjaci kada postavljaju ureaje za hvatanje radio-poruka iz sovjetske
ambasade. Kada uspiju, takve elektronske operacije omoguuju da se ifrirane veze mogu itati, ali u
Montevideu dosad u tome jo nismo uspjeli.
Dvoumili smo se to da uinimo s tom zgradom: da li je upotrebljavati kao dodatno promatrako mjesto jer
omoguuje promatranje vrta u kojem sovjetski oficiri esto odravaju svoje razgovore; da li za prislukivanje
ureda konzulata i stanova; prodati je ili jednostavno zadrati? Odluili smo se za potonje, iako stanica vjeruje da
su Sovjeti svjesni kako su pod naom kontrolom. Oni su vjerojatno prislukivali nas, smatrajui to rutinskom
mjerom zatite.
AGENTI ZA DODIR SA SOVJETIMA
Najslabija strana naih operacija1 protiv Sovjeta u Montevideu jest program agenata za dodir - Urugvajaca aili
drugih koji su kadri razviti osobne odnose sa sovjetskim funkcionerima kako bi davali informacije o njima i, ako
je mogue, regrutirali ih ili naveli na dezertiranje. Iako su
z8itri ili etiri agenata stanice u dodiru sa sovjetskim oficirima, njihovi su odnosi slabi, a izvjetavanje
nedostatno.
AVDANDY. Dio programa stanice protiv Kubanaca, Sovjeta i diplomatskih misija drugih komunistikih zemalja
u Montevideu odnosi se na stalnu potrebu fotografiranja i aktualiziranja biografskih podataka o osoblju. Iako
promatraka mjesta protiv Kubanaca i Sovjeta opskrbljuju dobrim fotografijama, koritenje tih fotografija
ogranieno je uslijed neophodnosti da se zatite promatraka mjesta. Urugvajsko ministarstvo vanjskih poslova
dobiva fotografije osoblja koje radi u diplomatskim misijama kako bi im izdalo osobne karte koje uvijek moraju
imati uza se. AVDANDY-i* funkcioner je srednjeg stupnja u Ministarstvu vanjskih poslova koji kopije svih
fotografija predaje efu stanice, a povrh toga i kojekakve druge obavijesti. Iako smo nastojali dobiti pasoe
diplomatskog osoblja komunistikih zemalja na rok dovoljan za fotografiranje, agent je oklijevao da otuuje
putnice koje se alju na potvrdu. No bez obzira na to, njegov pristanak da svaki dosje iz ureda za protokol
Ministarstva vanjskih poslova predaje stanici da ih kopira vrijedna je, iako rutinska, pomona funkcija.
ZRBEACH. Jedna od aktivnosti kojom CIA pomae Agenciji za nacionalnu sigurnost u zadacima otkrivanja
ifara jest odravanje ekipa radio-monitora u stanovitim ambasadama SAD-a. esto, ali ne samo tamo gdje
postoje sovjetske diplomatske misije, stanice CIA imaju stanovit broj monitora koji brzo otkrivaju frekvencije i
biljee radio-poruke, koje se predaju zatim na daljnju obradbu. Program je poznat pod kriptogramom
ZRBEACH. Takva je ekipa nekoliko godina radila u stanici u Montevideu. Uz pomo monitora, pokretne se
stanice primiu to blie ureajima s kojih se emitiraju radio-poruke - kao to je to sluaj s naom zgradom
AVERT u blizini sovjetske ambasade. Ekipa ZRBEACH radi pod komandom odjela D unutar DDP-a, iako ih na
samom mjestu nadzire ef stanice.
Doavi u Montevideo, Ned Holman je preporuio da se ekipa ZRBEACH povue jer joj nedostaje posla.
Postupno su se njezine aktivnosti suavale, a posljednjih tjedana pakuju svoje ureaje. Nekoliko ih je ve otilo u
druge stanice. Sef ekipe ZRBEACH Fred Morehouse* odlazi na novi zadatak u Caracas.
AVBALSA. Veza s urugvajskom vojnom obavjetajnom slubom ulazi u nadlenost Gerrvja O'Gradyja,
zamjenika efa stanice. On odrava redovite sastanke s potpukovnikom Zipitrijom,* zamjenikom efa slube. I
Holman se povremeno susree a Zipitrijom, a kada je potrebno, i sa efom slube pukovnikom Carvajalom.*
Stanica u Montevideu nekoliko je godina pokuavala svoju veznu slubu osposobiti obuavanjem, poklonila joj
je ureaje i financirala njezinu djelatnost, ali je uspjeh bio neznatan. ak i sada, njihova se glavna aktivnost na
prikupljanju informacija sastoji u tome da skupljaju izreske iz lijeve lokalne tampe. Glavni je problem slube u
tome to je tradicija urugvajske vojske da se dri daljeod politike, o emu svjedoi i Carvajalovo oklijevanje da
svoju slubu angaira u operacijama protiv PCU i drugih politikih grupa krajnje Ije- , vie. No zamjenik efa
slube, Zipitria, ljuti je antikomunist. Njegove ideje/ granie s faistikim metodama represije. Carvajal ga stalno
dri u poza* dini. Za sada se stanica koristi zamjenikom efa slube kao izvorom informacija o vladinoj politici
prema krajnjoj ljevici te o raspoloenjima unutar vojske prema civilnoj vlai. Moe se oekivati da e Zipitria
jednoga dana postati efom slube.
AVALANCHE. Najvanija snaga javne sigurnosti u Montevideu jest policijska uprava Montevidea - kriptonim je
AVALANCHE - s kojom povezani odnosi postoje jo iz drugog svjetskog rata kada je FBI nastojao utvrditi
ozbiljnost pronacistikih tendencija u Urugvaju i u Argentini. Kasnih etrdesetih godina, kada je bila otvorena
stanica CIA, stanovite zajednike operacije, ukljuujui i prislukivanje telefona, preuzete su od FBI. Iako u
Ministarstvu unutarnje sigurnosti Urugvaja postoji odjel policije, ministar gotovo redovito odluuje da gradskoj
policiji Montevidea, zahvaljujui njezinoj strunoj spremi i drugim prednostima, povjerava vane zadatke, ak i
one izvan Montevidea.
Kao to je to sluaj i u Ekvadoru, ministar unutarnje sigurnosti nadlean je za policiju. Veze stanice s graanskim
snagama sigurnosti poinju od ministra. Sada je to blanlcistiki politiar Felipe Gil*, s kojim se Holman redovito
susree. Redovito ili kada god je potrebno Holman susree i pukovnika Venturu Rodrigueza,* efa policije u
Montevideu; Carlosa Mar-tina,* njegova zamjenika; inspektora Guillerma Copella,* efa istranog odjela, i
njegova zamjenika, inspektora Juana Josea Bragu;* efa odjela za obavjetajnu aktivnost i veze Alejandra
Otera;* pukovnika Roberta Rami-reza,* efa Guardia Metropolitana (jedinica za iznenadne napade protiv
pobunjenika); potpukovnika Marija Barbea,* efa Guardia Republicana (paravojna policijska konjica) i druge.
Najvaniji su meu njima ministar, ef policije, ef odjela za obavjetajnu aktivnost i veze te ef Guardia Me-
tropolitana, koji nadzire operaciju prislukivanja telefona.
Kao i u Argentini, politika osjetljivost misije javne pomoi Agencije za meunarodni razvoj u poboljavanju
sposobnosti policije osvetila se misiji u Urugvaju i ograniila pomo policije u ljudstvu kad god je stanica to bila
zatraila. No dok je u Argentini operativni oficir pod neslubenom zatitom (nekoliko godina bio je u prividnom
ugovoru s argentinskom federalnom policijom kako bi vodio operacije prislukivanja telefona i druge operacije),
u Urugvaju tim zadacima rukovode oficiri stanice pod slubenom zatitom ambasade. Do sijenja je svim
zadacima u vezi s AVALANCHE rukovodio zamjenik efa stanice. No kad je zamjenik Wiley Gilstrap* bio
premjeten na dunost efa stanice u San Salvadoru, a zamijenio ga O'Gradv ije je znanje panjolskoga vrlo
ogranieno, te je dunosti preuzeo Holman. Dugoroni planovi stanice morat e prijei u nadlenost misije javne
pomoi, u koju e se ukljuiti i oficiri CIA kako bi ljudi sta-
z83nie u ambasadi mogli obavljati druge dunosti. Meutim, na to e valjati priekati dok se na pozornici u
ulozi ministra unutarnje sigurnosti ne pojavi jaka linost kadra da se bori za misiju javne pomoi. S druge strane
stanica je poslala neke oficire urugvajske policije na kolovanje u policijsku akademiju, koja je promijenila naziv
i sada se zove Meunarodna policijska akademija. Sjedite akademije premjeteno je iz Paname u Washington.
Meu aktivnostima koje policija obavlja u korist stanice najvanija je operacija prislukivanja telefona
AVENGEFUL. Drugim aktivnostima elimo upotpuniti unilateralne programe prikupljanja informacija te sprije-
iti policiju da otkrije te operacije. Osim prislukivanja telefona, druge se aktivnosti ostvaruju posredstvom
odjela za obavjetajnu djelatnost i veze.
Kontrola putnika. Policija svakodnevno dostavlja stanici popise putnika s aerodroma i iz luke u Montevideu,
odakle svake noi putniki brodovi kreu u Buenos Aires. Osim tih lista daju se i posebne dnevne liste vanih
putnika, koje priprema osoblje odjela za kontraobavjetajnu djelatnost. Tu su ukljueni oni koji putuju s
diplomatskim pasoima, vane politike linosti, komunisti i drugi ljeviari, kao i voe peronistikog pokreta.
Na zahtjev, moemo dobiti popise putnika koji ulaze ili izlaze u Coloniji, vanoj tranzitnoj toki izmeu
Montevidea i Buenos Airesa. Dostupni su nam i popisi gostiju koji odsjedaju u Montevideu. U kontroli putnika
imamo i slabu toku. To je aerodrom Carrasco, glavni aerodrom Montevidea, ali ta zrana luka pripada u
nadlenost policijske slube u Canelonesu. Postoji prilino suparnitvo izmeu policije u Montevideu i one u
Canelonesu. Jo vee tekoe stvara unosan posao s kontrabandom na aerodromu, koju tite ljubomorni carinski
funkcioneri i ne doputaju pojaavanje policijske kontrole. Stoga su nastojanja stanice da kontrolira putnike i
fotografira ostala bezuspjena.
Provjera imena. Kao pomo uredu za izdavanje viza u naoj ambasadi redovito se trae informacije od policije,
obino o Urugvajcima koji zahtijevaju amerike vize. Podatke iz dosjea o obavjetajnoj i kriminalistikih slubi
stanica predaje uredu za vize kako bi se odluilo hoe li se viza odobriti ili nee.
Biografski podaci i fotografije. Urugvaj ima dravni registar glasaa koji slui i kao sistem za izdavanje osobnih
karata. AVALANCHE-sluba omoguuje nam da praktiki o svakom Urugvajcu ili strancu koji je ovdje stalno
nastanjen saznamo puno ime, datum i mjesto roenja, imena roditelja, adresu, mjesto zaposlenja; dobivamo i
fotografije. Taj je materijal izvanredno vrijedan za operacije praenja, koje izvode ekipe AVENIN i AVBANDV,
zatim za kontrolu osoba s popisa osumnjienih za subverzivne akcije, ali i u mnoge druge svrhe.
Podaci o registarskim tablicama. Pomo stanici u njezinim analizama posjetilaca sovjetske i kubanske ambasade
jesu imena i adrese vlasnika
284automobila, kojih se registarske tablice snimaju s promatrakih mjesta. Policija omoguuje skupljanje tih
informacija, ali pri tom ne zna prave razloge zbog kojih ih traimo. Isti podaci slue takoer kao dodatak
izvjetajima ekipa za praenja.
Izvjetavanje. Odjel za obavjetajnu aktivnost i veze gradske policije Montevidea glavno je vrelo informacija
vladi (i stanici) o trajkovima i ulinim demonstracijama. Ta vrsta informiranja zadobila je na vanosti u
proteklih nekoliko godina, otkako su radniki sindikati, pod vodstvom PCU, poeli kampanje za trajkove i
demonstracije u znak protesta protiv, vladine ekonomske politike. Kada do trajka ili demonstracije doe, stanicu
o razvitku dogaaja telefonom izvjetava odjel za obavjetajnu aktivnost i veze. Daju se podaci o broju ljudi,
stupnju nasilja, mjestima odravanja, vladinim nareenjima za suzbijanje, procjeni djelotvornosti. Svi se podaci
obrauju i ukljuuju u izvjetaje koje stanica upuuje centrali, junoj i atlantskoj vojnoj komandi i drugima. Na
kraju svakoga mjeseca odjel za obavjetajnu aktivnost i veze priprema opi izvjetaj o trajkovima i graanskim
neredima, a stanica prima jedan primjerak toga dokumenta.
Kontakti izmeu razliitih oficira policije i stanice nisu tajna efu policije - opisani su kao slubene veze.
Stanica odrava i tajne veze s bivim efom odjela, koji je preao na novu dunost i sada je po inu etvrti ili peti
oficir u odjelu za istrage. Taj oficir, inspektor Antonio Piriz Ca-stagnet,* plaen je kao agent stanice ubaen u
policiju i odlino surauje u izvravanju zadataka nepoznatih njegovim pretpostavljenima. Stanica se orijentira
na toga agenta u izvravanju osjetljivijih zadataka za koje joj je stalo da ef policije ili netko drugi o njima nita
ne sazna. Piriz takoer dostavlja vrijedne informacije o vladinim namjerama prema trajkovima i graanskim
neredima, o pokretima policije i moguim kadrovskim promjenama.
Ako se izuzme AVENGEFUL, operacija prislukivanja telefona, cijeli projekt AVALANCHE stoji godinje oko
Z5 ooo dolara.
SMOTH. Britanska obavjetajna sluba (MI-6), poznata u CIA pod kriptonimom SMOTH, ve je dugo aktivna u
podruju La Plate, gdje kontrolira britanske ekonomske i politike interese. Stanica redovito prima iz centrale
kopije izvjetaja to ih priprema SMOTH, ali je kvaliteta tih izvjetaja neznatna. S obzirom na budetska
ogranienja, Britanci e uskoro zatvoriti svoj ured u Montevideu to ga vodi samo jedan ovjek. No prije
povratka u Englesku oficir SMOTH upoznat e Holmana sa zapovjednikom njihove stanice u Buenos Airesu,
koji e voditi brigu o interesima MI-6 u Montevideu. U osnovi je dogovor izmeu kolega u istom zanimanju. No
veza SMOTH nema vee vanosti za operativne programe u Montevideu.
ODENVY. FBI (kriptonim ODENVY) ima jednog oficira u ambasadi u Rio de Janeiru (radi kao pravni
savjetnik) koji kontrolira interese FBI u Urugvaju i u Argentini. Povremeno ef FBI dolazi u Montevideo u
posjetr
policiji i obino dobrohotno naziva naeg efa stanice u Montevideu. No FBI e uskoro u ambasadi u Buenos
Airesu otvoriti svoj ured koji e preuzeti njegove interese u Urugvaju.
OPERACIJE TAJNE AKCIJE (A)
AVCHIP. Uz Ralpha Hatrja (ugovorni oficir, bez slubene zatite) je mlai bivi marinac koji prividno radi kao
ovdanji zastupnik nekoliko amerikih izvoznih poduzea. Zatita toga slubenika, Brooksa Reada,* sasvim je
dobro izdrala ove tri ili etiri godine otkako je u Montevideu, uglavnom zbog toga to se druio s Britancima
koje je susretao kao ef engleske kazaline druine u Montevideu. Iako je zapravo radio u okviru programa
inozemnih obavjetajnih operacija, prole je godine prebaen u A kao posredni agent i oficir zadatka u
studentskim i media-operacijama. Premda to oduzima dosta vremena, poslove s Readom obavlja O'Grady, i to sa
zadovoljstvom, u usporedbi s obiljem problema koje Hatry neprekidno izaziva.
AVBUZZ. Kako u Montevideu izlazi mnogo jutarnjih i veernjih dnevnika, media-novinske operacije
usredotoene su na AVBUZZ-i,* koji je odgovoran za plasiranje propagande u razliitim dnevnicima. Kako sva-
ke novine nekomunistike tampe pripadaju ili su odgovorne nekoj vanijoj frakciji glavnih politikih partija,
lanci se u nekim dnevnicima mogu objaviti znatno lake nego u drugima, to ovisi o sadraju i gleditu koje
izraavaju. AVBUZZ-i ima pristup cjelokupnoj liberalnoj tampi, no najee aktivira dva dnevnika frakcije
Union Blanca Demokratica, koja djeluje u okviru blankista (El Pais i El Plata), zatim jutarnji dnevnik El Dia,
koji pripada 14. listi partije Colorada i, konano, u manjoj mjeri jutarnji dnevnik La Manana, koji pripada
organizaciji Union Colorada y Bat-llista. Agent AVBUZZ-i plaa urednike listova prema prostoru koji ustupaju
propagandnim tekstovima. lanci se obino objavljuju kao nepotpisani uvodnici samih listova. Cijelu operaciju
vodi O'Gradv posredstvom Brooksa Reada, koji radi izravno s AVBUZZ-i. Stanica moe raunati s time da e se
objaviti dva do tri lanka dnevno. Izresci se alju tabu i drugim stanicama kako bi ih i one pokuale objaviti.
AVBUZZ-i povremeno, u skladu s uputama stanice, pie letke. Obino na protukomunistike teme. On upravlja
malom ekipom koja rastura letke po ulicama. tampamo ih u jednoj prijateljskoj tiskari. AVBUZZ-i se u svojim
poslovima slui radiom i televizijom, ali u manjoj mjeri nego novinama, jer ta dva medija objavljuju manje
politikih komentara.
AVBLOOM. Studentske operacije posljednjih su godina imale ogranien uspjeK usprkos tome to su
protukomunistiki voe zauzimali ugledne funkcije u FEUU. Stanica je nedavno preporuila, a centrala
prihvatila, da se studentske operacije usmjere vie na srednje kole nego na sveuilite -
136vodei se idejom da protukomunistika indoktrinacija na nioj razini moe donijeti bolje rezultate kasnije
kada studenti dou na sveuilite. Brooks Read radi s nekoliko skupina protukomunistikih studentskih voa,
kojima osigurava novac za rad na organizacijskom i propagandnom podruju. Studentskim operacijama takoer
upravlja O'Gradv.
AVCHARM. Radniko-sindikalne operacije poduzimaju se ve nekoliko godina sa svrhom da ojaaju
Urugvajsku konfederaciju rada* (CSU), lanicu strukture ORIT-ICFTU,* ali nismo uspjeli u nastojanjima da je
izvuemo iz nedaa u koje je bila zapala, prolih godina. Uskoro valja konano odluiti hoemo li i dalje
podravati CSU. Ako CSU treba spasiti, stanica mora zamijeniti sadanje voe i cijeli posao poeti nanovo. Nee
to biti lak zadatak, jer se oni ustrajno tome opiru. U stvari, CSU je uvelike diskreditirana, a organizirani radnici
preteno su ujedinjeni unutar nje ili u suradnji s CTU i krajnjom ljevicom. Osim CSU, radniko-sindikalne
operacije stanice usmjerene su i prema odabranim sindikatima kojima se moe pomagati ili na njih utjecati.
Moda ih, najzad, i kontrolirati posredstvom meunarodnih strunih sindikata koji djeluju u Latinskoj Americi,
kakva je, na primjer, Meunarodna federacija transportnih radnika.*
Najvanijom novom aktivnou u radniko-sindikalnim operacijama smatra se otvaranje Amerikog instituta za
razvitak slobodnih sindikata,* u Montevideu prolog studenoga. Nova sluba naziva se Urugvajskim institutom
za obrazovanje sindikata.* Direktorom joj je Jack Goodwyn,* ameriki graanin koji radi kao ugovorni agent, a
predstavnik je AIFLD-a u Montevideu. Oficir stanice koji rukovodi radniko-sindikalnim operacijama,
Alexander Zeffer,* susree Goodwyna tajno, zajedniki dogovaraju planove rada, primaju i predaju izvjetaje i
obavljaju druge poslove. Osim to se obuavaju ovdje u instituciji AIFLD-a, Urugvajci pohaaju i u kolu ORIT-
a u Meksiku i kolu AIFLD-a u Washingtonu.
AVALON. A. Fernandez Chavez* godinama je djelovao na plasiranju propagandnih materijala, a bio je i izvor
obavjetajnih i politikih podataka. Kada AVBUZZ-i ne moe u tampi objaviti materijale za koje je stanica
zainteresirana, posao preuzima Fernandez, koji, zahvaljujui irokome krugu prijatelja u politikim i novinskim
krugovima, moe uspjeti. Radi kao ovdanji dopisnik talijanske agencije ANSA te kao dopisnik novinskog
servisa Orbe Latinoamericano,* koju kontrolira stanica u Santiagu. Iako povremeno susree Holmana,
uobiajene kontakte odrava Chavez s Faulom Burnsom, oficirom stanice koji vodi operacije protiv
komunistike partije.
AVID. Iako su operacije politike akcije, ranije ostvarivane posredstvom Benita Nardonea, uglavnom okonane,
Holman i dalje via Nar-donea, njegovu enu Olgu Clerici de Nardone,* koja je vrlo aktivna u ru-ralistikom
pokretu, te Juana Josea Garija,* glavnog Nardoneova politikog pomonika. Gari ima glavnu politiku funkciju
dodijeljenu ruralistima u sadanjoj vladi blankista predsjednik je banke State Mortage. Ako doe do promjene
politike i stanica se vrati politikoj i militantnoj akciji,
187poet emo s gom Nardone i s Garijem, ak ako Nardone i podlegne u svojoj borbi protiv raka.
AVIATOR. Holman je nedavno povjerio O'Gradvju odravanje kontakta s Juanom Carlosom Quagliottijem,*
izrazito faistiki orijentiranim advokatom i ranerom. Taj ovjek predvodi grupu slino orijentiranih
Urugvajaca, zabrinutih opadanjem vladine djelotvornosti i uspjesima ljevice posljednjih godina. Nastoji uvjeriti
vojne rukovodioce da interveniraju u politikim poslovima i vrlo bi se jasno priklonio snanoj vojnoj vladi ili
vladi u kojoj bi glavnu rije vodili militaristi, nasuprot sadanjoj slaboj i podijeljenoj izvrnoj vlasti. Iako mu
stanica ne osigurava sredstva niti ga potie, pokuali smo njegove aktivnosti podvrgnuti kontroli radi prikup-
ljanja informacija o namjerama vojnih krugova da neustavnim odlukama rjeavaju urugvajske nedae. Pojavi li
se potreba da stanica svojim operacijama promie vojnu intervenciju, Quagliotti e biti prava osoba posredstvom
koje emo djelovati.
POMONI AGENTI
Kao i druge stanice, i ovdanja ima prilino velik broj pomonih agenata koji stanici iznajmljuju vozila i drugu
imovinu. Te agente, koje oficiri stanice susreu u svojim drutvenim kontaktima, plaamo radije viskijem ili
drugim skupim, a njima teko dostupnim, stvarima koje dobivamo diplomatskim kanalima nego novcem. Tito
Banks, * trgovac vunom, britanskog podrijetla, jedan je od uspjenijih meu takvim agentima.
Slino kao u Ekvadoru, stanica u Montevideu ima relativno malo oficira, ali to ne znai da raspolae malim
sredstvima. Budet stanice iznosi neto vie od milijun dolara godinje. Poboljanja su potrebna najvie u
programima za pronalaenje agenata koji e djelovati protiv Sovjeta, za izravno regrutiranje protiv Kubanaca, za
agente koji e biti ubaeni u PCU na visokoj razini. Neophodno je poboljati i obavjetajnu slubu policije i
postii bolje rezultate u radniko-sindikalnim i studentskim operacijama.
Narednog tjedna preuzet u operacije protiv Kubanaca, ali ne sve one koje sada vodi Michael Berger, oficir na
ije sam mjesto doao. Taj oficir ima tekoa s uenjem panjolskog jezika, i, u cjelini gledano, mogao je raditi
samo s agentima koji govore engleski. Narednog vikenda oenit e se jednom Urugvajkom, zatim e na medeni
mjesec, pa kui, te konano na novi zadatak, u Dominikansku Republiku.
Operacije koje preuzimam jesu: AVCASK, operacije protiv Paragvajaca; AVIDITY, kontrola pisama; Ralpha
Hatryja i njegove probleme (na alost); AVENGEFUL-9, prepisivaa koji prislukuje telefone; A V AND A-NA,
vozaa kubanske ambasade; promatrako mjesto kubanske ambasade; AVENIN, ekipu za praenja; AVBASK,
operaciju ubacivanja u MRO; slubenika protokola Ministarstva vanjskih poslova koji nas opskrbljuje
.otografijama i podacima o diplomatima komunistikih zemalja; i konano listonou koji donosi potu
ZRKNICK-u, pomonom agentu kubanske
188obavjetajne slube. Privremeno (barem se tako nadam) preuzimam Hol-manove kontakte s inspektorom
Antonijem Pirizom,* naim glavnim ubaenim agentom u gradskoj policiji Montevidea, te s Alejandrom
Oterom,* efom odjela za obavjetajnu djelatnost i veze.
MONTEVIDEO 26. oujka 1964.
Blankisti zapadaju u sve dublju krizu koja pokazuje sloenost i pojedine dijelove urugvajske politike - kao i
posljedice koje to stanje ostavlja na nae operacije.
Sef policije u Canelonesu, podruju koje dodiruje Montevideo, u sijenju je bio umijean u bizarnu pljaku
banke. Policija je dvojicu pljakaa ubila u trenutku naputanja banke. U novinskim izvjetajima tvrdilo se da je
postojao i trei lan bande, koji je radio za efa policije, te da je prethodno obavijestio koju banku namjeravaju
orobiti, kojeg dana, u koje vrijeme i, konano, na kojim e se mjestima pljakai skrivati nakon napada. Sef
policije pribavio je pljakaima neispravno oruje tako da nee moi pucati. U kii metaka, to ju je osula
policija iz zasjede, ranjen je jedan policajac i jedan sluajni prolaznik. No ef policije naredio je da policajci ne
prestaju pucati, a kasnije je tvrdio da su napadai prvi ispalili hice na policiju. Ironino za ubijene napadae,
tjedan dana prije prepada na banku tampa u Montevideu objavila je nekoliko lanaka o neobinim pokretima
policajaca u Canelonesu kojima je svrha da predusretnu moguu pljaku. Da su napadai itali novine, saznali bi
da su izdani.
Nakon toga protuzakonitog postupka policije uslijedila su negodovanja koja su izazvala istragu Ministarstva
unutarnje sigurnosti i akciju da se ef policije smijeni i optui zbog toga to nije sprijeio pljaku banke. Meu
blankistima nastala je podjela na one koji podravaju efa policije, pripadnika jedne blankistike frakcije, i one
koji podravaju Felipea Gila,* ministra unutarnje sigurnosti, koji pripada drugoj blankistikoj frakciji i vodi
akciju protiv efa policije. Policajevi pristae optuuju ministra da nijee kako ga je ef policije zapravo
potpuno informirao o itavom sluaju i trae da ministar odstupi zbog svojeg nemoralnog postupka.
Juer je umro Benito Nardone.* Gotovo do samog kraja izraavao je preko radija podrku efu policije
Canelonesa. Juan Jose Gari* javlja da se ne nazire skoro rjeenje. Poloaj blankista slabi. Tok stvari ozbiljno po-
gaa blankistiku veinu u vladinu nacionalnom vijeu. Ni koloradosi ne sjede skrtenih ruku. Dan nakon
mojega dolaska zahvaljujui podijeljenosti meu blankistima, za predsjednika narodne skuptine izabran je jedan
pripadnik koloradosa. U meuvremenu, Holmanov glavni projekt s ministrom unutarnje sigurnosti -
uspostavljanje misije za javnu pomo AID-a u policiji - i dalje ovisi o Gilovoj odluci.
i? CIA -90MONTEVTOEO i.
travnja 1964.
S Goulartom je u Brazilu gotovo, bre i jednostavnije nego to su to mnogi oekivali. Vojsci i politikim voama
opozicije dao je upravo dokaz koji su traili: govor u udruenju armijskih podoficira, koji je znaio da podrava
vojne starjeine niih inova protiv oficira. Dolazei neposredno nakon odbijanja poslunosti mornara niih
inova, govor nije mogao bolje posluiti ostvarenju naih ciljeva. Stanica u Riju upozorila je da Goulart
vjerojatno dolazi u Urugvaj, to dokazuje da su Holmanova strahovanja o novim problemima to mogu nastati u
vezi s izgnanicima bila opravdana. Sjedinjene Drave gotovo su istog trena priznale novu vojnu vladu. U
Washingtonu, pretpostavljam, vlada ne ba tiha i zato vrlo indikativna euforija zbog toga to su operacije
poduzimane u protekle dvije i pol godine da se sprijei skretanje Brazila ulijevo najzad uspjele.
Naa kampanja protiv Goularta odvija se na istoj liniji na kojoj smo se prije dvije-tri godine borili protiv
ubacivanja komunista u Velaskovu i Arosemeninu vladu u Ekvadoru. Holman kae da su stanica u Riju i njezine
vee baze financirale masovne demonstracije u gradovima protiv Go-ulartove vlade, koje su demonstracije
pokazale da su stare pjesme o Bogu, domovini, obitelji i slobodi jae no ikada. Goulartov pad valja bez sumnje u
prvom redu zahvaliti briljivu planiranju i dobro odmjerenoj propagandi jo od izbora 1962. godine. Holmana
brine novi val izbjeglica o kojima emo, pored svih ovih Paragvajaca i Argentinaca, takoer morati voditi
rauna.
MONTEVIDEO 3. travnja 1964.
Svi su izgledi da e moje prvo regrutiranje Kubanca uspjeti. Iz Brazila je ovamo stigla trgovinska misija i ostaje
do narednog tjedna. Jedan agent stanice u Riju izvijestio je kako se ini da je Raul Alonzo Olive, lan misije i
moda najvaniji njezin lan, s obzirom na to da je visoki funkcioner u industriji eera, razoaran revolucijom.
Da bi zatitila svojeg agenta od provokacije, a moda i zbog zbrke to ovoga tjedna vlada u Brazilu, stanica u
Riju predloila je da se pokuaj regrutiranja izvede ovdje ili u Madridu, posljednjoj toki na kojoj e se misija
zaustaviti prije povratka u Havanu.
AVENIN, ekipa za praenje, slijedila ga je od dolaska i prvom prilikom kada ga je zatekla nasamo, uruila mu
poruku kojom trai sastanak. Poruka je sastavljena tako da je bilo jasno kako je alje CIA. Proitavi poruku i
slijedei upute, krenuo je u etnju odreenom ulicom, u kojoj sam ga pokupio i odveo na sigurno mjesto da
razgovaramo. Centrala je poslala
2.90listu pitanja za nj, uglavnom o ovogodinjoj berbi eera, nastojanjima da se mehanizira sjea eerne trske
itd. Svi koje je poznavao bili su time nezadovoljni. Razgovarali smo gotovo dva sata, a zatim se on morao
pridruiti svojoj delegaciji. No prije nego to otputuju u Madrid sastat u se s njime jo nekoliko puta. Iz stanice
u Madridu upravo su stigle upute o uspostavljanju kontakta s njim.
Rekao je da e proizvodnja eera ove godine dostii pet milijuna tona i nairoko isticao probleme sa strojevima
za sjeu trske, koji se esto kvare. Iznenadilo me da poznaje brojne vladine linosti, iako nije bio osobito an-
gairan u borbi protiv Batiste.
Snimao sam razgovor, to mu se nije ba osobito svidjelo. Kablogra-mom sam izvjestio o sadraju razgovora. On
misli da e u Madridu proboraviti gotovo cijeli naredni tjedan, moda i neto dulje, tako da se veze mogu
razvijati i tamo. udno, brzo se sloio s tim da se vrati na Kubu i da CIA uva njegovu plau, ali mi se ipak ini
potenim. U Madridu e ga poligrafirati, pa emo tada moi utvrditi njegovu bona fides.
MONTEVIDEO 5. travnja 1964.
Juer je stigao Goulart. Doekan je zauujue srdanom dobrodolicom. To to je vlast preuzela vojska
primljeno je u Urugvaju prilino loe, jer je Goulart bio izabran narodnom voljom. Osim ostaloga, vrsta ruka
vojne vlade u Brazilu donijet e tekoa Urugvaju zbog toga to e se ovamo slijevati politike izbjeglice.
Funkcioneri Goulartove vlade ve stiu. Naa stanica iz Rija alje jedan kablogram za drugim zahtijevajui da
ubrzamo izvjetavanje o pridolicama. Na je jedini izvor informacija Otero,* jer je odjel za obavjetajnu
djelatnost i veze, kojemu je on na elu, odgovoran za provoenje postupka s izbjeglicama. Jasno je da stanica u
Riju potpuno podrava vojnu vladu. Klju sa suzbijanje eventualnog pokuaju protiv udara i guenje pobune jest
u hapenju ili u protjerivanju Leonela Brizole, ljeviara, Goulartova urjaka. Brizola je federalni poslanik za
Guanabaru (Rio de Janeiro) i sada je u bijegu.
Naa centrala ubrzava propagandu u cijeloj hemisferi da se izrazi podrka novoj brazilskoj vladi i diskreditira
Goulart. Arturo Jaregui,* generalni sekretar ORIT-a, poslao je, na primjer, telegram kojim ORIT* izraava
podrku novoj vladi Brazila. To bi moglo izazvati negativna reagiranja u pojedinim dravama, na primjer u
Venezueli, jer je politika CIA bila da se ORIT suprotstavlja vojnim pokuajima obaranja slobodno izabranih
vlada - to se nije ba pokazalo realnim s gledita sadanjeg toka dogaaja.
Posredstvom AVBUZZ-a nastojimo da u povodu prologodinjeg otkrivanja tajnih skrovita oruja u Venezueli
ojaa neraspoloenje OAS-a
Jprema Kubi. U dnevniku La Manana, to izlazi u Coloradu, juer se pojavio plaeni oglas na pola stranice.
Potpisala ga je i toboe napisala Hada Rosette,* ovdanja predstavnica Revolucionarnog vijea Kube* i jedna od
propagandnih agenata u projektu AVBUZZ. U stvari, tekst su napisali O'Grady i Brooks Read, a temeljio se na
informacijama taba i dosjeima stanice. Otkriveno skrovite oruja pripisala je stanica sveukupnom ubacivanju
Sovjeta i Kubanaca u hemisferu, a te su nae tvrdnje bile potkrijepljene i izjavama koje smo pripisali Rolandu
Santani,* kubanskom dezerteru koji je lani boravio ovdje. Za pobunjenike pokrete u Venezueli, Hondurasu,
Peruu, Kolumbiji, Argentini, Panami i Boliviji tvrdi se da primaju direktive iz sovjetskih i kubanskih ambasada u
Mexico Citvju, Buenos Airesu i Montevideu. Nismo zaboravili spomenuti i kineske komuniste.
MONTEVIDEO 18. travnja 1964.
S konferencije efova stanica Holman se vratio s nevoljko prihvaenom spoznajom da emo brazilskim
politikim izbjeglicama morati pokloniti vie panje. Sam predsjednik Johnson odluio je da se moraju sprijeiti
pokuaji protiv udara i pobune u Brazilu te da se, u duem razdoblju, to bre i djelotvornije uvrste tamonje
snage sigurnosti. Nikada vie ne smijemo dopustiti da Brazil skrene ulijevo, jer bi komunisti i druge snage mogle
zaprijetiti da stupe na pozornicu ili da, u najmanju ruku, ponu ozbiljno utjecati na tok dogaaja.
Takva politika ovdje, u Montevideu, znai da stanici u Riju valja pomoi sveobuhvatnijim prikupljanjem
informacija o izbjeglicama. init emo to posredstvom obavjetajne slube policije. Taj e zadatak dopasti mene,
jer Holman, pomiljao sam, eli da ja nastavim raditi s Oterom, Pi-rizom, de Andom, Torresom i drugima, a da
on zadri kontakte na vioj razini - s ministrom unutarnje sigurnosti, Felipeom Gilom, i efom policije,
pukovnikom Venturom Rodriguezom.* Za poetak pridobio sam Otera da svoje oficire postavi u stanove
Goularta i jo trojice ili etvorice najvanijih izbjeglica, imena kojih nam je dostavila stanica u Riju. Djelujui
kao oficiri za osobnu sigurnost izbjeglica, oni e zapravo voditi dnevnik posjetilaca. O najvanijim podacima iz
dnevnika, kao i o pridolim izbjeglicama, kablogramima emo izvjetavati Rio. Cjeloviti izvjetaji slat e se
diplomatskom potom.
Ovdanja politika strujanja okreu se protiv nove vojne vlade u Brazilu. Vrlo je teko plasirati u novine za nas
povoljne komentare. Brazilska je vlada poela na razliite naine provoditi pritisak na Urugvajce, pa e Goulartu
i njegovim pristalicama biti ovdje zabranjeno da se angairaju u politikim aktivnostima.
2.9ZStvaranje raspoloenja za raskid odnosa s Kubom gotovo je jednako teko kao i promicanje komentara u
korist Brazila. Nisu Urugvajci skloni komunizmu niti blagonaklono raspoloeni prema kubanskoj revoluciji.
Kamen-temeljac urugvajske vanjske politike jest izriito nemijeanje, zbog stanovite ranjivosti zemlje od
pritisaka dvaju velikih susjeda. Kako se sankcije ili zajednika akcija protiv Kube mogu lako protumaiti kao
mijeanje u kubanske unutarnje stvari, program stanice za izazivanje raskida odnosa suprotstavlja se
tradicionalnoj urugvajskoj politici.
ak i u takvim okolnostima, u sredstvima obavjetavanja pokrivamo kubanske teme nadajui se da pokuaji
Venezuele da sazove konferenciju ministara vanjskih poslova OAS-a o otkrivenim skrovitima oruja nee kao
rezultat imati samo odravanje toga skupa nego i rezoluciju kojom e se sve zemlje OAS-a pozvati da raskinu s
Kubom. Prije nekoliko dana ve-nezuelanski ministar vanjskih poslova u bivoj Betancourtovoj vladi, Mar-cos
Falcon Briseno, boravio je ovdje traei podrku sazivanju konferencije, ali nije uspio uvjeriti Urugvajce da se
aktivno pridrue akciji.
MONTEVIDEO 24. travnja 1964.
Svoj je posjet upravo zavrio novi ef odjela zapadne hemisfere Des-mond Fitzgerald.* Obilazi sve stanice toga
podruja. Holman je priredio zakusku za lanove stanice i njihove ene. U uredu se svatko od nas pojedinano
sastao s Fitzgeraldom da bismo mu opisali nae operacije. Bio je zadovoljan pokuajem regrutiranja Kubanca, ali
je posumnjao da se moda radi o provokaciji, jer je rije o ovjeku s velikim iskustvom u industriji eera.
Umjesto pet milijuna tona, ovogodinja e proizvodnja biti, tvrdi Fitzgerald, manja od etiri milijuna tona.
Ohrabrio me da poklonim panju pripremama za regrutiranje ifranta u kubanskoj ambasadi. Kada smo mu rekli
da jedan od ureda stanice dijeli samo zid od jednog praznog stana, naredio je da se na taj zid smjesta postavi
natpis Ova soba je ozvuena. I u CIA poloaj donosi povlastice!
Fitzgerald je vrsto ostao na tome da stanica Montevideo pokloni pozornost podrci novoj brazilskoj vojnoj vladi
poveanim opsegom prikupljanja informacija i propagandnim operacijama. Holman je O'Gradvja imenovao
odgovornim za probleme Brazila. Stanica Rio pomoi e nam na taj nain to e jednog od svojih agenata poslati
kao vojnog ataea u ovdanju brazilsku ambasadu. Taj ovjek, pukovnik Camara Sena,* treba stii svaki dan.
Susretat e ga O'Gradv i pomagati mu u razvijanju operacija ubacivanja u izbjeglike krugove.
Usprkos popularnosti koju Goulart ovdje uiva, vladino nacionalno vijee juer je priznalo brazilsku vladu, to
e posluiti smanjenju napeto-sti. Goulartu je priznato da je ovdje zatraio politiki azil. Dakle, ne smatra se
bjeguncem. To je neto nii status koji e mu dati vie slobode za politike aktivnosti.
MONTTE VIDEO 2. svibnja 1964.
Centrala je odobrila moj plan regrutiranja Roberta Hernandeza, kubanskog iframa. Vidjet emo hoe li nas
posluiti srea. Za poetni dodir angairat u Ezequiela Ramireza,* nastavnika iz centrale koji je upravo zavrio
obuavanjem AVBANCY, ekipe za praenje. On moe proi u ulozi panjolca ili Junoamerikanca, a bit e
manje opasno i za Hernandeza (ako prihvati) dok se ne dogovorimo za tajni sastanak. Zajedno s ekipom
AVENIN, Ramirez danas poinje slijediti Hernandeza od ambasade do bilo kojeg mjesta u gradu gdje bi mu se
mogao pribliiti.
Teko je rei kakvi su izgledi, iako nam je voza kubanske ambasade Warner* dao izvrsne obavijesti na osnovi
kojih moemo procijeniti Her-nandezovu linost. Ne samo da ima problema sa enom, koja je upravo rodila,
nego se ini, da je vie nego zagrijan za Mirtu, svoju prijateljicu Urugvajku. Upravo zbog toga otklonio sam
ponudu stanice Miami da nam poalje djevojku. Svu u panju pridati Hernandezovom interesu za premjetaj,
moda u Buenos Aires. Osim to radi kao ifrant, Hernandez je struni slubenik ambasade, specijalist za
fotografiju. Moda bismo mu uz premjetaj mogli pomoi da otvori vlastiti fotografski studio. Zasad, meutim,
na temelju uputa iz taba, ponudit emo mu trideset tisua dolara ako nam oda sve to zna o kubanskim
obavjetajnim operacijama; petnaest tisua za predaju svih ifri i tri tisue dolara mjeseno dokle god radi za nas
na svome mjestu u ambasadi. Ve imam sigurno mjesto za sastanke, ako Hernandez prihvati. Preuzet u ga od
Ramireza im to bude mogue.
Sutradan sam rekao Holmanu kako bih mogao vie uiniti u poslovima s policijom i na kubanskim operacijama
kada ne bih bio do grla optereen Paragvajcima, kontrolom pisama i Ralphom Hatrvjem. Bilo je s moje strane
prljavo to sam istodobno predloio da te operacije preuzme Alex Zeffer,* na oficir za radniko-sindikalne
operacije. Holman se sloio i o tome obavijestio Zeffera, koji otada sa mnom ne govori. On zna sve o
problemima s Hatrvjem i tekoama u vezi s tajnom kontrolom pisama.
I dalje u povremeno svraati nou u kuu AVANDANA,* kako bih o problemima promatrakog mjesta
kubanske ambasade porazgovarao s njegovom enom. Ne bih elio propustiti to iskustvo - zgrada je zapravo ni-
zak uvuen bungalov, u slabo naseljenoj gradskoj periferiji, okruen drve-em gustim poput dungle. Okruena
je ianom ogradom, a uva ga moda i est divljih pasa. Takva izoliranost u tom gotovo pustom predjelu dobro
dolazi, jer je AVANDANA gotovo sasvim gluh. Rasprave o toku
294operacije su, naravno, potrebne, ali o njima ne valja govoriti glasno, a pogotovo ne vikati. Svaki put kada
sam odlazio onamo pratio me Hatry. Promatrati tu dvojicu postarijih ljudi kako se meusobno deru o svom pi-
junskom poslu bilo je zanimljivo, kao to je uope zanimljivo prouavati svaku suprotnost.
Jedna od operacija koje sam preuzeo otpala je sama po sebi. Merca-der,* agent ubaen u MRO, odluio je da
potrai posao u SAD-u. Primila ga je banka u Miamiju, i on uskoro odlazi - uredio sam da se na dokumentu
stanice kojim trai ameriku vizu izbrie podatak da je bio lan MRO-a.
Ne zavidim Alexu Zefferu zbog njegovih radniko-sindikalnih operacija. Preostaje mu da zapone iznova, od
nitice, jer je konano odlueno da se Urugvajskoj konfederaciji rada* (CSU) uskrati podrka. CSU je prolog
mjeseca odrala kongres na kojem rukovodstvo nije bilo kadro prebroditi osobne sukobe, koji su kao posljedicu
imali povlaenje pojedinih sindikata iz lanstva i odbijanje drugih da u tu organizaciju uu. Stvarni je problem u
rukovodstvu. Andrex McClellan,* interameriki predstavnik AFL-CIO, i Bil Dohertv,* ef socijalnih projekata
AIFLD-a -obojica agenti kojima upravljaju oficiri taba za tajne akcije u naoj centrali - stigli su prolog tjedna i
rekli voama CSU-a da e financijska pomo to je dosad pristizala posredstvom ICFTU-a, ORIT-a i ITS-a biti
ukinuta.
Situacija je prilino nepovoljna, jer je CSU nedavno osnovao koope-rativu za radnike stanove i oekivao
financijsku pomo AIFLD-a za izgradnju. Ta sredstva nee biti dodijeljena CSU, ve e se vjerojatno usmjeriti
drugim nekomunistikim sindikalnim organizacijama. Narednog tjedna doi e Serafino Romualdi,* izvrni
direktor AIFLD-a. CSU treba pustiti da se sam ugasi. Jedno je sigurno: proi e nekoliko godina prije nego to e
se u okviru programa AIFLD-a obrazovati nova grupacija sindikalnih voa i meu njima regrutirati novi agenti,
kadri da osnuju novu nacionalnu konfederaciju koja e ui u sastav ORIT-a i ICFTU-a.
MONTEVIDEO 5. svibnja 1964.
Nitko od nas ne zna sasvim sigurno to se dogaa. Kako smo predvidjeli, Ramirez i njegova ekipa slijedili su
Hernandeza u gradu. U pravom trenutku Ramirez mu je pristupio na ulici rekavi da je vlada SAD-a za-
interesirana da mu pomogne. Hernandez je pristao da razgovara, ali je na raspolaganju imao samo petnaest
minuta jer se morao vratiti u ambasadu. Bio je to pravi sveanj ivaca, ali se u naelu sloio da nam oda ifre i
omogui da ih se dokopamo. Dogovoreno je da se ponovno nau sutradan popodne.
JKabJogramom sam obavijestio tab o sastanku i predloio da odjel D odmah poalje strunjaka koji bi u pravom
trenutku poeo raditi na deifriranju. Ako ovo regrutiranje uspije, a vjerujem da hoe, prvi put e nam uspjeti da
se na ovom podruju ubacimo u operacije protiv Kubanaca.
Pojaana je antikubanska propaganda. Danas su stigli predstavnici Uprave revolucionarnih studenata u egzilu*
(DRE), organizacije koju financira i kontrolira stanica u Miamiju. Putuju po Junoj Americi irei vijesti o
ekonomskoj propasti Kube. U Montevideu DRE nema stalnog predstavnika, pa su te poslove preuzeli Hada
Rosete* i AVBUZZ-i. Posredstvom AVBUZZ-i pokreemo propagandu i o suenju Marcosu Ro-driguezu na
Kubi, voi uprave revolucionarnih studenata u borbi protiv Batiste. Rodriguez je optuen da je lanove pokreta
26. srpnja odao Batistinoj policiji. Mi tvrdimo, svjesno pogreno, da je on zapravo bio komunist i da je ljude iz
pokreta 2.6. srpnja izdao na osnovi uputa kubanske komunistike partije. Svrha: da se izazovu razlike meu
komunistima stare linije i pripadnicima pokreta 26. srpnja. Prainu diemo i oko ienja Anibala Escalantea.
Oba sluaja izazivaju ozbiljne razlike na Kubi, gdje se, prema tvrenju AVBUZZ-i, represija moe usporediti s
onom pod Hitlerom, Mussolinijem i Staljinom, kada revolucija jede vlastitu djecu.
Unutarnja kriza blankista, izazvana policijskim sluajem u Canelonesu, i dalje se produbljava. U pitanju je, osim
ugleda glavnih voa, podjela blankistikih frakcija - vrlo osjetljiva situacija koja uslijed unutarnje borbe moe
uroditi samo novim tekoama. Sire se glasovi o predstojeoj krizi kabineta.
MONTEVIDEO 10. svibnja 1964.
U regrutiranju Hernandeza ne ide sve glatko. Po drugi puta sastao se s Ramirezom, ali je odbio da govori o
operacijama Kubanaca sve dok ne vidi novac. Ne vjeruje nam ni koliko je crno pod niktom. Zeke (Ezequiel
Ramirez - prim. pr.) je ugovorio trei sastanak na koji sam otiao ponijevi sa sobom petnaest tisua dolara -
skoro svu gotovinu koju smo imali u stanici. Holmanu se nije svialo to sam ponio sav taj novac. Ali ako
elimo navesti Hernandeza da govori, moramo mu, u najmanju ruku pokazati novac i, moda, predati jedan dio.
Pridruio mi se, radi pojaane sigurnosti, O'Gradv. Ali Hernandez se nije pojavio.
Bio sam predvidio da Hernandezu predam tisuu dolara ako bude spreman da progovori, a potom da ga uvjerim
kako treba da na raunu Agencije drim njegov novac dok konano ne uredimo da on nestane. U suprotnom,
moglo bi se otkriti da posjeduje veliku svotu novca, porijeklo kojega ne bi mogao objasniti. ekam ga ve
etvrtu no. Ako senoas ne pojavi, ne preostaje nam drugo nego da Zeke zajedno s ekipom za praenje krene u
akciju.
Juer je stigao tehniar iz odjela D. Rekao je da mu je biljenica sa iframa potrebna samo na nekoliko sati da ih
snimi i zatim opet zapeati. Bit e to vjeto nainjen trik: biljenica sa iframa ima dodatne peate na sve etiri
stranice, tako da je mogue vidjeti samo gornju stranicu. No ako nam poe za rukom da ih snimimo, moi emo
itati sve njihove poruke toliko dugo dok su ifre na snazi.
Za mene je najvanije da saznamo podatke o njihovim obavjetajnim operacijama. Hernandez je rekao Zeki da
zna apsolutno sve o tome to oni ovdje rade, i ja mu vjerujem. Veeras e se pojaviti.
Leonel Brizola, voa krajnje ljevice u Goulartovoj vladi i Goulartov urjak, stigao je u egzil. Brazilska vlada
zatraila je da se i on i Goulart interniraju. Internirani, ivjet e u nekom gradu u unutranjosti, bez slobode
kretanja po zemlji, ime e kontrola biti olakana. Kako je Brizola bio najopasniji politiki voa u staroj vladi,
njegov odlazak iz Brazila doprinos je povoljnom razvitku stvari. Skrivao se jo od Goulartova pada. Stanica u
Riju eli da ga pratimo to bolje.
MONTEVTOEO 15. svibnja 1964.
S Hernandezovim regrutiranjem neto zaista nije u redu. Promatrako mjesto koje nadgleda kubansku ambasadu
izvijestilo je da Hernandez, od drugog susreta s Ramirezom, gotovo i nije naputao ambasadu. Ekipa za praenje
i Zeke ekali su puna etiri dana znak s promatrakog mjesta da ponovno predusretnu Hernandeza. Prislukujui
telefon ambasade, otkrili smo da Hernandez nije imao mnogo poziva. Voza* nas je danas izvijestio da u
posljednje vrijeme nije esto razgovarao s Hernandezom. Ne elim vozau davati nikakvih posebnih uputa, jer
neu da posumnja kako jo nekoga regrutiramo. Nema druge nego da budemo strpljivi i da i dalje pokuavamo.
Jo jedan dosadan zadatak. Stanica u Santiagu vodi zaista veliku operaciju ne bi li sprijeila da Salvadora
Allendea izaberu za predsjednika. Godine 1958. gotovo mu je bilo uspjelo da bude izabran, a ovaj put nitko ne
eli ita prepustiti sluaju. Neprilika je da financijski ured u naoj centrali nema dovoljno ileanskih eskudosa u
njujorkim bankama, pa namjerava kupiti eskudose u bankama u Limi i Riju. No ak ni tamo nisu mogli
podmiriti zahtjeve, pa su zamolili nas da pomognemo.
Agent za kupovanje deviza u ovom je podruju First National City Bank,* ali deviznim se pitanjima obino bavi
stanica u Buenos Airesu, jer ima financijski ured klase A, ovlaten da kupuje devize. Kao stanica klase B,
ogranieni smo na to da mijenjamo dolare za lokalne valutesamo u hitnim sluajevima. No bez obzira na to tab
je poslao ek na raun filijale New York City Bank. ek sam predao Jacku Hennessyju,* Amerikancu koji radi u
gradskoj banci Montevidea. Naa je centrala pri kupnji deviza ve poslovala s njim. Njujorka banka bila ga je
izvijestila da treba oekivati ek. Predao sam mu ga. Poslao je svoje kupce u Santiago da kriomice kupuju
valutu. Vratili su se za nekoliko dana. Hennessv kae da novac obino donose u koveiima i podmiuju carin-
ske slubenike kako ih ne bi pregledavali. Paul Burns i ja poli smo do Hennessvja da pokupimo novac. Nakon
povratka proveli smo ostatak dana brojei novac - vie od stotinu tisua dolara. Novac emo poslati stanici u
Santiagu diplomatskom torbom. Mora da troe milijune da spase taj sistem, a New York, Lima i Rio de Janeiro
zajedno nisu kadru da im izau u susret.
MONTEVIDEO 20. svibnja 1964.
Hernandezovo je regrutiranje propalo - zasada, svakako. Danas je konano napustio ambasadu. Ekipa za
praenje i Zeke uhvatili su ga u gradu. Hernandez je odbio da razgovara s Ramirezom, ak se pravio da ga uope
ne poznaje. Ishod operacije ovisi sada o tome je li Hernandez ikome u ambasadi govorio o svojim razgovorima s
Ramirezom. Svi znaci kazuju da nije. Kada mu se Zeke danas pribliio, problijedio je. Da je ispripovijedao
nekome o regrutiranju, ne bi se tako panino ponaao, jer bi inae njegov poloaj u ambasadi bio vrst. Nema
sumnje da njegov strah potjee otuda to nije izvijestio o svojem prvom susretu s Ramirezom
-podrazumijevajui, naravno, da je prvi pristanak bio iskren. Ramirez se sutra vraa u Washington. Pustit emo
Hernandeza na miru do narednog pokuaja. Iz njegova prvog razgovora s Ramirezom proizlazi da bi njegova
politika i kulturna orijentacija mogla prije biti usmjerena prema Argentini ili Brazilu nego prema SAD-u.
Moda emo zatraiti pomo stanica iz Buenos Airesa ili Rija da nam poalju ubaenog agenta snaga sigurnosti,
koji bi drugi put pokuao stupiti u dodir s Hernandezom u ime vlada Brazila ili Argentine.
MONTEVIDEO 2,1. svibnja 1964.
Hernandeza je obuzela panika, ali vjerojatno e na koncu ipak pristati. Voza kubanske ambasade jutros me
nazvao zahtijevajui da se hitno sastanemo. Izvijestio me kako je jutros, kada je doao na posao, u ambasadi
vladala zbrka. Hernandez je nou napustio ambasadu - ivi tamo s
2.98obitelji - ostavivi svoj vjenani prsten i poruku za enu. Kubanci vjeruju da je dezertirao k nama i da se
skriva ili da je ve na putu u SAD, Zabrinutost i potitenost ljudi u ambasadi navodi na pomisao da je Hernandez
ponio ifre sa sobom.
Rekao sam vozau da se zadri u ambasadi cijeli dan, ako je to mogue - nedjeljom popodne, naime, obino za
nj nema posla - i da se ponudi da radi. Proradilo je i promatrako mjesto kubanske ambasade obiavamo ga u
toku vikenda zatvoriti - te sam zajedno s Holmanom, O'Gradvjem i Burnsom pokuao utvrditi to nam je initi.
Ne moemo dokuiti gdje je Hernandez i zato se nije vratio u ambasadu. Vrata ambasade ostavit emo otvorena
tako da Hernandez (u sluaju da eka no) moe ui bez prethodnog poziva da mu se otvori. Nou e deurati
jedan slubenik stanice. Tako emo Hernandeza ohrabriti da doe. Pojavit e se prije ili kasnije.
MONTEVIDEO 24. svibnja 1964.
Hernandez mora da je poludio. Voza je zatraio da se jo jedanput hitno sastanemo i izvjestio da se Hernandez
vratio u zoru. Dre ga na katu pod straom. Otpravnik poslova juer i danas nekoliko je puta iao u sovjetsku
ambasadu, vjerojatno zbog toga to Sovjeti prenose ifrirane poruke o Hernandezu izmeu Kubanaca i Havane.
Sto je moglo navesti Hernandeza da se ponovno predomisli?
MONTEVIDEO
26. svibnja 1964.
Prema tvrenju vozaa, Hernandeza e pod posebnim nadzorom poslati na Kubu. Ricardo Gutierrez i Eduardo
Hernandez, obojica obavjetajni oficiri, bit e mu pratnja. Avionom Svvissaira odlaze u petak u Zenevu,
odakle e drugom linijom nastaviti u Prag.
Hernandez je ispriao vozau kako je u subotu, nakon to je napustio ambasadu, otiao do svog prijatelja Rubena
Pazosa te da su se obojica odvezla do brazilske granice. Hernandez je imao ifre kod sebe. Namjeravao je
prebjei brazilskom konzulu u Riveri, ali je konzul provodio vikend izvan Rivere. Neko ga je vrijeme ekao, a
onda je odluio da se vrati i da se osloni na revolucionarnu pravdu - rekao je vozau, AVBA-RON-i, da e
vjerojatno morati provesti pet godina na preodgajanju. Sumnjam.
Odluili smo da taj sluaj iskoristimo u propagandne svrhe i da pokuamo da Hernandez na putu kui iznenada
nestane. Odluka o objavlji-
2*9vanju cijelog sluaja dola je nakon to je ministar unutarnje sigurnosti, Felipe Gil, odbio da se Ministarstvo
vanjskih poslova i vladino nacionalno vijee umijeaju u taj predmet. Holman mu je bio rekao da je Hernandez
uhvaen prilikom pokuaja da prebjegne k nama i zatraio da se upotrijebe politika sredstava da se Hernandez
spasi. Najvie s ime se ministar sloio bilo je da se Hernandez na aerodromu podvrgne policijskom sasluanju i
razdvoji, ako treba i silom, od svoje pratnje. Posredstvom agenta AVBUZZ-i cijeli emo sluaj prikazati kao
senzacionalnu otmicu dezertera unutar kubanske ambasade koji je pokuao pobjei od komunistike tiranije.
MONTEVIDEO
2.8. svibnja 1964.
Pria o kidnapiranju Hernandeza preplavila je sve novine i izazvala upravo onakvo reagiranje kakvo smo eljeli.
AVBUZZ-i poslao je nekolicinu reportera u ambasadu da zatrae razgovor s Hernandezom, ali su ih tamo odbili,
to je samo pridonijelo nagaanjima da e se na koncu konca pojaviti samo Hernandezov les.
Upozorio sam na oprez svaku stanicu u mjestima gdje e se avion s Hernandezom spustiti na putu do Zeneve.
Stanice u Rio de Janeiru, Madridu i Bernu pripremaju se za akciju. Rio i Madrid utanait e da povezane
policijske slube razgovaraju s Hernandezom, a baza u Zenevi uredit e da uniformirani vicarski policajci budu
na dunosti kada Hernandez bude u tranzitu, iako bi pritisak da se s Hernandezom razgovara mogao za vicarsku
biti i preosjetljiv.
Nadamo se da Hernandez nee stii tako daleko. Posredstvom efa policije, pukovnika Venture Rodrigueza, sutra
emo, prije polijetanja, razgovarati s Hernandezom. Inspektor Antonio Piriz* i ef obavjetajne slube Alejandro
Otero* bit e tamo. U toku privatnog razgovora Hernandez e biti odvojen od svoje pratnje. Pokuat e ga
uvjeriti da ostane, radije nego da se nakon povratka suoi s kaznom. I ja u biti na aerodromu kako bih
razgovarao s njim ako pokae znake pristanka na politiki azil u Urugvaju.
MONTEVIDEO 29. svibnja 1964.
I bez obzira na propagandu, Hernandeza nije mogue uvjeriti. Na aerodromu se jedan od pratilaca, Gutierrez,
htio oduprijeti pokuaju da policija nasamo razgovara s Hernandezom. U unoj raspravi povukao je
300
I-pitolj i bio prisilno razoruan. Hernandez je, meutim, ostao pri tvrdnji da se vraa dobrovoljno; konano se
zajedno sa enom i djecom u pratnji dvojice uvara ukrcao u avion. Do sada nema vijesti od stanica du njegova
puta.
Kubanci su se jufros odluili na kontrapropagandu i pozvali tampu da u ambasadi intervjuira Hernandeza. Vraa
se na Kubu, rekao je Hernandez, zbog toga to se pobojao odmazde protiv ene i sina, koju bi mogle poiniti
stanovite osobe (nije ih otkrio) koje su ga pokuale navesti na izdaju domovine. Prolih dvadeset dana, priznao
je, stanovite osobe, dravljanstvo kojih ne zna, pokuale su ga nagovoriti na ulici. Najprije su mu ponudile pet
tisua dolara, a kasnije jo pet tisua. ak i tim intervjuom tampa daje na znanje da se Hernandez vraa iz
razloga sigurnosti, a toj injenici pridonosi i to to putuje pod pratnjom.
Operacija moe i propasti, ali je sigurno da smo unitili mogunosti da Kubanci ovdje i dalje operativno djeluju.
Ambasadu su napustila dva slubenika, trgovinski predstavnik i njegova ena, te otpravnik poslova za kojega ne
vjerujemo da je angairan u obavjetajnim zadacima. Iznenada su od pet funkcionera spali na dva i moraju se
sluiti vezama sovjetske ambasade dok im ne stigne novi ifrant. Osim toga propaganda moe pridonijeti klimi
pogodnoj za raskid odnosa, pogotovo ako u okviru OAS-a venezuelanski sluaj naie na povoljan prijem. Ako i
nismo dobili ifre i eljena obavjetenja, izveli smo dobru predstavu u sredstvima javnog obavjetavanja i
upropastili im posao.
Moda ne izravno s Hernandezovim sluajem - neko vrijeme to neemo znati - ali i dva su nedavna, za nas vrlo
povoljna, dogaaja povezana s dezertiranjem kubanskih obavjetajaca. U Kanadi je kubanski obavjetajni oficir
Vladimir Rodriguez* dezertirao prije nekoliko tjedana i sada iznosi prve detalje o Opoj obavjetajnoj upravi
(DGI), koja djeluje u sklopu ministarstva unutarnjih poslova. Naa centrala saopava nam svjee podatke o
njegovim iskazima. To otkrie slino je onome to ga je bio iznio prvi dezerter KGB-a. O toj kubanskoj
instituciji dosad nismo znali nita - ak ni to da postoji.
Tjenje je povezan s kubanskim operacijama u Urugvaju pokuaj de-zertiranja Earlea Pereza Freemana,* biveg
efa njihove obavjetajne slube u Montevideu, koji je prebjegao, a zatim, prolog sijenja, u Meksiku pro-
mijenio miljenje. Perez je ovih dana dobio azil u urugvajskoj ambasadi u Havani, u kojoj trojica ili etvorica
diplomata (agenti AMHALF) rade za stanicu u Miamiju. Jedan od njih, otpravnik poslova, upravo je dobio
zamjenu. Ali posredstvom druge dvojice, Germana Roosena* i Hamleta Goncalvesa,* Miami e nastojati otkriti
kubanske operacije u Montevideu. U toku vikenda priredit u popis pitanja koji e se zasnivati na ve poznatim
injenicama i uputiti ga u Miami kako bi agenti AMHALF znali to nas sve zanima.
301MONTCVIDEO 6. lipnja 1964.
Borba unutar partije blankista izazvala je novu krizu, upravo kao to je i nemir u sindikatima dosegao vrhunac.
Od zi. svibnja ministri kabineta jedan za drugim podnosili su ostavke. Ministar obrane odstupio je 30. svibnja, a
danas i ministar unutarnje sigurnosti, Felipe Gil. Od poetne zabrinutosti nad policijskim sluajem u Canelonesu
meu blankistima se razvio sukob oko osnovnih zadataka vlade. Sve su jai glasovi prema kojima blankistiki
oficiri pripremaju udar protiv politikog rukovodstva svoje partije. Ti su glasovi zasad nepotvreni, ali centrali
redovito aljemo negativne izvjetaje, zasnovane uglavnom na informacijama Garija i pukovnika Venture
Rodrigueza, bliskih armijskim oficirima za koje se tvrdi da su umijeani u pripremanje udara. Holman se nada da
e dobiti novog ministra unutarnje sigurnosti, dovoljno jakog da progura misiju javne pomoi za policiju.
Kako je vlada prestala raditi, sindikati samostalnih poduzea i decen-traliziranih slubi postaju sve ratoborniji.
Prije dva dana organizirali su dvadeset i etverosatni trajk zahtijevajui poveanje budeta za 45 posto u korist
vladinih poduzea. Ve ru ranije ti sindikati, zajedno s CTU, organizirali dvadeset i etverosatni opi trajk u
znak protesta protiv inflacije.
Hernandez se vratio na Kubu, iako su se i policijski agenti stanice Rio sukobili s Gutierrezom kada su nasamo
razgovarali sa ifrantom. Objavljeni su podaci o ovogodinjoj berbi eera na Kubi (znatno nepo-voljniji nego
to mi je bio rekao Alonso,* moj kubanski funkcioner u industriji eera), tako da Fitzgerald vjerojatno ima
pravo. Preostaje mi da otkaem tajno sastajalite koje sam bio unajmio za sastanke s Alonsom. Iz Madrida jo
nema vijesti o rezultatima poligrafiranja. Stanica u Miamiju izvijestila je da bi primanje informacija od Pereza iz
Havane moglo biti sloenije nego to se misli, jer da oni ne ele da Goncalves i Roosen zajedno rade na tome
sluaju. Za sada e posao biti povjeren samo Roosenu, a on dolazi u Miami ili Nassau tek jedanput mjeseno.
MONTEVIDEO 17. lipnja 1964.
Blankisti su konano otklonili krizu. Imenovani su novi ministri, a razliitim meusobno suprotstavljenim
frakcijama dodijeljeni i neki drugi zadaci. Novim ministrom unutarnje sigurnosti imenovan je Adolfo Tejera,* o
kojem ef policije u Montevideu, Rodriguez, ima povoljno miljenje. Uz Rodriguezovu pomo Holman e stupiti
u vezu s novim ministrom sluei se i operacijom prislukivanja telefona AVENGEFUL, kao izlikom. Kasnije e
mu iznijeti program javne pomoi AID-a.
301Sva privredna aktivnost danas je zakoena jednodnevnim opim trajkom to su ga CTU i sindikati
samostalnih vladinih poduzea i decentra-liziranih slubi bili organizirali protestirajui protiv inflacije i drugih
ekonomskih boljki koje teko pogaaju radnike. Prole noi kada je trajk trebao poeti, pukovnik Rodriguez,*
ef policije Montevidea i vladin glavni oficir sigurnosti, izdao je saopenje kojim glasine o tome da vojska pre-
uzima vlast proglaava potpuno neosnovanima.
Kolika razlika od Ekvadora, gdje je opi trajk dovoljan da obori vladu. Promet ovdje tee bez ogranienja. ini
se, da gotovo svatko ide na plau, osim, naravno, ako je prehladno za kupanje. Holman, ocjenjujui da je
raspoloenje slino oputenosti u nedjeljno popodne, kae kako se Urugvajci ponaaju kao dokoni gosti u nekoj
kavani na obali koji zadovoljno srcu svoj mate i promatraju bibanje valova.
Brazilska vlada i dalje vri pritisak da se suzbijaju pokuaji politike aktivnosti Goularta, Brizole i drugih
izbjeglica. Iako su nekima od onih to su se sklonili u urugvajsku ambasadu kasnije dopustili da odu iz zemlje,
to je privremeno umanjilo napetost, poslali su ovamo svoga izaslanika da na konferenciji za tampu pokua
potaknuti akciju za boljom kontrolom nad izbjeglicama. Izaslanikove su izjave imale suprotan uinak, jer je on
optuio pomagae Goularta i Brizole da, posredstvom studentskih, radniko-sindikalnih i vladinih organizacija,
rovare protiv vojne vlade. Rekao je i to da su se komunisti udomili u Urugvaju, koji da je, takav, opasan za cijeli
kontinent. Urugvajski ministar vanjskih poslova kasnije je rekao kako je komunistika partija u Urugvaju legalna
i dodao da se njezin utjecaj u zemlji jedva i osjea.
Pritisak Brazila moe izazvati nepoeljan odjek u kratkom razdoblju. No prije ili kasnije Urugvajci e se morati
odluiti na slinu otru akciju protiv komunizma, jer je zemlja premalena a da bi se oduprla pritisku Brazila. Kao
odgovor na, pretpostavljam Holmanovo, opiranje da pokriva izbjeglice, stanica Rio odluila je da - uz sadanjeg
vojnog ataea, pukovnika Camaru Senu* - poalje jo dvojicu svojih agenata u ovdanju brazilsku ambasadu.
Jedan je ubaeni agent na visokoj razini (u ministarstvu vanjskih poslova) Manuel Pio Correa,* koji dolazi na
mjesto ambasadora, a drugi, njegov tienik Lyle Fontoura,* novi je prvi sekretar ambasade. Do prolog mjeseca
Pio je bi brazilski ambasador u Meksiku, gdje je vrlo djelotvorno radio na operativnim zadacima nae stanice.
No kako Meksiko nije priznao novu vojnu vladu, Pio je bio opozvan. Stanica Rio uspjela je postii da ga poalju
u Montevideo, koji je u ovom trenutku vrue podruje diplomacije brazilske vlade. Kada njih dvojica dou, Hol-
man e odravati kontakte s Piom, dok e O'Gradv raditi s Fontourom. Stanica u Riju odluila je da, na ovaj ili
drugi nain, zapone operacijama protiv izbjeglica. Pio je, po svemu sudei, uporan tip, pripravan da vri pritisak
na urugvajsku vladu.
303
i
jMONTEVIDEO 28. lipnja 1964.
Stanica Miami nailazi na tekoe u primanju informacija od Earlea Pereza Freemana, kubanskog obavjetajnog
oficira koji ima azil u urugvajskoj ambasadi u Havani. Nakon nekoliko uzaludnih pokuaja Germana Roosena,
jednog od urugvajskih diplomata koji rade za stanicu Miami, da izvue obavjetenja, Perez ga je optuio da radi
za CIA i zahtijevao od CIA da poduzme mjere kako bi ga izvukla s Kube. Rekao je Roosenu da nee kazati ni
rijei o kubanskim operacijama u Urugvaju sve dok ne ode s Kube i bude na sigurnom.
S Roosenom je problem u tome to on ne moe bez uputa urugvajskog ministarstva vanjskih poslova izvriti
pritisak na Pereza. Zanijekao je, naravno, Perezove optube o svojim vezama s nama, ali oklijeva da nastavi s
pokuajima bez prethodnog odobrenja svoje vlade. Holman je pristao na to da inspektoru Pirizu predloim da on
poe u Miami da da Roosenu slubene upute - ali tako da Roosen pri tom ne sazna kako je Piriz s nama u vezi.
Pirizu se ideja svidjela, ali je upozorio da ef policije, pukovnik Rodriguez, mora odobriti putovanje zajedno s
ministarstvom vanjskih poslova.
Holman je predloio Rodriguezu da poalje u Miami jednog od svojih najboljih oficira kako bi suraivao s
urugvajskim diplomatima koji su u ambasadi u dodiru s Perezom, a da pri tom ne oda nae kontakte ni s Pirizom,
ni s Roosenom. Rodriguez se, to se moglo i oekivati, sloio s tom idejom, osigurao privolu ministarstva
vanjskih poslova i odredio Piriza da obavi zadatak. Piriz e narednih dana otputovati u Miami da izda slubene
upute Roosenu i Goncalvesu. Oficir tamonje stanice sastajat e se odvojeno s Roosenom, Goncalvesom i
Pirizom, od kojih ni jedan nije osobito dobro rjeenje, ali moramo se zatititi od toga da saznaju kako
suraujemo sa svom trojicom. Roosen i Goncalves bit e slubeno potaknuti da vre pritisak na kubanskog
obavjetajnog oficira. Moramo izvui iz njega obavjetenja prije no to bi raskid odnosa s Kubom zahtijevao
povlaenje diplomata agenata iz Havane.
Kampanja za izolaciju Kube za korak je blie uspjehu. OAS objavljuje da je prikupljen dovoljan broj glasova u
prilog sazivu konferencije ministara vanjskih poslova, na kojoj e se razmatrati sluaj otkrivenih skrovita oruja
i nastojanje Venezuele da sve lanice OAS-a koje jo uvijek imaju odnose s Kubom te odnose raskinu. U
meuvremenu, jo nema nagovjetaja hoe li Urugvaj podrati takvu akciju.
Zahvaljujui AVBUZZ-projektu u sredstvima javnog obavjetavanja nastavlja se propaganda protiv Kube. U
gomili objavljenih materijala nalaze se i oni iz nae stare propagandne operacije Editors Press Servicea,* sa
sjeditem u New Vorku, koji priprema mnoge lanke protiv Castrove vlade i komunizma uope. Mnoge od tih
lanaka piu kubanski izbjeglice, a meu njima je i Guillermo Martinez Marquez.*
304MONTEVIDEO 15. srpnja 1964.
Glasine o moguem vojnom udaru utihnule su nakon prolomjesenog opeg trajka. Ali nekoliko trajkova i
dalje traje. Naa centrala uputila je neuobiajenu depeu, za koju Holman vjeruje da je uvod u ponovno
pribjegavanje operacijama politike akcije. Iako je depeu, kao to to obino ini, potpisao ef odsjeka, Holman
tvrdi da ju je zapravo napisao zamjenik efa odjela, Ray Herbert,* njegov prijatelj iz davnih dana kada su
zajedno radili u FBI. Prilino neodreenim sadrajem, depeom se nalae da proirimo veze na politikom polju
u svrhu pribavljanja obavjetajnih informacija o politikoj stabilnosti, vladinoj politici prema aktivnostima
krajnje ljevice te o moguim rjeenjima dananjih problema, kakav je ustavna reforma. Holman vjeruje kako je
Herbert briljivo izbjegao spominjanje operacija politike akcije (nasuprot prikupljanju obavjetajnih
informacija politike naravi), ali je bilo sasvim jasno nagovijeteno da je poruka odaslana radi pripreme za
obnavljanje tih operacija.
Holman me zaduio da u pripremnom razdoblju izvjetavam o tome kako napreduju organizacijske pripreme i
kako se ostvaruju nove politike veze. On e se ee sastajati s gom Nardone i s Garijem, a uskoro e me
upoznati s jo jednim voom ruralista, Wilsonom Elsoom,* saveznim poslanikom. Za sada neemo uspostavljati
dodir s drugim glavnim voom ruralista, senatorom Juanom Mariom Bordaberrvjem,. jer je on jo otprije u vezi
s naim ambasadorom Coerrom, a Holman ne eli sukob s potonjim. Ruralisti postadoe znaajni zbog toga to
su ve objavili svoju podrku ustavnoj reformi sa svrhom da se Urugvaj vrati pod vrsto predsjednitvo jednoga
ovjeka. Ostale partije otvoreno se suprotstavljaju takvoj reformi.
Osim obaveze da odravam veze s ruralistima, Holman je zatraio da s jednim slubenikom legalne politike
sekcije nae ambasade otponem susretati pojedine liberalne voe partije koloradosa, poglavito one koji pri-
padaju listi 15 i listi 99. Te dvije frakcije imat e znaajan udio u izborima 1966. godine. Dobrodoli su kao
potencijalni agenti za otvaranje veza u programima operacija protiv Sovjeta.
U svrhu politikog izvjetavanja. Holman e takoer uspostaviti nove kontakte s Adolfom Tejerom,* ministrom
unutarnje sigurnosti, pukovnikom Venturom Rodriguezom, efom policije, i s pukovnikom Carvaja-lom, efom
vojne obavjetajne slube. U ovom trenutku Holman e se uzdrati od ponovnog uspostavljanja veza s
pukovnikom Mariom Aguerrondom,* Rodriguezovim predasnikom na dunosti efa policije i bivim bliskim
povezanim suradnikom stanice. Aguerrondo je, naime, u sreditu svih glasina o pokretu vojnih oficira blankista
protiv vlade. O'Gradv e se redovitije susretati s Juanom Carlosom Quagliottijem,*
10 CIA
305bogatim ranerom i odvjetnikom vrlo aktivnim u promicanju intervencionistikih sklonosti meu vojnim
voama.
Raspravljajui o proirivanju politikih veza, Holman je rekao da moramo biti paljivi kako ambasador ne bi
posumnjao da se vraamo operacijama politike akcije. Kada za to doe vrijeme, odluka e se donijeti u
Washingtonu, a ambasador e o tome biti obavijeten diplomatskim kanalima.
Loe vijesti. Svi poslovi s politikim voama u Quitu pokazali su jedino to koliko su ovi skloni korupciji i
neradu. Ovdje, u Urugvaju, ini se da su politiari tome jo skloniji. Nisam mogao biti neraspoloeniji za posao.
Ne elim uzgajati senatore i poslanike - ak ni kada to moram initi po direktorovoj naredbi.
MONTEVBDEO 20. srpnja 1964.
Filijala First National City Bank u Montevideu treba da proda novu svotu ileanskih eskudosa, koji e se
diplomatskom torbom prebaciti u Santiago. Ovaj put je financijski slubenik nadlean za kupovanje valuta u
Limi i Riju doao u Montevideo da pomogne u primopredaji novca. I ovaj put kupovina vrijedi 100 ooo dolara, a
to je, tvrdi taj financijski strunjak, samo jo jedna rupa u remenu. Kae da troimo vie novaca na ileanske
izbore nego to smo to inili prije dvije godine u Brazilu.
Zapali smo u ozbiljne tekoe u AVENGEFUL/AVALANCHE operaciji prislukivanja telefona. Kurir koji
dostavlja vrpce prepisivaima, AVOIDANCE,* izvijestio je Paula Burnsa, svojeg oficira zadatka, da je kovei
s vrpcama nestao iz prtljanika njegova auta dok je prikupljao i rasporeivao vrpce. AVOIDANCE ne zna je li
vrpce odnio obian lopov ili neprijatelj. Iako se zaklinje da je bio vrlo paljiv i uvao se da ga netko ne prati, sva
je prilika da e vrpce biti presluane. Uinit e to ak i obian lopov da vidi mogu li se vrpce unoviti.
Nakon rasprave s Holmanom i Burnsom izvijestio sam Otera i pukovnika Ramireza, zapovjednika Guardia
Metropolitana, da smo izgubili neke vrpce te da mislimo kako sve linije, izuzev kubanske ambasade, valja
prekinuti. Ramirez je pristao da se kubanska linija zadri zbog predstojeeg sastanka OAS-a i mogunosti
raskida odnosa s Kubom. Zadrat e i nekoliko linija kojima prislukuje kontrabandu, u svrhu pokrivanja, iako
nema naina da se zanijee koga smo sve prislukivali ako se vrpce presluaju.
AVOIDANCE e privremeno biti uklonjen iz operacije, iako e sudjelovati u akcijama dnevne prakse. Vrpce
kubanske linije slat emo u stanicu dnevnim kuririma policijske obavjetajne slube i predavat emo ih To-masu
Zafiriadisu,* Urugvajcu zaposlenom u trgovinskoj sekciji ambasade.
306On e posluiti kao kurir izmeu stanice i svoje ene (AVENGEFUL-3),* koja prepisuje vrpce kubanske
linije. Njegova urjakinja (AVENGEFUL--5-,* prepisivao linije centrale PCU, takoer e pomoi u obradi vrpci
kubanske linije, jer smo njezin posao ukinuli. Uvlaenje slubenika zaposlenog u ambasadi u takav posao nije
doputeno, ali Holman je spreman da riskira i ambasadorov gnjev samo da odri kubansku liniju.
MONTEVIDEO
25. srpnja 1964. *
OAS je prihvatio akciju da sve lanice prekinu diplomatske i trgovinske odnose s Kubom. Osim u humanitarne
svrhe, izostat e i zrani i pomorski promet. Trebale su etiri godine da do takve akcije doe - ne samo operacije
CIA, nego cjelokupna naa vanjska politika prema Latinskoj Americi bila je usmjerena k tome cilju. Zemlje koje
jo nisu raski-nule odnose (ile, Meksiko i Urugvaj) glasale su protiv takve akcije, dok se Bolivija uzdrala.
Odobrava li Urugvaj ili bilo koja od tih zemalja takvu akciju ili ne, drugo je pitanje, ali propaganda iz centrale
odluna je u pozivu svim zemljama da se priklone toj akciji.
Poslije glasanja u prilog raskidu odnosa, agenti AMHALF u urugvajskoj ambasadi u Havani - Roosen i
Goncalves - moda e uspjeti izvui eljene informacije iz Pereza Freemana. Jer ak i uz pomo inspektora Pi-
riza u Miamiju, dvojica urugvajskih diplomata nisu bila sposobna da izvre potreban pritisak kako bi Perez
otkrio to zna o kubanskim operacijama u Montevideu. A te su nam informacije neophodne da potpomog-nemo
kampanju za raskid odnosa izmeu Urugvaja i Kube. Mogli bismo, dodue, umjesto njegovih informacija sami
napisati dokument koji e se zasnivati na malo injenica i mnogo mate te ga pripisati Perezu, o ijoj prisutnosti
u ambasadi javnost zna. No takav bi nam se dokument mogao osvetiti ako su Kubanci sami poslali Pereza da
zatrai azil u urugvajskoj ambasadi. Naime, sumnjamo na to sve vie, jer Perez odbija da bilo to kae. Ako
bismo objavili taj dokument, Perez bi mogao pobjei iz ambasade i posredstvom kubanskih vlasti javno
zanijekati nae tvrdnje. Kako sada stvari stoje, inspektor Piriz e se vratiti, a mi emo odloiti objavljivanje
dokumenta dok ne vidimo kako e se naa kampanja u sredstvima javnog informiranja odvijati i bez toga.
Radniko-sindikalne operacije koje vodi Jack Goodwyn* i AIFLD* teku prilino sporo. Ovoga tjedna posjetio
nas je Joaquin (Jack) Otero,* predstavnik Meunarodne federacije transportnih radnika* (ITF), koji je prole
godine zajedno sa mnom radio u Quitu. Sada je Otero glavni predstavnik ITF-a za Latinsku Ameriku i Karibe.
Doao je da pomogne u bojkotu izvoza mesa, to su ga organizirali proizvoai ambalae koji nisu u
20*
307sindikatima. Nadamo se da e on pripomoi jaanju sindikata koji sudjeluju u bojkotu.
Obrazovni programi sindikata, kojima je Agencija pokrovitelj a odvijaju se posredstvom ORIT-a, i dalje se
proiruju. Posredstvom Meunarodnog fonda solidarnosti ICFTU, naa je centrala dala oko 2.00 ooo dolara za
odravanje nastave u koli ORIT-a u Cuernavaci. Dosad su, naime, obrazovni teajevi ORIT-a bili omeeni
mogunostima koje je u Mexico Citvju doputala Konfederacija radnika Meksika,* koja je nakon AFL-CIO
najjaa lanica ORIT-a. Iako do otvaranja kole u Cuernavaci valja priekati jo godinu ili dvije, teajevi ORIT-a
ve dobivaju na znaenju time to su dobro usklaeni s programima AIFLD-a u Washingtonu.
Kao da ve nemamo dovoljno problema s Argentincima, Paragvajcima i Brazilcima. Sada valja brinuti i o
Bolivijcima. Prije nekih tjedan dana u Montevideo je stigao novi ambasador Bolivije, Jose Antonio Arce.*
Stanica u La Pazu zatraila, je da nastavimo s njime odravati odnose koje je dosad imala ta stanica. Od
revolucije je u Boliviji obavljao mnoge dunosti u vladi, a donedavno je radio kao ministar unutarnjih poslova.
Na toj je dunosti odravao tijesne veze sa stanicom La Paz. Holman e ga povremeno viati, vjerojatno ne vie
nego to je uistinu potrebno. I to iz ovog razloga: kada se jednom vrati u La Paz, taj ugledni pristaa pred-
sjednika Paza Estenssora mogao bi ponovno suraivati u operacijama nae stanice u Boliviji.
Glavni Arceov zadatak ovdje bit e kontroliranje pristaa biveg bolivijskog predsjednika Hernana Silesa
Suazoa, pa i njega samog ako - to se oekuje - doe u Montevideo kao izbjeglica. Siles tei da, u skladu s
njihovom tradicijom od revolucije 1952.. godine, nakon mandata Paza Estensorra ponovno postane
predsjednikom. Paz je, meutim, prekinuo tradiciju i u svibnju ponovno izabran, pa mu sada ne preostaje drugo
nego da se bori protiv zavjere koju Siles priprema. Stanici u La Pazu stalo je da sprijei Silesa da se vrati na
predsjedniki poloaj, jer je donedavno bio sklon lijevim tendencijama, a odravao je i prijateljske odnose sa So-
vjetima dok je od 1960. do 1962,. bio bolivijski ambasador u Montevideu. Da bismo pomogli stanici u La Pazu,
zamolio sam, za poetak, efa obavjetajne policije Otera da meu Silesovim politikim prijateljima neupadljivo
provjeri njegove planove i pokua doznati hoe li doi ovamo.
MONTEVIDEO ii. kolovoza 1964.
Slaganje Urugvaja s rezolucijom OAS-a o Kubi izaziva sumnje. Ministar vanjskih poslova izjavio je nakon
povratka iz Washingtona da vladino nacionalno vijee sada mora odluiti hoe li se rezolucija OAS-a pod-
308nijeti Vijeu sigurnosti Ujedinjenih naroda na odobrenje prije nego to se moe smatrati izglasanom. To je
manevar odugovlaenja kako bi se izbjegla teka odluka. No najtei udarac nanosi Meksiko svojom izjavom da
e ignorirati rezoluciju. Bolivija se jo nije opredijelila. Sve dok ne postignemo da Urugvaj ostane usamljen u
odbijanju raskida odnosa, nai su izgledi prilino loi. Dapae, iako smo znaajno pojaali nau kampanju na
kubanskom pitanju posredstvom AVBUZZ-i, nema izgleda da e kampanja i uspjeti. Jer ljevica se bori protiv
raskida odnosa i istodobno napada vladinu ekonomsku politiku.
Nacionalna konvencija radnika (CNT), osnovana prije samo tjedan dana kao pridruena, koordinirajua
organizacija CTU i sindikata vladinih radnika, povela je jo jedan opi trajk. Ponovno je zaustavljena gotovo
sva ekonomska aktivnost zemlje: transport, barovi, restorani, luka, graevinarstvo, tvornice vune, tekstila,
benzinske stanice, kole i mnoge druge ustanove. trajk je sazvan u znak podrke nastavljanju odnosa s Kubom,
dakle u politike svrhe, to u Urugvaju nije nepoznato.
I bez obzira na trajk, osnivanje CNT-a vrlo je znaajan korak naprijed to ga je poduzeo sindikat, na koji utjeu
komunisti; po prvi put vladini radnici u sredinjoj administraciji (ministarstva i aparat izvrne vlasti) te
samostalna vladina poduzea i decentralizirane slube djeluju u istoj organizaciji kao i sindikati privatnog
sektora CTU-a. Inflacija to traje i dalje te devalvacija (sada valja dati 2.3 pesosa za dolar) daju CNT-u mnogo
opravdanih razloga za agitaciju u predstojeim mjesecima. Osim na kubanskom pitanju, akcije CNT-a usmjerene
su na poveanje plaa i dodatne olakice, koje bi naredne godine valjalo plaati iz budeta.
MONTEVIDEO 2,1. kolovoza 1964.
Media-operacijom AVBUZZ gotovo svakodnevno objavljujemo uvodnike u kojima se trai slaganje Urugvaja s
rezolucijom OAS-a o raskidu s Kubom. ileanski predsjednik Alessandri ve je to uinio umjesto da prieka
ishod izbora. I Bolivija je danas izjavila da prekida odnose u skladu s rezolucijom, pa su tako samo jo Meksiko i
Urugvaj ostali povezani s Kubom.
I vladino nacionalno vijee zacijelo e popustiti jer se nalo usamljeno, ali se ovdje odluke donose sporo.
lanovi veine u nacionalnom vijeu odreuju svoje stanovite o vanim stvarima tek nakon prethodne odluke
unutar svake blankistike frakcije zastupljene u vijeu. Na isti nain odluuju i frakcije koloradosa. Konano se
sastaje NCG da bi slubeno usvojilo stajalita svake frakcije, a tek se tada donosi odluka. Kada je rije o
odnosima s Kubom, ministar vanjskih poslova mora tek podnijeti izvje-
309taj o konferenciji OAS-a i o raspravi koja se tamo vodila, iako je od toga dogaaja proteklo vie od mjesec
dana.
Uspjeli smo, u propagandne svrhe, da Juana Castro,* Fidelova sestra, u pauzi na aerodromu u Montevideu dade
izjavu u prilog raskidu. Prebjegla je u lipnju u Meksiko i sada je na propagandnom putovanju po Junoj Americi,
koje su organizirali stanica Miami i naa centrala. Njezinoj emo izjavi dati velik publicitet. Nekoliko dana
kasnije uslijedit e posjet jo jednog agenta stanice Miami: Isabele Siero Perez,* ugledne lanice Meunarodne
federacije ena-advokata,* takoer jedne od meunarodnih organizacija o kojima brine sluba A. Ona e
opisati krizu ha-vanske situacije i naglasiti kako se Sovjeti koriste Kubom kao bazom za ubacivanje u hemisferu.
MONTEVIDEO 31. kolovoza 1964.
Strani diplomati u Montevideu nedavno su priredili mjeseni zajedniki objed, kojem smo prisustvovali Janet, ja
i jo nekoliko ljudi iz ambasade. Sluajno smo zapoeli razgovor s dvojicom sovjetskih diplomata i pridruili im
se za rukom. tabu sam poslao podsjetnik o razgovoru -jedan od Sovjeta, Sergej Borisov, poznat je kao oficir
KGB-a. Holman mi je kasnije rekao neka nastavim kontakte i izvidim je li Borisov zainteresiran. Russel
Phipps,* na oficir za protusovjetske operacije, nije prodoran tip i Holman oito nije zadovoljan Phippsovim
neuspjehom u regrutiranju novog agenta pogodnog za kontakte.
I narednog u mjeseca otii na sastanak diplomata, ali nisam spreman da dublje zaem u sovjetske operacije.
Analiziranje tekstova s vrpca i popunjavanje dosjea svjeim podacima smrtno je dosadan posao i zadaje i previe
posla za stolom. Vidjet emo je li Borisov zainteresiran za nastavak kontakta. On je konzul i ivi u sovjetskoj
strani zgrade AVERT.
Pokuat u regrutirati novoga Kubanca. Moda nam situacija s raskidanjem odnosa bude korisna. Moja je meta
Aldo Rodriguez Camps, kubanski otpravnik poslova u Montevideu. Njegov tast ivi u egzilu u Meksiku. Lani je
stanica u Miamiju poslala toga ovjeka, AMPIG-i,* u Mon-tevideo da otkrije kakva politika miljenja o Castru i
komunizmu imaju otpravnik poslova i njegova ena. Osjetio je u razgovorima da nisu osobito zagrijani
komunisti, iako su bez sumnje bili lojalni kubanskoj revoluciji. Tada je bilo odlueno da se ne nastoji oko
regrutiranja ili dezertiranja ni Alda, ni Estere, nego da se prieka pogodan trenutak.
Stanica Miami na moj je zahtjev predloila Aldovu tastu da to prije ponovno doe u Miami kako bi svojoj
kerki, koja je podlona tuem miljenju, postavio izravan prijedlog. Ako bi Ester pristala da dezertira,
310ugovorit emo kako da je prebacimo u Miami, ali tek kad pridobije i Alda. Glavni mamac trebala bi biti
njihova djeca, kojima je otac vrlo privren. Kada se suoi s injenicom da oni lete u Miami, i on bi se mogao
odluiti da poe s njima. Na alost, taj je pokuaj propao. Tast je doao kako je bilo dogovoreno i poeo
razgovarati s kerkom, ali je ona ve na samom poetku odbila svaki razgovor o dezertiranju. Vratio se nakon
dva dana u Miami, tuan i slomljen, ne znajui hoe li ikada vie vidjeti svoju kerku i unuad.
MONTEVIDEO 4. rujna 1964.
Glavni dnevnici blankista i koloradosa objavljuju pravu bujicu lanaka i izjava iz izvora AVBUZZ kojima
pozivaju vladu da se paljivo odnosi prema rezoluciji OAS-a. Meutim taktiziranje razliitih blankistikih i
koloradoskih lanova vladina nacionalnog vijea i njihovih frakcija ima kao posljedicu to da se gledita o
raskidu s Kubom gotovo svakodnevno mijenjaju. Prije tri dana trebao se odrati sastanak komisije za vanjske
poslove nacionalnog vijea, ali nije odran jer nije bilo kvoruma. Sada je, za 10. rujna, zakazana debata o tome
na sjednici NCG-a u punom sastavu, a prole noi konano je NCG odluio da o rezoluciji OAS-a raspravlja na
posebnom sastanku 8. rujna. Dosad su samo dva lana NCG-a dala naslutiti kako e glasati - jedan za, drugi
protiv - i sva je prilika da emo izgubiti. U meuvremenu, odnosi s Brazilom ponovno su zapali u krizu, a teza
da se Urugvaj mora prikloniti veini kako bi odolio pritiscima Argentine i Brazila sputa stvar na zemlju.
Ako se odluka o prijekidu odnosa ne proglasi ovaj tjedan, napisat u Izvjetaj Pereza Freemana i objaviti ga ili
posredstvom inspektora Pi-riza, ili agenata AMHALF, Roosena i Goncalvesa. Ministar vanjskih poslova, koji se
izjanjava protiv raskida, vjerojatno je prvi momak koga u optuiti da je kubanski agent - to vjerojatno i jest.
Odjeci izbora u ileu pokazuju da je Edouardo Frei lako pobijedio Allendea. Jo jedna naa pobjeda u izbornim
operacijama. Narednih est godina Allende nee biti opasan.
MONTEVIDEO 8. rujna 1964.
Velika pobjeda. etrdeset i etiri dana nakon objave rezolucije OAS-a o Kubi NCG je izglasao svoje slaganje s
tim dokumentom. Rezultat glasanja nije se mogao predvidjeti do posljednjeg trenutka, kada je predsjed-
311nik NCG-a promijenio stanovite i pridobio svojeg savjetnika da ne prihvati stav svoje frakcije nego da glasa
zajedno s njim. Konaan rezultat: estorica su se izjasnila za raskid (pet blankista i jedan kolorados) i trojica
protiv (jedan blankist i dva koloradosa). Dok su vijenici zasjedali, nekoliko tisua prokubanskih demonstranata
okupilo se na trgu nezavisnosti ispred vladine zgrade u kojoj se odravala sjednica NCG-a. U trenutku
objavljivanja rezultata glasanja dolo je do guve, gomila se sjurila niz glavnu ulicu 18. srpnja, razbijajui stakla
na duanima. Sudarila se s policijom i pripadnicima republikanske garde. Najmanje deset policajaca je ranjeno, a
dvadeset i est demonstranata uhapeno prije nego to je gomila rastjerana mlazevima vode i suzavcem. Vie
demonstranata uspjelo se probiti niz ulicu 18. srpnja do zgrada sveuilita. Tamo se vodi bitka kamenjem i
petardama, koje bacaju s krova glavne svuiline zgrade.
Provest u no u stanici. Ako se dogodi neto drastino, valja obavijestiti centralu. Sutra emo vidjeti moemo li
pridobiti kojeg Kubanca prije nego to se stanu vraati kuama.
MONTEVIDEO 10. rujna 1964.
Pobune traju i dalje. Uglavnom u zgradama sveuilita u ulici 18. srpnja. Iako su neki demonstranti juer ujutro,
na poziv efa policije pukovnika Rodrigueza* i ministra unutarnje sigurnosti Adolfa Tejera,* napustili
sveuilite, novi su sukobi izbili juer oko deset sati i jo traju. Demonstranti taktiziraju tako da, osim to se
nabacuju kamenjem sa sveuilinih zgrada, izazivaju male guve po ulicama ne bi li razbili policijske jedinice.
Stakla na lokalima i automobilima parkirana uz nau ambasadu razbijena su kamenjem.
Jutros je napadnuto nekoliko amerikih poslovnih ustanova. Snana bomba eksplodirala je ispred zgrade
amerike banke. Razmrskani su golemi stakleni prozori i otpao je visei strop u prizemlju. Do druge eksplozije
dolo je ispred Western Telegraph Companv. Jedan pakleni stroj eksplodirao je u uredima Moore-
McCormick Lines. Uredi kompanije General Electric takoer su demolirani.
Kubanci su obavijestili Ministarstvo vanjskih poslova da u subotu odlaze u Madrid. Prole sam noi, zajedno s
Robertom Mussom,* efom ekipe za praenje, AVENIN, pokuao telefonski razgovarati s novim i-frantom.
Posluivi se imenom nekoga za koga ve znamo da je u kontaktu sa ifrantom, Musso ga je dobio na telefon i
predao meni. Rekoh mu da sam bio prijatelj Roberta Hernandeza, njegova predasnika, te da bih i njemu volio
predloiti slian nain suradnje. Rekao mi je neka ga
312.lijepo poljubim u dupe i spustio slualicu. Pokuat u ponovno, ako naem vremena i nakon to isto uinim s
jo trojicom - od kojih su dvojica dola nakon epizode s Hernandezom.
Moda su Kubanci juer poinili veliku pogreku u nastojanju da svojim odlaskom ne izgube i sve veze. Poslali
su vozaa, mojeg agenta, da preda telegram za Tucuman (Argentina) sa slijedeom porukom Vrati se zbog
vjenanja tvog neaka. To moe biti jedino ifrirana reenica, a hitnost kojom je ofer pozvan da preda brzojav
navodi na zakljuak da je nekome upuen poziv na sastanak prije subote. Poslao sam sve podatke stanici u
Buenos Airesu kako bi poela tragati. Paljivo u kontrolirati sve putnike na avionskim linijama i rijenim
brodovima kako bih otkrio ime toga i moguih drugih kubanskih agenata. Ne znamo nita o osobi kojoj je
brzojav upuen, ali vjerojatno je rije o nekome tko je umijean u gerilske aktivnosti na podruju Tucumana.
MONTEVIDEO ii. rujna 1964.
Demonstranti su i dalje u zgradi sveuilita. Bombe su baene na prostorije OAS-a, Coca-Cole, zgrade novina
koje su podravale raskid s KUT bom (El Dia, El Pais i El Plata), kue etvorice vijenika koji su glasali
za raskid te u susjedstvo sjedita nekoliko frakcija koje su se bile priklonile prijekidu odnosa. Na sveuilitu,
koje je jo okrueno policijom, studentima mlaim od 2.1 godine doputeno je da odu. Crveni kri i lijenici uli
su u sveuilite da razdijele pokrivae i prue pomo studentima koji su trpjeli od hladnoe i gladi. Svaki od
studenata koji eli napustiti demonstracije u zgradama sveuilita mora se registrirati, identificirati, a hapenje
mu ne gine. Pukovnik Rodriguez pripremio je plan zamki svima onima koji su uli u zgrade sveuilita a nisu
studenti.
Da ne zaostanu za studentskim i politikim demonstrantima, radnici gradskog prometa odrali su danas popodne
trosatni trajk. Radnici samostalnih vladinih poduzea i decentraliziranih slubi priredili su goleme
demonstracije ispred palae pravde. Ponovno su zahtijevali olakice iz budeta.
Razgovarao sam sa svim Kubancima osim jednoga i svi su odbili sastanak koji sam im predlagao. Jedan od njih
pozvao me prole noi na kavu u ambasadu, ali sam smatrao pametnijim da odbijem poziv, bez obzira na to to
je vjetar koji prodire do kostiju zvidao kroz telefonsku kabinu. Sutra, prilikom njihova odlaska, nai u se na
aerodromu - zajedno s Oterom*, Pirizom* i drugim policijskim funkcionerima - ako se netko u posljednji
trenutak predomisli i dezertira.
313
iMONTEVIDEO 12. rujna 1964.
Jutros su studenti konano opkoljeni. Doputeno im je da, nakon to su im uzeti otisci prstiju, fotografije i
biografski podaci, napuste sveuilinu zgradu. etrdeset i tri osobe, od ukupno 400 koliko ih je bilo u sve-
uilitu, uhapene su jer se otkrilo da nisu studenti.
Popodne se na aerodromu okupilo nekoliko tisua demonstranata da Kubancima kae zbogom. Kada je policija
stala potiskivati demonstrante prema glavnoj cesti, podalje od glavne aerodromske zgrade, izbio je novi sukob
koji se razvio u pravu bitku palicama. Policija ih je ubrzo rastjerala, jer je u akciju na otvorenom stupila konjica.
Ima mnogo ranjenih na obje strane.
Svi su Kubanci otili kako su i najavili. Ostaje samo jedan: trgovinski savjetnik. Doputeno mu je da ostane jo
nekoliko tjedana kako bi zakljuio kupovinu suene govedine.
Od svih latinskoamerikih i karipskih zemalja, samo jo Meksiko odrava odnose s Kubom. Ako Meksiko odbije
da se prikloni raskidu, a to izgleda moguim, dalo bi se to iskoristiti za razliite operativne akcije protiv Kube.
Mogue je ak da je naa tamonja stanica nagovorila meksiku vladu da ne raskida s Kubom. Mi smo svoj
posao obavili, ali siromah O'Gradv radit e do kraja godine i slati tabu sve izreske lanaka o Kubi koje smo
plasirali u naim media-operacijama.
Nastojanja stanice Miami da, posredstvom urugvajskih diplomata Roosena i Goncalvesa, dobije informacije od
Earlea Pereza Freemana sada su okonana, jer se diplomati vraaju u Montevideo. Iako e vicarska zastupati
urugvajske interese u Havani, otpravnik poslova ostat e jo neko vrijeme u ambasadi da bi se pobrinuo o
prebacivanju osam osoba koje su tu imale azil u drugu ambasadu. Meu tom je osmoricom i Perez Freeman.
Prema miljenju stanice Miami, Goncalves je i previe nepouzdan i frivolan, a da bi mogao posluiti u
operacijama, stoga sam zatraio od njih da pripreme plan veze samo za Roosena. Sasvim je mogue da bi on
mogao razviti odnose sa sovjetskim oficirom ovdje, no to e ivisiti o briljivom ispitivanju znaju li Kubanci da je
Roosen radio za nas.
Nismo se jo rijeili ni Kubanaca, a ve se pokuavaju ubaciti kineski komunisti. Ministar vanjskih poslova tek
je juer izjavio jednom novinaru da je komunistika Kina zatraila da otvori trgovinsku misiju u Monte-videu i
da e, to se njega tie, taj zahtjev proi. Holman je naloio O'Gradvju da prati to se dogaa, ali, kao i u sluaju
s Brazilcima, za detalje sam odgovoran ja, jer emo se za primanje informacija posluiti policijskom
obavjetajnom slubom.
Novi brazilski ambasador Manuel Pio Correa stie sutra. Na putu ovamo obilazi brazilske vojne jedinice du
urugvajsko-brazilske granice. Holman e drugi tjedan uspostaviti vezu s njim.
314MONTEVIDEO 16. rujna 1964.
Usprkos neprekidnim i snanim operacijama stanice protiv Kubanaca, ali i drugim stvarima, na primjer s
Brazilom, te uspjesima ovdanjih komunista u sindikatima, imamo vrlo ozbiljan moralni problem koji, kako
vrijeme prolazi, postaje sve vei. I u drugim stanicama, pretpostavljam, svakim je danom zahtjev za poslom sve
vei, no to u ovjeka raa neslaganje s tim i svodi njegov entuzijazam na minimum, jer nitko nema ni vremena ni
energije za rasipanje. No ovdje problem predstavlja Holman, i to se tie svakog ovjeka u stanici.
Problem je u tome to Holman od svih oficira stanice oekuje da daju izvanredne rezultate, ali on sam nije voljan
ulagati napore. Poznat je po tome to ima svoje miljenike, pa je tako, ne znam je li to bolje ili gore, upravo mene
odabrao za svoga tienika. Nekoliko dana u tjednu poziva me na ruak i inzistira da subotom popodne igram
golf s njegovom gomilom u klubu Cerro, iako sam sasvim jasno pokazao da time nisam oduevljen. Kada smo
sami, s podsmijehom govori o drugim oficirima stanice, posebno o O'Gradvju, Phippsu i Zefferu. Zbog
neprestanih Holmanovih kritikih opaski O'Gradv je postao pravo klupko ivaca. Svoje kritike Holman obino
ispaljuje zbog neijeg nedovoljnog poznavanja jezika ili zbog slabih rezultata u regrutiranju novih agenata, no
katkada kritizira ak i supruge.
Njegov bi se pristup moda mogao razumjeti kad bi svoju kritinost dokazivao vlastitim poslom, no on izbjegava
rad koliko god moe. Zahtjeve drugih stanica, na primjer Rija, La Paza ili Buenos Airesa da se neto uradi
tumai kao da mu se nanose osobne uvrede. Jednoga dana dok smo igrali golf, Holman mi je rekao da je zapravo
bio prilino zadovoljan time to nisam uspio regrutirati Hernandeza, kubanskog iframa. Kazao mi je da je u
Montevideo doao za to da se u te etiri godine prije mirovine dobro odmori. eli da operacija bude to manje, a
ambasador to sretniji. Da je Hernandez bio regrutiran, tab bi nas neprekidno gnjavio svojini zahtjevima, a
moda bi nam poslao i eksperte da nas ue kako se vode operacije.
Ne samo da je Holman odluan da se operacije svedu na najmanju mjeru. Nou ili u toku vikenda, kada stiu
kablogrami koji imaju prvenstvo ili koje valja odaslati, Holman nee da ide u stanicu i da preuzme akciju. alje
ili O'Gradvja da donese kablogram njegovoj kui u Carrasco - to je suprotno svim pravilima sigurnosti - ili
nareuje slubeniku koji radi na vezama da mu on donese poruke. Ako neki oficir treba preuzeti akciju, on ga
jednostavno nazove kui.
Nisam siguran to treba da uinim, jer ja sam jedini od oficira za kojega Holman misli da dobro obavlja svoj
posao. Ne treba zbog toga biti
315
Jponosan, mogao bi to biti poljubac smrti. Prije nego to sam napustio Quito, Waren Dean rekao mi je da
Holmana ne smatraju izvanrednim efom stanice u odsjeku, ali da je tienik Raya Herberta, zamjenika efa
odsjeka, i njegov najbolji prijatelj.
MONTEVIDEO 25. rujna 1964.
Kongres je danas odobrio nove budete dravnim bankama, u okviru kojih priznaje i 30 posto za poveanje
plaa, retroaktivno od sijenja ove godine, kao i poveane beneficije. Politiki motiv prevagnuo je u posljednjem
trenutku, iako je NCG prethodno odbacio tako velikoduna poveanja, za koja se, dodue - ima li se u vidu
inflacija - ne bi moglo rei da nisu opravdana. Osnovni je problem u tome to e poveanje od 30 posto ponukati
i sve druge vladine namjetenike da i oni postave svoje zahtjeve, posljedica ega e biti ubrzavanje inflacije i
novi manjkovi budeta.
Nova Nacionalna konvencija radnika, koja je pod snanim utjecajem PCU-a, takoer pojaava svoja nastojanja
da se vladini namjetenici i radnici privatnog sektora izjednae. Za naredne tjedne planira niz sastanaka i
mareva. Vrhunac e biti masovni sastanak na poetku prosinca. Taj se skup ve sada naziva Kongresom naroda,
a predstavljat e sindikate i ostale narodne masovne organizacije. Na Kongresu naroda formulirat e se odluke o
problemima koji tite zemlju - nije loa ideja da se uini neto u toj konfuziji.
Odnosi izmeu Urugvaja i Brazila ponovno su dosegli vrelite. Policija u Porto Alegreu, glavnom gradu
brazilske drave koja granii s Urugva-jem, upravo je otkrila novu zavjeru Goularta i njegovih pristaa. Napisani
plan, otkriven sluajno u jednog sveuilinog studenta, sadravao je i osnivanje teroristikih komandoskih
jedinica. U Porto Alegreu ve je bila otkrivena zavjera u koju su bili umijeani armijski oficiri lojalni Goulartu.
U Montevideu je 300 brazilskih izbjeglica osnovalo udruenje sa svrhom da pomae onima to nemaju dovoljno
sredstava. Meutim, na prvom sastanku raspravljalo se o nainima kako bi se mogla zbaciti vojna vlada.
Brizolina ena, Goulartova sestra, izabrana je u upravni odbor udruenja.
Utvrujui mogunosti da komunistika Kina osnuje ovdje svoju trgovinsku misiju, otkrili smo da je dozvola
ve odobrena, ali ne Kinezima, nego Sjevernokorejcima. Oni su upravo stigli i zakupili kuu u istoj ulici u kojoj
je i sovjetsko poslanstvo. Holman je zatraio od Tejere,* ministra unutarnje sigurnosti, da vidi to bi se dalo
uiaiti kako ne bi ovdje ostali stalno, ali Tejera nije nita obeao. Naa centrala ve trai program na temelju
kojeg bi ovi trebali biti izbaeni.
316Nedavno su se zbila dva vana dogaaja u naim, inae ne ba sjajnim studentskim operacijama. Nova
publikacija namijenjena sveuilinim i srednjokolskim studentima izala je iz tiska: zove se Combate, a ure-
duje je Alberto Roca.* U institutu Alfredo Vazquez Acevedo, srednjoj koli pridruenoj sveuilitu, koja je
kao takva najvanija studentska unija na toj razini a koju podrava naa stanica, poraeni su kandidati usmjereni
prema programu FEUU. Prije ili kasnije, na e se posao s tom grupom, Udruenjem studenata pripravnika,*
odraziti u FEUU.
MONTEVIDEO 29. rujna 1964.
Montevideo se probudio s glasinama da blankistiki stariji vojni oficiri pripremaju udar protiv vlade. Razlog je
veera koju je Juan Jose Gari, davni agent stanice u Ligi ruralista i sadanji predsjednik State Mortgage Bank
sino priredio u ast Marija Aguerrondoa,* biveg efa policije u Montevideu, koji je nedavno promaknut iz ina
pukovnika u in generala. Meu gostima na veeri bili su voe ruralista i gotovo svi najvii vojni komandanti, od
ministra obrane nanie. Holman je provjeravao glasine kod Garija i Adolfa Tejere, ministra unutarnje sigurnosti,
a ja sam se raspitivao kod pukovnika Roberta Ramireza, efa Guardia Metropolitana, koji je takoer bio prisutan.
Veera je jednostavno bila izraz poasti Aguerrondu. Glasine, potpuno neosnovane, pokazuju koliko su ljudi ner-
vozni zbog mogunosti da vojska preuzme vlast, zbog sve snanijeg utjecaja PCU-a na sindikate i, konano,
zbog vladine nesposobnosti da uspori inflaciju. Predviaju se novi trajkovi.
Holman misli kako je konano dobio pristanak ministra unutarnje sigurnosti Adolfa Tejere da misija javne
pomoi pone raditi za policiju u sklopu AID-a. Sef policije pukovnik Rodriguez ve je neko vrijeme elio taj
program, ali delikatno pitanje otvorenog rada stranaca s policijom navelo je Tejeru da oklijeva u donoenju
odluke. Ne treba se uditi zato se Tejera najzad ipak odluio. Upravo je pred budetskom komisijom narodne
skuptine izjavio kako je njegovo ministarstvo presiromano da kupuje papir, da policija nema dovoljno
uniformi, oruja, prometnih vozila i ureaja za vezu te da protupoarna sluba nema dovoljno cijevi, kemikalija,
vozila i druge opreme.
No nije rije samo o novcu i opremi za policiju: oni su vrlo slabo kvalificirani za posao koji obavljaju. Ne samo
da su este pljake banaka, nego za uspjean bijeg slue ukradena kola, motorkotai, bicikli, kamioni, autobusi -
pa ak i konji. Prilikom nedavne pljake, kola koja su ekala na pljakae nisu se mogla pokrenuti, pa su se
pljakai jednostavno od-etali ulicom na plau i nestali u gomili. U kolovozu su etiri lopova uhva-
317ena prilikom provale u jednu kuu na obali u blizini Punta del Este, ali su pobjegli u oblinja brda, a nakon
dvodnevne pucnjave probili su kordon od nekoliko stotina policajaca. Kola za bijeg zastala su u pijesku, pa su
pjeice poli niz plau, orobili jo jednu kuu, ponovno su otkriveni i konano su pobjegli amcem, veslajui.
Punih est dana policija ih je nastojala pronai, sluei se autima, helikopterima, kreui se pjeice po njihovu
tragu, ali su oni najzad uspjeli sretno umaknuti, nosei plijen na leima dok su biciklima bjeali glavnim auto-
putom u Montevideo.
Na slian je nain ograniena sposobnost slube AVALANCHE koja pokuava suzbiti teroristike akcije. Nema
nikakve sumnje da su neka od bombardiranja, u vrijeme kada su odnosi s Kubom ve bili raskinuti, djelo
teroristike grupe koju vodi Raul Sendic. Sendic se u oujku vratio, nakon to se nekoliko mjeseci skrivao u
Argentini zbog toga to je ukrao oruje u nekom streljakom klubu u Coloniji. Stigao je sportskim avionom na
mali aerodrom u blizini Montevidea. Kada je otkriven, projurio je pokraj policije i pobjegao kamionom koji ga je
ekao. Narednog mjeseca ukradeno je 4000 sipki dinamita iz jednog skladita, a nekoliko dana kasnije ukraden
je, na nekoj drugoj strani, potreban broj tapina. Cijela je policija bila kadra izjaviti samo to kako bi te krae
mogle biti djelo Sendi-cove bande.
Podizanje razine spremnosti policije slino je radniko-sindikalnim operacijama. Jo smo uvijek na poetku,
pred nama je dug put obuavanja, opskrbljivanja opremom, osiguranja novca, to se nas tie, posebno nam se
valja oboruati strpljenjem.
MONTEVIDEO 7. listopada 1964.
Danas je posljednji dan etrdeset osmosatnog trajka samostalnih vladinih poduzea i decentraliziranih slubi.
Jedino su radile elektrokompa-nija i vladine banke, iako je svaka smjena u banci zaustavljala rad na jedan sat, u
znak solidarnosti. Juer su vladini namjetenici koji su u trajku, zatim sindikati CNT i FEUU odrali
demonstracije pred palaom pravde zahtijevajui poveanje plaa za 30 posto, tono onoliko koliko su prije dva
tjedna dobili slubenici vladinih banaka.
Sve privatne benzinske stanice zatvorene su prije dva dana na neodreeno vrijeme. Vlasnici trajkaju protiv
vlade, zahtijevajui povoljniju razliku izmeu prodajne i kupovne cijene nego to je ima dravni monopol
ANCAP, koji takoer posjeduje mnogo benzinskih stanica. Kako i ANCAP-radnici sudjeluju u etrdeset
osmosatnom trajku vladinih radnika, juer i danas zatvorene su sve benzinske stanice. Najavljuje se vie novih
trajkova i demonstracija: uitelja, slubenika u pojedinim ministarstvima, potanskih radnika i pojedinih
sindikata u privatnom sektoru.
318MONTEVIDEO 17. listopada 1964.
Otero i njegovi ljudi zaista su imali sree. Dvojica voa Sendicove grupe terorista - Jorge Manera, inenjer u
jednoj elektrotehnikoj kompaniji, i Julio Marenales, profesor na umjetnikoj akademiji - uhapeni su nakon
neuspjelog pokuaja da opljakaju banku. Priznali su da je svrha pljake bila da se namakne pomo beraima
eerne trske Bella Uniona i da je umjetnika akademija sredite njihove aktivnosti. Policija im je zaplijenila
oruje i sada traga za jo dvojicom pripadnika skupine. Podaci koje je grupa odala Oteru vrlo su vani za
njegovu daljnju akciju, jer je to jedina aktivna oruana grupacija. Ako istraga donese dobre informacije, mogli
bismo se upustiti u regrutiranja koja e nam omoguiti da se ubacimo u grupu. Jer sve dosad djelovali su
potpuno tajno.
Odluili smo da ponovno uspostavimo AVENGEFUL-linije kako bismo prislukivali Sovjete i PCU. Jednu liniju
postavit emo do kubanske agencije Prensa Latina, a drugu do ehoslovake ambasade, koje zastupa kubanske
interese. Ako budemo raspolagali dovoljnim brojem pre-pisivaa, postavit emo prislukiva i na telefon Sare
Youchak, mlade aktivistkinje politikog fronta FIDEL, koja je, po svim znacima kojima raspolaemo, kubanski
obavjetajni agent.
Jo uvijek nema nagovjetaja to se krije iza krae vrpci iz automobila kojim se sluio AVOIDANCE. On sada
ponovno preuzima kurirske dunosti, tako da za te poslove ubudue ne moramo angairati namjetenika nae
ambasade. Pukovnik Ramirez, ef Guardia Metripolitana, zaista je zadovoljan naom operacijom AVENGEFUL.
Njegovi su ljudi neki dan, radei na temelju podataka dobivenih prislukivanjem telefona, presreli kamion sa 600
tranzistorskih radio-aparata prekrcanih iz aviona koji je kontrabandom stigao iz Argentine. Tri stotine tisua
pezosa, kolika je vrijednost plijena, podijelit e meu sobom Ramirez i njegovi ljudi.
U meuvremenu, vlada je izjavila kako jednostavno nema novaca da isplati rujanske zarade. ak ni policija ni
armija, koje prve primaju plae, nisu za rujan primile ni pare. Nasuprot tome, NCG je upravo odobrio da se za 30
posto poveaju zarade zaposlenima u dravnoj telefonskoj kompaniji te petrolejskim i elektroprivrednim
monopolima.
MONTEVIDEO
25. listopada 1964.
Perez Freeman ubijen je prilikom pokuaja bijega iz urugvajske ambasade u Havani! U jutronjim agencijskim
izvjetajima kae se da je pokuao ometati urugvajskog otpravnika poslova koji nastoji pronai amba-
319sadu voljnu da preuzme osobe to su u ambasadi u azilu. Stanica Miami nastoji provjeriti tonost izvjetaja,
ali jo nema nikakvih potvrda. Da je stanica u Mexico Cityju uspjela urediti prolog sijenja da Freeman dezer-
tira, raspolagali bismo svim informacijama koje je on znao i sada bi se taj momak izleavao na suncu u Miamiju.
MONTEVIDEO 31. listopada 1964.
Ministarstvo vanjskih poslova primilo je iz ambasade u Havani o Free-manovu sluaju izvjetaj koji se obino
naziva najduljim kablogramom u povijesti - nekih 1300 grupa ifara. Sluba veze u Ministarstvu vanjskih
poslova nije mogla iz tehnikih razloga deifrirati kablogram - to vjerojatno znai da je stvar vrlo delikatna.
Stoga je ministar vanjskih poslova nazvao ambasadu telefonom kako bi mu otpravnik poslova ispriao to se
zapravo dogodilo.
Prema prianju otpravnika poslova, Perez Freeman bio je voa etvorke u azilu, koja je, iskoriujui
otpravnikovu ljubaznost, uzela njegova kola i pobjegla iz ambasade. Kubanske snage sigurnosti uputile su se u
potragu. Kad je grupa, zaustavljena na jednoj cesti, Perez Freeman iskoio je iz kola. Ustrijeljen je pri pokuaju
bijega. Ostali su odvedeni u jednu tvravu u kojoj se obino obavljaju pogubljenja. Zatraio sam da stanica
Miami provjeri istinitost otpravnikove verzije.
Prijanji bolivijski predsjednik Hernan Siles Suazo uhvaen je u pokuaju pripremanja zavjere. Predsjednik Paz
Estenssoro deportirao ga je. Vratio se u Montevideo. Od nas se oekuje da izvijestimo o svakom njegovom
nagovjetaju o povratku u Boliviju. Paz Estenssoro nalazi se u ozbiljnim tekoama, pa stanica La Paz ne eli
nikakvih komplikacija sa Si-lesom. Holman se i dalje via s bolivijskim ambasadorom Joseom Arceom, kojemu
predaje probrane informacije obavjetajne policije. U jueranjem razgovoru s novinarima Arce je uvjeravao da
su pobune protiv Paza Estenssora inspirirali komunisti te da su one osuene na propast. Istaknuo je da Paz uiva
punu podrku bolivijskog naroda i da e se sadanji problemi uspjeno rijeiti. Dodao je da su grupice to se
suprotstavljaju Pazu toliko malobrojne da bi sve zajedno stale u jedan autobus. Bivi predsjednik Siles ne mie
se iz Montevidea, ali ga je Otero povjerio specijalnom odredu sigurnosti kako bi ga jo bolje nadzirao.
32.0MONTEVIDEO 6. studenoga 1964.
Bolivijski predsjednik Paz Estenssoro zbaen je s vlasti. Vojska je preuzela kormilo. Pazu je doputeno da ode u
egzil u Limu. Ambasador Arce dao je ostavku i izjavio kako namjerava jo neko vrijeme ostati u Montevideu.
Bivi predsjednik Siles pakuje stvari i narednih e dana krenuti u Boliviju. Holman ne izgleda presretan, jer su
sve jai glasovi kako se Paz Estenssoro namjerava nastaniti u Montevideu - to znai da e se praenje izbjeglica
nastaviti, samo to su se promijenile mete.
Kasno sino narodna je skuptina konano usvojila budet. Dogodilo se to deset minuta prije no to po ustavu
istie rok za takvu odluku i nakon etrdeset osmosatne neprekinute rasprave. Odluka je donesena zahvaljujui
politikom paktu u posljednjem trenutku izmeu blankista, koji su izgubili veinu u parlamentu, ruralista,
kranskih demokrata i jedne male frakcije koloradosa. Jedinstveno je miljenje, ak i meu blankistima, da
takav budet nema smisla jer je deficitaran, tako da ak ni devalvacija pesosa, koja bi se poduzela s ciljem
poveanja budeta, ne bi pripomogla pokrivanju rashoda. Trea devalvacija otkako su blankisti 1959. doli na
vlast.
Vidio sam svoje sovjetske prijatelje na nekoliko nedavnih diplomatskih primanja, a zbliio sam se i s nekoliko
Rumunja i ehoslovaka. Centrala je povoljno reagirala i zatraila da i dalje razvijam kontakt sa sovjetskim
konzulom Borisovom. Sutra naveer poi u u sovjetsku ambasadu kao ambasadorov predstavnik na proslavu
oktobarske revolucije. Phipps mi kae da mogu oekivati mnogo votke, kavijara i pjesmu.
MONTEVIDEO
28. studenoga 1964.
Odnosi izmeu Urugvaja i Brazila ponovno postaju vrui, iako Gou-lartovo znaenje sve vie slabi. Ima
neprilika sa srcem i nedavno je podvrgnut operaciji. Brizola je u sreditu sukoba, jer je nedavno objavio rezo-
luciju protiv brazilske vlade. Rezolucija je objavljena istodobno ovdje i u Brazilu. Brazilski ambasador Manuel
Pio Correa* uloio je jo jedan slubeni protest protiv naina kako ovdje nadziru Brizolu. No moda je vanije
od toga to to su nedavno stigla ovamo dvojica bivih visokih funkcionera Goulartove vlade, Max de Gosta
Santos, nekadanji poslanik, te bivi ministar rada Almino Alfonso. Obojica su krajnji ljeviari. Pio je
prosvjedovao zbog njihova dolaska, istaknuvi da su u Urugvaj uli ilegalno te da ovdje ne mogu dobiti azil, jer
su ga u drugim zemljama dobili
li CIA
^SSfafca^asfriSfefcas
Jneposredno nakon vojnog udara. Sluaj prouava ministar unutarnje sigurnosti Adolfo Tejera.* Holman ga
pouruje da donese odluku o protjerivanju dvojice Brazilaca.
Federalna vlada Brazila bila je prisiljena da u dravi Goias preuzme stvari u svoje ruke, smijeni dravnu vladu
zbog, kako je to nazvano, komunistike subverzije. Brazilski ministar vanjskih poslova juer je osudio
intervenciju u dravi Goias, poduzetu zbog aktivnosti izgnanika u Monte-videu (dosad najtea kriza vojne
vlade). Predsjednik Castelo Branco izjavio je danas u kongresu da je on osobno naredio preuzimanje vlasti u
Goiasu kako bi preduhitrio zavjeru koju Brizola vodi iz Montevidea. Pio Correa e, bez sumnje, uloiti nove
proteste.
Iznenadna vojna intervencija Brazila u Urugvaju ini se sasvim mogunom. Na osnovi praenja pokreta vojske u
junom Brazilu obavjetajnim smo putovima primili nekoliko alarmantnih izvjetaja o takvoj mogunosti. Prema
tim izvjetajima, brazilska je vojska spremna da u svakom trenutku otpone invaziju na Urugvaj. Dovoljno je
nekoliko sati da ue u Montevideo.
MONTE VIDEO
2,. prosinca 1964.
Posljednjih tjedana pokuavam slijediti nagovjetaje iz gomile vijesti o moguim agentima i operacijama
Kubanaca. Veinu tih vijesti saznajemo prislukivanjem telefona, praenjem, kontrolom pisama i kontrolom
veznih kanala. Neki od tih sluajeva posebno su zanimljivi.
I dalje, posredstvom pismonoe AVBUSY-i, primam potu upuenu pomonom kubanskom obavjetajnom
agentu Jorgeu Castillu. Kubanci su u svibnju promijenili kriptografski sistem svoje mree u Latinskoj Americi
(agenti ZRKNICK), vjerojatno kao rezultat naeg gotovo uspjelog regrutiranja Hernandeza te dezertiranja
njihova obavjetajnog oficira AMMUG-i* u Kanadu. Od svibnja, Agencija za nacionalnu sigurnost nije kadra
deifrirati njihove poruke koje i dalje alju agentima to djeluju u pojedinim dijelovima Latinske Amerike. Iako
nisam otkrio ni jedno pismo koje bi poslao kubanski agent za kojega vjerujem da radi ili u Limi ili u La Pazu,
pronaao sam nekoliko vrlo sumnjivih pisama poslanih iz jednog provincijskog urugvajskog grada.
Prislukivanje telefona i praenje Sare Youchak (njezini esti otvoreni kontakti s jednim kubanskim
obavjetajnim oficirom prije raskida odnosa) otkrili su da ona esto putuje u Buenos Aires da posjeti svoga
neaka, za kojega stanica u Buenos Airesu smatra da je povezan s gerilskim aktivnostima u sjevernoj Argentini i
s organiziranjem studenata komunista. No Sarin prvi neak (kojega nikad nije vidjela) slubenik je u inozemnim
slubama State Departmenta. Uskoro u zatraiti od naeg taba da s ljudima
32Aiz slube sigurnosti State Departmenta provjere bismo li toga ovjeka mogli postaviti kao agenta koji e
nadzirati Saru.
Kontrolom veza za rezervaciju avionskih karata Agencija za nacionalnu sigurnost otkrila je da je ef ureda
Scandinavia Airlines Svstem u Montevideu - Danilo Trelles - odgovoran za raspodjelu unaprijed plaenih
karata putnicima iz mnogih latinskoamerikih zemalja na letovima kompanije SAS, to nekoliko puta tjedno
polaze iz Santiaga u ileu i s vie usputnih zaustavljanja stiu u Prag. Unaprijed plaene karte obino trai
prako predstavnitvo Cubana Airlinesa, a namijenjene su Juno-amerikancima koji putuju na Kubu. S
obzirom na to da se unaprijed plaene karte alju bez imena putnika, Trelles ih oznauje i osigurava da bi se
zatitio identitet putnika. Mi nastojimo otkriti kako Trelles saznaje za identitet putnika. Odgovor bi se mogao
dobiti posredstvom ehoslovake ili sovjetske ambasade, koje Trellesova pomonica, Flora Papo, esto po-
sjeuje. Papo se zapravo brine o detaljima te pomone operacije, a ekipa za praenje AVENIN otkrila je nekoliko
zanimljivih i za nju nepovoljnih podataka.
Prislukivanje telefona AVENGEFUL u uredu kubanske agencije Prensa Latina u Montevideu ini se da je
otkrilo ono u to sam i sumnjao - da Prensa Latina slui kao pomoni mehanizam kubanskih obavjetajnih
operacija otkako je ukinuta ambasada. Mjeseni trokovi ureda iznose oko pet tisua dolara, koje telegramski
uplauje Bank of Canada podrunici Bank of London and Montreal u Montevideu. Otkriveno je i to da plae,
najamnine, veze i svi drugi trokovi ne prelaze polovicu te svote. Naa centrala sada razjanjava te podatke
posredstvom pomonika efa Bank of London and Montreal, kojega otprije dobro poznajem i koga u regrutirati
da izvjetava o stanju rauna Prense Latine. Bit e zanimljivo otkriti tko su primaoci one druge polovice
novca, ali za sada mogu samo nasluivati da se taj novac upotrebljava za obavjetajne operacije. Imamo novog
oficira zadatka u operacijama protiv Komunistike partije Urugvaja i organizacija koje su s njom u vezi. Novi
ovjek je Bob Riefe.* Bio je prije pet godina glavni nastavnik za komunistika pitanja u obuci JOT-a. Riefe je
lijenik, no cijelu svoju karijeru proveo je kao nastavnik. Mogao se ubaciti u posao u DDP, kao u dio programa
usavravanja nae Slube za obuku. Prije nekoliko godina dodijeljen je jednoj stanici zapadne hemisfere, ali
ga je snaao srani udar. Nadam se da u uvjeriti Riefea da ponovno preuzme biveg vozaa kubanske ambasade,
AVBARON-i, kojega sam bezuspjeno pokuavao ubaciti u posao oko PCU otkako su Kubanci otili.
Riefeov prethodnik Paul Burns vraa se u centralu prilino obeshrabren to u etverogodinjem razdoblju nije
uspio izvesti ni jedno ubacivanje u PCU na visokoj razini. Prolih mjeseci glavninu vremena proveo je trudei se
oko projekta AVPEARL, ozvuavanja konferencijske dvorane PCU. Ozvuene porculanske elektrine svjetiljke
poslane su prije nekoliko
32-3mjeseci iz centrale. No kada je AVCAVE-i, agent ubaen u PCU odreen za postavljanje instalacija, obilazio
dvoranu na svojoj redovitoj dunosti uvara, otkrio je da obojeni dijelovi svjetiljaka koje smo dobili nisu dobro
izvedeni. Vratili smo ih u stanicu, gdje ih je popravio Frank Sherno,* strunjak TSD-a. Sherno otvara pomonu
radionicu za ovo podruje u stanici u Buenos Airesu kako bi pruao usluge u Urugvaju, ileu i Argentini. (Time
emo usluge u tehnikim operacijama dobivati znatno bre nego iz regionalne pomone baze u stanici Panama.)
Konano smo pronali i prisluno mjesto - malen stan u zgradi iza centrale PCE, ali je poloaj stana takav da se
mogu hvatati signali iz predajnika u svjetiljkama. AVCAVE-i ponovno je na dunosti uvara, Sherno se vratio iz
Buenos Airesa. Obavljajui svoju redovitu dunost, agent je mogao prvotne svjetiljke u dvorani za sastanke
zamijeniti naima, ozvuenima, kako bismo ih iskuali. Sherno je na prislunom mjestu imao predajnik da iskua
prekidae (na jednoj frekvenciji se ukljuuje, a na drugoj iskljuuje) i prijemnik te RF i kvalitetu prijema. Tada je
AVCAVE-i zamijenio originalne svjetiljke naima, jer se od Sherna nije mogla primiti poruka ako svjetiljke nisu
radile na odgovarajui nain.
Iskuavanje je bilo vrlo riskantno i za AVCAVE-r, i za Sherna, koji je bio na LP. uvari u centrali PCU uvijek se
kreu u parovima. Za AVCAVE-i, koji je trebao napustiti svoga pratioca samo onoliko koliko mu je bilo
potrebno da zamijeni svjetiljke, i to je bilo opasno, iako mu je u itavom poslu bio potreban samo odvija.
Ulaenje i izlaenje Sherna s predajnikom i prijemnikom u LP takoer je bilo opasno, jer su gotovo svi ljudi oko
centrale PCU lanovi partije i sumnjiavi prema strancima. Na neki nain i AVCAVE-i i Sherno uspjeli su ostati
nezamijeeni. Riefe e sada pokuati pronai stalnog ovjeka za LP i brinuti se da AVCAVE-i izvede konano
postavljanje sredstava za ozvuenje. Sherno tvrdi da su signali izvrsni.
MONTEVIDEO 4. prosinca 1964.
Brazilski ambasador Pio Correa* die veliku buku oko dvaju bivih voe Goulartove vlade, Maxa da Goste
Santosa i Almina Alfonsa. Ministar unutarnje sigurnosti Adolfo Tejera preporuio je prije desetak dana
nacionalnom vijeu da tu dvojicu progna, jer su u Urugvaj uli ilegalno. Tjedan dana kasnije ministar vanjskih
poslova izjavio je da oni mogu ostati u Urugvaju, jer su, na koncu konca, njihovi dokumenti u redu kako
pokazuje istraga Ministarstva unutarnje sigurnosti. Bijesan, Pio Correa uloio je drugu protestnu notu traei
njihov izgon i interniranje Bri-zole - alei se i na to to je Brizoli nekoliko puta stajao na raspolaganju avion za
kurirske letove u Brazil i iz Brazila.
3*4NCG je s posljednjim protestom upoznao ministre unutarnje sigurnosti i vanjskih poslova, s uputama
potonjem da zatrai od brazilske vlade objanjenje u povodu ponovljenih upada brazilskih vojnih vozila u Uru-
gvaj. Spomenuta su i tri aviona koja su pripadala Brizoli. Odjel za obavjetajnu djelatnost i veze policije u
Montevideu, kojemu je na elu Otero,* uhapsio je jednog pijuna pukovnika Camare Sene,* pomorskog
narednika koji je doao predstavljajui se kao student, ali je uhvaen jer se smatralo da je jedan od izgnanika.
Optuen je za pijunau, ali je na intervenciju brazilske ambasade osloboen.
Holman tvrdi da e Pio Correa protestirati i dalje sve dok Brizola ne napusti Urugvaj ili dok ga se ne internira i
sve do povoljnog stava u Al-fonsovu i Santosovu sluaju. U protivnom, moemo oekivati da e Brazil
intervenirati vojskom.
MONTEVIDEO 18. prosinca 1964.
Nova pobjeda stanice Georgetown u Britanskoj Gvajani u nastojanjima da zbaci Ijeviarskog nacionalista,
premijera i opredijeljenog marksista Cheddija Jagana. Na nedavnim izborima Jaganova partija, koju ine
uglavnom Indijci, izgubila je kontrolu u parlamentu u korist crnake partije i pojedinih grupa. Novi premijer
Forbes Burnham smatra se umjerenim i njegov uspon do vlasti konano je otklonio strahovanja da bi Ja-gan
mogao Britansku Gvajanu pretvoriti u drugu Kubu. Pobjeda je izvojevana zahvaljujui i operacijama CIA u
proteklih pet godina to smo ih poduzimali radi ojaavanja sindikata koji su se suprotstavljali Jaganu. Uglavnom
posredstvom Meunarodne javne pomoi* koja je posluila kao sredstvo da se financiraju trajkovi slubenika.
Jagan je upozoravao da je rije o prijevari ranije ove godine prognao je Genea Meakinsa,* jednog od naih
glavnih radniko-sindikalnih agenata u operaciji, ali mu vie nije koristilo.
MONTTEVIDEO 25. prosinca 1964.
Boi je u Urugvaju kao proslava 4. srpnja kod kue. Vrue je i svi odlaze na plau sam praznik sasvim je
nereligijski obiljeen kao Dan obitelji (Uskrsni tjedan zamijenjen je Turistikim tjednom i veina ljudi
odlazi tada na odmor). Kakva razlika u usporedbi s Ekvadorom, gdje je Crkva i te kako jaka.
32-5
lZaustavio sam se kod O'Gradvja da mu estitam praznik, ali je na susret zavrio razgovorom o najnovijem
Holmanovom ispadu. O'Grady i njegova ena priredili su prije nekoliko dana zakusku u ast novog operativnog
oficira CP-a Boba Riefea. Holman je te noi malo vie popio i uskoro stao predbacivati O'Gradvju, a zatim i
Riefeu i njegovoj eni. Bilo je zaista neugodno. O'Gradyju se opet vraaju crveni mjehuri po koi, usprkos tome
to svi znamo da e na kraju izgubiti samo Holman.
Odreene snage u centrali nisu sasvim zadovoljno nainom rada stanice, posebno ne na podruju sovjetskih
operacija. U narednih est mjeseci Holmana oekuje premjetaj u Guatemalu. Njega e na dunosti efa stanice
naslijediti John Horton,* koji je u odjel zapadne hemisfere doao iz odsjeka za Daleki istok, kao i toliki drugi
nakon invazije u Zaljevu svinja. Holman je upravo dobio slubenu obavijest o tome, ali je ve ranije uo o
premjetaju. Obavijestio ga je bio njegov zatitnik Ray Herbert, zamjenik efa odsjeka. Iako je Herbert donekle
uspio spasiti situaciju time to je Holmana premjestio u Guatemalu, Holman je sve ogoreniji. Na Holmanovoj
listi osoba koje treba napadati - Russ Phipps, oficir sovjetskih operacija, gotovo je na istoj razini na kojoj je i
O'Grady. No napao je i Riefea, jer je on oito pripadnik nove ekipe koju namjerava dovesti Horton. Holman je
neraspoloen prema pridolicama iz odsjeka za Daleki istok, jer je on u Junoj Americi jo od drugog svjetskog
rata.
O'Grady, Phipps i Alexander Zeffer zabrinuti su jer e Holmanovo traenje krivaca poto-poto zacijelo unititi
njihove karijere i prilike za napredovanja i nove zadatke. Prije nekoliko mjeseci sluajno sam otkrio tajnu
kombinaciju Holmanova sefa i iz radoznalosti poeo itati neke poruke samo za osobnu informaciju, koje
otprilike jedanput tjedno razmjenjuje s Desom Fitzgeraldom,* efom odsjeka. Bio sam toliko iznenaen
njegovim napadima na svakoga od nas, da sam kombinaciju odao i O'Gradyju. Sada on ita pisma - od ega mu
je crvenilo sve jae - i mislim da e on kombinaciju odati Phippsu i Zefferu. Opasno je to to se Holman o
oficirima u tim porukama izraava toliko loe da oni to ne mogu niti pretpostaviti. itanje tih poruka zapravo je
izvanredno opasno, ali je sigurno da su ti oficiri nadleni za svoj posao i bolji radnici od Holmana. Pitam se
hoemo li izdrati tih est mjeseci a da ne doe do guve.
MONTEVIDEO 15. sijenja 1965.
Neke odluke o odnosima s Brazilom nagovjetavaju da blankisti ulau napore ako bi umanjili pritisak Brazila.
NCG je izglasao da se ne odobri politiki azil Alminu Alfonsu i Maxu de Gosti Santosu, s obrazloenjemda su u
Urugvaj doli nakon to su u drugim zemljama ve imali azil. Meutim, dobili su turistike vize koje vrijede
devedeset dana, to nee obradovati Pija Correu. Odluka o Brizoli nije ni bila potrebna, jer je on ministru
unutarnje sigurnosti obeao da e najkasnije do Z3- sijenja napustiti Urugvaj. No Brizoli e biti doputeno da se
vrati u Urugvaj. U tom bi sluaju mogao ponovno zatraiti politiki azil.
Ovdje su sada dvojica novih znaajnih izbjeglica. Prvi je bivi oficir brazilskog ratnog zrakoplovstva i ovjek s
najvie odlikovanja koji se bijegom iz vojnog zatvora u Porto Alegreu spasio i prebacio preko granice. Drugi je
bivi poslanik koji je bio u egzilu u Boliviji sve do pada predsjednika Paza. Nedavno je doao ovamo iz straha da
bi ga novi desniarski reim u Boliviji mogao protjerati u Brazil. Obojica su ugledne Bri-zoline pristalice.
alei se osobno predsjedniku NCG-a, Pio Correa traio je da se neto uini u pogledu njegovih etrnaest
zahtjeva o izbjeglicama. Time je Ministarstvo vanjskih poslova bilo izazvano da objavi nekoliko nota, ali otpor
postoji i dalje. Brazilska tampa, u meuvremenu, vjerojatno na poticaje vlade, otpoela je kampanju jaanja
napetosti, nagaajui da e se odnosi raskinuti i da e se i na Urugvaj primijeniti trgovinski pritisak. Prema
njihovu tvrenju, urugvajsko i brazilsko ministarstvo vanjskih poslova zanijekale je da e doi do prijekida
odnosa. Vijenik koloradosa u NCG-u zatraio je da ministar vanjskih poslova odstupi s dunosti zbog
oklijevanja u rjeavanju problema s Brazilom.
Stvari s Brazilom za mene su prava gnjavaa, jer neprestano moram provjeravati glasine i zahtijevati od policije
posebne izvjetaje o izbjeglicama, kako bi se Holman i O'Gradv mogli njima sluiti u kontaktima s Piom
Correom, Fontourom i Camarom Senom. Tko moe povjerovati da je aka ovdanjih izbjeglica kadra zaprijetiti
brazilskoj vojnoj vladi? No naa centrala i dalje zahtijeva da pomognemo stanici Rio u njezinim operacijama
podrke vojsci.
Da vojska u Brazilu nije tako snano antikomunistika, naa bi ih pomo trebala zabrinuti. Nedavno su Brazilci
proivljavali krizu oko pitanja da li se mornarica ili zrakoplovstvo treba brinuti o avionima s njihova jedinog
nosaa aviona onemoale krave koju im je bila dala amerika mornarica. Dvojica ministara ratnog
zrakoplovstva nedavno su dala ostavke zbog odluke predsjednika da se avionima slui mornarica. No on je juer
opet promijenio miljenje, pa je ostavku dao ministar mornarice. Sada se ini da e brazilski nosa upotrebljavati
ipak piloti ratnog zrakoplovstva.
Da bi se odnosi s Brazilom jo pogorali, prjie nekoliko dana bombama su napadnuti trgovinski uredi brazilske
ambasade. teta je beznaajna, jer je bomba bila loe postavljena. Meutim na pokrajnjem zidu bio je natpis
tupamaros, zamijeen i u nekoliko ranijih sluajeva podmetanja bombi. Sef obavjetajne slube policije,
Otero, pokuava utvrditi tko su ti ljudi.
3*7On misli da je rije o Sendicovoj grupi. Raul Sendic, voda revolucionarnih socijalista, uhapen zbog
kontrabande u jednom argentinskom gradu u blizini granice, nedavno je osloboen i moda se vratio u
Montevideo. Nemo da se zauzdaju podmetanja bombi pokazuje razliku izmeu uspjenog i neuspjenog
ubacivanja u komunistiku partiju i srodne grupacije. Takva bi grupa u Ekvadoru ve bila otkrivena. Riefe ne
uzima podmetanja bombi previe k srcu. ini se da svu pozornost namjerava pridati izriito ojaanoj
komunistikoj partiji.
MEXICO CITY
sijeanj 1970.
Poinjem iznova, nakon godine duboka razoaranja i osjeaja propasti. Moje nade u nov poetak i budunost u
Meksiku zamagljene su slomom mojih planova o braku. Nisam siguran kojim u putem. Razlozi lee u nizu
pogreaka, moda ak i nerealnim nadama od samog poetka. No posljedice su takve da ih ne mogu prebroditi.
Nastojim skupiti komadie i ponovno ih sloiti u okvir.
Nisam siguran u posao koji sam odabrao, iako sam imao sree da se pridruim novoj kompaniji koju je osnovao
prijatelj to sam ga bio sreo na olimpijadi. Ako je rije o novcu, izdatke moram znaajno smanjiti. Neugodno, ali
tu ne mogu nita uiniti. Izgledi nove kompanije, koja proizvodi i prodaje sasvim nov proizvod, ohrabruju.
Dobio sam priliku da kupim dionice. Moji su odnosi s vlasnicima i upraviteljem, koji je moj dobar prijatelj,
izvrsni.
Rad u trgovini ipak me ne ispunja zadovoljstvom, kao ni godinama ranije. Odluio sam da na nacionalnom
sveuilitu u Meksiku pokuam dobiti diplomu. Moda u se vratiti u SAD kao nastavnik. Za boinih i
novogodinjih praznika poeo sam raditi i na prvom konceptu knjige o CIA. To ne bi bilo mogue da su moji
planovi uspjeli. No put je sada ist i moe vrlo lako dovesti do toga da prisilno napustim Meksiko.
Knjiga koja bi opisala operacije CIA mogla bi pomoi u ilustriranju naela vanjske politike koja nas je gurnula u
Vijetnam, a moe nas uvesti i u sline nove situacije. Tajne operacije CIA ine neviene napore da uzdignu na
povrinu nepravedne, nenarodne, manjinske vlade, uvijek s nadom da otvorena vojna intervencija (kao u
Vijetnamu ili u Dominikanskoj Republici) nee biti neophodna. Sto su operacije CIA uspjenije, to otvorene
intervencije postaju slabije - a sve nejasnije postaju i reforme. Cijela Latinska Amerika o-tih godina govori u
prilog tome.
Knjiga o CIA mogla bi takoer ilustrirati kako interesi povlatenih manjina u siromanim zemljama vuku natrag.
Poklapaju se s interesima bogatih i monih koji vladaju SAD-om. Doktrina borbe protiv ustanaka pokuava
okaljati meunarodnu klasnu povezanost, alei se protiv na-
19 CIA
44?cionalizma i patriotizma, falsificirajui pokrete, pripisujui im da se bore protiv kapitalistikih manjina, a za
sovjetski ekspanzionizam. No ono to borba protiv ustanaka zaista postie jest zatita kapitalizma u Americi,
njegove imovine i privilegija. Amerika nacionalna sigurnost, kako je nazivaju ameriki voe, sigurnost je
kapitalistike klase u SAD-u, ali ne i sigurnost za ostale ljude - a sigurno ne i sigurnost za siromane, osim ako
se ne radi o guranju u jo veu bijedu. Klasni su interesi u SAD-u da nai programi borbe protiv ustanaka budu
uspjeni, kao i najtemeljniji princip amerike vanjske politike: svaka vlada, ma koliko loa bila, bolja je od
komunistike vlade, vlade radnika, seljaka i obinih ljudi. Pomo nae vlade korupciji i nepravdi u Latinskoj
Americi izvire izravno iz odlunosti bogatih i monih u SAD-u, kapitalista, da zadre i proire svoja bogatstva i
moi.
Moram biti oprezan da ne govorim mnogo o svojim idejama za knjigu. Jim Noland zamijenio je Wina Scotta na
dunosti efa ovdanje stanice kada je Scott u rujnu umirovljen. Scott je otvorio kancelariju - po svojoj pravoj
profesiji on je strunjak za osiguranje. Pretpostavljam, meutim, da i dalje radi za Agenciju, sada pod ugovorom.
Jer njegovo poznavanje i iskustvo o Meksiku te irok krug prijatelja i previe su vrijedni, a da se izgube. Ovo
nije vrijeme da Agencija naui neto od mojih namjera.
MEXICO CITY lipanj 1970.
Jo jedan neuspjeh koji je teko objasniti. Prolog tjedna govorio sam s etvoricom izdavaa u New Yorku
nadajui se da u sklopiti ugovor o izdavanju knjige i dobiti akontaciju kako bih knjigu mogao zavriti. Na
nesreu, izdavai su najvie eljeli senzacionalistiki prilaz stvari - odvojen od teih politikih i ekonomskih
realnosti koje daju smisao operacijama.
Nisam siguran to da sada inim, osim da ponem iznova, odluujui se za drukiji raspored grae i pokuaj da
piem to jasnije. Moda da pokuam skromno, magazinskim ili novinskim lankom o naim operacijama da
sprijeimo Allendea na izborima za predsjednika ilea 1964. godine -on sada opet nastupa i moda bi mu
otkrivanje operacija iz 1964. pomoglo. Nevolja je da mi ljudi moda nee vjerovati - u New Yorku sam sreo
izdavae koji nisu bili sasvim uvjereni jesam li zaista onaj za kojega se izdajem.
Loa je strana putovanja u New York i ta to sam tamo ostavio kopije materijala i, usprkos uvjeravanju izdavaa,
bojim se da bi Agencija mogla saznati za moje planove o knjizi. Jedna rije stanice meksikoj slubi - i nai u
se na putu bez povratka, u Tolucu - osim ako me (jer je to dug put) ne proguta mrak u kojem kanjonu. Za
nekoliko tjedana poinje nastava na nacionalnom sveuilitu i preostaje mi nada da
450nitko o meni nee nita otkriti - ni Agencija, ni ljudi iz UNAM-a. Obeshrabruje me osamljenost. No
obnovljena bombardiranja u Sjevernom Vijetnamu, nesposobnost Nixonove administracije da prizna poraz,
invazija na Kambodu - sve je to ojaalo moju odluku da ponem iznova. Ubojstva u Kentu i Jacksonu jasno
pokazuju da e nae metode borbe protiv ustanaka uskoro valjati primijeniti i kod kue.
MEXICO CITY
sijeanj 1971.
Protekli su mjeseci urodili vanim odlukama; moda sam konano naao pravi put. Nastavlja se rat u Vijetnamu i
program vijetnamizacije. Sada bi, vie nego ikada, iznoenje metoda CIA moglo pridonijeti da se ameriki narod
zainteresira kako smo uli u Vijetnam i kako, gdje god CIA radi, klijaju novi Vijetnami.
Napustio sam kompaniju svoga prijatelja. Sinovi su mi opet u Wa-shingtonu - iako ja nastavljam kolovanje na
sveuilitu. Poslao sam djecu da Boi provedu s Janet, ali se pribojavam da ih nee vratiti, usprkos obeanju.
Tako je i uinila, ba kako sam i predviao. Bez mnogo premiljanja. U svakom sluaju, djeca e imati bolje
kolovanje i, za promjenu, uit e engleski. I ja bih mogao napustiti Meksiko ako naem financijsku pomo, jer
moj novi plan za knjigu podrazumijeva pronalaenje grae koje ovdje nema.
Odluio sam da objavim sva imena i organizacije povezane s operacijama CIA i da to vjernije rekonstruiram
operacije i dogaaje u kojima sam sudjelovao. Nema vie sakrivanja iza teorije i hipotetinih sluajeva da bi se
zatitila sredstva CIA avantura. No problem e biti u dokumentaciji. Odluio sam da potraim naine kako da
korisne informacije o CIA predam revolucionarnim organizacijama da bi se ove mogle uspjenije braniti.
Klju za usvajanje sve radikalnijih pogleda bilo je moje puno shvaanje klasnih podjela u kapitalistikom
drutvu, koje se zasniva na vlasnitvu ili neimatini. Naravno, podjele postoje uvijek. No dosad nisam shvaao
njihovo znaenje i posljedice: suprotnosti u odnosima, izrabljivanje, rad kao trina roba itd. Ali nastupiti s
liberalnim konceptom drutva, konceptom koji pokuava pomiriti nepomirljive klasne suprotnosti, nije rjeenje.
Mislim da sam shvatio zato programi liberalnih reformi u Latinskoj Americi nisu uspjeli. U isti mah mnogo sam
jasnije prepoznao jednake interese klasa u Latinskoj Americi (i drugim nerazvijenim podrujima) s
odgovarajuim klasama u SAD-u (i drugim razvijenim podrujima).
Rezultat te klasne koncepcije, videi da identitet klasa dolazi prije nacionalne nezavisnosti, vodi k odbacivanju
liberalne reforme kao procesa koji se neprekidno obnavlja i korak po korak vodi u bolje drutvo. Re-
forma zaista moe predstavljati poboljanja, ali je ona u temeljnom smislu manevar vladajue klase u
kapitalistikom drutvu - kapitalista - koji doputa da se eksploatacija nastavi, da se dade malo kako se ne bi
izgubilo sve. Savez za progres bio je ba takva vrst prijevare - iako proglaavan Marshallovim planom Latinske
Amerike koji e omoguiti, ohrabriti latinskoameriki New Deal da prostruji kroz to podruje nakon vladavine
liberala Betancourta, Haya de la Torrea, Kubicheka i Munoza Marina.
Savez za progres nije uspio kao program socijalnog preobraaja i nije uspio stimulirati dovoljan ekonomski
razvitak per capita. Dijelom zbog porasta stanovnitva, a dijelom i zbog sporog rasta vrijednosti izvoza s toga
podruja. Ta dva inioca, povezana sa sve veom potronjom gornjih i srednjih klasa, stvarala su sve manje
mogunosti za investiranja, na kojima se mora temeljiti razvitak.
Rezultat? Podjela u latinskoamerikom drutvu na jezgru manjine, ovisnu uglavnom o vanjskom sektoru, i
potisnutu veinu. Godine 1969. vie od polovice ljudi na tritu rada bilo je nezaposleno ili na putu da to
postane. Obrazovanje, zdravstvena zatita i stambena izgradnja razvijali su se samo u gradskim drutvenim
jezgrama. Nezaposleno seosko stanovnitvo bjei u gradove, nesposobne da ih primi i zaposli. Zaarani krug
malih unutarnjih trita i nedostatak pokretnih unutarnjih sila razvoja postoji i dalje.
Osobito u zemljama kakav je Brazil, gdje ekonomika brzo raste, bogatstvo i dohodak pokazuju znake jo jae
koncentracije. Posljednji podaci Ekonomske komisije UN za Latinsku Ameriku (ECLA) pokazuju da
najsiromanijih zo posto latinskoamerikog stanovnitva prima sada samo 3,1 posto ukupnog dohotka, a da svih
donjih 50 posto prima samo 13,4 posto ukupnog dohotka. Gornjih pet posto skupljaa dohotka prima 33,4 posto
ukupnog narodnoga dohotka. Kontrast izmeu gornjih 5 posto i donjih 50 posto stanovnitva, prema podacima
ECLA, poiva na prevlasti poduzetnike1 klase kapitalista u gornjih 5 posto. Njihov izvanredno velik
dohodak potjee uglavnom iz distribucije profita, koji umjesto da se troi, moe se ponovno investirati. U
Meksiku, na primjer, 60 posto dohotka gornjih pet posto stanovnitva jesu dividendi, u Salva-doru 80 posto, a u
Argentini 85 posto. Najvanije, dohodak gornjih 5 posto raste bre nego onaj srednje i nie klase. Time se jo
vie naruava neravnomjernost dohotka. Tvrdnja da e ekonomski razvitak u uvjetima Saveza za progres
rezultirati viim ivotnim standardom siromanije polovice stanovnitva pokazala se pogrenom.
Propali su i programi zemljine reforme. ezdesetih godina gotovo je svaka junoamerika zemlja poela
reformirati ograniene, nestalne i ne-ekonomine sisteme uivanja posjeda - dugo smatrane najozbiljnijim struk-
turalnim izvorima debalansa u bogatstvu i dohotku. No uz iznimku Kube, Perua i ilea, ti su impulsi bili
izgubljeni i postignut je vrlo slab napredak tamo gdje lee velike mogunosti proizvodnje i dohotka.
Koncentracija se
45 znastavlja: gornjih 1,8 posto skale seoskog dohotka dri vie od 50 posto velikoposjednika, dok sitni vlasnici,
koji ine 25 posto ukupnog poljoprivrednog stanovnitva, dobivaju samo 2,4 posto prihoda.
Proteklih deset godina, dok latinskoamerike zemlje nisu uspijevale uspostaviti pravedniju raspodjelu zemlje,
bogatstva i dohotka, prilian se uspjeh mogao postii pozivanjem na uguivanje pobuna - ukljuujui pro-
pagandu da se ljudi odvuku od kubanskog rjeenja, kao i mjere represije. Kao dio kampanje za suzbijanje pobuna
Savez za progres na kratko je zaista podigao nade i privukao mnoge koji su razmiljali o mirnim rjeenjima koje
nee temeljito ugroziti mo vladajuih kapitalistikih manjina i njihova sistema. No od 1960. godine, otkako su
psiholoke molbe za mirnim reformama ustuknule, sve su vie bile potrebne mjere izravnavanja: represija i
posebni programi, npr. u sindikatima, da rascijepe rtve i onemogue njihove voe. Te mjere sastoje se od etiri
najvanija programa borbe protiv ustanaka, posredstvom kojih amerika vlada osnauje vladajue manjine u
Latinskoj Americi: operacije CIA, vojna pomo i misije za obuku, programi javne pomoi AID za pomaganje
policije i sindikalne operacije posredstvom ORIT-a,* Meunarodnih strukovnih sindikata* i AIFLD-a* - a sve ih
velikim dijelom nadzire CIA. To su potpornji koje ameriki vladajui kapitalizam daje svojim latinskoamerikim
dvojnicima kako bi osigurao uzajamnu podrku protiv prijetnji amerikom kapitalizmu. No te napomene ne
znae ba mnogo to je dobro za kapitalista u Latinskoj Americi, dobro je i za kapitalista u SAD-u.
Program liberalne reforme, kakav je Savez za progres, znai sigurnosni ventil za kapitalistiku nepravdu i
eksploataciju - kao to je granica sluila za osloboenje i bijeg od ugnjetavanja u amerikim gradovima u
prolom stoljeu. Takav je program jedino to e vladajua klasa dopustiti u svrhu preraspodjele ako je itav
sistem u opasnosti - neto to je protiv struje i uroenog poziva prema koncentriranju bogatstva i politike moi
u jo manji broj ruku. Kada jednom osjeaj hitnosti i opasnosti mine pa oslabi i pritisak na sigurnosnim
ventilima, a prirodne se snage akumulacije oporave, ubrzo nestaju relativne prednosti koje su izrabljivani stekli
reformama. Reforme su privremene i djelomine mjere koje nikad ne mogu odstraniti eksploatorske odnose na
kojima poiva kapitalizam.
Osim toga, kako ugnjetavani u kapitalistikom drutvu sve vie razotkrivaju mit o liberalnoj reformi, vladajue
manjine nemaju drugog izbora nego da pojaaju mjere represije i tako sprijee socijalistiku revoluciju. Da se
odstrane stanice CIA, amerike vojne misije, misije javne pomoi AID, programi slobodnih sindikata i ove
vladajue manjine bi nestale - bre nego to bi i sami mogli zamisliti.
Moja situacija glede sigurnosti i dalje ista, iako me zbunjuje da CIA nije otkrila da piem knjigu. A ako znaju,
zato me nitko nije posjetio? John Horton je novi ef stanice. Tu su i neki drugi s kojima sam radio, ali ne
pokazuju zanimanja za mene. Posredstvom jednog prijatelja poslao sam u Pariz kopije nove skice - moda,
napokon, dobijem neko ohrabrenje.
<
i
453MEXICO CITY
oujak 1971.
Hitno putovanje u Montreal na razgovor s predstavnikom izdavaa koji mi je ulio novu nadu da e me podrati i
u financijama, i u istraivalakom radu. Iako su moje skice i dosad napisani materijali prihvatljivi, ostaje
problem gdje da pronaem materijale potrebne da rekonstruiram dogaaje u kojima sam sudjelovao kako bih
precizno pokazao Agencijino djelovanje. Raspravljali smo da to bude Pariz ili Bruellxes, nakon to smo se sloili
da bi, iz razloga sigurnosti, bilo loe ii bilo kamo u SAD. Raspravljali smo i o Kubi, gdje bi se vjerojatno
mogao nai istraivaki materijal, pa ak urediti i pomona istraivanja.
Rekao sam da se bojim ii na Kubu iz nekoliko razloga: moj bivi posao protiv Kube i komunizma, mogui
sovjetski pritisak, moje oklijevanje da se angairam u sastancima u kontraobavjetajnim zavjerama, naknadni
problemi s CIA. No najvie me plai da e CIA, ako otkrije da sam na Kubi, otpoeti kampanju da me ponizi i
proglasi izdajnikom. Kako se nadam da u se nakon objavljivanja knjige to bre vratiti u SAD, odlaskom na
Kubu poveao bih anse da me osude zbog otkrivanja tajni.
Ipak, postoje stanovite prednosti odlaska onamo. Prvo sigurnost prema CIA bit e bolja. Ako su istraivaki
materijali slobodni, mogao bih raditi u veoj tiini i bre. Dapae, u Havani bih mogao urediti da predam
informacije o CIA zainteresiranim latinskoamerikim revolucionarnim organizacijama posredstvom njihovih
predstavnika - djelotvorno i sigurno. Imao bih priliku da iz prve ruke vidim to je kubanska revolucija znaila
narodu i kakvi su njihovi problemi. Mislio sam da e takvo putovanje biti mogue tek kada zavrim knjigu.
Nakon to sam prespavao ideju, odluio sam, ako se takvo putovanje moe urediti, da poem na Kubu. Uz
pretpostavku da e knjiga biti politiki prihvatljiva, a kubanski istraivaki materijal slobodan. Ako ne poem na
Kubu, otii u u Pariz da dovrim posao, pa e moja sigurnost u svakom sluaju biti bolja. Zasad ne govorim
nita i nadam se da CIA nije nanjuila te planove.
PARIZ kolovoz 1971.
Velik napredak, ali ostaje jo mnogo posla. U svibnju u krenuti u Havanu da bih raspravio o neophodnom
istraivakom materijalu. Sloili su se da pomognu onim to imaju - ini se, da e to biti dobar posao. Pozvali su
me da budem tamo dok ne dovrim glavninu posla, to sam
454prihvatio. Meutim kako sam morao posjetiti svoje sinove u Washing-tonu, vratio sam se u Pariz na razgovor
s izdavaem i tada poao u SAD da dva tjedna provedem s djeacima. Vratio sam se da provjerim jesu li
istraivaki materijali slobodni. Uskoro odlazim u Havanu.
Za boravka na Kubi putovao sam nekoliko tjedana po otoku, posjeujui razliite razvojne projekte u
poljoprivredi, stoarstvu, stambenoj izgradnji, zdravstvu i kolstvu. Osjeaj ponosa i svrhovitosti u Kubanaca
zaista impresionira. Moje brige o odlasku na Kubu bile su neosnovane. Vie ih je zamijenio strah od povratka u
SAD da vidim svoje sinove. Ne bih se smio vratiti, jer sam na Kubu putovao javno - no, udno, mora da sam na
neki nain zaobiao kontrolu putnika - ili me jednostavno nisu prepoznali na vrijeme. Pitam se hoe li ta srea
navesti Kubance da postanu sumnjiavi.
HAVANA listopad 1971.
Poeo sam se pitati je li pisanje ove knjige zaista bilo dobra zamisao. Naao sam mnogo materijala da osvjeim
svoja sjeanja i rekonstruiram dogaaje. Dosad sam ve napisao prilian broj stranica rukopisa. Neprilika je da
previe zalazim u stvari koje su periferne za moj posao u CIA. U isti mah materijal koji ovdje nalazim ogranien
je vie nego to sam mislio. Preostaje mi da riskiram povratak u Meksiko ili Junu Ameriku da nastavim
istraivanja. U svakom sluaju, narednog se mjeseca vraam u Pariz. Jo uvijek mi se cijeli materijal ne ini
dobro rasporeenim. Mislim da sam jo uvijek daleko od konane verzije knjige. Dogaaji koje elim opisati
svakim su danom sve vie povijest - a svakim je danom osjeaj kako hitno moram zavriti knjigu sve jai.
Osim specifinih informacija za rekonstrukciju dogaaja, ovdje sam pronaao i prilian broj izvrsnih
ekonomskih izvjetaja i eseja o latinsko-amerikim problemima i njihovim korijenima u amerikoj eksploataciji
toga podruja. U jednom izvjetaju Organizacije amerikih drava jasno se opisuje kako je Savez za progres
donosio vee prednosti amerikoj ekonomici nego latinskoamerikim zemljama. U tom se izvjetaju1 priznaje
neuspjeh da se ostvare poeci zemljine reforme i preraspodjela dohotka -slino neuspjehu inozemne pomoi i
privatnih investicija, koje su trebale stimulirati ubrzani ekonomski rast, koji je, prema izvjetaju, klju za uje-
dinjenje masa.
Djelovanje eksternih sektora latinskoamerikih ekonomika (izuzev Venezuele kao zasebnog sluaja) u tih deset
godina pokazuje kako su te
1 Analiza ekonomskog i socijalnog razvoja Latinske Amerike od poetka djelovanja Saveza za progres,
Washington, 3. kolovoza 1971.
455ekonomike podravale ivotni standard SAD-a nautrb latinskoamerikih naroda. Mi Amerikanci, drugim
rijeima, moemo zahvaliti latinskoame-rikim radnicima da su nam omoguili nae lagodnosti. Eksterni sektor
je taj koji optuuje, jer izvoz i inozemna pomo odluuju koliko se strojeva moe uvesti za ekonomski rast. A u
proteklih deset godina eksterni sektori latinskoamerikih ekonomija nisu uspjeli postii odgovarajui razvitak.
Od 1961. do 1970. Latinska je Amerika isplatila ostalim podrujima, uglavnom Sjedinjenim Dravama, neto
vie od zo milijardi dolara (praktiki sve u obliku najamnina, kamata i repatriranih kredita inozemnog kapitala).
Oko 30 posto tog potencijalnog deficita pokriveno je izvoznim vikovima, a ostalih 70 posto isplaeno novim
zaduenjima, novim privatnim inozemnim investicijama i drugim nainima ulaska kapitala. Nova zaduenja,
koja su se predstavljala kao da su nove cijene financijskih usluga, poveala su jo vie iznos eksportnih zarada
potrebnih za repa-triranje najamnina, kamata i profita strancima, uglavnom Amerikancima, tako da su svote,
slobodne za investicije, padale.
U tih deset godina privatni inozemni kapital osigurao je za nove investicije 5,5 milijardi dolara, a izvukao zo
milijardi. Lavovski dio otiao je amerikim investitorima, ije su investicije, u prosjenoj vrijednosti od iz
milijardi dolara, vratile Americi oko 13 milijardi. Bez kredita i davanja iz SAD-a u okviru Saveza za progres,
Latinska Amerika morala bi odvojiti za financijske usluge oko 10 posto sredstava vie iz svojih zarada od izvoza
da bi uredno vraanje investicija bilo zadovoljeno. U suprotnom, bio bi potreban moratorij ili neka druga
krajnja mjera - jedva da bi i posluila novim kreditima i investicijama.
Savez za progres bio je zapravo potpora programu amerikih izvoznika i privatnih investitora, u mnogim
sluajevima - istih kompanija. Za Latinsku Ameriku to je znailo deficit u eksternom sektoru oko 6 milijardi
dolara, koje su ograniile uvoz opreme i tehnologije potrebne za bri ekonomski razvitak. Deficit - kompenziran
novim zaduenjem. Za Sjedinjene Drave to je znailo da se privatnim investitorima vraa oko pet dolara na
svaki dolar poslan u tom razdoblju iz SAD-a u Latinsku Ameriku; zatim povoljnu trgovinsku bilancu, pa
milijarde dolara zajmova kojima se zarauju kamate i koji e jednog dana biti plaeni. Drugim rijeima, Latinska
Amerika, posredstvom Saveza za progres, pridonijela je ekonomskom razvoju Sjedinjenih Drava i zbog toga
zapala u dugove. Ne treba se uditi to spaavamo te vlade i potiskujemo ustanike.
U sukobu s mitom o Savezu za progres, koji osigurava da jaz izmeu SAD-a i latinskoamerikih privreda i dalje
raste, jedna zanimljiva alternativa ne podrazumijeva da je ekonomski razvitak odluan za ujedinjavanje
zapostavljene veine. Osnovana na razlici izmeu ekonomskog rasta i socijalnog razvitka, revolucionarna
rjeenja poinju od ujedinjavanja. Kubanski izvjetaj za ovogodinje zasjedanje ECLA, pod naslovom Latinska
Amerika i druga dekada razvoja Ujedinjenih naroda, razmatra socijalnu integraciju kroz strukturalne promjene
u institucijama revolucio-
456narne promjene prije nego reforme - kao uvje. razvitka. Ekonomski rast po sebi, s beneficijama
nagomilanim u manjinski j suvremenoj jezgri, ne moe se smatrati nacionalnim razvojem, jer u njemu ne
sudjeluje cijelo drutvo. Institucionalne promjene, socijalna integracija i ekonomski rast revolucionarni su
prioriteti vie nego ekonomski rast, reforma i eventualno proirenje olakica potisnutima - malo-pomalo tako da
se ne oteti bogate.
Institucionalne promjene: sistem davanja zemlje u najam mora se promijeniti kako bi se slomila nepravda i niska
produktivnost, to je posljedica odnosa lati-fundija i minifundija. Drugo, inozemna privredna poduzea moraju
se nacionalizirati, tako da se proizvodi rada mogu upotrijebiti za nacionalni razvoj umjesto da se, posredstvom
onih koji ubiru svoj dio profita, prelijevaju u visoko razvijene zemlje koje izvoze kapital. Tree, najvanije
nacionalne privredne aktivnosti moraju doi pod kontrolu drave i imati svoje mjesto u svim razvojnim
planovima, s novim vrednovanjem marketinga, ekspanzije i opih operacija. etvrto, osobni se dohodak mora
preraspodijeliti kako bi omoguio kupovnu mo i onima koji je dosad nisu imali. Peto, istinsko aktivno jedinstvo
izmeu vlade i naroda mora biti gajeno tako da se mogu podnijeti rtve ako vode jaanju nacionalnog jedinstva.
U razdoblju tih promjena, dostignutih samo uz nekoliko izuzetaka, s kubanskog gledita iskrsava kroz oruanu
borbu osnovni problem prioriteta: hitan razvoj socijalnih projekata u zdravstvu i kolstvu, proirenje mogunosti
potronje za one koji je nisu imali te ulaganja u infrastrukturu. Preraspodjela dohotka, nove cijene socijalnih
projekata i poveana unutarnja potronja ostavljaju ak manje proizvodnih kapaciteta za rein-vestiranje nego
ranije. Visoki zahtjevi izazivaju inflatorne pritiske i crna trita, dok je racionalizacija potrebna da osigura
pravednost u raspodjeli.
Jedini izvor olakica za rjeavanje investicijskih deficita, prema Kubancima, jest pomo izvana. Na probleme
razvoja djeluje oteavajue bijeg menadera i profesionalnih strunjaka, koji se pridruuju zbaenim
posjednicima i gornjoj srednjoj klasi. U potrazi kako da izbjegnu udio u nacionalnom razvoju bjee u slobodne
zemlje. Drugi je izvor smanjivanju investicija oita neophodnost da se zadre prekomjerne vojne snage koje
imaju zadau da pobjeuju domae i strane kontrarevolucionare.
Romantino razdoblje revolucije zavrava kada realnosti duge borbe za nacionalni razvitak stanu putati
korijenje. U zemlji revolucija zahtijeva sve veu proizvodnju, osobito za izvozne potrebe, tako da se zavisnost od
inozemnog financiranja moe odravati na najmanjoj moguoj razini. No godine e proi prije nego to e
ekonomski rast dosegnuti toku opadanja zavisnosti od inozemne pomoi. rtvovanja i sve vei napori su po-
treba dana i nitko ne moe oekivati rezultate ako proizvoai - radnici, seljaci i drugi - propuste da nau sebe u
najtjenjem jedinstvu s revolucionarnim vodstvom zemlje. Grijeit e se, kao to svaki Kubanac brzo priznaje,
ali ne moe biti sumnje da se nacionalni razvitak ubrzava.
457Na Kubi ljudi imaju obrazovanje, zdravstvenu zatitu i odgovarajuu prehranu; krupnim se koracima grabi i
u stambenoj izgradnji. Kada netko shvati da je vie od polovice stanovnitva Latinske Amerike, vie od 150
milijuna ljudi, jo uvijek otueno od uea u tim minimalnim dobrobitima moderne kulture i tehnologije,
postaje jasno da je jedina zemlja koja je uistinu postigla socijalne ciljeve Saveza za progres zapravo - Kuba.
Jo uvijek nema nagovjetaja da je CIA saznala da piem knjigu ili da sam otiao na Kubu. Posljednjih sam
mjeseci pokuavao slijediti razvitak Frente Amplija u Urugvaju u pripremama za dravne izbore narednog
mjeseca. Situacija je tako spremna za izborne operacije u stanici Mon-tevideo da nisam odolio pritisku a da to
javno ne iznesem. Napisao sam pismo listu Marcha u Montevideu opisujui neke od uobiajenih operacija
tajne akcije i sugerirao da bi stanica mogla biti duboko umijeana u operacije protiv Frentea i u podrci
kandidatima tradicionalnih partija. Ako Marcha objavi ak i dio toga pisma, svaka sumnja o mojim in-
tencijama prema CIA mora ieznuti.
PARIZ
sijeanj 1972..
Pismo Marchi bila je pogreka. Nekoliko dana poslije Boia, odmarajui se zajedno sa sinovima prije veere
- doli su ovamo na praznike - netko je pokucao na vrata. Bio je to Keith Gardiner,* moj stari kolega iz JOT-a i
OCS-a koji je 6o-tih godina neko vrijeme proveo u Brazilu. Nisam bio pripremljen za takav posjet iz CIA. Sloio
sam se, jer moja djeca stanuju blizu njega i igraju se s njegovom djecom, da odemo na veeru. Izlazei iz hotela,
nestao je na nekoliko trenutaka kako bi, rekao mi je, oslobodio svog prijatelja to je stajao vani za sluaj da ga ne
primim prijateljski.
Nakon veere prihvatio sam da s njime razgovaram privatno. Iznenadio me kopijom dijela mojeg pisma koje je
objavila Marcha, dodajui da Mr. Helms* eli znati mislim li ja to radim. Ne znajui do tog trenutka da je
Marcha objavila moje pismo, odluio sam da blefiram i tako, moda, uvjerim Agenciju da ne moe uiniti
nita to bi sprijeilo objavljivanje knjige. Rekao sam Keithu da sam zavrio prvu, vrlo opirnu, verziju te da
sada objavljujem proiden tekst knjige - a istina je da sam zavrio manje od treine istraivanja.
Gardiner je priznao da me stanica Pariz (Dave Murphv, bivi ef odsjeka za sovjetski blok, sada je ovdje ef
stanice) pronala uz pomo povezanih slubi. Jasno sugerirajui da, posredstvom mojeg izdavaa, sa mnom
manipuliraju Sovjeti, rekao je da je ef Agencije zainteresiran da zna to sam tono otkrio u materijalu koji sam
ve dovrio ili o kojemu sam raspravljao - na to sam odbio odgovor. Uvjeravao sam Keitha da
458neu priiniti nikakvih opasnih otkria te da u konaan tekst podnijeti na odobrenje prije objavljivanja. U
vezi s pismom koje je objavila Mar-cha, on je zanijekao da je stanica Montevideo angairana u bilo kakvoj
izbornoj operaciji, ali je rekao da Bordaberrv za svoju kampanju (Bordaberrv, bivi ruralistiki voa, pobijedio
nastupajui kao kolorados) prima velike injekcije novca iz Brazila. Uloga brazilske vojne diktature, kao surogata
amerikog imperijalizma u Junoj Americi, vidjela se i u desniarkom vojnom udaru u Boliviji prije nekoliko
mjeseci.
Gardiner mi je rekao da e u rujnu poi na sveuilite Wisconsin kako bi stekao doktorsku titulu za
latinskoamerike studije - to je prvi put da je jedan oficir DDP-a poslan na vie studije.
Tada me naglaeno zapitao hou li spominjati njegovo ime i tako ga otkriti na^ sveuilitu. Uvjerio sam ga da to
neu uiniti i rekao mu da za vrijeme studija ima na umu mogunost da se pridrui borbi protiv CIA i amerikog
imperijalizma. Na koncu, zato da bude tajni policajac amerikih kapitalista kada taj sistem sam po sebi nestaje?
Ne znajui to e francuska policija sve poduzeti da bi udovoljila Agenciji, pribojavao sam se, nakon susreta s
Keithom, da bih mogao biti deportiran pod bilo kakvim izgovorom na avion koji e sletjeti tek u New Yorku.
Sutradan sam poveo djeake u panjolsku da tamo provedu posljednji tjedan prije nego to ponovno krenu u
kolu. Ja nastavljam ovdje, ali moram biti paljiv da izbjegavam provokacije dok ne dovrim posao. Ne znam
hoe li moj trik upaliti i hoe li francuska policija ili Agencija poduzeti akciju protiv mene. Nisam trebao napisati
pismo Marchi.
PARIZ kolovoz 1972.
Dogaaji u protekla tri mjeseca krenuli su neeljenim tokom. Bojim se da se CIA pribliava. Novac mi je
istekao, ivim od malih prijateljskih darovnica. Ulino praenje primorava me da se skrivani, istraivanja koja
sam morao obaviti na Kubi otkazana su. Jo uvijek ne mogu pribaviti sve informacije koje su mi potrebne. A
ljudi koji su se prema meni dosad ophodili prijateljski i od kojih zavisim polako poinju pokazivati znakove da
se ele infiltrirati.
U svibnju sam boravio ponovno u Havani radi rasprave o istraivanjima koja sam trebao obaviti jo prole
godine te o dodatnim zahtjevima to su od tada iskrsli. Iz razloga koje nisam shvatio postoji pomanjkanje
povjerenja u moje intencije to se tie politikog sadraja knjige. Istraivanja koja sam trebao obaviti lani jo
nisu dovrena - a to je isto to i raskid ako elim da do njih doem sam. Razoarajue, iako razumljivo - Kubanci
ne ele da budu u neprilici zbog politiki neprihvatljive
459knjige. A politiki je sadraj stvar koja mora doi na kraju, nakon to se obave istraivanja.
U lipnju je istekla akontacija koju mi je bio dao izdava. Da bih dobio drugu, morat u potpisati ugovor prema
kojem knjiga najprije izlazi u Francuskoj. Moda je to ovinizam, no s obzirom na to da ozbiljno kritiziram
amerike institucije, uvjeren sam da se knjiga prvo treba pojaviti tamo, ili barem istodobno kada i u drugim
zemljama. Ne mogu prihvatiti takav ispravak u ugovoru i stoga ovisim o nekolicini prijatelja koji ^ne
uzdravaju.
Nekoliko dana nakon povratka s Kube iznenada sam poeo prepoznavati svoje pratioce na parikim ulicama.
Pretpostavljam da su pripadnici francuske slube a prate me moda na zahtjev CIA. No kako nisam bio
siguran pod ijim me pokroviteljstvom prate i to je svrha toga praenja, odluio sam da tajno ivim u studiju
svoje prijateljice Catherine, koja se sloila s tim da ostanem kod nje dok se cijeli problem ne rijei.
Istodobno kada je poela pratnja sprijateljio sam se s nekolicinom Amerikanaca, od kojih dvojica pokazuju takvo
zanimanje i druge nagovjetaje da sam odmah pomislio da su iz CIA te da pokuavaju biti sa mnom to prisniji.
Jedan od njih, pretpostavljam slobodni novinar, zove se al Fer-rera,* tvrdi da pie za College Press Service,
Alternative Features Service i druge podzemne organizacije u SAD-u. S namjerom da izvuem neki novac,
pristao sam na intervju sa Salom o mojem radu u CIA, koji e on pokuati skupo prodati. U meuvremenu
daje mi male pozajmice i pokuava saznati gdje ivim.
U Salovu drutvu susreo sam Leslie Donegan,* koja za sebe tvrdi da ima nasljedstvo u Venezueli, da je
diplomirala na bostonskom sveuilitu i da sada studira na sveuilitu u Zenevi. Na Salov prijedlog, raspravljao
sam o knjizi i o svojoj financijskoj situaciji s Leslie i dopustio joj da preko vikenda proita kopije. Sloila se da
me financira dok ne zavrim posao - urim se da dovrim to sam pripremio kako bih to pokazao jednom
amerikom izdavau, koji e ovdje boraviti na poetku listopada. I al mi pomae osigurao mi je pisai stroj
kada sam morao vratiti svoj, koji sam bio iznajmio uz polog/udno, odbio je da mi kae gdje je nabavio stroj -
jedino da ga je posudio i da u ga moda morati ubrzo vratiti kada se vlasnik vrati iz Londona.
Nisam trebao dopustiti Leslie da ita rukopis, niti u se druiti s njom i sa Salom. No trebam pozajmice, daju
mi toliko da preivim dok ne dobijem ugovor s amerikim izdavaem u listopadu. Ako zaista rade za CIA, teta
e biti relativno malena, jer e ih zbuniti kriptonimi i pseudonimi koje sam upotrijebio. Obeao sam im da ne
namjeravam iznositi istinita imena - kao to sam rekao i Gardineru. Sakrio sam i kopije i osigurao svoje biljeke,
tako da bi eventualno nezavreni dio mogao dovriti netko umjesto mene.
Leslie me pokuala uvjeriti da je pratim u panjolsku, ali sam se izgovorio poslom s Theresom prijateljicom
koja mi prepisuje rukopis za
460amerikog izdavaa. Prijepis plaa Leslie. Sasvim je sigurno da neu prihvatiti njezin poziv. Ako radi za
CIA, moda su isplanirali da me smire uz pomo panjolske policije i stave nekoliko godina na led. panjolsko
zakonodavstvo vjerojatno ne doputa zatvorenicima da piu knjige. Ako se moje sumnje u to dvoje ikada
potvrde, bit e ironija da me CIA, pokuavajui slijediti me dok piem i navesti me u stupicu, zapravo financira u
mojem najteem razdoblju.
Od svih tih problema najtea je to nemani novaca za djeake da dou ovamo da provedu ljeto. Do Boia, kada
ponovno imaju praznike, godina e proi a da ih neu vidjeti. No siguran sam da u u listopadu dobiti financijsku
pomo, tako da momci mogu doi u prosincu. Nipoto se neu vratiti u SAD dok ne dovrim knjigu. Nakon to
se susretnem u listopadu s izdavaem, poi u u London da obavim konana istraivanja u novinskoj itaonici
British Museuma oni posjeduju sve novine iz Quita, Montevidea i Mexico Cityja iz vremena kada sam tamo
boravio u stanicama, pa u moi tono rekonstruirati najvanije operativne epizode.
Dolaze crni tjedni. Bojim se da se tota moe dogoditi.
PARIZ
6. listopada 1972.
Kako je to mogue? Ne vjerujem da iz pet ili est stotina stranica koje sam napisao taj izdava ne vidi knjigu. Ili
moda misli da sa mnom ne vrijedi riskirati. On eli dramu, romantiku i slavljenje onoga to sam radio. Kada je
prije dva dana odlazio na Orly, jedva da je jo bio zainteresiran.
ovjek se moe tu i tamo prisiliti na upornost, ali promaiti nakon tri godine, to ipak ostavlja trag. Bez obzira na
to, ja nastavljam. Juer sam poeo snimati na vrpce sve vanije informacije kojih se mogu sjetiti i koje e ostati u
knjizi u novoj verziji. To su opisi operacija za koje sam znao ili sam u njima sudjelovao i koje e posluiti kao
ilustracije. To je, moda, najvaniji dio i sadravat e osamdeset do devedeset epizoda, koje u rekonstruirati iz
novinskih izvjetaja u Londonu dodajui im nau ulogu. Potkraj narednog tjedna vrpce e biti gotove i spremit
u ih na sigurno. Onda putujem u Bruxelles, gdje u se sastati s ocem na proputo-vanju, a zatim u u London.
CIA je prolih mjeseci bila aktivna pokuavajui s pritiskom. U rujnu je generalni savjetnik posjetio mojega oca
na Floridi, kao i Janet, da im izrazi Helmsovu zabrinutost zbog knjige i mojih putovanja na Kubu. Ostavio im je
kopije nedavne sudske odluke, po kojoj su bivi namjetenici CIA obavezani na tajnost i moraju podnijeti na
odobrenje rukopis
461prije objavljivanja. Zao mi je, ali nacionalna je sigurnost za mene u socijalizmu, a ne u zatiti operacija i
agenata CIA.
Neposredno nakon to je generalni savjetnik posjetio Janet, primio sam pismo od starijeg sina - sada mu je
gotovo jedanaesta - koji me obavjetava o posjetu:
Zdravo!
elim ti rei da je doao ovjek iz vlade da s mamom razgovara o tebi, no ona mu nije rekla nita osim tvoje
adrese. Rekao joj je da ti ele dati novac ako prekine i da e ti ponuditi drugi posao (ne znam kakav).
Otiao sam da telefoniram iz zgrade sveuilita, odakle svatko moe zvati, a da ne plaa. Sin mi je rekao da je
sakriven sluao razgovor nakon to su mu rekli da ode. Adresa nije vana, alova je - on jo od svibnja prima
potu za mene, tako da Catherinin studio ne moram nikome odavati.
Da bih sauvao novac to sam ga bio dobio od Sala i Leslie za ove posljednje tjedne, predloio sam im da svi
zajedno krenemo u London. Sloili su se da me prate - al e prepisivati vrpce, a Leslie e pomoi u traganju po
novinama u British Museumu. Ako dobijem pomo u Londonu, potpuno u prekinuti s njima. No u
meuvremenu njihova mi je pomo neophodna. Leslie mi je donijela pisai stroj koji je kupila samo nekoliko
minuta prije nego to sam vratio onaj koji mi je al bio posudio u srpnju. Vlasnik posuenog stroja nazvao je
Sala i ljutite zahtijevao da mu se odmah vrati njegov stroj. Morao sam pouriti u Catherinin studio po posueni
stroj i vratio ga Salu. Nije potrebno da mi Leslie kupuje stroj jer sve snimam, pa sam stroj ostavio u Theresinu
stanu, u Latinskoj etvrti.
Neke sitnice u vezi sa Salom i Leslie pobuuju sumnju. esto na unaprijed dogovorenim sastancima opaam da
me netko prati, a njih dvoje pokuava saznati gdje stanujem. Moram pouriti s dovrenjem vrpci. Situacija se
sada moe poboljati.
PARIZ
14. listopada 1972.
Moje sumnje oko Sala i Leslie danas su rijeene - u sluaju Leslie potpuno, a u sluaju Sala gotovo potpuno.
Poelo je prije dva dana kada smo jeli pizzu. Leslie mi je dala novac za put u Bruxelles i London. Kada me pitala
svia li mi se pisai stroj koji mi je kupila, odgovorio sam joj da ga ne upotrebljavam jer da sve snimam -
dodajui da sam ga ostavio u Theresinu stanu. inilo se da je pozlijeena to sam ga ostavio tamo, osobito stoga
to Theresa nikada ne zakljuava stan. Kada smo, napokon, al i ja ostali sami, rekao mi je da je Leslie bijesna
zbog toga to sam
461pisai stroj ostavio kod Therese i da e me, ako stroj nestane (u Theresin je stan izvreno nekoliko provala),
prestati financirati.
Ne obraajui svu potrebnu panju, uzeo sam pisai stroj iz There-sina stana i prenio ga u Catherinin studio, iako
sam, kao i obino, kontrolirao da li me tko prati. Smjestio sam ga ispod stola za kojim radim. Kada sam toga
popodneva zavrio posljednju vrpcu, poao sam da kupim bocu piva. Na povratku sam zamijetio mukarca i
enu kako stoje ispred Catherininih vrata. Odavali su dojam kao da su upravo zakucali. Kada sam se pribliio
vratima odmaknuli su se i poeli grliti. Pokucao sam, Catherine je otvorila i poela se smijati kada je opazila
dvoje kako se grle u tamnom hodniku.
Osvrnuo sam se i vidio par u kaputima i s velikim putnim torbama. Iznenada sam shvatio to se dogaa. Zatvorio
sam vrata i odveo sam Catherine na stranu. Proaptao sam joj da su mukarac i ena vjerojatno ozvuili vrata
kako bi otkrili gdje ivim. Rekla je da je na mukarevu uhu zamijetila slualicu, to me ponukalo da zakljuim
kako su smetnje na mojem radiju u protekla dva dana zapravo signali koji pokazuju da me netko snima.
Catherine je slijedila to dvoje niza stube da vidi kuda e krenuti, no oni su u opoj zbrci sili u prizemlje, gdje su
vrata gotovo uvijek zakljuana. Ta zgrada, udaljena samo jedan blok od Seine, ima uobiajen ulaz s rijeke - to
odgovara treem ili etvrtom katu od prizemlja, kamo su se prislukivai bili zaputili. Kako nisu imali klju,
zastali su na trenutak, i ponovno se poeli grliti. Catherine je prola ne rekavi ni rijei, uskoro se vratila. Neko
vrijeme ih je motrila iz prostorije u kojoj se odlae smee. Vratila se u studio i rekla kako joj se ini da ispod
kaputa imaju male radio-stanice.
Sada je jasno. Otkako sam donio pisai stroj koji je Leslie kupila za mene u Catherinin studio, sluao sam
isprekidane zvukove na mojem prijenosnom radiju. Pridavao sam tome malu panju, zbog blizine ORTF-a i
drugih estih smetnji. Izvukao sam pisai stroj ispod stola i otkrio u kutiji mali aparat. Kada sam ga ukljuio,
poeo je raditi. Kada sam ga pojaao, zvukovi na mojem radiju postajali su sve jai. Catherine je iznijela radio iz
zgrade i zvuk je nestao. Kada se vratila, poelo je ponovno. Otvorio sam unutarnji pokrov i pronaao tranzistore,
baterije, strujne krugove, ice i antene i siuni mikrofon. Predmeti su bili maleni, svaki jedva do etvrtine
ina, kako bi tono odgovarali veliini prostora u kov-eiu. Ne samo da je trebalo otkriti gdje stanujem nego
su eljeli snimati i razgovore.
Za tri dana otputovat u u Bruxelles, a Catherine e poi na nekoliko dana u unutranjost njoj sigurno nee
nita uiniti. Prije nego to krenem boravit u u nekom jeftinom hotelu na Montmartreu, svakog jutra odlaziti u
drugi hotel kako me policija ne bi otkrila u registrima gostiju. Iz Londona javit u se Salu i Leslie i rei im da od
sada nastavljam raditi sam - mogu nai neki izvor pomoi za dva ili tri mjeseca, koliko mi trebada dovrim
posao. Leslie je pijun. Sto se Sala tie, saznat u kada ga pitam gdje je nabavio prvi pisai stroj. Oito, prvi je
stroj trebao posluiti dok se ne priredi ovaj ozvueni. Srdba koju je Leslie pokazala kada sam joj rekao da je
stroj u Theresinu stanu bio je nain da me primora da stroj prenesem u stan u kojemu ivim.
teta nije mogla biti velika, no ispao sam budala. Neu im pruiti drugu priliku.
LONDON
24. listopada 1972.
Danas, u utorak, stigao sam u London vlakom iz Pariza. Da ne bih nosio rukopis i druge materijale za sobom iz
Bruxellesa - gdje bi CIA mogla pokuati da razgovara sa mnom u prisutnosti mojega oca vratio sam se u Pariz
da ih odatle ponesem. Na stanici Gare du Nord jutros me saekao prijatelj da mi kae kako je Theresa u petak
uhapena i odvedena na istragu u Ministarstvo unutarnje sigurnosti. Ispitivali su je nekoliko sati o meni i o knjizi
- oni znaju za moj historijat u CIA i rekli su joj da me amerika vlada smatra dravnim neprijateljem. Silno su
eljeli otkriti gdje stanujem u Parizu, ali Theresa to nije znala, pa im nije niti mogla rei. Izigravala je glupu
gusku, pa su je na kraju i pustili. Sutra u je nazvati da je ohrabrim i pokuam saznati vie detalja.
Hapenje je zanimljivo jer pokazuje da Francuzi nastavljaju pomagati CIA moju potu koja stie na Sala
vjerojatno su otvarali Francuzi. Meutim u petak - dan kada je Theresa uhapena - CIA je ve cijeli tjedan znala
gdje ivim. Ako francuska sluba nije znala, onda je to zato to im stanica nije rekla - vjerojatno da bi izbjegla
priznanje da sam uhvatio par koji me snimao i otkrio ureaj u koveiu za pisai stroj. Nakon to je pomogla
stanici, francuska sluba moda ne bi htjela da i dalje traga za mnom danima kada CIA ve zna gdje sam
stanovao.
Veeras me i al telefonom obavijestio o Theresinu hapenju, dodajui da je Leslie u panici i da je u subotu
otila u panjolsku. Izigravao sam da sam zabrinut to nije dola ovamo kako je bilo dogovoreno, ali je al rekao
da i on ide u panjolsku - moda sutra - dok se stvar ne ohladi. Nisam ih jo htio obavijestiti da prekidam s
njima, pa sam ustrajao da al mora doi ovamo da mi pomogne, kako je bilo i predvieno. Inzistirao je da ja
doem u panjolsku kako bih pozvao Leslie da doe u London, a on e nazvati kasnije u toku tjedna kad se vidi
s njom.
Britanska je sluba bila dobro pripremljena za moj dolazak. Moje ime bilo je na kontrolnoj listi, na brodu to
prelazi Kanal. Imao sam dug razgovor, a nakon toga jo sam neko vrijeme ekao. Ne mogu dopustiti da se moj
status ovdje narui. Sutra moram krenuti u potragu za pomoi, jer imam novaca samo za nekoliko dana.
464LONDON
7. prosinca 1962.
Konano olakanje. Nakon to sam nazvao Meunarodnu komisiju za mir i razoruanje, grupu koja usmjerava
proteste protiv amerikih zloina u Vijetnamu, poslan sam na nekoliko mjesta za pomo, najzad jednom iz-
davau koji e mi pomoi da zavrim posao. Sada imam ugovor da knjigu objavim ovdje te akontaciju dovoljnu
da dovrim posao, zatim slubu za prijepis i drugu vanu pomo.
U British Museumu poeo sam pregledavati novine i otkrio da je to up zlata koji sam bio traio tri godine. U
manje od tjedan dana otkrio sam toliko dogaaja u kojima smo sudjelovali, da sam odluio itati sve novine od
dana kada sam poao u Ekvador, pa dok se nisam iz Urugvaja vratio u Washington. Papiri iz Mexico Citvja bit e
takoer vani za izbor dogaaja. Izdava e prihvatiti dodatno zakanjenje - izmjene e zahtijevati nekoliko
mjeseci do godine dana, a moda I vie ali trud e se isplatiti. Ponekad osjeam kao da itam dosjee CIA.
Toliko se toga to Agencija radi odraava u dnevnim dogaajima. Mogao bih, u stvari, sve te komadie sabrati u
obliku dnevnika kako bi se operacije mogle lake pratiti.
Pokuao sam najprije ivjeti pod tuim imenom, manje ili vie tajno, kao to sam to inio u Parizu. No svake
noi kada odlazim iz muzeja osjeam da me prate. Moju potu ponovno otvaraju, vrlo esto. Na sastancima koje
ugovaram telefonom takoer me prate. Ponekad se pitam da li me prate samo zbog toga da me uznemiravaju,
kada su ve tako indiskretni. No ako britanska sluba ne ini nita ozbiljno, mogao bih posao zavriti u miru.
U telefonskim razgovorima sa Salom i Leslie, u panjolskoj, ona me ponovno pokuavala uvjeriti da doem
onamo. Odbila je da mi alje novac. al ponekad dolazi u London da bi me i dalje pomagao - ne znajui, moda,
da sam novanu pomo dobio no prilikom naeg prvog sastanka odbio sam novac dok mi ne oda stanovite
informacije. Rekao sam mu da mislim da je Leslie pijun, ne otkrivajui kako sam do toga doao. Postavio sam
Salu seriju pitanja o njegovu studiju na sveuilitu i njegovim vezama s podzemnom tampom u SAD-u. Najzad
smo zaobilazno doli do prvog pisaeg stroja koji mi je bio posudio. Kada je i dalje odbijao da mi kae tko mu
ga je dao (kao to je odbijao i u srpnju), rekao sam mu da tako dalje ne moemo. Mogu jedino zakljuiti da CIA
nije priredila odgovarajui zatitu za prvi stroj, jer al ne moe objasniti odakle mu taj stroj niti zato odbija da
to objasni. Mogue je da je al rtva sluajnosti, no ne mogu dalje s njim.
Usprkos nedavnim dobrim vijestima, ima i tamnijih strana. im sam postigao usmeni sporazum o ugovoru,
telefonirao sam djeacima i rekao im da imam novac i da mogu doi za Boi. Na moje razoaranje, Janet je
rekla da im nee dopustiti da odu, zahtijevajui da ja doem tamo ako
30 CIA
465ih elim vidjeti. Ona savreno zna da ne mogu riskirati putovanje u SAD sve dok ne zavrim knjigu. Mora,
dakle, da surauje s CIA, sigurna da u u svome oaju da vidim djecu riskirati i to putovanje. No vara se.
LONDON listopad 1973.
Hitam da zavrim, sada sve vie uvjeren da u zaista taj projekt okonati. Udar u ileu, uasan kakav jest, ini se
samo uvodom u dogaaje koji e se jo bre odvijati. Znaci priprema za udar ve su odavno bili jasni. Dok je
ekonomska pomo ileu bivala sve manja otkako je Allende izabran, vojna je pomo nastavljena. Godine 1972..
vojna pomo ileanskim generalima i admiralima bila je vea nego ikojoj zemlji Latinske Amerike; rast stanice
CIA od 1970. pod efom Rayem Warrenom*; ubojstvo generala Schneidera; militantnost dobro naoruanih
patriotskih organizacija, kao to je Patria y Libertad; ekonomske sabotae; trajk vozaa kamiona I97Z.
zajedno s onim glasovitim dolar po danu kako bi se trajkae odvraalo od posla; trajk vozaa kamiona u
lipnju - oba je vjerojatno financirala CIA, moda posredstvom Meunarodne federacije transportnih radnika*
(ITF) ili posredstvom AIFLD-a, koji je ve bio uvjebao oko 9000 ileanskih radnika. Moda posredstvom
Brazila. Toliko je naina. Konano, plan Z: toliko slinosti s Floresovim dokumentom u Quitu, naom
evidencijom protiv Sovjeta u Montevideu, tako tipino za falsificirane dokumente CIA. Da li je u ministrov ured
plan stavio agent kojega imamo u ministarstvu? Vjerojatnije je da su ileanski generali jednostavno zamolili
stanicu da napie plan Z, kao to su nas nai urugvajski povezani kolaboratori zatraili da im napiemo scenarij
za dokaz sovjetskog mijeanja u sindikate 1965. i 1966. godine.
Udio Brazila u pripremama za coup i represija to je uslijedila jasno ukazuje na brazilsku potinjenu, ali kljunu,
ulogu u odlunosti amerike vlade da zadri kapitalistiku hegemoniju u Latinskoj Americi. Brazilske izbjeglice
uhapeni u ileu prepoznavaju svoje bive muitelje iz brazilskih zatvora, jer su opet iznajmljeni da izvre sline
uase. Ono to danas gledamo u ileu jo je jedan dokaz da faizam u Brazilu cvate.
Jo samo nekoliko mjeseci i proi e deset godina otkako je, 31. oujka, u stanicu Montevideo stigao kablogram
s izvjetajem da je Goulart zbaen. Takva radost i olakanje! Takav smo reim mi stvorili. Ne samo posredstvom
organizacije CIA i uvjebavanjem obavjetajnih oficira vojnog reima; ne samo vojnim pomonim programima -
lako za 165 milijuna dolara u poklonima, kupovini na kredit i dodatnoj opremi, od 1964, te posebnim obukama
tisua ljudi u SAD-u; ne samo posredstvom AID-programa pomoi policiji, vrijednih 8 milijuna dolara, i uvje-
bavanjem vie od 100 ooo brazilskih policajaca; ne samo amerikim pro-
466gramima ekonomske pomoi - u vrijednosti od 300 milijuna dolara samo u 1972. i vie od 4 milijarde dolara
u posljednjih dvadeset i pet godina. Ne samo programima multilateralne vojne pomoi, gdje je ameriki utjecaj
snaan vrijednim vie od z,5 milijarde dolara odobrenih od 1946, i vie od 700 milijuna dolara samo u 1972,.
Najvanije je da je svaki od milijuna privatnih amerikih dolara uloenih u Brazil - dolar podrke faizmu.
Sve to da se pomogne reimu u kojem potisnuta, zanemarena polovica stanovnitva - gotovo pedeset milijuna
ljudi - postaje sve siromanijom, a mala vladajua elita i njihove vojne marionete grabe vei dio. Sve to da se
pomogne reimu u kojem prvih 5 posto na skali dohotka sada uzima gotovo 40 posto ukupnog dohotka, dok se
polovica stanovnitva bori da preivi s 15 posto ukupnog dohotka. Sve to da se stvori fasada ekonomskog
uda, dohodak po stanovniku jo je uvijek 450 dolara godinje -iza Nikaragve, Perua i jo devet
latinskoamerikih zemalja. ak i Ekonomska komisija UN za Latinsku Ameriku izvjetava da ekonomsko
udo ne koristi golemoj veini stanovnitva. Sve to za reim koji buno zahtijeva izvozna trita, jer bi
stvaranje unutarnjih trita moglo ukljuiti reforme, kao to je preraspodjela dohotka i slabljenje represije -
moda ak i slabljenje diktature. Sve to za podrku reimu koji je poznat u cijelom svijetu po barbarskoj torturi i
nehumanim odnosima, koje smatra uobiajenim, prema tisuama politikih zatvorenika - ukljuujui i sveenike,
asne sestre i mnoge nemarksiste - mnogi od njih nisu preivljeli zatvore ili su jednostavno pobijeni. Represija u
Brazilu poznaje ak i muenje djece pred oima roditelja, kako bi se oca ili majku navelo da odaju informacije.
To su CIA, pomo policiji, vojna obuka i programi ekonomske pomoi donijeli brazilskom narodu. A brazilski se
reim iri: Bolivija 1971, Urugvaj u veljai ove godine, sada ile.
I Ekvador su, otkako sam otiao, zadesili znaajni dogaaji. Program reforme, koji je zapoela vojna hunta 1963,
doveo je najzad do pada same hunte 1966. godine - preuranjenom olakanju vladajue klase zbog hun-tina
pritiska na ljevicu slijedila je izbuna nad ekonomskim reformama i, konano, udruena opozicija ljevice i
desnice, slino snagama koje su 1961. zbacile Velasca. Poslije nekoliko mjeseci privremene vlade sastala se
ustavotvorna skuptina da osnuje vladu i napie novi ustav - sedamnaesti u Ekvadoru - koji je bio objavljen
1967. Izbori 1968, koji su tekli po novom ustavu, razvili su se u novu borbu izmeu amila Poncea na desnici i,
da, Velasca na ... no, dobro, svejedno gdje. Velasco je po peti put izabran za predsjednika, uglavnom zbog toga
to ga je podravao Car-los Julio Arosemena, koji je nakon svog pada uspio okupiti prilian broj pristalica.
Velaskovo peto predsjednitvo poelo je obiteljskom pucnjavom vladinih namjetenika da bi se napravilo mjesto
vlastitim pristaama. Godine 1970. zatvorio je kongres i preuzeo diktatorsku vlast. Ekvadorski sedamnaesti ustav
bio je kratka vijeka, iako je Velasco obeao da e se izbori
30'
467odrati kako je i zakazano, 1972.. godine. Nevolja je bila u tome to je svatko znao da e pobijediti
predsjedniki kandidat Asaad Bucaram. Bio je isuvie poten i poznat po naklonosti obinim ljudima. (Carlos
Arizaga Vega* bio je vodei kandidat konzervativne partije. Kako Velascu nije uspjelo primorati Bucarama da
ostane u egzilu i kako u izbornoj kampanji nije uspio dokazati da Bucaram zapravo nije roen u Ekvadoru (obje
su kampanje samo ojaale Bucarama), sve tradicionalne partije i ekonomske elite - pa i sam osamdesetogodinji
Velasco - sloili su se da izazovu kaos i jo jednu vojnu intervenciju. U veljai 1972,, nekoliko mjeseci prije iz-
bora, ekvadorski vojni voe preuzeli su vlast. Velasco je, u svojih pet predsjednikovanja, zbaen po etvrti put. U
godinama nakon moga odlaska nije bilo reformi koje bi olakale krajnje nepravde to su prevladavale i kada sam
prvi put doao onamo 1960. godine.
Nakon sve te tragikomedije i pritiska na narodne mase, Ekvador je iznenada dospio u sredite meunarodne
panje. Petrolej! Ove godine Ekvador postaje glavni izvoznik petroleja zahvaljujui otkriima u amazonskim
dunglama, sjeverno od Anda. Nisu to nedavna otkria. Poznato je da je petrolej bio otkrio kartel u
istraivanjima to su poela 1910, ali se tajna sauvala da se ne bi stvarala prevelika ponuda na svjetskom tritu.
Do 1949. petrolejske su kompanije tako uspjeno uvale tajnu da je Galo Plaa, tadanji ekvadorski predsjednik i
donekle varalica, uspio odvui panju zemlje od istonog podruja opisujui tradicionalna oekivanja za
petrolejem ili drugim resursima na istoku kao velike mitove. Istodobno, pod Plazinim vodstvom, Ekvador je
postao banana republika - emu se ne treba uditi jer je Plaa radio za United Fruit koji je zajedno sa
Standard Fruitom postao vodea snaga u proizvodnji i prodaji ekvadorskih banana. U meuvremenu su naftne
kompanije zaradile milijune uvozei petrolej.
U oujku 1964. naposredno nakon to sam napustio Ekvador, vojna je hunta ugovorila nova istraivanja s
konzorcijem Texaco Gulf, pa su uslijedili ugovori s ostalim vladama. No otkria iz kasnih 6o-tih godina
nisu se mogla zadravati u tajnosti kao prijanja, pa su uskoro ekvadorske rezerve opisane jednakima, ako ne i
veima, od venezuelanskih. Godine 1971. cijelo istono podruje i sve obalne i priobalne zone dole su pod
ugovore za istraivanja i eksploataciju - u gotovo svim sluajevima uz uvjete izvanredno tetne za Ekvador, ali s
nesumnjivim koristima za vladine funkcionere. Svih sedam velikih zainteresiranih kompanija dobile su ugovore,
kao i dio manjih kompanija, pa ak i japanski koncerni. Sredinom 1972. bio je zavren cjevovod iz istonog
bazena preko Anda do pacifike luke Esmeraldas, i petrolej je procurio - nekoliko mjeseci nakon to je vojska
opet zbacila Velasca. Ove godine ekvadorski dohodak od izvoza petroleja pribliava se vrijednosti cjelokupnog
izvoza zemlje 1971. godine, kada je jo uvijek vladala banana, kava i kakao. Perspektive poveane proizvodnje i
zarade (800 ooo do i ooo ooo barela dnevno) gotovo se ne mogu niti zamisliti.
468Prve naznake nove vojne vlade stvorile su nadu da e lijevi nacionalizam peruanskog tipa moda usmjeriti
koristi od izvoza petroleja prema siromanim masama kojima je pomo nuna. Govorilo se ak o zemljinoj
reformi, socijalnoj pravdi i ravnopravnosti udomaenim temama. Uskoro je, meutim, frakcija brazilske linije
unutar vojnog rukovodstva poela rasti. Razvio se sukob izmeu tih reakcionarnih snaga i progresista koji su
podravali peruanski model. Ipak, poduzeti su dosta znaajni koraci da se uspostavi kontrola nad petrolejskom
industrijom i otkazu sramotni ugovori o prodaji, koje je 1964. sklopila vojna hunta i vlade nakon nje.
Nekoliko bivih vladinih funkcionera bilo je ak optueno zbog sudjelovanja u velikoj korupciji povezanoj s
petrolejskim ugovorima izmeu 1964. i I97Z.
Meutim dosad su reakcionarne snage u ekvadorskoj vladi bile u stanju izbjei agrarnu reformu, dok su vojne
institucije zadrale polovicu dohotka od petroleja - druga polovica uloena je u elektrifikaciju. Koristi od
petroleja najbolje je opisao AID: U poetku se sve koristi od petroleja najvie osjeaju u bogatijim sektorima
ekvadorskoga drutva, dok siromanija polovica stanovnitva ostaje ivotno izolirana od glavne struje ekono-
mike. Seoska i gradska sirotinja, s prosjenim godinjim dohotkom po stanovniku manjim od osamdeset dolara,
ne stvara odgovarajue trite za poticanje rasta suvremenog sektora.
S razdaljine, jedva se moe i zamisliti borba izmeu ljevice i desnice koja se sada vodi u kontekstu ekvadorskog
nacionalizma. Neke snage koje u njoj sudjeluju ipak se vide. Brazilska podrka reakcionarima dio je velikih
napora da se ue u aktivnu eksploataciju ekvadorskog petroleja - to ne iznenauje, jer Brazil mora uvoziti za
pokrie 80 posto svojih potreba. Na amerikoj je strani, dok je vojna pomo bila zaustavljena zbog rata oko tuna,
program Javne pomoi nastavljen - u vrijednosti od oko etiri milijuna dolara - u organizaciji, uvjebavanju i
opremi. Godine 1972.. projekt Javne pomoi za Ekvador opisuje se u namjeni programa: Da se pomogne vladi
Ekvadora da razvije i odri atmosfera pogodna za porast domaih i stranih investicija, te zakon i red potreban za
stabilno demokratsko drutvo, posredstvom dravne policije. Nastrana logika: vojna vlada objavila je svoju
namjeru da zadri vlast na neodreeno vrijeme. Dravna policija pojaava vojnu vlast. Stoga, jaanje dravne
policije dovest e do stabilnog, demokratskog drutva.
Nastavlja i stanica CIA - sada vea nego ikada, s najmanje sedamnaest operativnih oficira pod zatitom
ambasade u Quitu (Paul Harvvood* je novi ef stanice), te etiri operativna oficira u konzulatu u Guayaquilu
(Keith Schoefield* je ef baze). Do ove godine AIFLD uvjebao je gotovo 20 ooo ekvadorskih radnika, dok
CEOSL* nastavlja s provalama protiv prevlasti CTE-a u sindikalnom pokretu. Godine 1971. CEOSL i Meuna-
rodna federacija radnika petrolejske i kemijske industrije osnovale su Nacionalnu federaciju radnika petrolejske i
kemijske industrije* ni s kim dru-
i
t'..gim nego starim agentom Matiasom Ulloa Coppianom kao jednim od glavnih organizatora. Vanost
ekvadorskih petrolejskih radnika sada uope nije sporna.
Moda e se vojna vlada narednih mjeseci, koristei se dohotkom od petroleja, obavezati na pravedniju
raspodjelu dohotka i na programe koji e donijeti koristi masama. Reforme - agrarna, ekonomska i admi-
nistrativna - valja tek ostvariti. Bez sumnje, anse da e progresivne snage prevagnuti tvore pozadinu podrke
Komunistike partije Ekvadora sadanjoj vojnoj vladi. Moda e vlada pasti pod utjecaj svoje brazilske frakcije.
Moda e nastaviti bez jasnog odreenja ne podravajui ve bogatu klasu dozvoljavajui da dobrobit, dola s
petrolejem, zaustavi ekstreme inflacije i iskrivljeni ekonomski razvitak, kako se dogodilo u Venezueli. No ako
krene stazom napretka, trebat e prebroditi ne samo pristae Brazila u svojim redovima nego i programe
amerike vlade, od kojih nisu najmanji oni koje postavlja CIA, ukljuujui i AIFLD, CEOSL i druge
reakcionarne organizacije. U svakom sluaju, otkako sam otiao, neprekidno se oituje trijumf onih
revolucionarnih ideja koje smo tako eljeli unititi. Danas je Ekvador neizmjerno blie neizbjenim revolucio-
narnim strukturalnim promjenama nego to je bio u trenutku kada sam stigao onamo.
Dogaaji u Urugvaju 1966. nisu bili manje zanimljivi nego u Ekvadoru, otkrivajui znatno vie spremnost
brazilskog vojnog reima da ispuni svoju ulogu subimperijalistike sile u Junoj Americi i podri ameriku
hegemoniju.
U uujku 1967. Urugvaj se vratio izvrnoj vlasti s jednom osobom na elu, kako se pokazalo na izborima u
studenom 1966. No devet mjeseci kasnije, predsjednik - umjereni kolorados - umro je i na njegovo je mjesto
doao desniarski potpredsjednik Jorge Pacheco Areco. etiri Pache-cove godine znae nastavak inflacije,
korupciju banaka i vlade, odsutnost reformi i neuspjeh da se represivno djeluje protiv tupamarosa, usprkos
proirenoj torturi, desniarskim graanskim teroristikim organizacijama (sline vrste kakve je stanica
Montevideo financirala u poetku 6o-tih godina) i policijskim odredima smrti po dobro poznatom brazilskom
modelu. Pun procvat tupamaroskog pokreta u razdoblju Pachecova predsjednikovanja urodio je dugim
razdobljima opsadnog stanja i spreavanja ustavnih sloboda, ali bez veeg uspjeha. Brazilska slubena politika
jaanja konzervativnih utjecaja u Urugvaju zapoeta 1964. s Manuelom Pi-jom Correom - odrazila se u
osnivanju frakcija brazilske linije za Pachecova predsjednitva i u vojnim institucijama te u tradicionalnim
politikim partijama.
U studenome 1971. Pacheco je potuen u svome pokuaju ponovnog izbora, ali pobjednik je Juan Mana
Bordaberrv, Pachecov tienik. Vladalo je uvjerenje da e glavni blankistiki takmac ishoditi tijesnu pobjedu, no
prijevarom je predsjednitvo dopalo Bordaberrvja - dokazanog advokata solucija brazilskoga stila i istaknutog
zemljovlasnika. (Na poetku
4706o-tih godina Bordaberrv je bio voa Federalne lige za akciju ruralista, kojom je vladao Benito Nardone.
Godine 1965. dao je ostavku na svoje mjesto u senatu i 1971. nastupio kao kolorados.)
Rezultati izbora 1971. pokazuju znaajan porast lijevih opredjeljenja prolih godina. Godine 1958. izborna fronta
Komunistike partije Urugvaja dobila je z.,6 posto (27 ooo) od ukupnog broja glasova, godine i<?6z. imala je
3,5 posto (41 ooo) i 1966. ve 5,7 (70 ooo), a 1971. godine ojaana drugim grupacijama u Frente Amplio 18,4
posto (304 ooo). CIA procjenjuje da je lanstvo u PCU (objavljeno u World Strength of Com-munist
Organizations, izdanje State Departmenta) raslo u odgovarajuem razmjeru od 3000 lanova 1962. godine na
6000 1964. te na 2.0 ooo godine 1969. Sa svim tim lanstvom, kao i s tupamarosima, moe se neto uiniti.
Preuzimajui dunost u oujku 1972. godine, Bordaberrv je pojaao torturu nad zatvorenicima tupamarosima,
koja je zajedno s grekama koje su inili sami tupamarosi dovela do estokih udaraca pokretu. U rujnu 1972.
tupamarosi su bili prisiljeni da provedu reorganizaciju. Uspjesi protiv tupamarosa stvorili su, meutim, veu
svijest meu urugvajskom vojskom o nepravdama i korupcijama, protiv kojih su se tupamarosi bili borili. Istrage
nad tupamarosima navele su vojnike da otkriju snaniju korupciju nego ikada, i trag je vodio unatrag do
Pachecova reima i Pacheca samoga, kao i Bordaberrvja, tada jednog od njegovih ministara. Istraga je dovela do
hapenja osamdeset poslovnih ljudi potkraj 1972. godine i do pojaane tendencije za vojnom intervencijom u
civilnoj vladi.
U veljai 1973. vojska je konano preuzela vlast, ali je ostavila Bordaberrvja kao efa izvrne vlasti,
uspostavljajui vijee nacionalne sigurnosti kao slubu za kontrolu vlade.
Urugvajska vojna sila opravdala je intervenciju kao neophodnu da bi iupala korijene korupcije i ubrzala
zemljinu reformu te reformu poreza i kredita. Borba protiv marksizma-lenjinizma bilo je drugo opravdanje voj-
ske, koja je bila podijeljena na one pod brazilskim utjecajem, na one koji su bili skloni lijevom nacionalizmu
peruanskog tipa te na one koji su prieljkivali tjenje odnose s Argentinom kako bi zatitili svoju nezavisnost od
Brazila. U lipnju je rasputen kongres, a vojni voe, pristae brazilske linije, drali su uzde u svojim rukama.
S prevagom brazilskog utjecaja u Urugvaju za vojnih vlada Pacheca i Bordaberrvja, represije protiv ljevice
dostigle su prethodno teko zamislive razmjere. Lijeve su partije bile zabranjene, Nacionalna konvencija radnika
stavljena izvan zakona, zatvori pretrpani politikim zatvorenicima, sloboda tampe ukinuta, a pristae lijevog
krila iskljueni iz obrazovnog sistema. Zbog toga to su pisali o udaru u ileu, tri su dnevnika i jedna radio-
stanica zatvoreni. Sveuilite je zatvoreno, a rektor i dekani svih fakulteta izvedeni su pred vojni sud. Muenje
politikih zatvorenika, razvijeno ve za Pacheca, ini se da se pribliava razmjerima poput onih u Brazilu.
47*
winU meuvremenu, otkako sam napustio Urugvaj 1966. godine, ekonomska se kriza jo vie produbila.
Privredni rast po stanovniku, izmeu 1960. i 1971, bio je na nitici. Inflacija je, prema vladinim podaicma,
iznosila 47 posto 1971. godine, 96 posto 1972,, a ove e godine dostii 100 posto. Za razdoblje od 1962-72
inflacija iznosi blizu 6500 posto. Pezos je, od 1970. kada sam otiao do danas, pao na 750 za dolar, slubeno, a
na crnoj burzi stoji vie od 900. Kupovna mo obinog Urugvajca u proteklih je est godina opala za 60 do 80
posto. Najnoviji podaci, to ne treba uditi, pokazuju da bi 40 posto stanovnika emigriralo kad bi imalo kamo. U
oujku ove godine otkriveno je da je Bordaberrv tajno prodao 20 posto zlatnih rezervi zemlje da bi isplatio
inozemne kreditore. Nastavlja zagovarati ekonomske ciljeve integracije s brazilskom ekonomikom.
Pomo amerike vlade Pachecu i Bordaberrvju nije uzmanjkala ni vojnom reimu. Vojna pomo Urugvaju od
1967. do 1971. (bespovratno, dodaci za opremu i kreditna prodaja) iznosila je ukupno 10,3 milijuna dolara a za
financijsku godinu 1972. vie od 4 milijuna dolara - gotovo jedan i pol dolar za svakog Urugvajca. Uvjebavanje
urugvajske vojske i dalje se nastavlja. Od 1950. oko 2000 vojnih funkcionera zavrilo je obuku. Ekonomska
pomo Urugvaju posredstvom AID-a i drugih slubenih amerikih agencija porasla je sa 6,5 milijuna u 1971. na
10 milijuna dolara prole godine. Nastavlja se i program Javne pomoi - vrijedan 225 ooo dolara prole godine, a
otkako je zapoet, za vrijeme Neda Holmana* 1964. godine - ukupno 2,5 milijuna dolara. Oko 120 urugvajskih
policajaca zavrilo je obuku u SAD-u, a vie od 700 u Urugvaju, i to za kontrolu pobuna, veze i istrane
postupke.
Pomo CIA? Broj oficira stanice Montevideo pod zatitom ambasade od est iz 1966. porastao je na osam 1973,
a da se ne spominje porast broja onih koji nisu pod slubenom zatitom ili djeluju u okviru misije Javne pomoi.
Znaajno, ef stanice od poetka ove godine, Gardner Hathaway,* sluio je u stanici Rio de Janeiro od 1962. do
1965, kada je oboren Goulart, a vojna vlada uvrstila svoju mo. Slino, zamjenik efa stanice, Fisher Ames,*
sluio je u Dominikanskoj Republici za represije koja je uslijedila nakon amerike vojne invazije. Meu voama
Borda-berrvjeve vojne vlade istie se i Juan Jose Gary,* stari ruralist, agent politike akcije, jedan od glavnih
oponenata reformi koji je dosad spominjan, ali ga vojni prvaci jo nisu naeli. Vaan je i Mario Aguerrondo,*
blizak povezani suradnik stanice kada je bio ef policije u Montevideu od 1958. do 1962. Sada je umirovljeni
vojni general. Bio je voa vojnog udara u veljai.
Napredak se zapaa i u radniko-sindikalnim operacijama stanice. Otkad je 1963. zapoela operacija AIFLD-a u
Urugvaju, vie od 7000 radnika bilo je obueno za odgovarajue zadatke. Taj program omoguuje stanici da
osnuje novu sindikalnu konfederaciju koja e zamijeniti Konfederaciju urugvajskih sindikata (CSU), to se
raspala 1967. Nova organizacija, nazvana Urugvajskom konfederacijom radnika* (UT), osnovana
472je 1970. i sigurno je smjetena pod krilo ORIT-a, ICFTU-a i ITS-a. UT je gotovo kopija CEOSL-a u
Ekvadoru.
Za sada vlast imaju reakcionarni elementi, pristae brazilske linije u urugvajskoj vojsci. Kao i u Ekvadoru,
postoje anse da e oni vojni oficiri koji su skloniji nacionalistikim i progresivnijim rjeenjima konano
trijumfirati, tako da se mogu provoditi neke drastino potrebne reforme. No kao i u ileu i u samom Brazilu, ta
uasna represija samo pojaava narodnu svijest o nepravdama i jedino moe ubrzati dan revolucionarnih
strukturalnih transformacija.
Dogaaji u Meksiku bili su manje spektakularni nego u Ekvadoru i Urugvaju - jednopartijska diktatura kojoj
nisu bili potrebni udari i politike slobode za sve - no nije manje znaajna zbog porasta revolucionarne svijesti.
Dok zemlja ima veliku stopu ekonomskog rasta (prosjeno poveanje 3,2, posto godinjeg porasta od 1960. do
1971.) koji je dostigao 800 dolara prole godine, dobrobiti i dalje uiva malen broj ljudi. Siromanija polovica
stanovnitva dobiva samo 15 posto ukupnog dohotka. Prema podacima meksike banke, polovica ekonomski
aktivnog stanovnitva nema sigurnog posla i zarauje manje od 80 dolara mjeseno. Jedna studija nacionalnog
sveuilita pokazuje da je od 24 milijuna Meksikanaca u radnoj dobi njih 9,6 milijuna (40 posto) nezaposleno.
Kao i u sluaju Brazila, nedostatak unutarnjih trita u Meksiku prisilio je zemlju da se okrene prema izvoznim
tritima da bi nastavila svoj ekonomski rast i da bi mogla isplatiti goleme inozemne dugove ugovorene za
razvojne projekte.
Iznenaenje i alarm irio se meksikom bogatom elitom kada se Luis Echeverria ukljuio u kampanju za
predsjednika 1970. godine programom preraspodjele dohotka kako bi radnici i seljaci primali poteniji dio. Nje-
gova intenzivna kampanja u zemlji oznaila ga je kandidatom koji se bori u neravnopravnoj borbi s
nadmonijom opozicijom - to nije sasvim netono jer je opoziciju predstavljala apatija ljudi vie nego drugi
kandidati. Njegovoj reformistikoj politici otro su se suprotstavili meksiki poslovni krugovi i industrijski
interesi. Njegov pokuaj da uvede demokratske procedure u PRI pojaao je podjelu unutar partije. Iako su radi
vee unutarnj demokracije usvojeni novi statuti na konvenciji PRI godine 19 72, Echeverria je zabiljeio
neznatan uspjeh u pokuaju da se izbori za drukiju raspodjelu dohotka. Strahovanja unutar povlatene manjine
da bi reforme mogle opasno oslabiti snagu cijele strukture PRI, zajedno s otporom ekonomskim efektima
preraspodjele, djelotvorno su sprijeili reforme ve na poetku.
Suoeni s izgledima da se nastave nepravde i propadnu reforme, Meksikanci se sve vie okreu revolucionarnoj
akciji i kako revolucionarna svijest i akcija rastu, tako raste i represija. Gerilski pokret u planinama Guerero
nie uspjehe protiv diskreditirane meksike armije, usprkos smrti svoga glavnog voe Genara Rojasa.
Izvlaenje banaka, strijeljanja, otmice i druge izravne akcije sve su ee kako se pojavljuju gerilski pokreti u
glavnim meksikim gradovima.
47 JI studentski pokret razvija novu snagu, usprkos redovitim sukobima lijevih i desnih krila. Dva mjeseca prije
nego to sam napustio Meksiko dogodilo se jo jedan masakr u Tlatelolco-stilu kada je miran studentski mar, u
kojem je sudjelovalo 8000 studenata, napalo oko 500 polupolica-jaca u civilnim odijelima, naoruanih
automatima, pitoljima, palicama i drugim orujem. Broj ubijenih drao se u tajnosti. Redovitim policijskim
snagama nije bilo doputeno da interveniraju, ak ni kada su razbojnici upali u bolnice kako bi sprijeili lijeenje
povrijeenih studenata - napadajui lijenike i prekidajui operacije. Reagiranja na taj briljivo planiran i
slubeno odobren napad imalo je za posljedicu ostavku efa policije i gradonaelnika Mexico Citvja. Echeverria
je obeao istragu, ali ona je zavrila bez uspjeha jer nije otkriven odgovorni krivac.
Samo godinu dana kasnije, u lipnju 1972,, deseci su studenata povrijeeni kada je policija napala demonstrante
koji su komemorirali svojim kolegama ubijenim u masakru Corpus Christi. Otada su represivne akcije protiv
studentskog pokreta poduzimale naizmjenino redovite policijske snage i desniarski teroristiki odredi pod
pokroviteljstvom vlade. Ubojstva studenata zabiljeena su u kolovozu 1972., veljai, svibnju i kolovozu ove
godine. Prije dva mjeseca novi desniarski rektor nacionalnog sveuilita u Mexico Citvju pozvao je policiju da
zauzme kolu kako bi proturio svoj program da depolitizira sveuilite. Ponovljeni studentski zahtjevi za
pravdom izazvali su sukobe i u drugim sveuilinim gradovima.
U meuvremenu, slubena amerika podrka meksikoj vladi i vojsci nastavlja se i dalje. Stanica CIA u Meksiku
ostaje najvea u Latinskoj Americi. udno da- je Jim Noland bio jedva godinu dana na dunosti efa stanice, a
John Horton samo dvije - zamijenio ga je Richard Samp-son* (koji je 1968. zamijenio Hortona u Montevideu i
zatim je, nedugo nakon strijeljanja Mitrionea, premjeten natrag u Washington). ORIT* i dalje djeluje sa svojom
centralom u Mexico Citvju te preko interamerikog sindikalnog kolegija u Cuernavaci. Nastavljaju se i programi
AIFLD-a u Meksiku, pa valja razumjeti da je podrka stanice meksikoj slubi sigurnosti jaa nego ikada.
Jaz izmeu bogatih i siromanih produbljuje se i u bogatim, i u siromanim zemljama, kao i izmeu razvijenih i
nerazvijenih zemalja. Znaajan dio prosperiteta razvijenog svijeta poiva na plaanju najniih moguih cijena za
primarne proizvode siromanih zemalja te izvozu skupog kapitala i gotovih proizvoda u te zemlje. Nastavljanje
takve vrste prosperiteta zahtijeva da se i dalje iri relativan jaz izmeu razvijenih i nerazvijenih zemalja - to
znai da siromani i dalje ostaju siromani. Unutar nerazvijenih zemalja neracionalan rast ovisan o zahtjevima i
hirovima vanjskih trita spreava nacionalnu integraciju. Mase se sve vie potiskuju. ak i pojaani
nacionalizam u zemljama kao to su Peru, Venezuela i Meksiko doputa samo nejasne programe za oslobaanje
zavisnih ekonomija, ime se privilegiranim manjinama omoguuje da se odre.
474Osiromaene mase sve vie shvaaju da se prosperitet razvijenih zemalja i povlatenih manjina njihovih
zemalja temelji upravo na njihovu siromatvu. To razumijevanje raa jo veom odlunou da se poduzimaju
revolucionarne akcije i obnavljaju revolucionarni pokreti tamo (na primjer u ileu) gdje su se porazi ve
dogodili. Siromane i ugnjetavane manjine u razvijenim zemljama, posebno u SAD-u, sve vie priznaju
istovjetnost vlastite borbe s borbom potisnutih masa u siromanim zemljama.
Porazi amerike vlade u Vijetnamu i na Kubi nadahnjuju izrabljivane narode na oslobodilake akcije. Ne moe
CIA, uvjebavanje policije, vojna pomo, demokratski sindikati, ak ni izravna vojna intervencija odgoditi
revolucionarne strukturalne promjene koje e znaiti kraj kapitalistikog imperijalizma i izgraivanje
socijalistikog drutva. Moda je to razlog zato stvaraoci politike u SAD-u i njihove marionete u Latinskoj
Americi ne ele provesti programe reformi. Oni shvaaju da bi reforme mogle ubrzati revolucionarnu svijest i
akciju i njihova je jedina mogunost eskalacija represije i poveanje nepravdi. Njihovo se vrijeme, meutim,
blii kraju.
LONDON
sijeanj 1974.
est mjeseci da dovrim istraivanja i est mjeseci da napiem ovaj dnevnik. Ako se pokae uspjenim, moda e
pomoi drugim - sadanjim i bivim - namjetenicima CIA koji ele opisati svoja iskustva i otvoriti prozore
svojih aktivnosti. Moraju se napisati jo mnogi dnevnici CIA, i ja ulaem svoju pomo i iskustvo da se to ostvari.
Da sam na poetku naiao na pomo i podrku koja mi je bila neophodna, zavrio bih ovaj dnevnik za dvije, a ne
za etiri godine. Izbjegli bi se mnogi problemi.
CIA se jo uvijek nada da e me dobiti u SAD prije nego to dnevnik izae. Sada znam da je moja oajnika
elja da vidim djecu zaista ono ime su me mislili primorati da se vratim. Janet sada priznaje da je Agencija
odavno bila zatraila od nje da mi'ne puta djeake kako bih ja doao onamo da ih vidim. Iako je odbila' da
surauje i poslala djecu prologa ljeta, odbila je da ih poalje za boine praznike predlaui mi da se vratim.
Moda tek kada djeca vie ne budu djeca CIA nee imati nita protiv toga da ih vidim.
Onima koji nisu svjesni tajnih sredstava vanjske politike amerike vlade ovaj dnevnik moe pomoi da nau
odgovore na neka pitanja o amerikim unutarnjim motivacijama i praksi to se razvija nakon prvih hapenja u
aferi Watergate. U CIA opravdavamo naa ubacivanja, raskole i sabotae u ljevici Latinske Amerike - i u cijelom
svijetu - jer osjeamo da se prilikom prijelaza dravnih granica moralnost mijenja. O primjeni takvih metoda u
vlastitoj zemlji zacijelo bismo razmiljali. Sada, meutim, vidimo da FBI upotrebljava takve metode u borbi
protiv ljevice u SAD-u,
475u planiranim, usklaenim programima izazivanja rascjepa, sabotaa i represije nad lijevim politikim
organizacijama. Ubojstva u Kentu i Jack-sonu, unutarnje aktivnosti amerike vojne obavjetajne slube, sada i
predsjednikov vlastiti obavjetajni plan s instalaterima - sve to jednostavno pokazuje da su metode CIA
unesene i u vlastitu kuu. Prvotna uzdravanja od primjene tih metoda protiv opozicije, koju je toboe valjalo
respektirati, potpuno su izostala. Godine 1960, kada se CIA preselila u novu centralu u Virginiji, votergejtske
metode stekle su konaan institucionalni status.
Kako dobro pogoeno! U blizini starih privremenih zdanja CIA u Washingtonu uzdie se nova, zvana
Watergate.
Kada se suenja u vezi s Watergateom zavre i cijela epizoda stane blijedjeti, doi e do pokreta za nacionalnu
obnovu, za reformu izborne prakse, moda ak za reformu FBI i CIA. No povratak naim ugodnim tradicijama
nee namamiti nikoga da povjeruje kako su problemi nestali. Reforme napadaju simptome prije nego bolesti. Uz
vijetnamski rat i Wa-tergate nikakav dokaz nije potreban, da se pokae da je bolest u pitanju ekonomski sistem i
njegovi pokretaki uzorci.
Taj problem ne mogu rijeiti reforme FBI i CIA, ak ni predsjednikova ostavka. Ameriki kapitalizam, koji se
zasniva na eksploataciji siromanih, sa svojim temeljnom motivacijom u osobnoj poudi jednostavno ne moe
preivjeti bez sile - bez tajne policijske sile. Protivnik je kapitalizam i kapitalizmu se, i sa CIA, FBI i drugim
slubama sigurnosti za koje se razumije da su neophodne manifestacije odlunosti vladajue klase da zadri mo
i povlastice, valja suprotstaviti.
Vie nego ita drugo, sada je ravnodunost prema nepravdi kod kue i vani nemogua. Sada, jasnije nego ikada,
krajnosti siromatva i bogatstva pokazuju nepomirljivost klasnih sukoba koje moe rijeiti samo socijalistika
revolucija. Sada je, vie nego ikada, svaki od nas prinuen da svjesno odabere hoe li podravati sistem
udobnosti i privilegija manjine sa svim aparatima sigurnosti i represije, ili e se boriti za istinsku ravnopravnost i
potenu raspodjelu dobara u drutvu, kako u vlastitoj zemlji, tako i na meunarodnom planu. Sada je tee ne
vidjeti da postoje dvije strane, tee je ne razumjeti i jednu i drugu, i nije teko prepoznati da, htjeli mi to ili ne, iz
dana u dan suraujemo ili na jednoj, ili na drugoj strani.
476DODATAK i
Abecedni i brojani popis namjetenika CIA, agenata, kolaboratora i organizacija koje CIA nadzire, financira i
na njih utjee
ACOSTA VELASCO, JORGE. Neak ekvadorskog predsjednika Josea Marije
Velasca. Ministar financija i premijer. Informator i agent politike akcije
stanice u Quitu. AGENCIA ORBE LATINOAMERICANO. Sluba featuresa i vijesti u veini
latinskoamerikih zemalja. Financira je i nadzire CIA posredstvom stanice
u Santiagu, ile. AGRIBUSINESS DEVELOPMENT INC. (LAAD). Osiguravala pokrie oficiru
CIA Bruceu Berckmansu, prema potrebi. AGUERRONDO, MARIO. Pukovnik urugvajske armije, bivi ef
policije u
Montevideu. Bliski vezni kolaborator stanice. AIR AMERICA. Avionska kompanija, vlasnitvo CIA, za
paravojne operacije.
Preteno na Dalekom istoku. ALARCON, ALBERTO. Poslovni ovjek u Guayaquilu i aktivist liberalne par-
tije. Glavni agent u studentskim operacijama CIA u Ekvadoru. Kriptonim:
ECLOSE. ALBORNOZ, ALFREDO. Ekvadorski premijer (odgovoran za unutarnju sigur-
nost). Bliski kolaborator stanice Quito. ALLEN, JOHN. Operativni oficir CIA u bazi za obuku u Camp Pearvju.
Ranije
na zadatku na Bliskom istoku. ALLIANCE FOR ANTI-TOTALITARIAN EDUCATION. Propagandna sluba
stanice Montevideo. ALMEIDA, WILSON. Izdava i urednik Voz Universitaria, novina sveuili-
nih studenata. Propagandni agent stanice Quito, prema potrebi. ALONZO OLIVE, RAUL. Kubanski ininjer u
industriji eera. lan trgovinske
delegacije koja je posjetila Brazil i Urugvaj. Regrutirala ga CIA u Monte-
videu prije njegova povratka na Kubu. AMADOR MARQUEZ, ENRIQUE. Agent za radniko-sindikalne
operacije i
operacije politike akcije u bazi Guayaquil. Ministar privrede. AMAVA QUINTANA, ENRIQUE. Voa
Pokreta peruanske revolucionarne
ljevice (MIR), regrutiran u Guayaquilu kao ubaeni agent. CIA ga premje-
stila u Meksiko. AMERICAN FEDERATION OF STATE, COUNTV AND MUNICIPAL EM-
PLOVEES, Amerika lanica Meunarodnih javnih slubi (PSI) (prema po-
477trebi), meunarodnog strukovnog sekretarijata za vladine namjetenike. CIA je iskoritavala PSI
posredstvom AFSCME.
AMERICAN INSTITUTE FOR FREE LABOR DEVELOPMENT (AIFLD). Rad-niko-sindikalni centar koji
CIA financira i nadzire posredstvom AID-a. Programi obrazovanja odraslih i socijalni projekti slue kao zatita
za aktivnost u organiziranju sindikata. Predsjednik George Meanv, prema potrebi.
AMERICAN NEWSPAPER GUILD. Sluba zatite za financiranje Interamerike federacije zaposlenih novinara
(IFWN), prema potrebi.
AMES, FISHER. Zamjenik efa stanice CIA u Urugvaju.
AMMUG-1. Prvi znaajan dezerter kubanske obavjetajne slube (DGI). Pravo ime: Vladimir Rodriguez La
Hera.
AMPIF-1. Tast Alda Rodrigueza, kubanskog otpravnika poslova u Montevideu. Agent CIA u operaciji
regrutiranja Rodriguezove obitelji. Posljednje ime: Chinea.
ANDERSON, JAMES. E. Operativni oficir CIA nadlean za ekipe za praenje. U Mexico Citvju.
ANDINO, JORGE. Upravitelj hotela u Quitu, pomoni agent stanice Quito.
ANTI-COMMUNIST CHRISTIAN FRONT. Organizacija za politiku akciju i propagandu u Cuenci, Ekvador.
Financira je i nadzire stanica Quito posredstvom Rafaela Arizage, po potrebi.
ANTI-COMMUNIST FRONT. Organizacija koja djeluje u Ambatu, Ekvador. Financira je stanica Quito
posredstvom Jorgea Gortaira, po potrebi.
ANTI-COMMUNIST LIBERATION MOVEMENT. Sluba za propagandu, kojom upravlja stanica Montevideo.
ANTI-TOTALITARIAN BOARD OF SOLIDARITV WITH THE PEOPLE OF VIETNAM. Propagandna sluba
stanice Montevideo.
ANTI-TOTALITARIAN YOUTH MOVEMENT. Propagandna sluba stanice Montevideo.
ARCE, JOSE ANTONIO. Ambasador Bolivije u Montevideu, bivi ministar unutarnje sigurnosti. Bliski suradnik
stanice La Paz, s kojom je stanica Montevideo uspostavila uobiajene kontakte.
ARCHENHOLD, STANLEV. Oficir u centrali CIA odgovoran za operacije tajne akcije protiv Kube. Nosilac
medalje za obavjetajnu djelatnost.
ARELLANDO GALLEGOS, JORGE. Agent stanice Quito ubaen u Komunistiku partiju Ekvadora.
ARGENTINE FEDERAL POLICE. Glavna vezna sluba stanice Buenos Aires, koritena za prislukivanje
telefona i druge zdruene operacije. Kriptonim: BIOGENESIS.
ARIZAGA VEGA, CARLOS. Poslanik Konzervativne partije iz Cuence. Agent politike akcije stanice Quito.
ARIZAGA, RAFAEL. Voa Konzervativne partije u Cuenci. Agent politike akcije stanice Quito, po potrebi.
Otac Carlosa Arizage Vege.
ASSOCIATION OF FRIENDS OF VENEZUELA. Propagandna sluba stanice Montevideo.
ASSOCIATION OF PREPARATORV STUDENTS. Organizacija uenika srednjih kola u Montevideu, kojom se
stanica koristi u studentskim operacijama.
AUSTIN, JUDD. Ameriki graanin. Advokat u Mexico Citvju u tvrtki Goodrich, Dalton, Little and
Riquelme. Agent stanice Mexico City, odgovoran za
478dokumente za useljavanje operativnih oficira koji nisu pod slubenom zatitom.
AVAILABLE-1. Voza trgovinske sekcije sovjetske ambasade u Montevideu. Regrutirala ga stanica Montevideo.
Pravo ime i kriptonim zaboravljeni.
AVANDANA. Glavni agent stanice Montevideo u operaciji tajne kontrole pisama. Pravo ime zaboravljeno.
AVBANDV-1. Major urugvajske armije, radi za stanicu Montevideo kao ef ekipe za praenje AVBANDY,
odgovorne za kretanje Sovjeta i njihovih veza. Pravo ime nepoznato.
AVBANDV-4. lan ekipe za praenje AVBANDV u Montevideu. Otac efa ekipe. Upotrebljavan za operacije
regrutiranja. Pravo ime zaboravljeno.
AVBARON-1. Voza kubanske ambasade u Montevideu. Agent stanice Montevideo. Ime: Warner. Sluio kao
ubaen agent u Komunistikoj pratiji Urugvaja.
AVBLIMP-1 i 2. Brani par koji radi na promatrakom mjestu protiv sovjetske ambasade u Montevideu. Prava
imena nepoznata.
AVBLINKER-1 i 2. Amerikanac (poslovni ovjek) i njegova ena. ive u Montevideu, u promatrakom mjestu
koje djeluje protiv kubanske ambasade. Prava imena i kriptonimi zaboravljeni.
AVBUSY-1. Listonoa u Montevideu. Agent CIA za tajnu kontrolu pisama upuivanih kubanskom
obavjetajnom agentu. Pravo ime zaboravljeno.
AVBUZZ-1. Glavni agent stanice Montevideo za propagandne operacije. Pravo ime zaboravljeno.
AVCASK-1. Ubaeni agent stanice Montevideo protiv zajednice paragvajskih ljeviara izbjeglica. Pravo ime
zaboravljeno.
AVCASK-2. Ubaeni agent stanice Montevideo, protiv Paragvajskog ujedinjenog fronta za nacionalno
osloboenje (FULNA). Pravo ime zaboravljeno.
AVCASK-3. Agent stanice Montevideo ubaen u Komunistiku partiju Paragvaja. Pravo ime zaboravljeno.
AVCAVE-1. Agent stanice Montevideo ubaen u Komunistiku partiju Urugvaja. Pravo ime zaboravljeno.
AVANDY-1. Agent stanice Montevideo u urugvajskom Ministarstvu vanjskih poslova. Pravo ime i kriptonim
zaboravljeni.
AVENGEFUL-5. Prepisiva u operaciji prislukivanja telefona AVENGEFUL, stanice Montevideo. Sestra ene
Tomasa Zafiriadisa. Ime zaboravljeno.
AVENGEFUL-7. ena agenta AVANDANA. Prema potrebi agent stanice Montevideo, upravlja promatrakim
mjestom protiv kubanske ambasade. Amerika graanka, radi za Ured za strategijske slube. Pravo ime
zaboravljeno.
AVENGEFUL-9. Prepisiva u operaciji prislukivanja telefona u Montevideu. Prvo ime: Hana. Adresa gdje je
obavljala prepisivanje (pod zatitom trgovinskog ureda): Calle Mini 821.
AVERT-1. Pomoni agent stanice Montevideo, tobonji vlasnik zgrade uz sovjetsku ambasadu i konzulat. Pravi
vlasnik stanica. Pravo ime i kriptonim zaboravljeni.
AVIDITV-9. Namjetenik pote u Montevideu. Agent CIA u tajnoj operaciji kontrole pisama. Pravo ime
zaboravljeno.
AVIDITY-16. Namjetenik pote u Montevideu. Agent CIA u tajnoj operaciji kontrole pisama. Pravo ime
zaboravljeno.
479AVOIDANCE. Kurir stanice Montevideo u operaciji prislukivanja telefona. Pravo ime zaboravljeno.
AVOIDANCE-9. Agent stanice Montevideo ubaen u Komunistiku partiju Urugvaja. Pravo ime zaboravljeno.
AYALA CABEDA, ZULFIK. Ministar savjetnik u urugvajskoj ambasadi u Havani. Takoer otpravnik poslova.
Agent CIA usmjeren protiv kubanske vlade.
BACON, JOHN. Oficir za izvjetaje u stanici Quito. Odgovoran za agente ubaene u Komunistiku partiju i za
propagandne operacije.
BAGLEY, TENNANT (PETE). Zamjenik efa odsjeka za sovjetski blok. Kasnije ef stanice u Bruxellesu.
BAIRD, COLONEL MATT. Direktor za obuku u CIA.
BANK OF BOSTON. Sluba CIA za financiranje.
BANKS, TITO. Trgovac vunom iz Montevidea, pomoni agent stanice Montevideo.
BAQUERO DE LA CALLE, JOSE. Desniarski velaskistiki voa. Ministar rada i socijalnog staranja. Agent
stanice Quito za obavjetajne i politike akcije.
BARBE, MARIO. Potpukovnik urugvajske armije, ef republikanske garde (konjica) u policiji u Montevideu.
Povezani kolaborator stanice Montevideo.
BASANTES LARREA, ATAHUAIPA. Agent stanice Quito ubaen u Komunistiku partiju Ekvadora.
Kriptonim: ECFONE-3.
BEIRNE, JOSEPH. Predsjednik Sindikata radnika veza Amerike (CCA). Direktor Amerikog instituta za razvoj
slobodnih sindikata. Vaan kolaborator u rad-niko-sindikalnim operacijama CIA, posredstvom AIFLD-a i
Meunarodnog sindikata radnika pota, telegrafa i telefona (PTTI), prema potrebi.
BENEFIELD, ALVIN. Strunjak CIA u operacijama otkrivanja inozemnih diplomatskih ifara.
BERCKMANS, BRUCE. Operativni oficir CIA u Mexico Cityju. Nema slubenu zatitu. Radi kao direktor
Estudios Economicos y Promociones Indu-striales, S. A., i kao latinskoameriki predstavnik Agribusiness
Development Ine, prema potrebi.
BERGER, MICHAEL. Operativni oficir CIA u Montevideu.
BESABER. Agent stanice Mexico City usmjeren protiv poljskih obavjetajnih oficira, s diplomatskim statusom.
Vlasnik tvornice keramike i agencije za tranzit turista u Cuernavaci. Podrijetlom Poljak. Ime zaboravljeno.
BIDAFFY-1. Agent stanice Buenos Aires ubaen u revolucionarnu grupu Johna Williama Cooka. Pravo ime i
kriptonim zaboravljeni.
BRAGA, JUAN JOSE. Zamjenik efa odsjeka za istrage policije u Montevideu. Bliski povezani kolaborator
stanice Montevideo. Muitelj.
BRAZILIAN INSTITUTE FOR DEMOCRATIC ACTION (IBAD). Antikomunistika organizacija politike
akcije pri stanici Rio de Janeiro. Sluila za financiranje i nadzor nad politiarima.
BRESLIN, ED. Major amerike vojske i obavjetajni savjetnik ekvadorske armije. Bliski kolaborator stanice
Quito.
BROE, WILLIAM V. Sef odsjeka zapadne hemisfere. Bivi ef stanice Tokio.
BROWN, BILL. Operativni oficir taba CIA, strunjak za radniko-sindikalne operacije, na zadatku u stanici
Panama u Fort Amadoru u zoni Kanala.
480BROWN, IRVING. Evropski predstavnik Amerike federacije rada i glavni agent CIA za kontrolu
Meunarodne konfederacije slobodnih sindikata (ICFTU), prema potrebi.
BUCHELI, RAFAEL. Ininjer u telefonskoj kompaniji, zaduen za veze u Quitu. Agent stanice Quito zaduen
za uspostavljanje telefonskih veza. Krip-tonim: ECWHEAT-1.
BURBANO DE LARA, MIGUEL (MIKE). Sef ureda na aerodromu kompanije Pan American-Grace Airways.
Radi za stanicu Quito kao posrednik do Luisa Vargasa, prema potrebi. Kriptonim: ECACCENT.
BURKE, JOHN. Oficir stanice Quito, pod zatitom Javne pomoi AID.
BURNS, PAUL. Operativni oficir CIA u Montevideu. Specijaliziran za operacije ubacivanja u komunistike
partije.
BUSTOS, CHARLOTTE. Oficir CIA, odgovorna za podrku centrale povezanim i pomonim operacijama u
Mexico Citvju.
CABEZA DE VACA, MARIO. Proizvoa mlijeka u Quitu. Radi kao agent stanice Quito. Posrednik do Marija
Cardenasa, prema potrebi. Kasnije koriten u financiranju i nadziranju Centra za studije ekonomskih i socijalnih
reformi (CERES), prema potrebi.
CAMACHO, EDGAR. Posinak Oswalda Luga, pukovnika ekvadorske dravne policije. Agent stanice Quito kao
posrednik do Luga. Kasnije prepisiva u operacijama prislukivanja telefona.
CAMARA SENA, -. Pukovnik brazilske vojske, poslan u brazilsku ambasadu u Montevideu za vojnog ataea.
Agent CIA.
CANTRELL, WILLIAM. Operativni oficir CIA u Montevideu, pod zatitom Ureda za javnu pomo AID.
CARDENAS, MARIO. Agent stanice Quito ubaen u Komunistiku partiju Ekvadora. Kriptonim: ECSIGIL-1.
CAR V A JAL, -. Pukovnik urugvajske vojske i naelnik obavjetajne vojne slube. Agent stanice Montevideo za
povezane operacije.
CASSIDV, JOHN. Zamjenik efa stanice Montevideo.
CASTRO, JUANA. Sestra Fidela Castra i propagandni agent CIA.
CATHOLIC LABOR CENTER (CEDOC). Radniko-sindikalna organizacija u Ekvadoru, koju pomae stanica
Quito. Vidi: JOSE BAQUERO DE LA CALLE, AURELIO DAVILA CAJAS i ISABEL ROBALINO BOLLO.
CATHOLIC UNIVERSITV VOUTH ORGANIZATION. Grupa za propagandu, posredstvom Aurelija Davile
Cajasa, prema potrebi.
CENTER FOR ECONOMIC AND SOCIAL REFORM STUDIES (CERES). Reformistika organizacija
poslovnih ljudi, koju financira i nadzire stanica Quito. CIA je kontrolira kao i sline organizacije u Latinskoj
Americi, na primjer Centar za studije i socijalnu akciju (CEAS) u Bogoti.
CENTER OF STUDIES AND SOCIAL ACTION (CEAS). Reformistika organizacija koju financtza ; nadzire
stanica Bogota.
CHIRIBOf.A, OSWALDO. Velaskistiki politiki voa koji je regrutirao Ata-hualpu Basantesa sluei se
tehnikom pogrenog signala. Kriptonim: ECFONfc. Kasnije ekvadorski otpravnik poslova u Haagu.
CIVIL AIR TRANSPORT (CAT). Avionska kompanija pod kontrolom CIA, angairana u paravojnim
operacijama, uglavnom na Dalekom istoku.
31 CIA
481CLERICI DE NARDONE, OLGA. ena urugvajskog predsjednika Benita Nar-donea. Nakon Nardoneove
smrti voda Federalne lige za ruralistiku akciju. Bliski politiki kolaborator stanice Montevideo.
COMBATE. Studentska publikacija stanice Montevideo, financira se i nadzire posredstvom Alberta Roe, prema
potrebi.
COMMITTEE FOR LIBERTV OF PEOPLES. Organizacija kojom se stanica u Quitu koristi za propagandu.
COMMUNICATIONS WORKERS OF AMERICA (CWA). Ameriki sindikat kojim se CIA koristi za nadzor
nad Meunarodnim sindikatom radnika pota, telegrafa i telefona (PTTI), prema potrebi.
CONOLLY, RICHARD L. mladi. Operativni oficir CIA. Specijaliziran za sovjetske operacije.
CONTRERAS ZUNIGA, VICTOR. Agent radniko-sindikalnih operacija i politike akcije u bazi Guayaquil.
Prvi predsjednik Ekvadorske konfederacije slobodnih sindikalnih organizacija (CEOSL), prema potrebi.
COORDINATING COMMITTEE OF FREE TRADE UNIONISTS OF ECUA-DOR. Pripremno djelo koje je
konano dovelo do osnivanja Ekvadorske konfederacije slobodnih sindikalnih organizacija (CEOSL), koju je
financirala i nadzirala stanica Quito. Komitet je osnovao radniko-sindikalni odsjek ICA uz pomo ORIT-a.
COORDINATING SECRETARIAT OF NATIONAL UNIONS OF STUDENTS (COSEC), kasnije poznat pod
nazivom INTERNATIONAL STUDENT CON-FERENCE. Meunarodni studentski front koji financira i nadzire
CIA da se suprotstavlja Meunarodnoj studentskoj uniji. Sjedite u Leydenu.
COPELLO, GUILLERMO. Naelnik istranog odjela policije u Montevideu. Bliski vezni kolaborator stanice
Montevideo.
CORDOVA GALARZA, MANUEL. Voda Radikalne liberalne partije i podse-kretar ekvadorske vlade
(odgovoran za unutarnju sigurnost). Bliski kolaborator stanice Quito.
COURAGE, BURT. Nastavnik obrazovnih programa CIA, strunjak za judo, karate i borbu golim rukama.
CUBAN REVOLUTIONARV COUNCIL (CRC). Izbjeglika organizacija, pod kontrolom CIA, koju u
Montevideu predstavlja Hada Rosette, prema potrebi.
DAVALOS, -. Agent stanice Quito za propagandne i politike akcije u Rio-bambi. Financiran iz projekta
ECACTOR.
DAVALOS, ERNESTO. Namjetenik ekvadorske vlade i agent stanice Quito.
DAVILA AJ AS, AURELIO. Voda Konzervativne partije. Predsjednik Narodne skuptine. Obavjetajac i agent
politike akcije stanice Quito. Kriptonim: ECACTOR.
DAVI, ROBERT. Sef stanice Lima.
DE AND A, JACOBO. Strunjak koji je radio na operaciji prislukivanja telefona AVENGEFUL za stanicu
Montevideo.
DEAN, WARREN L. Zamjenik efa stanice Mexico City. Sef stanice Quito. Sef stanice Oslo.
DEL HIERRO, JAIME. Nacionalni direktor Radikalne liberalne partije i premijer ekvadorske vlade (unutarnja
sigurnost). Bliski kolaborator stanice Quito.
DE LOS REYES, PACIFICO. Major ekvadorske dravne policije. Sef obavjetajne slube policije, a kasnije
naelnik za kriminalne istrage za provinciju Pichincha (Quito). Agent stanice Quito.
482.DEMOCRATIC REVOLUTIONARY FRONT (FRD). Kubanska izbjeglika organizacija koju financira i
kontrolira CIA.
DERIABIN, PETER. Dezerter KGB-a ipso-tih godina koji je postao ameriki graanin i namjetenik CIA.
DIAZ SILVEIRA, FRANK. Agent stanice Miami koji je vodio ekspediciju kubanskih izbjeglica u napadu na
kubansku ambasadu u Limi. Potvrdio da su lani dokumenti koji su prouzroili raskid odnosa s Kubom, od
strane peruanske vlade, bili toboe istiniti.
DILLON, PAUL. Oficir CIA u sovjetskoj sekciji stanice u Mexico Citvju.
DMHAMMER-1. Funkcioner jugoslavenske vlade koji je dezertirao i kasnije pokuao regrutirati svoje bive
kolege prema uputama CIA. Pravo ime i krip-tonim zaboravljeni.
DNNEBULA-1 Predstavnik korejske CIA u Mexico Citvju. Pod zatitom korejske ambasade. Pravo ime
zaboravljeno. Povezani kolaborator stanice Mexico City.
DOHERTY, WILLIAM. Interameriki predstavnik Meunarodnog sindikata radnika pota, telegrafa i telefona
(PTTI), prema potrebi, i agent CIA u rad-niko-sindikalnim operacijama. Izvrni direktor Amerikog instituta za
razvoj slobodnih sindikata (AIFLD).
DONEGAN, LESLIE. Agent CIA koja je u Parizu dala novac autoru ovog dnevnika da se vrati po rukopis.
DRISCOL, BOB. Operativni oficir CIA koji je nastavio raditi nakon umirovljenja na osnovi ugovora sa stanicom
Mexico City.
DROLLER, JERRY. ef slube tajnih akcija u odsjeku zapadne hemisfere.
DUFFIN, C. HARLOW. Sef slube za Venezuelu u odsjeku zapadne hemisfere. Specijalist za Brazil.
DULLES, ALLEN. Direktor CIA.
ECALIBY-1. Voza kubanske ambasade u Quitu. Agent stanice Quito. Pravo ime i stvarni kriptonim
zaboravljeni.
ACBLISS-l. Sef ureda kompanije Braniff Airvvavs u Guayaquilu i pomoni agent baze Guayaquil. Ime i
istiniti kriptonim zaboravljeni.
ECCLES, DR. Naelnik programa obuke mladih oficira.
ECELDER. Tajna tiskara za propagandne operacije stanice Quito. Vidi: JORGE, PATRICIO, MARCELO,
RODRIGO i RAMIRO R1VADENEIRA. Pravi kriptonim zaboravljen.
ECHINOCARUS-i. Agent baze Guayaquil ubaen u Komunistiku partiju Ekvadora. Pravo ime nepoznato.
ECJOB. Voa ekipe agenata stanice Quito za rasturanje politikih letaka koje je tiskala stanica te za ispisivanje
parola po zidovima. Pravo ime nepoznato.
ECLAT. Penzionirani oficir ekvadorske vojske i voa ekipe za praenje i istrage baze Guayaquil. Pravo ime
zaboravljeno.
ECOLIVE-1. Agent stanice Quito ubaen u Uniju revolucionarne omladine Ekvadora. Ime zaboravljeno.
Predvieno da bude ubaen u Komunistiku partiju Ekvadora.
ECOTTER-1 i ECOTTER-2. Agenti stanice Quito za kontrolu putnika. Prava imena zaboravljena.
ECSIGH-1. Ljubavnica Ricarda Vazqueza Diaza i glavni stenograf ekvadorske vojne hunte. Regrutirala ju je
stanica Quito za politike obavjetajne akcije
* 483protiv hunte posredstvom Vazqueza.
Pravo ime i pravi kriptonim zaboravljeni.
ECSTACV-1 i ECSTACY-2. Agenti stanice Quito koji su osigurali kontrolu pisama. Prava imena i kriptonimi
zaboravljeni.
ECUADOREAN ANTI-COMMUNIST ACTION. Naziv nepostojee organizacije koja je sluila kao tobonji
sponsor propagande stanice Quito.
ECUADOREAN ANTI-COMMUNIST FRONT. Naziv prividnog sponsora propagande stanice Quito.
ECUADOREAN CONFEDERATION OF FREE TRADE UNION ORGANIZA-TIONS (CEOSL). Nacionalna
organizacija sindikata, koju je osnovala i nadzire stanica Quito.
EDITORS PRESS SERVICE. Propagandni izvor pod nadzorom CIA sa sjeditem u New Vorku. Materijali
plasirani posredstvom propagandnih agenata CIA u Latinskoj Americi.
EGAS, JOSE MARIA. Voa pokreta kranskih socijalista. Agent stanice Quito.
ELSO, WILSON. Urugvajski poslanik. Voda Federalne lige ruralistike akcije. Stanica Montevideo obraivala
ga kao mogueg agenta politike akcije.
ENSAYOS. Znanstveni asopis koji je financirala i nadzirala stanica Quito posredstvom Carlosa Valleja Baeza i
Juana Yepeza del Poza starijeg, prema potrebi.
ESTERLINE, JAKE. Zamjenik efa odsjeka zapadne hemisfere.
ESTRADA ICAZA, EMILIO. Direktor najvee ekvadorske banke, skuplja nalaza predhispanske umjetnosti.
Agent politike akcije baze Guayaquil.
EUROPEAN ASSEMBLV OF CAPTIVE NATIONS. Propagandna operacija CIA.
FANNIN (ili FANNON), LESS. Ispitiva na poligrafu. Godine 1960. uhvatila ga u Singapuru tamonja policija.
CIA ga pokuala osloboditi, ali je singapurski premijer odbio molbu.
FEDERATION OF FREE WORKERS OF GUAVAS (FETLIG). Provincijska lanica Ekvadorske konfederacije
slobodnih sindikalnih organizacija (CEOSL), pod nadzorom stanice Quito.
FELDMANN, ROBERT. Oficir stanice Mexico City, bavio se operacijama ubacivanja u Institucionalnu
revolucionarnu partiju (PRI) i u Ministarstvo vanjskih poslova Meksika.
FENETEL. Nacionalna federacija ekvadorskih radnika veza, lanica PTTI, podravala je stanica Quito.
FERGUSON, JIM. Nastavnik programa obuke mladih oficira CIA (JOTP), kasnije nazvan programom obuke za
slubenike od karijere.
FERNANDEZ CHAVEZ, A. Dopisnik agencije Orbe Latinoamericano iz Mon-revidea, prema potrebi, i
talijanske agencija ANSA. Propagandni agent stanice Montevideo.
FERNANDEZ, GONZALO. Umirovljeni pukovnik ekvadorskog zrakoplovstva i bivi atae u Londonu. Agent
stanice Quito kao posrednik do agenta ubaenog u komunistiku partiju.
FERRERA, AL. Vjeruje se da je agent CIA, umijean u nastojanja da u Parizu odvrati autora od pisanja ovog
dnevnika. Podzemni ameriki novinar.
FIGUERES, JOSE. Predsjednik Kostarike. Zatitnik operacija CIA, kakve su Ameriki institut za slobodan
razvoj sindikata i Institut za politiko obrazovanje.
484FIRST NATIONAL CITY BANK. CIA se njome sluila kao tajnom slubom za financiranje i kupovinu
valuta drugih zemalja.
FISHER, JOSI AH (JOE). Zamjenik efa meksike grupe u odsjeku zapadne hemisfere.
FITZGERALD, DESMOND. Sef odsjeka zapadne hemisfere, kasnije zamjenik direktora za planove.
FLORES, TOM. Sef stanice Montevideo. Sef kubanske grupe u centrali.
FONTANA, PABLO. Potkomesar policije u Montevideu i povezani kolaborator stanice Montevideo.
FONTOURA, LYLE. Prvi sekretar brazilske ambasade u Montevideu. Agent CIA.
FREE AFRICA ORGANIZATION OF COLORED PEOPLE. Propagandna sluba stanice Montevideo.
FUSONI, RAFAEL. Pomonik direktora za odnose s javnou Organizacijskog komiteta olimpijskih igara u
Mexico Cityju. Agent CIA.
GANDARA, MARCOS. Pukovnik ekvadorske vojske i lan vladajue vojne hunte. Bliski kolaborator stanice
Quito.
GARDINER, KEITH. Operativni oficir CIA.
GARI, JUAN JOSE. Voa Federalne lige ruralistike akcije i politiki savjetnik Benita Nardonea. Agent
politike akcije stanice Montevideo.
GARZA, EMILIO. Predstavnik Amerikog instituta za razvoj slobodnih sindikata (AIFLD) u Bogoti. Agent CIA
za radniko-sindikalne operacije.
GIL, FELIPE. Urugvajski ministar unutarnje sigurnosti. Bliski suradnik stanice Montevideo.
GILSTRAP, COMER (WILEY). Zamjenik efa stanice Montevideo. Sef stanice u San Salvadoru.
GOMEZ, RUDOLPH. Zamjenik efa odsjeka zapadne hemisfere; i<?6o-tih godina ef stanice Santiago, ile.
Kasnije ef stanice Lisabon.
GONCALVES, HAMLET. Prvi sekretar urugvajske ambasade u Havani. Agent CIA usmjeren da djeluje protiv
kubanske vlade.
GOODPASTURE, ANNIE. Operativni oficir stanice Mexico City i pomonik efa stanice za povezane operacije.
GOODWYN, JACK. Direktor urugvajskog instituta za obrazovanje sindikata (IUES) i predstavnik Amerikog
instituta za razvoj slobodnih sindikata (AIFLD), prema potrebi. Agent CIA pod ugovorom.
GORTAIRE, FREDERICO. Potpukovnik ekvadorske vojske. Regrutirala ga, posredstvom njegova brata Jorgea
Gortaira, stanica Quito.
GORTAIRE, JORGE. Penzionirani pukovnik ekvadorske vojske. Savjetnik biveg predsjednika Poncea i bivi
ekvadorski predstavnik u Vijeu interamerike obrane u Washingtonu. Agent stanice Quito za politike akcije i
obavjetajnu djelatnost u Ambatu.
GRACE, J. PETER. Predsjednik W. R. Grace and Co, multinacionalne kompanije s velikim investicijama u
Latinskoj Americi. Predsjednik vijea Amerikog instituta za razvoj slobodnih sindikata (AIFLD). Zatitnik
radniko-sindikal-nih operacija CIA.
GUAYAS WORKERS CONFEDERATION (COG). Radniko-sindikalna organizacija kojom se sluila baza
Guayaquil, ali je od toga odustala kada je osnovana nova organizacija (CROCLE).
485GUS. Oficir CIA za regrutiranje, radio u Uredu za osoblje. Grkog podrijetla, ali prezime zaboravljeno.
Regrutirao je autora ovog dnevnika.
HANKE, JOHN. Operativni oficir CIA nadlean za pomo centrale u organizaciji sigurnosti u Punti del Este
travnja 1967.
HART, JOHN. Sef operacija protiv Kube u centrali CIA. Bivi ef stanice Rabat.
HARWOOD, PAUL. Sef stanice CIA u Quitu.
HASKINS, LLOYD. Izvrni sekretar Meunarodne federacije radnika naftne i kemijske industrije (IFPCW).
Prema potrebi agent CIA u tom sindikatu.
HATRY, RALPH. Operativni oficir CIA pod ugovorom u Montevideu, bez slubene zatite, u ikakoj marketing
agenciji Thomas H. Miner and Associates.
HAUSMAN, CVNTHIA. Operativni oficir CIA u sekciji za Sovjete i istonoevropske zemlje u stanici Mexico
City.
HELMS, RICHARD. Zamjenik direktora CIA za planove. Kasnije direktor.
HENNESSV, JACK. Pomonik efa filijale First National City Bank u Montevideu. Osiguravao inozemne valute
za operacije CIA.
HERBERT, RAY. Zamjenik efa odsjeka zapadne hemisfere.
HISTADRUT. Izraelska radniko-sindikalna konfederacija kojom se CIA slui u svojim radniko-sindikalnim
operacijama.
HOLMAN, NED P. Sef stanice Montevideo. Kasnije ef stanice u Guatemala Citvju.
HOOD, WILLIAM J. Sef operacija u odsjeku zapadne hemisfere.
HORTON, JOHN. Sef stanice Montevideo. Kasnije ef stanice Mexico City.
HOUSER, FRED. Agent CIA ameriko-argentinskog dravljanstva, zaposlen u stanici Buenos Aires, ali
angairan i u prislukivanju ambasade UAR-a u Montevideu.
HUMPHRIES, JOAN. Strunjak CIA za preruavanje. Mu joj je strunjak za ope tehnike operacije,
dodijeljen stanici Mexicy City.
INSTITUTE OF POLITICAL EDUCATION. Politika kola za mlade potencijalne reformatore u Latinskoj
Americi, koju vodi stanica San Jose. Vidi: SACHA VOLMAN. Vidi: JOSE FIGUERES.
INTER-AMERICAN FEDERATION OF WORKING NEWSPAPERMEN (IFWN). Novinarski sindikat koji
CIA nadzire i financira posredstvom AMERICAN NEWSPAPER GUILD.
INTER-AMERICAN LABOR COLLEGE. Institucija za obuku Interamerike regionalne sindikalne organizacije
(ORIT) u Cuernavaci, Meksiko. Financira je i nadzire CIA.
INTER-AMERICAN POLICE ACADEMY. kola za obrazovanje policajaca u Fort Davisu, u zoni Kanala,
osnovala ju je stanica Panama. Premjetena u Washington DC (District of Columbia), gdje je ime promijenjeno u
International Police Academv. Financira je AID, ali kontrolira CIA.
THE INTER-AMERICAN REGIONAL LABOR ORGANIZATION (ORIT). Regionalna organizacija ICFTU za
zapadnu hemisferu, s centralom u Mexico Citvju. Financira je Serafino Romualdi i glavna je sluba za radniko-
sindi-kalne operacije CIA u Latinskoj Americi.
INTERNATIONAL CATHOLIC YOUTH FEDERATION. Omladinska organizacija katolike Crkve.koju CIA
upotrebljava u omladinskim i studentskim operacijama.
486INTERNATIONAL COMMISSION OF JURISTS (ICJ). Meunarodno udruenje pravnika. Osnovala i
nadzire CIA. Slui njezinim propagandnim operacijama. Koristi se u borbi protiv International Association of
Democratic Lawyers. Sjedite: Geneva.
THE INTERNATIONAL CONFEDERATION OF FREE TRADE UNIONS (ICFTU). Radniki centar pod
kontrolom CIA, nasuprot Svjetskoj federaciji sindikata (World Federation of Trade Unions - WFTU). Centrala u
Bruxel-lesu.
THE INTERNATIONAL FEDERATION OF CHRISTIAN TRADE UNIONS (ICFTU, kasnije THE WORLD
CONFEDERATION OF LABOR). Meunarodna katolika sindikalna organizacija koja slui kao sluba CIA za
rad-niko-sindikalne operacije.
THE INTERNATIONAL FEDERATION OF CLERICAL AND TECHNICAL EMPLOVEES (IFCTE). ITS za
kancelarijske slubenike. CIA se njome koristi u radniko-sindikalnim operacijama.
INTERNATIONAL FEDERATION OF JOURNALISTS. Organizacija pod utjecajem CIA. Slui u
propagandnim operacijama. Centrala u Bruxellesu. Osnovana da se suprotstavlja Meunarodnoj organizaciji
novinara (International Organization of Journalists).
INTERNATIONAL FEDERATION OF PETROLEUM AND CHEMICAL WORKERS (IFPCW). ITS za tu
industriju prvobitno je osnovala CIA posredstvom US Oil Workers International Union.
INTERNATIONAL FEDERATION OF PLANTATION, AGRICULTURAL AND ALLIED WORKERS
(IFPAAW). Meunarodni sindikat poljoprivrednih radnika. CIA se njime slui u radniko-sindikalnim
operacijama.
INTERNATIONAL FEDERATION OF WOMEN LAWYERS. Organizacija kojom se CIA koristi u radniko-
sindikalnim operaq'ama.
INTERNATIONAL POLICE ACADEMV. kola za obrazovanje policajaca, pod kontrolom CIA, pod zatitom
AID. Akademija je u Washingtonu, DC. Biva interamerika policijska akademija osnovana je u Panami.
Osnovala ju je stanica CIA.
INTERNATIONAL POLICE SERVICES SCHOOL. kola CIA za obuku policije, u Washingtonu. Nije pod
slubenom zatitom.
INTERNATIONAL STUDENT CONFERENCE. Vidi: COORDINATING SE-CRETARIAT OF NATIONAL
UNIONS OF STUDENTS (COSEC).
INTERNATIONAL TRADE SECRETARIATS. Opi opis meunarodnih sindikalnih organizacija koje kao
lanice imaju nacionalne sindikate radnika pojedinih industrija. Postoji 15-2.0 ITS-a, od kojih CIA veinu
upotrebljava u svojim radniko-sindikalnim operacijama. Neki ITS-i imaju svoje centrale u Evropi, drugi u
SAD-u, no zadravaju tijesnu suradnju s ICFTUom u Bruxellesu.
INTERNATIONAL TRANSPORT WORKERS FEDERATION (ITF). Meunarodna federacija transportnih
radnika. Slui za radniko-sindikalne operacije CIA. Vidi: JOAQUIN (JACK) OTERO.
JACOME, FRANCINE. Amerikanka udata za Ekvadorca. Agent u Quitu, pie zatitna pisma Luisu Toroelli,
prema potrebi, i slui kao prepisiva i kurir u operaciji prislukivanja telefona. Kriptonim: ECDOXY.
JARAMILLO, JAIME. Velaskistiki voa i agent za ubacivanje stanice Quito.
487JAUREGUI, ARTURO. Generalni sekretar Interamerike regionalne sindikalne organizacije (ORU), prema
potrebi, u Mexico Cityju. Agent CIA.
JAUREGUIZA. Komesar policije u Montevideu, nadlean za pokrete doseljenika. Povezani kolaborator stanice
Montevideo.
JONES, DEREK. Agent stanice Montevideo u operaciji otkrivanja sistema ifara ambasade Ujedinjene Arapske
Republike (Egipat).
KARAMESSINES, THOMAS. Pomonik zamjenika direktora za planove, a kasnije zamjenik direktora za
planove.
KAUFMAN, WALTER J. Sef meksike grupe u odsjeku zapadne hemisfere.
KINDSCHI, JACK. Operativni oficir CIA u Stockholmu. Slui se zatitom agencije za propagandu Robert
Mullen Co. u Washingtonu. Poslan na zadatak u Mexico Citv pod istom zatitom.
KING, COLONEL, J. C. ef odsjeka zapadne hemisfere unutar DDP-a.
KLADENSKY, OTTO. Trgovac Oldsmobilea u Quitu. Agent stanice za obavjetajne operacije o
ehoslovakoj diplomatskoj misiji. Posrednik do Reinalda Varee Donosa, potpredsjednika Ekvadora. Kriptonim:
ECTOSOME, kasnije DICTOSOME.
LABOR COMMITTEE FOR DEMOCRATIC ACTION. Propagandna sluba stanice Montevideo.
LADD, RAYMOND. Administrativni slubenik stanice Quito nadlean i za stanovite operacije.
LADENBURG, ARTHUR. Operativni oficir CIA u Mexico Cityju. Nema slubenu zatitu. Kasnije premjeten u
Santiago, ile.
LLBIDINAL. Operacija kontrole pisama u stanici Mexico City. Pravi kriptonim i prava imena agenata
nepoznati.
LICALLA. Jedno od triju promatrakih mjesta prema sovjetskoj ambasadi u Mexico Cirvju. Imena agenata
zaboravljena.
LICOBRA. Kriptonim za operacije stanice Mexico Ciry protiv Institucionalne revolucionarne partije (PRI),
meksikog Ministarstva vanjskih poslova i meksike vlade.
LICOWL-1. Vlasnik malene prodavaonice povra u blizini sovjetske ambasade u Mexico Citvju. Agent CIA.
Pravo ime zaboravljeno.
LICOZY-1. Dvostruki agent stanice Mexico City protiv KGB-a. Pravo ime zago-ravljeno.
LICOZY-3. Dvostruki agent stanice Mexico City protiv KGB-a. Pravo ime zaboravljeno.
IJCOZY-5. Dvostruki agent stanice Mexico City protiv KGB-a. Pravo ime zaboravljeno.
LIDENY. Unilateralna operacija prislukivanja telefona u stanici Mexico City. Pravi kriptonim i prava imena
agenata nepoznata.
LIEMBRACE. Ekipa za praenje stanice Mexico City. Imena lanova ekipe nepoznata.
LJENVOY. Zdruena operacija prislukivanja telefona izmeu stanice Mexico City i meksike slube sigurnosti.
Imena agenata nepoznata.
LIFIRE. Ekipa za kontrolu putnika i ope istrage stanice Mexico City. Prava imena nepoznata.
LILINK. Operacija u Mexico Cityju sa svrhom da se osigura neslubena zatita oficirima CIA u ambasadi. Pravo
ime kompanije koja je osiguravala zatitu zaboravljeno.
488LIO VAL-1. Uitelj engleskog jezika u Mexico Cityju. \mericki graanin. Pravo ime zaboravljeno.
LIRICE. Ekipa za praenje stanice Mexico City. Prava imena lanova nepoznata.
LISAMPAN. Operacija prislukivanja stanice Mexico City protiv kubanske ambasade.
LONE STAR CEMENT CORPORATION. Amerika kompanija, podrunica koje u Urugvaju osigurava zatitu
operativnim oficirima CIA u Montevi-deu.
LOPEZ MICHELSON, ALFONSO. Voa Revolucionarne liberalne partije Kolumbije, koju podrava stanica
Bogota. Godine 1974. izabran za predsjednika Kolumbije.
LOVESTONE, JAY. Sef za inozemne poslove AFL-a i glavni agent CIA za meunarodne radniko-sindikalne
operacije.
LOWE, GABE. Operativni oficir stanice Quito.
LUGO WILFREDO OSWALDO. Pukovnik ekvadorske dravne policije. Sef osoblja. Naelnik junog podruja
(Cuenca) i naelnik priobalnog podruja. Agent stanice Quito.
MALDONALDO, PABLO. Direktor ekvadorske 'slube za iseljavanje. Agent stanice Quito za kontrolu
putovanja i za politike akcije.
MANJARREZ, KATHERINE. Sekretar udruenja strane tampe u Mexico Ci-tyju. Agent stanice Mexico City.
MARTIN, CARLOS. Pukovnik urugvajske armije i zamjenik naelnika policije u Montevideu. Bliski povezani
suradnik stanice Montevideo.
MARTIN, LARRY. Strunjak CIA za tehnike operacije, poglavito prislukivanje. Stacioniran u pomonoj
tehnikoj bazi u Fort Amadoru, u zoni Panamskog kanala.
MARTINEZ MARQUEZ, GUILLERMO. Kubanski izbjeglica. Pie za Editore Press Service, prema potrebi.
Propagandni agent CIA.
MCCABE, WILLIAM. Meunarodni zastupnik Meunarodnog sindikata javnih slubi (PSI), prema potrebi.
Agent CIA u radniko-sindikalnim operacijama.
MCCLELLAN, ANDREW. Interameriki predstavnik AFL-CIO i bliski kolabo-rator u radniko-sindikalnim
operacijama CIA.
MCCONE, JOHN. Direktor CIA.
MCKAY, CHARLES. Operativni oficir CIA.
MCLEAN, DAVE. Specijalni pomonik pukovnika J. C. Kinga, efa odsjeka CIA za zapadnu hemisferu. Vrilac
dunosti efa stanice Quito.
MEAKINS, GENE. Jedan od glavnih agenata u radniko-sindikalnim operacijama u Britanskoj Gvajani, 1963-
64, koje su urodile zbacivanjem premijera Cheddija Jagana, marksista. Vidi: PUBLIC SERVICE
INTERNATIONAL (PSI).
MEANY, GEORGE. Predsjednik Amerike federacije rada (AFL). Glavni agent kolaborator CIA u pokretu
amerikih sindikata, djelovao u meunarodnim radniko-sindikalnim operacijama' CIA.
MEDINA, ENRIQUE. Voa Revolucionarne unije ekvadorske omladine (URJE) i ubaeni agent baze
Guayaquil.
MENDEZ FLEITAS, EPIFANIO. Izgnani voa paragvajske liberalne partije. Agent CIA.
489MERCADER, ANIBAL. Agent stanice Montevideo, ubaen u Urugvajski revolucionarni pokret (MRO).
MEXICAN WORKERS CONFEDERATION (CTM). Radniko-sindikalni sektor vladajue Institucionalne
revolucionarne partije (PRI) i sudionik u rad-niko-sindikalnim operacijama CIA.
MEVER, CORD. Operativni oficir CIA, na dunosti u odsjeku za meunarodne organizacije. Godine 1974. ef
stanice London.
MINER AND ASSOCIATES, THOMAS H. Marketing agencija sa sjeditem u Chicagu, koja osigurava zatitu
oficirima CIA u inozemstvu.
MIRANDA GIRON, ADALBERTO. Agent politike akcije i radniko-sindikal-nih operacija u bazi Guayaquil.
Senator.
MIRO CARDONA, JOSE. Kubanski voa u egzilu. Agent stanice Miami.
MOELLER, JUAN. Agent stanice Quito za nadzor i podrku ekvadorskoj lanici Svjetske omladinske asambleje
(WAY), prema potrebi.
MOFFET, BLAIRE. Sef baze Guayaquil. Centrala mu povjerila operaciju koja je dovela do porazu Pedra Saada,
generalnog sekretara Komunistike partije Ekvadora, na izborima za radniko-sindikalnog senatora priobalnog
podruja.
MOGROVEJO, CRISTOBAL. Agent stanice Quito u Loji.
MOLESTINA, JOSE. Poslovoa servisne stanice i trgovac rabljenim automobilima u Quitu. Pomoni agent
stanice Quito.
MOLINA, ENRIQUE. Voa omladinske organizacije konzervativne partije u Trkanu, Ekvador. Agent stanice
Quito za propagandu i politiku akciju.
MORA BOWEN, LUIS AUGUSTIN. Pukovnik ekvadorske armije i bliski vezni koloborator stanice Quito.
Ministar (unutranja sigurnost).
MOREHOUSE, FRED. ef ekipe za radio-praenje u stanici Montevideo.
MOVEMENT FOR INTEGRAL UNIVERSITV ACTION. Propagandna sluba stanice Montevideo.
MULLEN CO, ROBERT. Propagandna agencija sa sjeditem u Washingtonu koja daje zatitu oficirima CIA u
prekomorskim zemljama.
MURPHY, DAVID E. Sef odsjeka za sovjetski blok. Kasnije ef stanice u Parizu.
MUSSO, ROBERTO (TITO). Sef ekipe za praenje AVENIN u Montevideu. Kriptonim: AVENIN-7.
NARANJO, AURELIO. Pukovnik ekvadorske armije i ministar obrane. Bliski povezani suradnik stanice Quito.
Pridonio raskidu diplom'atskih odnosa izmeu Ekvadora i Kube.
NARANJO, MANUEL. Generalni sekretar Socijalistike partije Ekvadora; ministar financija; ambasador
Ekvadora u Ujedinjenim narodima. Agent politike akcije stanice Quito.
NARODNE, BENITO. Predsjednik Urugvaja. Bliski kolaborator stanice Montevideo.
NATIONAL BOARD FOR DEFENSE OF SOVEREIGNTY AND CONTINENTAL SOLIDARITT.
Propagandna sluba stanice Montevideo.
NATIONAL CATHOLIC ACTION BOARD. Ekvadorska katolika organizacija pod utjecajem stanice Quito
posredstvom Aurelija Davile Cajasa, prema potrebi.
NATIONAL DEFENSE FRONT. Organizacija za politiku akciju protiv komunista. Financira je i nadzire
stanica Quito posredstvom Aurelija Davile Cajasa (prema potrebi) i Renata Pereze Droueta (prema potrebi).
490NATIONAL FEDERATION OF PETROLEUM AND CHEMICAL WORKERS. Ekvadorski sindikat to ga
je organizirao agent CIA Matias Ulloa Coppiano. Prema potrebi.
NATIONAL FEMINIST MOVEMENT FOR THE DEFENSE OF LIBERTT. Propagandna sluba stanice
Montevideo.
NATIONAL STUDENTS ASSOCIATION (NSA). Amerika nacionalna studentska unija, posredstvom koje je
CIA kontrolirala i utjecala na COSEC i ISC. Centrala u Washingtonu.
NATIONAL JNION OF JOURNALISTS. Udruenje ekvadorske tampe kojim se CIA sluila u propagandnim
operacijama.
NATIONAL YOUTH COUNCIL. Ekvadorska lanica Svjetske omladinske asambleje (WAY), prema potrebi.
NOLAND, JAMES B. Sef stanice Quito (Ekvador); Santiago (ile) i stanice Mexico City. Sef brazilske grupe u
odsjeku zapadne hemisfere.
NORIEGA, JUAN. Operativni oficir CIA u Managui, kasnije u Montevideu.
O'GRADV, GERALD. Zamjenik efa stanice Montevideo.
THE OIL WORKERS INTERNATIONAL UNION. Ameriki sindikat petrolejske industrije, posredstvom
kojega je CIA osnovala Meunarodnu federaciju radnika petrolejske i kemijske industrije (IFPCW) na
meunarodnoj razini.
OTERO, ALEJANDRO. Komesar policije u Montevideu i naelnik policijske obavjetajne slube. Agent stanice
Montevideo.
OTERO, JOAQUIN (JACK). Interameriki predstavnik Meunarodne federacije transportnih radnika (ITF),
prema potrebi. Agent CIA u radniko-sindikal-nim operacijama. Ameriki graanin.
OVALLE, DR FELIPE. Osobni lijenik predsjednika Velasca i agent stanice Quito za obavjetavanje o Velascu.
Takoer posrednik do Atahualpe Ba-santesa. Kriptonim: ECCENTRIC.
PALADINO, MORRIS. Glavni agent CIA za nadzor nad Interamerikom organizacijom regionalnih sindikata
(ORIT), prema potrebi. Direktor obrazovnog programa ORIT-a, direktor organizacije i pomonik generalnog
sekretara. Od srpnja 1964. zamjenik izvrnog direktora Amerikog instituta za razvoj slobodnih sindikata
(AIFLD).
PALMER, MORTON (PETE). Operativni oficir stanice Quito.
PAREDES, ROGER. Potpukovnik ekvadorske armije i naelnik obavjetajne slube ekvadorske vojske. Agent
stanice Quito. Napustio armiju da bi osnovao odred za praenje i druge slube prikupljanja obavjetajnih
informacija.
PARKER, FRED. Ameriki graanin sa stalnim boravkom u Quitu. Proizvoa namjetaja. Pomoni agent
stanice Quito.
PAK ROMANA. Meunarodna omladinska organizacija katolike Crkve. CIA se njome sluila u studentskim i
omladinskim operacijama.
PELLECER, CARLOS MANUEL. Agent CIA ubaen u Komunistiku partiju Guatemale (PGT) i u
komunistike i sline pokrete u Mexico Cityju. Otkriven nakon to je godinama sluio kao ovjek koji je
raskinuo s komunizmom. Kriptonim: LINLUCK.
PENKOVSKIJ, OLEG. Pukovnik sovjetske armije. pijunirao za CIA i britansku obavjetajnu slubu.
PEREZ DROUET, RENATO. Putniki agent u Quitu. Generalni sekretar Pon-ceove administracije. Voa pokreta
kranskih socijalista. Obavjetajni agent i agent politike akcije stanice Quito. Sudionik u projektu ECACTOR.
l-
49*PEREZ FREEMAN, EARLE. Sef kubanske obavjetajne slube u Montevideu. Odluio da dezertira u
Mexico City, zatim promijenio miljenje.
PERRY, ALEX (ili ALEC). Direktor Uruguayan Portland Cement Co. (podrunica Lone Star Cement
Corporation) u Montevideu. Uredio da operativni oficiri CIA djeluju pod zatitom njegove kompanije.
PHIPPS, RUSSELL. Operativni oficir stanice Montevideo, odgovoran za sovjetske operacije.
PICCOLO, JOSEPH. Oficir CIA, odgovoran za operacije protiv Kube u stanici Mexico City.
PILGRIM, VIRGINIA. Prijateljica autorove obitelji koja je preporuila autora da ga CIA zaposli. Namjetenik
CIA.
PIO CORREA, MANUEL. Brazilski ambasador u Meksiku i Urugvaju. Kasnije podsekretar vanjskih poslova.
Agent CIA.
PIRIZ CASTAGNET, ANTONIO. Inspektor policije u Montevideu. Agent stanice Montevideo. Kriptonim:
AVALANCHE-6.
PLENARV OF DEMOCRATIC CIVIC ORGANIZATIONS OF URUGUAY. Propagandna sluba stanice
Montevideo.
POLGAR, TOM. Naelnik taba za inozemnu obavjetajnu djelatnost u odsjeku zapadne hemisfere. Kasnije
premjeten na dunost efa stanice Buenos Aires, a zatim za efa stanice u Sajgonu.
PONCE YEPEZ, JAIME. Prodava kompanije Shell u Quitu. Agent stanice Quito za kontrolu i financiranje
Centra za studije ekonomskih i socijalnih reformi (CERES), prema potrebi.
PONCE, MODESTO. Ministar pota Ekvadora i agent stanice Quito za operaciju tajne kontrole pisama.
PONCE, PATRICIO. Agent stanice Quito u operaciji kontrole putovanja.
POPULAR DEMOCRATIC ACTION (ADEP). Sluba stanice Rio de Janeiro za politike akcije i za izborne
operacije.
THE POPULAR REVOLUTIONARY LIBERAL PARTY (PLPR). Ljeviarski ogranak omladinskog krila
Radikalne liberalne partije. Pod kontrolu stanice Quito doveli je agenti stanice, medu kojima Juan Yepez del
Pozo.
POST, TELEGRAPH AND TELEPHONE WORKERS INTERNATIONAL (PTTI). Meunarodno udruenje
radnika pote, telegrafa i telefona. CIA se njime sluila u radniko-sindikalnim operacijama. Glavni agenti u
PTTI: Joseph Beirne, predsjednik sindikata PTT-radnika Amerike, i William Do-herty, prema potrebi.
PRANTL, AMAURY. Potpukovnik urugvajske vojske i povezani kalaborator stanice Montevideo. Sef Guardia
Metropolitana (jedinice za uguivanje pobuna), koja djeluje u okviru policije u Montevideu.
PUBLIC SERVICE INTERNATIONAL (PSI). Meunarodno udruenje vladinih namjetenika, kojim se s CIA
slui u radniko-sindikalnim operacijama. (Vidi AMERICAN FEDERATION OF STATE, COUNTY AND
MUNICIPAL EMPLOYEES).
QUAGLIOTTI AMEGLIO, JUAN CARLOS. Imuni urugvajski pravnik i ran-er. Faistiki orijentiran. Bliski
politiki kolaborator stanice Montevideo.
RADIO FREE EUROPE (RFE). Propagandna operacija CIA namijenjena Istonoj Evropi.
RADIO LIBERTY. Propagandna operacija CIA namijenjena Sovjetskom Savezu.
492RAMIREZ, BEN. Operativni oficir stanice Mexico City, odgovoran za operacije ubacivanja u komunistiku
partiju. RAMIREZ, EZEQUIEL. Nastavnik za obuku u CIA, strunjak za obrazovanje
ekipa za praenje.
RAMIREZ, ROBERTO. Pukovnik urugvajske vojske i ef Guardia Metropoli-tana (jedinice za suzbijanje
pobuna) pri policiji u Montevideu. Bliski povezani kolaborator stanice Montevideo. RAVINES, EUDOCIO.
Peruanski komunist koji je napustio komunizam da bi
objavio knjigu. Agent CIA. READ, BROOKS. Ugovorni operativni oficir stanice Montevideo, nema slubenu
zatitu. REED, AL. Ameriki graanin, poslovni ovjek u Guayaquilu. Obavjetajni
agent baze Guayaquil.
REGIONAL CONFEDERATION OF ECUADOREAN COASTAL TRADE UNI-ONS (CROCLE). Radniko-
sindikalna organizacija koju je osnovala i nadzire baza u Guayaquilu.
RENDON CHIRIBOGA, CARLOS. Osobni sekretar Juana Seville, ekvadorskog ministra financija. Suradnik u
vanim politikim akcijama stanice Quito.
RETAIL CLERKS INTERNATIONAL ASSOCIATION. Amerika lanica Meunarodne federacije
administrativnih i tehnikih slubenika, ima status ITS-a. U pomo te organizacije provode se operacije CIA
meu administrativnim slubenicima.
REVOLUTIONARV DEMOCRATIC FRONT (FRD). Izbjeglika kubanska politika organizacija koju nadzire
stanica Miami.
REVOLUTIONARV LIBERAL MOVEMENT (MLR). Reformistiki ogranak Liberalne partije Kolumbije, koji
vodi Alfonso Lopez Michelson. Podrava je stanica Bogota.
REVOLUTIONARV STUDENT DIRECTORATE IN EXILE (DRE). Izbjeglika kubanska studentska
organizacija, zastupljena u razliitim latinskoamerikim zemljama. Nadzire je i financira stanica Miami. RIEFE,
ROBERT. Operativni oficir CIA u stanici Montevideo. Strunjak za
operacije ubacivanja u komunistike partije. RIVADENEIRA, JORGE. Agent stanice Quito u operaciji tajne
tiskare. Takoer
suradnik lista El Comercio. Povremeno sluio za plasiranje propagande. RIVADENEIRA, MARCELO. Agent
stanice Quito u operaciji tajne tiskare. RIVADENEIRA, PATRICIO. Agent stanice Quito u operaciji tajne tiskare.
RIVADENEIRA, RAMIRO. Agent stanice Quito u operaciji tajne tiskare. RIVADENEIRA, RODRIGO. Agent
stanice Quito u operaciji tajne tiskare. Takoer sluio kao prepisiva u operaciji prislukivanja telefona.
ROBALINO BOLLO, ISABEL. Agent stanice Quito u radniko-sindikalnim operacijama Centra katolikih
sindikata (CEDOC) i u propagandnim operacijama posredstvom Komiteta za slobodu naroda. ROCA,
ALBERTO. Propagandni agent stanice Montevideo i izdava asopisa
Combate, publikacije namijenjene studentima sveuilita. RODRIGUEZ, ALFONSO. Ininjer u telefonskoj
kompaniji, odgovoran za mreu telefonskih linija u Quitu. Agent stanice Quito u operaciji prislukivanja
telefona. Kriptonim: ECWHEAT-2.
493RODRIGUEZ, VENTURA. Pukovnik urugvajske armije i naelnik policije u Montevideu. Bliski povezani
kolaborator stanice Montevideo.
ROGGIERO, CARLOS. Umirovljeni-kapetan ekvadorske vojske i voda pokreta kranskih socijalista. Agent
stanice Quito. Brine o odredima za militantne akcije.
ROMUALDI, SERAFINO. Predstavnik AFL-a za Latinsku Ameriku. Glavni agent za CIA radniko-sindikalne
operacije u Latinskoj Americi.
ROOSEN, GERMAN. Drugi sekretar urugvajske ambasade u Havani. Agent CIA usmjeren protiv kubanske
vlade.
ROSETE, HADA. Voda kubanske izbjeglike zajednice u Montevideu i agent stanice Montevideo.
ROYAL BANK OF CANADA. Sluba za financiranje koja radi za CIA.
SALGADO, GUSTAVO. Ekvadorski novinar. Glavni propagandni agent stanice Quito. Stalni uvodniar lista El
Comercio i novina ekvadorskih provincija. Pravi kriptonim zaboravljen, ali odgovara i ECURGE.
SALGUERO, CARLOS. ef kompanije Philip Morris u Latinskoj Americi. Regrutirala ga stanica Montevideo
za pristup do stana efa KGB-a kako bi provela operaciju ozvuenja. Sluio i kao agent za pristup efu KGB-a.
SAMPSON, RICHARD. Sef stanice CIA u Mexico Citvju.
SANDOVAL, LUIS. Porunik ekvadorske dravne policije i glavni tehniki strunjak policijske obavjetajne
slube. Agent stanice Quito.
SANTANA, ROLANDO. Kubanski diplomat u Montevideu. Dezertirao u CIA.
SAUDADE, GIL. Zamjenik efa stanice Quito.
SCHOFIELD, KEITH. Sef baze CIA u Guayaquilu.
SCHROEDER, DONALD. Operativni oficir CIA, strunjak u operacijama otkrivanja ifara inozemnih
diplomatskih slubi.
SCOTT, WINSTON. Sef stanice Mexico City.
SEEHAFER, RALPH. Sef baze Guayaquil.
SENTINELS OF LIBERTV. Propagandna sluba stanice Montevideo.
SEVILLA, JUAN. Ekvadorski ministar rada, kasnije ministar financija. Ambasador u Saveznoj Republici
Njemakoj. Agent stanice Quito za politike akcije i propagandu.
SHANNON, TED. Sef stanice Panama. Kasnije preao u programe CIA za obuku policije.
SHAW, ROBERT. Operativni oficir CIA.
SHERNO, FRANK. Strunjak za tehnike operacije CIA, specijalist za operacije ozvuavanja. Dodijeljen stanici
Buenos Aires.
SHERRV, FRANCIS. Oficir CIA u stanici Mexico City, odgovoran za operacije protiv Kubanaca.
SIERO PEREZ, ISABEL. Kubanka. Izbjeglica. Voda Meunarodne federacije ena pravnika (IFWL).
Propagandni agent CIA.
SIMMONS, CLARK. Zamjenik efa stanice Lima.
SINCLAIR, WILLIAM. Interameriki predstavnik Meunarodnih javnih slubi (PSI). Agent CIA za radniko-
sindikalne operacije.
SMITH, WILLIAM L. (LEE). Operativni oficir CIA u stanici Montevideo.
SNVDER, JOHN. Pomonik interamerikog predstavnika PTTI. Agent stanice Quito za radniko-sindikalne
operacije.
STEELE, ROBERT. Operativni oficir CIA u sekciji za Sovjete i njihove saveznike u stanici Mexico City.
494STORACE, NICOLAS. Ministar unutarnje sigurnosti Urugvaja i bliski kolabo-rator stanice Montevideo.
STUART, FRANK. Direktor AID-a u Montevideu. Osigurao pristup u svoj ured radi ozvuenja telefonske
centrale ambasade UAR-a na katu iznad prostorija AID-a.
STUDENT MOVEMENT FOR DEMOCRATIC ACTION. Propagandna sluba stanice Montevideo.
SVEGLE, BARBARA. Sekretarica-daktilografkinja u stanici Quito na poetku 6o-tih godina. Sluila kao kurir
do Aurelija Davile Cajasa.
TEJERA, ADOLFO. Urugvajski ministar unutarnje sigurnosti. Bliski povezani kolaborator stanice Montevideo.
TERREL, EDWIN. Naelnik bolivarske grupe (grupa tzv. bolivarskih zemalja, prim. pr.) u odsjeku zapadne
hemisfere.
THOMAS, WADE. Operativni oficir CIA, strunjak za operacije ubacivanja u komunistike partije.
THORON, CHRISTOPHER. Od 1960. do 1965. operativni oficir CIA pod zatitom State Departmenta u
Ujedinjenim narodima. Ostao pod zatitom State Departmenta dp 1969, kada je imenovan predsjednikom
amerikog sveuilita u Kairu, to je vjerojatno institucija iza koje se krije CIA.
TORO, MEDARDO. Veleskistiki politiki plaenik. Agent stanice Quito poslan u Buenos Aires da motri na
planove biveg predsjednika Velasca.
TOROELLA, LUIS. Kubanac, uhapen i ubijen zbog pokuaja atentata na Fidela Castra. Agent operativne baze
Miami u korist CIA i u operaciji pisanja nevidljivih poruka za stanicu Quito. Kriptonim po sjeanju:
AMBLOOD-1.
TORRES, JUAN. Kurir i pomoni tehniar prislunog mjesta u operaciji prislukivanja telefona AVENGEFUL.
UBACH, ROGELIO. Pukovnik urugvajske vojske i naelnik policije u Montevideu. Bliski vezni kolaborator
stanice.
ULLOA COPPIANO, ANTONIO. Agent politike akcije stanice Quito i voa Narodne revolucionarne liberalne
partije. Kitoki dopisnik Agencije Orbe Latinoamericano, meunarodne propagandne operacije koju vodi
stanica Santiago, ile.
ULLOA COPPIANO, MATIAS. Agent za radniko-sindikalne operacije stanice Quito. Generalni sekretar
Ekvadorske konfederacije slobodnih sindikata (CEOSL).
URUGUAVAN COMMITTEE FOR FREE DETERMINATION OF PEOPLES. Propagandna sluba stanice
Montevideo.
URUGUAVAN COMMITTEE FOR THE LIBERATION OF GUBA. Propagandna sluba stanice Montevideo.
URUGUAVAN CONFEDERATION OF WORKERS (UT). Nacionalna konfederacija sindikata, osnovana
1970. u okviru ORIT-a, ICFTU-a i ITS-a - organizacija koje nadzire CIA.
URUGUAVAN INSTITUTE OF TRADE UNION EDUCATION (IUES). Odjeljak Amerikog instituta za razvoj
slobodnih sindikata (AIFLD) u Montevideu. Pod nadzorom stanice Montevideo u svrhu radniko-sindikalnih
operacija.
URUGUAVAN LABOR CONFEDERATION (CSU). Nacionalna sindikalna radnika organizacija koju financira
i nadzire stanica Montevideo.
lURUGUAVAN PORTLAND CEMENT CO. Podrunica Lone Star Cement Corporation. Osigurava zatitu
operativnim oficirima CIA u Montevideu.
VALLEJO BAEZ, CARLOS. Pravnik i pisa. Stanica Quito uposlila ga u propagandnim i radniko-sindikalnim
operacijama.
VEREA DONOSO, REINALDO. Penzionirani potpukovnik ekvadorske vojske i plaeni agent stanice Quito.
Senator i potpredsjednik. Kriptonim: ECOX-BOW-1.
VARGAS GARMENDIA, LUIS. Direktor urugvajske slube za iseljavanje u druge zemlje i povezani
kolaborator stanice Montevideo.
VARGAS, LUIS. Agent stanice Quito ubaen'u Komunistiku partiju Ekvadora. Kriptonim: ECSIGIL-2.
VARGAS VACACELA, JOSE. Kapetan ekvadorske dravne policije i ef policijske obavjetajne slube. Plaeni
agent stanice Quito za prikupljanje obavjetajnih podataka i za represivne akcije. Kriptonim: ECOMOROUS-2.
VARONA, MANUEL DE. Kubanski voda u egzilu. Agent stanice Miami.
VAZQUEZ DIAZ, RICARDO. Agent stanice Quito za radnicko-sindikalne operacije i voa ekvadorskog
odjeljka Amerikog instituta za razvoj slobodnih sindikata (AIFLD).
VELEZ MORAN, PEDRO. Potpukovnik ekvadorske vojske i vezni agent baze Guavagil.
VILLACRES, ALFREDO. Posrednik izmeu baze Guayaquil i jednog agenta ubaenog u PCE.
VOGEL, DONALD. Operativni oficir CIA u sekciji za Sovjete i njihove saveznike u stanici Mexico City.
VOLMAN, SACHA. Ugovorni operativni oficir CIA koji je organizirao Institit za politiko obrazovanje za
stanicu San Jos u Kostariki.
VOURVOULIAS, LEANDER. Grki konzul i doajen konzularnog zbora u Me-xico Citvju. Agent CIA.
VOZ UNIVERSITARIA. Propagandni organ stanice Quito namijenjen studentima sveuilita.
WALL, JIM. Operativni oficir stanice Quito, ranije radio kao student u San-tiagu, ile.
WALSH, LOREN (BEN). Zamjenik efa stanice Quito.
WARREN, RAYMOND. Sef grupe za praenje u odsjeku zapadne hemisfere. Kasnije, za Allendeove
administracije, ef stanice Santiago.
WATSON, STANLEY. Oficir nadlean za operacije tajne akcije u stanici Me-xico City. Kasnije zamjenik efa te
stanice.
WEATHERWAX, ROBERT. Operativni oficir CIA pod zatitom Javne sigurnosti ICA (predasnik AID) u Quitu.
WHEELER, RICHARD. Sef baze Guayaquil.
WICHTRICH, AL. Izvrni potpredsjednik Amerike trgovinske komore u Me-xico Citvju. Agent CIA.
WORLD ASSEMBLY OF YOUTH (WAY). Meunarodni omladinski front, financira i nadzire CIA. Osnovan s
ciljem da se suprotstavi Svjetskoj federaciji demokratske omladine (WFDY), Centrala u Bruxellesu.
WORLD CONFEDERATION OF LABOR. Vidi: International Federation of Christian Trade Unions (IFCTU).
YEPEZ DEL POZO, mladi, JUAN. Agent politike akcije stanice Quito i voa Narodne revolucionarne liberalne
partije.
496YEPEZ DEL POZO, stariji, JUAN. Propagandni agent i agent politike akcije stanice Quito. Voa Narodne
revolucionarne liberalne partije (PLPR) i ekvadorske lanice Meunarodne komisije pravnika (ICJ).
YOUNG MENYS CHRISTIAN ASSOCIATION (YMCA). Osnovana u Quitu na poetku ezdesetih godina.
Stanici CIA u Quitu sluilo za proirenje kon-takata i okupljanje potencijalnih agenata. Agenti stanice Quito su u
vijeu direktora.
ZAFIRIADIS ga TOMAS. Prepisiva, zajedno sa svojom sestrom, u operacijama prislukivanja telefona, koje
je provodila stanica Montevideo. Mu zaposlen u amerikoj ambasadi i radio kao kurir.
ZAFIRIADIS, TOMAS. Slubenik trgovinske sekcije amerike ambasade u Mon-tevideu. Radio kao kurir u
operaciji prislukivanja telefona AVENGEFUL.
ZAMBIANCO, JULIAN. Ameriki graanin. Agent regrutiran na Kubi. Nakon invazije u Zaljevu svinja
pobjegao ribarskim brodom. Dodijeljen bazi Gua-yaquil kao operativni oficir bez slubene zatite. Prebaen u
Mexico Citv.
ZEFFER, ALEXANDER. Operativni oficir stanice Montevideo odgovoran za radniko-sindikalne operacije.
ZIPITRIA, -. Potpukovnik urugvajske vojske i agent stanice Montevideo za povezane operacije. Kriptonim:
AVBALSA-10.
31
497DODATAK 2
Abecedni indeks skraenica. Zvjezdicom je oznaeno kako se CIA sluila organizacijama opisanim u
DODATKU l.
* Ai E tab za procjene i vrednovanja Ureda za obuku ACGMC Amerika komunistika grupa u
Mexico Citvju ADEP Narodna demokratska akcija
AEC Komisija za atomsku energiju
AF Odsjek za Afriku
AFL Amerika federacija rada
AID Agencija za meunarodni razvoj
* AIFLD Ameriki institut za razvoj slobodnih sindikata
ANCAP Dravna administracija industrija petroleja, alkohola i cementa
ANSA Talijanska novinska agencija
ARNE Ekvadorska nacionalistika revolucionarna akcija
A Tajna akcija
CCI Konfederacija nezavisnih kampesinosa
* CEAS Centar za studije i socijalnu akciju
* CEDOC Centar katolikih sindikata
* CEOSL Konfederacija slobodnih sindikalnih organizacija Ekvadora
* CERES Centar za studije ekonomskih i socijalnih reformi CFP Okupljene narodne snage
Cl Kontrapijunaa
CIA Centralna obavjetajna agencija
CI/ICD Kontraobavjetajna sluba u odsjeku za meunarodni komunizam
CI/OA Kontraobavjetajna sluba u grupi za odobravanje operacija
CIO Kongres industrijskih organizacija
CNC Nacionalna konfederacija kampesinosa
CNED Nacionalni centar demokratskih studenata
CNOP Nacionalna konfederacija narodnih organizacija
CNT Nacionalna konvencija radnika
* COG Konfederacija radnika Guayasa COS Sef (naelnik) stanice
* COSEC Koordinacijski sekretarijat nacionalnih unija studenata CPSU Komunistika partija
Sovjetskog Saveza
CP Komunistika partija
* CROCLE Konfederacija ekvadorskih regionalnih sindikata priobalnog podruja CS Tajne
slube (isto kao Direktorat za planiranje-DDP)
* CSU Urugvajska konfederacija rada
CT Program obuke oficira CIA od karijereCTAL Konfederacija latinskoamerikih
sindikata
CTE Konfederacija radnika Ekvadora
* CTM Konfederacija radnika Meksika CTU Konfederacija radnika Urugvaja
* UT Urugvajska konfederacija radnika CWA Sindikat radnika veza Amerike
* DCI Direktor Centralne obavjetajne agencije DCID Upravni direktor Centralne
obavjetajne slube DDC Direktorat za koordinaciju
DDI Direktorat za obavjetajnu djelatnost
DDP Direktorat za planove (isto kao i Tajne slube-CS)
DDS Direktorat za pomone operacije
DDS and T Direktorat za znanost i tehnologiju
DOD Odsjek unutarnjih operacija
DRE Direktorat revolucionarnih studenata u egzilu
ECLA Ekonomska komisija Ujedinjenih naroda za Latinsku Ameriku
EE Odsjek za Istonu Evropu
FBI Federalni istrani biro
FBIS Radio-informativna sluba za inozemstvo
FE Odsjek za Daleki istok
FENETEL Federacija ekvadorskih radnika na telekomunikacijama
FEP Narodni izborni front
FETLIG Federacija slobodnih radnika obale Guavasa
FEU Federacija sveuilinih studenata
* FEUE Ekvadorska federacija sveuilinih studenata FEUU Federacija sveuilinih studenata
Urugvaja FI Obavjetajna djelatnost u inozemstvu FIDEL Ljeviarski oslobodilaki front
FIR Izvjetaj o informacijama s nekog podruja
FNET Nacionalna federacija studenata tehnike
* FRD Revolucionarna demokratska fronta F and S Zigosanje
FULNA Ujedinjena fronta za nacionalno osloboenje
GRU Direktorat za obavjetajnu djelatnost sovjetskog glavnog taba (sovjetske vojne obavjetajne
organizacije)
IAC Savjetodavni komitet za obavjetajnu djelatnost
IADL Meunarodno udruenje demokratskih pravnika
* IBAD Brazilski institut za demokratsku akciju
ICA Administracija za meunarodnu suradnju (predasnik Agencije za meunarodni razvoj)
* ICFTU Meunarodna konfederacija slobodnih sindikata
* ICJ Meunarodna komisija pravnika
I and E Odsjek za obavjetajnu djelatnost i veze policije u Montevideu
* ICFTU Meunarodna federacija kranskih sindikata
* IFJ Meunarodna federacija novinara
* IFPCW Meunarodna federacija radnika petrolejske i kemijske industrije
* IFWN Interamerika federacija zaposlenih novinara IMF Meunarodni monetarni fond
INR Biro State Departmenta za obavjetajnu djelatnost i istraivanja
IO Odsjek za meunarodne organizacije
IOJ Meunarodna organizacija novinara
* ISC Meunarodna studentska konferencija
* ITF Meunarodna federacija transportnih radnika
* ITS Meunarodna struna udruenja
499IUS Meunarodna studentska unija
JCE Komunistika omladina Ekvadora
JCS Zdrueni tab
JOT Obuka mladih oficira
KGB Komitet za dravnu sigurnost (Sovjetska sluba za obavjetajnu djelatnost i sigurnost)
LP Prisluno mjesto
MAAG Savjetodavna grupa za vojnu podrku
MIR Revolucionarni pokret lijevih snaga
MLN Pokret za nacionalno osloboenje
MRO Urugvajski revolucionarni pokret
MRP Narodni revolucionarni pokret
NCG Nacionalno vladino vijee
NCNA Novinska agencija Nova Kina (Hsinhua)
NE Odsjek za Bliski istok
NIS Dravni izvjetaj o obavjetajnoj djelatnosti
NPIC Dravni centar za fotografiju
NSA Agencija za nacionalnu sigurnost
* NSA Nacionalno udruenje studenata (SAD)
NSC Vijee za nacionalnu sigurnost
NSC1D Obavjetajna uprava Vijea za nacionalnu sigurnost
NSD Direktorat nacionalne sigurnosti
OA Operaciono odobrenje
OAS Organizacija amerikih drava
OBI Ured za osnovnu obavjetajnu djelatnost
OC Ured za veze (u DDS-u)
OCB Odbor za koordinaciju operacija
OI Ured za redovitu obavjetajnu djelatnost
OCR Sredinja dokumentacija
OCS kola za oficire kandidate
OF Slubenik za financije (u DDS-u)
OL Ured za prouavanje pokreta i opskrbu jedinica (u DDS-u)
ONE Ured za dravni budet
OO Ured za operacije
OP Ured za osoblje (Direktorata za pomone operacije)
ORIT Interamerika organizacija regionalnih sindikata u ICFTU
ORR Ured za istraivanja i izvjetaje
ORTF Francuska radio-televizija
OS Ured za sigurnost (u DDS-u)
OSI Ured za obavjetajnu djelatnost u znanosti
OSS Ured za strateke slube
OTR Ured za obuku (u DDS-u)
OWYL Jednosmjerna veza (radio-komunikacije)
PCBM Boljevika komunistika partija Meksika
PCE Komunistika partija Ekvadora
PCM Komunistika partija Meksika
PCP Komunistika partija Paragvaja
PCU Komunistika partija Urugvaja
* PLR Revolucionarna liberalna partija (Kolumbije)
* PLPR Narodna revolucionarna liberalna partija POA Privremeno odobrenje za operacije
POR Revolucionarna radnika partija
PP Psiholoke i paravojne operacije
PPS Narodna socijalistika partija
PRI Institucionalna revolucionarna partija
500PRQ Upitnik o osobnim podacima
PSE Socijalistika partija Ekvadora
PSI Meunarodne javne slube
PSR Revolucionarna socijalistika partija (Ekvadora)
PSU Socijalistika partija Urugvaja
* PTTI Meunarodni sindikat radnika pota, telegrafa i telefona
* RFE Radio-stanica Slobodna Evropa RF Radio-frekvencija
RI Odsjek za koordinaciju podataka
RMD Uprava srodnih misija
SAS Skandinavska zrana kompanija
SATT Ekipa za analizu stratekih ciljeva
SB Odsjek za sovjetski blok
SCWL Popis za kontrolu sumnjivih osoba
SIME Ekvadorska vojna obavjetajna sluba
SK Oficir sigurnosti u sovjetskoj diplomatskoj koloniji
SNET Nacionalna unija obrazovnih radnika
SPR Podsjetnik o sovjetskom osoblju
.SR Odsjek za sovjetsku Rusiju
SW Tehnika nevidljivog pisanja
TASS Sovjetska novinska agencija
TSD Odsjek tehnikih slubi
TUC Vijee tredjuniona (u Vel. Britaniji)
UAR Ujedinjena Arapska Republika (Egipat)
UGOCM Generalna unija radnika i seljaka
UNAM Nacionalno autonomno sveuilite u Meksiku
UNESCO Organizacija za obrazovanje, znanost i kulturu Ujedinjenih naroda
UPI United Press International (amerika novinska agencija)
URJE Revolucionarna unija ekvadorske omladine
USIA Informativna agencija Sjedinjenih Drava
USIS Informativna sluba SAD-a (uredi USIA u prekomorskim zemljama)
USOC Olimpijski komitet SAD-a
USOM Operativna misija SAD-a (u ICA)
* WAY Svjetska omladinska asambleja WE Odsjek za Zapadnu Evropu
WFDY Svjetska federacija demokratske omladine
WFTU Svjetska sindikalna federacija
WH Odsjek za zapadnu hemisferu
WPC Svjetsko mirovno vijee
YMCA Udruenje mladih krana
501DODATAK 3
Sheme administrativne strukture CIAVijee nacionalne sigurnosti (NSC) Predsjednik Potpredsjednik Sekretar za
vanjske poslove
Sekretar za obranu
Direktor, Sluba za mobilizaciju graana za obranu (naziv kasnije promijenjen Ured za izvanredne planove)
Predsjednik zdruenog taba (promatra) Direktor Centralne obavjetajne agencije
(promatra) Ad hoc pozvani
Odbor za planiranje Vijea nacionalne sigurnosti (NSCPB)
Savjetodavni komitet za obavjetajnu djelatnost (IAC) (kasnije nazvan Odborom SAD-a za obavjetajnu
djelatnost (USIB)
Direktor Centralne obavjetajne agencije (predsjednik) Naelnici obavjetajnih slubi armije, mornarice,
zrakoplovstva, zdruenog taba, State Departmenta i direktor Agencije za
nacionalnu sigurnost
Ad hoc lanovi, naelnici obavjetajnih slubi FBI i Komisije za atomsku energiju (poetkom 60-tih godina
direktor Obavjetajne agencije za obranu (DIA) zamijenio je naelnike obavjetajnih slubi armije, mornarice,
zrakoplovstva i JCS, a 1971. naelnik obavjetajne slube Ministarstva financija pridodan je sastavu USIB-a)
Odbor za koordinaciju
operacije (OCB)
(kasnije nazvan Grupa
54-12, Specijalna grupa,
Grupa 303, Komitet
etrdesetorice) Direktor Centralne obavjetajne agencije Podsekretar za vanjske
poslove Zamjenik sekretara za
obranu Ad hoc lanovi
Shema I. Organizacija nacionalne sigurnosti 1959. godines.
Direktor Centralne obavjetajne agencije
Sekretarijat za poruke Generalni inspektor Kontrolor Generalni savjetnik
Promatraki
komitet
Zapadnu Istonu sovjetsku Bliski Daleki Afriku zapadnu meu- tehnikih koordi- sjek
Evropu Evropu Rusiju istok istok (AF) hemisferu narodne slubi niranje D
(WE) (EE) (SR) (NE) (FE) (WH) organi- (TSD) podataka
zacije (RI)
(10)
Shema IV. Organizacija DDP (Tajne slube) 1959. godineZamjenik direktora za pomone operacije (DDS)
Ured za
osoblje
(OP)
Ured za
sigurnost
(OS)
Ured za obuku (OTR)
Ured za veze (OC)
Ured za
prouavanje
pokreta
i opskrbu
jedinica
(OL)
Ured za
financije
(OF)
Shema V. Organizacija DDS 1959. godineo
oo
Zamjenik direktora za planove (DDP)
Sluba obavjetajnih
operacija u inozemstvu
(Fl)
Ured za redovitu obavjetajnu
djelatnost Centar za operacije
Odgovorni oficir tajnih slubi (CSDO)
Sluba za kontrapijunau (Fl)
Sluba za tajne operacije (A)
Odsjek za
Zapadnu
Evropu
(WE)
Odsjek za sovjetski
blok
(SE)
Odsjek za Bliski istok (NE)
Odsjek za
Daleki
istok
(FE)
Odsjek za
Afriku
(AF)
Odsjek za
zapadnu
hemisferu
(WH)
Odsjek
tehnikih
slubi
(TSD)
Odsjek za koordiniranje
podataka (RI)
Odsjek D
Odsjek za
unutarnje
operacije
(DOD)
Shema VI. Organizacija DDP (Tajne slube) od 1964. do 1968. godineZAHVALE
Mnogi su ljudi pomogli u istraivanju i provjeravanju injenica, neophodnih da se rekonstruiraju dogaaji u
sklopu kojih su tekle opisane operacije C/A. Cesto nisu bili svjesni prave svrhe pomoi koju su davali. Drugi su
pomogli moralnim ohrabrenjem i politikim usmjeravanjem. elim zahvaliti svima njima, a neke posebno
spominjem.
Knjinice Universidad Nacional Autonoma de Mexico i Colegio de Me-xico, obje u Mexico Citjju, znaajno su
pomogle u odabiranju puta kojim u krenuti i omoguile mi uvid u povijesne dokumente. U tom su me razdoblju
moji profesori u Centro de Estudios Latinoamericanos L/NAM poticali na posao i tako pridonijeli da ve u
poetku ne napustim ideju o pisanju ove knjige. Ohrabrenje i novana pomo mojega oca u to mi je vrijeme
takoer bila izvanredno znaajna.
U tom razdoblju priprema Francois Maspero pomogao mi je da shvatim kako u morati napustiti Meksiko elim
li pronai potrebne dokumente i studije za istraivanja. Posebno vani bijahu njegovi savjeti o tome to valja
zadrati u aritu knjige, preporuio mi je da je bolji potanji opis pojedinih operacija od tipova takvih operacija.
U Havani su mi Biblioteca Nacional Jose Marte te asa de los Ame-ricas posebno pomogle u traganju i
otkrivanju injenica koje su se mogle utvrditi samo u vladinim arhivama, l predstavnici Komunistike partije
Kube znaajno su me hrabrili u vrijeme kada sam posumnjao da u uope pronai sva potrebna obavjetenja.
Uz pomo nekoliko centara* za dokumentaciju u Parizu omoguen mi je pristup vrijednom istraivakom
materijalu. To su: Bibliotheque natio-nale, Benjamin Franklin Library i American Library, kao i Institute d'hau-
tes etudes de l'amerique latine, te Bibliotheque de documentation Internationale contemporaire Universite de
Pari, Nanterre.
U Londonu mi je knjinica za asopise Britanskog muzeja omoguila da doem do neprocjenjivo vrijednih
dokumenata. Ostalu grau prikupio sam u Hispanic and Luso Brazilian Councilu, Canning House.
Od ljudi ija pomo bijae osobita elim spomenuti Robina Black-burna i njegove kolege iz New Left Review
u Londonu. Neil Middle-
509ton, iz izdavake kue Penguin Books, pruio mi je pomo i upute potrebne da dogotovim rukopis. A
Laurence Bright imao je teku zadau da gotovo joo jedinica dnevnika, s ukupno 300 ooo rijei, svede na opseg
ove knjige. Moda je jo uvijek preopsena, ali je neusporedivo vrednija nego to je to bila u prvotnom obliku.
John Gerassi, Nicki Szulc i Michael Locker iz North American Congress for Latin America (NACLA) osigurali
su mi materijale od presudnog znaenja u Neu> Yorku i Washingtonu. Konano, elim zahvaliti Catherini
Beaumont koja mi je pomagala u vrlo tekom razdoblju mojega boravka u Parizu.
Da nije bilo takvih ljudi i ustanova, ovaj bi dnevnik bio znatno manje sadrajan i cjelovit nego to je u sadanjem
svome obliku. A moda nikada ne bi bio ni napisan.PLAVA BIBLIOTEKA
Philip Agee