CIA

DNEVNIK AGENTA

PHiliP
Agee:

Naslov originala
INSIDE THE COMPANV CIA DIARY
Predgovor naem izdanju
Posljednjih godina literatura koja tretira rad Centralne obavjetajne agencije (CIA) postaje sve raznolikija i
bogatija. U tom intenzivnom naporu razliitih pisaca da se sagleda djelatnost najvee obavjetajne agencije
postoje vrlo razliiti pristupi i tendencije. Dio radova tiskanih na Zapadu, posebno u SAD, analizira mjesto CIA
u amerikom politikom ivotu i mogunosti koje taj znaajni sindrom ima u formiranju vanjske politike SAD.
Drugi dio radova posebno se bavi pitanjima organizacije CIA i njezinim glavnim potezima na meunarodnom
planu.
Knjiga Philipa Ageea polazi, meutim, od sasvim drukijih namjera i one su uvjetovale osobitost pristupa i
potrebu izvoenja specifinih krajnjih zakljuaka. Rije je o zapaanju obavjetajca koji je u Latinskoj Americi
proveo gotovo dvanaest godina i koji se nakon toga trudio da vrlo detaljno rekonstruira i opie konkretnu
aktivnost CIA u zemljama u kojima je djelovao. Ekvador, Urugvaj i Meksiko prezentiraju se kao podruja
aktivnosti CIA, a oblik dnevnika uvelike pomae da se izravno i kontinuirano prate rad i zadae biveg
amerikog obavjetajca - i vri usporedba s ostvarenim rezultatima.
Unato tome to je stvarna djelatnost CIA po svojim krajnjim ciljevima bila uglavnom ista u svim zemljama u
kojima je autor djelovao, njegov precizan opis akcija ne zamara itaoca niti prekida njegovu glavnu nit
razmatranja. Akcije i veze, tj. stvaranje stalnog utjecaja u policijskim i obavjetajnim nacionalnim centralama,
regrutiranje domaih obavjetajaca, infiltriranje agenata u redove KP, budno praenje kubanskih, sovjetskih i
istonoevropskih diplomata i pokuaji njihova direktnog vrbovanja za rad s CIA, propagandne akcije i si. dio su
glavnih zadaa koje je autor knjige kao neposredni sudionik izvanredno kronloki iznio s punom naznakom
imena i prezimena aktera i institucija koje su u pojedinim sredinama pomagale djelovanje CIA.
Preciznou opisa pojedinih akcija i njihovim smjetajem u stanovit politiki kontekst knjiga Philipa Ageea
moe svakako posluiti i kao izvanredna dopuna tekuoj politikoj povijesti latinskoamerikih zemalja u kojima
je on sluio. Osim toga, usputno spominjanje Kube, zatim djelatnost u ileu prilikom neuspjelih izbora Allendea,
likvidiranje Che Guevare i nastajanje pokreta tupamarosa pruaju i znatno iri pogled na stvarnost zelenog
kontinenta.
Goleme ekonomske tekoe i stravine socijalne nepravde raaju velike buntove, a u kovitlacu tih kretanja poput
vrlo preciznog mehanizma djelujevelika mainerija CI A koja ne ali kadrova ni sredstava kako bi zaustavila i
sprijeila promjene prema stvaranju novih drutvenih i ekonomskih odnosa.
lako Agee nije znanstvenik niti je opisom obavjetajnih djelatnosti namjeravao prikazati politike prilike, ipak je
svojom knjigom na jednostavan i vrlo pristupaan nain iznio glavne probleme Latinske Amerike i to u mikro i
makro-razmjerima. To svakako ne zauuje ako se poznaje veliina obavjetajnog aparata Cl A, njegova visoka
kvalificiranost i prisutnost u svim strukturama, to je piscu svakako omoguilo da se na samom mjestu vrlo brzo
upozna s grubom stvarnou te da na toj osnovi kasnije profilira svoje stavove prema agenciji i onim snagama
kojima ona slui.
Autor knjige ne ostavlja itaoca u dilemi o pravom karakteru i zadai Cl A. On otvoreno iznosi brojne injenice,
ukazuje na veze izmeu amerikog krupnog kapitala investiranog u Latinsku Ameriku i golemih profita koje taj
kapital izvlai iz tog podruja kao i na stalan napor da se taj dio svijeta odri u orbiti amerikih ekonomskih i
politikih interesa. Stoga se i djelatnost CI A ne postavlja kao aktivnost neke agencije koja stoji izvan okvira
amerikog politikog sistema i koja u stanovitim trenucima moe raditi bolje ili loije, ili pak u svojim
akcijama prelaziti ili ne prelaziti zacrtane kompetencije. Cl A je u knjizi predstavljena kao poseban odred
koji ima tono naznaene zadae, a one su pak utkane u cjelovit sistem djelovanja imperijalistike sile koji ju je
stvorio i kojem je i dalje potrebna takva sluba.
Objelodanjujui svoju knjigu Agee se izloio znaajnim neprilikama, a njegova dalja aktivnost na otkrivanju
djelatnosti tog golemog i tajanstvenog mehanizma uzrokovala je zbog njegova izgona iz Velike Britanije i
traenje mjesta gdje e, kako sam kae, nastaviti rad na razotkrivanju sadraja i metoda rada Cl A.
UrednikUvod
Posveeno
Angeli Camargo Seixas
i njezinim drugovima
u Latinskoj Americi
koji se bore za socijalnu pravdu,
nacionalno dostojanstvo i mir.
Ovo je knjiga o dvanaestogodinjoj karijeri tajnog agenta CTA, to je zavrena na poetku 1969. godine. Pokuaj
da se odkrine tek malo okno u one vrste tajnih akcija koje - posredstvom CIA - vlada Sjedinjenih Amerikih
Drava poduzima u zemljama Treeg svijeta u ime nacionalne sigurnosti SAD-a. Ljudi i institucije spominju se
punim svojim imenima, a postavljeni su u politiki, ekonomski i socijalni kontekst u kojemu su se takve
aktivnosti obavljale. Pokuao sam, takoer, dati osobnu interpretaciju svega to sam inio i predoiti uinak toga
posla na moj obiteljski ivot. Razloge zbog kojih sam se odluio da te aktivnosti raskrinkam nai ete u tekstu
koji je pred vama. Nitko se, naravno, ne moe detaljno prisjeati svega to se dogaalo u dvanaestogodinjem
razdoblju njegova ivota. Da bih napisao ovu knjigu, proveo sam gotovo pune etiri godine u intenzivnim
istraivanjima, kojima je bila svrha da oive i potkrijepe moje vlastite uspomene.
Pripadnici inozemnih slubi CIA rade kao cjeline, esto na sasvim razliitim podrujima i uz pomo stanovitog
broja lokalnih agenata i kola-boratora. Pokuao sam sveobuhvatno prikazati poslove takve jedne cjeline, a ne
samo svoju osobnu ulogu u njoj, jer su zadaci svih slubi upravljeni istim ciljevima.
Pokuaj da se u pripovjedakom obliku predstavi razliitost operacija, to ih istodobno poduzimaju agent i
sluba, trpio bi od nepreglednosti. Stoga sam se odluio za oblik dnevnika (napisan, da se razumije, u toku 1973
i 1974. godine), kako bih prikaz'ao kontinuirani razvitak razliitih akcija te i time pridonio njihovoj aktualnosti. I
takva metoda ima nedostataka, jer trai od itaoca da pomno slijedi raznovrsne putove kojima ga dnevnik uvodi
u dogaaje. No uvjeren sam da je to, ipak, najsvrhovitiji postupak da se prikae sve to smo itali.
Da bih olakao pamenje imena osoba i ustanova, priloio sam knjizi poseban dodatak. Dodatak I sadri podatke
o slubenicima, agentima i kolaboratorima te organizacijama koje CIA kontrolira ili na njih utjee. itaoca
upuujem na taj dodatak upotrebom zvjezdice* u tekstu. Primijetit e se da su imena mnogih agenata
zaboravljena i da su dani samo kriptonimi (ifrirana imena). Neka od prvotnih tajnih imena takoer sam
zaboravio, pa sam u tim sluajevima stvorio nova koja bi mogla biti odre-enoj osobi najslinija. U dodatku 2
prikazan je abecedni popis svih kratica, s posebnom oznakom onih koje se javljaju i u dodatku 1.
Neke od opisanih operativnih akcija ne mogu se, zbog nedostataka u materijalu koji sam istraivao, precizno
datirati, ali su u svakom sluaju postavljene to je mogue blie datumu kada su se odigrale. Time njihovo
znaenje nije okrnjeno ni iznevjereno. Slino, neki od dogaaja pomaknuti su za dan ih' dva, kako bi se mogli
ukljuiti u dnevnik upravo u vrijeme ili neposredno nakon to su se uistinu zbili. U tim sluajevima izmjene
nemaju nikakve vanosti.
U New York Review of Books od 30. prosinca 1971. bila je citirana jedna od rijetkih izjava Richarda Helmsa,
tadanjeg direktora CIA, izreena u Nacionalnom klubu tampe. Opravdavajui tajne operacije CIA, on je rekao:
Vi treba da nam vjerujete. Mi smo asni ljudi. Molim vas da se, dok budete itali moju knjigu, prisjetite tih
rijei, kao d injenice da CIA svoje operacije poduzima na osnovi instrukcija samoga predsjednika. Te se
operacije, ralanjene do najsitnijih oblika, odobravaju na razliitim razinama unutar CIA, a esto i na nivou
pomonika sekretara za vanjske poslove ili .viem, izvan Agencije. Najzad, valja imati na umu da su vrste
operacija koje opisujem, poduzete najveim dijelom u Latinskoj Americi, bile po mnogo emu tipine i za akcije
to su se odvijale na Dalekom istoku, Bliskom istoku i u Africi. Mislim da neu pogrijeiti ako kaem da se one
nastavljaju i danas.
London, lipnja 1974.PRVI DIO
SOUTH BEND, Indiana Travnja, 1956.
Predstavnici stotina kompanija dolaze na sveuilite da bi sa studentima razgovarali o mogunostima
zapoljavanja. Nisam jo predbiljeen ni za jedan takav razgovor, ali sam upravo imao prvi, vjerojatno i jedini,
razgovor o svom buduem zaposleniju. Na moje iznenaenje, ovjek CIA doao je iz Washingtona da bi sa
mnom razgovarao o mojoj obuci u okviru tajnog poetnog programa. Mora da me preporuila Virginia Pilgrim.
Zaboravih da je spomenula program poput ovoga kada je prole godine boravila kod nas u Tampi - rekla je da bi
prokleto voljela u CIA vidjeti sina svoga najboljeg prijatelja. Nekako sam imao dojam da je ona jedna od ena na
najviem poloaju u CIA - imala je upliva na Clarkovu specijalnu grupu koja je istraivala CIA pod Hooverovim
autoritetom.
Rekao sam Guu,* koji je doao da me vrbuje, kako sam ve primljen na studij prava. Iznenadio se. Virginia nije
znala za moje planove. Rekao mi je da program JOT (program nie izobrazbe staista) traje od est do devet
mjeseci, u nekim sluajevima ak i godinu dana sve sloenijeg kolovanja na nivou fakulteta za postdiplomski
studij. Nakon kolovanja zapoinje rad na analizama, istraivanju, specijalnim studijama i pisanju izvjetaja,
upravljanju ili tajnim operacijama. Dodao je da mi ne moe rei mnogo o kolovanju ni o poslovima, jer da je
sve povjerljivo.
Gus se raspitivao jesam li odsluio vojni rok, a kada sam mu rekao da mi to predstoji prije ili kasnije, spomenuo
je mogue rjeenje. Za one koji pohaaju program nie izobrazbe staista Agencija moe urediti da ih se primi na
poseban teaj u pjeadiji ili u zrakoplovstvu, koje je pod potpunim nadzorom CIA. Potrebna je otprilike godina
dana da bi ovjek bio proizveden u in oficira, zatim provodite godinu dana obavljajui vojnike zadatke. Slijedi
povratak u Washington na kolovanje u okviru programa JOT i, najzad, prelazite na posao u centralu CIA u
Washingtonu. Prema njegovu proraunu, bit e potrebno pet ili est godina da bih, ukoliko se elim baviti tajnim
operacijama, bio poslan nekamo izvan SAD-a. Isuvie dugo valja ekati na pravi zalogaj, mislio sam.
XIGus je znao mnogo o meni: o mojoj ulozi u studentskoj organizaciji, akademskim priznanjima i tako redom.
Rekao sam mu da sam najvie cijenio svoju funkciju predsjednika proslave Washingtonova roendana, u veljai,
kada smo nagradu za patriotizam dodijelili generalu Curtisu Lemavu. Rekao sam Guu da je ta proslava
najvaniji izraz domovinskog dijela gesla Notre-Damea (Za Boga, domovinu i Notre-Dame). Odgovorio mi
je da ne zaboravim na CIA ako se odluim da promijenim svoje planove. Razmislit u o CIA ako bi ta
kombinacija s vojskom ila, ali je Gus naglasio da oni ele iskljuivo ljude spremne na karijeru u CIA. Tu smo
prekinuli.
Pretpostavljam da CIA tijesno surauje s generalom Lemavem i njegovom Strategijskom zranom komandom.
Ovdje je najvaniji dio govora to ga je general odrao na proslavi:
Na patriotizam mora biti uman patriotizam. On mora biti dublji nego slijepi nacionalizam ili plitka emotivna
nacionalna gorljivost. Moramo neprekidno prouavati i razumijevati prevrtljive plime i oseke to okruuju na
svijet. Na osnovi takvoga razumijevanja moramo stvarati zdrave moralne zakljuke. I moramo shvatiti da se ti
zakljuci odraavaju na nau javnu politiku ... ako zadrimo nau vjeru u Boga, nau ljubav prema slobodi i
superiornu globalnu mo u zraku, mislim da moemo s povjerenjem gledati u budunost.
TAMPA, Florida Lipnja, 1956.
udan je osjeaj biti ljeti ponovno na Floridi bez ikakvih planova za povratak u jesen na hladni sjever. Odvratno
vrijeme i tolika udaljenost od kue, te svi drugi nepovoljni razlozi studiranja na Notre-Dameu, ini se da su
izblijedjeli za vikenda nakon promocije.
Nema vie poveerja ni provjeravanja u pono tko je u krevetu. Nema vie prinudnih skupnih slubi i veernjeg
redarstvenog sata. Nema vie vjernikog biltena da vam usadi osjeaij krivice zbog toga to niste prisustvovali
devetnici, blagoslovu ili krunici. Nema vie straha da bi vas mogli istjerati zato to ste vozili kola kroz South
Bend. Doao je kraj, barem se tome nadam, usamljenosti i frustraciji uslijed ivota u odjelima za mukarce,
izoliranim od enskog drutva.
Kako e se ivjeti bez religije i sveuiline discipline? Moe biti teko, jer su nas uili da ivimo kreposnim
ivotom dobra katolika. ak jo uvijek nepre'kidno strahujem da bih mogao poginuti u nekoj nesrei sa smrtnim
grijehom na dui. ini mi se da jednostavno ne mogu odbaciti
izpomisao da bih morao vjeno biti u paklu. Najvanije je istrajati - ne predati se. Nakon svih tih vjerskih
predavanja i vjebi, jedini kojemu bi trebalo predbacivati bit u ja sam. Disciplina i vjera ine ovjeka s Notre--
Damea drukijim, nakon etiri godine vjebi treba da sami spreman da postanem bolji.
Admiral Arleigh Burke, ef mornarikog generaltaba, razmatrao je te stvari u svom govoru na zavrnoj
sveanosti. Zaista me impresionirao:
Notre-Dame simbolizira mnoge vrline. Ovdje se stapaju vrijednosti vjere i rodoljublja - sluenje Bogu, sluenje
zemlji. Notre-Dame opstoji zbog vjere - vjere u sebe i vjernosti domovini... Samodisciplina, odlunost i borbeni
duh integralni su dijelovi odgoja i nastave ... ivimo u velikoj zemlji gdje postoji jednakost ansi, gdje je pravda
stvarnost... Mi smo plemenita nacija ... Nikad neemo zapoeti agresivni rat... Mi smo snana nacija ... Imamo
snane saveznike ... Ali snaga koja nadmauje sve jest snaga naih moralnih naela... Naa je nacija znamenje
slobode, pravde i jednakih ansi bez obzira na zastavu ili politika uvjerenja... Komunizam je bio, i jest, zatvor
milijunima koji nemaju prilike da shvate to je to odgovornost - koji su primorani da manjini prepuste da misli za
mnotvo koje treba da radi... Opustimo li se u naim stremljenjima, duhovno ili fiziki, na e brod ostati bez
kormila; naa snaga nee biti dovoljna da odoli suprotnim vjetrovima s kojima emo se sukobiti. Potrebni su
nam jaki ljudi neustraiva srca da bismo odoljeli vjetru.
Admiral Burke napisao je zaista velik govor - nije mogao biti ispravniji i nadahnuti'ji. Na Notre-Dameu uili su
nas kako treba razvijati odgovornost za obitelj, zajednicu i naciju i da je potivanje autoriteta vrlina estita
graanina.
Ovoga u ljeta voziti kamion kako bih zaradio novac da u jesen krenem na studij prava.
TAMPA, Florida Prosinca, 1956.
Studirati pravo na Sveuilitu Florida bila je pogreka. Nisam imao osjeaj da pripadam - nije mi bilo ugodno -
tom bratskom vrtlogu i toj Halo, kit! atmosferi. Ne, nisam ja nikakav asket. Pretpostavljam, prije, da se radilo
o pogrenoj procjeni ili se pak jednostavno nisam mogao naviknuti na svjetovno uenje nakon to sam etiri
god'ine proveo kod isusovaca i jo etiri na Notre-Dameu. Najzad sam to shvatio i ostao tamo samo tri
mjeseca.ftf-
Prijavio sam se za vojsku i bio izvijeten da u morati priekati otprilike est mjeseci da me pozovu. Tuna
perspektiva provesti dvije godine kao obian vojnik, perui tanjure i Ijutei krumpire! No, bilo kako bilo,
provest u nekoliko narednih mjeseci na Floridi zajedno s roditeljima i pokuati da za to vrijeme utedim neto
novca. Vojni obveznik zarauje otprilike osamdeset dolara mjeseno, a to je jedva dovoljno za neku dobru
pijanku i cigarete.
Problem koji moram rijeiti jest moj budui posao. Otac i djed upravo su namjeravali proiriti biznis i raunaju
da u im se pridruiti. Znam da bih mogao zaraditi gomilu novaca, ali se jednostavno ne osjeam dovoljno
zagrijanim za taj posao. Zbog ega oklijevanje da se ukljuim u posao kojim se bavila moja obitelj? Kada sam
upisao filozofiju, nakon to saurgo-dinu na Notre-Dameu studirao poslovnu administraciju, mislio sam da to
valja uiniti kako bih proirio svoje obrazovanje. Poput mnogih drugih, mogao bih nauiti posao kad jednom
uem u nj. E, pa, sada sam tu, ali osjeam isto to i onda kada sam se odrekao studija administracije i preao na
filozofiju. Volio bih da o tome porazgovaram s ocem i djedom, ali osjeam da bi ispalo kao da umiljam da sam
stvoren za neto bolje od onoga emu su oni posvetili svoje ivote.
Nema potrebe da urim s odlukom. eka me est mjeseci posla, a zatim dvije godine vojske.
TAMPA, Florida Veljae, 1957.
Mora da postoji nain kako da izbjegnem dvije izgubljene godine \ vojsci. Pisao sam CIA, podsjeajui ih na
moj susret s Guom, i zatrait da se obnovi postupak. Primio sam upitnike, vratio, telefonski razgovarat s
Virginijom Pilgrim i sada valja ekati. Virginia je rekla da e njezini pri jatelji u kadrovskom odjelu uzeti u
postupak moje upitnike to prije, s ob irom na to da sam ve pozvan u vojsku, ali da se ini kako je sada sv ve
kasno. Rekla je da e provjere s ciljem sigurnosti potrajati otprilik est mjeseci, pa bi se moglo dogoditi da ipak
odem u vojsku.
Gus je naglasio da su programu JOT potrebni iskljuivo ljudi koji el u CIA postii karijeru, i ja sam razmiljao
o tome. Ne mogu se izjasni dok ne saznam neto vie o tome ime se CIA bavi, ali moram rei d sam
zainteresiran za politiku i za meunarodne odnose. Sto dulje ovd ivini, sve sam manje raspoloen da potratim
ivot u obiteljskom biznisi
Vidjet emo koje izlaze CIA nudi. Predstoje mi, dodue, tri god voljne slube umjesto dvije, naravno ako me
uzmu. Ali bit u oficir - bol je plaa, zanimljiviji posao (pogotovu u CIA), a bit e i dosta vremet za
odluke.WASHINGTON Travnja, 1957.
Pozvan sam u Washington na razgovor u ured JOT programa, u Quarters Eye, blizu rijeke Potomac. Priekao
sam sekretaricu u ekaonici, ispunio formular za posjetioce upisavi ime, adresu i svrhu posjeta. Slubenik u
prijemnoj kancelariji dodao je tono vrijeme i potvrdio formular igom MORA BITI U PRATNJI. Tada su mi
dali plastinu znaku sa ti-paljkom, koju u nositi svaki put kada doem ovamo. Sekretarica je potpisala da je
odgovorna za mene. Poao sam za njom u ured JOT programa.
ovjek koji je razgovarao sa mnom zvao se Jim Ferguson.* Proveli smo otprilike pola sata razgovarajui o
Notre-Dameu, naem obiteljskom biznisu te o mojem interesu za karijeru u vanjskim poslovima. Prisjetio sam se
razgovora to sam ga bio vodio s Guom. Rekao sam da jesam zainteresiran za karijeru u CIA, ali da su, sve dok
premalo znam o Agenciji, moji interesi nuno ogranieni samo na vanjske poslove. Odgovorio mi je da su
priredili seriju testova i razgovora s odgovarajuim slubenicima JOT programa, ukljuujui tu i razgovor s dr
Ecclesom,* direktorom programa. Ako se testiranja i razgovori pokau uspjenima, cjelovito istraivanje - to e
se poduzeti u sigurnosne svrhe - potrajat e gotovo est mjeseci. No u mojem sluaju, s obzirom na to da u tom
roku oekujem poziv za vojsku, zatrait e se prioritet i nadaju se najboljem.
Sekretarica mi je dala isti bijeli papir s imenima zgrada, ureda i terminima u kojima treba da se javim na
testiranja - sve u svemu, potrajat e tri dana. Objasnila mi je da se u svakoj zgradi moram javiti u prijemnu
kancelariju, odakle e nazvati odgovarajui ured u kojem imam sastanak, kako bi netko doao po me i uveo me
unutra. Takoer me podsjetila da posjetniku znaku nosim u svakoj prilici kada budem u pojedinim objektima i
da na odlasku vratim posjetniku izbuenu propusnicu. Koristit u se lokalnim vozilom, malim autobusom
Agencije, da bih odlazio u razliite zgrade.
Za te prve posijete uredu JOT-a osjetio sam neku vrst meusobne komunikacije ljudi CIA, kakva su susree u
bratstvima. Pretpostavljam da je to dobrim dijelom stoga to upotrebljavaju poseban unutranji jezik. Nitko ne
govori o CIA, Centralnoj obavjetajnoj agenciji, ak ni o Agenciji. Pri svakom spomenu Agencije
upotrebljava se rije kompanija.
Prvi sastanak imao sam u sjevernoj zgradi s medicinskim osobljem, a nakon toga kretao sam se od njih do Ureda
za procjene i vrednovanja u zgradi za razonodu i usluge na Ohio Driveu i natrag. Iako se inilo da su lijenici
ispitivali fizike i mentalne zdravstvene karakteristike, a Ljudi iz Procjena i vrednovanja posebne kvalitete
neophodne za obavjetajnu operativu, ipak se ini da je meu njima malena razlika. Bilo je iscrplju-jue:
beskonani sati provedeni u ispunjavanju odgovora na testove ostrunosti, priroenim sklonostima i karakteru.
itao sam paljivo razraene provjere postupaka koje je radio Ured za strategijske usluge u toku drugoga
svjetskog rata i vidio da se one i dalje upotrebljavaju. Stanford, Minnesota, Strong, Wechsler, Guilford, Kudor,
Rorschach - neki su testovi usmeni, drugi samo pismeni. Najtei je bio susret s psihijatrom u bolnici - on me
zaista prislukivao.
Najzad sam oko podneva treeg dana bio gotov i na raspolaganju imao nekoliko sati vremena prije no to je
trebalo da se javim u ured JOT-a. Odluio sam da malo razgledam uokolo. Posegnuo sam za sendviem na tzv.
slijepom tandu i odvezao se autobusom pred zgradu Izvrnog ureda. (Ti slijepi tandovi - neka vrst sendvi-
barova koje vode slijepi ljudi - nalaze se praktiki u svakoj zgradi. Mislim da je to dobra stvar, slijepci dobivaju
posao, kompanija im doputa ulaz u zgrade jer ne mogu itati tajne papire. Svi zajedno dobro prolaze.)
Proetao sam do Washingtonova spomenika. S vrha toga monumenta prua se pogled na zgrade iz kojih se vodi
briga o naem nacionalnom ivotu, odakle se brani na integritet pred ozbiljnim prijetnjama izvana i gdje
viestrukost meusobno suprotnih domaih interesa nalazi svoj sklad. Priznajem sam sebi da je sudjelovanje u
rukovoenju moj dugo eljeni cilj. Nije vano ivim li ispod materijalnog nivoa mojih roditelja, ak ni to imam
li duboko putene korijene u drutvu. Rad u Centralnoj obavjetajnoj agenciji, po mogunosti negdje u
inozemstvu, s intimnom spoznajom o stanovitim zadacima, te odluke prijateljskih i neprijateljskih vlada uvijek
e osiguravati nadahnjujuu i uzbudljivu atmosferu jednako kao i intelektualno izazivajua profesija. Bit u
borac protiv komunistikog subverzivnog podrivanja slobode i osobnih sloboda u svijetu - rodoljub koji se
posvetio ouvanju svoje zemlje i njezina naina ivota.
Naputao sam spomeniki kompleks prolazei kroz krug amerikih zastava i proetao do Quarters Eyea,
osjeajui se vrim i samosvjesni-jim neko ikada. Nakon ve uobiajenog upisivanja, preuzimanja izbuene
kartice, znake, sve te ulazne procedure, ponovno me primio Ferguson,* kqji mi je rekao da prvi izvjetaj o
testiranju izgleda prilino dobro. Dok sam ekao susret s dr Ecclesom, Ferguson mi je rekao da e me oba-
vijestiti o vojnom programu kojim su se bavili. Upozorio me, prije svega, da je program strogo tajne prirode i da
nije doputeno o tome razgovarati ni s kim izvan Agencije. Na njegov zahtjev, potpisao sam izjavu kojom
prihvaam da je rije o obavjetenjima to se odnose na nacionalnu sigurnost i da obeajem da ih neu nikome
prenositi.
Ferguson je u glavnim crtama iznio vojni program. Nakon to se zavri provjera s ciljem sigurnosti, bit u
ponovno pozvan u Washington, gdje u se pridruiti zrakoplovstvu. Nakon tromjesenih osnovnih vjebi bit u
upuen u prvu slobodnu grupu oficirske kandidatske kole - u zranoj bazi Lackland u San Antoniju, Teksas.
Nakon toga bit u upuen u neku od zranih baza u SAD-u i, s neto sree, obavljati zadatke u zranoj
16obavjetajnoj slubi. Ferguson je objasnio da kompanija ne kontrolira zadatke koje zrana komanda odreuje
nakon zavretka oficirske kandi-datske kole, ali sve vie i vie vojnih staista kompanije dobiva obavjetajne
zadatke u toku obavezne godine obavljanja izriito vojnih poslova. Nakon to godinu dana provedem u
zrakoplovnoj bazi, bit u prebaen u jednu zrakoplovnu jedinicu u Washingtonu, koja je zapravo pod punim
nadzorom kompanije, i tada e zapoeti moje slubeno kolovanje u kompaniji.
Pojavila se sekretarica i obavijestila me da e me drEccles primiti. Dobro sam se pripremio za taj susret. Virginia
mi je rekla da je odobrenje dr Ecclesa neophodno da bih uope bio primljen. Bio je to ovjek ezdesetih godina,
debelih obrva, s dvostrukim naoalama, onim neizbjenim autoritativnim izazovnim pogledom. Upitao je to me
navelo da postanem obavjetajac, a kada sam uzvratio da me vanjski poslovi osobito zanimaju, pokuao me
odgovoriti. Rekao je da je vanjska politika za diplomate: na obavjetajcima je da prikupljaju obavjetenja i
predaju ih onima koji stvaraju politiku. Dodao je da bih mogao pokuati u State Depart-mentu. Rekao sam'
moda, ali da u svakom sluaju ne znam dovoljno o Agenciji da bih se mogao odmah odluiti i dodao da bih
rado pristupio programu i tada vidio to mi je initi. Tada mi je odrao predavanje: ne trebaju one koji e
raskinuti s CIA im zavre vojnu slubu. ele iskljuivo ljude koji e se posvetiti karijeri obavjetajnog oficira.
Preobrazio se zatim u ljubazna djeda i rekao da emo vidjeti to e pokazati sigurnosna istraivanja. Stisnuo mi
je ruku i rekao da bi im bilo drago da me prime. Uinite to! Unutra sam - ali, ini mi se, odvie lako.
Vratio sam se Fergusonu, koji je nastavio s iznoenjem programa. Ni u kojim okolnostima neu javno biti u vezi
s kompanijom i nikome neu rei da se razmatraju mogunosti da me oni zaposle. Podrazumijevajui da e
sigurnosna provjera dati dobre rezultate, oni e urediti da, pri ponovnom pozivu u Washington, nastupim kao
civil u Ministarstvu zrakoplovstva, zapravo u jednoj tajnoj zrakoplovnoj jedinici. Nekoliko tjedana kasnije ui u
u zrakoplovstvo i biti poslan u Lackland na osnovne vjebe. U zrakoplovstvu tretirat e me kao i svakog drugog
regruta, nitko nee znati o mojim vezama s kompanijom. uvanje te tajne bit e dio moga obuavanja da tajno
ivim. Raskidanje te tajne prouzroit e moje odstranjivanje sa kolovanja. Zadaci to e uslijediti nakon toga
dobrim e dijelom biti odreeni time u kojoj sam se mjeri srodio s kompanijom. Kada se vratim na Floridu, itav
plan moram drati u tajnosti, ali sam obavezan obavijestiti Fergusona ako primim bilo kakav poziv za vojsku.
Poinjem osjeati stanovitu vrst zadovoljstva zbog toga to imam svoju tajnu i to sam na pragu ekskluzivnog
kluba s vrlo briljivo odabranim lanstvom. Postat u neka posebna vrst snoba. Unutar Agencije bit u vana i
asna osoba. Prema bilo kome izvana imat e pripremljenu la tko sam i to sam. Moj je tajni ivot otpoeo.
2 CIAWASHINGTON Srpnja, 1957.
Spasenje! Provjere su bile zavrene prije no to je stigao poziv za vof sku. Odvezao sam se u Washington
natovaren knjigama, stereom, pio ama i teniskom opremom. Georgetown je ono pravo gdje se staist CIA
najbolje osjeaju, pa sam se pridruio nekim kolegama s kojima sair ranije bio na Notre-Dameu i koji sada
zavravaju studij na Sveuilitu i Georgetownu. ivimo u obnovljenoj federalistikoj kui na Cherry Hill Laneu,
uskoj poploenoj ulici izmeu M Streeta, Chesapeakea i Ohio a-nala. Imam osjeaj da sam prava osoba na
pravu mjestu. Ovi momci m znaju da idem u CIA, tako da e to biti moj prvi stvarni zadatak, da ivini s tajnom.
U uredu JOT-a Ferguson mi je rekao za koga radim. Moj poslodavac je Ministarstvo zrakoplovstva, Grupa za
istraivanja i analize, zrana baza Bolling, Washington. Dao mi je ime mog zapovjednika, jednog pukovnika
zrakoplovstva, i mog neposrednog kontrolora, majora. Obojica su izmiljene osobe. Moram zapamtiti sve te
podatke da bih bio kadar odmotati ih ljudima koje u sretati. Moj telefon u zranoj bazi Bolling zvoni i u
Centralnom odjelu za sigurnost Agencije, gdje nekolicina mukaraca na telefonskoj centrali svakoga jutra baca
kocku da vidi tko e igrati pukovnika, a tko majora.
Potpisao sam jo jedan tajni sporazum - doslovan tekst stalni, vjeni i sveopi o svemu to uim u kompaniji - i
Ferguson me alje na moj prvi zadatak u esnaestu ulicu, u predjelu 1016. Odjurio sam onamo i otkrio da me
nitko ne oekuje. Najzad sam bio pozvan i doekan u prostorijama za osoblje. Na borovak ovdje svodi se na to
da prebiremo smotke karata i natjeemo se u rjeavanju krialjki.
U tom dijelu kompanijinih prostora okupljaju se svi kandidati za zaposlenje koji su sretno proli kroz sigurnosna
istraivanja - svi ekamo isti sretni dogaaj: poligraf ili detektor lai. Ukupno nas je tridesetak. Neki su ovdje
ve vie od mjesec dana i oni su ti koji ire kojekakve glasine. ini se da je poligraf, tehniki razgovor - kako
se slubeno zove, za neke prava trauma. Upozoreni smo da nitko ne govori o poliju, i to pridonosi da je u
glasinama sve vie misterija. ini se da se glavni dio te aparature postavlja preko grudiju, to neke djevojke ini
pomalo nervoznima, a da je ispitivanje posebno usmjereno na homoseksualna iskustva to pak neke momke
posebno ivcira. Postoje prie o ivanim slomovima, pozivima hitne pomoi, ak samoubojstvima. Nema
sumnje, meutim, to se dogaa kada jednom dobijete poziv na sastanak u zgradi broj 13.WASHINGTON
Srpnja, 1957.
Nakon to sam dva tjedna prevrtao karte, prilika je najzad dola. Glupo je i pomisliti da moe pobijediti stroj!
Juer sam bio poligra-firan i sada sam opet u prostorijama za osoblje, ali na drugom mjestu, zajedno s ljudima
koji su ve proli testiranje. Izolirani smo od onih kojima to tek predstoji, tako da oni nemaju priliku saznati to
ih eka. Istraitelji ne saopavaju rezultate testova - ostavljaju vas da ekate. Zaista, ovdje nema niega do
sumorne atmosfere.
Vozilo se ne zaustavlja kod zgrade broj 13, pa sam morao zamoliti vozaa da stane to blie. Kada me glasno
upozorio da smo na stajalitu, hladni pogledi suputnika, koji su jasno odraavali da im je poznato o emu se radi,
bili su uprti ravno u mene, osjeao sam se kao da sam gubav. Znali su da imam svoju tajnu, priznanje koje mogu
rei samo sebi samome. Loa ala.
Na raskru z$. ulice i avenije Constitution voza je upozorio da smo u blizini zgrade broj 13 i uputio me prema
kompleksu privremeno podignutih zgrada, u stilu kasarni, iza parkiralita nasuprot Watergateu. Zgrade su
opasane visokim lananom ogradom koja je na vrhovima prema van opletena s nekoliko strukova bodljikave
ice. Svi prozori imaju jednaku metalnu mreu, a svaki trei ili etvrti prozor aparat za kondici-oniranje zraka.
Ni jedan nije otvoren. Izgleda da je nemogue prodrijeti unutra.
Prolazei du ograde do ulaznih vratiju, primijetio sam diskretno oznaeni broj 13 u blizini ulaza. Nakon kraeg
ekanja u prijemnom uredu pozdravio me ovjek trideset i petih godina - otrih crta lica, glatko izbrijan, otra
pogleda. Poveo me ispred sebe, hodnikom, i uli smo u malu sobu, zidovi i strop koje su prekriveni akustikim
ploama. Vidio sam ondje standardan uredski naslonja s ugraenom aparaturom instrumenata, gra-fikon-papira
i neobinih tankih metalnih pisaljki. Nastojei da me zadri podalje od stroja koji se oglaavao hitrim
bljeskovima, odmah me poveo do naslonjaa i rekao mi da sjednem. Poao je sa suprotne strane stola, sjeo na
stolicu nasuprot meni.
Istraitelj mi je rekao da sam dospio u konanu fazu procedure sigurnosne istrage, neophodne da bih se upoznao
s materijalom koji ulazi u najstroe tajne i, prirodno, pred posljednju stepenicu prije zaposlenja u kompaniji.
Uvjeravao me da se svi pripadnici kompanije, ak i Mr. Dulles, podvrgavaju poligrafu - ne samo u trenutku kada
se primaju na posao, nego periodiki u toku karijere. Pozvao me da potpiem ve pripremljenu izjavu kojom
priznajem da se testu podvrgavam svojom voljom i da neu imati priziva ni prema kojoj osobi ili pak kompaniji,
nakon to saznam rezultate. Impulzivno sam potpisao i drugi tajni sporazum, kojim se obavezujem da nikome
neu govoriti ni o pitanjima ni o bilo kojim drugim detaljima toga razgovora.Preli smo tada na pitanja na koja
je, vidio sam, jednostavno trebale odgovarati s da ili ne. Je li moje ime Philip Burnett Franklin Agee' Jesam
li roen 19. sijenja 1935. godine? Jesam li se ikada sluio drugin imenom ili podacima o identitetu? Jesam li
upitne arke popunio istinitin podacima? Jesam li ikada bio lan bilo koje subverzivne organizacije liste dravnog
tuioca? Jesam li ikada bio komunist ili pripadnik bilo koj komunistike organizacije? Jesam li ikada bio u
inozemstvu? U komuni stikoj zemlji? Poznajem li bilo kojega funkcionera vlada drugih zemalja Komunistikih
zemalja? Jesam li ikada upoznao bilo kojeg obavjetajc iz neke druge zemlje? Jesam li ikada radio za neku
stranu silu? Za nek od inozemnih obavjetajnih slubi? Za bilo koju od obavjetajnih slui komunistikih
zemalja? Je li itko traio od mene da prihvatim zaposlen u CI A? Jesam li ikome izvan CIA govorio o svojem
nastojanju da se ovd zaposlim? Jesam li imao homoseksualne odnose? Jesam li ikada uiv; droge? Jesam li danas
uzimao sedative?
Pripremni razgovor potrajao je vie od sata, jer je ispitiva svako ] tanje objanjavao, biljeei sva imena,
datume, mjesta i opet parafrazir da bi dobio to vie dodatnih odgovora u stilu odnosno ili osim t< kako bi
se omoguila bolja kvaliteta pitanja a istodobno jo uvijek { stiglo da odgovori glase samo jest ili ne. U
toku razgovora istraii mi je objasnio da unutar kompanije detektor lai upotrebljavaju sai ljudi iz Ureda za
sigurnost, koji je odgovoran za zatitu kompanije zaposlenja onih koji bi mogli naruiti njezinu sigurnost, ili
protiv nepr teljskih obavjetajnih slubi. Uvjeravao me, takoer, da je sve to u te razgovora kaem izriito
povjerljive prirode i bit e tek predmet moga sjea u Uredu za sigurnost, dostupan samo oficirima sigurnosti t
Ureda. Nisam imao hrabrosti da ga upitam koliko oficira sigurnosti | time razumijeva, moda i zato to sam
sveudilj osjeao da meu jedr od tisua pukotina izmeu akustinih ploica ima najmanje jedan mi! fon koji
briljivo snima na razgovor. Poeo sam se takoer pitati nen li poetne simptome paranoje, za koje neki kau da
su karakterne : ajke sine qua non uspjenog obavjetajca.
Sada smo bili spremni za ispitivanje. Poligraf se sastoji od triju ap tura, koje se prikljuuju na tijelo osobe
podvrgnute istrazi, a pove su sistemom ica sa stolom. Svaka aparatura mjeri fizioloke prom koje biljee tri
pisaljke na grafikonima. Tu je i pojas za mjerenje kr pritiska, koji se moe postaviti na ruku ili na nogu, zatim
naborana g koja se udobno postavi na prsa i zatim privrsti na leima, kao i pos runa naprava s elektrodama,
koja je oprugama postavljena prema novima i protee se iza ruku. Vezovi postavljeni oko ruku mjere prot u pulsu
i krvnom pritisku, aparatura preko prsiju mjeri ritam disat instrumenti na dlanovima mjere stupanj znojenja. Bio
sam prikop; stroj, upuen da gledam ravno u zid, da budem sasvim tih i da na i pitanje odgovaram samo s da
ili ne. Istraitelj je sjedio za stolomene gledajui mi u potiljak. Odatle mi je postavljao pitanja, a ja sam
odgovarao zidu pred sobom.
U toku toga razgovora, koji je prethodio pravom ispitivanju, rekao sam istraitelju nekoliko poluistina, uglavnom
stoga to sam jednostavno osjeao otpor prema takvom uplitanju u moj ivot, ali i zbog toga to me zaista
zanimalo koliko je efikasan stroj povezan sa mnom. Ludo dijete! im su se veze na rukama napuhnule, osjetio
sam da mi puls raste i da su se ruke poele znojiti. Predviajui kako u reagirati na pojedina pitanja, usredotoio
sam se na rupe u zidovima kako bih se na neki nain izolirao od ispitivanja. Istraitelj je vrlo sporo prelazio s
pitanja na pitanje, inei zamjetljive stanke. Odgovarao sam s da ili ne, ali je on na kraju postavio
neoekivano, neplanirano pitanje: jesam li istinito odgovorio na sva prethodna? Prljavi trik. Rekao sam jesam.
Nakon nekoliko sekundi veze na rukama su splasnule.
uo sam kako trga papir, razgledao je kartu mojih reakcija dok sam i dalje sjedio. Rekao mi je da se mogu malo
pomaknuti ako se osjeam neudobno, no ako bih uinio neki pokret vie, upozoravao me da ostanem sjediti
prikopan za stroj. Krasno. Ostao je iza stola, iza stolice, iza mojih lea i poeo me zapitkivati o tome na to sam
mislio odgovarajui na pitanje je li itko zatraio od mene da se obratim na CI A radi zaposlenja. Nita osobito.
Inzistirao je, ali nisam mogao dati nikakav drugi odgovor osim onoga da mislim kako to zaista nitko od mene
nije zatraio. Rasprava. Tada me upitao to sam mislio odgovarajui na pitanje o tome jesam li ikome izvan CIA
govorio o svojem pokuaju da se ovdje zaposlim. Nita osobito. Rasprava. A tada pitanje o homoseksualnom
iskustvu. Zatim droge. Kako smo prelazili s pitanja na pitanje, sve je intenzivnije nastojao da se pokuam
prisjetiti na to sam mislio kada sam odgovarao. Pri tom je isticao da je moja suradnja od presudne vanosti za
uspjeno testiranje. Uspjeno? Pitao sam se znai li uspjeno isto i za nj i za mene. Po svoj prilici - ne. Neu
popustiti u svojim poluistinama. Nisu to ni u kojem sluaju bile lai. Osim toga, uo sam da se stroj ipak moe
pobijediti ako ovjek ostane dosljedan.
Poeli smo ispoetka. Napuhnule su se veze za mjerenje krvnog pritiska na rukama i poela su pitanja. Opet moji
da i ne, dok pisaljke umorno rkaju po roli papira. Bijesno sam brojio ploice na zidovima. Ipak, ponovno
sam stekao povjerenje u sebe. U toku rasprave opustile su se veze u rukama. Ovaj put imao sam potekoa s
jo dva pitanja. Ponavljao sam uporno da sam govorio istinu i da sam, kad god sam odgovarao na bilo koje
pitanje, mislio na to pitanje i na najtoniji mogui odgovor - koji sam, uostalom, i dao.
Istraitelj mi je rekao da emo ponovno prijei listu pitanja i da prilikom prvih dvaju pokuaja nisam bio ba
dobar. Dodao je kako nema nikakvih izgleda da budem primljen ukoliko uspjeno ne zavrim testiranje. Ima li
ita to bih elio dodati ili razjasniti? Ne. Govorio sam istinu, moda neto nije u redu sa strojem. To ga je
zapeklo. Ton njegova glasase ohladio, veze na rukama su se ponovno napuhnule i zapoeli smo jo jednom. Na
kraju mi je rekao da, oito, imam neprilika. Dajui na znanj da je sve zavreno, dopustio mi je da se okrenem od
stroja.
U tom trenutku prestraio sam se i pobojao da neu biti primljen. Bi
sam spreman sve priznati, ali je on u tom trenutku rekao da e me pet d
deset minuta ostaviti nasamo da o svemu dobro razmislim. Zatvorio je pc
klopac stola i napustio sobu, uzevi grafikone. Ustao sam i pogledao r
sat, koji sam, na njegov zahtjev, bio skinuo i ostavio na stolu iza seb
Proveo sam u zgradi 13 vie od dva sata. Istraitelj je izbivao dvadeseta
minuta. Za to sam vrijeme odluio da iskaem potpunu istinu. Zato c
svoj posao stavim na kocku zbog glupog ponosa ili iluzije da mogu na
maiti stroj? U tom trenutku vrata su se otvorila, istraitelj mi se ponovi
pridruio. Prestraio sam se da priznam prijevaru. Osim toga, u okuplja
tu sam uo da su neki ljudi, to su imali stanovitih tekoa, bili i po dru;
pa i trei, put pozivani na poligraf. Ako sam ovaj put promaio, dobit
novu ansu.
Jo dvaput smo preli sva pitanja. Nakon oba testiranja istraitelj
inzistirao na tome da sam s nekim pitanjima imao tekoa, ali sam
uporno tvrdio da sam davao istinite odgovore, bez obzira na to kakve si
tekoe imao. Najzad je rekao da je to sve. Zapitao sam jesam li pro;
ali je odgovorio, pun skepse, da ne zna i da u o tome biti obavijeten i
kon to Ured za sigurnost ispita moj sluaj i pregleda grafikone. Bio
vrlo pesimistiki raspoloen. Na odlasku sam se pobojao da me mo;
ak i nee pozvati na jo jedno testiranje. Bio sam iscrpljen - poao s
kui, uzeo pie i odspavao punih dvanaest sati. Kada sam ujutro naz^
Virginiju i rekao joj kako mislim da nisam proao, odgovorila mi je n
ne brinem. Oni se uvijek prema ljudima ponaaju tako da ih ostave u u1
renju kako nisu uspjeli. Ona misli da to ine stoga kako bi se izbje
razoaranje i umanjili problemi onih koji zaista nisu mogli biti primlj
Virginijine su mi rijei povratile vjeru, ali ekanje me iscrpljuje. Nema
nadmenih ala o poligrafu u sabiralitu - nitko vie nije toliko brezbri
da bilo s kim razgovara o istrazi koju je proao. Svi samo sjede.
WASHINGTON Srpnja, 1957.
Nisam vie mogao izdrati. Nakon trodnevnog ekanja nazvao Fergusona da mu priznam kako sam lagao i da
izrazim svoju sprem da jo jednom pokuam testiranje. Prije no to sam ita mogao rei, k mi je da ima dobre
vijesti za mene i neka odmah doem u njegov t Ton kojim je to rekao uvjerio me znao sam da sam proao.
U uredu JOT-a Ferguson mi jerekao kako je upravo zapoeo radi mome regrutiranju u zrakoplovstvo i da e
itava stvar trajati tri do itjedna. elio je da u meuvremenu ponem pohaati obrazovni teaj o meunarodnom
komunizmu i, ako bude dovoljno vremena, o administrativnoj organizaciji kompanije. To nisu teajevi koje u
pohaati kada ponovno doem, ali e mi koristiti, misli on, i bez obzira na to to su zaista elementarni. Uredio je
sa sekretaricom da dobijem znaku - sada mogu dolaziti i odlaziti bez pratnje i dogovorio mi sastanak s
pukovnikom Bairdom,* direktorom kole.
Propustio sam taj sastanak s Bairdom. Nakon to sam u uredu JOT-a bio zbog toga ukoren, najzad sam ga vidio u
njegovoj kancelariji u T-3 (jo jedna u nizu privremenih zgrada u parku Potomac). Nisam mogao niti zamisliti
koliko je pukovnik Baird vana osoba - on je 1950. utvrdio JOT-program pod direktnom kontrolom generala
Waltera Bedella Smitha, tadanjeg direktora Agencije. Nakon to je zavrio Princeton, Oxford i bio ravnatelj
djeake kole, Baird izgleda mnogo prijazniji nego to bi se to po njegovu inu moglo zakljuiti. Tip vrsta
rukovodioca, karakteristine superpovjerljivosti, sa specijalnim Dunhillovim mjeavinama za svoje specijalne
lule. Visok je, sjed, preplanuo i vrlo zgodan - neodoljiv za ene, u to sam siguran. Nije mnogo govorio - samo da
u kandidatskoj oficirskoj koli valja mnogo raditi.
Nakon to sam proao poligraf, i Ferguson i svatko drugi pozdravljao me s dobro doao na brod; te rijei kao
da su neka vrst slubenog pozdrava pridolicama. Moda je u CIA mnogo bivih mornara - ili, moda, ti ljudi
zaista misle da su na brodu, tome pridonosi izolacija kojoj su podvrgnuti zbog zatite i sigurnosti.
BALTIMORE, Maryland Kolovoza, 1957.
Nakon to sam etrnaest dana studirao komunizam, a naredna dva tjedna prouavao sheme administrativne
organizacije taba, bio sam sretan to naputam Washington.
Juer ujutro Ferguson mi je dao posljednje upute o mojem ulasku u zrakoplovstvo. U glavnom regrutnom uredu
avijacije u Washingtonu, re-kap mi je, postignut je sporazum da me uzmu na uobiajenu petogodinju obuku, to
je bio standardni postupak prema svima koji ele u avijaciju. Meutim, nakon osnovne obuke primit u poseban
poziv od ministarstva zrakoplovstva da prijeem u prvu klasu oficirske kandidatske kole. To moram preutjeti,
jer smo mi JOT-ovci jedina iznimka u pravilima avijacije, prema kojima je petogodinja sluba potrebna prije no
to se budui zrakoplovac uope moe kandidirati za oficirsku kandidatsku kolu. Ferguson mi je rekao kako
mogu zatraiti da me prime u malo poznat (tako malo poznat da, u stvari, niti ne postoji) program avijacije za
diplomirane studente, ako na to budem primoran, ali da u vjerojatno
2-3moi izbjei da dajem bilo kakva objanjenja. Upozorio me, meutim, da nikome ne govorim o tome kako u
poi u oficirsku kandidatsku kolu prije no to taj zadatak za mene uistinu ne bude potvren u zranoj bazi
Lackland.
Potpisao sam jo jedan tajni sporazum, a Ferguson mi je rekao da u se nakon dvogodinjeg razdoblja morati
ponovno podvrgnuti poligrafu Sjeo sam u autobus to me trebao odvesti u regrutni ured, nosei sa SO' bom malu
putnu torbu s najnunijim toaletnim stvaricama, parom donjej rublja i arapa.
Trbuastom, smeuranom naredniku rekao sam svoje ime to sam Iju baznije mogao. Odgovorio je s daaa, i
kada sam bolje razmislio, zvu alo je to kao pitanje. Dvoumio sam se da li da kaem: Ovdje sam il elim da
me regrutirate. Odluio sam da kaem i jedno i drugo, nastc jeci da to ne zvui kao ponavljanje i dodao kako
mislim da me ovdj oekuju. Narednik je s puno razumijevanja okrenuo pogled unatrag, vj rujui da ja mislim
kako je mojim dolaskom baza najzad spaena.
Dao mi je da ispunim neke formulare i upitao elim li da se javim 2 trideset, ezdeset ili devedeset dana. Veselo
sam rekao da sam sprema ostati ovdje, na to su mu se oi suzile. Usne su mu se izobliile u neto t je moglo
nalikovati na To je poseban sluaj. Motrio me preko stola ; kojim sam ispunjavao formulare; pitao sam se nije
li narednik moda pi padnik JOT-programa pa se tako ponaa samo da bi provjerio moju spi sobnost da prikrijem
pravu istinu. Vratio sam mu papire koje je pregl dao, a zatim nestao u stranjoj prostoriji.
Poslije nekoliko minuta vratio se u drutvu jo jednog narednika, ki je takoer primao regrute. Obojica su
izrazila prilian skepticizam. Sijed ih pola sata proveli smo raspravljajui o tome zato jedan diplomin filozof
uope eli da se unovai u avijaciji i izui za radarskog tehnia: Najzad sam priznao da je to zaista udno i
prihvatio njihov poziv da ponovno javim za koji dan. Ponio sam svoju malu torbu i napustio grutni ured, elei
se negdje skloniti.
Iz telefonske kabine nazvao sam Fergusona da mu kaem kako avijacija jednostavno ne eli - toga dana, barem,
ni u kojem sluaju. P gutao je neto i izmucao da ga opet nazovem za dva sata. Uasavajui ponovnog susreta s
narednikom, pitao sam se tko je zapravo izgubio si sao za alu. Kada sam ponovno telefonirao, Ferguson mi je
rekao da vratim u regrutni ured i da je sada sve u redu. Inzistirao sam na ob; njenju, no hladno me upozorio da se
o povjerljivim stvarima ne razgov telefonom. U regrutnom sam uredu naao drugog narednika, koji m bez ikakva
otezanja dao autobusnu kartu za Baltimore, za lijenike ] trage i polaganje prisege.
Prihvatili su me u Fort Holabirdu. Veeras letim u San Antonio da odsluio svoje dvije godine daleko od taba
CIA - Ferguson mi je rekac to razdoblje shvatim kao dio obrazovanja u sklopu JOT-a. Mislim d rekao da je to
moje razdoblje sazrijevanja.
2.4SAN ANTONIO, Texas Boi, 1957.
Toni i ja obavili smo boini ruak u blagovaonici, bila je to najnia toka jednog sasvim mizernog dana.
Sljedei tjedan, tonije - na Staru godinu, treba da se prijavimo oficirskoj kandidatskoj koli. Dotad se moramo
uzdravati kako znamo, jer ni jedan od nas nema ni prebijene pare.
Samo nas trojica ii emo u istu klasu: Tony s Princetona; Bobby s Williamsa, i ja. Neku veer sreli smo u
hotelu, dolje u gradu, estoricu JOT-ovaca, koji su sada u posljednjoj klasi oficirske kandidatske kole. Uskoro
treba da postanu vii polaznici - tri mjeseca traje nii teaj, a naredna tri mjeseca vii - to znai da e nam ovi
ubudue dozlaboga dosaivati. To je prirodno, ali moe biti i probitano za ouvanje tajne o naem pravom
identitetu.
U toku toga susreta pridravali smo se svih upozorenja o sigurnosti, povodei se za uputama koje nam je dao
Ferguson prilikom posjeta u listopadu. Nitko ne smije zamijetiti bilo kakve znakove ranijeg naeg poznanstva ili
posebnog drugarstva izmeu trojice X-a. Ta tri X (to su naznaeni u zagradama iza naih imena na svim
dokumentima), poseban su znak koji u zrakoplovstvu upotrebljavaju da bi znali tko su pitomci o kojima brine
CIA.
Momci iz vie klase rekli su nam da se ne iznenadimo ako nas stave na tihu vatru - to jednostavno moraju
zbog negodovanja dijela drugih pitomca u klasi koji moraju godinama raditi, ele li dospjeti u oficirsku kolu.
ini se da ti podoficiri nisu ba sretni zbog naeg drutvanca (sveukupno je u oficirskoj koli oko 300 kadeta),
koje ima tu posebnu povlasticu da ue ve nakon elementarnih priprema. Ako se ne varam, mi emo uletjeti.
SAN ANTONIO, Texas Lipnja, 1958.
Za koji dan mogao bih postati potporunikom, ukoliko komandant kole prijee preko uvrede koju sam mu
nanio. Prije nekoliko tjedana pozvao me da mi saopi kako zavreujem da uem u regularnu, a ne u rezervnu
slubu. Samo estorica najboljih diplomaca oficirske kandidatske kole upuuje se u regularnu slubu, a za
oficira koji pretendira na karijeru to znai uspeti se na vrh duge - praktiki ne moete biti otputeni. Komandant
mi je takoer rekao kako postoje svi izgledi da dobijem priz-zanje kao najbolji kadet u klasi. Panino sam
nazvao Fergusona, koji mi je rekao da, kako god znam, otklonim poziv. Upoznao sam komandanta s
2-5time, na to mi je rekao da ne mora biti korisno za ouvanje tajnosti nae situacije (on je jedini meu
rukovodiocima kole koji zna za patronat to ga CIA ima nad nama) to to najbolji diplomac odbija regularnu
slubu. Aludirao je na to da u rukama imam samo akademski papir, koji me praktiki moe srozati za stepenicu
ili dvije. Moje ponovno odbijanje komandant je doivio kao amar. Pretpostavljam da mu se to nikad ranije nije
dogodilo.
VICTORVILLE, California Lipnja, 1959.
Najzad sam dobio nareenje da se vratim u Washington - mislim, u tobonju jedinicu kompanije. Bila je to
fantastina godina - vozikao sam se gore-dolje po pistama Meksika, San Franciska, Yosemitea i Monte-reya.
Zatim sam prebaen na uvjebavanje pilota za napade, imali smo nove F-io4 i nuklearne ciljeve u Kini.
Uvjebavao sam, takoer, manevriranja i bjegove, jer su neki od ciljeva takvi da do njih moe doi, ali nisi
siguran hoe li se i vratiti. Jedina velika pogreka bila je dobrovoljno prijavljivanje za kolu spaavanja u
Renou, Nevada. Poslali su me onamo u sijenju, itav je tjedan trebalo pjeaiti po brdima u cipelama za snijeg
-- bijeda jedna.
Viao sam se s Janet, djevojkom iz koleda, gotovo svakoga vikenda sve od prologa ljeta. Ispriao sam joj o
svome poslu u kompaniji i oekivanjima da e me poslati da radim u inozemstvu..Mnogo smo razgovarali o
braku, ali nismo bili sasvim sigurni to nam je initi. Ona bi eljela ostati u Kaliforniji. Razmiljao sam treba li
da ekam jo cijelu godinu dok zavri JOT-program. Za nekoliko u tjedana otputovati u Washing-ton, tada u
imati najbolju priliku da osjetim koliko e na nas utjecati to to smo razdvojeni.
WASHINGTON Rujna, 1959.
Nije nam dugo trebalo da se odluimo. Za manje od mjesec dana otkako sam napustio Kaliforniju sloili smo se
da ne elimo dulje ekati i tako smo odluili da ivimo zajedno. Vjenali smo se u Notre-Dameu. Bila je to neka
vrst kompromisa, jer je Janetina obitelj kongregacionali-stika, a ona je oekivala da bi vjenanje u katolikoj
crkvi moglo dovesti do problema. Uselili smo se u mali stan u kompleksu zgrada u kojem je ispoetka stanovao i
potpredsjednik Nixon sa svojom suprugom, kada je, nakon izbora za Bijelu kuu, doao u Washington.
Predstojala nam je
z6kupovina namjetaja, ali prijatelji su se pokazali krajnje velikodunima - novi su pokloni danomice stizali.
Moemo utedjeti neto novca kupujui u vojnim trgovinama, jer ja sam jo uvijek na dunosti u vojsci.
Tobonja moja vojna jedinica bila je eskadrila za obavjetajne zadatke u zranoj bazi Bolling u Washingtonu.
Tajni broj mojeg telefona takoer je promijenjen, no tamo su jo uvijek ista dva telefonista koja i dalje bacaju
kocku da vide tko e biti pukovnik, a tko major.
Ferguson mi je rekao da vjerojatno neu biti otputen prije lipnja ili srpnja naredne godine, to e se poklopiti sa
zavretkom mojega obuavanja u okviru programa JOT.
Svi JOT-ovci u klasi oficirske kandidatske kole ispred mene, moja klasa i ona mlaa sada su objedinjeni
programom. ak i tako, jedva nas je petnaest od ukupno ezdesetak u klasi - od ega samo est ena. Program,
to je upravo poeo, provodi se u zgradi za Razonodu i usluge, istoj onoj u kojoj me prije dvije godine tretiralo
osoblje iz Procjena i vrednovanja. Uobiajeni poslovi koje obavljaju ljudi iz Procjena i vrednovanja sada
traju ak dulje nego prije. Ponovno prolazim sve te jednoline testove. Jedina su nam razbibriga subotnja
ludovanja na divovskom nogometnom stadionu u parku Potomac - sve je ostalo tipina ablona koleda.
Na sveanosti u povodu poetka obuke pozdravili su nas Allen Dulles, pukovnik Baird i drugi, koji su nas
zasipali uzbuenjem i pozivima da ih slijedimo u tom ivotu hotiminog samoodricanja, nevidljiva rtvovanja i
tihe hrabrosti tajnih ratnika u bitkama naega doba. Zaista romantino. Svaki od nas u klasi predstavlja jednog od
stotine ili jednog od tisue sveukupnog broja kandidata za JOT-program koji su, najzad, primljeni. Voe
kompanije rekoe nam da ulazimo u drugo najstarije zanimanje na svijetu (moda ak i prvo, ali se to, na alost,
ne moe provjeriti). Ako je u skupini i bilo nekih kojima to nije bilo jasno, zaas su bili razuvjcreni citatom iz
Biblije, prema kojem je nitko drugi nego sam Bog bio taj koji je stvorio pijunau. Toliko o moralnoj strani
stvari.
Ali, zemlja je zaboravila lekciju Jerichoa. Godine 192.9. ministar vanjskih poslova H. L. Stimson zabranio je
operaciju deifriranja, poznatu pod imenom Crna komora, s prijekorom da pravi dentlmen ne ita tua pisma.
Sve do Pearl Harboura, vanjska obavjetajna aktivnost Sjedinjenih Drava bila je gotovo zaboravljena. Heroji
tajne slube iz doba rata, slijedei odluku predsjednika i Kongresa, nisu dopustili novu mogunost iznenadnog
napada zanemarajui mirnodopska vojna upozorenja. Tako je graanska CIA osnovana 1947. kao sredinja
agencija za razvijanje vanjske obavjetajne slube i za pripremanje nacionalnih obavjetajnih podataka
blagoslovljenih prosvijeenou svih moguih izvora.
Nakon pune dvije godine izbivanja u avijaciji, prva su predavanja djelovala privlano, ak uzbudljivo - otprilike
kao kad najzad uspijete utaiti iscrpljujuu e. Ured JOT-a organizirao je veernje teajeve jezika za
zainteresirane, pa smo Janet i ja tri veeri tjedno pohaali teaj panjol-
2-7skog jezika. Zaista je lijepo to se kompanije pobrinula da u to to vie ukljui i supruge. Drukije, one bi
ostale po strani, jer je sve o emu uimo i itamo gotovo potpuna tajna. Odabrali srno teaj panjolskoga samo
stoga to je to bio jezik koji sam uio u koli. No postoji i razraen nain davanja novanih nagrada onima koji
ue i poboljavaju svoje znanje stranih jezika, pa to moe biti zgodna mogunost da se neto vie zaradi. Sve u
svemu, stvari idu sasvim O.K.

WASHINGTON Listopada, 1959.

Upravo smo zavrili studij komunizma i sovjetske vanjske politike, to je trajao mjesec dana, a predstoji nam
prouavanje naina na koji je vlada organizirala nacionalnu sigurnost, kamo pripada i Agencija, i administrativnu
organizaciju njezinih tabova. Svaki od nas povremeno ima sastanke s JOT-ovim savjetnicima s ciljem da s
njima raspravlja o moguim buduim zadacima, kao i o tome gdje da se nastavi obuavanje poslije Boia. ini
se da se gotovo svi ele opredijeliti za tajne operacije, to znai da nam predstoji jo est mjeseci posebnih vjebi
izvan Washingtona, u mjestu zvanom jednostavno farma. Rekao sam Fergusonu da elim poi na farmu, ali
on nije bio nadlean da o tome sa mnom razgovara.
Predavanja i tivo o komunizmu bilo je posebno zanimljivo. Ured za obuavanje nije se previe bavio
filozofijom dijalektiki materijalizam nije ak niti spomenut - kad je rije bila o Sovjetskom Savezu. Prije je
to neka vrsta sasvim praktinog uhodavanja u stvari, jer CIA je, u prvom redu, za to da djeluje protiv ruske
ekspanzije koju diktira Komunistika partija Sovjetskog Saveza - KPSS. Lenjinistiki koncept partije, posebno
njezina elitistika i tajnovita priroda, kao i tekoe na koje nailazi u pomirenju pragmatizma i ideologije (ruska
dominacija nad nacionalnim manjinama, NEP, kolektivizacija i eliminacija kulaka, doktrina jedinstvenog fronta,
pakt Molotova i Ribbentropa) promatraju se u kretanju prema jednom cilju - stjecanju, zadravanju i
neprestanom proirivanju moi utjecaja.
Potinjenost komunistikih partija drugih zemalja prema KPSS takoer je tema kojoj smo pridavali posebnu
panju - teko je vjerovati da Sovjeti iskreno mogu propovijedati kako je prva obaveza svakoga komunista, bez
obzira na to koje nacionalnosti bio, da brani Sovjetski Savez. Institucije poput Kominterne i Kominforma sluile
su svojoj svrsi u svoje vrijeme, a KGB je cijelo to vrijeme najvaniji organ. Daleko je vea vanost, prirodno,
bila pridavana sovjetskim organizacijama sigurnosti, od eke nadalje.
Rukopisi komunistikih otpadnika ipak su bili najzanimljiviji Louis Budenz, Howard Fast, Bog koji je
razoarao, Kravenko, Guzenko,
18Petrov. Usprkos svemu, najopasniji za Sovjete, zbog svoje kritike doktrine lenjinistike partije, jest Milovan
Dilas. Narednoga dana razdijelili smo se na manje grupe i razgovarali s Petrom Derjabinom,* koji je trenutno
najcjenjeniji sovjetski otpadnik. Prikljuili smo se na internu televiziju tako da nas on nije mogao vidjeti (kako bi
se time osigurala naa zatita), a on je bio preruen i razgovarao je s nama uz pomo prevodioca (da se ouva
njegova sigurnost, jer je ivio na podruju Washingtona).
Osnovna je teorija da su pokuaji uspostavljanja komunistike diktature diljem svijeta stvarne manifestacije
sovjetske ekspanzije, koja na taj nain pokuava u vlastitoj kui zadrati mo partije. Naa je zemlja njihov
stvaran cilj. Uostalom, Rusi su esto isticali da je mir nemogu sve dok Sjedinjene Drave ne budu pobijeene.
Sada poinjemo studirati kako vlada, i CIA posebno, nastoje da se toj sovjetskoj prijetnji suprotstave.
WASHINGTON Studenoga, 1959.
Lajtmotiv tih sastanaka jest da CIA ne stvara politiku. Zadatak je Agencije da osigura obavjetavanje ili
informacije kojima se slui predsjednik i drugi kreatori politike. Ona iskljuivo izvrava politiku i prikuplja
informacije vane za donoenje politikih odluka, izvan Agencije. Ona ne stvara politiku.
Vie smo tjedana sluali predavanja i itali dokumente o vladinom aparatu nacionalne sigurnosti. Temeljni je
dokument Akt o nacionalnoj sigurnosti iz 1947. godine, koji je donijelo Vijee za nacionalnu sigurnost (NSC),
kao najvie tijelo zadueno za sigurnost nacije. Pod predsjedanjem predsjednika, NSC ine sljedei statutarni
lanovi: ministar vanjskih poslova, ministar obrane, direktor Ureda za graansku obrambenu mobilizaciju i
potpredsjednik SAD-a. lanstvo moe biti ad hoc proireno u svakom trenutku kada predsjednik to zaeli
linostima kao to su dravni javni tuilac ili ministar financija. Sef generaltaba i direktor Centralne
obavjetajne slube (DCI) imaju u NSC status promatraa,1
Vijee nacionalne sigurnosti ima svoje vlastito osoblje i urede u zgradi izvrnih ureda, u susjedstvu Bijele kue.
Tri su vane potinjene grupacije: Odbor za planiranje, Odbor za koordinaciju operacija (OCB)2 te Savjetodavni
obavjetajni komitet (IAC)S. Odbor Vijea za planiranje radi preteno na pripremanju materijala za sastanke
Vijea, kao i na izvravanju odluka koje Vijee donosi.
1 Vidi shemu I
2 Kasnije poznat kao Grupa 54-12, Specijalna grupa, Grupa 303, Komitet etrde-setorice
8 Kasnije nazvan Odborom SAD-a za obavjetajnu aktivnost
2.9Odbor za koordinaciju operacija od posebne je vanosti za Agenciju, jer u njegovu kompetenciju ulazi
nadgledanje i odobravanje akcione operacije CIA (nasuprot prikupljanju informacija), kao to su propaganda, ne
izriito vojne operacije i politiki sukobi. OCB ine direktor Agencije, zamjenik sekretara za obranu i ad hoc
lanovi na razini pomonika ministara.
Savjetodavni obavjetajni komitet neka je vrst odbora direktora obavjetajne brane kojima predsjedava direktor
Agencije, a lanovi su zamjenik direktora Centralne obavjetajne slube i efovi obavjetajnih slubi armije,
mornarice, zrakoplovstva, generaltaba, ef obavjetajne slube i istraivanja (INR) Ministarstva vanjskih
poslova te direktor Agencije za nacionalnu sigurnost. Sefovi obavjetajnih slubi FBI i Komisije za atomsku
energiju prisustvuju zasjedanjima Savjetodavnog obavjetajnog komiteta kada je to potrebno. Svrha je
Savjetodavnog obavjetajnog komiteta da odreuje obavjetajne zadatke razliitim slubama, ovisno, barem teo-
retski, o tome koja sluba najuspjenije moe obaviti odreeni posao. Taj je Komitet takoer zaduen da otklanja
preklapanja ili pukotine u opoj obavjetajnoj aktivnosti. ini ga nekoliko niih meuodjelskih grupa, kao to su
Odbor za dravni budet, Komitet za nadzor obavjetajne slube i Promatraki komitet, a svakome je od njih na
elu funkcio-ner CIA.
Aktom o nacionalnoj sigurnosti iz 1947. kao dio mehanizma Vijea nacionalne sigurnosti osnovani su ured
direktora Centralne obavjetajne slube kao glavnog obavjetajnog funkcionera Vijea te Centralna obavjetajna
agencija - organizacija koja e ostvariti centralizaciju sveopih obavjetajnih aktivnosti zemlje. CIA ima pet
temeljnih funkcija:
i. Da Vijee nacionalne sigurnosti savjetuje o takvim obavjetajnim aktivnostima vladinih odjela i agencija koje
se odnose na nacionalnu sigurnost.
z. Da Vijeu formulira preporuke na temelju kojih se koordiniraju takve obavjetajne aktivnosti.
3. Da dovodi u uzajamni odnos i vrednuje obavjetajne poslove koje se odnose na nacionalnu sigurnost i da
osigurava odgovarajue rasprostiranje takve obavjetajne aktivnosti unutar vlade.
4. Da s ciljem razvijanja postojeih obavjetajnih agencija osigurava takve pomone slube od zajednikog
interesa koje e pripomoi da se odredbe Vijea nacionalne sigurnosti provode na to centraliziraniji nain.
5. Da osigurava i sve druge zadatke i obaveze obavjetavanja, koje se tiu nacionalne sigurnosti, a koje Vijee, s
vremena na vrijeme, moe donijeti.
Direktor Centralne obavjetajne slube opisan nam je kao ovjek koji - slikovito reeno - nosi dva eira. Prvo,
on je glavni obavjetajni savjetnik predsjednika i Vijea nacionalne sigurnosti i, drugo, direktor je Centralne
obavjetajne agencije. Vijee nacionalne sigurnosti izdaje slubene
30direktive direktoru Centralne obavjetajne slube posredstvom strogo tajnih dokumenata, koji se nazivaju
obavjetajnim direktivama Vijea nacionalne sigurnosti (NSCID's - izgovara se: non-skids). Iz ureda direktora
Centralne obavjetajne slube ti se dokumenti alju odgovarajuim obavjetajnim slubama, ukljuujui i CIA, a
nazivaju se direktivama direktora Centralne obavjetajne slube (DCID's). Unutar CIA te se direktive ras-
poreuju u opsene i estim promjenama podlone svenjeve naredbi i drugih instrukcija. Studirali smo, tada
vrlo opsene, NSCID-dokumente, jo neto opirnije iz DCID-kategorije, te specifine naredbe CIA. To su
dokumenti u kojima je obraeno sve, od objedinjavanja vanjskih obavjetajnih operacija kroz politike,
psiholoke i ne izriito vojne operacije, do komunikacija i elektronske obavjetajne aktivnosti. Naravno, doku-
mentacija i administrativna organizacija CIA pokazuje da je ono ime se Agencija bavi naredba predsjednika i
Vijea za nacionalnu sigurnost. Agencija ne donosi politike odluke niti djeluje za svoj vlastiti raun. Ona je
instrument predsjednika.
Bavili smo se takoer upozorenjima Kongresa o obavjetajnim aktivnostima i o Agenciji posebno. Problem je
izvirao iz Akta o nacionalnoj sigurnosti iz 1947. i njegova dodatka, akta o osnivanju Centralne obavjetajne
agencije iz 1949. U skladu s tim zakonima, direktor Centralne obavjetajne slube obavezan je da titi izvore i
metode obavjetajnih pothvata SAD-a. Takoer, on i financijska sluba osloboeni su obaveze da izvjetavaju
Kongres o organizaciji, zadacima, osoblju i trokovima CIA - budet koje je prikriven u budetima ostalih
izvrnih agencija. Direktor obavjetajne slube, u stvari, ima ovlatenje da, po vlastitu nahoenju, potroi onu
svotu iz budeta CIA koju on smatra potrebnom, bez ikakvih objanjenja, osim to mora na to staviti svoj potpis.
Takvi trokovi, osloboeni kontrole Kongresa i vladinih financijskih institucija -ili, teoretski, svakoga izvan ove
brane - nazivaju se nepodlonim fondovima. Izglasavanjem tih zakona Kongres je sebe odvojio od aktivnosti
CIA, iako direktor Centralne obavjetajne slube povremeno obavjetava etiri mala potkomiteta o vanim
stvarima. Rije je o potkomitetima Senata i Bijele kue za vojne slube i Komiteta za usklaivanje. Izlaganja
njihova glavnoga govornika, senatora Richarda Russella, obavezno se u toku JOT-programa moraju itati.
Nekoliko je puta autonomija CIA bila ugroena. Specijalna komisija za obavjetajne aktivnosti, koju je, pod
Hooverovim patronatom, vodio general Mark Clark, preporuila je 1955. da se osnuje promatraki kongresni
komitet koji bi nadzirao CIA, ak temeljitije nego to kongresni komitet za atomsku energiju kontrolira Komisiju
za atomsku energiju. U stvari, Clarkov komitet nije vjerovao da su potkomiteti za vojne slube i za usklaivanje
sposobni upozoravati Kongres o aktivnostima CIA. U svakom sluaju, problem je bio otklonjen, u skladu sa
stavom Agencije, kada je predsjednik Eisenhower, na poetku 1956. godine imenovao svoj komitet s ciljem da
nadzire rad Agencije. To je Predsjedniki odbor sav-jetnika za vanjske obavjetajne aktivnosti,1 kojemu je na
elu James R. Killian, predsjednik Instituta za tehnologiju iz Massachusettsa. Time je postignuto da obini
ljudi imaju pravo nadzora nad CIA, to Kongres nije elio. Povrh toga, isticao je govornik, to bi Kongres vie
ulazio u stvari, vea je opasnost sluajnog otkrivanja tajni od strane indiskretnih politiara. Uspostavljeni odnosi
s obavjetajnim slubama drugih zemalja, na primer Velike Britanije, mogli bi se komplicirati. Kongres je imao
potpuno pravo kada je od samoga poetka odbijao kontrolu - bilo bi to za nj previe. Njegov je posao da
osigurava novac.
WASHINGTON Prosinca, 1959.
Prouavanje administrativne strukture Agencije bilo je fascinirajue, ali i iscrpljujue - nije bilo kraja razliitim
organizacijskim shemama i govorima predstavnika odjela, pododjela, ureda i pomonih ureda. Svaki je govornik
imao priu o tome kako je njegova sluba obavila vaan zadatak zahvaljujui tome to je raspolagala pravom
informacijom ili pravom osobom za taj posao.
U toku itavoga dosadanjeg programa obuke, od prvih dana rujna, neprestano nas podsjeaju na potrebu
vrhunske sigurnosti. Sposobnosti i namjere neprijatelja moraju biti otkrivene, bez obzira na to je li rije o
Kremlju, sovjetskoj tvornici nuklearnog naoruanja, programu novog pro-jektilskog oruja ili o dvorani za
sastanke neke opskurne komunistike partije u Africi. No od najvee vanosti, s obzirom na to da je poznavanje
neprijatelja nuno ogranieno, jest da se zatiti naa obavjetajna aktivnost. Ne elimo da neprijatelj sazna to mi
znamo o njemu, jer tada moe poduzeti mjere koje bi nau prednost svele na niticu. Zato moramo zatititi svoju
obavjetajnu aktivnost podizanjem zavjese tajni, zvane sigurnost. Pod tim se terminom razumijevaju
slubenici na ulazima u zgrade, straari, znake, prozori s metalnim ogradama, kombinacije sigurnosnih ormara,
poligrafi, istraivanja prolosti, kazne za odavanje mjera sigurnosti, odjeljivanje i princip saznaj samo to je
potrebno.
Odjeljivanje je postupak kojim se aktivnosti meusobno odvajaju na taj nain da grupa ili pojedini agent to
obavlja odreeni zadatak ne zna zadatke drugih. Praznina izmeu ljudi koji obavljaju razliite poslove pre-
mouje se po principu saznaj samo ono to je potrebno. Ako osoba koja radi na nekom obavjetajnom
zadatku zaista mora saznati to je poseban posao nekoga drugoga, dobit e za to specijalno doputenje. Ako ne,
od nje se oekuje da potisne, inae shvatljivu, znatielju. CIA
1 Godine 1961. nazvan Predsjednikovim savjetom za vanjske obavjetajne aktiv-
nostije organizirana na osnovi sloenih odjela, kako bi se maksimalno zatitile tajne informacije koje se
prikupljaju za stvaraoce politike.
Administrativna struktura CIA prilino je sloena.1 Na vrhu piramide su izvrni uredi, ured direktora, pomonika
direktora, generalnog inspektora, glavnog vijea, revizora i ureda za veze.
Slijede etiri direktorata, na razini pomonika direktora, od kojih je svaki odgovoran za razliite aktivnosti, a
imenovan je prema nazivu pomonika direktora koji ih vode. To su: DDI, koji vodi zamjenik direktora za
obavjetajne poslove; DDP, koji vodi pomonik direktora za planiranje; DDS, koji vodi pomonik direktora za
zatitu i podrku, te DDC, koji vodi pomonik direktora za koordinaciju. DDC je malen ured koji se bavi
poslovima rukovoenja, pa praktiki i nismo troili vrijeme na to da bismo o tome raspravljali. Ostala su tri
direktorata alfa i omega Agencije (u dnevniku pod: Washington, 8. veljae 1964. vidi organizacijske promjene na
poetku i^o-tih godina).
DDI prikuplja zahtjeve, bavi se odreenim prikupljanjem informacija, vrednuje i usporeuje obavjetajne
izvjetaje i daje konano oblikovan izvjetaj.1 Sastoji se od nekoliko razliitih ureda, od kojih svaki sadri i
objedinjavajuu funkciju cijele obavjetajne zajednice. To su: Ured za tekue izvjetaje (OI), Ured za dravni
budet (ONE), Ured za osnovne izvjetaje (OBI), Ured za znanstvene izvjetaje (OSI), Ured za istraivanja i
izvjetavanje (ORR), Sredinji ured za upute (OCR), Ured za operacije (OO), Sluba za radio-informiranje u
inozemstvu (FBIS) i Centar za reprodukciju fotografije (NPIC). Zatraili su od nas da napiemo primjerke
razliitih vrsta specijalnih izvjetaja za te urede, a neke smo od njih i posjetili. Zanimljivo je imati na umu da
vie od osamdeset posto informacija to ulaze u konane obavjetajne izvjetaje potjee iz javnih izvora, kao to
su znanstveni i tehniki asopisi, politiki govori i drugi javni dokumenti. Ostatak se pribavlja posredstvom
tajnih agenata i tehnikih ureaja. Svakako, postoji razlika, i ona ide u korist kvalitete i povjerljivosti tajno
prikupljenih obavjetenja.
DDP je dio CIA koji se brine za tajno prikupljanje informacija i poznat je, takoer, pod nazivom Tajne slube
(CS). Sastoji se od taba s podrunim stanicama i bazama u gotovo svim zemljama. Iako smo prouavali
organizaciju taba DDP-a, rekoe nam da emo detalje o tome kako se tajne operacije izvode saznati u toku
kasnijih predavanja. Samo JOT-ov-cima koji izraze elju da slue u DDP-u i koji daju pismeni pristanak da su
voljni raditi u bilo kojoj zemlji odobrit e se pohaanje naprednih teajeva za operacije na farmi. Oni koji
budu eljeli raditi u nekom od drugih podruja rada Agencije pohaat e specijalizirani program obuke u samom
tabu.
1 Vidi shemu II 1 Vidi shemu III
3 CIA
33Cjelokupne Tajne slube (CS) podijeljene su u operativne odjele i tzv. starjeinske uprave.1 Operativni odjeli
nadleni su za pojedina geografska podruja i stanovite specijalizirane slube. Starjeinski tabovi bave se
koordinacijom i nadziru sve obavjetajne aktivnosti unutar slubene klase svake od njih - to su odrazi temeljne
operativne teorije CIA. Tri su taba starjeina: tab za inozemne izvjetaje (FI), tab za psiholoko ratovanje i ne
izriito vojne akcije (PP) i tab za kontraobavjetajnu djelatnost (CI). Prvi se bavi objedinjavanjem obavjetajnih
izvjetaja, drugi tretira akcione operacije, a kontraobavjetajni tab brine se za zatitu djelovanja koja
poduzimaju prva dva. Razlika izmeu taba za objedinjavanje obavjetajnih izvjetaja i taba operativnih akcija
jest u tome to djelatnost prvoga ne ostavlja traga, dok pothvati drugoga uvijek imaju sasvim jasno vidljive
uinke. (Za objanjenje: vidi opis u dnevniku: Washington, 8. veljae 1964.)
Objedinjena operacija moe, na primjer, biti praenje rada agenta koji izvjetava o vojnim planovima sovjetskog
ministarstva obrane. Pod aktivnom operacijom razumijeva se antikomunistiki magazin za intelektualce,
potpomognut novcem CIA, koji se plasira putem ruske emigrantske organizacije sa sjeditem u Parizu.
Objedinjavanje informacija odgovara potrebama DDI-a (direktorat za obavjetajne poslove) za dogotavljanje
zavrnih obavjetenja - a te informacije, opet, ovise o potrebama Vijea nacionalne sigurnosti (NSC) i drugih
korisnika, kao to su vojne slube i Ministarstvo vanjskih poslova. Akcione operacije sastoje se od kontrole,
usmjeravanja i zatite pojedinaca i organizacija angairanih u borbi protiv komunizma u itavom svijetu. One
ukljuuju sindikalne unije, omladinske i studentske organizacije, sredstva javnog obavjetavanja, profesionalna
udruenja kao to su novinarska i pravnika, zatim organizacije poslovnih ljudi, politiara te, najzad, politike
partije i vlade. Akcione operacije ukljuuju, takoer, obuku i zatitu neregularnih vojnih snaga, kao to su gerilci
u Tibetu, diverzanti u Vijetnamu ili saboteri u komunistikoj Kini. Zatitne operacije, openito, podrazumijevaju
napore CIA da zatiti Agenciju od neprijateljskih prodiranja i ubacivanja obavjetajnih slubi drugih zemalja s
ciljem da se otkrije kakve operacije te slube vode protiv nas.
Odjeli DDP-a (Tajne slube) odgovorni su za sve aktivnosti s podruja tajnog prikupljanja informacija unutar
odreenih zona. To su odjeli: za Zapadnu Evropu (WE) (u koji je ukljuena i Kanada), za Istonu Evropu (EE),
Sovjetski Savez (SR), Bliski istok (NE), Afriku (AF), Daleki istok (FE) i za zapadnu hemisferu (WH). Svakome
je odjelu na elu ef sa svojim zamjenikom. Ti odjeli imaju u svom sastavu i tabove, odgovorne - unutar svojega
geografskog podruja - i za poslove na inozemnim
1 Vidi shemu IV
34izvjetajima (FI), za psiholoko ratovanje i ne izriito vojne akcije (PP) i za kontraobavjetajnu djelatnost
(CI).1
Geografska podruja, unutar svakog odjela, podijeljena su na grupacije od jedne ili vie zemalja, kao i na
specijalistike zadatke, svojstvene svakom odjelu. Grupacije su, opet, podijeljene na slube po zemljama u onim
sluajevima kada je u jednoj grupaciji vie zemalja. Tako, na primjer, poljska grupacija u okviru Odjela za
Istonu Evropu obrauje iskljuivo teme iz te zemlje, dok Centralno-amerika grupa u okviru Odjela zapadne
hemisfere ima slube za est razliitih zemalja.
Odjeli i grupacije Tajnih slubi u svojim su tabovima odgovorne za podrku i zatitu stanicama i bazama u
drugim zemljama unutar svojega podruja, kao i za obavjetavanje starjeinskih tabova i DDP-a o svemu to se
na te zemlje odnosi, kako u smislu obavjetavanja, tako i na operativnom planu. Stabni odjel brinut e se o
osoblju stanica i baza, organizirati obuku zatite uz pomo specijalista i, najvanije od svega, razraivati
elaborate potrebne za terenske operacije. Svaka operacija, svaki agent i svaki izvjetaj poslan s terena u tabove
zahtijeva kontrolu i razradbu dokumenata. Odjeli za pojedina podruja odgovorni su da se sva ta golema rijeka
papira slijeva pravim kanalima u odgovarajue urede Tajnih slubi radi pregleda, miljenja, odobrenja ili
odbijanja. Obavjetajni izvjetaji, za razliku od operativnih koji obrauju mehanizam kako se dolazi do
informacije, takoer se moraju razraivati, s obzirom na pravilnu upotrebu jezika i gramatike. Razrada se obavlja
i sa stanovita obrade izvjetaja koji se upuuju zainteresiranim dijelovima Tajnih slubi, direktoratu za
obavjetajne poslove i svima drugima u obavjetajnoj zajednici. Obrada operativnih i obavjetajnih izvjetaja s
terena posao je slubenika u slubama za pojedine zemlje unutar odjela za pojedina podruja.
Tajne slube (CS) dijele se na etiri odjeljenja koja opsluuju ostale. Odjel meunarodnih organizacija (IO)
nadgleda odnose CIA s radnikim, omladinskim, studentskim i profesionalnim organizacijama i sredstvima
javnog obavjetavanja u itavom svijetu. Aktivnosti na tim poljima usklauju se posredstvom Odjela za
meunarodne organizacije i Odjela za psiholoko ratovanje i ne izriito vojne akcije, kao i s odgovarajuim odje-
lima i grupacijama za pojedina podruja. Kontakti izmeu CIA i funk-cionera tih organizacija mogu se odravati
posredstvom Odjela meunarodnih organizacija ili putem slubenika u onim slubama na podrujima kojih se
pojedina operativna akcija obavlja.
Odjel tehnikih slubi (TSD) osigurava zatitu operacija u odjelima svih podruja posredstvom strunjaka za
prislune aparate, fotografiranje, otvaranje brava, nevidljivo pisanje, tajno otvaranje i zatvaranje pote,
preruavanje, pakete s tajnim pretincima, analizu rukopisa, identifikaciju osoba na temelju pljuvake s predmeta
kao to su opuci cigareta, i za
Radi boljeg razjanjenja, vidi u dnevniku: Washington, 8. veljae 1964.
35Cjelokupne Tajne slube (CS) podijeljene su u operativne odjele i tzv. starjeinske uprave.1 Operativni odjeli
nadleni su za pojedina geografska podruja i stanovite specijalizirane slube. Starjeinski tabovi bave se
koordinacijom i nadziru sve obavjetajne aktivnosti unutar slubene klase svake od njih - to su odrazi temeljne
operativne teorije CIA. Tri su taba starjeina: tab za inozemne izvjetaje (FI), tab za psiholoko ratovanje i ne
izriito vojne akcije (PP) i tab za kontraobavjetajnu djelatnost (CI). Prvi se bavi objedinjavanjem obavjetajnih
izvjetaja, drugi tretira akcione operacije, a kontraobavjetajni tab brine se za zatitu djelovanja koja
poduzimaju prva dva. Razlika izmeu taba za objedinjavanje obavjetajnih izvjetaja i taba operativnih akcija
jest u tome to djelatnost prvoga ne ostavlja traga, dok pothvati drugoga uvijek imaju sasvim jasno vidljive
uinke. (Za objanjenje: vidi opis u dnevniku: Washington, 8. veljae 1964.)
Objedinjena operacija moe, na primjer, biti praenje rada agenta koji izvjetava o vojnim planovima sovjetskog
ministarstva obrane. Pod aktivnom operacijom razumijeva se antikomunistiki magazin za intelektualce,
potpomognut novcem CIA, koji se plasira putem ruske emigrantske organizacije sa sjeditem u Parizu.
Objedinjavanje informacija odgovara potrebama DDI-a (direktorat za obavjetajne poslove) za dogotavljanje
zavrnih obavjetenja - a te informacije, opet, ovise o potrebama Vijea nacionalne sigurnosti (NSC) i drugih
korisnika, kao to su vojne slube i Ministarstvo vanjskih poslova. Akcione operacije sastoje se od kontrole,
usmjeravanja i zatite pojedinaca i organizacija angairanih u borbi protiv komunizma u itavom svijetu. One
ukljuuju sindikalne unije, omladinske i studentske organizacije, sredstva javnog obavjetavanja, profesionalna
udruenja kao to su novinarska i pravnika, zatim organizacije poslovnih ljudi, politiara te, najzad, politike
partije i vlade. Akcione operacije ukljuuju, takoer, obuku i zatitu neregularnih vojnih snaga, kao to su gerilci
u Tibetu, diverzanti u Vijetnamu ili saboteri u komunistikoj Kini. Zatitne operacije, openito, podrazumijevaju
napore CIA da zatiti Agenciju od neprijateljskih prodiranja i ubacivanja obavjetajnih slubi drugih zemalja s
ciljem da se otkrije kakve operacije te slube vode protiv nas.
Odjeli DDP-a (Tajne slube) odgovorni su za sve aktivnosti s podruja tajnog prikupljanja informacija unutar
odreenih zona. To su odjeli: za Zapadnu Evropu (WE) (u koji je ukljuena i Kanada), za Istonu Evropu (EE),
Sovjetski Savez (SR), Bliski istok (NE), Afriku (AF), Daleki istok (FE) i za zapadnu hemisferu (WH). Svakome
je odjelu na elu ef sa svojim zamjenikom. Ti odjeli imaju u svom sastavu i tabove, odgovorne - unutar svojega
geografskog podruja - i za poslove na inozemnim
Vidi shemu IV
34izvjetajima (FI), za psiholoko ratovanje i ne izriito vojne akcije (PP) i za kontraobavjetajnu djelatnost
(CI).1
Geografska podruja, unutar svakog odjela, podijeljena su na grupacije od jedne ili vie zemalja, kao i na
specijalistike zadatke, svojstvene svakom odjelu. Grupacije su, opet, podijeljene na slube po zemljama u onim
sluajevima kada je u jednoj grupaciji vie zemalja. Tako, na primjer, poljska grupacija u okviru Odjela za
Istonu Evropu obrauje iskljuivo teme iz te zemlje, dok Centralno-amerika grupa u okviru Odjela zapadne
hemisfere ima slube za est razliitih zemalja.
Odjeli i grupacije Tajnih slubi u svojim su tabovima odgovorne za podrku i zatitu stanicama i bazama u
drugim zemljama unutar svojega podruja, kao i za obavjetavanje starjeinskih tabova i DDP-a o svemu to se
na te zemlje odnosi, kako u smislu obavjetavanja, tako i na operativnom planu. Stabni odjel brinut e se o
osoblju stanica i baza, organizirati obuku zatite uz pomo specijalista i, najvanije od svega, razraivati
elaborate potrebne za terenske operacije. Svaka operacija, svaki agent i svaki izvjetaj poslan s terena u tabove
zahtijeva kontrolu i razradbu dokumenata. Odjeli za pojedina podruja odgovorni su da se sva ta golema rijeka
papira slijeva pravim kanalima u odgovarajue urede Tajnih slubi radi pregleda, miljenja, odobrenja ili
odbijanja. Obavjetajni izvjetaji, za razliku od operativnih koji obrauju mehanizam kako se dolazi do
informacije, takoer se moraju razraivati, s obzirom na pravilnu upotrebu jezika i gramatike. Razrada se obavlja
i sa stanovita obrade izvjetaja koji se upuuju zainteresiranim dijelovima Tajnih slubi, direktoratu za
obavjetajne poslove i svima drugima u obavjetajnoj zajednici. Obrada operativnih i obavjetajnih izvjetaja s
terena posao je slubenika u slubama za pojedine zemlje unutar odjela za pojedina podruja.
Tajne slube (CS) dijele se na etiri odjeljenja koja opsluuju ostale. Odjel meunarodnih organizacija (IO)
nadgleda odnose CIA s radnikim, omladinskim, studentskim i profesionalnim organizacijama i sredstvima
javnog obavjetavanja u itavom svijetu. Aktivnosti na tim poljima usklauju se posredstvom Odjela za
meunarodne organizacije i Odjela za psiholoko ratovanje i ne izriito vojne akcije, kao i s odgovarajuim odje-
lima i grupacijama za pojedina podruja. Kontakti izmeu CIA i funk-cionera tih organizacija mogu se odravati
posredstvom Odjela meunarodnih organizacija ili putem slubenika u onim slubama na podrujima kojih se
pojedina operativna akcija obavlja.
Odjel tehnikih slubi (TSD) osigurava zatitu operacija u odjelima svih podruja posredstvom strunjaka za
prislune aparate, fotografiranje, otvaranje brava, nevidljivo pisanje, tajno otvaranje i zatvaranje pote,
preruavanje, pakete s tajnim pretincima, analizu rukopisa, identifikaciju osoba na temelju pljuvake s predmeta
kao to su opuci cigareta, i za
Radi boljeg razjanjenja, vidi u dnevniku: Washington, 8. veljae 1964.
35mnoge druge tehnike usluge. Specijalisti sudjeluju u obuavanju agenata, ali i sami preuzimaju zadatke.
Nekoliko baza TSD-a postoji u pojedinim zemljama za podrku tamo gdje je to potrebno. TSD takoer ima
program stalnog istraivanja da bi usavravao svoje sposobnosti i razvijao mjere zatite protiv planova vanjskih
slubi, posebno KGB-a.
Odjel D jest jedinica Tajnih slubi koja pomae Agenciji za nacionalnu sigurnost u otkrivanju sistema ifri vlada
drugih zemalja. Kada situacija zahtijeva da se na terenu pojaaju operacije protiv komunikacija drugih zemalja,
Agencija za nacionalnu sigurnost obraa se srodnim obavjetajnim slubama, kao to su, na primjer, tajne vojne
slube, od kojih svaka obavlja odgovarajue operacije kontrole vojnih komunikacija komunistikih zemalja. Ili
se, pak, Agencija za nacionalnu sigurnost obraa odjelu D koji koordinira opu zatitu koju CIA prua Agenciji.
Tada odjel D daje strunu pomo u planiranju nastojanja da se pridobiju slubenici koji rade na iframa ili, pak, u
postavljanju tehnikih ureaja, koji treba da onemogue deifriranje poruka. Po svemu tome ini se da je odjel D
od svih operativnih odjela Tajnih slubi najee u akciji. Ali, slino kao i u sluaju Odjela za meunarodne
organizacije, njegove su aktivnosti uvijek usklaene s radom odjela za pojedina geografska podruja i s glavnim
inozemnim slubama.
Odjel za jedinstvenu obradu podataka (RI) znai Tajnim slubama isto ono to i Sredinji ured za upute (OCR)
direktoratu obavjetajnih poslova, koje vodi zamjenik direktora (DDI). Agencija nije marila za trokove kada je
trebalo osigurati bolji sistem pohranjivanja i usavravanja podataka nego to ga moe izgraditi IBM. Postoje
brojni sistemi podataka za glavne i manje vane teme za svaku zemlju s ciljem pisanja obavjetajnih izvjetaja.
Takvi sistemi postoje i za svakoga agenta i za razliite faze svake operacije. Milijuni imena registrirani su za
jednostavnu elektronsku uporabu, a upotreba mikrofilmova automatizirana je tako da se kopije dokumenata
mogu osigurati jednostavnim pritiskom dugmeta prema utvrenim iframa - praktiki, omoguava se hitno
pronalaenje jednog dokumenta meu milijunima drugih. Kao sredinja arhiva svih obavjetajnih i operativnih
izvjetaja Tajnih slubi, RI posluuje sve tabove te slube, ne samo toga odjela nego i svih podrunih stanica.
DDS1 je organizam za podrku Agenciji i preteno slui Tajnim slubama. To je takoer direktorat koji vodi
jedan od pomonika direktora. Njemu pripadaju polaznici obuke u okviru JOT-programa. Najvaniji su uredi
DDS-a kadrovski, za sigurnost, za obuku, financije, komunikacije i za opskrbljivanje vojske. Svaki od tih ureda
ima vane funkcije, ali je veina nas bila angairana na vjebama za specijalne operacije i za zadatke Tajnih
slubi.
Prije nekoliko dana proitan je popis onih koji e krenuti na farmu. Bio sam na listi - bio je praktiki svatko -
dobili smo posebne upute o
1 Vidi shemu Vtome to nas tamo eka. Farma je slubeno poznata pod ifriranim nazivom ISOLATION
(kriptonimi se uvijek piu velikim slovima). To je skrovito mjesto za obuku pod zatitom vojske, a vodi je Ured
za obuku. Udaljeno je nekoliko sati vonje od Washingtona. Tamo emo provesti gotovo svih narednih est
mjeseci. Petkom uveer, onima koji to ele, bit e doputen izlazak za vikend. Oficir koji nam je davao upute
rekao nam je da postoji dnevna avionska veza Agencije (pod vojnom kontrolom) izmeu vaingtonskog
nacionalnog aerodroma i ISOLATIONA, ali se njome slui preteno ono osoblje kojem nije odreeno da u bazi
boravi dulje vrijeme. Prema njegovu naputku podijelili smo se u skupine po etiri ili pet na jedno vozilo, tako da
to vie naih ena moe posjetiti Washing-ton u toku tjedna. Pokazalo se da nam avionski prijevoz u
ISOLATION ni u kojem sluaju nee biti potreban.
Dobili smo telefonski broj u Washingtonu za koji nam je reeno da je to izravna veza s ISOLATIONOM za
obitelji, ali da se njome smijemo sluiti samo u hitnim sluajevima. Oficir nam je najzad rekao ime i mjesto
baze, najpogodniji put za vonju te dao instrukcije za javljanje. Posebno je istaknuo neophodnost zatite tajne
baze i ukazao na osjetljivost njezine identifikacije. Rekao nam je da se tamo obuavaju agenti iz cijeloga svijeta i
da za njih nije uputno da znaju gdje se nalaze. Vjerojatno je da ih ak neemo niti vidjeti. Ime baze zapravo je
toliko osjetljivo, da ga ne smijemo odati nikome od naih kolega u programu JOT koji nisu odabrani za obuku u
njoj, nikome od namjetenika Agencije, pa ak ni naim enama. Nitko u razgovoru ne govori o ISOLATIONU,
pa se i u slubenim prilikama kada se izdaju upute spominje jedino farma.
Javili smo se na farmu prvoga ponedjeljka nakon Nove godine. Osjeam se oputenim - nestalo je uobiajene
previe izraene nestrpljivosti. Primljen sam na posao koji elim i samo me sveopa katastrofa moe odavde
izbaciti. Jo est mjeseci obuke, studiranja, savladavanja profesije. A tada zadatak u uredu za neku zemlju u
okviru taba Tajnih slubi. Za godinu ili dvije bit u tajni operativac negdje izvan SAD-a.
CAMP PEARY, Virginia Sijenja, 1960-
Ulaz u Camp Peary, koji osigurava vojna policija, podsjea na obinu straarnicu. Udaljen je petnaestak minuta
od Williamsburga, na putu prema Richmondu. Pokazali smo straaru znake kompanije, a on je uputio vozaa
kojim putem da vozi prema terenu koj pripada JOT-u. Okupili smo se u amfiteatru nazvanom spilja, gdje nas
je pozdravio komandant ISOLATIONA - bivi ef kompanijine stanice u Mexico Citvju. Oficir sigurnosti baze
uputio nas je u sve to nam je doputeno, a to zabranjeno. Cijelo vrijeme ovdje se odravaju brojni sastanci i
obuavaju ljudi, estostranci koji ak niti ne znaju gdje se na podruju Sjedinjenih Drava uope nalaze. Rije je
o crnim pitomcima kojima nije doputen pristup u zone gdje se izvodi JOT-program i druge normalne
aktivnosti. Povremeno ujemo pucnjavu, eksplozije i pokrete aviona.
Cijelo vrijeme smo u opoj zoni JOT-a, osim kada dolazimo ili izlazimo na glavni ulaz, no sastanke emo imati u
svim predjelima baze, kamo e nas prevoziti autobusom. Kuda god se kretali u bazi, s najveom opreznou
moramo paziti da ne bacamo uokolo kutije od cigareta, prazne limenke od piva ili bilo koje druge predmete koji
bi crnim pitomcima mogli na bilo koji nain pomoi da otkriju gdje se zapravo nalaze. Kad god smo u bazi,
duni smo nositi vojne oznake.
Nije izriito zabranjeno, ali nam je stavljeno do znanja da nou ne naputamo bazu. U svakom sluaju,
komandant nam je rekao da su programom predviena nona predavanja i vjebe, to e nam ostaviti malo
vremena za posjete Williamsburgu. S obzirom na to da svi pripadamo tobonjoj tajnoj jedinici Ministarstva
obrane, naa pria za ISOLATION glasi da smo namjetenici Ministarstva obrane na privremenom zadatku u
Camp Pearvju. Oficir sigurnosti dao nam je ime armijskog pukovnika i njegov lokalni telefonski broj u
Pentagonu ako, zlu ne trebalo, doe do potrebe da se provjerava na status u Camp Pearvju. Lokalni telefon u
Pentagonu istodobno se oglaava i u administrativnoj zgradi Camp Pearvja, gdje je slubenik CIA pod maskom
pukovnika.
Baza je gusto poumljena i ograena metalnom ogradom s bodljikavom icom na gornjim rubovima. Na
vidljivim su mjestima postavljene oznake Rezervat vlade SAD-a. Zabranjen pristup. Sjeverna granica baze je
rijeka York. Sama je baza podijeljena na razliite strogo kontrolirane zone, ukljuujui administrativnu,
smjetenu nasuprot ulazu, zatim na podruje JOT-programa, predio privatnih stanova taba, odmorite; tu su i
tereni za vjebanje prebacivanja preko granice, izvravanje sabotaa, za borbu prsa o prsa, zrane i pomorske
operacije, zasjede, za uvjebavanje taktikog kretanja i bjegove te za odravanje tajnih susreta. Baza je puna
divljai, nekad je to bilo idealno njihovo pribjeite, pa jo i sada postoji nekoliko dobro ouvanih lovita i jezera
za pecanje.
Kad smo primili uniforme, uli smo u drvom obloene stare barake podijeljene na pregrade, zapravo dvokrevetne
sobe. Sve su zgrade podignute u stilu drvenih zgrada iz drugog svjetskog rata osim gimnastike dvorane, koja je
od opeke. Tu su zgrade s uionicama, uredi instruktora, blagovaonica, oficirski klub, kino-dvorana, nogometni
tereni i teren za bejz-bol. Za razonodu u slobodno vrijeme na raspolaganju nam je klub, sportska oprema, ak i
laboratorij za uenje stranih jezika opremljen magnetofonima. ini mi se, da ISOLATION uope nije loa stvar,
a petkom naveer moemo odlaziti u Washington na vikend.
Svakome od nas dodijeljen je savjetnik iz nastavnog taba, s kojim emo se povremeno susretati da bismo
razgovarali o naim slabostima i
38dobrim stranama. Moj se savjetnik zove John Allen,* stara bliskoistona ruka, koji je radio u Kairu. Obuka
e biti podijeljena na vanjsku obavjetajnu djelatnost (prikupljanje), kontrapijunau (zatita), te na psiholoki rat
i ne izriito vojne zadatke (akcije). Odreeno emo vrijeme takoer provesti studirajui tehniku prislukivanja,
poznatu jo i kao prodaju vjetine. Najzad, predstoji nam mnogo praktinih vjebi unutar i u okolici
ISOLATIONA u sklopu onoga dijela obrazovnog programa koji se odnosi na tehnike tzv. vruih sukoba.
Sve tajne operacije imaju politiki kontekst. Prvo razmatranje je skup objektivnih inilaca koji ine uvjete i
klimu operacije. Meu te imbenike ulaze: naklonost ili neprijateljstvo domaih vlada, razina profinjenosti
lokalnih slubi unutranje sigurnosti i drugih obavjetajnih slubi koje djeluju na odreenom podruju, poznati i
vjerojatni ciljevi tih slubi, uspjenost i stvarna sposobnost lokalnih komunistikih i drugih revolucionarnih
organizacija, lokalni jezik, odjea i drugi obiaji te, najzad, opa politika atmosfera represije ili liberalizma. To
su objektivne okolnosti unutar kojih se poduzimaju tajne operacije i te okolnosti odreuju nain izvoenja
operacije. Ubacivanje agenta u ministarstvo obrane u Bagdadu neto je sasvim drugo nego poduzimanje iste
takve operacije u Parizu, Pragu ili u Bogoti. S obzirom na to da stupanj tajnosti varira ovisno o aparatu i tehnici,
koja se upotrebljava - takvi pothvati mogu imati svoju bliu ili dalju krajnju granicu - operativna okolica
odreuje zapravo jesu li ciljevi mogui i kako ih treba ostvariti. To podrazumijeva neprekidno vrednovanje
sposobnosti neprijatelja.
Uzimajui u obzir objektivne elemente u okviru kojih operaciju treba obaviti, svaka stanica CIA ima skicu ili
opi operativni vodi poznat kao upute za poslanstva (RMD). To je dokument koji utvruje prioritete i ciljeve
operacije i zapravo predstavlja instrukcije to ih direktorat za obavjetajne poslove upuuje efu pojedine stanice
kompanije. U svakoj zemlji u kojoj su slubeno prisutni Sovjeti, na primjer njihova ambasada ili trgovinska
misija, gotovo je uvijek prvi zadatak ubaciti se u sovjetsku misiju na taj nain da se pridobije netko od osoblja
ili, pak, uz pomo tehnikih ureaja. Slijede operacije ubacivanja protiv kineske i drugih komunistikih vlada, a
u stopu su im nastojanja da se prikupljaju informacije obavjetajnog karaktera protiv domaih revolucionarnih
pokreta i lokalnih vlada, bez obzira na to jesu li sklone ili neprijateljski nastrojene. Kontra-pijunaa i psiholoke
operacije takoer su ukljuene u upute. Kad god stanica kompanije zahtijeva da tab odobri nove operacije ili da
nastavi s postojeima, uvijek se konzultira odgovarajui paragraf u uputama.
Pretpostavljam da e moj problem s vremenom nestati, ali mislim da je vrlo sloen, jer se u CIA umjesto pravih
imena upotrebljavaju kriptonimi i pseudonimi. Postoje mnogi meusobno slini, tako da je za vrijeme itanja
nekoga teksta s kriptonimima uvijek potrebno imati uza se listu ifara uz koju se nalazi i broj, a tada potraiti taj
broj na posebnoj listi pravih imena. Liste ifara i liste pravih imena nikada se ne dre zajedno u istom
39sefu. ifre se sastoje od dvaju slova koja odreuju opu kategoriju ili mjesto, a slijede slova koja oblikuju rije
s prvim dvjema ili drugom rijeju.
Tako, na primjer, ifra za vladu Sjedinjenih Drava glasi ODYOKE. Ministarstvo vanjskih poslova jest
ODACID, Ministarstvo obrane ODE-ARL, a mornarice - ODOATH. FBI je ODENVY. Sve vladine agencije
imaju ifru koja poinje s OD. Kriptonim CIA je KUBARK, a svi dijelovi Agencije imaju ifre to poinju s KU.
Tajne slube su KUDOVE, tab za inozemne izvjetaje i njemu srodne operacije jest KUTUBE, tab za
kontrapijunau (i kontraobavjetajne operacije) KUDESK, tab za psiholoko ratovanje i ne izriito vojne
operacije KUCAGE. Svaka zemlja, agent i operacija u toj zemlji imaju ifru koja poinje s ista dva slova - AE za
Sovjetski Savez, BE za Poljsku, Dl za Cehoslovaku, DM za Jugoslaviju, SM za Veliku Britaniju, DN za Junu
Koreju itd. AELADLE, AEJAMMER i AEBROOM su ifre kojima se oznauju antisovjetske operacije.
ifre se upotrebljavaju kako bi zamijenile prava imena i tako zatitile identitete osoba i mjesta spominjanih u
korespondenciji. Upotrebljavaju se samo u dokumentima Tajnih slubi. Odjel za jedinstvenu obradbu podataka
utvruje nove kriptonime kad god se predvia nova operacija ili predlae novi agent, uzimajui prva dva slova
koja odgovaraju odreenoj zemlji. U stanovitim sluajevima agenti i operacije dobivaju ifre, prva dva slova
kojih se odnose na operacije to se poduzimaju u nekoliko zemalja - osobito kad je rije o meunarodnim
radnikim i studentskim organizacijama. U operativnoj korespondenciji, kada jo ne postoji ifra za odreenu
osobu, rije IDENTITY (osobnost) zamijenjena je u tekstu, a istinito se ime javlja s posebnom obavijeu radi
usporeivanja s izvornim dokumentima naslovnika.
Svi KUDOVE-oficiri angairani u operacijama oznaeni su pseudonimima koji se sastoje od imena, srednjeg
inicijala i prezimena uzetog na isti nain kao i kriptonim - da bi se zatitio njegov pravi identitet u sluaju da se
korespondencija izgubi ili ukrade. Pseudonimi se uvijek piu velikim slovima, u prezimenu, na primjer Rodnev
J. PRINGLE.
Na prvi pogled sve je to vrlo konfuzno - kao da uite novi jezik. No time se dodaje neka vrst mirodije ovome
poslu, kao specijalni okus koji pomae da se razvije elementarni identitet - sve vie i vie rije je o sindromu
unutar kompanije.
CAMP PEARY, Virginia Veljae, 1960.
Jo uvijek je snijega u izobilju. Nedjeljom uveer, kada se vraamo iz Washingtona, divlja se toliko priblii
cesti da gotovo nalijeemo na nju. Upoznali smo se za sve ovo vrijeme daleko bolje otkako smo u ISOLA-
TIONU. Ovdje moete susresti tipove po izboru. Fizike vjebe imamo tri ili etiri puta tjedno u gimnastikoj
dvorani - koarka, odbojka, boks, rvanje. Treniramo i obranu, razoruavanje, onesposobljavanje, ak i ubijanje
golim rukama - kada i gdje tono udariti, kao u karateu ili judu. Na instruktor u tim vjetinama (u prvo vrijeme
nitko nije povjerovao da se uistinu zove Burt Courage courage = hrabrost) bio je ranije u Saipanu u junom
Pacifiku, gdje je takoer tajna baza Ureda za obuku.
U razredima i dalje smo studirali razliite vrste inozemnih obavjetajnih izvjetaja, koji se vode pod nadzorom
Tajnih slubi. Iako se takve operacije poduzimaju s ciljem otkrivanja sposobnosti i namjere vanjskih sila,
posebno neprijatelja i vlada koje se prema SAD-u ne odnose s naklonou, one se usredsreuju vie na tajne
nego na javne izvore informacija. Osim to otkrivaju redovite dravne tajne, Tajne su slube takoer odgovorne
za prikupljanje najcjelovitijih i najaktualnijih obavjetenja o globalnim manifestacijama sovjetskog
imperijalizma, prije svega na lokalne komunistike partije i srodne politike grupacije. Iznimka u uputama za
takve poslove u cijelom svijetu, koje provode Tajne slube, sadrana je u sporazumu izmeu SAD-a, Velike
Britanije, Australije, Kanade i Novoga Zelanda stoga to se svaka od strana slubeno obvezala da e se uzdrati
od tajnih operacija bilo koje vrste unutar teritorija drugih, osim ako za to postoji prethodno odobrenje domae
vlade. Vlade svih ostalih zemalja, njihove unutranje politike grupacije i njihove znanstvene, vojne i
ekonomske tajne -slobodan su plijen.
Inozemne obavjetajne operacije, uzrokovane potrebama informiranja amerikih stvaralaca politike, razraene su
u opsenim listama zahtjeva, koje pripremaju razliite sekcije direktorata za obavjetajne poslove, istoga onoga
koji je zaduen za pripremanje zavrnog izvjetaja. Ti zahtjevi dolaze i do stanica za obradu podataka. Takva je
stanica, recimo, ured CIA u glavnom gradu neke zemlje. U drugim vanim gradovima zemlje mogu postojati
uredi CIA podreeni stanici, koji se zovu bazama. U veini zemalja stanice i baze zapravo su politike sekcije
ambasada ili konzulata, s oficirima zaduenim za zatitu drugih sekcija, kao to su ekonomske ili konzularne.
Meutim, u nekim zemljama, kao npr. u Panami i Njemakoj, stanice CIA su u amerikim vojnim instalacijama i
imaju samo efa i najmanji potrebni broj drugih oficira s diplomatskim statusom. Veina ostalih tamo je tajno,
kao graani zaposleni u Ministarstvu obrane, na zadatku u vojnim bazama.
Zadatak je stanice da utvrdi razliite naine na koje se eljena informacija moe osigurati te da tabovima
predlae metodu koja toj svrsi najbolje odgovara. Takav se zadatak naziva gaanje u metu, a za svaku takvu
operaciju primaju se pismene naredbe u tzv. nacrtu podrunih projekata, koji se priprema u stanici i sadri sve
operativne detalje, kao to su: svrha ili eljeni rezultat, posebni ciljevi, agenti koji e preuzeti zadatke, potrebni
tehniki ureaji, podrka iz tabova ili drugih stanica, sigurnost't
i
i objanjenja koja e posluiti kao poklopac ako otkrivanje operacije dovede do skandala i, najzad, trokovi.
Veina operacija koje CI A poduzima u drugim zemljama opisana je u nacrtu podrunih projekata, koji se
prosljeuju na razmatranje, odobrenje ili odbijanje svim sekcijama tabova Tajnih slubi.
Ovisno o trokovima i osjetljivosti operacije, nacrt podrunih projekata odobrava se u tabovima na viem ili
niem nivou, od efa odjela do pomonika u direktoratu za planiranje, efa toga direktorata ili, pak, direktora
Sredinje obavjetajne slube. Neke operacije zahtijevaju odobrenje izvan CIA. Obino su to prijedlozi za akcije
iz domene psiholokoga ratovanja. Za takva je odobrenja nadlean Odbor Vijea nacionalne sigurnosti za
koordinaciju operacija (razina pomonika ministra).
Projekti za operacije prikupljanja obavjetajnih podataka obino se odobravaju za jednogodinje razdoblje i
mogu se obnavljati. Zahtjev za obnavljanje jest dokument gotovo istovjetan nacrtu podrunih projekata i sadri
detalje razvijanja operacije u toku protekle godine kao to su: rezultati, trokovi, problemi sigurnosti, novi agenti
i potvrda za nastavljanje. Operacije koje su iznevjerile oekivanja ili na koje je primijenjen poklopac jer su se
kompromitirale ili jednostavno ugasile, otkazuju se zahtjevom za otkazivanje projekta, koji stanica prosljeuje
tabovima. Taj dokument sadri razloge zbog kojih se predlae otkazivanje, razmjetaj agenata i dobara,
alternativni izvori, briga o sigurnosti i prikrivanju te zahtjevi za podrku iz drugih stanica ili tabova.
Dopisivanje izmeu stanica CIA, baza i tabova jest ue za spaavanje Agencijinih operacija. Dva su osnovna
oblika: operativno i obavjetajno izvjetavanje. U operativnu korespondenciju ukljueni su problemi sigurnosti,
zatite, financija, odobrenja agentima za zadatke, razine konane obrade izvjetaja (ali ne i same injenice koje ti
izvjetaji sadre), prijedlozi za nova vrbovanja ili raskidanja, zahtjevi za opskrbljivanje, obrazloenje agenta i
sve druge tekue stvari koje su u vezi s operacijom. Za svaku se operaciju zahtijeva, za potrebe taba, izvjetaj o
razvoju operacije svaka tri mjeseca, ali je obino potrebna znatno uestalija korespondencija.
Obavjetajni izvjetaji o prekomorskim operacijama dolaze u obliku izvjetaja o podrunoj operaciji (FIR), koji
sadri injenice to se obino odnose na jedan predmet, ali, po' mogunosti, iz vie izvora. U tom tipu izvjetaja
daju se podaci onako kako su dobiveni iz vrela, iako se mogu dodati i komentari. Stanice pripremaju te izvjetaje
na specijalnim matricama, koje se alju tabovima gdje se reproduciraju i distribuiraju. FIR sadre i uvod u
kojem je naznaeno ime zemlje, ili zemalja, koja se obrauje, temu izvjetaja, opis izvora (sa spremnou da se
zatiti njegov identitet), ocjenu vjerodostojnosti samoga izvora i procjenu aktualnosti sadraja izvjetaja. Slijedi
sam izvjetaj koji zavrava komentarima ili miljenjima izvora te nazivom stanice ili taba. U tabu se takvi
izvjetaji predaju punktovima Tajnih slubi radi naknadnih upotreba, a kopije se alju,na primjer, sekcijama
direktorata za obavjetajne poslove, Ministarstvu vanjskih poslova ili Ministarstvu obrane, FBI ili Bijeloj kui.
I operativni i obavjetajni izvjetaji mogu se tabu, drugim stanicama ili bazama slati u diplomatskoj poti,
telegramom ili radiogramom. Praktiki, sve stanice i baze imaju radio-predajnike i prijemnike, iako se esto
upotrebljava i komercijalni telegrafski servis pota.
Kako dob'vamo informaciju koja ide u obavjetajne izvjetaje? Najee posredfcvom plaenih agenata. Postoji
na najvioj razini plitiar, znanstvenik, ekonomist ili vojni lider koji zapravo kreira dogadjaje koje Agencije eli
predvidjeti. Takva linost, meutim, zbog svog poloaja, u vladajuim ekipama, niti najmanje ne eli predati
CIA ni amerikoj vladi slubene tajne svoje vlastite zemlje. Neke od njih, ipak, moe se uvjeriti da su interesi
Sjedinjenih Drava i njihove vlastite zemlje toliko tijesno povezani, ak identini, da se nita ne gubi ukoliko
CIA dobije informaciju koju trai. U drugim sluajevima ono to visoki funkcioner kae ili planira moe biti
baeno na papir do kojega se pristup dade osigurati uz pomo raznovrsnih funkcionera, slubenika ili kolega s
niih razina hijerarhije. Ljudi na toj razini mogu izdati povjerenje svog efa zbog vrlo razliitih motiva. Postoji i
trea razina moguih agenata, onih koji, jednostavno, fiziki imaju pristup u zonu koju napadamo, ali ne i samim
dokumentima. Ti se ljudi mogu uvjebati da postave prislune aparate na mjesta na kojima se vode povjerljivi
razgovori ili da otvaraju sefove u kojima se dre tajni dokumenti ili pak da te dokumente fotografiraju. I, najzad,
vrlo je mnogo ljudi koji mogu pomagati u operacijama, a i da nemaju izravan pristup samim izvorima. To su
pomoni agenti koji daju kue ili stanove u najam, kupuju vozila, rade kao kuriri i obavljaju bezbroj pomonih, a
vrlo potrebnih, zadataka.
U sklopu operacija za koje su potrebni najvii, primarni, izvori postoji i kategorija izvanredno znaajnih
sekundarnih pothvata, koje zovemo pomonim operacijama. esto se ciljanje primarnih izvora postie po-
monim operacijama. U tim operacijama koriste se pratee ekipe koje slijede ljude na ulicama, dre se strae
kako bi se vidjelo tko dolazi ili izlazi iz zgrada, umnoavaju se fotografije, otvara i kontrolira pota, dolazi se do
vanih statistika i identifikacijskih dosjea policije i drugih slubi sigurnosti, kontroliraju se putnici na avionima,
vlakovima i brodovima, kao i popisi hitnih poiljki, postavljaju se aparati za prislukivanje telefona i kontroliraju
telegrafske vrpce. Te operacije mogu biti vrlo plodne i omoguiti visoku kvalitetu obavjetavanja, ali se ee
poduzimaju da bi se otkrili i provjerili ljudi koje zaista trebamo, koje bismo mogli pridobiti kao agente koji e
nam prikupljati obavjetenja. Pomone operacije, takoer, prijeko su potrebne za bolje poznavanje osoba na koje
ciljamo kako bismo otkrili motive koji ih navode da prihvate ili odbiju na poziv za pridobivanje: snaga
karaktera, slabii, problemi, ambicije, neuspjesi, neprijatelji, ranjivost.
43Drugi tip operacije inozemnog izvjetavanja, koji je vrlo slian u itavom slobodnom svijetu, rezultira iz
poslovne suradnje izmeu CIA i obavjetajnih i tajnih slubi drugih zemalja. Kontakti sa stranim slubama
poznati su kao tzv. povezane operacije, a svrha im je da se izmjenjuju informacije, organiziraju zajednike
operacije i ubacuju agenti u strane slube. U izmjenjivanju informacija osnovno je pravilo da se ne daje nita dok
to nije neophodno. No kako druge slube obino vre pritisak za izmjenjivanjem, a slube siromanih zemalja
prikupljaju vrlo malo informacija, drugo je pravilo da se osigura ist dobitak ili pak prihvatljiva ravnotea u
razmjeni u korist CIA. Propisi zahtijevaju i odreuju koja se vrst informacije moe razmjenjivati i trai se da se o
tome vodi protokol.
Tree agencijsko pravilo jest vaan operativni princip u okviru povezanih operacija. Informacije koje jedna
agencija daje drugoj ova ne moe predati treoj agenciji, a da se prethodno prva agencija s tim ne sloi. Svrha je
toga pravila, oito, da se zatiti tajnost operacija i obavjetenja, kao i to da uope postoje povezane operacije
izmeu prvih dviju slubi. Ako, na primer, britanski pandan CIA, MI-6, proslijedi stanici CIA u Londonu
stanovitu informaciju, CIA ne moe tu informaciju predati nizozemskoj obavjetajnoj slubi, usprkos tome to ta
informacija moe Nizozemcima biti izuzetno zanimljiva. U takvom sluaju londonska stanica moe ili sugerirati
da MI-6 preda informaciju izravno Nizozemcima (to se moda ve i dogodilo), ili mora zatraiti odobrenje da
CIA dalje predaje informaciju koja potjee od MI-6. U sluaju da se prve dvije agencije sporazumiju da druga
moe proslijediti informaciju treoj, prva agencija moe zatraiti da ne bude spomenuta kao izvor, pa se u tom
sluaju zataji pravi izvor. Ponekad to bude komplicirano.
Najvanija povezana operacija koju CIA ima jest ona s MI-6, kripto-nim koje je SMOTH. Prolo je ve gotovo
deset godina otkako su nestali Burgess i Maclean, i SMOTH je oito prebolio gubitak starih momaka,
klupskih profesionalaca. U tom su drutvu, takoer, slube Kanade, Australije i Novoga Zelanda, iako CIA iz tih
zemalja prima relativno malo informacija. Veze s Nizozemcima ocjenjuju se kao odline, jer one olakavaju
pomone operacije prema ciljevima od obostranog interesa, kao to to ine i Talijani koji prislukuju telefonske
razgovore i otvaraju potu u korist stanice CIA u Rimu. Ocjenjuje se da zapadnonjemakim slubama prijeti
opasnost od ubacivanja Sovjeta, dok su veze s Francuzima postale teke i osjetljive nakon povratka de Gaullea.
Teoretski, stanice CIA nee poduzimati nikakve operacije u sklopu povezanih slubi ako se one mogu izvesti bez
znanja lokalnih slubi (iskljuujui Veliku Britaniju, Kanadu, Australiju i Novi Zeland). Operacije koje se
poduzimaju bez znanja ili bez kooperacije povezanih slubi zovu se unilateralnima, dok su bilateralne one
koje CIA izvodi sa znanjem i uz pomo lokalnih slubi. Sto dalje istraujemo razliite povezane odnose, postaje
jasno da glavni rezultati taba za inozemne izvjetaje, po-
44stignuti u Zapadnoj Evropi, dolaze iz lokalnih izvora. U prvom redu na temelju pomonih operacija, kao to su
kontrola putovanja, prislukivanje telefonskih razgovora, fiziko praenje, otvaranje pote i ubacivanje u ko-
munistike partije. Meutim, u nerazvijenim, manje profinjenim zemljama, lokalne slube, zbog pomanjkanja
znanja i tehnike opremljenosti, ne mogu poduzimati probitane obavjetajne operacije. Stoga stanica u mnogim
sluajevima moe birati da li da ue u udruenu ili bilateralnu operaciju, ili da svoj posao obavi bez znanja
tamonje slube. Odluka je esto zasnovana na unutarnjoj sigurnosti tamonjih, slubi, ali i na tome koliko ljudi
moe CIA imati u odreenoj zemlji; kada je njihov broj ogranien, moe se balansirati to se tie priklanjanja
bilateralnim operacijama.
Najzad, tu je i stvar ubacivanja CIA u lokalne slube. Iz mnogih razloga, meu kojima zatita CIA nije na
posljednjem mjestu, operativna doktrina zahtijeva neprekidne napore za privlaenje kotroliranih agenata u okviru
povezanih slubi. Na te agente, ili potencijalne agente, obino upozoravaju oficiri CIA dodijeljeni da rade s
lokalnim slubama na razmjeni informacija, da uvjebavaju tamonje slube i da rade na operacijama koje
lokalne slube izvode kako bi pruile podrku CIA. Stoga, stanica CIA moe imati program razmjene
informacija s lokalnom slubom, udruenu operaciju prislukivanja telefonskih razgovora i jednog ili dva oficira
lokalne slube na svojoj platnoj listi, sa zadatkom da se ubace u istu tu slubu. Ubacivanje u povezane slube,
meutim, vie je stvar kon-traobavjetajne djelatnosti.
Operacije za osiguravanje inozemnih izvjetaja jesu one koje se poduzimaju kako bi se pribavile informacije o
sposobnostima i namjerama inozemnih vlada, posebno onih nenaklonjenih i neprijateljskih. Temeljno naelo tih
operacija jest pridobivanje ili postavljanje agenta u Kremlj sa zadatkom da sazna proces donoenja odluka
Prezidi]a Sovjetskog Saveza. Od te situacije snova, operacije prikupljanja teku praktiki do svih drugih vlada i
njihovih politikih, znanstvenih i ekonomskih tajni, a otuda preko najopskurnijih komunistikih ili drugih
revolucionarnih grupacija do ekstremne ljevice.
Dok smo studirali razliite vrste operacija na prikupljanju inozemnih izvjetaja, imali smo i praktine vjebe, i
ovdje u ISOLATIONU i u oblinjim gradovima kao to su Hampton, Norfolk, Newport News i Rich-mond. Moja
glavna zadaa bila je serija sastanaka s voom jedne opozicione, nacionalistike politike partije. Izdavao sam se
za slubenika stanice s diplomatskom zatitom, dok je moj instruktor imao ulogu inozemnog politikog lidera.
To je sluaj na kojem valja dulje raditi. Stoga sam morao briljivo postupati da bih ga uvjerio kako su najvii
interesi njegove zemlje i Sjedinjenih Drava tako tijesno povezani da e on zapravo, pomaui meni, pomagati
svojoj vlastitoj zemlji i politikoj partiji. Jo jedan sastanak i ponudit u mu novac.
45fi
CAMP PEARY, Virginia Oujka, 1960.
Kontraobavjetajne operacije (KUDESK) razlikuju se od inozemnih obavjetajnih operacija po tome to su,
prema definiciji, po prirodi obrambene, predodreene da zatite operacije CIA od otkrivanja sa strane protivnika.
Protivnik je u ovom sluaju svaka obavjetajna sluba i sluba sigurnosti u svijetu, od KGB-a do gradske policije
u Nairobiju. Koliko god mnoge zemlje razlikuju svoju vanjsku obavjetajnu slubu od unutarnje slube
sigurnosti, toliko mnogo koliko je FBI razdvojen od CIA, kontraobavjetajne operacije uperene su i protiv
vanjskih i protiv unutranjih slubi.
Kontraobavjetajna djelatnost CIA zapoinje ve s uredom za sigurnost direktorata za zatitu i pomo i
njegovom odgovornou za fiziku i osobnu sigurnost. Zatiujui zgrade od ulaenja neovlatenih osoba i
istraivanja dokumenata, ured za sigurnost slui zatiti sveukupnih nastojanja CIA. Slino, duge i skupe istrage o
prolosti, ukljuujui tu i poligraf (ifra: LCFLUTTER), slue da bismo se zatitili od unajmljenih ubaenih
agenata. Kontinuirana kontrola dosjea sigurnosti osoblja CIA, kao i periodina ispitivanja na poligrafu
poduzimaju se zato da se smanji rizik od ponovnog zapoljavanja takvih namjetenika u CIA koji su moda bili
pridobiveni od strane neprijateljske slube.
Zatiivanje i odjeljivanje slui takoer da se zatite tajne operacije od otkrivanja onoga tko je uistinu uposlio
lanove Agencije, odnosno da se sprijei njihovo otkrivanje. Isti je sluaj s organizacijama, zgradama, stano
vima, vozilima, avionima, brodovima i metodama financiranja. Pokrivanje operacija provodi se i zato da se
sprijee pokuaji da se one pokau zakonitima, to zapravo nisu. Odjeljivanje smanjuje anse po kojima raskrin-
kavanje jednostavne operacije, bez obzira na razlog, moe dovesti do raskrinkavanja i svih dodatnih operacija.
Slubenik ili agent CIA moe saznati to rade drugi slubenici ili agenti samo ako je to nuno za obavljanje
njegova vlastitog posla.
Iskoristiti ili ne potencijalnog ogenta odreeno je, sa stanovita CIA, postupkom donoenja odobrenja za
operaciju. To je nerazdvojiv dio svih odnosa izmeu CIA i inozemnih agenata, bez obzira na to to je njihov
zadatak. Postupak odobrenja za operaciju poinje prvim upozorenjem i procjenom potencijalnog agenta, a
nastavlja se provjerama tap-skih i podrunih dosjea te istragom o prolosti, sve do sistema odobravanja
operacija to ga je utvrdio tab za kontraobavjetajnu djelatnost pri Tajnim slubama.
Nema te osobe koju podruna stanica moe upotrijebiti u operativnom zadatku, a da prethodno ne osigura
odobrenje u odsjeku za izdavanje odobrenja kontraobavjetajne slube, koji je u sastavu taba Tajnih slubi
(CI/OA). Zahtjevi za odobrenje potjeu od podrunih stanica, razraeni su u dokumentu poznatom kao osobni
karton (PRQ). Podijeljen je na
46dva dijela. Prvi sadri sedam stranica biografskih podataka, ukljuujui puno ime, datum i mjesto roenja,
imena roditelja, imena lanova obitelji, kolsku spremu, opise i vrste poslova, podatke o braku, vojnoj slubi,
sadanjem i bivem dravljanstvu, lanstvu u politikim organizacijama, hobijima, o svim posebnim
kvalifikacijama, uzimanju droga ili drugim porocima. Prvi dio ne sadri nikakve operativne interese ili planove.
U drugom dijelu, koji nikad ne otkriva pravo ime potencijalnog agenta kao ni druge podatke o identitetu,
dokument je sline duine, sa svim detaljima o operativnim planovima za agenta. U drugom dijelu opisan je za-
datak potencijalnog agenta. Nain na koji su podaci, sadrani u prvom dijelu, dobiveni i provjereni, objanjen je
do detalja osobi koja je upozorila na agenta, pruena joj je zatita i razmotreni su svi operativni rizici i koristi.
Slubenici u CI/OA, nakon to pregledaju popise imena u tabu i prostudiraju sluaj, daju konano odobrenje ili
negativnu odluku o prijedlogu za prihvaanje agenta. Pod uvjetom da ne postoje ozbiljni problemi, CI/OA izdaje
agentu privremeno odobrenje za operaciju, koje vrijedi est mjeseci. Nakon toga izdaje se odobrenje za
operacije, zasnovano na dodatnoj istrazi stanice i osoblja u kontraobavjetajnom tabu.
Dokumenti o svakom agentu pohranjuju se i uvijek poinju s brojem 201 - iza kojega slijedi pet do osam
znamenki. Dosje 2.01 sadri sve dokumente koji se odnose na odreenog agenta i poinju s upitnikom i
zahtjevom za privremeno odobrenje za operaciju. No dosje 201 podijeljen je na dva dijela koja se pohranjuju
odvojeno, iz razloga maksimalne sigurnosti. Jedan dio sadri pravi naziv dokumenta, dok su u drugom kriptonim
dokumenta i operativne informacije. Ugroavanje jednog dijela nee pogoditi drugi, kao ni ime i operativni
zadatak agenta.
U vezi sa stalnim procjenjivanjem i vrednovanjem agenata u stanicama, sa stanovita taba za kontraobavjetaju
djelatnost (ime Agencija treba da se zatiti od ubacivanja neprijatelja), kao i zbog stalne kontrole dosjea u tabu,
gotovo se svi agenti povremeno podvrgavaju poligrafiranju. Taj postupak nazivamo fluttering (pekuliranje),
prema ifri za poligraf -LCFLUTTER. Agente poligrafira isti slubenik iz ureda sigurnosti u tabu koji razgovara
s potencijalnim namjetenicima Agencije u zgradi broj 13. Oni obino putuju u grupama po dva i povremeno
posjeuju nekoliko zemalja na istom geograf skem podruju. Premda se specijalna putovanja, koje zahtijeva
odreeni trenutak, u posebnim sluajevima takoer uprili-uju.
Poligraf se obino alje podrunim stanicama u diplomatskoj poti Ministarstva vanjskih poslova, skriven je u
dvodijelnom koveiu boje karamele, proizvedenom u tvornici Samsonite. Ti koveii izgledaju bezazleno i
omoguuju unoenje i iznoenje iz ambasada i drugih mjesta na kojima se provodi testiranje agenata. Uvijek se
organizira da se agente ispituje na sigurnim mjestima, ako je potrebno i uz pomo tumaa. Pitanja se obino vrte
oko toga kome je agent govorio o svojim vezama s CIA
47i o svim kontaktima koje je moda imao s drugim obavjetajnim slubama. Svrha je toga poligrafiranja da se
otkriju dvostruki agenti, iako, neizbjeno, na povrinu izbiju i druge stvari, kao to su tonost u izvjetavanju i
potenje u troenju novca.
R

OPERACIJE UBACIVANJA U KOMUNISTIKE PARTIJE

Pod operacijama ubacivanja u komunistike partije razumijevaju se svi oni napori koje inimo da svoje ljudi
infiltriramo u komunistike i ekstremne Ijeviarske pokrete irom svijeta. Svrha je takvih akcija da se prikupljaju
informacije o sposobnostima, planovima, funkcionerima, lanovima, slabim i jakim tokama i meunarodnim
vezama svake revolucionarne organizacije izvan komunistikog bloka. Smatra se da su te informacije prije svega
kontraobavjetajnog karaktera, zbog konspirativne prirode komunizma, te slinosti izmeu komunistikih partija
i neprijateljskih obavjetajnih slubi. Glavna toka za specijalizirana znanja i prijedloge o operacijama
ubacivanja jest odjel za meunarodni komunizam taba za kontraobavjetajnu djelatnost (CI/ICD). Iako se
obavjetajne operacije koje povlae za sobom funkcionere komunistikih zemalja mogu ukljuiti u opu
definiciju operacija ubacivanja, stoga to je veina znaajnih vladinih funkcionera u komunistikim zemljama
takoer u lanstvu partije, njih ipak valja prije smatrati operacijama protiv Sovjeta i satelita nego operacijama
protiv komunistikih partija.
Pokuaj stanice CIA da se ubaci u komunistiku partiju ili bilo koju revolucionarnu organizaciju odreen je
okolnostima u kojima se takva operacija treba obaviti i, posebno, mjerama represije koje se provode prema
revolucionarnoj ljevici. Drugi je vaan inilac opa ekonomska i kulturna razina odreene zemlje, koja vidljivo
upozorava na ranjiva mjesta i kriva stanovita revolucionarnih grupa. Kao ope pravilo, ubacivanje u
komunistiku partiju tee je u onom sluaju kada lokalne snage sigurnosti zahtijevaju da se operira tajno. Ako je
odreena partija, na primjer, potpuno potisnuta u ilegalnost, nema jednostavnog naina da se u nju ubaci.
Slino, vrbovanje je lake ako su lanovi partije primorani da ive u siromatvu, a to gotovo svugdje odgovara
opem nivou ekonomskog razvitka zemlje. Komunista u La Pazu lake je pridobiti da pijunira za novac nega
onoga u Parizu.
Stoga je tono utvrivanje klime za operaciju korak od presudna znaenja u svakom programu ubacivanja bilo
koje nae stanice. Zatim je na redu studiranje cjelokupnog dostupnog materijala o partiji. To moe biti vrlo
korisno u sluaju velike i otvorene partije poput talijanske ili francuske, ili pak vrlo ograniene vrijednosti kada
je rije o zabranjenim partijama to rade u tajnosti, kakav je sluaj s onom u Paragvaju. Takvo
48se prouavanje zasniva na partijskoj tampi, govorima partijskih voa, propagandnim parolama, aktivnosti
osnovnih organizacija i stupnju ovisnosti o partijskoj liniji to se odreuje iz Moskve.
Ubacivanje agenata u komunistike partije i druge lokalne revolucionarne organizacije standardna je i obavezna
operacija praktiki svake stanice CIA. Ti su agenti lanovi revolucionarnih organizacija i o njihovu radu
izvjetavaju nae stanice tajno utvrenim komunikacijama. Te agente pridobivamo na nekoliko naina. Prvi je
poznat kao posjetilac. To je lan partije koji, zbog toga to mu je potreban novac ili se ideoloki deziluzionirao
ili iz drugih motiva, odluuje da ponudi svoje usluge amerikoj vladi. On je taj koji stvara prvi kontakt ili tako da
posjeti ameriku ambasadu, konzulat, ili pak nalazi diskretniji nain da zatrai zatitu od razobliavanja i
partijske srdbe.
Dunost je svakog efa stanice da provjeri je li oficir sigurnosti ambasade (koji pripada State Departmentu)
upozorio vratare (obino su to lokalni namjetenici) i policajce na mogunost da plahi ljudi, koji ne ele da im se
sazna ime, mogu povremeno dolaziti i traiti da s nekim iz ambasade razgovaraju o politici ili neem slinom.
U takvim sluajevima regularni slubenik State Departmenta, obino u politikom odjelu, bit e pozvan da odri
privatni, neslubeni razgovor, doputajui posjetiocu da to vie govori. Takvim su postupkom slubenici nae
stanice zatieni. Slubenik koji vodi razgovor posavjetovat e se sa efom stanice, i tada e se odluiti o dobrim
namjerama posjetitelja i svrsishodnosti izravnog kontakta s oficirom stanice koji se brine o ubacivanju.
Provjerava se dosje i provodi istraga o pozadini prije no to se riskira poetni kontakt s posjetiteljem. Moraju se
poduzeti sve mjere sigurnosti kako bi se sprijeile provokacije.
Ako posjetilac izgleda pogodan i kontakt se uspostavi, slijedi niz dugih sastanaka u toku kojih takva osoba
podrobno izlae o svojim politikim aktivnostima i razlozima zbog kojih je dola u kontakt s vladom Sjedinjenih
Drava. Posjetioeve sposobnosti i volja da ubudue radi kao pijun protiv svoje partije bit e ocijenjene, a prije
ili kasnije podvrgnut e ga poligrafiranju. Otpoet e proces razjanjavanja spornih stvari, to prethodi izdavanju
privremenog odobrenja za operacije, i, ako sve poe dobro, uspostavljaju se tajne komunikacije. Tako zapoinje
nova operacija ubacivanja.
Drugi je nain da se pronae nekomunist kojega privoljavamo da ue u partiju i koji svoj zadatak poinje od dna.
No to je dugoroan posao i poduzimamo ga tek kao krajnje rjeenje.
Moda je najtee pridobiti lanove revolucionarne organizacije koji su dobra imovinskog stanja. Ta vrst
operacije ovisi o izvjetajima o drugim operacijama ubacivanja. Potrebno je iroko poznavanje potencijalnog na-
eg ovjeka kako bi se odredile ranjive toke pothvata i mogunosti uspjeha. Stanice CIA neprekidno su
angairane u nastojanjima da prido-
4 CIA
49bivaju ljude na taj nain, pa dosjei postaju vrlo opseni prije no to se donese konana odluka.
Pokuaj vrbovanja moe biti vru ili hladan. U prvom sluaju agent stanice, obino ne agent treniran za
ubacivanje, koji poznaje ili moe upoznati svoju metu, stavlja svoj prijedlog ponekad nakon duljeg razdoblja
razvijanja meusobne veze, a katkad i u vrlo kratkom roku. Hladan pokuaj moe uiniti oficir ili agent CIA,
moda prerusen ili pozvan iz susjedne zemlje ili iz taba. On moe prii svojoj meti na ulici ili u njezinu domu,
ak i ako ranije nije imao osobnih susreta s potencijalnim agentom. Ta vrsta pokuaja, poznata kao hladno
nianjenje, moe se ugasiti kada podaci o agentovim sklonostima ne ohrabruju i kada se savjetuje povlaenje
onome koji je pokuao pridobivanje.
I u sluaju vrueg i hladnog pokuaja prethodno se obave sve pripreme za trenutno odstupanje na sigurno mjesto
ili se osiguravaju komunikacije za kasnije, uz pretpostavku da kandidat smjesta odbije ponudbu pa se kasnije
predomisli. Hladni se pokuaj takoer moe poduzeti u kraem ili duljem razdoblju slanjem pisama ili poruka
potencijalnom kandidatu, u kojima ga se savjetuje o koristi njegova politikog zadatka i predlae, da je podijeli s
drugima. Korisna adresa, a koja nee kompromitirati, kao to je potanski pretinac u SAD-u, moe biti
pribavljena jednako kao i poseban broj za identifikaciju za suradnju svakog potencijalnog agenta. Ako meta
odgovori brojem, s njom e kontaktirati oficir pod uvjetima sigurnosti.
Najzad, postoji prislukivanje stanova ili sastajalita partijskih funkci-onera. Takve operacije mogu biti uspjene
samo ako se raspolae vjerodostojnim informacijama o ljudima, mjestima i vanosti sastanka. Takve informacije
nisu uvijek dostupne zbog zahtjeva za tajnou ili zbog konspirativne revolucionarne aktivnosti. U svakom
sluaju prislukivanjem se postiu izvanredni obavjetajni rezulati, jer se tako ispravlja ljudski faktor koji moe
obojiti, preuveliati ili na neki drugi nain okrnjiti izvjetaje agenata.'
Operacije podrke stanica mogu se upotrijebiti kao pomo programu ubacivanja. Promatrake ekipe otkrivaju
tajna sastajalita koja se mogu prislukivati. Otvaranje pote dovodi do otkrivanja zanimljive partijske
korespondencije, kako kod pote iz zemlje tako i iz inozemstva. Straarska mjesta mogu otkriti sudionike tajnih
sastanaka, ili pak slue kao mjesta s kojih se prislukuje audio-sredstvima. Prislukivanje telefonskih razgovora
moe dovesti do otkria brojnih informacija o partijskim funkcio-nerima i svakidanjim poslovima partijskih
voa. Krivo predstavljanje na ulazima u njihove zgrade moe dovesti do znaajnih rezultata u dobivanju
zapisnika i popisa lanova.
Osim programa ubacivanja, uperenih protiv revolucionarnih organizacija, stanice CIA takoer usmjeravaju
protiv njih efikasno oruje psiholokog ratovanja i ne izriito vojnih operacija. Tu se podrazumijeva anti-
komunistika propaganda sredstvima javnoga obavjetavanja, prokaziva-
injem partijskih linosti za policijska hapenja, objavljivanjem kontrapro-pagande i njezinim pripisivanjem
revolucionarnoj grupi na nain koji je teko porei, organiziranjem kaznenih odjela za premlaivanje i zastrai-
vanje partijskih linosti, upotrebom bombi sa smradnim plinovima i drugih sredstava uznemiravanja s ciljem da
se prekidaju sastanci, te pozivanjem povezanih slubi da poduzimaju eljene represivne akcije. Kasnije u se
vratiti na te tipove operacija. Sada se bavimo kontraobavjetajnim aspektima povezanih operacija.
POVEZANE OPERACIJE
S gledita iste doktrine, sve su povezane operacije kompromitirajue, ak i samo njihovo postojanje znai da
CIA neto mora platiti: najmanje identitet oficira CIA. Uvijek postoji nada da vrijednosti povezanih operacija s
drugim obavjetajnim slubama nadmauju njihove gubitke, ali je procjenu ponekad teko dati. Sa stanovita
kontraobavjetajne aktivnosti dva su najvanija principa povezanih operacija: prvo, ne postoji prijateljski
nastrojena obavjetajna sluba, i drugo, u sve povezane slube ubacuju se Sovjeti ili lokalne revolucionarne
grupe. Stoga sve operacije koje CIA poduzima zajedno s povezanom slubom po definiciji su kompromitirane
ve od samoga poetka. Samo iz toga razloga neki obavjetajni izvjetaji CIA (izvjetaji o podrunim
operacijama) nose oznake NOFORN, odnosno NO FOREIGN DISSEM (zabranjeno rasturanje), ime se slu-
enje izvjetajima ograniuje samo na amerike ustanove. Te se oznake upotrebljavaju zato da inozemne
povezane slube ne bi primile informaciju iz povjerljivih izvora u sklopu redovitih programa razmjene.
Zbog ega uplitanje drugih slubi? Osnovni je razlog zbog kojega se povezane operacije vode taj to su one
korisne. Proiruju ogranienu upotrebu ljudstva, bez obzira na to koliko to proirenje moe biti beznaajno.
Otvaraju vrata CIA za ubacivanje u povezane slube. A mogu rezultirati i time da, na zahtjev stanice, lokalna
sluba poduzima razliite akcije, kao to su hapenja ili prepadi.
U nekomunistikim zemljama politika je Agencije da pomae lokalnim slubama sigurnosti kako bi poveale
svoje sposobnosti, naravno ako te slube ele pomo i njihove vlade nisu otvoreno neprijateljski raspoloene
prema Sjedinjenim Dravama. Dajui novac, uvjebavajui i opskrbljujui lokalne slube - kao to je policija -
CIA prima informacije do kojih drukije ne bi mogla doi zbog, na primjer, nedovoljnog broja slubenika u
stanici. Kontrola putnika, na primjer, podrazumijeva da se od kompanija ili lokalnih slubi kontrole ulaska
pribave popisi putnika u avionima ili brodovima. Redovito je lake pribaviti takve informacije od povezanih
slubi nego od pet ili deset razliitih kompanija. Prislukivanje telefona mogue je samo posredstvom lokalnih
slubi, posebno kada valja kontrolirati mnogo linija. Pisma se mnogo lake daju kontrolirati ako sesurauje s
lokalnom slubom nego da se upustimo u dugotrajno vrbovanje unilateralnih agenata u potanskim uredima.
Iznad svega, ako upadnemo u drek i doe do skandala, udarac e primiti lokalna sluba, a ne CIA.
Obino je ef stanice taj koji dri kontakte sa efom lokalne slube. Neke stanice mogu imati itave sekcije
slubenika koji rade na povezivanju i u planiranju akcija, i na razmjeni informacije. Ope je pravilo, naravno, da
se lokalnoj slubi predstavi najmanji mogui broj oficira stanice, i to, po mogunosti, samo oni angairani u
povezanim operacijama. Oficiri angairani u unilateralnim operacijama, koje se poduzimaju bez znanja lokalne
vlade, moraju biti zatieni od mogueg kompromitiranja s lokalnom slubom.
Neke su lokalne slube toliko alosno zaostale da zaista trebaju nau otvorenu pomo. Stoga ICA1, misije za
tehniku pomo Uprave za meunarodnu kooperaciju, ukljuuju i misije za narodnu sigurnost sastavljene od
amerikih strunjaka koji rade u ministarstvima policije. Oni istrauju mogunosti kako da poboljaju
sposobnosti lokalnih slubi u komunikacijama, istragama, upravljanju, uvanju podataka, odnosima s javnou i
u spreavanju zloina. Te su misije korisne CIA jer joj omoguuju zatitu njezinih slubenika koji cijelo vrijeme
treba da rade s obavjetajnim slubama policije i drugim graanskim slubama. Oficiri stanice koji uivaju
drukiju zatitu mogu raditi s vojnom obavjetajnom slubom, a - povremeno - i slubenici koji se izdaju za
biznismene, turiste ili penzionere mogu biti odreeni da rade s lokalnim slubama.
Pomo CIA lokalnim slubama putem misija za narodnu sigurnost i drugih oblika zatite nije ograniena samo
na to da pomogne u poboljavanju profesionalne sposobnosti lokalne slube. Operativno ciljanje lokalne slube
vode odgovarajui oficiri CIA, tako da lokalna sluba izvrava zadatke koji nedostaju u operativnom programu
cjelokupne stanice. Drugim rijeima, lokalne slube angairaju se na dobrobit CIA, a time se one iskljuuju iz
unilateralnih operacija stanice.
Osobne veze izmeu slubenika povezanih operacija CIA i njihovih kolega iz lokalnih slubi vrlo su vane, jer
se od tih pripadnika CIA oekuje da ukazu i procijene one slubenike lokalnih slubi koji bi mogli biti pogodni
kao agenti za ubacivanje. Oficiri CIA koji rade u povezanim operacijama mogu davati novac ljudima iz lokalnih
slubi. Oekuje se da e lokalni kolega neto od toga novca strpati u vlastiti dep, iako je predvieno da se taj
novac upotrebljava iskljuivo za operacije. Tehnika se svodi na to da se lokalnog policajca ili obavjetajca
navikne na to da prima i neto ekstra gotovine, tako da ne ovisi o stanici samo u strunom nego i u
financijskom pogledu.
Slubenici sigurnosti, pogotovo policajci, oduvijek su meu najslabije plaenim javnim slubenicima i rijetko se
uje da su odbili poklon. Malo--pomalo pripadnik lokalne slube poziva se da izvri zadatke o kojima
Prethodnik Agencije za meunarodni razvoj (AID)nitko iz slube nita ne zna, pogotovu ne njegovi
pretpostavljeni. Postupno, on poinje izvjetavati o svojoj vlastitoj slubi i o politici svoje vlade. Tako postaje
lojalan ponajprije C1A. Najzad, otuda dolazi novac. Operacije ubacivanja u lokalne slube vrlo su esto zaista
vane zbog poloaja mjesnih slubi sigurnosti u politikoj stabilnosti zemlje. Izvjetaji takvih agenata od
neprocjenjive su vanosti u sluaju moguih dravnih udara. Najzad, stanice CIA mogu poduzimati unilateralne
operacije putem oficira povezanih slubi koji su bili angairani kao ubaeni agenti. To je konaan pogodak.
Pridobiveni oficiri povezanih operacija mogu takoer izvijestiti o naporima to ih ine njihove vlastite slube da
otkriju unilateralne operacije stanice CIA. To je, takoer, sretna situacija.
OPERACIJE PROTIV SOVJETA I NJIHOVIH SATELITA
Svrha je operacija protiv Sovjeta i satelitskih vlada da se, na dugu stazu, osiguraju istinite informacije, za razliku
od kontraobavjetajnih. No obje vrste informacija toliko su meusobno isprepletene da su u nekim specifinim
operacijama praktiki nerazdvojne. Razlog je taj to je neobino teko razvijati takve operacije unutar zemalja
zbog efikasnosti komunistikih unutarnjih slubi sigurnosti. One koje se razvijaju unutar Sovjetskog Saveza ili u
satelitskim zemljama obino su iznenaujue ponude usluga, koje imaju malo to zajedniko s ciljanjem u nau
metu, pronalaenjem, procjenjivanjem i pridobivanjem ljudi. Prije su rezultat unutarnjih procesa skrivenih
negdje u psihama komunistikih inovnika to izbijaju na povrinu u nepredvidivim trenucima iskuenja.
Zapravo ti ljudi vrbuju sami sebe.
S druge strane, pribliavanje sovjetskim i istonoevropskim funkcione-rima izvan komunistikog bloka relativno
je lagano. Ve je'godinama u CIA utvrena i elaborirana operativna metoda napadanja na njih. Takve su
operacije vie rezultat kontraobavjetajne nego inozemne obavjetajne djelatnosti, jer su prije usmjerene na
zatitnu ulogu nego na prikupljanje obavjetajnih informacija - iako im, ni u kojem sluaju, ne manjka
agresivnosti.
Prvo je pravilo da agenti nae stanice za podrku nastoje zakupiti sve pokrajnje zgrade ili zemljita oko sovjetske
ambasade. One zgrade koje najbolje odgovaraju i daju ponajvie izgleda kupit e se i moraju biti slobodne kad
god to ustreba. S obzirom na to da sovjetske ambasade esto zauzimaju mnogo prostora s velikim rezidencijama
i stambenim zgradama, a okruuje ih visok zid, mora postojati sedam ili osam zgrada koje granie sa
sovjetskima. Te se kue mogu upotrijebiti, kao straarska mjesta za promatranja i za postavljanje tehnikih
ureaja za prikupljanje informacija. Na primjer, kada se zna ili pretpostavlja da Sovjeti upotreblja-
53surauje s lokalnom slubom nego da se upustimo u dugotrajno vrbovanje unilateralnih agenata u potanskim
uredima. Iznad svega, ako upadnemo u drek i doe do skandala, udarac e primiti lokalna sluba, a ne CIA.
Obino je ef stanice taj koji dri kontakte sa efom lokalne slube. Neke stanice mogu imati itave sekcije
slubenika koji rade na povezivanju i u planiranju akcija, i na razmjeni informacije. Ope je pravilo, naravno, da
se lokalnoj slubi predstavi najmanji mogui broj oficira stanice, i to, po mogunosti, samo oni angairani u
povezanim operacijama. Oficiri angairani u unilateralnim operacijama, koje se poduzimaju bez znanja lokalne
vlade, moraju biti zatieni od mogueg kompromitiranja s lokalnom slubom.
Neke su lokalne slube toliko alosno zaostale da zaista trebaju nau otvorenu pomo. Stoga ICA1, misije za
tehniku pomo Uprave za meunarodnu kooperaciju, ukljuuju i misije za narodnu sigurnost sastavljene od
amerikih strunjaka koji rade u ministarstvima policije. Oni istrauju mogunosti kako da poboljaju
sposobnosti lokalnih slubi u komunikacijama, istragama, upravljanju, uvanju podataka, odnosima s javnou i
u spreavanju zloina. Te su misije korisne CIA jer joj omoguuju zatitu njezinih slubenika koji cijelo vrijeme
treba da rade s obavjetajnim slubama policije i drugim graanskim slubama. Oficiri stanice koji uivaju
drukiju zatitu mogu raditi s vojnom obavjetajnom slubom, a - povremeno - i slubenici koji se izdaju za
biznismene, turiste ili penzionere mogu biti odreeni da rade s lokalnim slubama.
Pomo CIA lokalnim slubama putem misija za narodnu sigurnost i drugih oblika zatite nije ograniena samo
na to da pomogne u poboljavanju profesionalne sposobnosti lokalne slube. Operativno ciljanje lokalne slube
vode odgovarajui oficiri CIA, tako da lokalna sluba izvrava zadatke koji nedostaju u operativnom programu
cjelokupne stanice. Drugim rijeima, lokalne slube angairaju se na dobrobit CIA, a time se one iskljuuju iz
unilateralnih operacija stanice.
Osobne veze izmeu slubenika povezanih operacija CIA i njihovih kolega iz lokalnih slubi vrlo su vane, jer
se od tih pripadnika CIA oekuje da ukazu i procijene one slubenike lokalnih slubi koji bi mogli biti pogodni
kao agenti za ubacivanje. Oficiri CIA koji rade u povezanim operacijama mogu davati novac ljudima iz lokalnih
slubi. Oekuje se da e lokalni kolega neto od toga novca strpati u vlastiti dep, iako je predvieno da se taj
novac upotrebljava iskljuivo za operacije. Tehnika se svodi na to da se lokalnog policajca ili obavjetajca
navikne na to da prima i neto ekstra gotovine, tako da ne ovisi o stanici samo u strunom nego i u
financijskom pogledu.
Slubenici sigurnosti, pogotovo policajci, oduvijek su meu najslabije plaenim javnim slubenicima i rijetko se
uje da su odbili poklon. Malo--pomalo pripadnik lokalne slube poziva se da izvri zadatke o kojima
Prethodnik Agencije za meunarodni razvoj (AID)nitko iz slube nita ne zna, pogotovu ne njegovi
pretpostavljeni. Postupno, on poinje izvjetavati o svojoj vlastitoj slubi i o politici svoje vlade. Tako postaje
lojalan ponajprije CIA. Najzad, otuda dolazi novac. Operacije ubacivanja u lokalne slube vrlo su esto zaista
vane zbog poloaja mjesnih slubi sigurnosti u politikoj stabilnosti zemlje. Izvjetaji takvih agenata od
neprocjenjive su vanosti u sluaju moguih dravnih udara. Najzad, stanice CIA mogu poduzimati unilateralne
operacije putem oficira povezanih slubi koji su bili angairani kao ubaeni agenti. To je konaan pogodak.
Pridobiveni oficiri povezanih operacija mogu takoer izvijestiti o naporima to ih ine njihove vlastite slube da
otkriju unilateralne operacije stanice CIA. To je, takoer, sretna situacija.
OPERACIJE PROTIV SOVJETA I NJIHOVIH SATELITA
Svrha je operacija protiv Sovjeta i satelitskih vlada da se, na dugu stazu, osiguraju istinite informacije, za razliku
od kontraobavjetajnih. No obje vrste informacija toliko su meusobno isprepletene da su u nekim specifinim
operacijama praktiki nerazdvojne. Razlog je taj to je neobino teko razvijati takve operacije unutar zemalja
zbog efikasnosti komunistikih unutarnjih slubi sigurnosti. One koje se razvijaju unutar Sovjetskog Saveza ili u
satelitskim zemljama obino su iznenaujue ponude usluga, koje imaju malo to zajedniko s ciljanjem u nau
metu, pronalaenjem, procjenjivanjem i pridobivanjem ljudi. Prije su rezultat unutarnjih procesa skrivenih
negdje u psihama komunistikih inovnika to izbijaju na povrinu u nepredvidivim trenucima iskuenja.
Zapravo ti ljudi vrbuju sami sebe.
S druge strane, pribliavanje sovjetskim i istonoevropskim funkcione-rima izvan komunistikog bloka relativno
je lagano. Ve je'godinama u CIA utvrena i elaborirana operativna metoda napadanja na njih. Takve su
operacije vie rezultat kontraobavjetajne nego inozemne obavjetajne djelatnosti, jer su prije usmjerene na
zatitnu ulogu nego na prikupljanje obavjetajnih informacija - iako im, ni u kojem sluaju, ne manjka
agresivnosti.
Prvo je pravilo da agenti nae stanice za podrku nastoje zakupiti sve pokrajnje zgrade ili zemljita oko sovjetske
ambasade. One zgrade koje najbolje odgovaraju i daju ponajvie izgleda kupit e se i moraju biti slobodne kad
god to ustreba. S obzirom na to da sovjetske ambasade esto zauzimaju mnogo prostora s velikim rezidencijama
i stambenim zgradama, a okruuje ih visok zid, mora postojati sedam ili osam zgrada koje granie sa
sovjetskima. Te se kue mogu upotrijebiti, kao straarska mjesta za promatranja i za postavljanje tehnikih
ureaja za prikupljanje informacija. Na primjer, kada se zna ili pretpostavlja da Sovjeti upotreblja-
53vaju elektronske strojeve za ifriranje, nastoji se onemoguiti deifriranje poruka. Takva se operacija
poduzima da bi se pomoglo Nacionalnoj agenciji za sigurnost. No straarska mjesta ee slue za identifikaciju
sjedita KGB-a i GRU-a (vojna obavjetajna sluba) unutar sovjetske misije te openito za promatranje zbivanja
u sovjetskoj koloniji.
Kad god je mogue, svi prilazi sovjetskom podruju, posebno vrtovima unutar njih, nalaze se pod prismotrom.
Takav posao moe zahtijevati tri ili etiri promatraka mjesta. Na svakom su agenti, esto stariji parovi koji vode
dnevnik dolazaka i odlazaka svakog sovjetskog namjetenika, kao i onih koji sudjeluju u estim vrtnim
razgovorima, te njihove karakteristike. Pribavljaju se najsvjeije fotografije sovjetskog osoblja. S ne manje
vanom svrhom snimaju se vrtni razgovori u krupnim planovima, a snimke se predaju onima koji znaju s usana
itati ruski. Dnevnici koji se vode na promatrakim mjestima studiraju se zajedno s vrpcama prislukivanih te-
lefonskih razgovora, to je standardna operativna praksa protiv svih sovjetskih i satelitskih misija izvan bloka, te
s vrpcama prislukivanja njihovih instalacija, ako je takvo prislukivanje mogue. Na osnovi prouavanja toga
materijala otkrivaju se funkcionalne dunosti unutar sovjetske kolonije i utvruju dnevni uobiajeni poslovi
svakog pojedinca. Ti rezultati dobivaju temeljno operativno znaenje za oficire CIA koji rade na sovjetskim i
satelitskim operacijama.
Nadziranje sovjetskih i satelitskih oficira poinje, meutim, davno prije no to oni stignu u stranu zemlju.
Gotovo uvijek prva vijest o novom dolasku saznaje se na temelju zahtjeva za vizu, koje Ministarstvo vanjskih
poslova Sovjetskog Saveza postavlja ambasadi odreene zemlje u Moskvi. Vizu moe izdati ambasada koja e se
o tome posavjetovati sa svojim ministarstvom vanjskih poslova ili e taj zahtjev proslijediti ministarstvu na
odobrenje. Takve se komunikacije esto uspostavljaju ifriranim diplomatskim porukama. Stanica CIA u
glavnom gradu one zemlje u koju Sovjeti ele da dou, prima deifriranu poruku od Agencije za nacionalnu
sigurnost posredstvom taba u kojem se, neposredno nakon sovjetskog zahtjeva, istrauju dosjei. Dakle, ako
Ministarstvo vanjskih poslova Sovjetskog Saveza zahtijeva od ambasade Indije u Moskvi diplomatsku vizu za
Ivana Ivanovia, stanica CIA u New Delhiju prima prvu naznaku o svome zadatku pratei komunikacije indijske
vlade.
Prije no to Rus stigne, stanica e imati sve dostupne informacije o njemu i njegovoj obitelji, moda ak i
fotografije. Informacija je prikupljena i pohranjena iz ukupnog izvjetaja o sovjetskom (ili satelitskom) oficiru, o
njegovim prethodnim putovanjima u inozemstvo, iz izjava onih koji su ve ranije napustili tu zemlju, iz
obavjetajnih komunikacija i brojnih drugih izvora. Ako o nekomu nema nikakva traga, otvara se nov dosje i
tako se ponavlja pria o pripremama i pokuaju pridobivanja. Prava svrha operacija jest da se sovjetski ili
satelitski slubenici pridobiju za pijunau, a to se moe postii samo ako ih poznajete. U tom je poslu agent za
kontakt najsenzibilniji i najefikasniji ovjek stanice
54uope, kadar da prikupi podatke o svojoj meti. Agenti za kontakt, za pribliavanje, jesu ljudi koji su iz mnogo
razloga kadri uspostaviti osobni odnos sa sovjetskim ili satelitskim oficirom i koji omoguuju da CIA to
temeljitije promatra ovjeka kojega eli pridobiti. Agent za pribliavanje takoer je sposoban da vodi razgovore
prema najvanijim tokama -otkrivanju neispunjenih obeanja, karakternim pogrekama, osobnim problemima i
temeljnim raspoloenjima i proturjenostima. Ponekad se uloga agenta za kontakt moe promijeniti tako da on
postaje dvostruki agent, ako Rus pokua pridobiti njega. No operacije dvostrukih agenta ne ohrabruju, osim u
posebnim sluajevima, jer postoji toliko mnogo problema u neprestanoj potrebi da se bude siguran da i taj
dvostruki agent ponovno ne radi za CIA.
Strani diplomati u veini zemalja imaju klub gdje se prireuju mjeseni rukovi, veere i izleti. Slubenici State
Departmenta i CIA pod vladinom zatitom lanovi su tih klubova i tako imaju prilike razviti osobne odnose s
ruskim funkcionerima. Za stanicu je potreban ambasadorov pristanak kad je rije o osobnom odnosu s nekim
komunistikim diplomatom, koji je gotovo uvijek obavjetajni oficir, no osobe iz CIA dugo su same razvijale
personalne veze s komunistikim funkcionerima. Takvi odnosi nisu tako plodni kao oni koje razvija agent za
kontakt, s kojim se njegova meta moe relaksirati i oslabiti svoj oprez.
Sovjetske i satelitske ambasade obino zapoljavaju malen broj lokalnih ljudi, i to kao vrtlare, istaice i
povremeno kao ofere. Od takvih ljudi ambasada uvijek trai da pokau svoju lojalnost prema komunizmu, no
CIA i njih ponekad pridobiva. Fizika je njihova prisutnost u ambasadi toliko mala da je praktiki nemogue da
oni postavljaju prislune ureaje, no mogu davati zanimljive informacije o odnosima nadreenih i pret-
postavljenih, o svaama i klevetanjima, enama i djeci te o posjetiocima ambasade.
Montiranje prislunih aparata na sovjetske i satelitske slubene instalacije u inozemstvu zadatak je od velike
vanosti, no mogu samo u rijetkim okolnostima kao, na primjer, kada njihov otpadnik moe montirati ureaje
nakon to je kontaktirao CIA, ali prije no to mu se izgubi trag. Kao to je to sluaj s Rusima i njihovim
satelitima, tako i Kinezi proiruju svoje diplomatske i trgovake veze u svijetu. Za to im uvijek trebaju zgrade.
Od trenutka kada komunistika zemlja planira preliminarnu misiju, stanica CIA poduzima sve da otkrije koja je
graevina odabrana i, u razdoblju do useljenja, poduzima sve napore da instalira prislune ureaje. Sovjetski i
satelitski predstavnici obino ive u ambasadama, konzulatima ili drugim slubenim zgradama sa svojim
obiteljima ili sami, no neki od njih ive u posebnim apartmanima. I ti se stanovi prislukuju kad god ima razloga
vjerovati da e se na taj nain doi do vrijednih obavijesti.
Gotovo sve stanice CIA imaju promatrake ekipe opskrbljene kamerama, prijevoznim sredstvima i radio-
komunikacijama. Njihovi prvenstveni
55ciljevi jesu poznati sovjetski i satelitski obavjetajni oficiri. Poduzima se sve da se posredstvom promatrakih
ekipa otkriju operativne metode i, ako se posrei, tajni kontakti komunistikih slubenika.
tab Tajnih operacija, posredstvom svojega odjela za Sovjetsku Rusiju, briljivo kontrolira sovjetske operacije.
Oni su pravi specijalisti za taj posao. Mnoina operativnog dopisivanja o sovjetskim operacijama nosi kriptonim
REDWOOD, kada poslovi idu kroz slube odjela za Sovjetsku Rusiju. U stanovitim sluajevima, meutim,
indikator moe biti RED-COAT, to znai da se akcije vode i kontroliraju posredstvom odjela zaduenog za
odreeno podruje. Odjel za Sovjetsku Rusiju takoer usklauje brojne druge operacije koje su od svjetskog
znaenja.
Program REDSOX, o ilegalnoj infiltraciji agenta u Sovjetski Savez i satelitske zemlje, zapoeo je. ranih
petdesetih godina i jadno propao. Meutim, taj program i dalje postoji kada je rije o hitnosti i kada se pronae
ruski emigrant koji ima samoubilake namjere. S druge strane, program REDSKIN, u koji se ubrajaju legalni
putnici, imao je velikog uspjeha, iako je nekoliko agenata izgubljeno. Taj program ukljuuje turiste, poslovne
ljude, znanstvenike, novinare, praktiki svakoga tko moe dobiti legalnu dozvolu za ulazak u Sovjetski Savez ili
neku od satelitskih zemalja. I - naravno - tko je voljan da preuzme operativnu zadau.
Postoji takoer REDCAP-program, to je zapravo sistem kompjuterskih lista svih sovjetskih dravljana koji
putuju u inozemstvo: znanstvenika, strunjaka, vojnih savjetnika, trgovinskih funkcionera i slubenika, diplo-
mata. ZOMBE je program na istoj osnovi, ali ukljuuje sve dravljane raznih drava, osim Sovjetskog Saveza i
satelitskih zemalja, koji putuju u blok. ZODIAC je sistem kompjuterskih lista graana satelitskih zemalja koji
putuju na Zapad. Aktivnosti odjela za Sovjetsku Rusiju posebno su intenzivne u doba odravanja meunarodnih
znanstvenih i strunih kongresa. Prethodne informacije o takvim skupovima alju se stanicama irom svijeta, a
sadravaju podatke o sastancima. Od efova stanica zahtijeva se da prisustvuju tim skupovima i uspostavljaju
kontakte sa Sovjetima i njihovim kolegama iz satelitskih zemalja.
Nai ovdanji instruktori i predavai koji dolaze iz odjela za Sovjetsku Rusiju i za Istonu Evropu javno priznaju
da su komunistike obavjetajne slube otkrile brojne primjere svih kategorija operacija koje smo vodili protiv
njih. To znai da oni poznaju nae metode. Bez obzira na to, efovi odjela za Sovjetsku Rusiju vraaju se kui s
osnovnom milju da su Sovjeti jedina nacija na zemlji koja je kadra unititi Sjedinjene Amerike Drave. To je
dovoljno vrijedno svakog napora da se neprijatelja napadne.
Nastavljaju se praktine vjebe. Jedno popodne u tjednu provodimo u gradovima u okolici uvjebavajui s
instruktorima praenje i susrete agenta. Moja je povezana akcija bila da uvjerim oficira prijateljske slube
da prihvati novac ponuen za privatne trokove i da pone izvravati zadatke koje mu dajem, bez znanja svojih
pretpostavljenih. Vjebe
5ubacivanja u komunistiku partiju bile su usmjerene na podizanje agentova morala i ohrabrivanje da
preuzmu aktivniju ulogu u partijskom poslu koji prezire. Sovjetska operacija bila je serija sve ozbiljnijih
sastanaka s diplomatima tree zemlje (u mojem sluaju bio je to jedan Indi-jac) koji treba da dovedu do toga
da ih regrutiramo kao agente koji e ostvariti kontakt s oficirom KGB-a. Imao sam, takoer, sluaj legalnog
putovanja. Morao sam regrutirati jednog ne prevrstog amerikog uenjaka koji je trebao prisustvovati nekoj
znanstvenoj konferenciji. Odrali smo niz kraih i duljih sastanka prije no to je otputovao. Njegov je glavni
zadatak da stupi u prijateljski dodir sa sovjetskim kolegom za kojega smo znali da ima pristup osjetljivim vojnim
informacijama. Nadajmo se da e se susretati na buduim konferencijama i da e mom agentu poi za rukom da
pridobije sovjetskog znanstvenika.
CAMP PEARV, Virginia Travnja, 1960.
Psiholoke i ne striktno vojne operacije (KUCAGE) razlikuju se od inozemnih obavjetajnih i
kontraobavjetajnih operacija po tome to su one prije akcione nego to im je svrha da se prikupljaju informacije.
Operacije prikupljanja moraju biti nevidljive, tako da ih meta koju napadaju ne poznaje. S druge strane, akcione
operacije imaju vrlo vidljiv uinak. Ne treba, meutim, dopustiti da se taj uinak pripie CIA ili amerikoj vladi
prije nego nekoj drugoj osobi ili organizaciji. Te operacije, za koje postoji kongresna formulacija u Aktu o
nacionalnoj sigurnosti iz 1947. u okviru drugih slubi od zajednikog interesa, u nekim su vidovima
delikatnije nego operacije prikupljanja. Obino ih odobrava tab Tajnih slubi za psiholoko ratovanje i ne
izriito vojne operacije. No ako se radi o zahtjevima za znatnim svotama novca ili posebno osjetljivim metodama
kojima se valja posluiti, moe se zatraiti odobrenje Odbora za koordinaciju operacija (razina pomonika
ministra), Vijea za nacionalnu sigurnost ili pak samog predsjednika.
Naravno, psiholoke i ne izriito vojne operacije su riskantne, jer one gotovo redovito znae uplitanje u stvari
drugih zemalja s kojima SAD imaju normalne diplomatske odnose. Ako se njihovo istinito jamstvo izigra, mogu
nastati ozbiljne diplomatske posljedice. To je u suprotnosti s operacijama prikupljanja. Jer ako se ove potonje
otkriju, inozemni su politiari skloni zamiriti - takve su operacije tradicionalan dio obavjetajne aktivnosti
svake zemlje.
Stoga je uvjerljivo poricanje kardinalno pravilo prilikom planiranja svih psiholokih i ne izriito vojnih
operacija; a i to samo onda ako se u prvom redu osigura da krivica padne na nekoga drugoga, a ne na ameriku
vladu.
57Programi psiholokih i ne izriito vojnih operacija (PP-programi) postoje u gotovo svakoj stanici CIA. U
njima je istaknuto da PP-operacije u velikoj mjeri ovise o lokalnim uvjetima i prilikama. Psiholoko ratovanje
ukljuuje propagandu (jednostavnije poznatu kao media), rad u omladinskim i studentskim organizacijama,
radnikim organizacijama (sindikati i tako redom), profesionalnim i kulturnim grupacijama i u politikim
partijama. Ne izriito vojne operacije podrazumijevaju infiltriranja u zabranjena podruja, sabotau, ekonomsko
ratovanje, uznemiravanje osoba, zranu i pomorsku podrku, naoruavanje, uvjebavanje i pomaganje malim
armijama.
MEDIA-OPERACIJE
Ulogu CIA u programu amerike propagande utvruje slubena podjela propagande u tri uope kategorije:
bijelu, sivu i crnu. Bijela je propaganda ona za koju se otvoreno priznaje da dolazi iz izvora vlade SAD-a,
odnosno iz Amerike informativne agencije (USIA); siva propaganda je toboe pripisana ljudima ili
organizacijama koji ne priznaju ameriku vladu kao izvor njihova materijala i koji prireuju te materijale kao da
su njihovi; crna je propaganda neidentificirani materijal, odnosno materijal koji se pripisuje nekom nepostojeem
izvoru, ili je to pak krivotvoreni materijal pripisan nekom od postojeih izvora. CIA je jedina agencija vlade
SAD-a kojoj je doputeno angairanje u operacijama crne propagande, ali to se tie sive propagande ona dijeli
odgovornost s drugim agencijama, na primjer s USIA. Meutim, u skladu sa sivim zakonom Vijea za
nacionalnu sigurnost, sadranom u jednom od dokumenata toga Vijea, druge agencije prije no to se angairaju
u sivoj propagandi moraju prethodno dobiti odobrenje CIA.
Prijenosnici sive i crne propagande ne smiju saznati, da su pod pokroviteljstvom CIA ili amerike vlade. To je
dijelom zbog toga da bi imala jai uinak, a djelomice stoga da bi to manje ljudi znalo to se dogaa te da se,
prema tome, svede na najmanju mjeru opasnost da se sazna tko uistinu ima patronat. Stoga urednici, politiari,
biznismeni i drugi ljudi mogu propagandno djelovati ak i za novac, ali ne moraju znati tko su u pojedinim
sluajevima njihovi efovi. Neki e meu njima to saznati, pa tako u terminologiji agencije nastaje podjela na
dosjetljive i nedosjet-Ijive agente.
U propagandnim operacijama, kao i u svim psiholokim i ne izriito vojnim operacijama, uobiajena procedura
sigurnosti agencije zabranjuje da naruene poslove plaa ovjek CIA koji je pod slubenom zatitom (moe, na
primjer, figurirati kao namjetenik Ministarstva vanjskih poslova). Tako je odreeno zbog toga da bi se zadrala
mogunost uvjerljivog poricanja i na najmanju mjeru svela opasnost od kompliciranja situacije tamonjoj
ambasadi ako lokalna vlada doe do nekih otkria.
tr JPlaanja, meutim, obavljaju slubenici CIA koji nemaju slubenu zatitu, odnosno oni koji se izdaju za
biznismene, studente ili penzionere; takvim se pripadnicima i kae da djeluju bez slubene zatite.
Ti slubenici mogu takoer drati veinu kontakata s regrutiranim agentima, kako bi slubenici i oficiri pod
slubenom zatitom bili to sigurniji. Jednako, susreti izmeu dviju kategorija slubenika moraju biti to tajniji.
Svrha je svega toga da se zatiti ambasada, a i to da se propagandne agente navede da vjeruju kako ih plaaju
privatni poslodavci. Strunjaci iz taba za propagandu posjetili su nas u ISOLATIONU i podastrli nam gomilu
papira koje objavljuju kao materijal to slui za voenje propagande u cijelom svijetu. Neka od tih izdanja
namijenjena su samo lokalnoj upotrebi, dok ostala imaju primjenu svuda po svijetu. Rezultat razgovora bio je da
se glavnina nas uvjeri kako propaganda nije za nas - jednostavno, tu je suvie papirnatog posla. No uprkos tome,
najzanimljiviji dio propagandnog posla obino je usklaivanje i tretman vanih dogaaja izmeu nekoliko
zemalja. Problemi komunistikog utjecaja if jednoj zemlji mogu dobiti meunarodnu dimenziju u drugima, pod
geslom prijetnja jednome jest prijetnja svima. Na primjer, stanica CIA u Cara-casu moe informaciju o tajnoj
komunistikoj zavjeri u Venezueli poslati telegramom u stanicu u Bogoti, koja je tada izvlai na povrinu
posredstvom lokalnog propagandnog agenta sa zadaom da je proslijedi neidenti-ficiranom predstavniku
venezuelanske vlade. Informacija se tada preuzima iz kolumbijske tampe i prenosi stanicima CIA u Quitu, Limi,
La Pazu, Santiagu i, moda, Braziliji. Nekoliko dana potom u novinama se poinju pojavljivati komentari iz tih
drava i poinje rasti pritisak na venezuelan-sku vladu da poduzme represivne mjere protiv komunista.
Postoji, oito, i obilje drugih naina za upotrebu i crne i sive propagande: knjige, asopisi, radio, televizija, zidni
plakati, oglasi, vjerske propovijedi, politiki govori, kao i dnevna tampa. U zemljama u kojima su zidne parole i
oglasi vaan medij za poruke oekuje se od stanica da organiziraju tajno tampanje i pogodnu distribuciju, kao i
ekipe agenata koji e ispisivati parole po zidovima. Radio Slobodna Evropa,* i Slobodni radio,* najpoznatiji su
pothvati iz domene sive propagande koje CIA vodi protiv sovjetskog bloka.
OPERACIJE PROTIV OMLADINSKIH I STUDENTSKIH ORGANIZACIJA
Nakon zavretka drugoga svjetskog rata Komunistika partija Sovjetskog Saveza zapoela je snanim
programom propagande i agitacije puteni Meunarodne unije studenata i Svjetske federacije demokratske
omladine, koje su zajedniki stvarale nacionalna udruenja u svojim podrujima djelatnosti u svim zemljama
gdje je to bilo mogue. Te su orga-nizacije pronosile ciljeve i politiku KPSS-a pod izlikom ujedinjenih kampanja
(antikolonijalizma, antinuklearno naoruanje, miroljubive grupacije, itd.), kojima su osiguravale podrku svojih
lokalnih udruenja u kapitalistikim zemljama, kao i unutar komunistikog bloka. Potkraj etrdesetih godina
amerika je vlada, koristei se pri tom Agencijom, stala igosati te frontove kao plaenike KPSS-a s ciljem da
obeshrabri uee nekomu-nista. Usporedno s tim Agencija se angairala u operacijama na mnogim mjestima sa
zadaom da zaustavi lokalne grupacije u udruivanju s meunarodnim tijelima. Vrbovanjem voa lokalnih grupa
i infiltracijom agenata Agencija je pokuala uspostaviti kontrolu nad to vie takvih grupa, tako da se ak i grupu
koja se ve bila pridruila Meunarodnoj uniji studenata ili Svjetskoj federaciji demokratske omladine moglo
uvjeriti, pa i prisiliti da se povue.
Agencija se takoer latila osnivanja omladinskih i studentskih organizacija na lokalnoj i meunarodnoj razini.
Dvije meunarodne institucije, osnovane s ciljem da se suprotstave onima pod patronatom Sovjetskog Saveza,
bile su Sekretarijat za koordinaciju nacionalnih unija studenata,* s vodstvom u Levdenu,1 i Svjetska omladinska
asambleja,* sa sjeditem u Bruxellesu. Planovi tabova, voenje i operativne funkcije u omladinskim i
studentskim organizacijama koje su pod kontrolom CIA, objedinjene su u odjelu Tajnih slubi za meunarodne
organizacije.
I jedna i druga bave se organizacijom putovanja, kulturnih aktivnosti, ali i jedna i druga amerika institucija rade
kao propagandne agencije za CIA - posebno u nerazvijenim zemljama. One imaju i savjetodavni status
nevladinih institucija, identian s agencijama Ujedinjenih naroda - kakav je UNESCO - i participiraju u
specijalnim agencijskim programima Ujedinjenih naroda.
Jedna od vrlo znaajnih funkcija omladinskih i studentskih organizacija CIA jest odabiranje, procjenjivanje i
regrutiranje studentskih i omladinskih voa, kao dugoronih agenata, kako na podruju rada inozemne
obavjetajne djelatnosti, tako i na polju kontrapijunae. Organizacije nad kojima CIA ima patronat ili na njih
utjee prirodan su izvor kadrova za regrutiranje ne samo za ove, nego i za druge operacije CIA. Posebno je to
sluaj u nerazvijenim zemljama, gdje su programi i Sekretarijata za koordinaciju nacionalnih studentskih unija i
Svjetske omladinske asambleje usmjereni prema regrutiranju mladih agenata koji mogu biti sposobni da nastave
politiku CIA i ostanu pod njezinom kontrolom jo dugo nakon to su odbacili svoje ranije politike i
profesionalne pomagae.
Osim posredstvom tih dviju organizacija, Agencija moe razviti svoje specifine operacije i uz pomo
nacionalnih i meunarodnih tijela omladinskih i studentskih katolikih organizacija (Pax Romana i
Meunarodna omladinska katolika federacija), ali i posredstvom kransko-demokrat-skih i nekomunistikih
studentskih organizacija. U pojedinim zemljama,
Kasnije poznata kao Meunarodna studentska konferencija
60
mposebice tamo gdje postoje grupe s jakim komunistikim ili radikalnim rukovodstvom, katolike i kransko-
demokratske omladinske i studentske organizacije glavne su snage koje vodi Agencija.
Agenti to ih stanice kontroliraju putem omladinskih i studentskih operacija u bilo kojoj zemlji, ukljuujui tu i
meunarodni program Nacionalne studentske asocijacije SAD,* koji vodi tab, mogu se takoer iskoristiti da
utjeu na odluke na internacionalnoj razini. Istodobno, agenti na meunarodnom nivou mogu posluiti za
potpomaganje i promaknue agenata ili politike unutar nacionalnog udruenja. Kontrola je, dakle, neka vrst
izmjeninog strujanja izmeu nacionalne i meunarodne razine.
Uvelike zahvaljujui operacijama Agencije, rukovodstvo Svjetske federacije demokratske omladine moralo je
1951. napustiti Francusku i prijei u Budimpetu. S druge strane, tab Meunarodne studentske unije nikada nije
smio prijei u slobodni svijet, nakon to je 1946. osnovan u Pragu. Dapae, i jedna i druga organizacija bile su
jasno identificirane s komunistikim blokom, a njihova nastojanja da vode konferencije i seminare izvan bloka
bila su napadana i slabljena od strane Svjetske omladinske asambleje i Sekretarijata za koordinaciju nacionalnih
studentskih unija. Svjetska federacija demokratske omladine, na primjer, imala je mogunost da - izvan bloka -
odri samo jedan Svjetski festival omladine, onaj u Beu 1959. godine, a i taj je praktiki bio onemoguen
akcijama omladinskih i studentskih organizacija koje kontrolira CIA. Meunarodna unija studenata nikada nije
odrala kongres u slobodnom svijetu. A to je jo vanije, i jedna i druga amerika meunarodna organizacija
razvile su nadmono vodstvo u udruivanju lanica izvan komunistikog bloka.
RADNIKE OPERACIJE
Agencijine radnike operacije, slino studentskim i omladinskim, nastale su kao reakcija na kontinuitet politike
KPSS-a nakon drugoga svjetskoga rata i na njezinu ekspanziju putem meunarodnih ujedinjenih fron-tova.
Godine 1945. uz podrku i sudjelovanje Kongresa britanskih tredju-niona, Kongresa amerikih industrijskih
organizacija i Vijea sovjetskih sindikata u Parizu je osnovana Svjetska federacija sindikata (WFTU). Razlike
unutar WFTU-a izmeu voa komunistikih sindikata, koji su nestrpljivo eljeli da tu organizaciju iskoriste za
antikapitalistiku propagandu, i voa zapadnih zemalja, s druge strane, koji su inzistirali na tome da Svjetska
federacija usmjeri svoju panju na ekonomska pitanja, najzad su dole do vrhunca 1949. godine, kada je trebalo
odluiti hoe li Federacija podrati Marshallov plan. Kada su komunisti - francuski, talijanski, latin-skoameriki
i sovjetski - odbili da Svjetska federacija potpie Marshallov plan, Kongres britanskih tredjuniona i Kongres
amerikih industrijskih organizacija su se povukli. Kasnije iste godine, kao nekomunistika alterna-
61
i
tiva Svjetskoj federaciji, osnovana je Meunarodna konfederacija slobodnih sindikata (ICFTU*), uz uee
britanskih tredjuniona, Kongresa amerikih industrijskih organizacija, Amerike federacije rada i drugih na-
cionalnih centrala. Agencija je, zahvaljujui svojini operacijama, uglavnom bila odgovorna za progonstvo
centrale Svjetske federacije sindikata 1951. iz Pariza, kada je ona prela u sovjetski sektor Bea. Kasnije, 1956.
godine, centrala je bila primorana, da se iz Bea preseli u Prag.
Meunarodna konfederacija slobodnih sindikata osnovala je regionalne organizacije za Evropu, Daleki istok,
Afriku i za zapadnu hemisferu, koje su ujedinile nekomunistike centre nacionalnih sindikata. Podrku i
upravljanje projicirala je Agencija, i jo uvijek, projicira na tri razine: same Meunarodne konfederacije, zatim
regionalnih, i, najzad, nacionalnih centrala. Na najvioj razini Agencijine radnike operacije realiziraju George
Meany,* predsjednik Amerike federacije rada; Jay Lovestone,* ef za vanjske poslove, i Irving Brown,*
evropski predstavnik Amerike federacije rada - svi su oni djelotvorni i svojevoljni kolabaratori. Izravna kontrola
Agencije postoji i na regionalnoj razini. Serafino Romualdi,* predstavnik Amerike federacije rada za Latinsku
Ameriku, na primjer, upravlja Interamerikom regionalnom radnikom organizacijom,* sa sjeditem u Mexico
Citvju. Na nacionalnoj razini, ponajprije u nerazvijenim zemljama, podrune stanice CIA angairane su u
operacijama podrke i upravljanja nacionalnim radnikim centralama. U tabu je podrka, upravljanje i kontrola
svih radnikih operacija centralizirana u radnikoj sekciji odjela za meunarodne organizacije.
Generalna politika radnikih operacija slina je onoj koja se provodi prema omladinskim i studentskim
organizacijama. Najprije Svjetska federacija sindikata i njezine regionalne i nacionalne sekcije dobivaju etiketu
moskovskih plaenika. Zatim se operacije lokalnih stanica usmjeravaju na to da oslabljuju i tuku komunistike
ili krajnje Ijeviarske strukture radnikih sindikata te da ^spostavljaju i podravaju nekomunistike strukture.
Tree, Meunarodna konfederacija slobodnih sindikata i njezine regionalne organizacije promiu se i s vrha i
odozdo prikljuivanjem onih radnikih sindikata i nacionalnih centrala koji su pod utjecajem Agencije.
etvrti pristup CIA radnikim operacijama ide kroz meunarodne strukovne sekretarijate,* koji reprezentiraju
radnike interese u pojedinim industrijama nasuprot nacionalnim centralama, koje ujedinjuju radnitvo razliitih
industrija. S obzirom na to da je sistem meunarodnih strukovnih sekretarijata vie specijaliziran, pa ak i
efikasniji, sekretarijati u nekim stvarima bolje odgovaraju ciljevima Agencije nego Meunarodna konfederacija
slobodnih sindikata sa svojom regionalnom i nacionalnom strukturom. Kontrola i upravljanje ostvaruje se preko
naeg ovjeka u odreenom sekretarijatu koji je zaduen da potpomae radnike operacije usmjerene izravno
protiv radnika u pojedinoj industriji. Vrlo su esto agenti CIA u nekom meunarodnom strukovnom sekretarijatu
ameriki radniki rukovodioci koji predstavljaju ameriku sekciju u sekretarijatima.
6zTe institucije obino glavnu podrku primaju od amerikih sindikata onih industrija koje su tom sekretarijatu
primjerene. Stoga Amerika federacija dravnih, pokrajinskih i gradskih namjetenika,* slui kao kanal za ope-
racije CIA u Meunarodnim javnim slubama,* to je, zapravo, sekretarijat za namjetenike vlada sa sjeditem u
Londonu. A Meunarodno udruenje penzioniranih inovnika,* koje je ameriki sindikat slubenika, daje
pristup do Meunarodne federacije zaposlenih u tehnikim i administrativnim slubama,* to je, opet,
meunarodni strukovni sekretarijat inovnika. Slino, ameriko udruenje radnika na komunikacijama angaira
se za kontrolu meunarodnog strukovnog sekretarijata za potanske, telegrafske i telefonske radnike. U sluaju
petrolejske industrije, Agencija putem Meunarodnog sindikata naftnih radnika,* (ameriki sindikat)
kontrolira Meunarodnu federaciju petrolejskih i kemijskih radnika,* koja pripada meunarodnim strukovnim
sekretarijatima. Osobito, u nerazvijenim zemljama, radnike operacije nae stanice mogu se odvijati kao, toboe,
lokalni program jednog meunarodnog strukovnog sindikata. Unutar pokreta katolikih sindikata mogua je
slina aktivnost, obino kanalizirana putem Meunarodne federacije kranskih sindikata1.* A za specijalizirane
zadatke unutar socijal-demokartskog pokreta posluit e izraelski sindikati.
Radnike su operacije izvor prilinih suprotnosti izmeu odjela i stanica direktorata za planiranje Tajnih slubi i
odjela za meunarodne organizacije. Postavlja se problem nadlenosti i koordinacije. Agente za radnike
operacije na meunarodnom i regionalnom nivou vode oficiri odjela za meunarodne organizacije ili u
Washingtonu ili u podrunim stanicama u Parizu, Bruxellesu ili Mexico Cityju. Ako njihove aktivnosti u nekoj
zemlji, na primjer u Kolumbiji, nisu tijesno usklaene sa stanicom u Bo-goti, moe doi do sukoba ili uplitanja u
specifine ciljeve radnikih operacija ili drugih programa stanice u Bogoti. Kad god agent odjela za meu-
narodne organizacije planira posjet nekoj zemlji, o tome se mora konzultirati sa efom stanice koji je odgovoran
za sve aktivnosti CIA u odreenoj zemlji. U suprotnom sluaju takav agent, zbog pomanjkanja upravljanja i
kontrole, ime se osigurava da njegove aktivnosti harmoniziraju s kompletnim operativnim programom stanice
ne samo na polju radnikih operacija, mogao bi ugroziti ciljeve stanice. Neprekidno se ulau napori da se osigura
koordinacija izmeu aktivnosti odjela za meunarodne organizacije na sindikalnom polju i poslova kojima se
bave podrune stanice. No i tu povremeno dolazi do neprilika zbog uskih pogleda ili tvrdoglavosti samih
agenata.
Agent odjela za meunarodne organizacije moe biti od neprocjenjive koristi u radnikom programu lokalne
stanice. Obino agent ima prilino znaenje, to je rezultat njegova poloaja na meunarodnoj ili regionalnoj
razini, pa njegove usluge esto trae tamonji radniki rukovodioci zbog
Kasnije je dobila naziv Svjetska konfederacija radaputovanja, potpora i poziva na konferencije, ime sve agent
raspolae. U skladu s time, agent ima pristup lokalnom nekomunistikom radnikom pokretu i moe uspostaviti
kontakt izmeu stanice i onih lokalnih radnikih lidera koji su nam zanimljivi. Takvi kontakti mogu se
uspostaviti i preko tree partije, postupno, tako da je agent odjela za meunarodne organizacije zatien, ako se u
meuvremenu uspostavi nova operativna veza. Podrune stanice mogu zatraiti podrku odjela za meunarodne
organizacije u datoj zemlji zbog utjecaja to ga agent toga odjela moe imati na lokalnu situaciju, opet bez
lokalnog radnikog lidera, ak ako on i jest agent stanice, znajui da je meunarodni i regionalni slubenik
odgovoran da slijedi upute CIA.
Odmjeravanje korisnosti radnikih operacija, u usporedbi s njihovim viemilijunskim trokovima, teko je i
kontroverzno. Ukljuuje kako potiskivanje komunistikog faktora, tako i veu indoktrinaciju prozapadnih ideala
putem seminara, konferencija i obrazovnih programa. U svakom sluaju, udruivanje zapadnoga svijeta sa
Svjetskom federacijom sindikata bilo je prilino reducirano, iako joj jo uvijek pripada nekoliko vodeih
nacionalnih konfederacija iz nekomunistikih zemalja.
OPERACIJE PROTIV SVJETSKOG VIJEA ZA MIR
Agencija poduzima operacije protiv Svjetskog vijea za mir (osnovano 1949. u Parizu) da bi neutralizirala
propagandne kampanje protiv SAD-a i njegovih saveznika, prije svega s obzirom na vojne paktove. Iako nije
osnovana organizacija sa suprotnim ciljevima, media-operacije usmjerene su protiv aktivnosti Svjetskog vijea
za mir kako bi se istaknuo njegov pravi pokrovitelj, odnosno da Vijee slui kao propagandni front KPSS-a.
Stanovit je uspjeh postignut protjerivanjem Svjetskog vijea za mir iz Pariza u Prag 1951. godine, iako se Vijee
1954. preselilo u Be. Takoer se poduzimaju napori da se Svjetsko mirovno vijee sprijei u odravanju
kongresa i drugih sastanaka izvan komunistikog bloka putem operacija media, agenata specijalista za
studentske, omladinske i radnike organizacije i, posebno, agenata za politike akcije, kako bi se uskraivale
dozvole i stvarale druge zapreke.
NOVINARI
Osnovana u Kopenhagenu 1946. godine, Meunarodna organizacija novinara objedinjuje pisce komunistikih i
nekomunistikih zemalja. Iako je prvotno tab bio u Londonu, Drugi je kongres odran u Pragu 1947. godine,
kada je bilo odlueno da se sjedite preseli. Povodei se za rukovodstvima nacionalnih novinarskih organizacija
Sjedinjenih Drava, Velike
64Britanije i Belgije, veina drugih nekomunistikih zemalja povukla se 1950. godine, pa se njezina aktivnost,
openito, ograniila na zemlje bloka.
Uz propagandu protiv Meunarodne organizacije novinara i pothvata kojima je svrha bila da zapadne
prijestolnice odbijaju da se u njima odravaju sastanci, Agencija je djelovala na osnivanju alternativnog novinar-
skog saveza za zapadni svijet. Godine 1951. Svjetski kongres novinara ponovno je formirao Internacionalnu
federaciju novinara,*, koja je bila osnovana jo i9z6. godine, ali je ugasnula 1946. osnivanjem Meunarodne or-
ganizacije novinara.
Koristi koje je Agencija imala u operacijama protiv Meunarodne organizacije novinara odrazile su se i na
odabiranje i razvitak operativnih svojstava potencijalnih agenata za propagandu. Dapae, podrka lokalnih
stanica lanicama Internacionalne federacije novinara moe dobro doi za borbu protiv lokalne komunistike i
prokomunistike tampe i protiv napora za ubacivanje, koje ini Meunarodna organizacija novinara, posebno u
nerazvijenim zemljama.
PRAVNICI
Godine 1946. u Parizu bila je osnovana Meunarodna asocijacija demokratskih pravnika, u kojoj su sudjelovali
pravnici iz otprilike dvadeset i pet zemalja. Od poetka pod dominacijom prokomunistikih snaga, posebno
francuskih predstavnika, Meunarodna je asocijacija izgubila veinu svojih nekomunistikih lanica i, godine
1950. prognana iz Francuske, prebacila svoj tab u Bruxelles, gdje je i ostao. Glavna funkcija Meunarodne
asocijacije demokratskih pravnika bila je da slui kao propagandni mehanizam za poslijeratne teme KPSS-a, kao
to su mir i antikolonijalizam.
Da bi se stvorila organizacija pravnika zapadnoga svijeta, u Zapadnom je Berlinu 1952,. odran meunarodni
pravni kongres, nakon kojega je jedan permanentni komitet prionuo na posao da iznosi komunistike nepravde u
Istonoj Njemakoj. Godine 1955. permanentni komitet prerastao je u Meunarodnu pravniku istranu
komisiju, sa tabom u Haagu> koja se 1959. preselila u Zenevu. Komisiju ini dvadeset i pet prominentnih
pravnika iz razliitih zemalja svijeta, a glavni joj je zadatak da istrauje i objavljuje izvjetaje s naglaskom na
zakonskim pravima.
Agencija je zainteresirana za Meunarodnu pravniku istranu komisiju s gledita traenja alternative za
Meunarodnu asocijaciju demokratskih pravnika te osiguravanja snanije propagande na odgovarajue teme,
kakve su krenje ljudskih prava u komunistikom bloku (Maarska 1956, Tibet 1959). Pravne studije koje je
Meunarodna komisija objavila o drugim situacijama, na primjer o Junoj Africi, slue proirivanju panje izvan
komunistikog pitanja. Slue da prikriju pravo stanje stvari do kojeg nam je stalo. Stanicama nekih zemalja
Meunarodna komisija osigurava pri-
5 CIA .stup do uglednika
pravnike profesije (posredstvom nacionalnih organizacija udruenih u Meunarodnu komisiju) to takoer
otvara vrata prema nacionalnim politikim rukovodstvima.
OPERACIJE POLITIKE AKCIJE
Ekspanzija komunizma donijela je drugi tip operativnog psiholokog ratovanja: politiku akciju. Operacije sa
svrhom da inozemna vlada usvoji odreenu politiku vizavi komunizma nazivaju se operacijama politike akcije.
Kontekst tih operacija usmjeren je na procjenjivanje i ukazivanje na opasnosti od komunizma i drugih
Ijeviarskih utjecaja u odreenoj zemlji, ali su te operacije suzbijanja opasnosti ograniene specifinim okol-
nostima. One esto trae potporu stvaranjem i voenjem karijera inozemnih politiara, preko kojih se postie
eljena vladina politika i akcija. Obratno, te operacije esto ukljuuju akcije namijenjene neutraliziranju
politiara koji u svoje vlade unose nepoeljenu politiku prema komunizmu.
Iako su operacije politike akcije nakon drugoga svjetskog rata poele izbornim konsolidiranjem
antikomunistikih politikih partija u Francuskoj i Italiji kasnih etrdesetih godina, one su sada znatno vie
zastupljene u nerazvijenim zemljama, gdje ekonomski i socijalni uvjeti stvaraju vrlo povoljnu klimu za napredak
komunizma. U operacijama politikih akcija najee sudjeluju politike partije, politiari i vojni lideri. Agenti
angairani u drugim operacijama psiholokog ratovanja, kao to su radnike, studentske i omladinske
organizacije i media, esto su odreeni da nose specifine ciljeve politike akcije.
Da bi dole do politikih tajnih informacija i u tu svrhu razvile odnose s potencijalnim agentima za politiku
akciju, gotovo sve stanice imaju stalne programe za uzgajanje lokalnih politiara, kako iz opozicionih tako i iz
vladajuih stranaka. Stvaranje veza s lokalnom politikom konstelacijom obino tee bez tekoa, jer slubenici
CIA pod diplomatskom zatitom ambasada imaju slobodan pristup svojim metama na koktelima, primanjima,
u klubovima te posredstvom drugih diplomatskih oblika koji ih dovode u dodir s ljudima za koje postoji
zanimanje. Redoviti slubenici State Departmenta na poslovima u drugim zemljama i ambasadori takoer mogu
pridonijeti upoznavanju s ljudima za koje smo zainteresirani i, prema tome, pomoi irenju politikih kontakata
stanice, a iz taba se pribavlja doputenje za raiavanje pitanja sigurnosti i za operativni posao; slubenik
stanice koji je u dodiru s osobom za koju smo zainteresirani poinje osiguravati financijsku pomo za politike
kampanje ili za propagandu politike grupe, odnosno partije koju obraujemo. Vjerojatno, zapravo sigurno, naa
e meta dio novca upotrijebiti za svoje osobne trokove i time razvijati svoju ovisnost o stanici kao izvoru iz ko-
jeg pristie novac. Ako sve krene dobro, lokalni politiar predavat e povjerljive informacije o svojoj vlastitoj
partiji i o vladi, ako zauzima mini-
66starski poloaj. Reagirat e na prikladne upute koje stanica postavlja u vezi s komunistikim pitanjem.
Povezane akcije stanice i lokalnih slubi sigurnosti takoer su vrijedan izvor procjena za poduzimanje politike
akcije. S obzirom na estu politiku nestabilnost u nerazvijenim zemljama, politiari koji odgovaraju za civilne i
vojne snage sigurnosti u najpovoljnijem su poloaju i za akciju i za obavjetavanje. Vrlo su esto uvueni u
operativne odnose sa stanicom kada preuzmu zadatak da se povezana operacija nastavi. Podvrgnuti su stalnim
procjenama stanice sve dotle dok sudjeluju u politikim akcijama, a kada se u njih stekne odgovarajue
povjerenje, pozivaju se na izvravanje specijalnih zadataka. Osigurava se i novana pomo za nastavljanje
njihovih politikih karijera te za produavanje meusobnih odnosa i kada jednom napuste svoje ministarske
poloaje.
Kao konani arbitri politikih konflikata u tolikim zemljama, vojni su lideri glavne mete prema kojima se
usmjeravaju nastojanja za vrbovanjem. Oficiri stanice pronalaze brojne naine da s njima stupe u dodir, ponekad
ih, bez mnogo okolianja, meusobno predstavlja ameriki vojni atae ili to ini pomono osoblje amerike
vojne misije. Ponekad za uspostavljanje tih odnosa slui ve razvijena veza izmeu Agencije i lokalne obavje-
tajne slube. Oficiri CIA imaju priliku da s vojnim osobama drugih zemalja uspostavljaju kontakte kada te
osobe borave na kolovanju u SAD-u. Kao to je to sluaj i s politiarima, glavnina stanica Agencije ima stalne
programe za razvijanje lokalnih vojnih voa, za njihovu aktivnost u prikupljanju informacija obavjetajnog
karaktera i za njihovo sudjelovanje u politikim akcijama.
Politike akcije koje Agencija poduzima razliite su koliko je raznovrsna i sama politika. Visoko kotira
spletkarenje protiv sovjetskih funkcio-nera i diplomatskih ili trgovinskih misija, to moe izazvati njihov izgon.
Od politiara koji rade za Agenciju oekuje se da aktivno rade na protjerivanju nepoeljnih. Slino, tamo gdje
Sovjetski Savez pokuava proiriti svoje diplomatske i trgovinske aktivnosti oekujemo da nai politiari
uloe svoj utjecaj i suprotstave se takvim kretanjima. Smatra se da oni moraju uspostaviti vrstu liniju protiv
svojih dravljana angairanih u Ije-viarskim ili komunistikim aktivnostima. Na posljednjoj instanci uspjeh
znai: proskribiranje partija, hapenje ili protjerivanje u izbjeglitvo njihovih voa, zatvaranje ureda, knjiara,
ukidanje publikacija, zabranu demonstracija i tako redom. Takvim programima iroke skale pozivaju se na akciju
i antikomunistiki pokreti i nacionalne vlade - kada je god mogue, Agencija preferira sudjelovanje istih agenata
za politike akcije u postizavanju i jednoga i drugoga.
No to nije samo stvar financiranja i voenja lokalnih politiara. U situacijama koje se ocjenjuju opasnima za
SAD Agencija e voditi operaciju nacionalnih izbora kroz kompletnu politiku partiju. Financirat e kandidate
koje dri dosjetljivima, ali i one koje smatra nevjetima. Takve operacije, teke vie milijuna dolara,
poinju godinu ili vie prije
67fjBMBii.........IH
l
izbora i ukljuuju glomazne propagandne kampanje i sve oblike obraanja javnosti, osnivanje brojnih pomonih
organizacija i financijskih mehanizama (esto uz pomo amerikih biznismena koji djeluju u toj zemlji),
ujedinjavanje glasaa, formiranje kaznenih odreda za zastraivanje opozicije, provokacije i kruenje glasina
kako bi se diskreditirali nepoeljni kandidati. Osnivaju se fondovi za kupovanje glasova i potkupljivanje ljudi
koji utvruju izborne rezultate.
Ako postoje mogunosti da se ameriki interesi djelotvornije ouvaju neustavnim metodama ili dravnim
udarom, ni takvih se pokuaja ne treba kloniti. Iako Agencija obino igra na antikomunistiku kartu da bi ohrab-
rila udar, zlatne poluge i vree novca esto su jednako vrijedne. U stanovitim sluajevima agent stanice
organizira da se u pravi trenutak baci bomba, slijede masovne demonstracije i, najzad, interveniraju militaristi u
ime ponovnog vraanja reda i nacionalnog jedinstva. Politikim operacijama koje je poduzimala Agencija je
uvelike bila odgovorna za udare koji su, upotrebom takvih modela, bili poduzeti u Iranu 1953. i u Sudanu 1958.
godine.
PARA VOJNE OPERACIJE
Dogaa se da se politika situacija u nekoj zemlji ne moe dovoljno snano sauvati takvim vrstama psiholokog
ratovanja kakva je, na primjer, politika akcija. Agencija se u tim sluajevima angaira u operacijama na vioj
razini sukoba koja ukljuuje i mogunost vojnog angairanja ako se pri tom ameriki patronat mora sakriti.
Te, nekonvencionalne, ratne operacije nazivaju se paravojnim, odnosno ne izriito vojnim operacijama. Vijee
nacionalne sigurnosti dalo je Agenciji odobrenje za nekonvencionalna ratna stanja amerike vlade, iako vojne
slube zadravaju za sebe mogunost takvih operacija u sluaju opeg rata. Te operacije sadre neto to
oarava, podsjea na heroizam naih tajnih slubi u drugom svjetskom ratu, otpor, gerilska ratovanja, tajne
skokove padobranima iza linija. Camp Peary najvaniji je poligon Agencije za tu vrst operacija.
Neophodnost da se ubacuju agenti u tajne zone, kao to su stanovita podruja Sovjetskog Saveza, Kine i drugih
komunistikih zemalja, djelomino se odvija ilegalnom infiltracijom kopnom, morem ili zrakom. Agenti, obino
ljudi koji ive u tim tajnim zonama, opskrbljuju se odgovarajuom odjeom, dokumentima, unaprijed
pripremljenim objanjenjem o kretanju za sluaj da ta objanjenja budu potrebna. U sluaju ubacivanja kopnom,
od njih se zahtijeva da tajno prijeu strogo uvane granice. Vjebe prelaenja granice odravaju se u posebnom
predjelu Camp Pearvja, gdje je na duini od otprilike jedne milje postavljen poligon granica sa icom, osma-
tranicom, psima, alarmnim ureajima i patrolama. Za upad morem slui matini brod, obino teretnjak
(vlasnitvo kompanije koja radi pod za-titom Agencije), koji se priblii na nekoliko milja od mjesta iskrcavanja.
Brodski amac, koji za sobom vue ve napuhnut gumeni amac, priblii se na milju od mjesta na kojem se
ekipa za ubacivanje treba iskrcati. Gumeni amac i pomona oprema skrivaju se u blizini obale kako bi se opet
upotrijebili prilikom bijega, a brodski amac vraa se matinom brodu. Infiltracija zrakom zahtijeva tajna
prelijetanja za koja Agencija upotrebljava avione dugog i kratkog dometa, bez ikakvih oznaka, ukljuujui i
univerzalni heliokurir koji se u pothvatima ubacivanja i bjegova upotrebljava za iskrcavanje jednako uspjeno
kao i sputanje padobranom. Ograniene zone u Camp Pearvju du rijeke York slue kao vjebalita za po-
morsko iskrcavanje, a druge kao poligoni za zrana iskrcavanja.
Sigurno ubaen u tajnu zonu, agent ili skupina agenata mora izvravati razliite, ranije utvrene, zadatke. esto
im je prvi zadatak da pohranjuju oruje, sredstva veze i materijal za sabotae, koji e kasnije upotrijebiti druga
ekipa. Ili, ubaena ekipa treba izvravati sabotae podmetanjem poara ili eksploziva tempiranog da razliite
objekte digne u zrak za nekoliko dana, tjedana, pa i itav mjesec kasnije. Programima sabotae predvieno je
zagaivanje nafte i benzina za vozila, blokiranje tiskarskih strojeva, mine za potapanje brodova, eksploziv,
sredstva za izazivanje poara koja se prave u obliku kruha, svjetiljki, lutaka, ak i kamenja. Instruktori za
sabotau, momci koji pretvaraju u prah i pepeo, izveli su impresivnu demonstraciju svojih vjetina, od kojih su
neke toliko usavrene da je, nakon sabotae, gotovo nemogue utvrditi uzroke. Osim sabotaa, ubaena ekipa
moe obavljati snimanja ili pronalaziti mjesta pogodna za sakrivanje filmova i dokumenata koji e biti
upotrijebljeni kasnije. Bijeg moe tei istini smjerom kojim se i dolo ili na sasvim drukiji nain.
Sekcija za ekonomsko ratovanje slube psiholokih operacija zapravo je neka vrst podsekcije za ne izriito vojne
operacije. Njezini su zadaci da izvodi sabotae u kljunim ekonomskim aktivnostima odreene zemlje i da
spreava uvoz vanih sirovina, kao to je, na primjer, nafta. Zagaivanje izvoznih poljoprivrednih proizvoda ili
materijala (vree za izvoz kubanskog eera), kvarenje osovina za traktore, kamione i autobuse, ako bi propali
svi drugi naini da se sprijei nepoeljna trgovina sa zemljom koja je cilj operacija, takoer se primjenjuju. S
obzirom na to da se mjere ekonomskog ratovanja poduzimaju kako bi se oteali ekonomski odnosi u odreenoj
zemlji, u sklopu tih operacija, osim sabotaa, upotrebljavaju se sredstva propagande, radnike, omladinske,
studentske i druge masovne organizacije pod kontrolom CIA, sve s ciljem da se sprijei ili barem ogranii
trgovina izmeu ekonomije koju ugroavamo i nama prijateljske zemlje onim proizvodima koji su ugroenoj
privredi potrebni. Amerike kompanije mogu takoer biti pozvane da dobrovoljno ogranie opskrbljivanje
odreenim proizvodima, no procjene lokalnih stanica o politikoj akciji obino su za te svrhe znatno korisnije.
U okviru sekcije za paravojne operacije objedinjavaju se i nastojanja da Agencija zadri opskrbljivanje
neregularnih vojnih snaga orujem. Iako
69slube za zranu i pomorsku podrku kontroliraju stalne Agencijine operacije opskrbljivanja buntovnika (Air
America i Civil Air Transport, na primjer, na Dalekom istoku), dodatna sredstva, avioni na primjer, mogu se
pribaviti od Ministarstva obrane. Takve operacije dovele su do invazije na Guatemalu 1954. (kriptonim
LCSUCCESS); otpora Tibetanaca protiv Kineza 1958-59. i pobune protiv Sukarnove vlade u Indoneziji 1957-
58; sadanjih vjebi i podrke neregularnim snagama u Junom Vijetnamu i u Laosu; i, najzad, do sve izraenijih
sabotaa i ne izriito vojnih operacija protiv Castrove vlade na Kubi. Bacanje letaka, kao dio propagandnog
aspekta tih operacija, takoer se provodi uz pomo slube za zranu i pomorsku podrku.
Usko su povezane s paravojnim operacijama i one namijenjene izazivanju razdora, poznate kao militantne akcije.
Organiziranjem i podrkom kaznenim odredima, sastavljenim ponekad od bivih policajaca ili militantnih
dijelova prijateljskih politikih partija, stanice nastoje zastraiti komuniste i druge ekstremne ljeviare
razbijanjem njihovih skupova i demonstracija. Tehniari Tajnih slubi izrauju razliita oruja i sredstva za te
svrhe. Boice s tekuinom nepodnoljiva smrada ubacuju se u dvorane za sastanke. Fin sitan prah raspruje se u
sastajalitima i ubrzo postaje nevidljiv, ali se aktivira uslijed kretanja ljudi u dvorani i djeluje poput suzavca.
Otrovnim prahom mogu se prekriti tablete. Kada se ta kombinacija aktivira, stvara se oblak dima koji napada oi
i dine organe mnogo opasnije nego obian suzavac. Moe se proizvesti tvar bez okusa koja se pridaje hrani i
izaziva promjene u boji tijela. Nekoliko malih kapi iste tekuine stimulira ovjeka kojega obraujemo da se
relaksira i stupa u najpovjerljiviji razgovor. Nevidljiv praak za izazivanje svraba moe se staviti na naslonja ili
na sjedalicu u toaletu; tanki namaz masti uzrokuje prilikom dodira ozbiljne upale na koi. Laboratorijski
proizveden duhan dodaje se cigaretama i cigarama i dovodi do oteivanja dinih organa.
Nae vjebe u sklopu operacija psiholokog ratovanja sadre stalno nastojanje da se doe do vrijednih
informacija obavjetajnog karaktera od agenata angairanih u operacijama od sutinske vanosti za poduzimanje
akcija (nasuprot sabiranju). Dobro uhodana akciona operacija moe zapravo dati iznimno dobar obavjetajni
izvjetaj, bez obzira na to jesu li agenti studentski, radniki ili politiki rukovodioci. Potvrde za nastavljanje
psiholokih operacija u okviru tzv. obnovljenih projekata sadre i ocjenu vrijednosti operacije u sabiranju
informacija, kao i uinak u postizanju ciljeva akcija. Stoga nijedan agent za akcije ne smije zanemariti
obavjetajne nusprodukte operacije koju poduzima, iako njegov zadatak obavjetajnog izvjetavanja moe biti
olakan uslijed kolaborativne prirode njegova ranijeg odnosa s Agencijom. U svakom sluaju, s malo vjetine
ak i voe visoka poloaja daju sobom upravljati u prikupljanju informacija ako im se neizravno dade do znanja
da se financijska pomo koju uivaju temelji dijelom i na udovoljavanju zahtjevu za kvalitetom obavjetajnih
izvjetaja.
70Stvaranje projekata za psiholoke i paravojne akcije sloen je posao. Upute za projekte pripremaju se ili u
stanici ili u tabu, ovisno o tome, tko predlae i tko e voditi operaciju. U tim uputama, neovisno o elementima
ranije spomenutim u vezi s projektima taba za inozemne izvjetaje, bit e i potvrda o nunosti koordinacije s
drugim agencijama amerike vlade, kao to su State Department ili Ministarstvo obrane. Tu se pripremaju daljnji
izvjetaji koji sadre detalje o financijama, osoblju, uvjebavanju, opskrbljivanju i mehanizmu sigurnosti.
U sluaju rutinskih operacija zahtijevaju se tromjeseni izvjetaji o tome kako teku stvari, no u specijalnim
sluajevima takvi izvjetaji mogu biti i ei. Obavjetenja primljena kao rezultat psiholokih operacija obrauju
se na isti nain kao i ona to se dobivaju operacijama koje poduzima tab za inozemne izvjetaje.
Poduzimanje akcionih operacija, posebno onih u koje su ukljuene radnike, studentske, omladinske ili druge
organizacije, stalan je problem. U stanovitim prilikama ti se pothvati mogu poduzimati uz pomo ustanova ove
ili one vrste, koje se stvaraju kao paravan za Agenciju, no prije toga, bez obzira na to koja e se metoda
upotrijebiti, mora postojati odluka o tome na kojoj e se razini osigurati budet. Ako je rije o nekoj meuna-
rodnoj instituciji, tada se to moe uiniti posredstvom njezine amerike lanice. Tako se novac moe pribaviti
kao donacija te institucije. U drugim okolnostima moe se novac dobiti, posredstvom izreska, tj. od osobe koja
se moe zakleti da je novac darovan s njegova vlastitog rauna ili pak potjee iz njegove poslovne aktivnosti.
Ako se upotrijebi taj nain, novac je ponekad plaen izreskom amerikoj lanici meunarodne institucije,
kojoj je novac - u krajnjoj liniji - i namijenjen.
Ako se plaanje obavlja izravno, tada je do generalnog sekretara ili predsjednika financijskog odbora
organizacije da bude dosjetljiv agent. Odluka o tome koja e se metoda upotrijebiti podlona je razmatranjima.
Najprije se razmatra pitanje sigurnosti i zatite; zatim dolazi pitanje koja e metoda najbolje osigurati da
primalac ili primaoci zaista i uine ono za to su plaeni. Stoga fondovi mogu biti vrlo korisna metoda u voenju
agenta za akcije. Kada kao izvori slue fondacije ili kompanije koje su poput paravana, mogu se za takve svrhe
ovlastiti u SAD-u ili u dravama kao to su Liechtenstein, Bahami i Panama, gdje su trgovinske tajne zatiene, a
dravna kontrola minimalna.
CAMP PEARY, Virginia Svibnja, 1960.
Praktike vjebe mnogo su ugodnije sada u proljee. Naravno, ako tu ne ubrojim beskrajno kucanje po
telegrafskom aparatu u okviru obuavanja psiholokih operacija. Obavili smo ve vjebe naleta, bjegova i prela-
enja granice - cjelonona uvjebavanja pomorskih infiltracija i sputanja iz zraka. Povremeno imamo prave
predstave pucnjave iz pitolja, revolvera i strojnica. U srpnju, nakon zavretka redovitog JOT-programa,
organizirat e se specijalni tromjeseni teaj paravojnih operacija. Desetorica ili petnaestorica iz klase
dobrovoljno su se prijavila na kurs i, kada ga zavre, dobit e zadatke za tajne operacije protiv Vijetnama, Laosa
i Kube.
Instruktor koji je bio moj nacionalni politiki lider iz vjebi inozemnog izvjetavanja postao je silovit ovjek u
sluaju politike akcije. Pokuavao je regrutirati moje kolege da rade protiv vlade, priajui im kako radi za
mene koji sam u amerikoj ambasadi. Pria je doprla do ambasadora (drugi instruktor), i imao sam dosta muke
da ga uvjerim da me ne poalje kui. Agentu sam otkazao suradnju i spetljao se s jednim od njegovih potinjenih
u njegovoj partiji.
Imali smo ozbiljnu pobunu u JOT-u. Nitko od nas nije sasvim siguran je li sve ovo samo vjeba, stvarnost ili
oboje. Predavai se dre napuhano, bijesni su. U toku pojedinanih sastanaka sa savjetnicima u razredima i na
sastancima u spilji stalno nam govore da nismo svoj posao shvatili dovoljno ozbiljno. Otkazali su nekoliko
vikenda, svi moramo ostati ovdje i uvjebavati pisanje izvjetaja. Moral JOT-ovaca je pao, negodovanje protiv
predavaa i instruktora svakim je danom vee. etiri izvanredna pi-tomca zavrila su svoj posao ovdje
dvojica e preuzeti poslove u inozemnim slubama State Departmenta.
Problem je nastao u vezi s nainom na koji veina od nas dri praktike vjebe s agentom za politike akcije -
praktiki, sve su nas razapinjali na kritikim sastancima zato to nismo razvijali odgovarajuu kontrolu agenata
prije no to smo se uputali u povjerljive zadatke. Instruktori su nas optuivali da se drimo hirovito nazivali
su to podrugljivo kaubojskim prilaenjem. Optuivali su nas, osim toga, da se - dok uvjebavamo praktike
zadatke - ne pridravamo nikakvih uputa. Prije nekoliko tjedana neke su ekipe uhapene kada su fotografirale
veliku kemijsku tvornicu, dvadesetak milja odavde - uhvatile su ih patrole sigurnosti, privele na policiju, pa je
itav administrativni ured imao posla da ih izvadi. Bilo je planirano da se to snimanje obavi kao tajni zadatak u
zabranjenoj zoni, a momci su se popeli preko ice i stali okidati kao da su na nekoj plai u kolovozu.
Posebne none sjednice o upotrebi tehnikih sredstava imale su svrhu da upozore na opasnost od brzanja kako se
tajna operacija izvodi - nasuprot onome to je uinjeno (inozemni izvjetaji, kontraobavjetajna djelatnost,
psiholoko ratovanje i paravojne operacije). Pod pojmom upotrebe sredstava razumijevaju se sve tehnike i
naprave koje pomau da tajna operacija takvom i ostane. Sredstva koja se biraju ovise o ispravnoj analizi
operativne okolice - sklop uvjeta koji utvruju neophodan stupanj tajnosti, ukljuujui sposobnosti lokalnih
slubi i snagu organizacije protiv koje je naa operacija usmjerena. Sto je operativna okolica pustija, jednostav-
nija su i sredstva, a vea miljarina svakog oficira CIA.
72-Sredstva se upotrebljavju da se osigura operacija i sprijei njezino otkrivanje, jer, izmeu mnogih razloga,
ljudski su ivoti uvijek na kocki. Instruktori neprestano naglaavaju vanost brige i zatite agenta i izvlae jedan
primjer za drugim o kobnim ili gotovo kobnim posljedicama slabe upotrebe sredstava. Tehnike ukljuuju izbor
sastajalita, kontranadzor prije i nakon tajnog sastanka, postavljanje prislunih ureaja, opreznost u upotrebi
telefona, naine da se otkrije mogue prislukivanje sastajalita, naine presretanja kako bi se izbjegli esti
izravni kontakti izmeu agenata i slubenika CIA te tehnike komunikacije.
Zatita je tijesno povezana s operativnom sigurnou, jer je ona zapravo la stvorena da prui privid kako tajna
operacija ima zakonsku svrhu. Fondacija moe posluiti kao paravan za fondove. Brodska kompanija paravan je
za pomorska iskrcavanja. Avionska kompanija slui da pri-krije zranu pomo za ne izriito vojnu operaciju.
Zakonska poslovna aktivnost moe posluiti kao izlika za, zapoljavanje slubenika CIA u stranoj zemlji. State
Department, Ministarstvo obrane ili Uprava za meunarodnu suradnju mogu takoer sluiti za tobonje
zapoljavanje ljudi CIA.
Komunikacije s agentima moda su najtei element upotrebe sredstava i operativne sigurnosti. Osobni sastanci
izmeu pripadnika CIA i njihovih agenata esto su najdjelotvornija vrst komuniciranja, ali i najopasnija, te
zahtijevaju razraivanje svih mjera opreza i zatite. Sastanci se mogu odrati u hotelima ili stanovima odreenim
za te svrhe (sigurne kue), vozilima, podzemnim eljeznicama, parkovima, izoliranim etalitima, turistikim
atrakcijama. Uobiajene komunikacije mogu se ostvarivati i tako da se na odreenim tajnim mjestima ostavljaju
poruke. Kontakt u guvi, trenutni susret da bi se predao izvjetaj moe se odigrati u javnom klozetu ili tunelu za
pjeake, gdje je uvijek guva i oteano promatranje neprijatelja.
Komunikacije s agentima u zabranjenim zonama (istonoevropske zemlje), u kojima su kontraobavjetajne
slube najefikasnije, odvijaju se ifriranim radio-porukama koje se mogu uti na obinom kunom radiju -
istodobno agent pie svoj izvjetaj nevidljivim pismom i alje ga meunarodnom potom u nekomunistiku
zemlju na naputenu adresu. U takvim su sluajevima osobni susreti ogranieni samo na izvanredno hitne ili
kada agent ima priliku putovati u nekomunistiku zemlju. Mogu se razraditi signalni sistemi da indiciraju
sigurnost, opasnost, provaljivanje, punjenje ili pranjenje tajnih mjesta s porukama, zahtjev za sastanak, odga-
anje sastanka.
U svakoj tajnoj operaciji sadrana je i neka forma treninga, od jednostavnog podsjeanja na potrebu
poduzimanja mjera opreza do visoko specijaliziranih instrukcija za upotrebu sloene tehnike opreme. U
operacijama inozemnog izvjetavanja potrebno je stalno vjebanje za proiavanje agentova izvjetavanja o
stvarima kao to su: razdvajanje injenica od
73
Jglasina i miljenja, specifikacija vrela, preciznost datuma, mjesta i imena, gramatika i veliina izvjetaja. Ured
za obuku ima skupinu nastavnika koji govore vie jezika te tajnu ekipu koja putuje svijetom organizirajui, na
zahtjev stanice, specijalizirane operativne vjebe s agentima. Osoblje odjela za tehnike slube takoer je vrlo
angairano u uvjebavanju agenata, kao to je to sluaj i s uredom za veze, koji se brine da agenti potpuno
ovladaju radio-tehnikom i kriptografskim materijalima.
Brzopletost u upotrebi sredstava na praktikim vjebama nije glavni razlog zbog kojega se nai nastavnici ljute.
Pravi je razlog u nivou - oni ele da svega budemo svjesni u onoj mjeri u kojoj su to i oni. Sve inioce kontrole
agenta usmjerili su na to da to potkrijepe. Moda emo se svi morati uozbiljiti elimo li zavriti teaj.
Vanost kontroliranja agenta od osnovnog je znaenja, jer ta kontrola sadrava naine na koje agent mora raditi
ono to CIA od njega eli. Svaki je agent drukiji, i nitko nije uvijek voljan uraditi tono ono to se od njega trai
- ponekad eli da ga se nagovara, da se sam ulaguje, ili da mu se prijeti.
Agent je rije koja obino oznauje ljude koji rade na kraju linije. Najee su to stranci, instrumenti putem
kojih se izvravaju operacije CIA. Rije agent nikada se ne upotrebljava da oznai slubenika CIA od karijere
koji djeluje kao oficir stanice ili operativni slubenik - ee poznat kao ovjek zadatka. Svi se mi obuavamo da
budemo ljudi zadatka, ne agenti.
U argonu CIA postoje razliite vrste agenata. Mnoge su operacije strukturirane pod vodstvom jednog agenta s
kojim surauju drugi agenti, kao grupe koje rade zajedno ili na posebnim razdvojenim aktivnostima. Agent koji
izvodi operaciju pod vodstvom stanice poznat je kao glavni, dok su drugi - sekundarni ili pomoni agenti. Sef
petorolane promatrake grupe glavni je agent, dok su terenci i vozai pomoni agenti. Osoba koja osigurava
tajne informacije (na primjer, pijunira komunistiku partiju) jest agent za akciju, dok agenti za podrku
izvravaju zadatke koji se, dodue, odnose na operaciju, ali oni nisu izvori obavjetajnih podataka nego, na
primjer, ljudi koji izdaju stanove za sastanke izmeu agenta za akciju i ovjeka zadatka iz stanice.
Ljudi zadatka neprestano su u potrazi za novim agentima kako bi poboljavali operacije u toku i gradili nove, jo
bolje. Odabiranje je aktivnost usmjerena prema provjeravanju moguih agenata. Razvitak agenata je nain na
koji se agent odgaja i testira, dok je procjena vrednovanje hoe li i kako potencijalni agent biti koristan. Ako se,
nakon to se odmjere svi dostupni elementi, doe do pozitivne odluke o regrutiranju, slubena procedura
provjeravanja zavrava tapskim odobrenjem za akciju. Regrutiranje agenta moe se obavljati na mnogo naina,
a esto je odreeno vrstom operacije za koju je agent potreban, kao i tokom njegova razvitka.
U stanovitim prilikama regrutiranje se obavlja u ime CIA, posebno kada je rije o amerikim graanima i
metama visokoga ranga za opera-
74ije psiholokoga ratovanja i paravojne operacije, esto do regrutiranja moe doi i bez izriaja
pokroviteljstva, jednostavno se oekuje da meta shvati kako je pokrovitelj upravo CIA. U drugim situacijama
regrutiranje pod krivu zastavu bolje odgovara, tako da budui agent vjeruje kako je neka druga sluba ili
organizacija a ne CIA njegov pravi zatitnik.
Prisilno regrutiranje lana komunistike partije u nekoj nerazvijenoj zemlji (pod prijetnjom lokalne slube
sigurnosti) moe za poetak biti djelotvornije nego otkrivanje zatitnike uloge CIA. Kasnije, kada se uspostavi
financijska kontrola i druge kontrole, pridobiveni agent moe postupno saznavati o tome tko mu je uistinu
sponzor.
U gotovo svim sluajevima ukljuenih agenata, svjesnih da im je CIA zatitnik, izravni, osobni, odnosi
uspostavljaju se izmeu agenta i ovjeka zadatka. S obzirom na to da je kontrola agenata znatno svrsishodnija na
osnovi uvjeravanja negoli prijetnji, razvitak osobnih susreta koje ima ovjek zadatka s agentom postaje na
zahtjev naih instruktora sve ozbiljniji. S druge strane, od oficira koji obrauju agenta oekuje se da uvijek
zadre punu kontrolu situacije i otklone opasnost da agent zadobije prevlast te da izbjegnu svim vidovima
zaljubljivanja u agenta.
Meutim, kako gotovo sve operacije ovise o novcu, delikatan tretman financijskih stvari slui kao konstantan
kontrolni inilac, a da se agenta pri tom ipak ne vrijea i ne smatra plaenikom. vrsto voenje agenata, posebno
onih koji su ukljueni u psiholoke i ne izriito vojne operacije gdje je obino prisutna iroka razliitost
alternativa, uvelike ovisi o osobnosti i agenta i ovjeka zadatka. Dvojnost zahtjeva, i za kontrolom i za
raportiranjem, predstavlja stalan problem. Sposobnost nepristranog obraivanja ljudskog bia osnovna je vrlina
ovjeka zadatka u CIA i nitko se protiv toga ne buni.
Otkazivanje i stavljanje agenata na raspolaganje jest nain na koji se agenti oslobaaju kada vie nisu potrebni ili
traeni. Moe to biti dirljivo i sloeno. Mnogo ovisi o tome je li otkaz prijateljski ili nije i kakvi su razlozi.
Nakon to je s jednim agentom utvren glavni razlog raskidanja operativnih odnosa procedura se svodi na
pregovaranje o financijskom izvjetaju i odreknuu. Financijski izvjetaj moe ovisiti, toboe, o prolim
zadacima koje je agent obavljao, ali, ispod povrine, obje strane esto pregovaraju o teti koju bi nezadovoljni
agent mogao prouzroiti ako mu otkaz ne bude po volji. Opet e kontrola, koju je ovjek zadatka provodio nad
agentom u itavom razdoblju otkako je bio zaposlen, imati svoga utjecaja na pregovaranje o otkazu. Nastojanja
otputenog agenta da se vrati na platnu listu, nakon to mu je istekao otkazni rok, nisu neobina. Kada smo ga
upitali koliko drastino moe biti otkazivanje u razliitim okolnostima, instruktor je otklonio komentar
otvarajui ipak mogunost konane solucije.
75CAMP PEAR Y, Virginia Lipnja, 1960.
Ovoga mjeseca naglasak je bio na tehnikim operacijama. Trebali smo unijeti te vjetine u praktike vjebe,
ukljuujui tu i treniranje naih agenata. Srdba nastavnika u vezi s naim vjebama u upotrebi sredstava i
kontroli agenata jo uvijek traje, ali se na nju privikavamo. ini se da oni nastoje posljednjeg tjedna praktikih
vjebi dovesti stvar do vrhunca pet ili est dana intenzivnih operacija u istom skrojenom ratnom scenariju, u
Baltimoreu ili u New Yorku. Protekli su tjedni ipak bili najvie posveeni dugim satima laboratorijskog uenja
osnovnih vjetina etiri glavne tehnike funkcije: audio-operacijama, fotografiji, lijepljenju i peaenju te
nevidljivom pisanju.
Audio-operacije ukljuuju snimanje telefonskih razgovora i razliite druge vrste prislukivanja. Najobiniji i
najsigurniji nain snimanja telefonskih razgovora jest ubacivanjem u telefonski razgovor - ponekad to ini
unilateralni agent, ali ee se upuuje zahtjev lokalnoj povezanoj slubi. U stanovitim okolnostima uputniji je
telefonski prijekid veze. Postoje i mali predajnici koji se mogu smjestiti u aparat, a odjel za tehnike slube
razvio je predajnik veliine olovke, povezan s prijemnikom u stanici za prislukivanje, koji se moe postaviti na
telefonske ice izvan prostorija.
Telefoni i telefonske linije takoer mogu biti korisni za potpuno audio--prodiranje u prostorije gdje se nalaze
telefoni. Ta tehnika zahtijeva aktiviranje slualice tako da se mogu hvatati svi razgovori u sobi, ak i ako je
telefon zaklopljen, i prenositi telefonskim linijama. Ta je tehnika nazvana vrui mikrofon.
Najjednostavnija, ali ne i bezopasna, audio-operacija jest mikrofon i ica, koja se sastoji od skrivenog
mikrofona sa icom koja vodi na mjesto za prislukivanje, gdje postoje pojaalo i magnetofon. No ta je tehnika
nesigurna, jer se slijeenjem ice moe lako doi do mjesta za prislukivanje i prirediti neugodno iznenaenje
tehniarima. Meutim mikrofon i ica mogu biti spojeni sa skrivenim radio-predajnikom i prijemnikom na
mjestu za prislukivanje, koje je odijeljeno od ureaja za prislukivanje. Predajnici mogu s kuom biti povezani
strujom ili raditi na baterije.
U prislukivanjima institucija sovjetske vlade, kineske te vlada drugih komunistikih zemalja uvijek su
dobrodoli predajnici s prikljukom, jer vlade tih zemalja imaju dobro organizirane snage opremljene irokim
spektrom prijemnika, sposobne da otkrivaju lokacije radio-predajnika. Takve se ekipe esto kreu pod krinkom
diplomatskih kurira, pa stoga, kada su kuriri u predjelu u kojem rade nae aparature, predajnike iskljuujemo.
Okolnosti, dakle, zahtijevaju da sve nae stanice budu u meusobnom kontaktu kako bi u svakom trenutku
raspolagale potrebnim informacijama o kretanju diplomatskih kurira i slubenika na koje se sumnja da se bave
otkrivanjem mjesta s instaliranim predajnicima.
76Prijenosni predajnici na struju vrlo su slini obinima, osim to umjesto beinoga imaju strujni prijenos.
Njima se vrlo jednostavno rukuje i mogu raditi neogranieno, no imaju i jednu manu - tehniki je vrlo komp-
licirano urediti mjesta s kojih se prislukuje.
Postavljanje instalacija za prislune ureaje esto zahtijeva buenje zidova, podova ili stropova. Tehnike slube
prikazale su nam razliite postupke kojima izvode takve radove, najee dijamantnim builicama. No buenje se
ne preporuuje ekipama koje nemaju potrebnog iskustva. Dogaalo se ak i tehniarima da prilikom izvoenja
radova na zidovima ili stropovima prostorija u kojima je takve ureaje valjalo postaviti ine nepopravljive
pogreke. Potrebni su precizni prorauni i beskrajno strpljenje da bi se oprema za takve radove svela na
najpotrebniju, a istodobno postigla eljena svrha. Uvoenje prislunih ureaja esto zahtijeva dodatne materijale
za maskiranje izvrenih radova. Nai tehniari upotrebljavaju plastiku ili kit. esto je to i sadra, u nekih pedeset
boja, koja se izvanredno brzo sui. U nju je pomijeana jo i bezmirisna boja koja se sui odmah, kako bi se
postigao savren sklad s ostalim dijelovima povrine na kojoj se builo.
Aparature za prislukivanje telefonskih razgovora obino se sastoje od magnetofona i aparata za registriranje
rada brojanika. Magnetofon se pokree u trenutku kada telefon zazvoni ili kad se digne slualica. Brojevi to se
biraju s telefona koji se prislukuje takoer se biljee na specijalnoj vrpci. Aparatura za druge operacije
prislukivanja ukljuuje FM radio-pri-jemnike, kao to su SR R-4, vojniki predajnik dometa 50 do 200 mega-
cikla, slualice i raznovrsne magnetofone. Kada se upotrebljavaju prikljuci, na mjestu za prislukivanje stavlja
se u pogon radio-predajnik veliine koveia koji emitira jednu frekvenciju za ukljuivanje, a drugu za
iskljuivanje. No prikljuci zasad jo nisu usavreni, i to uzrokuje probleme prilikom ukljuivanja i iskljuivanja.
Istraivaki i razvojni programi ove vrste u Tehnikim su slubama posveeni poboljavanju aparatura, kao to
su sistemi ukljuivanja i supermi-nijaturni mikrofoni i predajnici koji bi se mogli postavljati u prekidae ili
utinice - to takoer ulazi u domenu razvitka novih postupaka. Jedna je od tih novih tehnika i aktiviranje
zatvorenih telefona (slino vruem mikrofonu) putanjem struje linijom u telefon, bez potrebe da se na sam
aparat postavljaju komplicirane instalacije. Drugo od fascinantnih rjeenja na kojima se sada radi jest upotreba
infracrvenih zraka koje bi zraile kroz prozore i vraale u predajnike razgovore to se vode u sobi s prozorom na
koji su te zrake usmjerene. Tom tehnikom hvata se razgovor na temelju vibracija glasova na prozorskom staklu.
Sljedei novi postupak jest upotreba mikrofona u upljinama. Jedan takav otkriven je u orlovom kljunu peata
kojim se ovjeravaju vani dravni dokumenti, a koji su Sovjeti poklonili amerikom ambasadoru u Moskvi. Ovaj
ga je postavio u svoj kabinet. Ti su mikrofoni jednostavni
77plastini predmeti koji se aktiviraju na osnovi treperave opne radio-valom odreene frekvencije. Opna reagira
predajui drugi radio-signal koji nosi vibracije glasova iz sobe na odgovarajui prijemnik. Peat sovjetske proiz-
vodnje bio je izloen zajedno s drugom prislunom tehnikom, uz priznanje da su Sovjeti na tom specifinom
polju daleko odmakli.
Na podruju fotografije upoznavali smo se s razliitim vrstama kamera za opu upotrebu i za snimanje
dokumenata. Tridesetpet-milimetarske kamere, exacta, leica i pentax nalaze se medu onima koje instruk-
tori najvie cijene, iako je kositreni minox za agenta najsigurniji. Uvjebavali smo i tajno fotografiranje
kamerama koje se mogu sakriti u kove-i za spise, meu predmete koji ne pobuuju panju ak i ispod
koulje, s objektivom postavljenim u iglu kravate. Vjebe u tajnoj komori usredotoile su se na izabiranje
filmova, papira i razvijaa. U toku praktikih vjebi svaki je od nas snimao dokumente i obavljao vanjska
snimanja, razvijao filmove i u tajnoj komori izraivao fotografije.
Posao koji nas zaista zamata jest otvaranje i ponovno lijepljenje pisama i drugog sadraja diplomatskih torbi.
itav tjedan vjebali smo vruim ploama, ajnicima i razliitim izotrenim predmetima od slonovae s
klavirskih dirki kako bismo otvarali kuverte bez ikakva oteenja. No za pisma najefikasniji je specijalni stoli
(veliine koveia) koji u otvoru plohe ima pjenuavu gumu. Para nastaje ako se na povrinu vrue ploe,
kojom je prekrivena posuda s pjenuavom gumom, postavi vlani upija. Za veinu pisama dovoljna je tek
sekunda da se otvore. Postupak se zavrava upotrebom pamunog jastuia za upijanje vlage i prozirnog Ijepka.
Tajno je pisanje sistem komunikacija za prikrivanje ili pretvaranje nevidljivih tajnih poruka u nezanimljiva
pisma. Postoje tri kategorije tajnog pisanja: vlani sistem, karbon i mikrofilmiranje. U primjeni mokrih sistema
upotrebljavaju se kemikalije, najee u obliku tableta koje se rastvaraju u vodi i pretvaraju u tintu. Tajna je
poruka pisana na komadu papira najvie kvalitete, a za to slui drveni tapi s pamunim jastuiem za upijanje
vlage na vrhu, zailjen iletom i potopljen u tintu koliko treba da bi se postigao odgovarajui dodir na papiru.
Prije i nakon to je poruka napisana papir se mora s obje strane prebrisati mekanim pamukom, u sva etiri
pravca, kako bi se gustoom papira prikrilo da se po njemu ita pisalo. Papir s tajnom porukom stavlja se zatim
na paru i ulae u neku debelu knjigu da bi bio pod pritiskom. Nakon suenja, ako se pod ultraljubiastim
zrakama ili na izrazito jakom svjetlu ne moe vidjeti tajna poruka, na papiru se pie neko nevino pismo.
Karbon-sistem podrazumijeva upotrebu papira prethodno impregniranog kemikalijom. Karbon se stavlja na list
na kojem valja napisati poruku, a tajna se poruka ispisuje na papir postavljen na karbon. Odgovarajuim
pritiskom olovke postie se da na donjem papiru ostaje poruka ispisana nevidljivom kemikalijom s karbona.
Normalno se pismo pie na poleini istoga papira na kojem je i tajna poruka.Kad primi takvo pismo, agent
primjenjuje odgovarajui kemijski razvi-ja, nanosi ga komadiem pamuka na stranicu, i uskoro sadraj tajne
poruke postaje vidljiv.
Za mikrofilmiranje potrebna je kamera s malim kazetnim ulokom koja moe snimiti normalnu stranicu pisma na
filmu ne veem od toke na i. Mikrofilm se postavlja u tajnoj poruci preko toke slova i ili negdje unutar
reenice tobonjeg pisma. Iako je oprema za mikrofilmiranje kompromitantna, sami su mikrofilmovi vrlo
sigurni. Gotovo ih je nemogue otkriti. No potrebna je vrlo briljiva tehnika razvijanja, jer se oni mogu itati
samo mikroskopom.
Tajne se poruke mogu pisati na jeziku kojim se komunicira s agentom, ili pak poruka moe biti ifrirana kako bi
se postigla vea tajnost. Posebna grupa unutar Tehnikih slubi ima stalan program prikupljanja podataka o
proceduri carine na potama u gotovo svim zemljama kako se ne bi naruila sigurnost njezinih operacija.
Operativna okolica u kojoj agent djeluje odreuje druge detalje tajne korespondencije: hoe li pismo koje sadri
tajnu poruku- biti poslano meunarodnom ili nacionalnom potom, na potanski pretinac ili pomonom agentu
koji slui kao adresat iz usluge, s krivom ili tonom adresom poiljaoca ili bez te adrese uope; hoe li unutra biti
i sadraj tobonjeg pisma, upozorenja o sigurnosti, ili pak nedostatak takvoga upozorenja moe indicirati da je
pismo poslano pod kontrolom neprijateljske slube.
Strunjaci takoer raspolau postupkom za dizanje tajnih poruka iz korespondencije koju dre pod
prismotrom. Proces se odvija tako da se osumnjieno pismo stavi u preu za kopiranje pisama s ovlaenim listo-
vima sa svake strane. Odgovarajuim pritiskom, kemikalije e na ovlaene papire prenijeti poruku, a zatim se
drugim kemikalijama poruka razvija. Pismo koje je bilo pod prismotrom moe se uputiti ponovno potom, bez
traga da se njime neovlateno rukovalo.
Instruktori Tehnikih slubi prikazali su neke od svojih vjetina u osiguranju protiv provalnika, u tajnom
ulaenju u tue prostorije, otkrivanju brava za ifrom. No to su ve vrlo specijalizirane vjetine koje zahtijevaju
da strunjaci Tehnikih slubi gotovo uvijek putuju u zemlje gdje je njihov talent neophodan. Kao redovitim
oficirima zadatka bit e nam potrebno poznavanje samo osnovnih vjetina, a podosta poznavanja zaista
specijalnih postupaka samo zbog toga da bismo znali planirati kada da se pozovu strunjaci Tehnikih slubi.
Prije nekoliko tjedana osloboen sam slube u zrakoplovstvu. Sada sam civil zaposlen u Ministarstvu avijacije,
kao to sam i bio kada sam prije tri godine doao u Washington. Moja je tobonja jedinica jedan izmiljeni ured
Pentagona s majorom, pukovnikom i ostalom priom koja ide uz to. No ostao mi je poloaj (sada sam porunik),
jer sam uao u rezervnu jedinicu zranih snaga Agencije. I to je izmiljena jedinica.
79Ferguson je proli tjedan doao iz taba i sastanak sa mnom zapoeo razgovorom o tome kako odjel za
zapadnu hemisferu treba nove oficire za zadatke - Castro i kubanska revolucija uzrokuju sve vee probleme u
itavoj Latinskoj Americi. Bio sam razoaran - to je s mojim starim matanjima o tajnom prodornom agentu
koji operira u Beu ili Hong Kongu. No Ferguson je rekao da nakon est mjeseci, ako mi se tamo ne svidi, mogu
zatraiti premjetaj. ini se da nas je deset ili petnaest odreeno da se pridruimo odjelu za zapadnu hemisferu,
pa moda i nee biti tako loe. Najzad, i ti sati provedeni u labpratoriju za uenje jezika mogli bi se pokazati
korisnima.
80DRUGI DIOli
l l-WASHINGTON Srpnja, 1960.
Obuka je najzad zavrena. Posljednju nedjelju u lipnju proveli smo u Baltimoreu. Uvjebavali smo praenje,
utravali u robne kue i pokuavali izai a da to nai instruktori otra oka ne primijete. Sve je bilo slino ranijim
vjebama u gradovima Virginije, ako se izuzme da smo radili dan i no te da smo uvjebavali i prislukivanje
hotelskih soba, izmiljanje tople vode za sluaj da nas otkriju, pisanje nevidljivih poruka i nekoliko teih vrsta
sastanaka s agentima. Veini je ipak polo za rukom da nekoliko rijetkih slobodnih nonih sati provede u Oazi,
na East Baltimore Streetu - svlaenje je bilo ludo!
Camp Peary napustio sam pomijeanih osjeaja. Bio je to ivot u izolaciji, ali u klubu je bilo zabavno - bar,
stolni tenis, ah. Najvie e mi nedostajati atletski trening i gimnastike vjebe.
Nakon kratkog odmora svratio sam k Fergusonu,* koji me predao personalnom slubeniku u odjelu zapadne
hemisfere. inilo se da me ovaj nije oekivao. Priekao sam nekoliko sati, a zatim me poslao u slubu za
Venezuelu koja se, kako sam otkrio, sastojala od efa i sekretarice, a sada sam tu bio i ja. Dio smo tree grupacije
u odjelu za zapadnu hemisferu, koja pokriva bolivarske (Simon Bolivar, 1783-1830, teio ujedinjavanju
junoamerikih zemalja u nezavisnu jaku dravu - prim. pr.) zemlje: Venezuelu, Kolumbiju, Ekvador, Peru i
Boliviju, no obraujemo i stvari koje su u vezi s nizozemskim otocima Arubom i Curacaom, zatim Britanskom
Gvajanom i Surinamom. Prva grupacija ima Meksiko i Centralnu Ameriku, druga Karibe, etvrta Brazil, a peta
kontrolira Urugvaj, Paragvaj, Argentinu i ile. Kubanske stvari koncentrirane su u specijalnoj grupaciji, ali
paravojna operacija (kao da se ponavlja sluaj s Gvatemalom, no ne mogu dati vie detalja), ima svoje izvorite
u Quarters Eyeu. Preostali dio odjela nalazi se u Barton Hallu, u blizini Ohio Drivea i Potomaca.
Odjel za zapadnu hemisferu, jedini od svih u Tajnim slubama, nije smjeten u zgradama du Reflecting Poola.
Sve sam vie dobivao dojam kako ostali dijelovi Tajnih slubi s prezirom gledaju na taj odjel. ini se da je
fiziko razdvajanje odjela od drugih u Tajnim slubama utjecalo na
* 83to da se na nj gleda kao na leno pukovnika J.
C. Kinga,* koji je ve nekoliko godina ef odjela za zapadnu hemisferu. Drugi razlog tom preziru (uo sam o
tome prie JOT-ovaca koji su bili dodijeljeni drugim odjelima) jest taj to je veina naelnika u odjelu - efova
grupacija i efova podrunih stanica - pravo bratstvo bivih oficira FBI-a koji su 1947. godine, kada je CIA
preuzela obavjetajne poslove FBI-a u Latinskoj Americi, pristupili Agenciji.
Stanje zabrinjava, zovu nas odjelom u papuama, iako se najuspjenije operacije ubacivanja u komunistike
partije odvijaju upravo u Latinskoj Americi. Zapravo je odjel za zapadnu hemisferu prvi doao do tajnog
Hruevljevog referata na 2.0. kongresu KPSS-a, koji je Agencija objavila mnogo ranije nego to su to Sovjeti
eljeli da se dogodi. Uostalom, svatko zna i za Gvatemalu. Problem je da svu slavu za ta superdos-tignua
ponajvie uivaju oficiri iz odjela za Istonu Evropu - oprobani strunjaci iz Berlina i Bea. Vidjet emo kako e
na nas gledati nakon to se rijeimo Castra!
Ne mogu ba rei da sam lud od sree zbog posla koji sam dobio. Naslijedio sam stol pun teleksa i telegrama s
kojima nitko nita nije napravio. Pokuaj da se u svemu tome utvrdi neki red upravo frustrira. Gnjavio sam ljude
da mi pomognu utvrditi to znae sve one slubene oznake, tko o emu brine, to je manje a to vie vano.
Glavnina mojega posla svodi se na to da provjeravam imena i sreujem izvjetaje.
Moram iz izvjetaja otklanjati pogreke u pisanju, daktilografske pogreke i krive interpunkcije - kao da sam
nekakav urednik - te da ih zatim aljem na tampanje i distribuiram svakom uredu Agencije i vladinom
ministarstvu koje za njih pokazuje zanimanje. Jedva da sam se mogao posvetiti sadrajnim poslovima. Predstoji
mi da Venezuelu studiram kod kue kako bi svi ti izvjetaji ipak imali neki smisao - slino vrijedi za Latinsku
Ameriku u cjelini. Sve to sada znam jest da oni mnogo toga zamjeraju SAD-u, bolje reeno dolaru, a moja
jedina iskustva s toga podruja bila su ograniena na nekoliko putovanja iz istog zadovoljstva u Havanu i du
meksike granice - a to nije znanje primjereno jednom podrunom ovjeku zadatka.
Provjeravanje osoba jo je gluplje nego pripremanje izvjetaja. Prvi sluaj koji sam dobio ticao se stanovitog
Josea Diaza. Nisam niti pomislio da je to toliko uobiajeno ime. Kada sam iz odjela za obradu poda, taka dobio
to sam bio traio, otkrilo se da tamo postoje tisue podataka o ljudima s takvim imenom. Zahtjev odjelu za
obradu podataka treba sadravati datum i mjesto roenja i druge podatke o identitetu. Mnoga imena koje sada
valja provjeriti posluit e podrunici Standard Oila u Venezueli oficir sigurnosti kompanije ranije je bio
ovjek FBI-a. Provjerava u CIA potencijalne venezuelanske namjetenike prije nego to ih se primi na posao,
nastojei da se rijei loih momaka.
Jednolinost svakodnevnog posla valja nekako ispraviti ne mogu provesti nekoliko godina radei na
izvjetajima i provjeravajui imena.
84WASHINGTON Kolovoza, 1960.
Mora da postupam sasvim ispravno - gotovo me strah da o tome i mislim - no ima izgleda da dobijem podruni
zadatak i prije nego to bih to mogao i zamisliti. Juer ujutro upitao me ef slube, C. Harlow Duffin,* jesam li
zainteresiran za posao u inozemstvu, jer da on zna da se sljedeeg mjeseca otvara mjesto operativnog oficira u
Quitu (Ekvador) te da bi on mogao vidjeti to se dade uiniti. No, upozorio je, nitko ne govori o takvim
zadacima prije vremena, pa tako i ja moram utjeti dok me on ne obavijesti. Sljedei mjesec! Ali je rekao da
neu krenuti odmah. Najprije moram zaista nauiti panjolski, slijedi postupak u Ministarstvu Vanjskih poslova -
mnoina detalja o kojima najprije valja povesti rauna.
Juer ujutro uzeo sam iz slube za Ekvador knjige i neto materijala s aktualnim informacijama. itam ih
umjesto da radim svoj posao. Banana-republike i nerazvijenost! Ekvador mora da je klasian primjer: zaostao
zbog svojih unutarnjih proturjenosti, zemljom upravlja privilegirana oligarhija, jai susjedi jednostavno su
progutali goleme teritorije koje Ekvador nije mogao obraniti.
Prevladavajua meunarodna realnost za Ekvador jest Peru i protokol iz 1942. godine, nainjen u Rio de Janeiru,
gdje je Peru uspio sa svojim zahtjevom za vie od treine onoga to su Ekvadorci smatrali svojim dravnim
teritorijem. Srpnja i kolovoza 1941. nakon neuspjeha pregovora koji su trajali nekoliko mjeseci peruanske trupe
nadjaale su obrambene snage Ekvadora na jugu i u podruju istone Amazonije. Nakon kraih pregovora bio je
potpisan protokol u Riju. Peru je dobio sporna podruja, uglavnom amazonsku dunglu. To je, naravno peruan-
ska strana medalje, ali Ekvador nee nikada zaboraviti da je protokol u Riju morao potpisati pod pritiskom.
Sjedinjene su Drave ve bile u ratu, mir u Junoj Americi upravo nam je zbog toga trebao. Iako je peruanska
pobjeda 1941. bila tek najnovija u nizu sukoba koji traju jo iz pret-hispanske povijesti, za Ekvador, lako
pobijeen i raskomadan silom, protokol iz Rija izvor je nacionalnog ponienja koje traje ve gotovo itavu jednu
generaciju. Amerika je vlada u svemu tome znaajno angairana, jer smo mi promaknuli pregovore o protokolu
i jo smo uvijek odgovorni za pritisak do kojega je tada dolo, zajedno s drugim garantnim silama: Brazilom,
ileom i Argentinom.
I dok je Peru velika meunarodna realnost za Ekvador, dominantna unutarnja stvarnost jest podjela zemlje
izmeu planinskog dijela i obale. Iako Ande dijele zemlje po sredini, istono je podruje preteno tropska
dungla koju su razdijelili amazonski poreznici. Prije nekoliko godina obavljena su istraivanja nafte, ali je
cijena naftovoda preko Anda vea no to bi donijelo samo otkrivanje. Istoni dio sa svojom ratrkanom
populacijom ukljuujui tu i malobrojne Indijance, znai vrlo malo u nai-onalnom ivotu. Ostala dva podruja,
visoravni Anda i pacifika obala, gotovo su jednako podijeljena po prostoru i nastanjenosti, a interesi su im
tradicionalno sukobljeni.
Do oslobodilake revolucije u Ekvadoru dolo je 1895. Glavna je rtva bila Crkva. Tada su prevladavajue snage
s obale, koje su vodile revoluciju, preuzele kontrolu nad dravnom politikom iz ruku tradicionalnih
veleposjednika iz sijera. Crkva je bila odvojena od drave, uvedeno je obavezno kolovanje, graanski brak i
razvod, a velika su crkvena dobra konfiscirana.
Nakon revolucije 1895. liberalna je partija dominirala politikom Ekvadora. Liberali su se udruili s
konzervativcima u zemljoposjedniku aristokraciju, a vrlo su se malo promijenili i uvjeti za golemi dio stanovni-
tva koji je ostao potpuno izvan vladajue strukture. ak i takva, politika Ekvadora u dvadesetom stoljeu nije
tek ponovljena povijest estoke borbe konzervativaca i liberala za vlast - ona to dodue jest, ali je to sada mnogo
vie. Ekvador ima jednog od najupeatljivijih latinskoame-rikih politiara stoljea: to je Jose Maria Velasco
Ibarra - predsjednik koji je ponovno izabran prije dva mjeseca. Ovo je etvrti put kako je izabran za
predsjednika. Nijedan od njegovih mandata nije zavren prirodno. Od tri mandata dva su zavrila prije ustavnog
roka zbog vojnih pueva protiv njegove vladavine.
Velasco je nemiran duh ekvadorske politike, izvanredan govornik ijoj se retorikoj snazi mase ne mogu
oduprijeti. On je autoritarist koji vrlo teko dijeli vlast s Kongresom. Njegova je politika besprizivna, a takav je i
njegov estoki temperament. Dolazi u sukobe na mnogim politikim pita-jima, dobivajui podrku jedanput
jedne, drugi put druge politike partije. Pobijedio je na lipanjskim izborima veinom kakvu nikad nije imao ni
jedan ekvadorski predsjedniki kandidat. Postigao je to u svom tipinom stilu. Nastupio je kao nezavisan
kandidat, ujedinjujui se sa siromanim masama estokim govorima protiv vladajue oligarhije, koja, govorio je,
podrava kandidate liberalne i konzervativne partije. Pozvao je na temeljne ekonomske i socijalne promjene, na
raskid s vladavinom oligarhije i politikih glaveina, na pravedniju raspodjelu narodnoga dohotka. Takvo
obraanje donijelo mu je gotovo 400.000 glasova, bila je to pobjeda kojom je unitio protukandidate. Njegova
prijetnja protokolu iz Rija u toku kampanje uinila ga je voom ekvadorskog nacionalizma.
Velasco treba da preuzme dunost u rujnu, ali stanica u Quitu ne eli se kladiti koliko e on izdrati. Nakon to
su tri ustavna ekvadorska predsjednika odsluila svoje mandate, moda je nestabilnosti doao kraj. Velascov
mandat traje etiri godine. No vodei rauna o tome da je on sedamdeseti predsjednik Ekvadora u dosadanjih
130 godina nezavisnosti, nitko u to ne moe biti previe siguran. Nadam se da u imati prilike vidjeti to e se
dogoditi.WASHINGTON Kolovoza, 1960.
Znam da sam previe nervozan i nestrpljiv, ali inilo mi se da u poludjeti u tom tjednu odluke. Najzad me
Duffin pozvao i saopio da je ef grupacije Edwin Terrell,* odobrio moje imenovanje te da je reagiranje iz ureda
pukovnika Kinga takoer povoljno. Slubenik koji je dosad tamo radio treba tek u rujnu preuzeti dunost efa
baze u Guayaquilu, no stanica zahtijeva da se zamjena nae odmah. ef osoblja zapadne hemisfere upravo
sreuje sve to je potrebno da odmah zaponem s punim vjebama iz panjolskoga jezika zajedno sa svojim
nastavnikom, kako bih to prije bio spreman da poem u Quito. Moj tobonji status jest - pomonik ataea u
politikoj sekciji ambasade SAD-a, to znai da u imati diplomatski status i unutarnju vezu sa State
Departmentom kao njegov slubenik inozemnih slubi.
Duffin mi je tada otkrio tajnu. Rekao mi" je kako je odreen da sljedeeg ljeta poe u Quito kao ef stanice i da
je upravo to razlog zbog kojega je njegov izbor pao na mene. U meuvremenu, dodao je, radit u zajedno s
jednim od najboljih efova stanica u odjelu zapadne hemisfere, s Jimom Nolandom.* I bez obzira na to to mi jo
prestoji svladavanje panjolskoga, a i State Departmentu je potrebno vrijeme da sa svoje strane upotpuni
tobonju sliku o meni, Duffin mi je rekao kako se nada da u u Quitu biti prije Boia.
Dogovorio mi je sastanak s Rudvjem Gomezom,* zamjenikom efa odjela, koji je dao svoj konani pristanak i
upoznao me s nekim manje vanim zadacima osoblja. Grub je i osoran tip. Ne podiui pogleda, rekao mi je da,
ako nemam iole valjana razloga da ne odem u Quito, jednostavno u morati tamo otii. Odgovorio sam mu da
elim ii, odigrao sam to kako je trebalo - i dobio njegovo odobrenje. Jedan sam od prvih iz nae klase JOT-
ovaca koji je dobio podruni zadatak - jedini za kojega sam uo da e slian zadatak dobiti prije mene jest
Christopher Thoren,* koji je ovoga mjeseca odreen da pod kapom State Departmenta ode u Ujedinjene narode.
WASHINGTON Kolovoza, 1960.
Upoznavanje Ekvadora istodobno ovjeka i potie i otrenjuje. Novi Kongres s Velascom, izabran u lipnju,
otvoren je 10. kolovoza, iako je Ve-lasco trebao preuzeti dunost tek I. rujna. Ako je ponaanje velaskista u
Kongresu iole vrijedan pokazatelj, nova je vlada daleko vie panje poklonila progonu pristaa predsjednika
Poncea, vlade koja odlazi, nego svojem
87programu voenja zemlje. Velaskisti imaju vei broj glasova u Kongresu, ali su ipak u neznatnoj veini.
Prilikom otvorenja, za koje su bili pripremljeni godinji izvjetaji predsjednika Poncea i predsjednika vrhovnog
suda, Ponce je bio nadjaan uvredama i izvrgnut ruglu bunih provelaskista s galerija, bilo ga je nemogue uti u
toku njegova govora od tri i pol sata. Predsjednika vrhovnog suda, koji je govorio nakon Poncea, sluali su pak u
tiini i s potovanjem. Otada su sjednice Kongresa bile posveene naporima velaskista da se diskreditira
Ponceova vlada, a dva najvanija Pon-ceova ministra, za unutarnju sigurnost i za vanjske odnose, bila su primo-
rana na ostavke, radije nego da se suoe s ponienjem u kongresnim interpelacijama (politiko ispitivanje).
Napadi velaskista na Ponceove pristae i na Poncea samoga odraz su tradicionalnog suparnitva, ali su posebno
aktualni sada kad se velaskisti poinju osveivati za vladine represivne mjere prema njima u toku izborne
kampanje, pa i ranije. Moda je najtei od svih bio incident u velaskisti-kim demonstracijama 19. oujka, kada
su petorica pristaa novoga predsjednika bila ubijena, a vie ih je ranjeno. Demonstracije su bile prireene u ast
Velascova povratka u Quito u poetku politike kampanje nakon njegova viegodinjeg dobrovoljnog izgnanstva
u Argentini. Kampanja velaskista koja je uslijedila bila je usmjerena prije protiv Poncea i tradicionalnih
ekvadorskih oligarhija nego to se odvijala u znaku podrke politikim stavovima za koje se zalagao Velasco. I
dok su osnovne teme njegova politikog programa u kampanji usmjerene na reforme za pravednijom
raspodjelom nacionalnog dohotka i za efikasnijom vladinom administracijom, mnogi su skeptini prema
njegovoj osobnoj stabilnosti, kao i prema njegovoj sposobnosti da razbije mo stotinjak ili neto vie obitelji,
koje ve generacijama kontroliraju zemlju.
Narod je, u svakom sluaju, prihvatio ono to je Velasco govorio, jer su gotovo neshvatljive nepravde i
siromatvo ove zemlje izuzetno teki. Ne samo da je Ekvador moda najsiromanija zemlja June Amerike
prema godinjem dohotku po stanovniku (2.2.0 dolara - otprilike jedna treina argentinskog, a manje od jedne
desetine naeg), nego je i taj niski prosjeni iznos gotovo neshvatljivo podijeljen. Jedan posto stanovnitva prima
dohodak usporediv s amerikim standardima, dok gotovo dvije treine ljudi dobiva prosjeno po obitelji oko 10
dolara mjeseno. Te donje dvije treine, koje preteno ine Indijanci i ljudi mijeane krvi, jednostavno su izvan
novane privrede, potpuno podcijenjeni i bez ikakva socijalnog ili ekonomskog sudjelovanja u nacionalnom
ivotu.
Osim meu onima koji bi mogli biti opreno opredijeljeni, ope je miljenje da je korijen ekvadorskih krajnosti u
pravu posjedovanja zemlje. Kao to je to sluaj i drugdje, najbolja zemljita pripadaju veleposjednicima koji
zapoljavaju relativno malo seoskih radnika i tako pridonose sve veoj nezaposlenosti u urbanim sredinama. Na
malim parcelama ne moe se proizvoditi vie no to je jedva dovoljno da se preivi. ak i na obali, gdje se za
gotovo prodaju banane, kava, kakao i ria, cijene su porasle na
88malim i srednjim posjedima. Fluktuirajue cijene, tekoe u plasmanu, nedovoljni krediti i nedostatna
tehnologija uzrokuju nisku produktivnost i nesigurnu egzistenciju unajmljenih radnika.
Stoga su agrarna reforma i stabilno trite za izvoz etve od presudne vanosti za neophodan ekonomski razvitak
prije nego to se Ekvador uope moe upustiti u odgovarajue investicije u obrazovanje, zdravstvo, izgradnju
stanova i druga podruja podizanja standarda. Pokazatelji su tipini za siromane zemlje: slaba ishranjenost,
visoka uestalost malak-salosti prouzroena crijevnim nametnicima zbog loe pitke vode; 370.000 djece ove
godine nee ii u kolu jer za njih nema kolskog prostora; nedostaje 580.000 stanova u zemlji koja ima
4,300.000 stanovnika.
Izlazi iz bijede trae se i u zemlji i izvan nje. Na planu vanjskih rjeenja Ekvador ulae napore kako bi
stabilizirao cijene to padaju sve nie, a posljednjih godina stalan pad cijena imao je kao posljedicu poveanje
proizvodnje sve zato da bi se uspio zadrati uvoz. Od velike je vanosti i pomo iz inozemstva to je dijelom
osigurava Ministarstvo za meunarodnu kooperaciju, koje ima jednu od svojih misija u Ekvadoru. Unutar zemlje
vlada Ekvadora mora pripremiti program reformi: agrarnu reformu s ciljem porasta produktivnosti i veeg
zapoljavanja seoskog stanovnitva; fiskalnu reformu kako bi se poveali prihodi od poreza i omoguila
redistribucija dohotka; administrativnu reformu kako bi se vladina administracija uinila efikasnijom, kao i
nebrojeni posrednici koji uivaju potpunu autonomiju - i, najzad, da se suzbije korupcija. Ve se priprema pokret
za ukidanje zavisnosti od posjeda, koja se ovdje naziva huasipungo, iako je vladina zemljina politika i bila
uglavnom orijentirana na kolonizaciju i otvaranje novih posjeda, ali s ogranienim uspjehom. Sniavanje stope
populacije, sada ona iznosi 3,1 posto godinje, od nesumnjive je vanosti, ali nailazi na zapreke uslijed tradicije i
politike katolike Crkve. Na neki nain svi su ti programi usmjereni ka podizanju stope ekonomskog rasta i
poveavanju standarda zapostavljenih dviju treinu stanovnitva. Obeavajui te reforme i poveanje standarda,
Velasco je odnio senzacionalnu pobjedu. Uskoro e imati prilike da se iskae.
WASHINGTON Rujna, 1960.
Ve sam nekoliko tjedana u Arlingtonu, gotovo cijelo vrijeme uim panjolski sa svojim instruktorom ili u
laboratoriju, gdje se sluim magnetofonom. Vjerojatno u uiti jezik sve do studenoga, kada bih trebao ui u
State Department i pohaati dvotjedni orijentacioni teaj u tamonjem institutu za slube u inozemstvu. U
meuvremenu prestao sam svakog jutra viati Duffina, vie vremena provodim studirajui raznovrstan materijal
u slubi za Ekvador.
89Velasco je sada predsjednik. Njegova je inauguracija ispala poneto drukije, jer se odlazei predsjednik -
Ponce Enriquez - povukao. Sat ili neto vie prije same ceremonije Ponce je predsjedniku vrpcu dao pot-
predsjedniku, koji je izvrio formalnu predaju vlasti.
Velasco je ve na samom poetku povukao dva poteza koja su se ticala operacija nae stanice u Quitu, ali i
drugih stvari kojima smo se bavili. Najprije pokuava otpustiti sve vladine slubenike koji podravaju Poncea i,
drugo, pokrenuo je granini problem s Peruom, proglaavajui protokol iz Rija nitavnim.
Neposredno nakon to je preuzeo vlast, Velasco je oslobodio dunosti etrdeset i osam oficira i stavio ih na
raspolaganje Ministarstvu obrane. To je prvi korak prema penzioniranju. A veina oficira daju podrku Pon-ceu.
Velasco je takoer poeo s ienjem u dravnoj policiji, maknuvi najprije dva starija pukovnika, glavne agente
povezane s naom stanicom. Uhapeni su i optueni da su sudjelovali u izgredima 19. oujka.
Daleko ozbiljniji bio je prisilni odlazak operativnog oficira stanice, koji je radio toboe kao predstavnik u
operativnoj misiji Ujedinjenih naroda na programu uprave za meunarodnu koordinaciju i pomo. Oficir nae
stanice Bob Weatherwax,* bio je posebno eksponiran upravljajui nemirima 19. oujka. Bilo ga je vrlo lako
identificirati zbog njegove svijetle kose i boje koe - gotovo je bio albin. Gotovo istog trena kad je Velasco bio
inauguriran, Weatherwaxa i Jima Nolanda, efa stanice, upozorio je Jorge Acosta Velasco,* predsjednikov neak
i obiteljski miljenik (on nema djece), da Weatherwax mora napustiti zemlju kako bi izbjegao da se nae na
popisu optuenih za dogaaje 19. oujka. Acosta, blizak prijatelj i Weat-herwaxa i Nolanda, oznaio je to kao
prijateljski savjet, a ne kao slubeni in. U svakom sluaju Noland se sloio, i Weatherwax je sada u Washing-
tonu nastojei utuci vrijeme dok se ponovno ne vrati.
Vladine istke vodi Manuel Araujo Hidalgo, koji je kao predstavnik provincije Pichincha (podruje Quita) bio
izabran u narodnu skuptinu, a sada je ministar u vladi. Bio je imenovan nakon to je Velasco ve prvog tjedna
najurio premijera. Araujo je morao napustiti skuptinsku stolicu, ali je sasvim jasno da je on vodja Velascove
rulje.
Araujo je krajnji ljeviar, osvjedoeni branilac kubanske revolucije - zaista krivi ovjek za najvaniji posao u
unutarnjoj sigurnosti. Posebno je neprijateljski raspoloen prema Sjedinjenim Dravama. Stanica se pribojava da
bi on mogao sruiti program narodne pomoi, jer je on odgovoran i za dravnu policiju. Stvarna je opasnost da bi
svi nai napori, usmjereni na poboljavanje vladinih sposobnosti za sigurnost u okviru priprema za u.
interameriku konferenciju - do koje preostaje jo est mjeseci - mogli propasti.
Araujove istke ne pogaaju samo vojsku nego i policiju. Meu civilnim vladinim slubenicima takoer se
odstranjuju Ponceovi privrenici, emu je osobito pridonio Kongres ukidanjem zakona o napredovanju
ugraanskoj slubi, donesenog u doba Ponceove administracije. Velasco oito eli da vladu ine njegovi vlastiti
ljudi.
Velaskova deklaracija u njegovu inauguralnom govoru kako je protokol iz Rija nitavan prouzroila je nervozu i
strah da bi debata o tome mogla upropastiti interameriku konferenciju. Ekvadorci, izvan svake sumnje,
podravaju Velasca u toj stvari, no on se njome koristi da bi svako suprotstavljanje svojoj politici proglasio
antipatriotskim i pokuajem da se prei adicira inae najpovoljnije rjeenje toga graninog problema. Upravo je te
bio razlog da konzervativna partija i kranski socijalisti, branei Ponceovu administraciju, nisu u isto vrijeme
izraavali otvorenu opoziciju Velascu.
WASHINGTON Listopada, 1960.
U dokumentima taba za potrebe operacija stanice u Quitu i njoj podreene baze u Guayaquilu sadrane su vrlo
briljive analize operativne okolice, koja je uvijek okvir unutar kojega se poduzimaju operacije. Iako analize
sadre i procjene takvih inilaca kao to su sigurnost i pitanje zatite ljudi CIA, najvaniji se dio ipak bavi
neprijateljem.
KOMUNISTIKA PARTIJA EKVADORA (PCE)
Iako je Komunistika partija bila u legalnosti od drugog svjetskog rata, nikad nije imala mogunost da stekne
5000 potpisa potrebnih da istakne svoje kandidate u nacionalnim izborima. Istodobno Pedro Saad, generalni
sekretar partije, drao je mjesto kao slubeni radniki senator s obale od 1947. do prologa lipnja, kada je bio
poraen zahvaljujui operaciji politike akcije nae baze u Guayaquilu. (Senat Ekvadora ima stanovit broj
senatora po zadatku s obale i iz sijera koji predstavljaju posebne interesne grupacije, kao to su radnitvo,
trgovina, obrazovanje, poljoprivreda, vojne slube). Naa stanica smatra da je u lanstvu PCE otprilike 1000
pripadnika, a da moda jo tisuu pripada Komunistikoj omladini Ekvadora (JCE). Gotovo svi lanovi
Nacionalnog izvrnog komiteta PCE potjeu iz Guayaquila. S obzirom na sve vea kinesko-sovjetska
razmimoila-enja, rukovodstvo KP Ekvadora podrava Sovjete, iako nekoliko funk-cionera s podruja sijera,
pogotovo u Quitu, poinje da se sve vie okree prema militantnijoj kineskoj poziciji.
U ovogodinjim izborima PCE se udruila s lijevim krilom Socijalistike partije i s okupljenim narodnim
snagama (CFP) da potpomognu Ijeviarskog kandidata za predsjedniki poloaj, rektora sveuilita u Gua-
91yaquilu, koji je osvojio samo 46.000 glasova - svega 6 posto. U svakom sluaju snagu komunistike partije
ipak ne moemo mjeriti samo brojem glasova nego i snagom sindikalnih, studentskih i omladinskih organizacija,
na koje ona ima jak utjecaj.
SOCIJALISTIKA PARTIJA EKVADORA (PSE)
Iako daleko brojnija nego PCE, Socijalistika je partija mnoge godine suraivala s komunistima u voenju
radnikog pokreta. Nedavno su se socijalisti podijelili na desnu struju koja je formirala savez s liberalnom
partijom u ovogodinjoj neuspjeloj predsjednikoj kampanji Galo Plaze, dok je lijeva struja glasala zajedno s
komunistima i okupljenim narodnim snagama.
Zbog svoje podrke kubanskoj revoluciji i principa nasilne revolucije, lijevi socijalisti opasni su i tetni za
amerike interese. Meutim njihovi uspjesi koncentrirani su u radnikom pokretu i intelektualnim krugovima.
Predsjednik ekvadorske konfederacije radnika je lijevi socijalist i radniki senator po zadatku s podruja
sijera.
i
EKVADORSKA KONFEDERACIJA RADNIKA (GTE)
. Osnovali su je komunisti i socijalisti 1944. godine, a danas je vodea radnika konfederacija u Ekvadoru i
lanica Svjetske federacije sindikata. Iako je generalni sekretar Komunistike partije Pedro Saad bio u poetku
na elu i CTE, socijalisti su preuzeli vodstvo konfederacije kasnih 4O-tih godina i jo uvijek imaju nominalnu
kontrolu. Komunisti su meutim zadrali drugu poziciju i sada se pripremaju da preuzmu domini-rajuu, ako ne i
cjelokupnu kontrolu nad konfederacijom. Procjenjuje se da CTE ima oko 60.000 lanova - manje od 10 posto
slabo organiziranih radnikih snaga, ali dovoljno da uzrokuje ozbiljne neprilike.
KONFEDERACIJA EKVADORSKIH STUDENATA
(FEUE)
inei tradicionalno akciono-ljeviarski studentski pokret u Latinskoj Americi, FEUE - glavna nacionalna
studentska unija Ekvadora - pod uestalom je, ako ne i stalnom, kontrolom komunista i komunistike omladine
Ekvadora, kao i lijevog krila socijalista. Njihove glasne kampanje usmjerene su izravno protiv prisutnosti SAD-a
u Ekvadoru i u Latinskoj Americi, posebno amerikog biznisa, a vrlo snano izraavaju podr-
.9*ku kubanskoj revoluciji. Na pravim akcijama FEUE je kadra mobilizirati studente i uenike za trajkove i
uline demonstracije, kao i za propagandne kampanje. Podravaju ih Ijeviarski profesori i upravitelji na pet
dravnih sveuilita, u Quitu, Guayaquilu, Portovieju, Cuenci i Loji.
REVOLUCIONARNA UNIJA OMLADINE EKVADORA (URJE)
Godine 1959. omladinske organizacije komunista, socijalista i okupljenih narodnih snaga osnovale su
Revolucionarnu uniju ekvadorske omladine, koja je postala najvaniji Ijeviarski omladinski pokret. Angairao
se u ulinim demonstracijama, pisanju parola po zidovima, rasturanju letaka, zastraivanju - agitacijama
razliitih vrsta za revolucionarne potrebe. Iako URJE negira da predstavlja komunistiki front, naa stanica misli
da je unija pod kontrolom komunistike partije i da je najizravnija i najopasnija prijetnja terorizmom i oruanim
pobunama. Jaa je u Guayaquilu nego u Quitu, u oba grada okuplja oko 1000 lanova. URJE daje bezrezervnu
podrku kubanskoj revoluciji. Nekoliko je voa unije putovalo na Kubu, vjerojatno na politiko kolovanje.
NEPRIJATELJSKI ELEMENTI U EKVADORSKOJ VLADI
Velaskizam kao heterogeni narodni pokret sadri politike boje od krajnje desnice do krajnje ljevice. Ministar
Manuel Araujo Hidalgo najvei nam je neprijatelj u vladi, no i ostali, kao to je ministar za prosvjetu i nekoliko
drugih u manje vanim resorima, takoer su opasni. Stanica ima stalan program praenja Ijeviarske penetracije
u vladu, a o rezultatima se redovito izvjetava ambasador i State Department. Osim nacionalne vlade,
gradonaelnici glavnih gradova provincija Ambato i Esme-raldas revolucionarni su socijalisti.
KUBANSKA MISIJA
Osoblje kubanske ambasade ine ambasador i etiri funkcionera. Stanici nedostaju konkretne informacije o
podrci kubanske ambasade ekvadorskim revolucionarnim organizacijama, no njihovi otvoreni kontakti s
ekstremnim ljeviarima ne ostavljaju sumnje. Araujo je njihov aneo u vladi, a imaju i iroku podrku lijevih
snaga u itavoj zemlji. I dok stanica poduzima to moe da bi se ubacila u ambasadu - sline napore
93poduzima baza u Guayaquilu protiv konzulata u kojem je samo konzul - glavni pravac udara CIA jest izazvati
prijekid u diplomatskim odnosima posredstvom propagande i operacija politike akcije.
CEHOSLOVACKA MISIJA
Ekvador je raskinuo diplomatske odnose sa ehoslovakom 1957. godine, no posljednjeg tjedna svojeg
predsjednikovanja Ponce je primio eho-slovakog poslanika u Brazilu, i odnosi su ponovno uspostavljeni.
Stanica oekuje da e sljedeih tjedana, ili u neto duem razdoblju, ehoslovaci pokuati uspostaviti
diplomatsku misiju u Quitu, u kojoj e, u to ne treba sumnjati, biti i obavjetajni oficir.
Operacije koje poduzimaju stanica u Quitu i baza Guayaquil usmjerene su protiv tih ciljeva i vode se u skladu s
uputama za poslanstva za Ekvador, koje sadre generalnu listu prioriteta i ciljeva operacija.
Prioritet A
Prikupljati i predavati obavjetenja o snazi i namjerama komunista i drugih politikih organizacija neprijateljski
raspoloenih prema SAD-u, podrazumijevajui njihove meunarodne izvore podrke i voenja te njihov utjecaj
na ekvadorsku vladu.
Cilj i: Pronai agenta i/ili ubaciti tehnika sredstva na najviu moguu razinu Komunistike partije Ekvadora
(PCE), Socijalistike partije (PSE - revolucionarne), Komunistike omladine Ekvadora (JCE) i Revolucionarne
unije omladine Ekvadora (URJE) te srodnih organizacija. Cilj 2: Pronai agenta i/ili ubaciti tehnika sredstva u
kubansku misiju u Ekvadoru.
Prioritet B
Prikupljati i predavati obavjetenja o stabilnosti vlade Ekvadora i snazi i namjerama disidentskih politikih
grupa.
Cilj i: Zadrati agente i druge izvore na najviim moguim razinama u vladi, slubama sigurnosti i postojeim
politikim organizacijama.
Cilj 2: Zadrati agente i druge izvore u opozicijskim politikim partijama, posebno meu vojnim liderima koji
odgovaraju partijama opozicije.
Prioritet C
Propagandom i psiholokim ratnim operacijama: (i) sijati informacije i miljenja koja e spreavati antiameriku
ili prokomunistiku propagandu; (2) neutralizirati komunistiki ili krajnje Ijeviarski utjecaj u glav-nim
masovnim organizacijama, ili pomoi u osnivanju ili zadravanju alternativnih organizacija koje ne predvode
komunisti.
Cilj i: Ubacivati odgovarajuu propagandu u najutjecajnije domae medije.
Cilj 2: Podravati demokratske voe politikih, sindikalnih, studentskih i omladinskih organizacija, posebno na
podrujima gdje je komunistiki utjecaj najjai (Ekvadorska federacija studenata - FEUE; Ekvadorska
konfederacija radnika - CTE) i gdje bi se demokratski voe mogli nai obeshrabrenima da se bore protiv
subverzije komunista.
To je prilino opsean zadatak za tako malu stanicu i bazu - iako se iz budeta CIA u ovoj fiskalnoj godini za
Ekvador izdvaja neto vie od 500.000 dolara. U stanici u Quitu nalaze se: ef, James B. Noland;* zamjenik efa
(to mjesto je prazno i nee se popunjavati do poetka naredne godine); jedan operativni oficir, a to je posao na
koji sam poslan ja; slubenik odgovoran za izvjetavanje, John Bacon,* koji vodi nekoliko najvanijih operacija;
slubenik za komunikacije; administrativni pomonik (ona se brine o novcu i dobrima stanice, a radi i kao
Nolandova sekretarica); i tajnica - daktilografkinja. Cijela stanica uiva zatitu u okviru politike sekcije
ambasade, s izuzetkom Boba Weatherwaxa,* koji je operativni oficir pod zatitom slube javne pomoi misije
Ujedinjenih naroda.
Baza u Guayaquilu je sasvim malena politika sekcija tamonjeg konzulata, tu su ef baze Richard Wheeler*
(moj prethodnik u Quitu); jedan operativni oficir; jedan administrativni pomonik koji se brine i o komu-
nikacijama; i tajnica - daktilografkinja.
Generalne direktive iz uputa za poslanstva (RMD) uvjebavaju se u brojnim operacijama (imali smo koristi od
agenata koje smo bili regrutirali) i sada su cjelovito podrobno obraene, najprije to se tie glavne stanice u
Quitu, a zatim i za bazu Guayaquil.
QUITO - INOZEMNE I KONTRASPIJUNAZA
OBAVJETAJNE OPERACIJE
ECSIGIL. To je najvanija operacija ubacivanja protiv komunistike partije Ekvadora, ine je dva agenta koji su
lanovi partije i bliski suradnici Rafaela Echeverrije Floresa, glavnog lidera PCE u sijeri. Agenti su Mario
Cardenas,* iji je kriptonim ECSIGIL-i, te Luis Vargas,* s kripto-nimom ECSIGIL-z. Izvjetavaju ve etiri
godine otkako su regrutirani kao posjetioci, nakon to su se razoarali u svojoj partiji. Iako su agenti inae
bliski prijatelji i doli su u stanicu zajedno, ne dre se mnogo jedan drugoga, tako da ako jedan mora otpasti,
drugi nee biti otkriven. Razdvojenost je provedena zato da ne bi mogli suraivati na onome o emu
izvjetavaju.
iCardenasom se upravlja posredstvom Marija Cabeze de Vaca,* proizvoaa mlijeka iz Quita, koji je u toku
drugog svjetskog rata sluio u amerikoj vojsci i postao amerikim graaninom, a po zavretku rata vratio se u
Ekvador. Oenjen je Amerikankom koja radi kao intendant u amerikoj ambasadi. Vargas prima upute od
Miguela Burbanova de Lare,* efa ureda Pan American-Grace Airwaysa na aerodromu u Quitu. Nai posrednici
ne znaju jedan za drugoga, iako svaki od njih zna da izvjetaje predaju i Vargas i Cardenas. Odvojeno se sastaju s
oficirom za izvjetaje nae stanice, Johnom Baconom, koji rukovodi ovom operacijom.
Iako ni jedan od dvojice agenata nije na nekoj vanoj izbornoj funkciji u partiji, izvanredno su bliski Echeverriji
i upueni u tok donoenja odluka u Quitu. Dobivaju informacije praktiki o svakoj vanoj stvari, tako da
ECSIGIL-projekt rauna da otprilike svakoga tjedna alje u Washing-ton pet ili est opsenih obavjetajnih
izvjetaja.
ECFONE. U toj operaciji sudjeluje jedan agent ubaen u komunistiku partiju i njegov posrednik. I oni
izvjetavaju o politici i planovima Velaskove vlade. Regrutiranje toga agenta, Atahualpe Basantesa Larreae,*
ECFONE-3, jedno je od najzanimljivijih nedavnih dostignua stanice. Na poetku 1960, godine, kada su lideri
Velaskova politikog pokreta poeli organizirati njegov povratak iz Buenos Airesa a odmah zatim i
predsjedniku kampanju, Oswaldo Chiriboga,* ECFONE, bio je velaskistiki voa koji je obavjetavao stanicu o
politikoj kampanji pokreta. Chiriboga je jednog dana rekao kako je nedavno sreo svojeg prijatelja Basantesa
koji je bio aktivni ekvadorski komunist, ali se raziao s PCE i sada je u gadnim novanim tekoama. Noland,
ef stanice, naredio je Chiribogi da Basantesu predloi ponovno aktiviranje u PCE kako bi izvjetavao Chiribogu
o tome kako komunistika partija reagira na Vela-skovu kampanju. Od samoga poetka poduzete su potrebne
mjere da se uspostave sigurni i tajni odnosi izmeu Chiriboge i Basantesa, a Noland je Chiribogi predao
skromnu svotu za trokove koje e Basantes imati prilikom predaje informacija - klasina tehnika za
postizanje sve vee zavisnosti agenta o plaanjima iz stanice. Basantes nije imao zapreka u svom reaktiviranju u
PCE i uskoro je stao predavati vrijedne informacije. Chiriboga ga je, naravno, briljivo vodio od nevanih prema
sve osjetljivijim informacijama i omoguavao Basantesu da sve dublje ulazi u zavisan poloaj. Iako je prvotno
predvien rok za Basantesove usluge zavrio lipanjskim izborima, Chiriboga je jo uvijek bio kadar uvjeriti
Basantesa kako i dalje treba njegove savjete.
ECOLIVE. Agent za ubacivanje u revolucionarnu uniju omladine Ekvadora (URJE), ECOLIVE-i,* nedavni je
posjetilac za kojega se smatra da ima iroku skalu potencijalnih mogunosti za ubacivanje u PCE ili druge
revolucionarne organizacije, u kojima se kasnije njime moe upravljati. Zasad on izvjetava o aktivnostima i
planovima URJE za uline demonstracije u znak podrke Velaskovu pokuaju da anulira protokol iz Rij a.
96I
ECCENTRIC. Agent je lijenik, dr Felipe Ovalle,* koji za sobom ima povijest kolaboracije s amerikim vladom
jo iz razdoblja FBI-a u toku drugog svjetskog rata. Iako je Kolumbijac, dugo ivi u Ekvadoru, gdje obavlja
skromnu lijeniku praksu. Veinu pacijenata dobiva zahvaljujui tome to je na popisu onih lijenika amerike
ambasade, koji izdaju uvjerenja za vize graanima Ekvadora. Dosje Ovallea, agenta zoi, pokazuje da se
verifikacija njegove diplome lijenika, vjerojatno steena na kolumbijskom sveuilitu, pokazala nemoguom. U
toku proteklih godina razvio je tijesno prijateljstvo s predsjednikom' Velascom, kojemu je sada osobni lijenik.
Ovalle izvjetava stanicu o rezultatima svojih tjednih sastanaka s Velascom. Povremeno su njegove informacije
dovoljno zanimljive da ih predamo u Washington, ali su obino slabije u usporedbi s onima drugih agenata.
ECAMOROUS. Najvanija zadaa koju stanica treba obaviti u pripremama sigurnosti za interameriku
konferenciju jest uvjebavanje i opremanje ekvadorske nacionalne policije. Obavjetajni odjel zove se odjelom
specijalnih slubi centrale dravne policije, a ef je policijski kapetan Jose Vargas,* ECAMOROUS-2., koji je
proao specijalni teaj ovdje u tabu. Weatherwax, na ovjek zadatka, gotovo iskljuivo radi s Vargasom, koji se
nedavno naao u neprilici zbog toga to je bio voa tajnog udruenja provelaskistikih mladih policijskih oficira.
Tajna su udruenja u policiji, kao i u vojsci, zabranjena.
Usprkos svim naim nastojanjima, Vargas, ini se, nema mnogo mogunosti da nam pomogne, ali je uspio
pripremiti tri ili etiri sporedna agenta za izvjetavanje o ekstremno Ijeviarskim aktivnostima u svom rodnom
gradu Riobambi, glavnom gradu planinske provincije, i u Esme-raldasu, sreditu obalne provincije. Izvjetaji iz
tih izvora stiu izravno Vargasu, a on ih prosljeuje stanici, jer za taj tip informacije na liniji prema vladi postoji
slab interes. Suprotno tome, s Araujom - kao ministrom zaduenim za dravnu policiju - prikupljanje
obavjetajnih informacija postaje za jednog policijskog oficira riskantno.
Obavjetajne potrebe u toku interamerike konferencije valjat e u mnogo emu zadovoljiti stanica izravno,
putem unilateralnih operacija. No prije nego to e informacija te vrste biti proslijeena Vargasu, potrebno je
preruavanje kako bi se sakric izvor. Iako je, precizno reeno, ECAMOROUS zapravo povezana operacija,
obavjetajnu policijsku jedinicu potpuno vodi stanica. Vargasa je unajmio Noland, daje mu i dodatni novac za
njegove pomone agente i za trokove. Stanica je Vargasu dala neto tehnike, aparate za fotografiranje i ne ba
jako vrijednu opremu za prislukivanje, sada uvjebavamo njegova efa tehnike, porunika Luisa Sandovala.*
Vargas je mlad i prilino lakomislen, ali vrlo ugodan, dobrohotan i inteligentan. Misli se da e on biti odlian za
dugorono ubacivanje u dravnu policiju. Kad god se to od njega zatrai, rado se koristi svojim poloajem u
policiji da zatiti akcije koje stanica poduzima.
|
7 CIA
97ECOLE. To je najvanija operacija ubacivanja protiv ekvadorske dravne policije koju stanica provodi, ali ne
po obavjetajnoj liniji. Ona takoer daje informacije o Ekvadorskoj konfederaciji radnika (CTE). Glavni agent,
pukovnik Wilfredo Oswaldo Lugo,* ECOLE, radio je u toku drugog svjetskog rata zajedno s FBI-jem za
ameriku vladu na hvatanju nacista. Od 1947. radi sa stanicom u Quitu, a u policijskoj zbrci i istki u prvim
tjednima Velaskove vlasti imenovan je efom personalnog odjela centralne nacionalne policije. Za razliku od
prilino otvorenog kontakta izmeu Nolanda i Weatherwaxa te kapetana Vargasa, obavjetajnog efa, kontakt
izmeu Nolanda i Luga vrlo je diskretan. Smatra se da je on agent za ubacivanje u slubu sigurnosti, a u kriznim
vremenima njegovo je izvjetavanje bezvrijedno jer moe davati situacijske izvjetaje o vladinim planovima i
reakcijama na dogaaje kako se odraavaju u policiji i u vojsci.
U toku svih tih godina pukovnik Lugo osposobio je nekoliko agenata koji izvjetavaju o aktivnostima komunista
i srodnih snaga. Dvojica od tih agenata i sada su aktivna, usmjerena su protiv CTE. Njihovi su izvjetaji daleko
ispod onih koje daju agenti ubaeni u PCE, kao to su Cardenas, Vargas i Basantes, ali su i dalje na platnoj listi,
za sluaj da se neto dogodi boljim agentima. Noland takoer redovito daje mjesenu plau pukovniku Lugu.
ECJACK. Prije otprilike dvije godine armija je ustanovila Vojnu obavjetajnu slubu Ekvadora (SIME) s
potpukovnikom Rogerom Parede-som,* ECJACK, koji je ve tada bio uspostavio kontakt s Nolandom. Nekoliko
godina ranije Paredes je bio na kolovanju u amerikoj armiji u Fort Leavenworthu. Meutim 1959. godine,
obeshrabren pomanjkanjem podrke vlade SIME, Paredes je predloio Nolandu da bi moda mogao biti korisniji
ako se povue iz armije i cijelo vrijeme radi za stanicu. U tom trenutku SIME je bila organizacija samo na
papiru, a i danas je jo uvijek beskorisna.
Paredesov prijedlog Nolandu doao je upravo u trenutku kada je otkriveno da je ekipa stanice za ispitivanje i
praenja krivotvorila izvjetaje i svoje trokove. Stara ekipa ECSERUM je rasputena, a Paredes se povukao iz
armije kako bi osnovao novu ekipu. Sada vodi ekipu od pet ljudi za praenja i opa istraivanja u Quitu, a osim
toga ima dva agenta koja izvjetavaju o vanom gradu Loja, na junim sijerama. Ta su dvojica agenta na rubu
tamonjih aktivnosti komunista.
Uputa stanice za tu operaciju tee posredstvom potpukovnika Pare-desa, koji se slui organizacijom SIME kao
zatitom i tobonjim sponzorom za druge agente u operaciji. Sljedei pomoni agent je ef sekcije za osobne
karte u kabinetu vlade. Kako svi graani moraju biti registrirani i imati osobne karte koje izdaje vlada, taj agent,
na na zahtjev, osigurava puno ime, datum i mjesto roenja, imena roditelja, zanimanje, adresu i fotografiju
praktiki svakog graanina Ekvadora. Njegova je glavna vrijednost u tome to osigurava stanici podatke za
LYNX-listu,na kojoj je stotinjak komunista i drugih krajnjih ljeviara koje stanice smatra najopasnijima. LYNX-
listu moraju imati sve stanice zapadne hemisfere u sluaju da lokalna vlada u danima krize zatrai (ili to od nje
zatrai amerika vlada) pomo u hitnom zatitnom pritvaranju opasnih osoba. Grupa ECJACK provodi dio
vremena aktualizirajui adrese i mjesta zaposlenja osoba s LYNX-liste te prikuplja traene informacije o novima
koji dolaze na taj popis.
Grupa takoer slijedi slubenike kubanske ambasade ili pak prati i identificira osobe koje posjeuju ambasadu.
Njihov posao praenja ocjenjuje stanica kao eprtljav i indiskretan, ali postoji plan dodatnog uvjebavanja,
nabavke vozila, moda i radio-opreme. Paredes, naravno, zadrava bliske kontakte s vojnim oficirima SIME,
tako da stanica moe motriti tu slubu i potvrivati izvjetavanje majora amerike armije koji je obavjetajni
savjetnik Pomone vojne savjetodavne grupe (MAAG).
ECSTASY. U sredinjoj poti Quita, ECSTASY-i* je ef sekcije koja prima vree s prispjelom potom. Ako
potanske vree stiu s Kube, iz sovjetskog bloka ili komunistike Kine, stavlja ih na stranu za svog brata,
ECSTASY-2.,* koji ih predaje stanici. John Bacon, oficir stanice za izvjetavanje, otvara pisma i vraa ih istog
dana na redovitu razdiobu. Posao se plaa po komadu. Obrada zahtijeva tajno otvaranje, itanje, fotografiranje
pisama od interesa i ponovno zatvaranje poiljki. Svaki tjedan Bacon daje izvjetaj o sri pisama za koje postoji
glavno zanimanje, s kopijama za tab i za druge zainteresirane stanice.
S obzirom na to da je glavnina pisama od Ekvadoraca koji posjeuju zemlje iz kojih dolaze pisma, operacije
kontrole pote omoguuju stanici da motri na putnike u komunistike zemlje i na potencijalne opasnosti koje od
njih mogu doi kada se vrate. Pisma upuuju i na mogue vrbovanje Ekvadoraca koji su bili pozvani da posjete
komunistike zemlje, kao i na one odabrane za kolovanje na kolama kao to je, na primjer, moskovsko
sveuilite prijateljstva. Druga pisma potjeu od graana zemalja iz kojih pisma dolaze, oni piu Ekvadorcima
koji su bili u posjetu njihovoj zemlji. Panja se pridaje moguim politikim nezadovoljstvima onih koji piu radi
regrutiranja u zemljama odakle pisma potjeu.
Kako je takvih pisama otprilike trideset do etrdeset dnevno, operacija ECSTASY oduzima dosta vremena
zaduenom oficiru stanice. No bez obzira na to rije je o vrijednoj pomonoj operaciji, od razumljivog interesa
za grupacije koje se u direktoratu za planiranje (Tajne slube) bave Kubom, Sovjetskim Savezom, Istonom
Evropom i komunistikom Kinom.
ECOTTER. Kontrola putovanja uobiajena je pomona funkcija koja omoguuje stanici da motri na kretanje
komunista, politiara i drugih ljudi za koje imamo interesa, kako na letovima izmeu Quita i drugih gradova,
tako i na meunarodnim linijama. ECOTTER-i,* zaposlen u uredu civilne avijacije na aerodromu u Quitu,
predaje kopije svih lista putnika ECOTTER-u-2,,* koji ih'u ambasadi predaje stanici. Liste putnika
99koje pristiu u stanicu svega dan nakon leta krue radi pomnog ispitivanja od jednog do drugog oficira stanice,
a vraaju se kada dolazi nova poiljka.
ECOTTER-i uredio je s inspektorima koji na aerodromu kontroliraju ulazak da zabiljee na listama svaki sluaj
kada u pasou ima indikacije o putovanju u komunistiku zemlju ili na Kubu. Ta informacija predaje se tabu i
oznaava u dosjeima u stanici. O svakom putovanju vanih ljudi, preteno lokalnih komunista ili komunistikih
diplomata, obavjetava se tab te odgovarajua stanica i baze one zemlje u koju, kako se dade zakljuiti iz liste
putnika, oni treba da putuju.
ECTOSOME. Glavni agent stanice za obavjetajnu aktivnost protiv e-hoslovaka jest Otto Kladenskv,*
predstavnik Oldsmobilea u Quitu. Njegovi su izvjetaji minorni otkako su ehoslovaci protjerani prije tri godine.
No kako su sada odnosi ponovno uspostavljeni, nesumnjivo je da e on biti u tijesnim kontaktima s
ehoslovakim funkcionerima kada opet otvore svoju ambasadu u Quitu. Zasad on predaje izvjetaje o povre-
menim posjetama ehoslovakih trgovinskih predstavnika i osigurava vezu s ECOXBOW-i, koji se ubacio u
velaskistiki pokret na visokoj razini.
ECOXBOW. Prije ovogodinje politike kampanje Noland je poeo obraivati penzioniranog armijskog
potpukovnika Reinalda Vareu Donosa,* ECOXBOW-i, koga je upoznao uz pomo Kladenskoga. Varea, visoki
lider velaskista u vojnim krugovima, pridobiven je uz direktnu pomo Kladenskoga. Noland je osigurao novac,
Kladenskv ga je davao tamo gdje je trebalo da bi Varea pobijedio u kampanji za senat. U kolovozu je Varea
izabran za potpredsjednika senata. Izvjetavao je o vojnoj podrci Velascu i odravao redovite kontakte s
visokim funkcionerima Ministarstva obrane i glavnini vojnim jedinicama.
Stanica plaa Vareu 700 dolara mjeseno, to je visoko za ekvadorske standarde, no njegov pristup kljunim
obavjetajnim podacima o vladinoj politici i njezinoj stabilnosti toliko i vrijedi. itav projekt predvia i trokove
za sobu iznajmljenu na ime Kladenskog u novom, luksuznom hotelu Quito (izgraenom za potrebe
interamerike konferencije), gdje se Kladenskv i Varea povremeno sastaju. Noland povremeno susree Vareu u
hotelu, ali nastoji da njegove veze s njim budu to diskretnije. Da bi to postigao, koristi se Kladenskim koji
prenosi poruke.
AMBLOOD. Na poetku ove godine osnovana je operativna baza u Miamiju, kriptonim JMWAVE, s ciljem da
pomae operacije protiv Ca-strova reima na Kubi. Stanica u Havani priprema se da nastavi operacije iz Miamija
kada doe do raskida veza s Kubom i ambasada se zatvori. Kao dio neizravnog sudjelovanja u kubanskoj
operaciji, od stanice u Quitu zatraeno je da osigura adrese iz usluge za komuniciranje nevidljivim pismima s
agentima iz Kube. Potpukovnik Paredes, ef ekipe za istraivanja i praenja, iznajmio je nekoliko potanskih
pretinaca za kubanske agente koji su dio ekipe stacionirane u Santiagu, Kuba. Sef ekipe je Luis
100Toroella,* AMBLOOD-i, raniji vladin slubenik na Kubi, obuavan u SAD-u, a sada je ponovno na Kubi kao
ef ekipe AMBLOOD.
Poruke za Kubu alju se nevidljivim pismima u Miami, a odatle u potanskoj vrei stanici u Quitu gdje fiktivno
pismo pie Francine Jacome,* ECDOXY, Amerikanka udana za Ekvadorca, koja povremeno izvrava pomone
poslove za stanicu. Poruke iz Kube za Quito takoer su pisane tekuim sistemom tajnog pisanja. Iz potanskih
pretinaca prikuplja ih Pa-redes koji ih predaje stanici, a ova prosljeuje bazi JMWAVE u Miamiju.
PSIHOLOKE I PARAVOJNE OPERACIJE QUITA
ECURGE. Glavni agent stanice za propagandu je Gustavo Salgado,* bivi komunist koji je, po miljenju
mnogih, jedan od izvanrednih liberalnih politikih novinara zemlje. Njegovi se uvodnici nekoliko puta tjedno
pojavljuju u El Comercio, glavnom dnevniku Quita, te u nekoliko pokrajinskih dnevnika. Pod pseudonimom,
Salgado takoer objavljuje mnogo lanaka u lokalnim novinama.
O odgovarajuoj obradi ekvadorskih i meunarodnih tema u stanici se brine John Bacon, a zatim ih predaje
agentu na posljednju obradu. tab izdaje i upute o propagandnim akcijama. Na zahtjev drugih stanica Salgado
moe komentirati dogaaje u tim zemljama, a stanice se brinu da se njegovi komentari tamo i objavljuju.
Salgado je izvanredno upotrebljiv za objelodanjivanje obavjetajnih izvjetaja koje alju agenti ubaeni u
komunistiku partiju i sline grupacije, kao i za razjanjavanje motiva zbog kojih se komunisti odluuju na na-
silne akcije. Agent je plaen prema tome koliko napie.
ECELDER. Leci i oglasi su osnovne propagandne poruke u Ekvadoru. Operacija ECELDER tajni je naziv za
ovu vrst akcije. Petorica brae, veina od njih ima druga stalna zanimanja, podijelila su posao u okviru male
kune tamparije. Obiteljsko ime je Rivadeneira, a braa su Marcelo,* Jorge,* Patricio,* Rodrigo* i Ramiro.*
Braa su dobro poznata u lokalnim koarkakim krugovima, bila su udarna petorka u osnovnoj katolikoj koli
La Salle, tradicionalnom rivalu ekipe glavne laike osnovne kole Mejia. Noland, koji je takoer poznato ime u
koarkakom krugu, u kontaktu je sa svakim od brae koji u odreenom trenutku radi na tiskanju.
Tekstove za letke u stanici obino pie John Bacon. Predaje ih Gustavu Salgadu na poslednju redakturu. Kad su
odtampani, leci se predaju tajnoj ekipi na razdiobu. ECELDER tamparija djeluje javno, prima ak i redovite
poslovne narudbe. Prilikom tampanja oglasa i cirkulara upotrebljavaju se izmiljeni znakovi tamparije.
Naime, po ekvadorskim zakonima sav tiskani materijal mora nositi i znak tamparije. Tiskara posjeduje i
znakove tamparija u kojima svoj propagandni materijal tiskaju komunisti i druge srodne grupacije, a ti se
znakovi upotrebljavaju onda kada tiskamo materijal koji se na njih odnosi.
101ECJOB. Za distribuiranje oglasa stanice koji se tampaju u tiskari ECELDER, slui ekipa studenata
katolikog univerziteta, kojom rukovodi ECJOB-i.* Kako oglasi nose znakove drugih tamparija, a ekipa ih di-
stribuira bez slubene dozvole, potrebna su sredstva za brzu i efikasnu distribuciju. Obino iznajmljujemo
nekoliko kamiona. Dok se oni brzo kreu zakrenim ulicama Quita, ekipa zasipa ulice oglasima. Dogodilo se ve
nekoliko puta da su pojedini lanovi grupe bili uhapeni, ali ECJOB-i uvijek je bez tekoa ponovno kupio
njihovu slobodu. Nitko iz ekipa, osim voe, ne zna da je ambasada SAD-a sponzor te operacije.
Ista grupa ispisuje i parole po gradu, to je takoer jedna od vanih vrsta propagande u Ekvadoru. Najee se
posao obavlja u ranim jutarnjim satima, ispisuju se parole koje je dala stanica ili se pak premazuju ili briu
parole koje su ranije ispisale komunistike ili prokomunistike skupine. Grupa postupa izvanredno oprezno kako
bi izbjegla uline tunjave sa svojim protivnicima koji ponekad krstare ulicama traei antikomu-niste koji im
kvare posao. John Bacon nadlean je i za ovu operaciju.
ECACTOR. Najvanija operacija stanice s ciljem politikih akcija protiv komunista jest financiranje i
upravljanje odabranih voa konzervativne partije i kransko-socijalistikog pokreta. Operaciju razvija najva-
niji agent stanice ubaen jo u Ponceovu vladu, Renato Perez Drouet,* koji je bio generalni sekretar
administracije pod Ponceom. Sada je opet u Quitu gdje vodi svoju putniku agenciju. Posredstvom Pereza
stanica sada financira propagandu protiv komunista i politike akcije kransko-soci-jalistikog pokreta,
kojemu je Perez na elu.
Prije izborne kampanje 1960. Perez je ponudio Nolandu pomo mladog inenjera, Aurelija Davile Cajasa,*
ECACTOR-i, koga je Noland poeo obraivati. Davila je pojaao svoju aktivnost u konzervativnoj partiji i, uz
financijsku podrku stanice, izabran je u lipnju u narodnu skuptinu, u kojoj je zastupao udaljenu i slabo
naseljenu amazonsku provinciju Napo. Davila je sada mladi lider konzervativaca koji se naglo uspinje, prisno
povezan s hijerarhijom katolike Crkve koju partija zastupa u politici. Izvanredan je govornik, militantni
antikomunist. Noland smatra da Davila ima dobar poloaj za udarac protiv socijalnih reformi. Stanica mu sada
pomae da stvori svoju osobnu politiku organizaciju koja se proiruje studentskom politikom katolikog
sveuilita. Normalna komunikacija izmeu Nolanda i Davile, kao i predaja novca, odvija se posredstvom Re-
nata Pereza. U hitnim sluajevima poruke i novac prima i predaje Barbara Svegle,* daktilografkinja stanice koja
je iznajmila stan u Davilinoj stambenoj zgradi.
Uz pomo Renata Pereza Noland je takoer uzgajao i najzad pridobio Rafaela Arizagu,* ECACTOR-2.,
glavnog funkcionera konzervativne partije u Cuenci, treem ekvadorskom gradu po veliini. Perezovim posred-
stvom Noland je financirao kandidata konzervativne partije u Cuenci, meu kojima je bio i agentov sin, Carlos
Arizaga Vega,* ECACTOR-3, koji je bio izabran u vijee provincije Azuay (Cuenca je glavni grad). Ko-
IOZmunikacija izmeu te grupe operacije ECACTOR je oteana, ali Noland obino putuje u Cuencu na susrete,
iako i glavni agent moe doi u Quito. Novci odreeni za taj program troe se na propagandu protiv komunista,
politike akcije studenata na sveuilitu u Cuenci te na lokalne militantne uline akcije koje provodi grupa
mladih lanova konzervativne partije.
Nedavno je jo jedan agent pridodan da bi se ispunili ciljevi projekta u Ambatu, glavnom gradu jedne provincije
u sijerama i etvrtom po veliini u zemlji. Agent je Jorge Gortaire,* ECACTOR-4, penzionirani armijski
pukovnik koji se nedavno vratio iz Washingtona gdje je radio u Odboru za interameriku obranu. Gortaire je na
popisu vojnih oficira, Ponceovih pristaa, koje sada progone. Godine 1965. bio je izabran da po dunosti bude
senator u ime oruanih snaga, ali je tu proveo samo dio mandata, jer ga je Ponce bio poslao na rad u Odbor za
interameriku obradu. U Washingtonu ga je obraivao oficir iz taba CIA, zaduen da pristupa potencijalnim
agentima i delegacijama toga tijela. Izvjetaji o Gortaireu bili su poslani stanici u Quitu. Noland je inicirao
kontakt s Gortaireom, a sluba za Ekvador pripremila je potvrdu da agent moe djelovati u politikoj akciji i
propagandi protiv komunista u Ambatu. Novom agentu pridavala se izvanredna vanost, jer je gradonaelnik
Ambata revolucionarni socijalist koji se slui gradskim administrativnim aparatom da bi omoguio infiltraciju
ekstremne ljevice. Gortaire ima velike anse jer e, u sluaju da Ponce bude ponovo izabran na sljedeim
izborima, vjerojatno biti kandidat za ministra obrane. No bez obzira na to on e redovito izvjetavati o sukobima
i nezadovoljstvu u vojnim komandama.
ECOPTIC. Socijalisti, valja upamtiti, podijelili su se na dva tabora: Demokratsku socijalistiku partiju Ekvadora
(PSE) i na Revolucionarnu socijalistiku partiju (PSR). Zahvaljujui svojoj aktivnosti u sveuilinoj sportskoj
ligi, koja je pokrovitelj jedne od najboljih profesionalnih nogometnih momadi Ekvadora, Noland je sreo,
kultivirao i najzad zavrbovao Manuela Naranja,* ECOPTIC-i, glavnog vodju PSE. Nolandovom financijskom
pomoi, Naranjo - ekonomist izvan serije - izabran je u lipnju u narodnu skuptinu kao predstavnik provincije
Pichincha (Quito). Financijska se pomo nastavlja i dalje, tako da agent, poput drugih, moe izgraditi svoju
osobnu politiku organizaciju i utjecati na nju da - u svojoj borbi protiv PSR - poduzima eljene akcije na
pitanjima kao to su komunizam i Castro.
ECBLOOM. Radnike su operacije moda najslabiji dio operativnog programa stanice u Quitu, iako stanovite
mogunosti postoje zahvaljujui agentima za politike akcije Aureliju Davili i Manuelu Naranju. Kako se
Velasco pribliio radnikoj klasi i siromanima, Noland nastavlja podravati svoga starog agenta u
velaskistikom pokretu, Josea Baquera de la Calla.* Baquero ima predsjednikih ambicija, voa je izrazito
desnog krila u velaskistikom pokretu, gotovo se poistovjetio s hijerarhijom katolike Crkve. Sada je Velaskov
ministar za rad i socijalno staranje. Noland se nada da e, uz Baquerovu pomo, ojaati nekomunistike radnike
103organizacije. No njegova tijesna povezanost s Crkvom ograniava mu mogunosti za radnike organizacije,
posebno prema Katolikom radnikom centru,* to ga kontrolira Crkva (CEDOC) i koji je mala oganizacija, ori-
jentirana na obrtnike. Noland plaa Baquera i daje mu novac za podmirenje trokova njegove vlastite politike
skupine, kao i za obavjetajnu aktivnost o vladi i velaskistikim politikim potezima.
ECORT. Najveim dijelom studentskim se operacijama ravna iz baze Guayaquil. Stanica u Quitu meutim
financira i rukovodi najvanijim ekvadorskim antikomunistikim studentskim asopisom Voz Universita-ria.*
Agent te operacije je Wilson Almeida,* ECORT-i, urednik tih novina. Almeida je svome glasilu dao liberalnu
orijentaciju, jer katoliki studentski pokret uiva podrku i pomo Renata Pereza iz pokreta kranskih socijalista
i Aurelia Davile iz konzervativne partije. Osnovni je zadatak glasila ECORT-a da propagandno djeluje protiv
kubanske revolucije i protiv ubacivanja komunista u FEUE> (federaciju sveuilinih studenata).
Glavne su operacije baze u Guayaquilu:
Operacije inozemnog obavjetavanja i kontraobavjetajna djelatnost
ECHINOCARUS. Ve se zamjeuju znaci politikog rascjepa u Komunistikoj partiji Ekvadora (PCE) na
dilemi: revolucionarne akcije ili miran put u socijalizam. Rukovodstvo PCE, okupljeno oko generalnog sekretara
Pedra Saada, openito je vie naklonjeno dugoj borbi za pripremu masa, a lideri iz sijera, grupiram oko Rafaela
Echeverrije Floresa, voe komiteta provincije Pichincha, tee zaecima gerilskih akcija i terorizmu. Komunisti
se poinju svrstavati du politike linije: planinska podruja - obala. Baza u Guayaquilu ima zadau da motri na
Saadovu grupu.
Najbolji od nekoliko agenata za ubacivanje kojima baza raspolae jest ECHINOCARUS-i,* ije su veze s
elijama partije izvanredne, ali je daleko od tajni Saadova izvrnog komiteta. Baza u Guayaquilu nada se da e
joj poi za rukom namamiti u stupicu prvorazrednog agenta za ubacivanje, ili e se, na osnovi studije koju sada
izrauje, opredijeliti za pojaana tehnika sredstva.
ECLAT. Nasuprot ekipi za praenje i istraivanje ECJACK, koja djeluje u Quitu, baza u Guayaquilu razvija
operaciju ECLAT. Rije je o petorici agenata koji imaju pristup policijskim dosjeima i vladinim dokumentima za
identifikaciju. Ekipom upravlja bivi armijski oficir koji takoer predaje informacije do kojih dolazi meu
svojim bivim kolegama u obalnim vojnim garnizonima. Slino onoj u Quitu, i ovdanja ekipa raspolae LYNX-
listom koja slui -hitnim akcijama protiv najvanijih aktivista krajnje ljevice.
ECAXLE. Al Red,* Amerikanac koji je vei dio ivota proveo u Guayaquilu, glavni je izvor najvanijih
politikih obavjetajnih informacija kojima baza raspolae. Naslijedio je ovdje obiteljski posao koji mu prilino
loe ide, ali je uspio odrati tijesne veze s razliitim poslovnim, strunim i politikim uglednicima.
104Psiholoke i paravojne operacije baze u Guayaquilu
ECCALICO. Ono to baza gubi na prikupljanju informacija obavjetajnog karaktera nadoknauje operacijama u
radnikim i studentskim organizacijama. ECCALICO je radnika operacija uz pomo koje je baza uspjela
pobijediti Pedra Saada na poetku ove godine na izborima za radnikog senatora s obale. Organizacija kojom je
to postignuto jest jezgra nove radnike konfederacije za obalu, koja e konfederacija uskoro biti lansirana.
Glavni agent operacije je Emilio Estrada Icaza,* direktor jedne od najveih banaka u zemlji. Glavni pomoni
agenti jesu Adalberto Miranda Giron,* ef federacije slubenika provincije Guayas (inovnici) i kandidat nae
baze koji je pobijedio Saada; zatim Victor Contreras Zuniga,* antikomunistiki voa radnika iz Gauyaquila, te
Enrique Amador Mar-quez,* ovjek istog poloaja i politikog opredjeljenja. Estradinim posredstvom baza je
financirala Mirandinu izbornu kampanju, koja se preteno svodila na osnivanje i etabliranje novih,
antikomunistikih, sindikata u obalnim provincijama, najvie u Guavasu (Guayaquil). Izbori su se temeljili na
sistemu predlaganja kandidata prema broju radnika u sindikatima priznatim od strane izbornog suda. Iako su
novi sindikati - formirani u toku te operacije, ili barem veina od njih - bili samo drutveni klubovi kompanija,
dobili su podrku rukovodstava kompanija, za to se svojim autoritetom, ali diskretno, potrudio Estrada, proteste
to su dolazili iz CTE i drugih sindikalnih grupa pod utjecajem komunista izborni je sud odbio. Osim toga
izborni je sud, upravo prije samog poetka izbora, diskvalificirao petnaestak sindikata naklonjenih Saadu,
povodei se za protestima agenata ECCALICO. Prilike su se okrenule Mirandi u korist, i on je bio izabran. Sef
baze u Guayaquilu, Blair Moffet,* primio je za tu operaciju pohvale iz taba, jer mu je polo za rukom da
generalnog sekretara komunistike partije odstrani iz skuptinske stolice u kojoj je sjedio jo od etrdesetih
godina.
Baza sada planira da krene na osnivanje novih radnikih konfederacija na obali, oslanjajui se na iste sindikate,
agente i zatitne mjere kojima je sluila i u vrijeme izbora. Upotrijebit e se i sindikalni programi CIA te radniki
predstavnici ORIT (Interamerike regionalne radnike organizacije), koji su sudjelovali i u izbornoj kampanji,
iako nisu u izravnoj vezi s bazom. Dugorona je strategija radnikih operacija, oito, slabljenje komunista i CTE,
kojom dominiraju revolucionarni socijalisti, kako bi se osnovale i ojaale demokratske sindikalne strukture pod
kontrolom stanice i baze.
ECLOSE. Izborima koji bi trebali uspostaviti kontrolu nad Ekvadorskom federacijom studenata (FEUE) za raun
baze u Guayaquilu rukovodi Alberto Alarcon,* ECLOSE, biznismen koji aktivno djeluje u Liberalnoj partiji.
Svake godine u razliito vrijeme pet ekvadorskih sveuilita bira nove funkcionere FEUE. Jednom godinje,
prilikom premjetaja sjedita FEUE s jednog sveuilita na drugo, odrava se konvencija. Alarcon
105organizira grupe agenata koje prisustvuju izbornim konvencijama, opskrbljene znatnim svotama novca
kojima kupuju glasove. Bave se i svim drugim akcijama koje mogu dovesti do izbornih neuspjeha komunista i
kandidata koji ih simpatiziraju. Zahvaljujui toj operaciji, ve nekoliko godina kontrola nad FEUE nije u rukama
komunista. Iako, utjecaj komunista na glavno rukovodstvo FEUE i neka lokalna jo je uvijek vrlo snaan. No
bez obzira na sve, napori da se FEUE izvue iz prokomunistike internacionalne unije studenata u Pragu i
pridrui COSEC-u,* u Levdenu, koju kontrolira CIA, pretrpjeli su neuspjeh.
WASHINGTON Studenoga, 1960.
Napetost i kriza prevladane su najznaajnijim probojem u operacijama protiv Kubanaca u Quitu. Prolog
mjeseca ofer kubanske ambasade, komunist, ponudio je svoje usluge naoj ambasadi putem posrednika, i sta-
nica ga je smjesta angairala. Njegovi su motivi izrazito financijske prirode, ali izvjetavanje mu je bilo
besprijekorno. Naravno, mogunosti kojima raspolae su ograniene, ali e on biti izvanredno vrijedan izvor in-
formacija o kubanskim diplomatima koje moemo iskoristiti u pokuajima da nekoga od njih zavrbujemo.
Problem je sada u tome da je agent ECALIBY-i* izostao sa sastanka prije nekoliko tjedana, a propustio je da se
pojavi i na alternativnom sastanku. Blair Moffet, prijanji ef baze Guayaquil, koji privremeno boravi u Quitu
dok ja ne stignem, bavi se tim sluajem. ak je provjeravao stvar u agentovu stanu. Ni tamo nitko nita nije znao
o tome to se s njime zbiva posljednjih dana. Moffet se pribojava da je ofer moda zapao u neprilike jer je
ECJACK, ekipa za praenje, izvjestila da se nije pojavljivao ni u ambasadi. Zasada Moffet nastavlja rad na
novom, alternativnom sastanku, ali ini to uz najvei oprez zbog mogue kubanske provokacije.
Kampanja stanice da izazove prijekid diplomatskih odnosa izmeu Ekvadora i Kube zaustavljena je jer je
Manuel Araujo, lan vlade i poto-valac kubanske revolucije, glavni voa Velaskova programa kojim se eli
ocrniti Ponceova administracija i najuriti iz vlade sve Ponceove pristae. Araujova kampanja prilino je uspjena,
barem toliko da nae agente za politike akcije iz redova konzervativaca i kranskih socijalista moramo drati u
defenzivi. Araujo je takoer imao uspjeha u svojoj javnoj kampanji da vladinu politiku izjednai s patriotizmom
zbog porasta napetosti oko protokola iz Rija i pitanja granica s Peruom.
Proli mjesec, na primjer, Araujo je optuio za izdaju organizaciju mladih konzervativaca posredstvom koje
Aurelio Davila ostvaruje programe politike akcije, koje stanica ima, objanjavajui da konzervativna partija
izraava slubenu opoziciju Velascu. Konzervativci su na to pozvali Arauja
106u narodnu skuptinu kako bi odgovorio na optube da je svojim ocjenama o izdaji povrijedio ustav. Sjednica
je trajala od 10 sati naveer do 5 sutradan u jutro. Araujo, bodren galamom velaskista s galerija koji su vikali
protiv kranskih socijalista i konzervativaca, preokrenuo je sjednicu optuujui Ponceovu administraciju za
korupciju. ak je za izdaju optuio i etrdeset i osam ve ranije istjeranih armijskih oficira. Uslijed zagluujue
galame s galerija koje su divlje bodrile Arauja, konzervativci, kranski socijalisti, liberali te socijalistiki
oslanici koji su bili mislili da trae od njega objanj jnja, primorani su da napuste sjednicu.
Nove Araujove optube o izdaji izazvale su buru u vojnim krugovima, pa su se ministar obrane i sam Velasco
nali u situaciji da poreknu kako je ijedan oficir kriv za izdaju.
Od tih dogaaja na poetku listopada velaskisti su nastavili na peruanskom pitanju poistovjeivati rodoljublje s
podrkom vladi. Dne 18. listopada tisue je ljudi izalo na ulice Guayaquila da ulinim demonstracijama izraze
podrku Velascu i Arauju. Sline su demonstracije sutradan odrane u Quitu. Dne zo. listopada FEUE je
organizirala najvee masovne demonstracije u povijesti Quita. Studenti, vladini inovnici, ljudi iz svih
drutvenih slojeva sudjelovali su u maru i slili se na nogometni stadion u Quitu, gdje su Velasco i drugi
proglasili nevaeim protokol iz Rija.
Na poetku studenoga Araujo je ponovno pozvan da pred Kongresom odgovara na pitanja. Od ministarstva do
zgrade parlamenta jahao je na olinjalom starom kljusetu, koje je, kako je objavio, Ponceov ministar unutranjih
poslova (kranski socijalist i bliski kolaborator nae stanice) prodao dravnoj policiji za 30.000 sukra - oko
2.500 dolara. Rekao je da je bivi ministar nagovorio svog brata da nastupi kao prodavalac te da staru ragu valja
balzamirati i smjestiti u muzej kao spomenik Ponceovoj administraciji.
Jaei od zgrade svog ministarstva do Kongresa, Araujo je putem okupio masu koja ga je slijedila - spektakl tog
fiziki deformirana ovjeka nieg od pet stopa, vandajkovske brade, koji je ismijavao Ponceovu elitu, bio je opet
u stilu koji ga je uinio toliko popularnim u siromanim masama. Velaskisti su ponovno ispunili galerije divlje
bodrei Arauja u toku njegove interpelacije, a zagluujui svaki pokuaj konzervativaca ili kranskih socijalista
da ga kritiziraju. Kasnije u toku dana grupa velaskista napala je demonstrante, pristae konzervativaca. Policija
koju kontrolira Araujo kao vladin ministar najprije je napala studente, a zatim uvjerila skupinu velaskista da se
raziu.
Dan nakon konjske parade Arauju je gotovo polo za rukom da otkrije ECJOB, nau ekipu za distribuiranje
propagandnih materijala. etvorica iz ekipe upravo su dijelila letke protiv komunizma i protiv Castra kada ih je,
nekim sluajem, ugledao glavom Araujo. S&m ih je uhapsio. Agenti su optueni da dijele letke na kojima je
isputen znak tiskare. Naa ECELDER tiskara pogrijeila je to nije posegnula za nekim od onih fik-
107tivnih znakova za koje je potrebno dulje vrijeme da im se ue u trag. Ovaj put voi ekipe nije polo za rukom
da otkupi njihovo oslobaanje, pa je Noland morao iskoristiti veze koje Aurelio Davila ima u Kongresu da bismo
ih izbavili.
Stanica je zapoela kampanju koja bi trebala dovesti do zbacivanja Arauja, ali stvari sporo napreduju. Davilinim
posredstvom kruio je letak kojim se - zbog svoje podrke kubanskoj revoluciji - Araujo optuuje da je
komunist. No velaskistiki agenti, na primjer Baquero, ministar rada, i Reinaldo Varea,* potpredsjednik senata,
nisu uspjeli umanjiti povjerenje koje predsjednik Velasco gaji prema Arauju. Kampanja je oteana jer je
povezana s Velaskovom politikom bitkom protiv konzervativaca i kranskih socijalista - kojom se gotovo
ponitava efikasno djelovanje naih agenata iz redova velaskista protiv Arauja. Kampanja koju vode izrazito
desni politiki agenti kakav je, na primjer, Davila s posebnom je panjom usmjerena na to da se Arauja
poistovjeti s komunizmom, ali i da se pri tom izbjegne napad na samog Velasca.
Nae snage pretrpjele su prije nekoliko dana jo jedan udarac. Kranski su socijalisti organizirali sveano
polaganja vijenaca i komemoraciju studentu ubijenom jo u vrijeme prethodne Velaskove administracije, kada je
policija napala jednu kolu da odatle izbaci trajkae. Dan prije ceremonije u okviru koje se, kako je bilo
planirano, trebao odrati i tihi mar, Araujov podsekretar izjavio je da je rije o provokaciji odreenoj da izazove
sukob izmeu katolikih studenata i vlade. Kada su sudionici mara stigli na trg nezavisnosti ispred
predsjednike palae, grupa velaskista napala ih je toljagama i kamenjem. Povorka je potisnuta s trga, a njihovi
vijenci, poloeni na spomenik nezavisnoti, bili su uniteni. Gomila velaskista, koja je zagospodarila trgom,
klicala je Velascu koji se upravo vraao u palau s jednog govora odranog u drugom dijelu grada. U toku
popodneva i veeri uslijedili su brojni sukobi kada se gomila velaskista valjala ulicama napadajui posljednje
ostatke skupine kranskih socijalista koji su sudjelovali u maru. Akciju protiv njih povela je i policijska
konjica. Vlada se meutim sasvim jasno opredjeljuje za to da suzbija demonstracije opozicije uz pomo svojih
politikih pristaa, a ne policijom. Taktika upotrijebljena u Kongresu pokazuje sada svoju vrijednost i na
ulicama.
Kao da sve to i tako ve nije bilo dovoljno loe, Araujo je prognao jednog od naih sindikalnih agenata: Johna
Snvdera,* interamerikog predstavnika meunarodnog udruenja radnika pota, telegrafa i telefona (PTTI), koji
dvije godine radi na organiziranju ekvadorskih radnika komunikacija. Araujo ga je optuio da planira trajk
neposredno prije samog poetka interamerike konferencije. No pravi je razlog taj to je Ekvadorska
konfederacija radnika zahtijevala da se Snvder progna jer je isuvie aktivan. Jose Baquero de la Calle,* na
ministar rada, nije mogao uiniti nita, - jednostavno, on nije toliko blizak Velascu koliko je to Araujo.
108Kampanja protiv Arauja bila je ometena kriznom atmosferom, nasta-lom zbog graninih problema s Peruom.
U rujnu alje Velasco svog ministra vanjskih poslova na zasjedanje generalne skuptine Ujedinjenih naroda, gdje
je ovaj ponovio odbacivanje protokola iz Rija s obrazloenjem da je taj dokument potpisan dok su peruanske
trupe jo uvijek drale dio ekvadorskog teritorija pod okupacijom. Ministar je dodao da e Ekvador potegnuti to
pitanje na interamerikoj konferenciji. Peru je uzvratio zahtjevom za sastankom sila jamaca i prijetnjom da e
izostati s konferencije. Garantne sile, ukljuujui i delegaciju SAD-a, sastale su se u listopadu u Rio de Janeiru,
ali nije objavljena nikakva izjava. Meutim iz dokumenata State Departmenta, kojima raspolae naa sluba za
Ekvador, vidi se da su jamci izglasali da se Ekvadoru ne dopusti jednostrano ukidanje protokola, a tajno su
apelirali na obje zemlje da dou do zajednikog rjeenja. Meutim, na poetku prosinca objavit e se izjava
kojom e se odbiti Ve-laskova stajalita. Reakcija u Ekvadoru bit e snana - u rujnu su konzulati SAD-a i Perua
u Guayaquilu bili zbog protokola napadnuti kamenjem. Stanica je primila pojedinane izvjetaje o tome kako bi
se Velasco mogao obratiti Sovjetima ili Kubancima za pomo kada vidi da bi se granini problem mogao
okrenuti protiv njega. Dapae, sumnja se da je ministar za obrazovanje imao otvorene pregovore o kupovini
oruja prilikom svojeg nedavnog putovanja u Cehoslovaku, iako je slubeno bilo objavljeno da je svrha tog
putovanja nabavljenje tehnike opreme za ekvadorske kole.
Po ustavu, zasjedanje Kongresa u Ekvadoru odrava se od 10. kolovoza do 7. listopada, no mogue je
produenje od trideset dana. Ovogodinji je Kongres glasao za produenje zasjedanja. No u bitkama izmeu
desniara i velaskista nije bilo znaajnih zakona ni o jednoj od reformi, posebno ne o agrarnoj reformi, to je
inae bilo jedno od sredinjih obeanja u velaskistikoj kampanji. S druge strane, ukidanje zakona o napre-
dovanju u graanskim slubama bacilo je reformu administracije nekoliko godina unatrag. I jo gore, na tajnoj
sjednici, prije no to je poao na odmor, Kongres je izglasao da se primanja njegovih lanova poveaju za 50
posto, retroaktivno od poetka zasjedanja u kolovozu. Po novome, to je oko Z5 dolara dnevno - za ekvadorske
standarde zaista velikoduno, ako se zna da dvije treine stanovnitva imaju obiteljski dohodak od samo 10
dolara mjeseno.
Posljednja dva tjedna prije nego to sam bio dodijeljen inozemnim slubama State Departmenta proao sam
specijalni teaj sindikalnih i radnikih operacija. Iako je kurs bio namijenjen srednjoj klasi specijalista za te
operacije, instruktor odjela zapadne hemisfere rekao mi je da moram ispuniti kvotu. Uvjeravao me kako se neu
baviti tim operacijama, nego da teaj slui samo kao neka vrst podsjetnika o onome to sam ve sluao.
Nominalno, kurs se vodio pod nadzorom Ureda za obuku, ali su ljudi koji ga vode iz 10/4 (grupa 4, sindikati,
odjela za meunarodne organizacije). Glavni dogaaj na teaju bila su prepiranja izmeu slubenika od-
109jela za meunarodne organizacije i oficira za zadatke pojedinih podruja
0 tome kako se sluiti sindikalnim agentima koje u ime odjela za meunarodne organizacije kontrolira Cord
Mever.* Oficiri odjela zapadne hemisfere bili su praktiki jedinstveni u prijekorima ORIT-u, regionalnoj orga-
nizaciji za zapadnu hemisferu Meunarodne konfederacije slobodnih sindikata.* Oni su tvrdili da ORIT nema
nikakvih ansi, da je diskreditiran
1 potpuno neprivlaan za nekomunistike radnike i sindikalne organizacije u Latinskoj Americi. George
Meanv,* i Serafmo Romualdi,* uvjerili su meutim efove Agencije da se ORIT moe spasiti tako da odjelu za-
padne hemisfere ne preostaje nita drugo doli pokuaj da ga spasi.
Znaajan je naglasak stavljen na prednosti koritenja agenata u razliitim meunarodnim strukovnim
sekretarijatima, u kojima, barem u Latinskoj Americi, Agencija ima odreenu kontrolu. Lloyd Haskins,* izvrni
sekretar Meunarodne federacije petrolejskih i kemijskih radnika,* dao nam je lekciju o tome kako on moe
pomoi organiziranju latinskoamerl-kih radnika u kritinoj petrolejskoj industriji. Zanimljivim mogunostima u
Latinskoj Americi raspolagala je i Meunarodna federacija radnika na plantaama, u poljoprivredi i srodnim
djelatnostima,* (IFPAAW), koja je osnovana uz pomo jedne druge zapadne obavjetajne slube i bila vrlo
djelotvorna u suzbijanju pobuna komunista u Malaji nakon drugog svjetskog rata. U Latinskoj Americi sluimo
se tim sindikatom na slian nain kako bismo sprijeili seljaku podrku gerilskim pokretima, i to organizacijom
pomoi seljakim udruenjima u veim podrujima, agrarnom reformom i razvitkom kooperative. Povrh svega,
na teaju je naglaavano da sindikalne operacije Agencije moraju teiti za tim da se razvijaju sindikati u
nerazvijenim zemljama koji e se usredotoiti na ekonomska pitanja i tako ostati po strani od politike i ideologije
klasne borbe. To je tradicija amerikog sindikalizma koji, jednom promaknut u siromanim zemljama, dovodi do
podizanja cijene rada i tako umanjuje uinke koje uvoz iz podruja u kojima je niska cijena rada ima na
zapoljavanje u SAD-u.
Nakon toga teaja dva sam tjedna pohaao orijentacijska predavanja u institutu za inozemne slube State
Departmenta. Iako je bilo dosadno, morao sam ih pohaati zbog zahtjeva da se prikrije moja prava djelatnost. No
ta su me predavanja navela na razmiljanje o mjestu koje operacije Agencije imaju u irem kontekstu vanjske
politike SAD-a prema Latinskoj Americi. ini se da postoje dva osnovna programa koja vlade Latinske Amerike
moraju promaknuti: prvo, ekonomski razvitak na osnovi industrijalizacije; i drugo, ekonomske, socijalne i
administrativne reforme kako bi se ispravile oite nepravde.
Da bi se ekonomski razvijale, te zemlje trebaju kapital, tehnologiju i politiku stabilnost. Programima amerike
vlade pomae se u ispunjavanju tih zahtjeva, pogotovo otkad je ovuda putovao potpredsjednik Nixon.
Interamerika banka za razvoj osnovana je prole godine, export-import banka ulae ovdje sve znaajnija
sredstva, proiruju se programi tehnike
TIOlomoi Odbora za meunarodnu koordinaciju. Sada se osniva i Fond za kreditiranje socijalnog razvoja, koji
e raspolagati sa 500 milijuna dolara, to SAD daju za zdravlje, stambenu izgradnju, obrazovanje i sline pot-
hvate. Na osnovi Kennedvjevih govora po Latinskoj Americi, neki su ljudi zakljuili da e ti programi biti jo
opseniji kada on postane predsjednikom.
Operacije CIA od temeljne su vanosti za programe ekonomskog razvitka i politike stabilnosti. Iskustva
pokazuju da kada god komunizam stane prijetiti, dolazi do bijega kapitala i smanjivanja privatnih investicija.
Kubanska revolucija pokrenula je i ohrabrila one snage kojima je stalo do nestabilnosti u itavoj toj henasferi, a
na je zadatak da ih po-tisnemo. Operacije CIA pridonose uspostavljanju stabilnosti, pomau lokalnim vladama
da izgrade svoje snage sigurnosti - osobito policijske, ali i vojne - i da suzbijaju krajnju ljevicu.. To je, u osnovi,
ono to mi inimo: stvoriti snage sigurnosti koje e suzbijati, slabiti, unitavati ekstremnu ljevicu. Posredstvom
takvih programa mi stvaramo uvjete u kojima e prijateljske vlade ostvariti reforme pomou kojih e eliminirati
nepravde na kojima komunizam cvjeta.
Ve tjednima i Janet i ja primamo injekcije protiv svih bolesti o kojima se ikad neto ulo. Ona prisustvuje
sastancima u protokolu inozemnih slubi gdje se razgovara o tome to sve eka jednu enu koja ivi u ambasadi.
Bob Weatherwax rekao nam je tota korisno o tome kako se tamo ivi. Zvui prefantastino. Ponio je sa sobom
popis boinih poklona koje je naruila Nolandova obitelj, aljemo im sve te darove naom urnom avionskom
poiljkom.
Danas sam posljednji put posjetio odjel kako bih dobio upute. Bio sam u grupi za obradu podataka da dobijem
pseudonim - tajno ime kojim u se sluiti narednih trideset godina na svakom papiru interne korespondencije
Agencije: poiljkama, telegramima, izvjetajima, svemu to piem. Bit e to ime po kojemu e me poznavati
prilikom napredovanja u slubi, izvjetaja o zdravstvenom stanju i svim drugim osobnim situacijama. Potpisao
sam papire, potvrujui svojim pravim imenom da u za vrijeme dok sam tajno zaposlen u CIA upotrebljavati
odreeni slubeni pseudonim. Tada sam proitao ime - kako bih uope mogao zaboraviti da sam od sada
JEREMY S. HODAPP?
QUITO, Ekvador 6. prosinca 1960.
Najzad smo ovdje. Naem sporom DC-7 trebalo je vie od deset sati leta do Quita, ukljuujui sputanja u
Panami i Galiju. Janet i ja imali smo mjesta u prvom razredu zahvaljujui tome to se za tako duge letove
niodobravaju dodatni trokovi. U redu sjedala iza nas sjedio je prijanji. ekvadorski predsjednik Galo Plaa, voa
liberala, kojeg je Velasco ove godine pobijedio. Bilo bi zanimljivo porazgovarati s njim, ali sam se pobojao da bi
se takav pokuaj s moje strane mogao initi previe poduzetnim.
Nadomak Quitu vrijeme je bilo ugodno i sunano. Kroz prozore aviona vidjeli smo snijegom prekrivene vrhove
vulkana i zelene doline to se pruaju po stranama planina. Onako obraene, odavale su privid da su gotovo
vertikalne. Pitao sam se kako je uope mogue orati pod takvim kutom. Svatko je uo o planinskim masivima
Anda, no imati priliku vidjeti te scene koje zaustavljau dah - zaista ovjeka moe potpuno obuzeti.
Na zranom pristanitu u Quitu, ultramodernoj zgradi dovrenoj upravo za potrebe interamerike konferencije,
dobrodolicu nam je poelio Blair Moffet. Predao nam je orijentacijsku kartu koju je priredila ambasada s
oznakama svih ugodnih mjesta za razonodu. Odvezao nas je zatim do malog hotela u stambenoj etvrti samo
blok dalje od zgrade ambasade. Neto kasnije pojavio se Noland da nas pozdravi. Ugodno nas je iznenadio:
pribavio je karte kako bismo popodne promatrali borbu bikova. U drutvu s nama bila je i njegova ena i
nekoliko njihovih prijatelja.
Danas je u Quitu najvanija priredba godine: sveanost u ast osloboenja grada od panjolske vladavine.
Sveanosti traju ve nekoliko dana. Borbe bikova, parade, izloba stoke. Nisam siguran da mi se borba bikova
zaista svia. U redu, bilo je uzbudljivo, svirka i skandiranje ol zaglu-uje... no ako je Paco Camino jedan od
najboljih toreadora na svijetu, pitam se kakav je drugi s toga popisa. Gotovo je izmrcvario bika trudei se da ga
obori.
Krenuli smo zatim na zabavu zajedno s Nolandovima u kuu jedne obitelji koja dri mreu kinematografa.
inilo mi se da su svi prisutni na neki nain u rodu - ili krvno, ili po branim vezama. Bio je tamo i Jorge
Acosta,* Velaskov neak i jedan od najboljih prijatelja nae stanice u vladinim krugovima. On je predsjednik
vijea za nacionalno planiranje. Nije to ba osobito moan poloaj, ali kako je ljubimac itave obitelji
predsjednika Velasca, nije daleko od pravih informacija o bitnim dravnim odlukama. Upravo nedavno Acosta je
navijestio da se Weatherwax, na oficir koji djeluje pod zatitom javne pomoi, moe sada vratiti i da mu vie ne
prijeti opasnost.
Upravo je prolog tjedna napetost na politikoj sceni porasla. Dne i. prosinca gradska je uprava Quita, koja je
pod kontrolom liberala, ponovno zasjedala. Bilo je dolo do ozbiljnog sukoba izmeu pristaa liberala i
velaskista. Kada je intervenirala Araujova policija, bomba sa suzavcem baena je na gradonaelnika, liberala.
Garantne sile sutradan objavljuju svoju odluku kojom opovrgavaju stav Ekvadora, prema kojem ta drava smotra
protokol iz Rija nitetnim. Noland misli da objavljivanje te odluke nee proi mirno.QUITO
8. prosinca 1960
Kau da je potrebno stanovito vrijeme da se naviknete ivjeti na devet tisua stopa nadmorske visine. Zrak je
rijedak. Neprekidno sam pospan, ali nitko od nas nema nikakva znaka one uasne glavobolje koja spopada neke
ljude. Noi su hladne, sasvim je oita razlika u hladu ili na suncu. Tako je suho da ljudi nose vunenu odjeu ak i
za vruih dana. Daleko najljepa stvar u Quitu je cvijee. ini se kao da je proljee. Netko ree da ovdje postoje
samo dva doba, vlano i suho, ali cvijea ima cijele godine. im stignemo, posjetit emo obiljeje sjeverno od
grada kuda prolazi ekvator. Udaljeno je pola sata vonje. Moete se fotografirati stojei jednom nogom u
sjevernoj, a drugom u junoj hemisferi.
Noland kae da me eli uvesti u operacije koje sada vodi Blair Moffet, kako bi se ovaj mogao vratiti u
Washington. Blair uzvraa da se ne moe vratiti sve dok ne sazna to se dogodilo s vozaem kubanske ambasade.
Izjava o protokolu iz Rija bila je gorak amar svim nedavnim demonstracijama i novim nadama izazvanim
Velaskovim preuzimanjem vlasti. Za sutra organiziraju se uistinu velike demonstracije na trgu nezavisnosti.
QUITO
9. prosinca 1960.
Emocije su preplavile sve. Danas, etvrtog dana boravka u Quitu, vidio sam prvi put masovni napad na ameriku
ambasadu. Kasno sam napustio hotel, upravitelj me upozorio da su demonstranti ve bili obasuli ambasadu
kamenjem. Kada sam stigao, samo je jo mala grupa pjevala ispred zgrade. Uao sam sa stranje strane i vidio da
su u toku ranijih napada mnogi prozori razbijeni.
itav su dan u stanici zvonili telefoni, agenti su zvali da izvijeste o pokretima demonstranata koje je organizirala
URJE - Revolucionarna unija ekvadorske omladine, to su se po nekoliko puta vraali da napadaju ambasadu.
Araujo nije dopustio policiji da intervenira, tako da su gomile mogle raditi, to ih je volja. Iz ureda stanice na
najviem katu promatrao sam to se zbiva. Bacajui kamenje, pjevali su svoju omiljenu: Kuba, Rusija,
Ekvador. Napadnut je i ekvadorsko-sjevernoameriki institut za kulturu, koji vodi Informativna sluba
Sjedinjenih Drava (USIS), te peruanska ambasada. Jednako je proao i na konzulat u Guayaquilu.
Dok su trajali napadi na ambasadu, gotovo su svi gradski autobusi u Quitu obustavili promet i skupili se sjeverno
od grada. Odatle su u karavani krenuli prema trgu nezavisnosti, primajui usput gomile ljudi. Na trgu su se
skupile tisue. Tada su poeli govori. Velasco i njegov ministar
8 CIA
113r
vanjskih poslova napali su protokol iz Rija, a Araujo je, sa svoje strane, pledirao da se uspostave diplomatski
odnosi sa Sovjetima, ako se to pokae neophodnim da bi Ekvadoru bila ispravljena nepravda. Gomila je
izvikivala osude protiv garantnih sila i protiv Organizacije amerikih drava. Ministar vanjskih poslova objavio
je da e uskoro stii dva eho-slovaka diplomata kako bi se otvorilo ehoslovako poslanstvo.
't
.f
QUITO
14. prosinca 1960.
Napadi na ambasadu nastavljaju se i dalje, ali ini se da su sada slabiji i samo povremeni. Poboljana je
policijska zatita, ak su i neke armijske jedinice poslane u ambasadu. Araujo je bio primoran, zahvaljujui
trezvenijim glavama u vladi, poput Acoste, poslati policijsku zatitu. Nemiri su preli i u druge gradove, gdje su
takoer napadnuti kulturni centri zasnovani na bilateralnoj osnovi. Odrano je vie javnih demonstracija.
Najvea je bila juer kada su se u maru pravde tisue ljudi ponovno okupile na trgu nezavisnosti. URJE je i
dalje najvanija sila koja stoji iza tih napada, iako mareve i demonstracije, nadahnute uglavnom graanskim
motivima, organiziraju i mnoge druge organizacije.
Upravo su osnovane dvije vane sindikalne radnike organizacije, no samo je jedna od njih naa. ECCALICO
agent u Guayaquilu, koji je vodio kampanju s ciljem da Miranda* pobijedi generalnog sekretara Komunistike
partije Saada na izborima za senatora po zadatku, odrao je od 9. do u. prosinca konvenciju i osnovao
Regionalnu konfederaciju ekvadorskih priobalnih sindikata,* (CROCLE), kao stalni mehanizam koji e se boriti
protiv Konfederacije ekvadorskih radnika (CTE) na obali, uglavnom u provinciji Guavas. Obojica glavnih
agenata za akcije, Victor Contreras* i Enrique Amador,* u izvrnom su komitetu. Contreras kao predsjednik.
Predstavnik interamerike regionalne sindikalne organizacije ORIT pokazao je da je od velike pomoi, posebno
u osiguranju izvanredne kamuflae za nae agente. Postoji plan o udruivanju CROCLE s ORIT-ICFTU
strukturom, umjesto sadanje ekvadorske lanice, male i neefikasne Konfederacije radnika Guavasa (COG), koju
je pomagala naa baza u Guayaquilu.
Radniki odjel Operativnih misija SAD u Quitu (USOM), kojemu je glavni posao u tome da pomae slobodnim
sindikatima u zemlji, poduzeo je prve korake za osnivanje nacionalne, nekomunistike sindikalne konfederacije.
Pod njihovim je vodstvom u prvom tjednu ovoga mjeseca osnovan Koordinacioni komitet slobodnih sindikata
Ekvadora. Taj e komitet uskoro poeti osnivati koordinacione komitete u provincijama, koji e prerastati u
provincijske federacije. Najzad, bit e osnovana nacionalna konfederacija. Plan je stanice da itavu akciju zasad
vodi USOM, a kasnije,
114kada stigne novi zamjenik efa stanice, vjerojatno emo se angairati u formiranju nacionalne konfederacije.
U ovom je trenutku ubacivanje Mi-rande u Senat i osnivanje CROCLE najvie to moemo uiniti.
Bili Dohertv,* interameriki predstavnik u PTTI,* i jo jedan od meunarodnih radnikih agenata Odjela za
meunarodne organizacije, stigli su prije nekoliko dana da, nakon izgona Johna Snvdera,* spase to se jo spasiti
moe. On pokuava zadrati mogunosti da PTTI i dalje pomae sindikat radnika komunikacija FENETEL*
(Federacija radnika telekomunikacija Ekvadora) u organizacijskim stvarima, obuavanju i pronalaenju
sklonita, ali se Araujov neprijateljski stav nije promijenio. U sluaju da zatrai poseban tretman kod ministra
rada Baquera de la Cal-lea, Noland se pribojavao da bi na taj nain mogao otkriti nae veze s Do-hertvjem, a
Baqauero vjerojatno ne bi bio kadar izbaciti Arauja iz igre.
Studentske operacije u Guayaquilu takoer su doivjele velik uspjeh. Na poetku ovoga mjeseca u Portovijeu je
odran Nacionalni kongres FEUE, a snage ECLOSE koje je predvodio Alberto Alarcon* najzad su postigle dugo
eljeni pogodak. Kongres je usvojio novi sistem izbora slubenika za razliite dijelove FEUE. Od sada e izbori
biti neposredni, obavezni i opi, nasuprot starom, posrednikom sistemu koji je komunistima i drugim lijevim
snagama davao stanovitu prednost. Sjedite za narednu godinu bit e u Quitu, gdje je rukovodstvo FEUE u
rukama umjerenih.
Sreo sam ambasadora Bernbauma - stigao je nekoliko tjedana prije mene. Ovo mu je prvo ambasadorovanje. On
je diplomat od karijere, n osobito slikovit. Noland kae da Bernbaum ne zna o naim operacijama, ak ni o
operacijama politikih akcija, te da nita o tome niti ne eli saznati. Ambasador je danas posjetio Velasca,
prenosei mu Kennedyjevu poruku. U toku posjeta saopio je da su amerike kreditne institucije u naelu
odobrile zajmove za stanovite javne radove i razvojne projekte. ini se da je takva izjava dana kako bi se
ublailo antiameriko raspoloenje.
Novinski izvjetaji ukazuju na to da neke vlade trae odgodu ili promjenu mjesta odravanja interamerike
konferencije, uglavnom zbog ne<-davnih nereda, a kubanska tampa i radio navjeuju da bi Ekvador mogao
slijediti Kubu u odbijanju da prizna interameriki sistem.
QUITO
15. prosinca 1960.
Aurelio Davila,* jedan od glavnih naih agenata za politike akcije u sklopu ECACTOR-projekta, postigao je
danas vanu i mudru pobjedu. On je organizirao masovne demonstracije podrke Velaskovoj politici u vezi s
protokolom iz Rija, koje su zapravo bile uperene protiv Arauja. Studenti svih katolikih kola i katolikog
sveuilita marirali su na trgnezavisnosti gdje su uzvikivali parole protiv komunizma. I Velasco je bio na tribini.
U trenutku kada je ministar obrane zapoeo govor, grupa pro-tudemonstranata poela je uzvikivati Kuba,
Rusija, Ekvador, emu je uslijedila bujica povika Dolje komunizam iz mase studenata.
Araujo, koji je takoer bio na tribini, sloio se s protudemonstrantima. Gotovo istodobno poela je guva.
Velasco je zgrabio mikrofon zahtijevajui tiinu i red. Govori su se nastavili. Rije je uzeo i Velasco, ali je bio
oito ozlojeen zato to je Araujo naruio tu golemu demonstraciju podrke.
Na poticaj Davile i drugih konzervativnih voa, kardinal je danas objavio pastirsko pismo. Kardinal, iji je
utjecaj najmanje jednak onome to ga ima bilo koji politiar ukljuujui i Velasca, upozorava da su vjera i
domovina ugroene i u neposrednoj opasnosti od komunizma, dodajui kako se Ekvador ne treba obraati Kubi i
Rusiji u traenju podrke za granino pitanje.
Veeras je odrana jo jedna demonstracija podrke Velaskovoj politici prema Peruu - ali ovaj put je na sceni bila
jedna Ijeviarska organizacija, Narodna revolucionarna liberalna partija (PLPR), odjeljak mladog krila liberalne
partije, u kojem je mnotvo onih to podravaju Velasca. Meu govornicima bili su Araujo i Gonzalo Villalba,
potpredsjednik Konfederacije radnika Ekvadora (CTE) i jedan od voa Komunistike partije u Quitu. Pozvali su
na diplomatske i trgovinske odnose sa Sovjetima, obarajui se istodobno na SAD i na konzervativce.
QUITO
16. prosinca 1960.
S Araujom je gotovo! Kasno popodne objavljeno je iz predsjednike palae da je Araujova ostavka prihvaena,
ali mi smo itavog dana primali izvjetaje da ga je, zapravo, Velasco uklonio. Proteklih tjedana stvorili smo
snanu struju propagande protiv njega, a njegovo ponaanje u toku jueranjih demonstracija samo je ubrzalo
stvar. Ministar vanjskih poslova, dobar prijatelj SAD-a, takoer je sa svoje strane radio na tome da slomi Arauja.
Naravno, Araujova identifikacija s krajnjom ljevicom dala mu je vrlo malo slobodnog prostora za manevriranje.
Otkako je objavljeno da je Araujo dao ostavku, nastavljaju se ulini sukobi izmeu njegovih pristaa, preteno iz
URJE, i njegovih protivnika iz redova velaskista. Donji dio grada pun je suzavca, ali izvjetaji agenata pokazuju
da se pobunjenici razilaze.
116QUITO
22. prosinca 1960.
Graanske se demonstracije o peruanskom pitanju nastavljaju, ali su izgubile antiameriki prizvuk. Zapravo,
gotovo da su ustupile mjesto kampanji katolikih grupa koje izraavaju podrku kardinalu, kao odgovor na
napad revolucionarnih socijalista protiv njegova pastirskog pisma o komunistima. Kampanju vodi Aurelio
Davila, sredstva se osiguravaju iz projekta ECACTOR. Tu su ukljuena objavljena pisma i potpisi katolikih
organizacija, poput CEDOC, sindikalne konfederacije te Nacionalnog katolikog akcionog odbora,
potpredsjednik kojega je Davila.
Marsom po kii ulicama Quita, uzvikivanjem parola protiv Kube, komunizma i Rusije, kampanja je danas
dostigla vrhunac. Glavni govornik bio je sam kardinal. Ponovio je svoja upozorenja iz pastirskog pisma o
neposrednoj opasnosti od komunizma. Gotovo mu je devedeset godina, ali je zaista aktivan.
Preuzeo sam prve operacije, susreo prve prave agente - najzad sam autentian tajni operativni oficir.
Preuzeo sam ECJACK, ekipu za praenje i opa istraivanja, koju vodi potpukovnik Paredes. Blair me upoznao s
njim prije nekoliko dana. Preko njega nastavljam pratiti kubansku ambasadu, nastojei uhvatiti bilo kakav trag
nestalog vozaa. Uz tu operaciju preuzeo sam i dopisivanje tajnim pismima s kubanskim agentima. Predloio
sam tabu da bismo mogli utedjeti mnogo vremena ako bi oni poslali ovamo instruktora koji bi me nauio
pisanju i razvijanju pisama. Na taj bismo nain mogli kablogra-mom predavati poruke i utedjeti vrijeme
potrebno da tajna pisma stignu vreama. Noland e me ovih dana upoznati s Francinom Jacome,* koja pie
fiktivna pisma.
Blair mi je prepustio i operaciju ECFONE. Glavni agent Oswaldo Chi-riboga,* imenovan je ovjekom za
ekvadorska pitanja u Nizozemskoj, stanica u Haagu namjerava se njime sluiti u akcijama protiv Sovjeta i
diplomata socijalistikih zemalja. Moramo pronai novu vezu za Basan-tesa,* agenta ubaenog u Komunistiku
partiju. Noland je odabrao dra Ovallea,* Velaskova lijenika, kako bi zadrao zatitne mjere to su na snazi od
samog poetka te operacije. O izvjetajima koje e primati od Basantesa dr Ovalle e javljati telefonom, a ja u
dolaziti u njegov ured da ih primim. U listopadu, kada je Basantes izabran u komitet provincije Pichincha, ta je
operacija postala jo znaajnija. S obzirom na sve veu netrpeljivost izmeu partijskih rukovodstava u
priobalnom podruju i u sijerama, to je kao da imamo agenta u lokalnom izvrnom komitetu.
ini se da se stanica posljednjih dana pretvorila u neku dobrotvornu organizaciju. U Nolandovoj kui sve ene i
posluitelji pripremaju pakete bombona, cigareta, cigara, boca viskija, konjaka, ampanjca i vina, na tucete golf-
lopti. Rije je o boinim poklonima agentima i znancima -(prijateljima koji bi mogli postati korisni agenti).
117Od veine oficira u stanicama CI A oekuje se da razviju osobne veze sa to vie lokalnih uglednika, bez
obzira na to je li rije o poslovnim ljudima, onima iz kolstva, umjetnosti, ili o politiarima. Ljudima iz odjela
zapadne hemisfere legitimacija State Departmenta pogodna je za obradu tih znanaca, dok sredstva stanice,
namijenjena zabavi, klupskim trokovima, poklonima i slinom, omoguuju prilinu prednost pred naim ko-
legama iz State Departmenta.
Medu Ekvadorcima Noland je zaista u modi. ini se da on poznaje svakoga u gradu. On je biva zvijezda i trener
nogometne momadi koleda, ovjek velikog osobnog arma i energije. Njegova je ena prvakinja nacionalnog
natjecanja ena u golfu. Oni su najdinaminiji par u ambasadi, divi im se cjelokupno lokalno drutvo. Preteno
su svoja poznanstva uspostavili zahvaljujui Nolandovu politikom i sportskom radu. Oboje je vrlo aktivno u
teniskom i golf-klubu u Quitu.
QUITO
30. prosinca 1960.
Postoji mala sumnja da bi moglo doi do odgode interamerike konferencije. Peru i dalje ostaje na tome da nee
prisustvovati zbog toga to Ekvador i dalje namjerava potencirati problem protokola; Venezuela i Dominikanska
Republika nalaze se u krizi zbog Trujillova pokuaja da ubije Betancourta; ameriko-kubanski odnosi jo su se
vie pogorali. Svi znamo da e do invazije doi, ali nikako prije nego to Kennedv preuzme dunost.
Peru je danas raskinuo odnose s Kubom, i to nee pridonijeti izgledima konferencije. Taj je raskid dobrim
dijelom znak potovanja prema SAD-u zbog listopadske akcije sila garanata u vezi s protokolom iz Rija, no taj
in valja pripisati i operaciji nae stanice u Limi, u studenome. Bio je to napad vie jedinica kubanskih izbjeglica
protiv kubanske ambasade u Limi koji je ukljuivao mogunost da se dokopaju dokumenata. Izmeu tih au-
tentinih dokumenata stanica u Limi odabrala je nekoliko za koje je posebno bio zainteresiran na Odjel
tehnikih slubi, a meu njima bio je i dokument za koji se pretpostavlja da je popis ljudi u Peruu koje kubanska
ambasada plaa ukupno oko 15.000 dolara mjeseno.
Drugi od tih silom otetih dokumenata odnosio se na nepostojeu kampanju kubanske ambasade u Limi oko
promicanja poloaja Ekvadora u vezi s protokolom iz Rija. S obzirom na to da nije bilo mnogo Peruanaca koji su
povjerovali u vjerodostojnost tih dokumenata, stanica u Limi imala je velikih tekoa da ih objavi. Meutim prije
nekoliko dana konzervativni je poslanik peruanskog Kongresa govorio o njima, i juer su najzad osvanuli u
tampi glavnog grada. Iako su Kubanci prosvjedovali tvrdei da je rije o dokumentima sumnjiva podrijetla, novi
odmetnik iz kubanske
118ambasade u Limi - koji je bio prisutan u toku napada a sada radi za Agenciju - potvrdio je da su dokumenti
Odjela za tehnike slube izvorni. Peruanska konzervativna vlada posluila se dokumentima kao razlogom za
prijekid odnosa s Kubom. Mogli bismo neto slino uiniti i ovdje, ali se Velasco vjerojatno ne bi odluio na
takvu akciju. On eli u pitanju protokola imati kubansku podrku u svojoj akciji protiv Perua, naravno ako je
uspije dobiti.
Nestanak vozaa kubanske ambasade sada je rijeen. Pokuao se napraviti vanim pred vrtlarom
ambasade,rekavi mu da radi za nas. Vrtlar je to rekao jednome od Kubanca i poela je potraga za vozaem. On
se uspaniio i sakrivao se u jednom selu u provinciji, uvjeren da e ga Kubanci pokuati ubiti.
Juer je doao u ambasadu i susreo se s Blairom. Nema naina da se operacija spasi, ali Blair mu je dao manju
svotu da bi se mogao vratiti u selo i da ima neto para pri ruci. Noland je vrlo ljut na Blaira. On misli da Blair
nije bio dovoljno oprezan kada je poduavao vozaa to ovaj sve treba uiniti za svoju sigurnost. Ispalo je to
suvie loe - a ranije sam se nadao da bih i tu operaciju mogao preuzeti. Blair se vraa u Washington.
QUITO
4. sijenja 1961.
Interamerika konferencija bit e izvan svake sumnje, odgoena nakon to su SAD prekinule odnose s Kubom.
Svi kablogrami i korespondencija ranije predavana stanici u Havani sada treba da ide u JMWAVE-stanicu u
Miamiju. Pretpostavljam da se konferencija nee odrati prije invazije prognanika. Odravanje tog skupa nakon
sloma kubanske revolucije utjecat e na ovdanju situaciju sigurnosti. Zbog toga vie neemo morati brinuti o
podrci kubanske ambasade Revolucionarnoj uniji omladine Ekvadora (URJE), a svi ti potencijalni agitatori i
demonstranti nee vie biti toliko entuzijastiki raspoloeni.
Dva ehoslovaka diplomata upravo su stigla kako bi ovdje otvorila poslanstvo. tab ima podatke samo o
jednome od njih, na kojeg sumnja da je obavjetajni oficir. Na zahtjev taba paljivo emo ih pratiti posredstvom
agenata kao to je predstavnik Oldsmobilea Kladenskv, kako bismo doli do podatka koju zgradu kane unajmiti
ili kupiti. Prije njihova progonstva 1957. godine prislukivali smo njihovu prostoriju gdje su imali aparate za
odailjanje poruka. tab eli da to ponovno pokuamo.
Na oficir Weatherwax opet je ovdje, nastojat emo sada poboljati prikupljanje obavjetajnih podataka u
seoskim podrujima, jer smo tu gotovo na nitici. Operacije kontrabande ine problem vrlo sloenim. Neka
podruja, posebno sjeverno od Quita prema granici s Kolumbijom, ive
119od crne burze. Snage sigurnosti tih podruja, ako ih nisu potplatili efovi kontrabande, esto su angairane u
malim sukobima protiv njih. Nemo snaga sigurnosti na tim je podrujima zapravo poziv na gerilske operacije.
Stoga ih moramo ojaati. Kanimo to uiniti putem misija za javnu pomo i na isti nain postii da s tih podruja
prikupimo vie obavjetenja.
QUITO
2.9. sijenja 1961.
Danas je godinjica potpisivanja protokola iz Rija. Oekivali smo napade na ambasadu. Ali do nasilja je dolo
meu samim Ekvadorcima. Ministar vanjskih poslova odrao je u Guayaquilu govor o graninom problemu, a u
sveanoj povorci to je zatim krenula prema sveuilitu bio je ismijan i s prezirom optuen kao izdajnik. Araujo i
njegovi prijatelji iz URJE najvjerojatnije su ti koji ele unititi ministra, jer je on bio medu snagama to su
postigle smjenjivanje Arauja. Osim toga ministar je i dobar prijatelj SAD-a. Kampanja protiv njega zasniva se na
tome to je bio lan komisije koja je u ime Ekvadora 1942,. potpisala protokol.
Od Johna Bacona preuzeo sam ECSTASY, operaciju tajnog otvaranja pisama. Bacon se oslanjao na stare metode
koje su mu oduzimale mnogo vremena. Stoga sam od Odjela tehnikih slubi zatraio da mi poalju strunjaka
za fotografiju koji e temeljito ispitati foto-laboratorij stanice u kojemu razvijam pisma. Strunjaci za fotografiju
i za tajna pisma upravo su zavrili posao. Laboratorij je potpuno nov. Strunjaci e mi poslati narednih tjedana
potrebne nove aparate. Zena-strunjak za tajno pisanje takoer je boravila ovdje kako bi me poduila u tehnici
nevidljivog pisma i razvijanju poruka za kubanske agente i od njih. Ostavila mi je potrebne koliine razvijaa i
kockica tinte. Odsada e baza u Miamiju slati kablo-grame meni, a ja u ih, nakon to ih razvijem, odailjati
dalje.
QUITO
i. veljae 1961-
Velaskova netrepljivost prema opoziciji mogla bi izazvati novu krizu. Prije dva dana, prilikom sveanog
otvaranja konvencije nacionalnog udruenja lijenika, izmijenio je otre rijei s gradonaelnikom Quita, libe-
ralom. Juer, prilikom otvaranja nove tvornice gnojiva, emu su obojica prisustvovala, velaskisti su izvidali i
izvrgnuli preziru gradonaelnika gaajui ga rajicama, tako da je bio primoran, napustiti sveanost. I velaskisti i
pristae gradonaelnika prole su noi demonstrirali ulicama.
i zoPremijer je zaprijetio onima koji ugroavaju javni red - naravno, ne velaskistima.
Premijerovom odlukom danas je zatvorena ovdanja radio-stanica, s administrativnim obrazloenjem da licenca
nije pravodobno obnovljena. Zabrana je uslijedila nakon jednog programa u kojem su sluaoci bili pozvani da se
jave i sudjeluju izraavajui podrku gradonaelniku. Premijer je osobno nazvao radio-stanicu kada je emitirala
program, i njegove su prijetnje bile emitirane kao dio emisije. Kasnije je zatvorio stanicu. Ve-teras su velaskisti
odrali vie ulinih demonstracija.
QUITO
8. veljae 1961.
Na velikoj hacijendi u junoj provinciji Chimborazo dolo je do ozbiljne pobune. Oko zooo Indijanaca okrenulo
se protiv vlasnika hacijende i lokalnih vlasti. Tri su policajca povrijeena, pozvana je vojska, dva su Indijanca
ubijena, a vie od ezdeset ih je uhapeno. Voe Indijanaca bili su lanovi komisije Konfederacije radnika
Ekvadora za savansko podruje. Radniki senator, pripadnik revolucionarnih socijalista (takoer lider kon-
federacije), zapoeo je s kampanjom za osloboenje Indijanaca.
Indijanske pritube bile su prilino osnovane - esto se s njima loe postupa na tim golemim imanjima. U ovom
sluaju vlasnik ih ve godinu dana nije isplatio, a nije mjerio ni njihov dnevni uinak. Konfederacija radnika
zahtijeva istragu o tome jesu li uhapeni Indijanci bili mueni te ispunjenje njihovih zahtjeva: isplatu nadnica,
osiguravanje stanova i kolovanje.
Nekoliko mi je ljudi reklo da takvi incidenti lede krv u ilama ovdanjih zemljoposjednika. Ako bi samo jedan
od takvih ustanaka izmakao kontroli i poeo se iriti, nitko ne bi mogao rei gdje e zavriti. Vjerojatno u samoj
predsjednikoj palai.
Qurro
15. veljae 1961.
Novi zamjenik efa stanice, Gil Saudade,* stigao je na poetku mjeseca. Preuzima radnike i studentske
operacije, a Bacon e i dalje brinuti o ECURGE media-operaciji. Saudade i ja tijesno suraujemo na pripremi
agenata koje emo poslati na latinskoameriku konferenciju o nacionalnom suverenitetu, ekonomskoj
nezavisnosti i miru, zakazanu za prvi tjedan oujka u Mexico Citvju.Gilovi su agenti Juan Yepez del Pozo
mlai,* ECLURE-2, i Antonio Ulloa Coppiano,* ECLURE-3. Dok Gil jo nije bio stigao, Noland ih je smatrao
perspektivnim agentima koje valja razvijati i financijski potpo-magao njihov ulazak u Narodnu revolucionarnu
liberalnu partiju* (PLPR). Ta partija privlai stanovit broj mlaih Velaskovih pristaa, pa se nadamo da emo
agente moi iskoristiti tako da te radikale skrenemo s puta njihove podrke Kubi i odvratimo od izraenog
antiamerikanizma. Meu onima za koje se nadamo da emo ih uspjeti zainteresirati jesu i Araujove pristalice. Gil
e se uvjeriti da partija zadrava svoj Ijeviarski karakter i da je vrsto opozicijski nastrojena prema
tradicionalnim politikim partijama Ekvadora. Agent koji je potpuno pod kontrolom jest Juan Yepez del Pozo
stariji,* pisac koji je istodobno direktor ekvadorskog instituta za sociologiju. Ima velike politike ambicije i
savjetnik je efa partije.
Konferencija u Mexico Citvju odrava se pod pokroviteljstvom ljeviara, ranijeg predsjednika Meksika Lazara
Cardenasa. Sprema se kao neka vrst propagandnih priprema za podrku kubanskoj revoluciji. S obzirom na to da
e se tamo nai komunisti i ljeviari iz itave hemisfere, tab je zatraio prije mjesec dana od svih stanica da
predloe agente koji e joj prisustvovati zbog obavjetajnog djelovanja.
Izuzev Gilovih agenata, aljemo i Atahualpu Basantesa,* jednog od najboljih naih agenata ubaenih u
Komunistiku partiju Ekvadora. I tab i naa stanica u Mexico Citvju bili su zadovoljni time to e i on doi, pa
sam mu poslao pismeni zahtjev, posluivi se drom Ovalleom. Ako bude mogue, on e pokuati da ga, nakon
zavretka konferencije, pozovu da posjeti Kubu.
Nae operacije propagande pripremile su zapaene komentare situacije usmjerene protiv Kube. Opa je tema -
opasnost od prodiranja meunarodnog komunizma u zapadnu hemisferu posredstvom Kube. Te su tvrdnje jo
vie dobile na znaenju izjavama izbjeglih kubanskih voa Ma-nuela de Varone,* i Josea Miroa Cardone*.
Alarmantne optube protiv kubanske subverzivne djelatnosti sadravale su i izvjetaj iz kubanskih krugova u
Miamiju, prema kojemu je Castro poslao oruje gerilcima u Kolumbiju te Ekvadoru da ga upotrijebi protiv Perua
- ti su se izvjetaji prvotno pojavili u listu El Tiempo u Bogoti, a prenio ih je El Co-mercio u Quitu. Jo je
jedan izvjetaj stigao iz Havane, optuujui Castra da su njegovi napori da prodre u Junu Ameriku koncentrirani
uglavnom na Ekvador i Brazil. Castro je takoer optuen da je za konferenciju u Mexico Citvju poklonio 2.00
ooo dolara.
Araujo je na neki nain pomogao nau propagandnu akciju time to se pojavio na televiziji u Havani obeavajui
kubanskoj revoluciji podrku vlade i naroda Ekvadora. Reakcija je ovdje bila vrlo snana, te su Velasco i
ministar vanjskih poslova svojim izjavama odbacili takvu Araujovu velikodunost.
122Gustavo Salgado,* poznati uvodniar, objavljuje veinu materijala u nau korist. On je takoer priredio
odgovore na propagandu to je uslijedila nakon napada izbjeglica na kubansku ambasadu u Limi prolog stu-
denoga. Voa napada nedavno je bio intervjuiran za jednu emisiju agencije Orbe Latinoamericano,* koja
zapravo pripada propagandnoj operaciji nae stanice u Santiagu (ile), a namijenjena je cijeloj hemisferi. Rekao
je da ostali dokumenti kojih su se domogli u toku prepada (osim liste Peruanaca koje je plaala kubanska
ambasada u Limi) pokazuju da se Kuba posluila nekim Peruancima i Ekvadorcima kako bi izazvala oruani
sukob izmeu tih dviju zemalja koji je trebao pripremiti atmosferu za buenje komunizma u Peruu. U dananjem
uvodniku Salgado je podgrijao kau i zatraio da se objave imena Ekvadoraca koji su bili upleteni u kubansku
avanturu. Araujo e, naravno, biti na elu toga popisa. Naravno, te ostale dokumente pripremila je Agencija.
Svrha je te kampanje da se javno mnijenje pripremi tako da reakcija na invaziju na Kubu, kada do nje doe, bude
znaajno ublaena. I druge stanice u Latinskoj Americi rade na istome zadatku, a i ovdje moemo uspjeno
ubaciti propagandu o kubanskom mijeanju u svae oko granica.
QUITO
18. veljae 1961.
Na Ijeviarsku kampanju, koja je ila za tim da ministar vanjskih poslova odstupi s poloaja, Velasco je reagirao
vrlo otro. U dijelu naih izvjetaja navijeta se da bi to mogao biti poetak kraja njegova etvrtog mandata.
Juer ujutro ministar vanjskih poslova pratio je jednog istaknutog kolumbijskog pravnika (eksperta
meunarodnog prava i predlagaa ekvadorske teze o nitetnosti protokola iz Rija) na sredinje sveuilite, kamo
je bio pozvan da odri govor. Kada su stigli, sedam stotina studenata poelo je vrijeati ministra vanjskih
poslova i napalo ga rajicama. Dobio je nekoliko pogodaka, ali mu je uspjelo nai zaklon u zgradi. Kolumbijac
je odrao govor. Velasco je bjesnio, jer je taj skandal poremetio njegovu namjeru da u propagandnoj kampanji
protiv Perua iskoristi Kolumbijca,. mada je zapravo ministar vanjskih poslova jedini bio napadnut.
Vlada je danas dala uhapsiti pet lanova URJE zbog njihova sudjelovanja u incidentu, to je prouzrokovalo novi
val prosvjeda. Konfederacija radnika (CTE) osudila je hapenje i zahtijevala oslobaanje Carlosa Rodrigueza,
lana Komunistike partije i organizatora Indijanaca u nedavnoj pobuni u Chimborazu, koji je sada zatvoren u,
Riobambi. Revolucionarni socijalisti protestiraju zbog toga to su trojica uhapenih lanovinjihove omladinske
grupe. Protesti sadre i zahtjeve za ostavkama ministra vanjskih poslova i premijera, ovog potonjeg zbog
nezakonitog hapenja studenata i zatvaranja radio-stanice i. veljae.
QUITO
20. veljae 1961.
Bio je to uistinu dan nasilja. Juer je premijer naredio da se pet studenata pusti na slobodu, ali su oni odbili da
napuste zatvor. Zahtijevali su habeas corpus raspravu, jer bi u tom sluaju raspravi prisustvovao gradonaelnik
Quita, to bi moglo posluiti da se Velasco dovede u kripac i iznudi premijerova ostavka. U ranim jutarnjim
satima studenti su silom ugurani u policijska kola i pojedinano odvezeni u neke dijelove grada gdje su
jednostavno izgurani iz vozila.
Fakulteti prava i filozofije, koje predvode lanovi URJE, otpoeli su jutros neogranieni trajk kojim se trai
ostavka premijera i ministra vanjskih poslova.
Rukovodstvo FEUE za grad Quito podralo je trajkaki komitet sa-zvavi etrdeset osamsatni trajk cijelog
sveuilita. Sveuilino vijee, predvoeno rektorom, objavilo je svoj protest protiv vlade.
Nakon to je trajk jutros objavljen, skupina velaskista, koju su uglavnom inili vladini slubenici u dravnim
monopolima i carinskim slubama, skupila se u donjem dijelu grada, gdje je i filozofski fakultet. Verbalnu
konfrontaciju sa trajkaima gomila je zamijenila napadajui ih kamenjem i natjerala ih da se sklone u
fakultetsku zgradu. U toku jutra nastavili su nadzirati ulice oko zgrade fakulteta i uznemiravati studente nasiljem.
Sveuilina administracija i studenti osnovali su specijalni komitet sa zadaom da ovaj posjeti premijera i zatrai
da policija zatiti trajkae od mase. Ministar je kratko rekao da vlada nee djelovati protiv studenata,
ostavljajui pitanje policijske zatite otvorenim.
Gomila se ponovno skupila oko pet sati popodne, ovaj put na trgu nezavisnosti, gdje je klicala Velascu, a protiv
studenata. Odavde su marirali do zgrade vlade. Ministar se pojavio na balkonu govorei da je zakonito djelovao
hapsei petoricu studenata zbog toga to su rajicama gaali ministra vanjskih poslova, ali da nisu osloboeni
prije nego to je trajk obznanjen.
Moja ekipa za promatranje, predvoena pukovnikom Paredesom, kretala se donjim dijelom grada otkako je
jutros poeo trajk. Paredes nam je predao njihove izvjetaje o pokretima gomile i opasnosti da studenti budu
linovani. Izvjetaj smo kablogramom predali tabu. Noland se ne uputa u predvianja hoe li Velasco izdrati -
on misli da e prije nego to se vojnici uznemire doi do krvoprolia.gurro
21. veljae 1961.
Sredite dananje akcije je Guayaquil. Pripadnike FEUE i URJE, koji su jutros demonstrirali ulicama, napala je
gomila velaskista koji su djelovali pod kontrolom gradonaelnika (za razliku od Quita, gradonaelnik
Guayaquila pristalica je Velasca). Sudionici mara nekoliko su puta morali potraiti spas u zgradama
gvajakvilskog sveuilita, jer su se iz redova velaskista zauli pucnji. Policija se najzad umijeala i razbila
demonstracije suzavcem. Sveuiline vlasti protestirale su kod vlade i zatraile zatitu studenata.
Veeras su studenti u Guayaquilu ponovno organizirali demonstracije. I opet su ih velaskisti napali.
Demonstranti su se najzad vratili na sveuilite. I tko e biti glavni govornik ako ne Araujo! Danas se vratio s
Kube. Studenti su ga od hotela do sveuilita nosili na ramenima. Obasipao je Kubance pohvalama i opisao
nedavne demonstracije u Havani u znak protesta protiv ubojstva Patrisa Lumumbe.
Nolandov agent, Manuel Naranjo,* poslanik umjerene Socijalistike partije, dobio je zadatak da danas objavi
izjavu u kojoj e kritizirati ulogu URJE u studentskom trajku i u napadu rajicama na ministra vanjskih poslova.
Wilson Almeida,* urednik naeg glavnog studentskog propagandnog organa Voz Universitaria, takoer je
objavio izjavu protiv uloge URJE i njezine podrke ministru vanjskih poslova. Velaskistiko udruenje
profesionalaca objavilo je izjavu kojom je podralo premijera.
Glavna propagandna toka dana dola je meutim iz kubanske ambasade, koja je objavila senzacionalnu izjavu
kojom navodi da e se u toku preduskrsne nedjelje na procesije vjernika organizirati napadi s parolama ivio
Fidel, Kuba i Rusija. Odgovornost za napade snosit e ambasada Kube. Kubanci u toj izjavi takoer poriu
vijesti koje su se nedavno pojavile, a prema kojima je u Ekvador stiglo ezdeset Kubanaca da bi ovdje izazivali
probleme - dodajui da agenti koje plaaju SAD ulaze u zemlju iz Perua. Ovdje se Araujova izjava na televiziji u
Havani pokuava protumaiti kao izraz solidarnosti izmeu Ekvadoraca i Kubanaca, kako je to i Velasco vie
puta istakao. U izjavi se i kubanska izloba fotografija, otvorena u Quitu, tumai kao izraz pobjede revolucije, a
ne kao komunistika propaganda, kako su to nedavno u svojim kritikama pokuavali prikazati desniari. Dodaje
se da su pokrovitelji izlobe Konfederacija radnika Ekvadora (CTE), Nacionalni institut za kulturu, sveuilite i
ambasada. Izjava zavrava tvrdnjom da su sve te nedavne provokacije poduzete s ciljem da se narue dobri
odnosi izmeu Kube i Ekvadora i sprijei sudjelovanje Kube na interamerikoj konferenciji. Pravi krivac, prema
izjavi, jest vlada SAD-a (uz pomo iz Perua) kojoj nije odgovaralo to Kuba podrava Ekvador u pitanju
protokola iz Rija. Izjava zavrava rijeima kojima se velia Velasco.
IZ5S mojega stanovita, ta je izjava izvanredno pogodna za poduzimanje diplomatske akcije. Ona, izmeu
ostalog, pokazuje da naa propaganda pogaa Kubance. Noland se nada da e agentima za politike operacije,
Renatu Perezu i Aureliju Davili, uspjeti optuiti Kubance za mijeanje u politiku Ekvadora.
QUITO
22. veljae 1961.
(J odgovoru na jueranje kubansko saopenje za tampu na je ambasador objavio izjavu kojoj se nasmijao
svatko u stanici. Ambasador je rekao da su jedini agenti u Ekvadoru, koje plaaju i obuavaju SAD, strunjaci
koje je ekvadorska vlada pozvala da pridonesu podizanju ivotnog standarda ekvadorskog naroda. Dodao je da
su SAD objavile politiku reda, stabilnosti i progresa, kako je to sadrano u naim programima tehnike i
ekonomske pomoi i predloio da kubanska ambasada prezentira vladi Ekvadora svoje optube, ali i
odgovarajue dokaze.
Izjava kubanske ambasade u Havani distribuirana je po itavom kontinentu. Posebno je naglaeno da je
kolaboracija izmeu SAD-a i Perua dio plana da se Kuba izolira od ostalih zemalja Latinske Amerike i sprijei
kubansko sudjelovanje na interamerikoj konferenciji. Ovo o izolaciji nisu mogli bolje pogoditi to i jest
sredinja tema nae propagandne akcije.
Danas je Guayaquil doivio najtee nasilje. Studente trajkae u sveuilinim zgradama napala je mnogo
snanija grupa velaskistikih studenata i namjetenika i protjerala ih. Prije jutra osam je ljudi zavrilo u bolnici.
Popodne su dvije bombe priinile znatnu tetu u gradskoj kui Guayaquila, no rtava nije bilo. Iz
gradonaelnikova je ureda javljeno da je druga bomba ubaena kroz prozor njegova ureda, ali da nije eksplo-
dirala. Gradonaelniku su poeli stizati izrazi podrke, a veeras je objavio da su ga teroristi pokuali ubiti. Baza
u Guayaquilu izvijestila je kako nekoliko agenata vjeruje da je bombe podmetnuo sam gradonaelnik.
Novinski izvjetaji koje su odobrili nai agenti u nacionalnoj policiji tvrde da se opozicija prema vladi proirila i
na Cuencu. Grupa studenata juer je marirala pred uredom guvernera provincije traei da se isplati stanovita
svota za kolovanje. Oni nisu imali nita zajedniko sa trajkaima u Guayaquilu, ali policija to nije znala.
Konjica je sabljama napala sudionike mara. Nekoliko ih je ranila. Cuenca je vrlo konzervativan grad i ovaj je
dogaaj bio povod za reakciju protiv Velasca. Studenti tamonjeg sveuilita danas su demonstrirali u znak
podrke studentima u Quitu i Guayaquilu i protestirali protiv gluposti koju je juer pokazala policija. Takoer su
se pridruili zahtjevima za ostavkom dvojice ministara.QUITO
2,3. veljae 1961.
Ozbiljna nastojanja agenata ECACTOR-projekta, osobito Aurelija Davile, da se panja usmjeri na komunizam i
Kubu donose ploda. Danas je kardinal objavio drugo pastirsko pismo - ovaj put potpisali su ga svi nadbiskupi,
biskupi i vikari hijerarhije. Davila je bio sazvao rukovodstvo konzervativne partije prije nekoliko tjedana kako bi
se od kardinala zatrailo da objavi novo pismo. Pismom se svi katolici pozivaju da poduzmu ozbiljnu i
djelotvornu akciju protiv komunista koji izazivaju neprilike u Ekvadoru, optuujui istodobno komuniste za
pokuaj da iz graninog problema izvuku koristi za svoje vlastite subverzivne ciljeve. Pismo lamen-' tira i nad
slabljenjem pozicije Ekvadora u graninom pitanju upravo zbog takve taktike komunista.
Jo je vaniji dananji poziv konzervativne partije da se prekinu diplomatski odnosi s Kubom. To je prvi
formalni zahtjev za raskid s Kubom koji je uputila jedna politika partija. Uglavnom je zasnovan na izjavi
kubanske ambasade prije dva dana.
Novo pastirsko pismo i poziv na prijekid odnosa raunaju s tim da upotrijebe rodoljublje i granini spor na slian
nain kako to ini i Ve-lasco, ali na stanovit podzemni nain, kako bi se diskreditirala krajnja ljevica i Kubanci.
Nadamo se da se moe stvoriti val javnog miljenja, posebno meu katolicima, koji e izjednaiti URJE, Arauja,
CTE, PCE -naravno, i kubansku ambasadu s naim golemim naporima da se oslabi Velaskova kampanja
protiv protokola. Ako se posrei, time e ojaati pozicija ministra vanjskih poslova i Velasca samoga uvui u tu
struju. No s obzirom na Velaskove napade na politika prava, animozitet je toliko jak da bi mogao izdrati otpor i
ponovno estoko napadati nau ECACTOR-masu. U tom sluaju mi emo jednostavno nastaviti kampanju kako
bismo neprijatelju oduzeli simbol patriotizma koji gradi na pitanju protokola.
Uz pomo istih politikih agenata promiemo osnivanje jednog antikomunistikog graanskog fronta koji e se
usredotoiti na prijekid odnosa s Kubom i protiv tajnog ubacivanja ekstremne ljevice u ekvadorsku vladu.
Upravo se u ovom razdoblju pripremna kampanja privodi kraju. Osnivanje novog fronta bit e objavljeno za
nekoliko dana.
John Bacon se zajedno sa svojim glavnim medija-agentom, Gustavom Salgadom,* priprema za novi program
koji e se sastojati od serija vijesti opreza to e se plasirati u novinama kao plaeni oglasi protiv komunizma,
Kubanaca i drugih. Bit e to kratke informacije. Ako ih Bacon bude mogao pisati brzo, objavljivat e se dva-tri
puta tjedno. Tobonji sponsor bit e nepostojei ekvadorski antikomunistiki front, koji ne treba mijeati s
graanskim frontom politikih akcija koji e biti stvarna organizacija.
117QUITp
28. veljae 1961.
Juer se slavio Dan naroda. Iznenada se inilo kao da je itava zemlja zaboravila svoje unutarnje mrnje, izbile u
demonstracijama protiv Perua koje je poticala vlada. Demonstracije su bile izrazito antiperuanske, jer su ovih
dana u Limi objelodanjene optube prema kojima je Ekvador u rjeavanju graninog problema prihvatio pomo
Castra i, uope, komunizma. Takve je optube nadahnula stanica u Limi kako bi se predu-srela kubanska podrka
Ekvadoru i prihvaanje te podrke, ako do nje uope doe.
Danas se stvari normaliziraju. Na antikomunistiki graanski front, to se financira iz projekta ECACTOR,
novine su lansirale objavljujui na dvjema stranicama osnivanje Nacionalnog obrambenog fronta uz 3000
potpisa, kojima se to potvruje,* U uvodnim izjavama, potpisnici - preteno konzervativci i kranski ^socijalisti
- objavljuju da su se komunisti ubacili u vladu, CTE i FEUE te da je meunarodni komunistiki pokret, nakon
Kube, odabrao Ekvador kao drugi cilj svojega osvajanja Amerike. Svrha je fronta, kako je opisano, da brani
zemlju protiv subverzije komunista, a prvotna je zadaa - prijekid odnosa s Kubom.
Iako je politika obojenost desnih snaga to stoje iza fronta dobro poznata, Noland se nada da e front imati bolje
manevarske mogunosti nego to to imaju politike partije jer je usmjeren samo na jednu toku: komunizam i
Kubu. Upravo bi stoga front morao biti efikasnije sredstvo pritiska na Velasca da raskine s Kubom i zauzda
URJE, Arauja, CTE i ostale. Imalo je to svoga uinka - u govoru u jednom provincijskom sreditu Velasco je
danas izjavio kako je komunizam u Ekvadoru nemogu. Salvador je danas postao sedma zemlja koja je prekinula
s Kubom.
QUITO
5. oujka 1961-
Studentski trajkovi jenjavaju. ini se, da je Velasco preivio, iako opozicija prema njemu stalno jaa zbog
inflacije i korupcije u vladi, osobito meu siromanim klasama koje su za nj glasale.
Koliko je to mogue, nae propagandne operacije koje se odnose na komunizam i Kubu nastoje meu
desniarima osnaiti opoziciju prema Velascu. Novcem projekata ECACTOR i ECURGE izbacili smo novu
struju letaka, novinskih lanaka, deklaracija, oglasa i zidnih parola, uglavnom posredstvom Salgada i
Nacionalnog obrambenog fronta. Baconove vijesti opreza u El Comerciju takoer su krenule.
Nasuprot novom naletu glasina o tome kako e interamerika konferencija biti odgoena, vlada je objavila
nekoliko saopenja o svojoj odluci
12.8da ne mijenja utvrene termine konferencije. Bez obzira na to do prvih hapenja zbog napada na studente
22,. veljae dolo je tek i. oujka. Vii je sud primorao lokalno pravosue da krene u akciju. Uhapeni su iznijeli
da im je zapovijedao pomonik gradonaelnika Guayaquila. Voe FEUE i URJE, uhapeni u toku trajka,
osloboeni su. Time se nee pripomoi konferenciji.
U Mexico Citvju danas je otvorena konferencija o nacionalnom suverenitetu, ekonomskoj nezavisnosti i miru.
Trojica od ukupno pet ekvadorskih predstavnika nai su agenti; ako je slina situacija i u ostalih stanica, nae su
mogunosti bezgranine. Zasad se ne govori hoe li Basantes, moj agent ubaen u Komunistiku partiju, krenuti
na Kubu.
gurro
7. oujka 1961.
Sovjetski ambasador u Mexicu stigao je danas u Quito u prijateljski posjet. Provest e ovdje tri dana
raspravljajui, izmeu ostalog, o namjeri Ekvadora da prodaje Sovjetima banane. Imamo program za izazivanje
rascjepa i za propagandu protiv njega. Poelo je dananjom izjavom Nacionalnog obrambenog fronta kojom se
trai da on napusti zemlju. U drugom saopenju, onom Organizacije katolike sveuiline omladine za koje se
pobrinuo Davila, istie se da Kremlj godinje troi milijun dolara kako bi se infiltrirao u Latinsku Ameriku.
Dodaje se da budet za propagandu, plaanje agenata, tajno ubacivanje i instruktore za sabotae, eksplozive i
oruje - ime se djeluje protiv Ekvadora - iznosi 250 721 dolar i 5 centa.
John Bacon pie protiv posjeta. On kae:
Ekvadorci, budite oprezni prema komunistikim agitatorima! Slubeno sovjetsko glasilo je Pravda - to znai
istina - jedan od zapanjujuih sarkazama suvremene povijesti.
Skinemo li masku s lica glumaca te farse, vidjet emo da to nije ista nego izopaena istina kojom se eli
klevetati. To je Rusija, to je komunizam. Sada je to i Kuba i fidelizam. Sljedbenici tih velikih meunarodnih
smicalica, majstori opsjena i subverzije, ele u Ekvador uvesti metode sline onima kojima se slui njihov
diktator. Da bi izbjegli odgovornost, plaeni agenti peru ruke poput Pilata, iako se prve teroristike bombe uju
posvuda. Oprez, Ekvadorci, to je prijateljstvo koje e nas osramotiti.
Jo se uvijek bavi mogunou da takve vijesti pripie ekvadorskom antikomunistikom frontu. Bio je vrlo
iznenaen proitavi jutros da je upravo pod tim imenom osnovana prava organizacija. Objavila je danas svoj
prvi bilten s temom: Za vjeru i domovinu dat emo svoje ivote. Simbol organizacije je kondor koji svojim
snanim pandama razara eki i srp.
9 CIAQUITO
10. oujka 1961.
est antikomunistikih organizacija, ukljuivi i Nacionalni obrambeni front, nije dobilo doputenje da odri
uline demonstracije protiv sovjetskog ambasadora. Bez obzira na to Davila je nekoliko svojih momaka poslao
da se nau u okolici hotela Quito naredne noi. Napravili su malu guvu. Policijska je zatita sovjetske
delegacije jaka, pa nikakva nasilja nije bilo.
Sovjetski je ambasador posjetio ministre vanjskih poslova i obrazovanja, kao i predsjednika Velasca. Objavljeno
je da e jedna ekvadorska trgovinska misija uskoro posjetiti Sovjetski Savez. Vlada eli prodavati banane,
panama-eire i balzamovo drvo u zamjenu za opremu za poljoprivredu i izgradnju prometnica. Sveobuhvatna
policijska zatita, ukljuivi i konjicu, pripomae naoj propagandnoj kampanji kada ambasador posjeuje
kolonijalne crkve i druge turistike zanimljivosti.
I dananja vijest opreza usmjerena je protiv Sovjeta:
Oprez, Ekvadorci! Komunizam porobljava. Komunizam donosi najtee ropstvo poznato kroz stoljea i, kada
jednom porobi ljude, rtvama je vrlo teko da razbiju okove.
Maarska je pokuala 1956. Hrabri Maari ustali su zahtijevajui kruh i slobodu u jednoj neuspjenoj ali
herojskoj borbi. Unitili su ih sovjetski tenkovi, koji su masakrirali vie od 32, ooo radnika i uveli zemlju u jo
gore ropstvo. U tom uasnom zloinu protiv humanosti izdajnika marioneta Janos Kadar preao je na stranu
ruskih hordi koje su ubijale njegovu brau i porobile njegovu domovinu. Oprez! Postoje marionete iste vrste koje
ele prodati Ekvador.
Veeras je obrambeni front sazvao u nekom kazalitu sastanak iza zatvorenih vrata. Velasco je bio napadnut zbog
svoje politike poputanja prema komunizmu, osobito stoga to i dalje favorizira Arauja. Napali su ga i zbog
inflacije, poveanih olakica za reprezentaciju te zbog stanova za lanove njegova kabineta. Poslije sastanka
sudionike je na ulici napala skupina velaskista i lanova URJE, koji su Arauju klicali ivio. Na bilateralni
kulturni centar, nad kojim patronat dri ambasada, napadnut je kamenjem. Na kuu voa kranskih socijalista
ispaljeni su hici.
Ako je opozicija Velaskovoj politici prema Kubi i komunizmu postala ozbiljna, jo je ozbiljnija kada je rije o
ekonomskoj politici. Posljednja tri dana monetarno je vijee izmijenilo fiskalnu i ekonomsku politiku koju je
Velasco zapoeo kada je dobio vlast - preteno zbog sve veeg protivljenja komora za poljoprivredu, trgovinu i
industriju iz sijera.
Problem izvire iz konkurentnih ekonomija obalnog podruja i sijera, ali i zbog toga to je Velasco povjerio
monetarnu politiku velaskistikim liderima iz Guayaquila. Neposredno nakon izbora ti su ljudi zapoeli kam-
panju protiv rukovodstva monetarnog vijea i centralne banke, koja je u
130Ponceovo doba slijedila politiku stabilnosti vrstom valutom i uravnoteenom vanjskom trgovinom.
Velaskistiki voe s priobalnog podruja tvrdili su da takva politika gui ekonomski razvitak i predloili da se
povea emisija novca. Kada je Velasco preuzeo vlast, ta je grupa zauzela najvanije pozicije u vladi u vezi s
financijama, ukljuujui ministarstva ekonomije i razvoja. Predsjednici monetarnog vijea i centralne banke
najzad su dali ostavke, a na njihova su mjesta doli ljudi iz istoga gvajakvilskog financijskog kruga.
I
QUITO
ii. oujka 1961.
Mirovna je konferencija u Mexico Citvju zavrila. Od stanice u Me-xico Citvju primili smo kablogram kojim
javljaju da je Basantes uspio dobiti poziv da posjeti Kubu. Provest e ondje najmanje dva ili tri tjedna. Kada se
vrati u Mexico City, sasluat e ga oficir iz stanice u Miamiju. Stanica u Mexico Citvju bila je sasvim zadovoljna
radom naih agenata u toku konferencije. Moe se predvidjeti da je konferencija usvojila ove rezolucije: podrku
kubanskoj revoluciji; odbacivanje svih tendencija koje tee za oivljavanjem Monroeove doktrine;
suprotstavljanje vojnim, tehnikim i ekonomskim misijama SAD-a u Latinskoj Americi; nacionalizaciju teke
industrije i inozemnih kompanija; uspostavljanje kulturnih i diplomatskih odnosa sa sovjets-kim blokom i
komunistikom Kinom; podrku Panami u njezinim naporima da dobije vlasnitvo nad Panamskim kanalom.
S obzirom na to da mnoge vane linosti koje posjeuju Quito odsjedaju u hotelu Quito, predloio sam
Nolandu da bismo njihove posjete mogli bolje kontrolirati kad bismo se s amerikom kompanijom koja upravlja
hotelom dogovorili da prislukujemo sobe. Mislio sam da nekoliko standardnih hotelskih svjetiljki poaljemo u
tab da ondje ugrade predajnike s pomou kojih bismo mogli uti razgovor u sobama. Uz pomo amerikog
upravitelja (kojega svi poznamo) mogli bismo postaviti svjetiljke u sobe prije dolaska gostiju.
Nolandu se ideja svidjela. Dvije svjetiljke pribavit e Otto Kladenskv,* koji je iznajmio sobu za operaciju s
Reinaldom Vareom,* potpredsjednikom senata. Nakon to ih dobijemo, odluit emo je li bolje posluiti se
upraviteljem ili ih postavljati na neki drugi nain. Predloit u da se upotrijebi oprema koja radi na baterije, tako
da se posao moe obavljati i kada svjetiljka ne svijetli.QUITO
15. oujka 1961.
Govor predsjednika Kennedvja latinskoamerikim ambasadorima u Washingtonu o savezu za progres izazvao je
ovdje uzbuenje i gotovo nepodijeljene povoljne komentare. Sluimo se Castrovim govorom, odranim dan
nakon Kennedvjeva, protiv njega samoga: izjavio je da kubansku revoluciju podravaju Ekvador, Urugvaj i
Brazil. Putem Nacionalnog obrambenog fronta razvijamo stalnu propagandu protiv Velaskove politike prema
Kubi, koja je i dovela do toga da su pretprole noi napali kamenjem Ponceovu kuu. Napadai su pobjegli, ali je
vjerojatno da su to bili velaslcisti.
Ostala se propaganda odvija pokrivanjem prognanika s Kube. U te svrhe vrlo nam dobro slui bilten njihove
glavne grupe, Revolucionarnog demokratskog fronta,* kao i izjave prognanika koji stiu ovamo, obino u
Guayaquil. Dosad Noland nije elio stupati u izravan dodir s kubanskim prognanicima u Ekvadoru.
Noland financira osnivanje antikomunistikog kranskog fronta u Cuenci, treem ekvadorskom gradu po
veliini. Glavni je agent Rafael Arizaga,* ECACTOR-z, voda tamonje konzervativne partije. Njegov sin, Carlos
Arizaga,* ECACTOR-3, lan je vijea provincije i bit e aktivan u frontu. Upravo je objavljeno osnivanje fronta.
Bacon je rijeio problem promijenivi ime svoje tobonje organizacije u Ekvadorsku antikomunistiku akciju
umjesto dosadanjeg Front.
QUITO
19. oujka 1961.
Linije su vrsto povuene. To je upravo ono to i elimo. Ljeviari su poveli meu sobom kampanju za
prikupljanje potpisa u znak podrke Ve-lascu da zadri svoju politiku prema Kubi. Prije dva dana objavili su de-
klaraciju kojom optuuju obrambeni front da pozivanjem na prijekid odnosa s Kubom zapravo pomae Peruu.
Izjavu poprauju tri stranice potpisa, meu kojima je i Araujov, ali i drugih linosti politikog, kolskog i
kulturnog ivota.
Sam je Velasco, u govoru odranom juer na komemoraciji svojim pristaama poginulim prije godinu dana kada
je stigao u Quito da zapone kampanju, inzistirao na tome da Ekvador nee raskinuti s Kubom dok je on
predsjednik. Naglasio je i to da Ekvador nije komunistika zemlja, ali je aludirao na subverzivnu zavjeru protiv
njega - nema sumnje da se to odnosi na nedavne glasine o desniarskoj zavjeri u vojsci. Na istom
132-je sastanku govorio i Araujo. Ako tako nastavi, mi emo Velasca izolirati u odnosu na pitanje Kube, tako da
e glavnu podrku dobivati samo od krajnje ljevice.
Na naoj je strani Gil Saudade, zamjenik efa stanice, angairao Juana Yepeza del Poza mlaeg, nacionalnog
koordinatora Narodne revolucionarne liberalne partije, da nakon povratka s mirovne konferencije u Me-xico
Citvju objavi manifest. Tim dokumentom, koji je danas objavljen, prekoravaju se konzervativci i kranski
socijalisti zbog njihove sadanje kampanje protiv komunizma i Kube, a takoer se otro kritiziraju liberali i
komunisti. Obraajui se velaskistiki usmjerenim masama siromanih, Yepez je pozvao na integralnu revoluciju
u korist siromanih, ali je traio da se ona kree u okvirima zakona. Manifest takoer igoe totalitarizam i, de
facto, reime i slijeva i desna. Ako ova partija pokrene neke stvari, moi emo kontrolirati mnoge ljeviare,
Velaskove pristae, vezujui ih postupno protiv kubanskog rjeenja. Gil se sada priprema da za Vepeza osnuje
organizaciju u Guayaquilu.
QUITO
27. oujka 1961.
Velasco pokazuje znakove hirovitosti, emu je djelomice uzrok i naa propaganda. Biveg komandanta armije za
Ponceove vladavine uhapsio je 23. oujka zbog subverzije, no gradonaelnik Quita oslobodio ga je prije dva
dana na sasluanju habeas corpus. Vlada je ispala toliko smijenom, da je Velasco po svoj prilici smodio svog
premijera, koji je danas podnio ostavku iz zdravstvenih razloga. Objavljujui imenovanje novoga ministra,
Velasco je kritizirao ono to je nazvao tendencioznim vijestima koje se gotovo svakodnevno pojavljuju u tampi.
Svojim uobiajenim obraanjem biraima, kojih ima 400000, optuio je propagandu da pokuava izazvati
nerede. Velaskov lijenik dr Ovalle,* razgovara s Velascom gotovo svakoga tjedna. Rekao mi je da je Velasco
vrlo zabrinut zbog gubitka podrke u narodu, to pripisuje desniarskoj kampanji protiv Kube i komunizma.
Vratio se Atahualpa Basantes, moj agent ubaen u Komunistiku partiju Ekvadora, koji je, nakon mirovne
konferencije u Mexico Citvju, poao na Kubu. Vratio se preko Mexico Cityja, gdje je predao izvjetaj oficiru iz
stanice u Miamiju. U prvom izvjetaju, koji sam upravo primio od dra Ovallea, Basantes jasno daje na znanje
kako zna da radi za Agenciju, nesumnjivo zbog svojih sastanaka s naim oficirima u Mexico Citvju. No-land eli
da se zasada nastavi taj velaskistiki pretekst, stoga ga neu osobno susretati. Agent kao da ne moe prestati
hvaliti kubansku revoluciju - ne znam pravo to da radim.
133QUITO
2. travnja 1961.
Ovoga tjedna ugodna iznenaenja za stanicu. Juer je profesionalna nogometna momad sveuiline sportske
lige izabrala nove funkcionere, a Noland je imenovan direktorom. Manuel Naranjo,* poslanik socijalistike
partije kojega je Noland sreo i regrutirao zahvaljujui upravo ligi, izabran je za predsjednika kluba. Postati
funkcioner najpoznatije nogometne momadi u Quitu za Nolanda, slubenika amerike ambasade, zaista je
pitanje prestia. Njegov izbor odraava djelomice njegovu sposobnost da se nae u pravom krugu, ali razlog je
bez sumnje i u tome to je diplomatskom potom pribavio odjeu i razliite potreptine te ih poklonio klubu na
raun svojih trokova reprezentacije. Dogodilo se neto jo vanije. Socijalistika partija odrava svoju godinju
konvenciju, prvu otkako se prole godine podijelila na umjereno krilo i krajnje Ijeviarsku revolucionarnu
socijalistiku partiju. Naranjo je danas izabran za generalnog sekretara, to znai da emo ubudue imati jo jai
utjecaj na odravanje umjerene orijentacije partije. Naranjo i njegovi drugovi nazivaju sebe marksistima, ali
odbacuju koncepte klasne borbe i diktature proletarijata. Vano je da imamo stanovit utjecaj na grupaciju koja
moe privui ljude socijaldemokratskog uvjerenja.
QUITO
4. travnja 1961.
Velasco se bori protiv kampanje desniara uperene protiv komunizma i Kube. Ponovno je estoko istupio protiv
Nacionalnog obrambenog fronta,* optuujui desne politike partije da iskoritavaju front kako bi navele ljude
da se i zbog politikih i zbog ekonomskih razloga okrenu protiv vlade. Kasnije mu je odgovorio zamjenik
direktora konzervativne partije, koji je u Izvrnom komitetu Obrambenog fronta, optubom da je Velasco
dozvolio sebi da ga u njegovim napadima na Front vode emocije. On odbacuje Velaskove optube da se frontom
pokuava manipulirati kao opozicionom politikom partijom.
istkom u armiji i ostavkom ministra obrane Velaskova nervoza postaje sve oitija. Novi ministar pripada klici
gvajakvilskih velaskista. Njegovo e imenovanje ojaati optube da velaskistika oligarhija s priobalnog
podruja manipulira predsjednikom.
134QUITO
15. travnja 1961-
Invaziju na Kubu zapoeli su otpadnici bombardiranjem kubanskih aerodroma. Na trgu nezavisnosti, s
Araujom kao glavnim govornikom, ljeviari su odrali sastanak kojim su prosvjedovali protiv bombardiranja.
Napada na ambasadu jo nema. S pukovnikom Lugom* i kapetanom Vargasom* Noland je dogovorio da nam se
narednih nekoliko dana osigura pojaana zatita. Invazija e za URJE i druge organizacije biti dobra isprinica
za sljedeu rundu razbijanja prozora.
QUITO
18. travnja 1961.
Invazija je stvarno zapoela danas. Izvjetaji su kontradiktorni, a tab jo uti. U Quitu i Guayaquilu cijeli dan
izbijaju antiamerike pobune. Armija je pozvana da zatiti ambasadu, USOM i meudravni kulturni centar.
Ovdje u Quitu bunu rulju predvodi Araujo.
Davila je nastojao organizirati demonstracije podrke invaziji, ali su ovaj put demonstranti bili u znatnoj manjini,
pa ih je policija morala zatititi. Osjeaji se uglavnom okreu protiv invazije, iako veina tih protivnika savreno
shvaa to bi se u sluaju komunistike revolucije moglo dogoditi ovdje.
Pripadnici URJE noas su kamenjem obasuli glavnu isusovaku crkvu u donjem dijelu Quita, spomenik
kolonijalne arhitekture. Neto kasnije nou u vrtu nae ambasade eksplodirala je bomba. Moglo bi biti i gore.
QUITO
19. travnja 1961.
Zaista, situacija postaje sve gora. Jutros smo primili kablogram o voenju propagande - poslan je svim stanicama
zapadne hemisfere - s uputama kako da objanjavamo invaziju u Zaljevu svinja. U kablogramu stoji da invaziju
valja predstaviti kao pojaanje ustanicima u Escambrav gorju, a ne kao osvajanje i zadravanje bilo kojeg
teritorija. Takva je misija bila uspjena. Noland kae da je sve propalo i da su u tabu izgubili glavu. Nikad ga
nisam vidio tako mrzovoljna.
Obrambeni front organizirao je prilino velike demonstracije podrke invaziji, ukljuujui govore protiv Castra i
komunizma. Demonstranti su
135
tmarirali donjim gradom Quita, spalili rusku zastavu i izvikivali protiv Fidela, URJE i protiv kamenovanja
isusovake crkve.
Ne znam to da mislim o invaziji. To je kao da ste izgubili igru, a na gubitak niste niti pomiljali. Brinem o
AMBLOOD-agentima na Kubi. Novinski izvjetaji navjeuju da su tisue ljudi uhapene, mnogi jednostavno
zbog sumnje da ne podravaju Castra. Izmijenili smo pet ili est nevidljivih pisama, ali nam ona nisu mnogo
otkrila. Toroella* ima velike svote novca, naoruanje i jahtu, ali zasad radio-vezom komunicira izravno s
Miamijem, a nevidljivim pismima posredstvom Quita. Pitam se je li s njim sve u redu.
QUITO
24. travnja 1963.
Zahvaljujui uglavnom Davilinim naporima, antikomunistika reakcija na slom u Zaljevu svinja izvela je
ljeviare na ulice. Prije tri dana odrana je jo jedna prokastrovska demonstracija, no tada je vlada na tjedan dana
zabranila sve demonstracije izvan zatvorenih prostora kako bi se temperamenti ohladili. Dvadeset i prvoga
proglaeno je da je osnovana Ekvadorska brigada za borbu protiv Castra. Objavljen je poziv na upis i istaknuto
da su meu onima koji su ve uli u novu formaciju vojni oficiri, studenti, radnici, odgajateljice, sveenici i
inovnici. Na katolikom je sveuilitu odran zatvoreni sastanak na kojemu je podrana invazija.
Koincidencijom, tradicionalna devetnica alosnoj Gospi to upravo poinje slui kao izlika da se napadne
zabrana javnih demonstracija. Propovjednici su se usmjerili na neposrednu opasnost od komunizma koji se
ubacuje u zemlju, a izdaje se za velaskizam. Predsjednik se tome, dakako, nee obradovati, jer je to jedan od
najposjeenijih vjerskih dogaaja. Odrava se u isusovakoj crkvi koju su, demonstrirajui protiv invazije, pri-
padnici URJE obasuli kamenjem. Juer je sluba devetnice zavrila ulinom procesijom u kojoj su sudjelovale
tisue ljudi. Napokon se pretvorila u politiki skup protiv komunizma i URJE. Danas je u novinama na stranici i
pol objavljen lanak kojim se osuuju napadi na isusovaku crkvu. Araujo i URJE ogradili su se od napada. ini
se da su to zapravo uinili mladi pripadnici konzervativne partije ili pak kranski socijalisti.
U cijelom tom komeanju Gil Saudade radi na jednoj od svojih meunarodnih organizacija. Prolog su mjeseca
generalni i administrativni sekretar Meunarodne komisije pravnika* (ICJ) stigli u Quito kako bi pripremili teren
da Ekvador postane lanica te komisije. Saudade je za njih organizirao sastanak s Juanom Yepezom del Pozom
starijim, sociologom i voom bolivarskog drutva, glavnim savjetnikom nae Narodne revolucionarne liberalne
partije.* Posjet funkcionera ICJ u sklopu je nji-
136hova putovanja po Latinskoj Americi s ciljem da osnuju lanice ICJ tamo gdje one ne postoje i da ojaaju
publicitet o radu te organizacije.
Ekvadorska lanica ICJ danas je i slubeno osnovana, a Velasco imenovan poasnim predsjednikom. Rektor
centralnog sveuilita, nezavisan ali sklon liberalima, predsjednik je privremenog izvrnog odbora, u kojem je i
predsjednik vrhovnog suda zemlje. Druga istaknuta advokatska i pravnika udruenja takoer sudjeluju. Tu je i
Carlos Vallejo Baze,* koji zajedno s Yepezom vodi znanstveni magazin Enaayos to ga financira i Saudade.
Vallejo je takoer aktivan u PLPR, a Yepez je imenovan generalnim sekretarom lanice ICJ.
Gil osim toga surauje i s interamerikom federacijom zaposlenih novinara* (IFWN), koja je lani osnovana u
Limi a radi pod okriljem amerikog novinskog ceha. Ta je organizacija zapravo neka vrst sindikata, nasuprot
Interamerikom udruenju tampe, koje preteno ine izdavai; IFWN slui promicanju slobode tampe, ali i kao
mehanizam antikomunistike propagande. Upravo je zavrila godinja skuptina u Quitu. Objavljena su
saopenja protiv Kube i desniarskih diktatora u hemisferi. Zatraene su ekonomske, socijalne i politike
reforme. Prisutni ameriki novinari imali su zadau da pronau i procijene mogue nove medija-agente za
razliite stanice. Saudade je djelovao uz pomo organizacije domaina, Nacionalne unije novinara Ekvadora.*
QUITO
30. travnja 1961.
USOM je dao svoj doprinos ponienjima u Zaljevu svinja. Ministru rada i socijalnog staranja, naem ovjeku
Baqueru de la Calleu,* poslali su ek na pola milijuna dolara za kolonizaciju i razvitak savanskih podruja.
Dobro publiciranoj sveanosti prisustvovao je Jorge Acosta,* ef dravnog zavoda za kolonizaciju. Acosta je u
udnom odnosu sa stanicom. Mnogi od nas dobro ga poznaju i blii nam je nego obian suradnik. S obzirom
na to da ga ne plaamo, on zapravo nije kontrolirani agent, ali nam kazuje sve to moe. Problem s kojim se on
sukobljava jest u tome: ini se da e Velasco radije rtvovati svu podrku, osim krajnje desnice, nego da prekine
s Kubom. ak ni Acosta nije kadar prevladati toliku tvrdoglavost.
Interamerika konferencija definitivno je otpala. Velasco je otvoreno prihvatio zajedniki prijedlog predsjednika
Kolumbije, Venezuele i Paname da se konferencija odgodi na neodreeno vrijeme. Nismo zateeni, jer bi
osiguranje sada zaista predstavljalo problem. Nikada ne prestaju glasine da ova ili ona zemlja predlae
odgaanje zbog toga to je sigurnost stavljena na kocku. Nedavna ovdanja otkria da se oruje alje kon-
trabandom iz SAD-a svakako nisu pridonijela nestanka strahovanja.
137Dan ranije nego to je objavljena odgoda Velasco je pozvao na nacionalno jedinstvo i stiavanje politikih
strasti svojih sljedbenika. No istoga je dana trgovinska komora Quita osudila vladu to ne objavljuje tjedni
statistiki bilten centralne banke. Bilten se nije pojavio ve pet tjedana. Komora tvrdi da vlada hotimino nastoji
prikriti pogoranu ekonomsku situaciju. Zaista, vlada razmatra prilian broj hitnih ekonomskih dekreta, ali je ve
unaprijed objavila da se ni jednim od njih ne predvia poveavanje poreza.
QUITO
5. svibnja 1961.
Pritisak Nacionalnog obrambenog fronta i kardinala, koji je usmjeren protiv Velasca, pomae i on sam.
Tridesetog travnja kardinal je iskljuen iz uglednog Odbora za narodnu obranu, koji je sastavljen od eminentnih
graana i odgovoran za savjetodavnu aktivnost o tome kako valja troiti tajne fondove za obranu. Otkako je
izvijeteno o Velaskovoj akciji, vie grupa katolika organiziralo je iroko publicirane posjete solidarnosti
kardinalu. Danas je to uinio i Obrambeni front. U posjete su, obino, ukljueni govori o nehumanostima
komunizma i neposrednoj opasnosti od komunistikog zauzimanja Ekvadora. Velaskova akcija iskljuivanja kar-
dinala, jasno, znak je osvete zbog kardinalove kritike vlade u pitanju komunizma. Simpatije prema kajdinalu,
osobito meu siromanima i nepismenima, mogu pridonijeti jedino daljnjem osipanju Velaskove moi.
QUITO
7. svibnja 1961.
Upravo smo imali vrlo zapaenu provalu. Jedan od naih najboljih agenata ubaen u PCE, Luis Vargas,*
izvijestio nas je nedavno o neemu to je on smatrao poetkom ozbiljnih gerilskih operacija. Vargas nije pri-
padnik skupine koju sada uvjebavamo, ali njegove bliske i este veze s njezinim voama omoguile su mu da
doe do znaajnih obavijesti. Grupu predvode Rafael Echeverria Flores, glavni voa Komunistike partije u si-
jerama, i Jorge Ribadeneira Altamirano, lider PCE u Quitu i glavni ef URJE. Grupu je uvjebavao specijalist iz
inozemstva. Kojeg je dravljanstva, agent nije znao.
Agent Vargas pravodobno je obavijestio stanicu, pa je Noland o tome izvijestio efa policijske obavjetajne
slube, kapetana Josea Vargasa. Jutros je porunik Sandoval,* postavio zamku, i ve je dopodne uhapeno u
planini to se uzdie iznad Quita dvadeset lanova URJE. Meu uhap-
138enima su Ribadeneira i Echeverria. Stranac koji uvjebava grupu potjee iz Bolivije. Iz nae stanice u La
Pazu dobili smo o njemu podatke koje e preuzeti policijska obavjetajna sluba. Prava je teta to nije Kubanac.
No, u svakom sluaju, propaganda zna to joj je initi.
QUITO
9. svibnja 1961.
O hapenju gerilaca jutros na istaknutim mjestima javljaju sve novine. Podsekretar vlade juer je na konferenciji
za tampu podijelio saopenje, autori kojega su iz obavjetajne jedinice. Na Nolandov prijedlog, uhapeni su u
policijskom izvjetaju opisani kao grupica izmeu mnogih slinih koje ve stanovito vrijeme uvjebavaju
gerilske akcije na tajnim mjestima u zemlji. Policijski izvjetaji prema kojima su se gerilci obuavali u rukovanju
eksplozivom, izazivanju ratnog stanja, ulinim borbama i terorizmu, dobili su u novinama jaku dozu
senzacionalnosti.
Strani instruktor je Juan Alberto Enriquez Roncal, trideset i dvogodinji Bolivijanac koji je doao u Ekvador
prologa mjeseca. Prije nego to je stigao u Quito, uvjebavao je lanove URJE u Guayaquilu. Priznao je policiji
sve, ak i to da su se sastanci odravali u Ribadeneirinoj odvjetnikoj kancelariji.
Velasco je danas objavio izjavu prema kojoj e neumoljivo guiti svaki terorizam. No oslobodio je sve
uhapenike, osim Ribadeneire, Echeverrije i Enriqueza. Voa ranije uvjebanih gerilaca u Guayaquilu uhapen
je. No sasvim je sigurno da e oslobaanje ostalih izazvati negativnu reakciju javnosti. Prole je noi bombama
napadnuta elektrina centrala u Guaya-quilu.
li
QUITO
13. svibnja 1961.
Basantes, takoer agent ubaen u PCE i penzionirani armijski major, obavijestio nas je da je rukovodstvo PCE u
Guayaquilu (Pedro Saad i kompanija) bijesno na Ribadeneiru i Echeverriju. Oni misle da bi Enriquez mogao biti
agent provokator CIA i da su Ribadeneira i Echeverria pali u klopku.
No instruktor gerilaca priznao je danas kako je on zapravo Argentinac, star trideset i est godina, i kako se zove
Claudio Adiego Francia. Policijskoj obavjetajnoj slubi izjavio je da nema novaca te da je odravao teajeve za
gerilce samo zato da bi mogao nastaviti putovanje. Njegovo je odredite Kuba, ali nije dobio poziv da doe
tamo. Opisivao je svoje vie-
139godinje revolucionarne aktivnosti u Argentini. No promijenio je priu, zaklinjui se sada da se uope nije
bavio.obuavanjem gerile, nego da je lanovima URJE i PCE samo prenosio svoja argentinska iskustva.
Taj novi zaokret zadrao je itavu stvar u novinama i dalje. Sluaj moe dobro doi naoj kampanji za
prikupljanjem potpisa kako bi se ukazala milost zarobljenicima invazionih snaga u Zaljevu svinja. Stanice du
cijele Latinske Amerike organizirale su tu kampanju. Agenti politike akcije projekta ECACTOR preuzeli su na
se razailjanje peticije; danas je objavljen brzojav poslan Castru s pozivom na milost uz vie od sedam tisua
prikupljenih potpisa.
Baza u Guayaquilu postigla je posljednjih mjeseci seriju uspjeha u studentskim operacijama. Vrhunac je bio prije
dva dana. FEUE je napustila Meunarodnu uniju studenata, kojoj je sjedite u Pragu.
Ta, konana, pobjeda otpoela je izmjenom izborne procedure u FEUE, postignutom u Portovijeu prolog
prosinca, slijedile su pobjede na izborima na sveuilitu u Cuenci, u oujku, i na centralnom sveuilitu prolog
mjeseca u Quitu. U oba sluaja snage koje je predvodio Alberto Alarcon pobijedile su kandidate za funkcije u
FEUE, koje su istaknuli ve-laskisti i krajnja ljevica. Poraeni smo samo na sveuilitu u Loji, gdje je pobijedio
Ijeviarski kandidat. U Guayaquilu stanje je konfuzno, jer je u FEUE dolo do podjele na velaskistiku grupu,
koja podrava gradonaelnika, i na krajnje lijevu, koju vode lanovi URJE.
Dananje izbore Nacionalnog vijea FEUE u Quitu ratificirat e kongres FEUE, koji e se odrati kasnije. U
meuvremenu odnosi izmeu FEUE i COSEC,* u Levdenu, koji kontrolira CIA, mogu se uvrstiti.
QUITO
15. svibnja 1961-
Ambato je mjesto najnovije akcije. Juer je u Ambatu, pod pokroviteljstvom tamonjeg odjela kubanskog
prijateljskog drutva, otvorena izloba fotografija o toj zemlji. Sveanost je odrana u gradskoj palai, to je
odobrio tamonji gradonaelnik, revolucionarni socijalist. Gradonaelnik je u svojem govoru otiao tako daleko
da je kardinala nazvao izdajnikom. Kubanski je ambasador estoko istupio protiv SAD-a.
Nakon tih govora neoekivani prijekid struje onemoguio je prikazivanje filma o Kubi. Kasnije je dvadeset ljudi
napalo palau i unitilo veinu fotografija i opreme. Policija je stigla kad je sve ve bilo uniteno. Grupa je hitro
napustila palau, ispaljujui u zrak revolverske hice. Hapenja nije bilo.
Organizator prodora bio je Jorge Gortaire,* penzionirani armijski pukovnik i voa pokreta kranskih socijalista
u Ambatu. Noland ga je financirao iz ECACTOR-projekta jo od prole godine da bi mu pomogao
140
ii.
4* '
isfizgraditi organizaciju za militantne akcije i pokretanje politike kampanje protiv gradonaelnika. Briljivo
isplaniran napad, osobito u suradnji s policijom, glavni je razlog uspjehu toga prodora. No gradonaelnik je
pribavio stanovitu koliinu fotografija iz Quita, tako da je izloba mogla i dalje ostati otvorena.
QUITO
22. svibnja 1961.
Na zahtjev nae baze, policija u Guayaquilu nedavno je uhapsila tri kineska komunista koji su ovamo stigli prije
nekoliko dana. Vize su dobili dobrotom ekvadorskog ambasadora u Havani. Ovdje su, vjerojatno, u svojstvu
predstavnika federacije kineske omladine. Baza je nastojala urediti da oni ovdje borave to due, kako bi se
izvidjele mogunosti njihova regrutiranja, no nalog za njihov izgon ve je bio objavljen.
Na zahtjev nae baze, policija se pobrinula da itav sluaj dobije dimenziju senzacionalnoga. Slubeni izvjetaj
optuuje ih za propagandu i subverziju navodei da su u svojoj hotelskoj sobi imali snaan radio-pre-dajnik
putem kojega su svake veeri poslije deset sati bili u vezi s Kubom i drugim komunistikim zemljama. Optube
protivne zdravom razumu, ali u ovom je trenutku toliko straha i napetosti u atmosferi da e veina ljudi ipak
povjerovati.
Istog dana kada su kineski komunisti napustili zemlju, saznalo se za senzacionalnu zavjeru protiv Velasca. O
pokuaju ubojstva izvijestio je Radio-Guayaquil (dvolino, ista ona stanica koja je dobila nalog da prestane s
radom). Nastojanja da se ue u trag toj vijesti odvela su do samoga kubanskog konzula. Konzul je odbio
svjedoenje u istrazi, pa je ekvadorska vlada naredila da ga se protjera. Njegov nam je odlazak dao izliku za jo
jednu propagandnu akciju kojom elimo pokazati kubansko mijeanje u ekvadorske stvari, iako je on, istini za
volju, bio rtva provokacije s obzirom na to da je o zavjeri sam izvijestio organe sigurnosti u Guayaquilu.
Postalo nam je, naime, jasno da se tom provokacijom posluio Velasco ili njegovi pomonici kako bi smirili
Obrambeni front i druge snage protivne komunistima.
Ovdje, u Quitu, Nacionalni obrambeni front svoju je propagandu putem javnih sastanaka, konferencija za tampu
i izjava za javnost proturao bunije nego ikada. Front napada Velasca zbog njegove politike prema Kubi,
zahtijevajui da se ukloni ekvadorski ambasador na Kubi zato to je darovao Castrov portret u ime naroda
Ekvadora. Zahtijeva se da Velasco gui komunizam, trai se protjerivanje kubanskoga ambasadora zbor njegova
antiamerikog govora u Ambatu. Front nastavlja s pritiskom na Velasca da odredi svoje stajalite prema
komunizmu, iako je ovaj ne-
141davno izjavio da Ekvador nee postati komunistikom zemljom dotle dok je on predsjednik. Konzervativna
se partija takoer pridruila kampanji za protjerivanje kubanskoga ambasadora.
Carlos Arizaga Vega,* voa ECACTOR-operacije u Cuenci, irio je i najzad poslao Velascu peticiju kojom trai
povlaenje ambasadora s Kube zbog toga to je darovao Castrov portret. Velasco, sa svoje strane, opozvao je
vojnog zapovjednika za podruje Cuence, poznatog protivnika komunista - izazivajui tako novi val kritike.
Gradonaelnika Ambata nemilosrdno je igosalo gradsko vijee zbog njegovih izjava o kardinalu, kao i zbog
toga to je dopustio da se izloba fotografije o Kubi odri u gradskoj palai. No juer, prilikom zatvaranja
izlobe, gradonaelnik Araujo, govornici CTE i PCE - svi su ponovili svoje antiklerikalne stavove. Nakon toga
krenuli su ulicom, ali ih je presrela grupa katolikih demonstranata, koje je organizirao Gortaire i naoruao ih
kamenjem, toljagama i vatrenim orujem. Razvila se prava bitka, no iako je bilo ispaljeno i nekoliko hitaca, ini
se da nitko nije bio pogoen. Znatno jai protudemonstranti ubrzo su nadjaali ljeviare. Araujo se u jednom
trenutku naao u opasnosti da bude linovan. Da se nije umijeala policija, moglo je doi do vrlo ozbiljnog
sukoba.
Usred svih tih kriza, radniko-sindikalne operacije se nastavljaju, iako ne bez ozbiljnih tekoa. CROCLE, naa
organizacija u priobalnom podruju, sistematski je sluila antikubanskoj i antikomunistikoj propagandi, no nai
tamonji agenti nisu u sindikalnim aktivnostima efikasni onoliko koliko bismo mi to eljeli. Neprestano se bave
svojim unutarnjim razmiricama i tako proputaju da se organiziraju za svoje prave poslove. Meutim neemo ih
ukinuti sve dok Gilu Saudadeu ne uspije prebacivanje nekih agenata iz PLPR* u rukovodstvo nacionalne
konfederacije nezavisnih sindikata, koja je jo u zaetku. Miranda,* na sindikalni senator na obali, takoer nije
djelotvoran, a i umijean je u svae s agentima CROCLE. Najzad, Jose Baquero, ministar rata, koji takoer radi
za nas, odluio je pokrenuti malu (i neefikasnu) katoliku radniku grupu, CEDOC, umjesto nae svjetovne
organizacije koja se sada razvija. I njegove su mogunosti djelovanja ograniene, jer je, kao ministar, odgovoran
za zdravstvo, socijalno osiguranje, zatitu malodobnika, vatrogastvo, zadruge, a ne samo za radnika pitanja.
U dvjema prilikama tab Odjela za meunarodne organizacije poslao je agente da nam pomognu. William
Sinclair*, predstavnik Meunarodnih javnih slubi,* (PSI) i William H. McCabe,* takoer predstavnik PSI,
stigli su ovamo da nam pomognu u pripremanju kongresa slubenika gradskih i opinskih slubi koji e,
nekoliko tjedana kasnije, lansirati novu, Nacionalnu federaciju tih poslanika. Takoer posjetio nas je
meunarodni predstavnik Internacionalne federacije tvornikih, poljoprivrednih radnika i radnika srodnih
djelatnosti,* (IFPAAW), koji je doao izvidjeti mogunosti kako da pripomogne u organiziranju radnika iz
neurbaniziranih priobalnih podruja.QUITO
28. svibnja 1961.
Kubanci su izveli odgovarajui manevar. Juer je Carlos Olivares, podsekretar za vanjske poslove Kube i njihov
najbolji strunjak za otkrivanje radio-smetnji stigao u Guayaquil. Olivares je na putovanju dobre volje i
pokuava potpomoi odnose Kube sa zemljama u Zaljevu svinja. Danas je posjetio Velasca, ali nismo mogli
dobiti izvjetaj o njihovu privatnom sastanku.
Olivaresov posjet koincidira s novim izvjetajima o znaajnom publicitetu koji se na Kubi pridaje nedavnim
govorima ekvadorskog ambasadora na tamonjim sveuilitima. Kubanski novinski izvjetaji tvrde da je amba-
sador napao SAD i dodao da je i Ekvador, poput Kube, rtva despotskoga, nepravednog i gramljivog
amerikog imperijalizma. Izvjetaji su doveli do novih izgreda protiv Velaskove politike prema Kubi.
Velasco je danas odrao jo jedan govor, ali nije pokuao prikriti tetu koju mu nanosi naa kampanja. Osudio je
neimenovane osobe to pokuavaju podijeliti zemlju na komuniste i protivnike komunizma i ponovio da, dok je
on predsjednikom, Ekvador nikad nee postati komunistiki.
Posredstvom Salgada, Davile, Pereza, Arizage, Gortairea i drugih agenata naa se kampanja nastavlja. John
Bacon i dalje, svaka dva ili tri dana, objavljuje svoje vijesti opreza, a druge propagandne teme bave se za-
robljenicima u Zaljevu svinja i nedavnim hapenjem gerilaca u Quitu.
Gortaire je u Ambatu uspio lansirati antikomunistiki front, u kojem su liberali i konzervativci, faistika ARNE
i druge organizacije. To je prvi znak vidljivog uea liberalne partije u frontu protiv komunista, to jasno
odraava presti i Gortaireove organizatorske sposobnosti.
QUITO
2,9. svibnja 1961.
Ako naa propaganda i kampanja politike akcije ne prisile Velasca da poduzme ispravnu akciju, onda to sve
gora ekonomska situacija svakako hoe. Predsjednik monetarnog savjeta, kojega je imenovao sam Velasco,
danas je podnio ostavku u znak protesta zbog propadanja privrede prouzrokovanog nestabilnou u vezi s
Kubom i komunistikim pitanjem.
Od povratka (na poetku oujka) politici monetarne stabilnosti nije se mogla zakoiti inflacija, usprkos tome to
je Velasco odluio o stanovitom broju novih, neizravnih, poreza koji su vrlo nepopularni. I dok Velasco i njegovi
pomonici nastavljaju svojom pjesmom o etrdeset godina velaskizma, veina ljudi bori se protiv sve slabije
kupovne moi. Pokazatelj loe situacije moe biti i vrijednost sukra na slobodnom tritu:
143prije est mjeseci valjalo je dati osamnaest sukra za dolar, a danas ak dvadeset i dva.
Predsjednik monetarnog savjeta u ostavci pripisuje pogoranu ekonomsku situaciju pomanjkanju povjerenja, do
ega je dolo zbog toga to Ve-lasco tolerira komunizam na unutarnjem planu i zbog njegove dvosmislenosti u
ponaanju prema Kubi. Ustrajao je na tome da Velasco mora poduzeti akciju, a ne da objavljuje filozofske izjave,
i jasno istaknuo ove specifine probleme: aktivnosti ekvadorskoga ambasadora na Kubi; rovarenje kubanske
ambasade u Quitu i njihova konzulata u Guayaquilu; govor kubanskoga ambasadora u Ambatu i, najzad,
nepostojanje Velaskove jasne definicije komunizma.
Velasco je zaista zbunjen tom ostavkom, za koju Noland kae da bi mogla imati stanovit uinak. Izjava o
povlaenju ne bi mogla biti bolja ak i da smo je pisali mi sami. Tono ono to elimo.
QUITO
30. svibnja 1961.
Velasco najzad kree u akciju. Nekoliko naih agenata, ubaenih meu velaskiste, izvjetava da je Velasco
zatraio od Olivaresa povlaenje kubanskog ambasadora. Nee biti proglaen persona non grata - jednostavno
tih odlazak. To je vrlo oit znak da se Velasco suoava sa stvarnou: ne moe i dalje zanemarivati pritisak
kranskih socijalista, konzer-vativaca, katolike Crkve i drugih protivnika komunista - a, naravno, ni nas. im
saznamo datum odlaska kubanskog ambasadora, organizirat emo komitet za ne ba Ijubezan ispraaj.
Stvar ima i loih strana - sudac je danas oslobodio Echeverriju i Riba-deneiru uslijed pomanjkanja dokaza. U
itavom pravosuu on je najbolji prijatelj krajnje ljevice i ovoj je dvojici bio posljednja nada. Raniji postupak
habeas corpus nije im iao na ruku, a i kampanja koju je CTE bila poduzela za njihovo oslobaanje nije se
pokazala osobito uspjenom. Sudac je od policije zahtijevao dokumente o originalnim izvorima policijske
informacije, ukljuivi i imena informanata. Kako je stanica bila jedini izvor, ne treba niti spominjati da je sluaj
za nas pravno izgubljen.
QUITO
3. lipnja 1961.
Veeras je Velasco odrao vrlo vaan govor. Na politikom je skupu pokuao dati jasno tumaenje koje je
zahtijevao Obrambeni front i desne politike partije. Proklamirao je doktrinu liberalizma, koja za nj znai prije
144suradnju nego sukob meu klasama. Osudio je komunizam, pohvalio predstavniku demokraciju i opisao
svoj kurs kao sredinu izmeu ljevice i desnice. Rekao je i to da komunizam treba napasti ne policijskom repre-
sijom nego otklanjanjem bijede, gladi, bolesti i neznanja. Pokazao je i uinak nae kampanje, optuujui
antikomuniste da nastoje oduzeti osnovicu njegovom uporitu i da pokuavaju podijeliti 400 ooo Ekvadoraca,
koji su glasali za nj, na podlozi antikomunizma.
Taj govor, upravo u trenutku protjerivanja kubanskog ambasadora, ima svrhu da ublai kampanju. Na je cilj
potpuni raskid odnosa s Kubom, a ne samo protjerivanje ambasadora. Stanje u privredi vjerojatno e nam u tome
pomoi. Sukr je sada sa osamnaest (prije est mjeseci) pao na dvadeset i dva za dolar. Suprotnosti inflacije
bjesne, cijene lijekovima meu najviima su u Latinskoj Americi.
QUTTO
7. lipnja 1961.
Velaskov antikomunistiki govor bio je vrlo dobro primljen, tako da je ak i konzervativna partija objavila
podrku. Meutim veina ljudi i dalje oekuje njegove akcije. Stoga i mi moramo srediti neke stvari prije nego
to se opustimo. Dan nakon Velaskova govora ministar obrane jasno je rekao da Velasco sada smatra svoju
poziciju antikomunistikom - jasan pokuaj da se zaustavi opadanje podrke protukomunistike kampanje, iza
koje stoji stanica.
Liberalna je partija prilino iznenadno zauzela poloaj za udarac protiv predsjednika. Nema sumnje, dijelom
zbog toga to su velaskisti napali njihov list El Comercio. Na godinjoj proslavi osnivanja partije reeno je da
je proteklih trideset godina velaskizma povuklo zemlju u stanje oba-mrlosti te da je, naravno, jedino liberalna
partija moe spasiti. Tvrdnje liberala preteno se zasnivaju na sve goroj ekonomskoj situaciji: sukr je sada spao
na dvadeset i pet za dolar.
Doputene su, meutim, stanovite olakice; uglavnom zahvaljujui Ve-laskovim antikomunistikim akcijama u
protekla dva ili tri tjedna. Meunarodni monetarni fond danas je u Washingtonu objavio da za program
stabilizacije u Ekvadoru dodjeljuje dodatnih deset milijuna dolara pomoi. U izjavi IMF-a takoer se kae da
Centralna banka, koja je bila zatraila pomo, namjerava usvojiti politiku kreditnih ogranienja i jo neke mjere
kako bi dokrajila bijeg kapitala, podrazumijevajui da su poduzete i druge mjere kako bi se sprijeilo opadanje
deviznih rezervi.
Izjava IMF-a uznemirila je ovdanju vladu, koja nije eljela publicitet. Ministar ekonomije ak nije htio
komentirati izjavu, rekavi da pitanje valja uputiti IMF-u u Washington.
10 CIA
145QUITO
12. lipnja 1961.
Proli tjedan, otkako je Velasco odrao svoj antikomunistiki govor, bio je prvi relativno miran otkako sam
stigao. U uzbudljivoj brzini kojom smo ili iz krize u krizu gotovo nisam niti zamijetio koliko je moje znanje
panjolskoga uznapredovalo. Noland je osobito zadovoljan mojim napretkom u znanju jezika, a i nainom na
koji sam stvarao svoje prijatelje meu Ekvadorcima, to bi bez znanja jezika bilo nemogue. Vrijeme sam
provodio uglavnom sreui ljude u golf-klubu dok sam uio igrati.
Janet ima neku vrst mentalnog bloka u uenju jezika, i ini mi se da to uzrokuje neka trvenja meu nama.
Izmeu ostalog, njezina su prijateljstva time ograniena samo na one ljude koji govore engleski, to je spreava u
dodiru s poslugom i prilikom kupovine. Politika, na nesreu, takoer je ne zanima. No to su male i uobiajene
bolesti, reeno mi je, u prekomorskoj slubi. I one, sigurno, blijede pred velikim novostima: u listopadu
oekujemo nau prvu bebu, to je neto to, dodue, nismo predviali, ali smo oboje sretno iznenaeni.
Redovit posao u stanici vrlo je naporan - noi, vikendi, kad god se neto dogaa. Kad proitamo novine, svakoga
jutra poinjemo pisati i ra-zailjati papire: pripremanje i pakovanje uputa o operacijama, obavjetajni izvjetaji,
kablogrami o hitnim stvarima. Noland inzistira na tome da svakoga dana itamo dosje kablograma po
kronolokom redu, kako bismo bili u toku svih stvari. Pisma, i koja se alju i koja dolaze, krue uokolo tako da
svaki oficir tono zna to rade drugi, njihove uspjehe i njihove probleme. Svaki od nas dnevno kontrolira popise
avionskih putnika, a Noland zahtijeva da svi itamo kablograme State Departmenta i pisma kojima se bavi
sluba ambasade. Uza sve to itanje prinuen sam da izlazim kako bih susretao agente, iako izravno susreem
samo petoricu. Najgore je pisati obavjetajne izvjetaje, jer je potreban specijalni postupak i oblik.
Propaganda i kampanja politike akcije protiv Arauja, Kube i komunizma uope bile su glavni program stanice
otkako sam prije est mjeseci stigao ovamo. Iz ECACTOR-projekta osigurava se novac za veinu tih aktivnosti.
Stoje otprilike 50 ooo dolara godinje, a u gradu poput Quita tisuu dolara tjedno znai zaista mnogo. ini mi se
da mi ne obraujemo zemlju, no sigurno pomaemo da se dogaaji oblikuju u onom smjeru i formi kako
elimo. Druga glavna aktivnost stanice, program ubacivanja u PCE, sustavno nam osigurava dobre informacije.
Nema sumnje da Echeverria i njegova skupina ovdje u sijeri ini sve to moe kako bi se pripremila za oruane
gerilske operacije. Moramo i dalje initi pritisak na Velasca da raskine s Kubom i pritegne krajnju
ljevicu.QUTTO
15. lipnja 1961.
Velasco, ini se, misli kako je njegovom antikomunistikom definicijom kampanja prekinuta. Sutradan je jo u
jednom govoru ponovio svoju staru temu kako Ekvador pod njegovom vlau nee nikad postati komunistikom
zemljom, ali je i dalje ostao pri tome da nee prekidati odnose s Kubom bez diplomatskog povoda.
Na drugoj strani Jorge Ribadeneira, voa URJE, uhapen u toku uvjebavanja gerilaca, poslan je na odsluenje
vojnog roka u jednu izoliranu jedinicu u amazonskoj dungli. Njegova e odsutnost svakako biti amar vodstvu
URJE u Quitu, kao i PCE-u.
Posredstvom Gustava Salgada pokuavamo dovesti u vezu hapenje gerilaca prologa mjeseca s izvjetajima o
uvjebavanju gerilaca na Kubi. JMWAVE stanica u Miamiju nedavno je objavila lanak o tome kako se u Havani
obuavaju gerilci u skupinama od deset do petnaest. Pristigli su iz latinskoamerikih zemalja. lanak je bio
poslan Salgadu, koji mu je pridodao dio o epizodi uvjebavanja lanova URJE prologa mjeseca i uredio da se
objavljuje dva dana uzastopce. Bilo kako bilo, moramo zadrati dojam uvjerljivosti u propagandnoj kampanju o
komunizmu i Kubi.
Ministarstvo vanjskih poslova objavilo je danas da povlai ambasadora s Kube i da e on biti na raspolaganju.
Velasco oito nastoji smiriti desniare, ali je injenica da nema drugog izbora.
QUITO
16. lipnja 1961-
Nedavno je objavljeno da e potpredsjednik Arosemena otputovati 18. lipnja u Sovjetski Savez, ehoslovaku i
Poljsku. Ve neko vrijeme znali smo za to putovanje. Putuju na poziv Vrhovnog Sovjeta, a u delegaciji e, osim
Arosemene, biti i nekoliko predstavnika raznih zakonodavnih tijela. Formalno, to je privatno putovanje, bez
diplomatskih ili trgovinskih ciljeva. No Arosemena je poznat po svojim Ijeviarskim idejama - osim toga je i
alkoholiar - pa je sasvim sigurno da e nam to putovanje donijeti neke nedae.
Velasco se protivi tome putovanju, jer se dan Arosemenina putovanja poklapa s danom dolaska Adlaia
Stevensona, a Velasco tei za ekonomskom pomoi. Stevenson putuje Latinskom Amerikom promiui Savez za
progres i nastojei od fijaska u Zaljevu svinja spasiti to se spasiti moe. Velasco e ga doekati s popisom
zahtjeva. On ne eli da Arosemenino putovanje ugrozi zahtjeve za pomo koje e uputiti Stevensonu, osobito
sada kada je, nakon protjerivanja kubanskog ambasadora i opozivanja
147vlastitog, antiameriki raspoloenog ambasadora na Kubi, na pomolu povoljna atmosfera. Tako je to
putovanje izazvalo otru javnu raspru izmeu Arosemene i Velasca. Ministar vanjskih poslova izjavio je danas
kako kabinet jedinstveno smatra da Arosemenino putovanje u ovom trenutku nije korisno, istiui da
Arosemena putuje na vlastiti raun, bez slubene podloge. Sa svoje strane, Arosemena ostaje pri svojoj odluci da
putuje, optuujui neimenovane voe velaskistike vlade da su pomahnitali za novcem. Dr Ovalle izvjetava da
je Velasco izvan sebe od bijesa.
f.
QUITO
20. lipnja 1961.
Arosemena je otputovao kako je i planirao. Danas odlazi ambasador Stevenson. Velasco je podnio memorandum
od sedamnaest stranica s poetnim zahtjevima za razvojne potrebe Ekvadora u ukupnoj vrijednosti od oko 2.00
milijuna dolara. Stevenson se susreo s umjerenim voama dijela FEUE za Quito te s voama pokreta nezavisnih
sindikata. Juer sam s njim kratko razgovarao u ambasadi. Narednih e dana u Washington otputovati
ekvadorska delegacija na elu s ministrom za razvoj da bi zatraila nove zajmove. Arosemenino putovanje
vjerojatno nee nakoditi zahtjevima koje je Velasco iznio Stevensonu.
No sukob koji je nastao meu tom dvojicom nee se lako izgladiti.
Velasco je opet promijenio premijera. Na to je mjesto postavio ranijeg, Ponceovog, ministra obrane, to je
uobiajen korak da sebe na odgovarajui nain osigura prije nego to se Kongres ponovno sastane u kolovozu.
QUITO
29. lipnja 1961.
Noland je odluio da pojaa pokrivanje Kubanaca na taj nain to e u ambasadi postaviti telefon s
prislukivaem. Zatraio je da ja preuzmem tu operaciju. Neki dan me upoznao s Rafaelom Buchelijem,*
ininjerom koji vodi brigu o promjenama svih telefona u Quitu. Bucheli je stari No-landov prijatelj jo otkako je
njegov brat (kriptonim ECSAW) bio na glavni agent politike akcije u Ponceovoj vladi. Stradao je u prometnoj
nesrei. Bucheli e itavu stvar izvesti tako da e u centrali, u kojoj je i njegov ured, instalirati linije koje e
spajati i njegov stan i kubansku ambasadu. Noland me upoznao i s Alfonsom Rodriguezom,* ininjerom koji
nadgleda itav sistem telefonskih linija izvan centrala. Rodrigueza je Noland upoznao zahvaljujui svome radu u
nogometnoj momadi sve-
148uiline sportske lige, gdje je Rodriguez takoer aktivan. Regrutirao je Rodrigueza, a ovaj je predloio i
Buchelija rekavi za nj da moe biti koristan, ne znajui da je Bucheli to ve bio prihvatio.
Dvojica ininjera, Noland i ja zapoeli smo planiranje operacije, ali Noland namjerava itav posao prepustiti
meni. Prvo to moram uiniti jest da iz taba dobijem odobrenje za operaciju, a zatim da se pobrinem da iz
stanice u Panami, gdje je Odjel tehnikih slubi upravo postavio regionalnu pomonu bazu, pribavim neto
opreme. Panamska stanica smjetena je u Fort Amadoru, u zoni Kanala, gdje postoje razliite pomone slube
koje su kadre svakoj stanici zapadne hemisfere utedjeti nekoliko dana putovanja. Rodriguez e tada u
Buchelijevoj kui postaviti specijalnu liniju na koju emo montirati prislune ureaje. Fran-cinu Jacome, koja je
pisala fiktivna pisma na nevidljivim porukama za AMBLOOD-agente, zamolit u da mi naini prijepis.
QUITO
7. srpnja 1961.
Za promjenu, dobre vijesti i od Velasca. Danas je Jorgea Acostu Ve-lasca* imenovao ministrom financija. Dosad
je Acosta bio dorektor zavoda za kolonizaciju i potpredsjednik Nacionalnog vijea za planiranje, poneto udaljen
od svog ujaka, predsjednika. Neprekidno je izvjetavao Nolanda o Velaskovoj tvrdoglavosti, odbijanju da raskine
s Kubom, ali odsada e moi na tom problemu raditi izravno u kabinetu.
Ambasador Bernbaum takoer je pokuao omekati Velasca glede kubanskog problema. Zahvaljujui njegovoj
pomoi, upravo je odobreno pet milijuna dolara zajma za razvoj stambene izgradnje. Osim toga postigao je da
Velasco dobije poziv da posjeti Kennedvja, o emu e biti javljeno za nekoliko dana, a do posjeta e vjerojatno
doi u listopadu.
Davila i konzervativci i dalje guraju svoje. Partija je danas zabranila da itko od njezinih lanova preuzme posao
u Velaskovoj administraciji.
QUIRO
ii. srpnja 1961.
Kardinal je juer objavio pastirsko pismo protiv Kube koje bi moglo promaiti cilj. To je podjarujue,
alarmantno, gotovo histerino upozorenje protiv Kube i komunizma. On pouruje sve ekvadorske katolike da
poduzmu akciju protiv komunizma, ali ne kae koju vrst akcije. Izjava je u tolikoj mjeri emotivna da bi mogla
uroditi suprotnim plodovima, ali
149Noland vjeruje da Davilina gomila, koja je na na nagovor natjerala kardinala da tu izjavu objavi, zna to joj
je initi.
Danas smo, posredstvom ekipe ECJOB, distribuirali nepotpisani letak kojim se estoko napada kardinal zbog
takvih svojih izjava. Kao to smo i oekivali, katolike su organizacije u isti mah poele prosvjedovati.
QUITO
15. srpnja 1961.
Politika je situacija pola novim smjerom koji bi mogao baciti u za-sjenak pitanja Kube i komunizma. Vladina
opozicija iznenada se ujedinila pod potpredsjednikom Arosemenom, zahvaljujui uglavnom samome Velascu.
Prije tri dana Velasco je postavio novog ministra privrede, koji je i temeljni predlaga veine vladinih restrikcija.
On je takoer bio udruen s gvajakvilskim financijskim interesima koji diu hajku na Velasca; njegovo je
imenovanje odmah oivjelo kritike u kojima je prevladavala gva-jakvilska klika. Vlada je juer proglasila
izjednaavanje deviznih teajeva, to znai da e uvoznici strojeva, sirovina, lijekova i drugih osnovnih ma-
terijala morati plaati otprilike 20 posto sukra vie za svaki dolar deviza kupljenih u Centralnoj banci radi uvoza.
Izjednaavanje je kao mjera praktiki isto to i slubena devalvacija sukra i trenutno e prouzroiti porast cijena.
Jer nikakve mjere kompenzacije, kao to su izravnavanje taksa ili izuzimanje carinskih tarifa, nisu bile
ukljuene. Najtee pogoeni sektor privrede bit e poljoprivreda u sijeri, ali e cijene openito rasti u cijeloj
zemlji.
Dekret o izjednaavanju doao je istodobno s objavom serije novih indirektnih taksa na gazirana pia, pivo,
uredski papir, nezaraeni dohodak, putovanja magistralnim cestama i drugo. Te takse takoer e prouzroiti
poveanje cijena ili opadanje kupovne moi, a rue i Velaskove nedavne izjave prema kojima su ve postojee
takse visoke.
Meunarodni monetarni fond u Washingtonu izjavio je kako podrava mjere izjednaavanja, to ne iznenauje,
jer svatko zna da su te mjere bile uvjet za dodjeljivanje dodatnih deset milijuna dolara, to je objavljeno prolog
mjeseca. U Ekvadoru, meutim, gotovo svaka znaajnija politika organizacija i druge grupacije, kao to su
FEUE i CTE, suprotstavljaju se i izjednaavanju i novim neizravnim porezima.
Novi ekonomski dekreti nisu mogli biti objavljeni u gore vrijeme za Velasca. Naime, juer se Arosemena vratio
sa svog moskovskog putovanja. Njegove pristalice, ukljuujui i voe krajnje ljevice, gotovo vie od tjedan dana
pripremali su mu velik doek. Na aerodrom u Quitu dolo je nekoliko tisua ljudi predvoenih Araujom, kao
jednim od voa. Na
150plakatima su se isticale parole Kuba da, Jenkiji ne, Dolje imperijalizam i elimo odnose s Rusijom.
Velasca oekuje teka bitka da zadri prednost. Sasvim je vjerojatno da e on prekinuti odnose s Kubom, kako bi
osvojio podrku desnice, ali se ipak ne elimo na to kladiti.
QUITO
23. srpnja 1961.
Arosemena je postao neosporni voa opozicije protiv Velasca. Iako konzervativci i kranski socijalisti i dalje
ostaju u opoziciji na pitanjima Kube i komunizma, novi ekonomski dekreti daju FEUE, CTE, URJE, PCE i
revolucionarnim socijalistima savrenu podlogu da se ujedine pod Arose-menom. ak su se i reakcionarna
liberalna radikalna partija i umjerena socijalistika partija, pod vodstvom naeg agenta Manuela Naranje, pri-
druile krajnjoj ljevici podravajui Arosemenu kao vou opozicije.
Velasco se uplaio iznenadne Arosemenine popularnosti. U toku primanja koje mu je prireeno u Guayaquilu
lokalne tenkovske jedinice stavljene su u stanje uzbune kako bi time doarale strah i (neuspjeno) skratile
njegovu prisutnost u tom gradu. U pokuajima da obrani ekonomske mjere s obrazloenjem da je vladi
neophodan vei dohodak za javne radove, Velasco je ogoreno napao Arosemenu kako razbija velaskistiki.
pokret. Kako Arosemena i neki od njegovih pristaa sebe i dalje nazivaju velaskistima, iako su se okrenuli protiv
samoga Velasca, predsjednik im je rekao da napuste pokret i osnuju drugu stranku pod drugim imenom.
Gvajakvilske studentske operacije slabe. Prije tjedan dana odrani su izbori za funkcionere URJE na sveuilitu
u Guayaquilu - moda najvanijem dijelu FEUE s obzirom na visok stupanj militantnosti tamonjih studenata.
Nae snage, koje vodi Alberto Alarcon a financiraju se iz projekta ECLOSE, porazila je ekstremna ljevica. Voa
URJE izabran je za predsjednika FEUE. Izbori su doli u zao as, upravo kad su ljeviari u ekonomskim
pitanjima buno podravali Arosemenu protiv Velasca.
QUITO
27. srpnja 1961.
Zamjenik efa stanice, Gil Saudade, odluio je da stavi na kocku budunost svoje ECLURE-partije, Narodne
revolucionarne liberalne partije (PLPR), kako bi produio vijek Velaskovu predsjednitvu. On se jo uvijek nada
da bi mogao privui velaskistiku ljevicu, koja je sada uz Arauja, ak ako bi to moglo znaiti i otvorenu podrku
samome Velascu. Kadaje prije nekoliko tjedana odrana u Quitu prva nacionalna konvencija partije, Velasca su
izabrali za poasnoga predsjednika.
Pripreme za konvenciju trajale su nekoliko mjeseci, u toku kojih su objavljivane izjave o glavnim pitanjima.
Potkraj lipnja, na primjer, PLPR je objavila izjavu podrke Velaskovoj politici prema Kubi (manevar u koji se
Saudade svjesno upustio), ali otro optuujui dvadeset obitelji koje su jo od stjecanja nezavisnosti izrabljivale
Ekvador i koje pokuavaju zadrati svoje povlastice tako da zadre zemlju pod vlau veleposjednika i
glaveina. U izjavi se takoer utvruje da su istinski neprijatelji ekvadorskog naroda konzervativna partija,
pokret kranskih socijalista, radikalna liberalna partija i socijalistika partija - sve one predstavljaju bogate oli-
garhije koje ugnjetavaju siromane mase u zemlji.
Dva tjedna kasnije PLPR objavljuje jo jednu otru izjavu, ovaj put kritizirajui nedavno pastoralno pismo
kardinala kojega nai agenti optuuju da je samo jedan vie iz oligarhije te da strah od komunista podreuje
svojim vlastitim ciljevima. U ovom trenutku Gil ima na platnoj listi nacionalnog direktora partije, Juana Yepeza
del Poza mlaeg, nacionalnog koordinatora Antonija Ulla Coppiana, pravnog zastupnika Carlosa Valleju Baeza i
- mozak itave operacije - Juana Yepeza del Poza starijeg, koji nema funkcije.
Saudade je vrlo zadovoljan konvencijom PLPR koja je sino zavrena Glavni govornik bio je Velasco. Zavrna
je sjednica dobila izvanredno velik publicitet, a prisustvovala joj je masa svijeta. Iako je partija trebala podrati
Velaskovu politiku prema Kubi iz taktikih razloga, Saudade se pobrinuo da Juan Vepez mlai u govoru prilikom
otvaranja odredi PLPR kao partiju koja se suprotstavlja i lijevim i desnim ekstremima, dodajui da partija nikad
ne moe prihvatiti despotizam sovjetskog marksizma.
Na konvenciji Gil je uspio pronai dva nova agenta. Njegova je za-.misao da ih ubaci u pokret nezavisnih
sindikata kako bi osigurao kontrolu stanice nad operacijom CROCLE, koju vodi baza u Guayaquilu. Prvi je
Matias Ulloa Coppiano,* brat Antonija, nacionalnog koordinatora PLPR. Matias je ef zajednice transportnih
poduzea. Drugi agent je Ri-cardo Vazquez Diaz,* voa gvajakvilske delegacije PLPR, koji je bio jedan od
sekretara konvencije.
QUITO
31. srpnja 1961.
ini se da se Velasco i Kubanci pribliavaju osnivanju saveza za meusobnu pomo. Juer je objavljen intervju s
novim ambasadorom u kojem on istie da je Kuba prva zemlja koja je podrala Ekvador u njegovim zahtjevima
za revizijom protokola iz Rija, usporeujui snano nametanje obaveza iz protokola s isto takvim nametanjem
obaveza od strane SAD-a
15*na osnovi Platskog amandmana i naeg zadravanja pomorske baze u Guantanamu. Ministar vanjskih
poslova danas je izjavio kako se Ekvador suprotstavlja svakom vidu kolektivne ili multilateralne intervencije na
Kubi.
Meutim, snage Obrambenog fronta ne miruju. Na prokubanskom mitingu prije tri dana Araujov govor bio je
prekinut uslijed neoekivanog nestanka struje. Policijske jedinice i konjica oko dvorane sprijeile su sukob s
protudemonstrantima. Slino se dogodilo i prilikom predaje akreditiva novog kubanskog ambasadora u
predsjednikoj palai; jedna anti-kastrovska grupa, koju je poslao Obrambeni front, sukobila se s grupom URJE
koja je dola pred palau da pozdravi ambasadora. Dolo je do sukoba koji je policija najzad suzbila suzavcem.
Pomoni ured Odjela tehnikih slubi iz Paname poslao je magnetofone, diktafone i drugi potreban pribor za
prislukivanje telefona u kubanskoj ambasadi (kriptonim ECWHEAT). Prologa tjedna bio je ovdje
audiotehniar Larry Martin,* kako bi uvjebao Rafaela Buchelija u rukovanju opremom. U centrali je Bucheli uz
pomo jednog svog pomonika postavio potrebne linije. I Bucheli i njegov pomonik aktivni su u klubu
aeromodelara u Quitu. Iz taba u dobiti katalog pribora o aeromode-larstvu kako bi njih dvojica mogli naruiti
opremu koja im manjka u klubu. Tu e mi opremu poslati diplomatskom potom. O plai emo razgovarati
kasnije.
QUITO 4. kolovoza 1961.
Taktika zastraivanja opozicije stajala je Velasca jo jednoga premijera. U nedavnoj otvorenoj polemici s
nacionalnim direktorom radikalne liberalne partije premijer se posluio takvim brutalnim osobnim uvredama da
ga je voa liberala izazvao na dvoboj. Premijer je juer podnio ostavku kako bi mogao prihvatiti izazov, jer je
dvoboj u Ekvadoru zabranjen. Voa liberala doletio je juer iz Guayaquila u Quito da bi obavio posljednje
pripreme. No na aerodromu ga je doekalo nekoliko stotina bunih velaskista, uglavnom policajaca u civilu i
slubenika vladinih monopola i carine. Liberalni je voa jedva uspio umaknuti linu. Nekoliko meunarodnih
letova kasnilo je jer je aerodrom bio u oblaku suzavca koji je policija upotrijebila u tom opem kaosu. Dvoboj je
kasnije otkazan jer su sekundanti uspjeli urediti da se bivi premijer dolino ispria. Tako je ast bila
zadovoljena.
U toku guve na aerodromu neoekivano je doletjela sovjetska delegacija u prijateljski posjet. Od drugih stanica
zapadne hemisfere imali smo, dodue, izvjetaje o njihovu putovanju, ali toan datum njihova puta u
153Quito nije bio odreen, vjerojatno zato da se izbjegne neprijateljski doek. Nai agenti u Nacionalnom
obrambenom frontu objavit e izjave i demonstrirati protiv posjeta. Delegacija1 e odsjesti u hotelu Quito. No
jo nam uvijek nisu vratili iz pomone tehnike baze u Panami nae sobne svjetiljke kako bismo mogli
prislukivati.
QUITO
31. kolovoza 1961.
Nae kampanje propagande i politike akcije da se i dalje opozicija prema Velascu okuplja oko pitanja Kube i
komunizma potisnute su zbog vee vanosti ekonomskih dekreta o izjednaavanju deviznog teaja i novih taksa,
to je odlueno prologa mjeseca. Jedna od glavnih javnih tema postala je i inflacija. Vlada je, meutim, odluila
da zadri ekonomske dekrete kako bi stimulirala izvoz. Slino, nove su takse neophodne zbog financiranja
policije, vojnih snaga, prosvjete i javne izgradnje. Bilo kako bilo, dekreti su postali zajedniki nazivnik napada
opozicije na Velasca. Trgovinska komora sutra e zatraiti opozivanje dekreta o jedinstvenom teaju deviza.
Kongres, koji se ponovno sastao prije tri tjedna, u sreditu je politike debate opozicije. Velaskistika je taktika
zastraivanja s galerija obnovljena. U toku jedne sjednice, kada je zamjenik premijera bio pozvan da odgovori na
pitanja o represivnim akcijama policije u Guayaquilu, nije se uslijed graje s galerija moglo uti ni rijei. Poslanik
opozicije, koji je pokuao postaviti pitanje, bio je zasut korama od banana i narani te popljuvan. Ne obazirui
se, poslanik je nekoliko sati govorio protiv represalija u Guayaquilu. Galerije su ga neprestano u toku govora
napadale i poniavale, tako da je najzad bio primoran potraiti zaklon. U meuvremenu je u dvorani izbila tua
meu poslanicima, letjele su pepeljare, a snage sigurnosti parlamenta odbile su da izbace pobunjenike s galerija.
Arosemena, kao predsjednik kongresa, i dalje vodi opoziciju protiv Velasca. Iako su lojalni velaskisti izabrani na
funkcije u oba doma, nemogue je tono utvrditi premo partije zbog nesigurne procjene koliko je velaskista
prelo na stranu Arosemene takav je, na primjer, sluaj s Reinaldom Vareom,* koji je ponovno izabran za
potpredsjednika senata i deklarirao se kao pristalica Arosemene. Prije dva tjedna Arosemena je pozvao
delegaciju CTE na zajedniku sjednicu kongresa kojoj je predsjedao. lanovi delegacije zatraili su da kongres
poniti srpanjske dekrete o izjednaavanju teajeva i novim taksama, dodajui da e, ukoliko se taj zahtjev ne
prihvati, CTE sazvati opi trajk.
Ovaj put Arosemena je dao istjerati velaskistiku skupinu kada je ova poela galamiti.
154QUITO
2. rujna 1961.
Saudade sigurno napreduje sa svojom Narodnom revolucionarnom liberalnom partijom (PLPR) ovaj put uz
pomo stanice u Bogoti. Otkako je doao u Quito, Saudade korespondira sa stanicom u Bogoti koja podrava
lijevo krilo Liberalne partije; ovo sebe naziva Revolucionarnom liberalnom partijom (PLR). Iskustvo PLR u
Kolumbiji dobro dolazi Sau-dadeu, koji se nada da e s PLPR postii uspjeh ravan onome to ga stanica u Bogoti
postie s PLR.
Prije nekoliko tjedana Saudade je naredio Juanu Vepezu del Pozu mlaem (iz PLPR) da pozove vou PLR
Alfonsa Lopeza Michelsona,* da posjeti Quito, kako bi se razmijenila iskustva i unaprijedio organizacioni rad
PLPR. Saudade, naravno, nije otkrio interes CIA za PLPR, ali stanica u Bogoti osigurala je da se poziv prihvati.
Lopez je stigao juer. Posjetit e Velasca i Arosemenu i odrati vie govora. Posjetit e i Guayaquil. Saudade
plaa raun. Publicitet posjeta vrlo je dobar.
QUITO
4. rujna 1961.
Arosemena uvruje politiku podrku koju mu daje CTE. Potaknuo je senat da odobri 50 ooo sukra za
nacionalnu konvenciju CTE, predvienu da se odri potkraj mjeseca u Ambatu. CTE je zahvalila preko rad-
nikog senatora po zadatku iz sijera, koji pripada revolucionarnim socijalistima. Arosemena je pozvan da na
zavrnoj sjednici konvencije odri govor. Prihvatio je.
Kampanja CTE protiv dekreta o ujedinjavanju teajeva i novih taksa nastavlja se usporedno s pripremama za
opi trajk, poetak kojega jo nije utvren.
Nai agenti ubaeni u PCE izvjetavaju da je partija radosno prihvatila suradnju Arosemene s CTE i ljevicom
uope - no Ijeviarski rukovodioci zabrinuti su zbog njegove sklonosti alkoholu i bit e oprezni kako ne bi
nastradali ukoliko suradnja s njima bude prejaka.
Za nekoliko dana poet emo prislukivati ehoslovako poslanstvo. Noland je naredio Ottu Kladenskom da od
Cehoslovaka izmami informacije o moguoj stalnoj lokaciji poslanstva. Najzad su Cehoslovaci potpisali ugovor
za veliku zgradu koja je sada pred zavretkom. Istraujui dokumentaciju o zgradi, Noland je otkrio da je
projektant njegov prijatelj iz sveuiline sportske lige. Noland poznaje i vlasnika kue, ali je nakon razgovora s
ininjerom odluio da vlasniku ne govori nita, jer bi se
155ovaj mogao uplaiti itave stvari i suprotstaviti se kako ne bi izgubio ugovor.
Iz taba je stigla oprema za pet do est instalacija. Ovdje su tehniari koji ve studiraju plan zgrade da bi utvrdili
upotrebu soba. Prvi im je cilj centrala iz koje e se emitirati ifrirane poruke, ured poslanika, a zatim kancelarije
i spavaonice.
Kako je zgrada u jednom od najljepih dijelova Quita, imamo na raspolaganju mnoga pomona mjesta koja
moemo iskoristiti u toku instaliranja opreme. Predvieno je da dva tehniara nou uu u kuu zajedno s
ininjerom koji, sreom, govori engleski. Ja u biti na promatrakom mjestu s kojeg se vidi cijela zgrada: u
spavaonici stana jednog slubenika USIS iz nae ambasade. Noland, ef policijske obavjetajne slube, kapetan
Vargas,* i nekoliko Vargasovih dobro naoruanih momaka imat e sjedite svoje baze za podrku u stanu
Nolandova administrativnog pomonika, samo dva bloka od kue koja je na cilj. Izmeu baze za podrku, moga
promatrakog mjesta i same zgrade uspostavit e se veza voki-tokijem. Ako neto krene nizbrdo, pozvat emo
Vargasa i njegove momke da se slubeno umijeaju u trenutku kada nai tehniari budu natjerani u bijeg.
Naravno, Vargas i njegova momad nee saznati zbog ega e biti tu, osim u krajnjoj nudi.
QUITO
20. rujna 1961.
Prvi je pokuaj prislune operacije ehoslovakog poslanstva propao. Bila je to pogreka tehniara. Mogu biti
sretni to ih nisu uhvatili. Se-prtlje! Sve je teklo u savrenom redu do otprilike pet sati ujutro. Borei se da ne
zaspim, odjednom sam primijetio dvojicu tehniara kako urno naputaju zgradu sa svojim koveiima s
priborom i tre niz ulicu do kola odreenih za bijeg. Ininjer je dotrao za njima i sva se trojica odve-zoe.
Pozvao sam voki-tokijem Nolanda. Krenuli smo u ambasadu da se sretnemo s tehniarima.
Nevjerojatna pria. itavu su no postavljali tri instalacije i upravo su se pripremali da plastinim materijalom
prikriju predajnike, kada su ih iznenadili uvari Indijanci koji su itave noi spavali u drugoj sobi. Indijanci su
poznavali ininjera. No vlasnik zgrade bio im je naredio da nikoga ne putaju unutra. Ininjer im je rekao da su
nai, prestravljeni, tehniari zapravo elektriari koje je doveo sa sobom da mu pomognu neto preurediti. U pet
ujutro? I dok je ininjer nastojao odvui panju Indijanaca, tehniari su iupali instalacije iz zida i spakovali se.
ehoslovaci dolaze u kuu svakoga dana i sasvim je sigurno da e zamijetiti velike rupe koje su ostale nakon to
su tehniari iupali insta-
156lacije. Noland je dao ininjeru neto novca kako bi njime kupio utnju Indijanaca, ali valja oekivati da e
ininjer imati mnogo muke da Ceho-slovacima objasni stvar. Nema mu druge nego da se pravi tup i uzda u
utnju Indijanaca.
Moglo bi biti prekasno da se pokua ponovno, jer e se Cehoslovaci uskoro useliti. Pretpostavljam da e tab
zatraiti da vidi to smo uinili s postavljanjem prislunih aparata na telefon. I u toj operaciji ima tehnikih
problema - hvata u kubanskoj ambasadi, na primjer, jo uvijek ne funkcionira dobro. tab eli da pokuamo s
novom vrstom opreme koja stavlja magnetofone u pokret prema zvuku telefonske ice, a ne izmjenom napona.
Problem je u tome to ice reagiraju na program oblinje radio--stanice, tako da je sve to se biljei na vrpcu
glazba i samo glazba.
Jedinu pravu nezgodu u itavom tom zapetljanom poslu imat e vjerojatno samo moj pas. Jadna Lanita. Prolog
sam tjedna iskuao na njoj preparat za umirenje pasa u sluaju da Cehoslovaci iznenada postave u kui pse
uvare - prije nekoliko godina stanica je pet noi upotrebljavala specijalan praak pomijean s hamburgerom, ali
im nije polo za rukom da uspavaju pse koje su Cehoslovaci bili postavili i tako im je propao pokuaj da se
ubace u zgradu. Sada, meutim, samo nekoliko minuta nakon to sam joj dao propisanu dozu, Lanita je klonula.
Sati su prolazili, i ona je pala u komu. Sutradan je doao veterinar i odveo je, rekavi da joj je centralni ivani
sustav paraliziran. Jo je uvijek u tenari. Ako ugine, poslat u Odjelu tehnikih slubi poprilian raun.
QUITO
24. rujna 1961.
Juer je u Ambatu poela konvencija CTE. Bilo je kao i u kongresu. Arosemena je bio meu gostima. im je
ceremonijal poeo, grupa vela-skista koja se ubacila u dvoranu zapoela je klicati Velascu vivas napadajui
Arosemenu i komunizam povikom abajos. Ljudi iz CTE stadoe uzvikivati vivas Arosemeni i Kubi.
Zametnula se sveopa tunjava. Ispaljeni su revolverski hici, baene bombe sa smrdljivim plinom. Tek kada je
stigla policija i napunila dvoranu suzavcem, guva se prekinula. No nastavila se na ulici. Ceremonija otvaranja
nastavila se u dvorani oba-vijenoj smradom i suzavcem.
Velasco se jednostavno ne moe naviknuti na kompromis. Ova epizoda mogla bi poluiti samo suprotne
rezultate.
157QUITO
25. rujna 1961.
Sada znam to se dogodilo naim kubanskim agentima na drugom kraju kanala kojima su bila upuena nevidljiva
pisma. El Comercio objavljuje jutros na naslovnoj stranici lanak o hapenju Luisa Torroelle,* i drugih
agenata projekta AMBLOOD i njihovu planu da ubiju Castra. lanak je zapravo teleks-materijal zasnovan na
jueranjoj izjavi kubanske vlade. lanak u El omerciju, prirodno, ima u naslovu vijest o tajnom dopisivanju
na liniji Quito-Havana.
Proizlazi da su agenti odali sve. Ali izvjetaj ne sadri i podatak o broju potanskog pretinca u Quitu, koji se vodi
pod pravim imenom pukovnika Paredesa. Poslao sam hitan kablogram stanici u Miamiju traei da nas
obavijeste je li i broj potanskog pretinca otkriven, jer e se pukovnik Paredes morati prikriti kako bi zatitio
svoju promatraku ekipu. Agenti su, izvan svake sumnje, uhapeni prije nekoliko mjeseci, moda ve u trenutku
invazije u Zaljevu svinja. A stanica u Miamiju morala nam je to javiti kako bismo otkazali potanski pretinac i
unitili dokumentaciju o imenu vlasnika.
Nisam znao da su planirali ubojstvo Castra. Meutim, novinski izvjetaji iznose detaljan plan kojim se
predviala upotreba bazuka u zasjedi u blizini sportskog kompleksa u Havani. Mora da su za tu operaciju upo-
trijebili radio-vezu. Nema nikakve indikacije o tome na koji su nain uhvaeni - preostaje mi nada da razlog
tome nije moja loa tehnika nevidljivih pisama. Nema vijesti ni o tome kada e ih izvesti pred pa-redon1 - ili
moda ve jesu.
QUITO
3. listopada 1961.
CTE je odluila da sutra otpone dvadeset etvorosatni opi trajk protiv srpanjskih ekonomskih dekreta. Izjavili
su da e u trajku sudjelovati 500 sindikalnih organizacija kojima e se pridruiti FEUE i socijalistika partija
Manuela Naranja. Velasco smatra da je trajk zapravo poetak revolucije protiv njegove vlade, dodajui da, ako
se nove takse obore, nee biti novca za uitelje, policiju i vojsku.
Posljednjih nekoliko dana vlada je vodila propagandnu kampanju protiv trajka. Velik broj unija, u stvari
velaskistikih politikih organizacija, pozivao je na bojkot trajka. No jedina prava sindikalna unija koja
bojkotira trajk jest katolika CEDOC i na vlastiti pokret nezavisnih sin-
1 Zid pred kojim se izvode osueni na smrt strijeljanjem.dikata, ukljuujui i CROCLE. I jedan i drugi su za
ponitavanje taksa, ali su protiv jaanja CTE.
Veeras je (na) ministar rada, Baquero de la Calle, u izjavi nacionalnom radiju proglasio trajk subverzivnom
politikom akcijom koja nema nita zajedniko sa sindikalnom stvari, suprotstavljajui se tako tvrdnjama CTE
da se trajk odrava iskljuivo iz ekonomskih razloga i da nema nita s politikim motivima. I jedni i drugi imaju
krivo, jer trajk je i politiki i ekonomski, no mi smo protiv trajka, jer ga organizira krajnja ljevica.
Nitko ne sumnja da e doi do nasilja u trenutku kada se trajkai poslue kamenini kockama kaldrme da bi
zaustavili promet. Uspostavili smo specijalne veze s naim agentima u policiji kako bismo primali najnovije
vijesti o dogaajima u zemlji. Svuda vlada jaka napetost.
QUITO
4. listopada 1961.
Velasco je zaista neshvatljiv. Jutros se veina trgovinskih aktivnosti u Quitu i Guayaquilu odvija normalno. Oito
je da e trajk samo djelomino uspjeti. U podne su, meutim, policijska konjica i vojne tenkovske jedinice
izvele takvu demonstraciju da su svi lokali bili naglo zatvoreni. Popodne je trajk potpuno zahvatio oba grada.
Da vlada nije stvorila takvu atmosferu straha, trajk bi vjerojatno pretrpio neuspjeh. No dolo je do jakih sukoba
u provincijama, pogotovu u Tulcanu, na granici s Kolumbijom. Nekoliko je ljudi ubijeno i ranjeno.
QUITO
6. listopada 1961-
U Tulcanu se trajk nastavlja. Juer je onamo otputovala komisija kongresa, u kojoj je bio i Manuel Naranjo,
zatim premijer te vie visokih funkcionera policije i sigurnosti. Sastanak kongresne komisije, premijerove grupe
i trajkake komisije Tulcana pretvorio se u politiki skup protiv Velasca i vlade. Gomila se toliko uzbudila da je
premijer bio prinuen na bijeg u vladinu zgradu pod vojnom zatitom.
Danas je narodni trajkaki komitet u obalnoj provinciji Esmaraldas odluio slijediti poziv iz Tulcana da se trajk
produi bez ogranienja.
Velasco nastavlja svojom tvrdom linijom. etvorica glavnih voa CTE pritvorena su dan prije trajka, a
objavljena su i imena devetnaestorice uhapenih.
159QUITO
ii. listopada 1961.
Velasco je okonao trajkove u Tulcanu i Esmeraldi obeavi javne radove. Sutra putuje u Tulcan da bi sasluao
pritube. Prije nekoliko dana u Guayaquilu je opet branio izjednaavanje teajeva i nove takse, ali je tu bio
gradonaelnik da optui Arosemenu kako potkopava drutveni poredak iz samog predsjednitva kongresa.
Kongres je sada ve trideseti dan u izvanrednom stanju, a malo je znakova da bi se neto znaajno moglo
dogoditi - vjerojatno tek vie pobuna i sukoba s Velascom. Nitko ne oekuje da bi se zatije posljednjih dana
moglo nastaviti.
Danas je zavrio nacionalni turnir u golfu: bio sam oajan, ali Noland i njegova ena igrali su dobro. Odluio
Sam da izostanem sa sveanosti veeras u klubu, jer Janet moe svaki dan roditi. Njezin lijenik je ampion
ovdanjeg golf-kluba i organizira veeranje primanje. Njegovo predvianje, da e se poroaj zbiti na Kolumbov
dan (iz. listopada, ameriki praznik koji se slavi i kao Dan otkria - prim. pr.) vjerojatno e otpasti, jer sumnjam
da e biti u dobroj kondiciji nakon veeranje terevenke.
QUITO
12. listopada 1961.
Imao je pravo! Izvukao sam Alberta iz golf-kluba jutros u pet sati. Nekim udom sve je teklo savreno - rodio se
djeak.
QUITO
16. listopada 1961.
Ured politike sigurnosti vladina kabineta pronaao je zavjeru kao povod hapenju voa opozicije. U to je
toliko teko vjerovati, da e, ini se, Velaskove izglede uiniti gorim nego ikada. Protekla tri dana agenti
politike sigurnosti hapse voe opozicije, meu kojima je i Ijeviarski poslanik koji je u kolovozu postavljao
pitanja ministru obrane, te nekoliko desniarskih voa Nacionalnog obrambenog fronta. Sreom, meu esnaest
uhapenih nema nikoga od naih agenata, iako agenti sigurno tragaju za konzervativcima i komunistima.
Zavjeru je danas obznanio generalni direktor slube sigurnosti, koja vodi brigu o politikoj sigurnosti vlade -
to je sluba od koje emo sasvim sigurno biti daleko. Voe zavjere, koja je trebala nastupiti sutra naveer,
pripadnici su i krajnje ljevice, i krajnje desnice. Odreena koli-
160ina oruja slavljenog na raspolaganje, za koju je bilo reeno da potjee iza zavjese, pronaena je u
stanovima komunista u toku prepada. Nitko pametan ne moe povjerovati tako oitoj izmiljotini, ali Velasco se
po svoj prilici nada da bi, ako se odlui na to da silom zatvori kongres, mogao ponovno oivjeti neophodnu
podrku siromanih i neobrazovanih masa.
U znak odgovora na hapenja i zavjeru, liberali, konzervativci, kranski socijalisti, demokratski socijalisti i
faistika ARNE - svi su danas zajedniki osnovali koordinacioni biro s ciljem da se bori protiv prisvojenih
diktatorskih snaga Velasca.
Jorge Acosta,* ministar financija, vratio se danas iz Washingtona. Pokuao je izazvati dojam uspjenosti
putovanja rekavi reporterima da je nekoliko kredita u fazi priprema ili spremnih za potpisivanje, ali da nije
mogao sve dovriti. Velasco je zacijelo razoaran.
Gotovo nezapaeno, u toj atmosferi krize, prola je ostavka naeg ministra rada, Josea Baquera de la Calle.
Velasco ga se elio rijeiti. Dopustio mu je da otpusti efa vatrogasne komande u Guayaquilu zbog nedoputenog
naina na koji se sluio fondovima, a zatim je prekinuo Baque-rovu akciju ne ostavljajui naem agentu drugoga
izlaza osim ostavke. Bio je to nekoristan ministar, pa prema tome i ne osobito djelotvoran agent. Stoga Saudadeu
i nije previe ao to je ovaj pao. Sada mu preostaje da ga skine s platne liste.
QUITO
17. listopada 1961.
Pucnjava prole noi u kongresu pokrenula je cijelu zemlju, poele su se iriti glasine da se moda radi o akciji
vojske protiv Velasca.
Na zajednikoj sjednici kongresa prole noi skupina lojalnih velaski-sta ispunila je galerije i stala vitlati korama
od narani i banana, izvikujui najgore uvrede koje su mogli smisliti. Onima na galerijama pridruili su se i
lojalni velaskistiki poslanici. Kada je Arosemena, koji je predsjedavao, naredio da se galerije oiste, policija je
odbila da stupi u akciju. S galerija je poletjelo kamenje, pa su poslanici opozicije potraili zaklon pod klupama,
dok su drugi stvorili zatitni obru oko Arosemene.
Oko jedan poslije ponoi, nakon gotovo puna etiri sata guve, s galerije su ispaljeni pucnji, nekoliko prema
Arosemeninom mjestu. I on je najzad povukao svoj revolver, ispraznio ga u zrak i napustio dvoranu, uzvikujui
da je na galerijama vie od etrdeset policajaca u civilu sa slubenim revolverima.
Velasco danas porie da eli uspostaviti diktaturu, dok lojalni velaskistiki poslanici istodobno tvrde da je sukob
prole noi bio neophodan kako bi se sauvala demokracija u Ekvadoru. Arosemena je danas izjavio
it CIA
161da e pred Vrhovnim sudom optuiti Velasca za pokuaj ubojstva. Policija je suzavcem i hicima u zrak
rastjerala danas u Guayaquilu demonstrante FEUE koji su izvikivali protiv vlade. Sve to ne moe trajati vjeno.
guiTo
24. listopada 1961.
Premijer je juer podnio ostavku, radije nego da se suoio s politikim ispitivanjem u kongresu zbog represivnih
mjera to traju od generalnog trajka ve tri tjedna. Velasco je imenovao Jorgea Acostu vriocem dunosti
premijera, to moe promijeniti smjer stanici. Ali Noland misli da bi situacija mogla postati tako oajna da bi
bilo iluzorno oekivati od Acoste iole koristan posao.
Najzad, Velasco je danas uinio korak prema podrci konzervativnoj partiji. Noland je inzistirao na tome da
Davila uini sve to moe kako bi uvjet konzervativaca za podrku Velascu bio prijekid s Kubom. Stoga su
konzervativci danas odbili ponueno ministarstvo rada, pa je Velaskova pozicija sve slabija. Acosta je rekao
Nolandu da je Velasco i dalje tvrdokoran kada je rije o raskidu s Kubom, ali da e on uiniti sve to moe kako
bi uvjerio ujaka da je raskid jedina nada da vlada preivi i da se ponovno pridobiju konzervativci.
U pisanim materijalima ne razaznajem eli li Agencija ili State Department da Velasco preivi ili padne - jedino
da je naa politika daljnji pritisak na prijekid s Kubom. Oita je opasnost da e Velasco pasti zbog svoje
tvrdoglavosti, a da e prilagodljivi Arosemena, koji je pod jakim utjecajem CTE, FEUE i drugih nepoeljnih
snaga, proiriti svoju mo, a dokrajiti Velaskovu. Time Acostin utjecaj na Velasca postaje presudan.
QUITO
27. listopada 1961.
Nismo mogli ponovno prodrijeti u ehoslovako poslanstvo prije njihova useljenja, pa je tako prisluna operacija
definitivno propala.
Jedne noi netko je ispalio hice kroz goleme prednje prozore poslanstva, ali bomba postavljena u vrtu nije
eksplodirala. Prozori su vrlo skupi, valja ih uvesti iz SAD-a, tako da ehoslovaci neko vrijeme trpe tetu -ostaci
prozora obloeni su daskama. Nismo dali ni jednom agentu instrukcije za taj teroristiki napad, ali Noland misli
da je to uinio kapetan Vargas, na ef policijske obavjetajne slube. Vargasov je ured zaduen da provede
istragu o napadu.
Preuzeo sam novu operaciju - dio ECACTOR-projekta politike akcije koji se odnosi na Tulcan. Noland se tajno
susreo s Enriqueom Molinom,*
162voom tamonje organizacije konzervativne omladine. Ali teko je davati upute za djelovanje i obavljati
financiranje, jer agent moe tek vrlo rijetko dolaziti u Quito, a Noland nema vremena odlaziti onamo: puna dva
dana vonje do granice s Kolumbijom i natrag.
Put od Quita do Tulcana do te je mjere spektakularan da ga je teko opisati. Zelene plodne doline, vulkani,
vrhunaca prekrivenih snijegom, neplodni kanjoni podlokani zmijolikim rijekama, jezera povrina glatkih poput
stakla, panoramski pogledi s visina kao da ste u avionu. Kameni pan-ameriki auto-put, planinski vjetrovi,
slikovita indijanska sela, svakih nekoliko kilometara drukiji eiri, pona, ak i frizure razlikuju jednu zajednicu
od druge.
Predao sam novac Molini s napomenom da se koristi njime za antikomunistiki front u provinciji Carchi, ali
vjerujem da e ga on upotrijebiti prvenstveno za propagandu protiv Velasca. Uspostavio sam vezu kojom e on
predavati obavjetajne informacije o politikim kretanjima. Nastojat emo da se sastajemo naizmjenino: jedan
mjesec on e dolaziti u Quito, a narednoga mjeseca ja u posjeivati njega.
QUITO
i. studenoga 1961.
Do novoga nasilja dolo je juer u Cuenci kada je policija okrutno suzbila demonstracije FEUE protiv vlade.
Mnotvo se pridruilo studentima. Kada su demonstranti pokuali napasti vladine zgrade, pozvana je policija. U
pucnjavi je sedam osoba ranjeno.
Velasco je izjavio da e, usprkos tom nasilju, prekosutra posjetiti Cu-encu kako bi prisustvovao proslavi
nezavisnosti provincije. Nagaa se da bi moglo doi do novih sukoba, jer su ljudi u Cuenci vrlo ljuti to je
Velasco propustio da ublai uinke opadanja cijena proizvodima toga podruja posebno panamskim eirima.
Odlazak iz provincije izazvan glau, to je rijetka pojava ak i u Ekvadoru, traje ve dulje. Predstavnici vlade u
Quitu sve su nepopularniji u ovom izrazito konzervativnom i katolikom podruju.
Izvjetaji naih policijskih agenata navjeuju da se pobuna u Cuenci nastavlja i danas.
QUITO 3. studenoga 1961.
Vojska je juer preuzela kontrolu u provinciji Azuay (koje je Cuenca glavni grad), najmanje deset ljudi ranjeno je
u pobuni. Velasco je smijenio guvernera provincije i druge vodee vladine funkcionere i u Cuencu poslaovrioca
dunosti premijera, Jorgea Acostu, da sam izvidi stvar. Acostino putovanje izazvalo je nove prosvjede, nakon
kojih su uslijedila nova hapenja. Gradske vlasti Cuence otkazale su proslavu nezavisnosti zakazanu za danas i
zatraile da Velasco otkae dolazak.
Ali Velasco je upravo stigao u Cuencu. Radio i policija objavljuju izvjetaje o novim pobunama. Pucnjava se
nastavlja.
QUITO
4. studenoga 1961.
Juer u Cuenci - najmanje jo dva ubijena i osam ranjenih. Velasco se stavio na elo povorke koja je pjeice
krenula od aerodroma prema gradu teka provokacija protiv neprijateljskog doeka koji se ogledao u kuama
prekrivenim vijencima i crnim trakama u znak alosti. Du puta su Velasco i njegova pratnja izvrgnuti ruglu,
ismijani i, najzad, napadnuti kamenjem i toljagama. Guva je sprijeena pucnjavom. Usprkos svemu tome,
Velasco je inzistirao na tome da predvodi vojnu paradu. Ipak, bio je primoran da govor odri u zatvorenoj
dvorani, gdje je za nasilja optuio olitike voe opozicije.
Iz Cuence Velasco je krenuo u jo nekoliko manjih gradova da odri govore, a zatim u Guayaquil. Dananja
debata u kongresu o dogaajima u Cuenci trajala je osam sati. ili, FEUE i revolucionarni socijalisti, udrueni s
konzervativnom partijom i pokretom kranskih socijalista, osuivali su Velasca. udan savez za nae agente
politike akcije. Ali pobune protiv Velasca prevladavaju na sceni.
Vrilac dunosti premijera, Jorge Acosta, dobio je Velaskovo odobrenje za izgon jo jednog Kubanca - ovaj put
to je prvi sekretar ambasade, jer je ambasador trenutno u Havani. Nakon dananjeg sastanka s Kubancem
ministar vanjskih poslova izjavio je da sekretar odlazi. Iznio je neodreene razloge, navodei suradnju stanovitih
politikih linosti Ekvadora i kubanske vlade, ali je istakao da odlazak prvoga sekretara ni u kojem smislu ne
znai mijenjanje politike prema Kubi. Sekretar je uzvratio da se na Kubu vraa dobrovoljno. Jasno je da je
ministar vanjskih poslova oklijevao da li da proslijedi Acostino nareenje da se Kubanac protjera a jednako je
tako sumnjivo hoe li se taj oajniki potez Velasca da zadobije podrku konzervativne partije i drugih desniara
i ostvariti. Acosta je rekao Nolandu kako Velasco jo uvijek odbija da potpuno raskine s Kubancima, ali da e na
slian nain postupiti prema predstavniku kubanske agencije Prensa Latina.
Velasco je, najzad, primio dvije dobre vijesti o ekonomskoj pomoi. U Washingtonu su upravo potpisana dva
velika zajma: na 4 700 ooo do-
164lara za proizvodnju ulja iz afrikih palmi i za uzgajanje ovaca. I drugi, na 5 milijuna dolara, za gradnju
stanova pripadnicima graanskog stalea. Dobro za javnost, ali skore rezultate ne treba oekivati.
QUITO
5. studenoga 1961.
Jorge Acosta izjavio je danas da je prvi sekretar kubanske ambasade protjeran kao persona non grata. Njegovo je
objanjenje neprekidno emitirala vladina radio-mrea. Meutim kubanska je ambasada tvrdila (kako bi spasila
obraz) da tom funkcionaru nikad nije bilo reeno da je prognan. U potvrdi Ministarstva vanjskih poslova ipak je
navedeno da je rije o progonu, a ne o dobrovoljnom vraanju na Kubu.
QUITO
6. studenoga 1961.
Ako ode, Velasco nee otii mirno. Danas nova nasilja, i u Quitu i u Guayaquilu, gdje je jedanaest ljudi ubijeno i
najmanje etrnaest ranjeno - studenata i radnika. tabu aljemo izvjetaj za izvjetajem. Baza u Gua-yaquilu ini
isto.
Kongres se sastao u podne. Arosemena je optuio Velasca da je prekrio ustav. Delegacija FEUE posjetila je
kongres da izrazi svoju podrku. Popodne, oko tri, kongresnu su palau zaposjeli odredi vojske. Telefonske su
veze prekinute.
Kabinet je jutros podnio ostavku. Velasco, koji je tek u podne stigao iz Guayaquila, proveo je najvei dio
popodneva obilazei vojne jedinice. U izjavi preko radija optuio je Arosemenu da se proglasio diktatorom,
dodajui da ga smjenjuje s dunosti potpredsjednika.
Provest u no u ambasadi sluajui policijsku i vojnu radio-stanicu i preuzimati pozive agenata s ulica.
Najnoviji glasi da je Arosemeni i drugim poslanicima doputeno da, neposredno nakon ponoi, napuste kon-
gresnu palau. Krenuli su prema Velaskovoj kui, udaljenoj samo nekoliko blokova. Putem ih je uhapsio
Velaskov generalni direktor slube sigurnosti. Arosemena i drugi odvedeni su u zatvor. No neki agenti vjeruju da
je to dobro promiljen opasni Arosemenin potez kako bi prisilio Velasca na naustavnu akciju - koja bi mogla
izazvati vojsku da se okrene protiv njega.
Usprkos ostavci vlade, Acosta nastavlja obavljati dunost premijera. Jutros je protjerao dopisnika Prense Latine,
Kubanca, koji je ve bio prognan prole godine, za Poncea, ali se vratio u zemlju kada je Araujo postao
premijerom. Izvjetaje o situaciji aljemo tabu gotovo svakog sata.=MR
QUITO
7. studenoga 1961.
S Velascom je gotovo, ali jo nema odluke o konanom uspjehu. Oko pet sati ujutro u bataljonu ininjerije u
Quitu dolo je do pobune, s motivacijom da je Velasco hapenjem Arosemene prekrio ustav. Bataljon se sukobio
s lojalnim armijskim jedinicama. Vatra je prekinuta oko osam ujutro kako bi se sklonili mrtvi i ranjeni. Kasnije, u
toku jutra, visoka vojna komanda izjavila je da su i Velasco i Arosemena prekrili ustav. Neto kasnije,
predsjednika Vrhovnog suda imenovali su predsjednikom privremene vlade. Velasco je takvu odluku prihvatio, a
predsjednik Vrhovnog suda preuzeo je dunost u predsjednikoj palai.
Nakon to je u toku poslijepodneva napustio predsjedniku palau, Velasco je posjetio nekoliko lojalnih vojnih
jedinica. Prema vojnim obavjetenjima, on je sada u domu svojih prijatelja, ali trai azil u jednoj od ambasada
zemalja Latinske Amerike. Acosta je ve dobio azil u ambasadi Venezuele.
Arosemena se bori da osvoji predsjednitvo. Sino su on i drugi poslanici puteni iz zatvora i odmah su poli u
poslaniku palau, gdje je Arosemena sazvao zajedniku sjednicu i imenovao sebe predsjednikom. Ustavno
ogranienje produetka zasjedanja kongresa zavrava veeras, tono u pono, ali kongres ostaje u palai, zajedno
s Arosemenom.
I veeras spavam u ambasadi u sluaju da se visoka vojna komanda odlui prikloniti jednom od dvojice
predsjednika. Nadajmo se da e se odluiti za predsjednika Vrhovnog suda, desniara, koji e biti naklonjen
raskidu s Kubom i, uope, suzbijanju krajnje ljevice.
purro
8. studenoga 1961.
Arosemena je dobio trku! Jutros su palau pravde okruile jedinice pjeadije i tenkovi. Ali neposredno nakon
podneva lovci ratnog zrakoplovstva stali su nadlijetati palau u niskom letu ispaljujui u zrak hice kako bi
zastraili jedinice. Kada je postalo jasno da avijacija podrava Arosemenu i kongres, predsjednik Vrhovnog suda
odstupio je s dunosti - njegova je dunost predsjednika Ekvadora trajala otprilike osamnaest sati - a vojne su
jedinice bile povuene iz blizine palae. Visoka vojna komanda priznala je danas kasno popodne Arosemenu.
U satima to su prethodili takvom ishodu izbile su u razliitim dijelovima Quita demonstracije koje su
organizirale URJE i FEUE u znak podrke Arosemeni. Neto kasnije razlio se pravi val podrke novom pred-
sjedniku zahvaajui cijelu zemlju. Posebno su se isticali demonstranti GTE, zatim FEUE i URJE.
166Jutros, dok je vojska jo uvijek drala palau pravde, Arosemena je imenovao centristiki kabinet sa dva
liberala, dva demokratska socijalista, jednim kranskim socijalistom, jednim konzervativcem i tri nezavisna mi-
nistra. Jedan je od socijalista i Manuel Naranjo, postavljen za ministra financija. Popodne je Arosemena odrao
vie sastanaka sa svojim pristalicama, izmeu ostalih i s Araujom, kojega je nazvao velikim borcem. Kada je
Araujo ustao i poeo govoriti masi to se valjala naokolo, uspio je jedino izrei Potovani graani Quita prije
nego to je bio ismijan. Arosemenin prvi in, bez obzira na to to nee biti imenovan prije sutranjeg dana, bilo
je sazivanje specijalne sjednice kongresa kako bi se izabrao potpredsjednik i obavili jo neki poslovi. Dananjoj,
prvoj, sjednici predsjedavao je Reinaldo Varea Donoso.
Velasco se nije predao mirno. Iz ambasade Meksika objavio je izjavu kako nije dao ostavku. I podsjetio sve na
onih 400 ooo glasova to ih je dobio prole godine. etiri puta izabran, triput sruen, pobjednik u pred-izbornim
govorima i ovjek koji je izgorio na dunosti. Da je samo raskinuo odnose s Kubom, mogao je zadobiti
podrku konzervativaca i drugih desnih snaga te sretno prebroditi kampanju koju su na ekonomskim pitanjima
protiv njega bile povele lijeve snage.
QUITO
9. studenoga, 1961.
Jutros, prije inauguralne sveanosti, FEUE je organizirala operaciju ienja - simbolino pranje i
pospremanje predsjednike palae kako bi to mjesto isto doekalo Arosemenu.
Predsjednik i njegov kabinet poveli su tada mar tisua ljudi od palae pravde do predsjednike palae na Trgu
nezavisnosti. Arosemena je u govoru opisao Velaskov reim kao reim koji je poeo s 400 ooo pristaa, a zavrio
s 4 milijuna protivnika. Obeavajui akciju umjesto kitnjastih govora, obvezao se da e njegova vlada biti vlada
mira i sklada, da e on biti predsjednikom svih Ekvadoraca, a ne samo nekolicine povlatenih. Nama je, ipak,
najznaajnije to je preuzeo obvezu da e nastaviti diplomatske odnose s Kubom.
Meu drugim zloslutnim navjetajima iz govora prilikom inauguracije predsjednik CTE napao je jenkijevski
imperijalizam, odajui, istodobno, divljenje kubanskoj revoluciji i zauzimajui se za osnivanje Narodnog re-
volucionarnog fronta. (Osnivanje fronta ve su bili navijestili nai agenti ubaeni u PCE, navodei da e se u nj
ukljuiti CTE, revolucionarni socijalisti, PCE, URJE, Federacija ekvadorskih Indijanaca i novi studentski front
nazvan Pokretom revolucionarnih sveuilinih studenata.) Govorio je i predsjednik FEUE, rezimirajui
sudjelovanje studenata u ruenju Ve-lasca. Iako je on umjerenjak izabran uz pomo studentske operacije koju je
vodila baza u Guayaquilu, proteklih je mjeseci opozicija Velascu iz ekonomskih i drugih poriva bila prejaka a da
bi Albertu Alarconu i njegovim agentima uspjelo odvratiti umjereno rukovodstvo od podrke Arosemeni.
Diplomatski odnosi SAD-a s ekvadorskom vladom nastavljaju se kao da je Velasco umro ili podnio ostavku - to
znai da formalno priznavanje nove vlade uope nije sporno. Sve je bilo izvedeno pravno i ustavno.
!
QUITO
ii. studenoga 1961.
Opa politika klima odraava olakanje, optimizam, zadovoljstvo -gotovo euforiju. Nakon etrnaest mjeseci
Velaskova zastraivanja, pristalice tradicionalnih partija sretni su da vide koliko je Arosemena moan. Barem u
ovom trenutku.
Davila je na izvanrednom zasjedanju kongresa izabran za predsjednika Narodne skuptine. Potpredsjednikom
senata imenovan je Reinaldo Va-rea. U govoru, prihvaajui dunost, rekao je da e prije umrijeti nego naruiti
pravne norme te nove i nezasluene poasti. Kongres je uzeo dva dana odmora, a u ponedjeljak e se ponovno
sastati radi izbora novoga potpredsjednika. U toku vikenda napetost e porasti. Ve se nagaa tko postaje
Arosemenin broj dva. Taj je izbor vrlo vaan, jer nitko ne zna koliko je Arosemena kadar izdrati svoje este
napadaje opijanja. No-land misli da Varea, jedan od vodeih kandidata, ima dobre izglede. Rektor sredinjeg
sveuilita, nezavisan ali naklonjen liberalima, glavni je takmac i uiva podrku FEUE i krajnje ljevice.
Velasco leti popodne u Panamu. U veem dijelu zemlje opet vlada mir, iezao je vandalizam i pljakanje izloga.
Od opeg trajka 4. listopada najmanje je trideset i dvoje ljudi ubijeno u pet gradova. Ranjenih je mnogo vie.
etrdeset i pet samo u Quitu. Nije to ba bio udar bez krvi.
QUITO
13. studenoga 1961.
Noland je uspio izvesti svoj vlastiti udar. U toku vikenda Varea je zatraio tajni sastanak u hotelu Quito. elio
je uti zna li Noland na kojoj bi strani on mogao dobiti podrku da ga izaberu za potpredsjednika. Posebno, misli
li Noland da bi se moglo raunati s podrkom konzerva-tivaca. Noland odvrati da misli kako je to mogue, ali da
valja biti tak-
168tican kako se ne bi stvorili nepoeljni odnosi prema Davili ili drugim agentima desniarskih snaga.
Noland se kasnije susreo i s Davilom, koji je zatraio savjet koga da konzervativci podre u izborima za
potpredsjednika. Noland je diskretno spomenuo Vareu. Ako bi bio izabran rektor sredinjeg sveuilita, u tom bi
sluaju prorektor, koji pripada revolucionarnim socijalistima, preuzeo sveuilite. Davila se obvezao da e
konzervativci dati svoje glasove Varei. Kasnije su se Davila i Varea sastali da bi postigli sporazum, a Noland je
uvjeren da nijedan od njih dvojice ne zna kako se on sastao i s jednim, i s drugim.
lanak u jutronjem El Comerciju, autor kojega tje Gustavo Salgado, teko kompromitira rektora. Bila je to
izjava podrke, pripisana komunistikoj partiji Ekvadora i URJE. Ispravak e uslijediti, ali prekasno. Kongres se
radi izbora potpredsjednika sastaje ve u podne.
Galerije su ispunili militantni lanovi CTE i FEUE. Galame i zahtijevaju izbor rektora. Davila predsjedava. U
prvom krugu Varea dobiva ezdeset i etiri glasa najvie od sve etvorice kandidata, ali dvanaest mu glasova
nedostaje do dvotreinske veine. Kad su objavljeni rezultati prvog kruga glasanja, galerije su skoile. Varea je u
slijedeem krugu izabran. Pristae FEUE i CTE izgubili su glavu. Osule su Davilu kamenjem, ispljuvcima,
grudicama papira. Policije, kao i obino, niotkuda.
Nakon to ga je Davila proglasio potpredsjednikom, Varea je u svom nastupnom govoru bio malo preskroman:
Vidjet ete da ja nemam sposobnosti da budem potpredsjednik republike. Pun sam nedostataka, ali njima se
suprotstavljam svim svojim ivotom koji sam ispunio skromnou i rtvama. Vi i ja, uz Boju pomo, moemo
malo pomalo rjeavati velike probleme koji pogaaju narod Ekvadora. Noland kae kako Varei namjerava
podignuti plau sa sedam stotina i pedeset na tisuu dolara mjeseno. Kada postane predsjednikom, plaat e mu
jo i vie.
Senator Humphrev stigao je juer. Izvjetavamo o moguim demonstracijama protiv njega. Posjetit e
Arosemenu i obratiti se kongresu. Juer se naao u samoj meti zahvaljujui svojim napomenama u razgovoru s
novinarima: SAD su pripravne da financiraju razvitak siromanih zemalja, ali njihove bi vlade trebale poduzeti
agrarne, porezne i administrativne reforme. U suprotnom, SAD bi financirale eventualni boljevizam.
QUITO
17. studenoga 1961.
Arasemeninoj vladi nisu istekla jo ni dva tjedna, a ve se vide jasni znaci sudjelovanja ljeviara u reimu.
Pozicije na ministarskoj i podsekre-tarskoj razini, kakvu, na primjer, ima Manuel Naranjo, ministar financija,
sasvim su prihvatljive. AH poslovi na srednjem nivou sve vie prelazeu ruke marksista i drugih ljeviara, koji
nisu prijateljski raspoloeni prema SAD-u, iako ak niti ne moraju formalno biti pripadnici PCE ili revolucio-
narnih socijalista. Pozicije koje nam nisu po volji preteno su na podruju obrazovanja, zdravstva i socijalnog
osiguranja, ali i nove vlade provincija Guayaquil i Guayas takoer su loe obojene za nas.
I u stanici i u bazi u Guayaquilu pripremamo biljeke o novim linostima u Arosemeninoj vladi za potrebe
ambasadora, generalnog konzula i za State Department u Washingtonu. Te se biljeke temelje na podacima iz
dosjea, i na zahtjevima koje smo uputili naim agentima, ubaenim u PCE, da izvijeste o tome kako
komunistika partija reagira na ljude na pojedinim funkcijama. Prvi nagovjetaji pokazuju da e utjecaj s
ekstremne ljevice biti pod Arosemenom znatno jai nego to je bio u vrijeme Velasca.
Reagiranja State Departmenta i taba umjereno su alarmantna. tab je postavio specijalan zahtjev da nastavimo
briljivo promatrati imenovanja na koja se Arosemena odluuje. Vlada zabrinutost kako je to samo poetak i
kako e Ekvador i dalje kliziti ulijevo, znatno vie nego Brazil. U vezi s kubanskim pitanjem Ministarstvo
vanjskih poslova objavilo je da prvi sekretar ambasade, kojega je Velasco prognao, sada moe ostati. U svoj onoj
zbrci posljednjih dana Velaskove vladavine Kubanac nije niti napustio Quito.
Da bismo se suprotstavili takvom slijedu dogaaja, namjeravamo pokrenuti novu rundu propagande i operacija
politike akcije posredstvom naih ECACTOR-agenata Davile, Pereza, Nacionalnog obrambenog fronta i
Gustava Salgada, propagandnog agenta. Potpredsjednik Reinaldo Varea bit e nam takoer izvanredno vaan jer
je posvuda poznat kao antikomunist. Umirovljeni je armijski potpukovnik, studirao je u Fort Rilevu i Fort
Leavenvvorthu u SAD-u. Bio je i ekvadorski vojni atae u Washingtonu, savjetnik Vijea interamerike obrane,
podsekretar Ministarstva obrane i, kasnije, ministar obrane.
Kao otvoren a poneto indirektan udarac baza u Guayaquilu naredila je radnikoj organizaciji CROCLE da u
jueranjim novinama na pola stranice objavi izjavu o opasnosti od komunizma i podlonosti CTE organizaciju
WFTU u Pragu. Izjava poziva na suzbijanje komunizma, upozorava protiv uspostavljanja diplomatskih odnosa
sa Sovjetskim Savezom i predvia osnivanje konfederacije ekvadorskih slobodnih sindikalnih organizacija, kao
demokratsku alternativu CTE.
Arosemena eli razdrmati snage unutarnje sigurnosti. Danas je zapoela istraga s ciljem provjeravanja liste
agenata Direktorata za nacionalnu sigurnost, ureda za politiku sigurnost odgovornog za Arosemenino hapenje
nou od 6. na 7. studenoga. Moe se oekivati da mnogi agenti to se spominju u tim popisima jednostavno ne
postoje nego da njihove plae trpaju u svoje depove visoki oficiri direktorata.
Najviim ealonima nacionalne policije takoer predstoji provjetravanje. Kapetan Jose Vargas, ef
obavjetajne slube policije, bit e bez sumnje oien, jer je dobro poznat kao voa tajne provelaskistike
170organizacije unutar policije. Nadamo se, meutim, da e porunik Luis Sandoval,* glavni tehniki strunjak
u Vargasovoj garnituri i prilino apo-litian policajac, ostati na svom mjestu.
QUITO
20- studenoga 1961.
Program stanice za ubacivanje u PCE ima bolje izglede nego ikada. lanovi PCE za provinciju Pichincha upravo
su izabrali novi komitet te provincije. Ne samo da je ponovno izabran Basantes nego su na izborima proli i
Cardenas, i Luis Vargas.* Tako imamo tri agenta u devetolanom komitetu, koji se zbog sve vee podjele
rukovodstva priobalnog podruja, kojemu je na elu generalni sekretar PCE Pedro Saad, i rukovodstva iz sijera
pod Rafaelom Echeverrijom, predsjednikom komiteta provincije Pichinche moe usporediti s nacionalnim
Centralnim komitetom.
Preuzeo sam od Nolanda jo jednu operaciju - ovaj put to je pukovnik Osvaldo Lugo,* agent ubaen u
nacionalnu policiju na najviem nivou. Slijedee noi Noland me upoznao s Lugom, koji je izvijestio da je
imenovan efom nacionalne policije za juni region sa sjeditem u Cuenci. Ostat e ovdje jo nekoliko tjedana. U
meuvremenu upoznat e me sa svojim pastorkom, Edgarom Camachom, studentom koji e nam posluiti kao
karika u izvjetavanju Lugovih pomonih agenata u CTE. Lugo oekuje da e najmanje jedanput mjeseno
dolaziti u Quito i tada bismo susretali. Hitne poruke slat e mi preko Camacha. Zaista prijazan, inteligentan i
britak oficir.
Operacije baze u Guayaquilu pretrpjele su juer teak udarac iznenadnom smru najvanijeg obavjetajnog
agenta za sindikalne operacije. Bio je to Emilio Estrada Icaza,* direktor jedne od najveih ekvadorskih banaka,
predsjednik kompanije za proizvodnju umjetnih gnojiva, bivi gradonaelnik Guayaquila i vrlo poznati sakuplja
iskopina iz prethispanske dobi. Upravo posredstvom Estrade baza je organizirala uspjenu kampanju od-
stranjivanja Saada iz senata i nakon toga osnovala je radniku organizaciju CROCLE.
QUITO
19. prosinca 1961. ^
Poplava poslova prije boinog odmora, ali bez osobito povoljnih znakova za nas. Arosemena je prije tri dana.
bio glavni govornik na kongresu Federacije ekvadorskih Indijanaca, koju kontrolira CTE. Osim njega govorili su
i predsjednik CTE, inae revolucionarni socijalist; organizator PCE u Federaciji Indijanaca, Carlos Rodriguez i,
najzad, Miguel Lechon, Indi-
171it
janac, lan PCE, koji je bio izabran za predsjednika federacije. U govoru tisua Indijanaca koji su se kamionima
dovezli u Quito Arosemena je obeao brzu akciju na ukidanju huasipunga.
Juer je, neposredno nakon kongresa Indijanaca, zapoeo kongres kam-pesinosa, organizacije seoskih radnika s
priobalnog podruja koja je pod okriljem CTE. Arosemena je i na ovom kongresu bio glavni govornik. Poput
prethodnoga, i taj je kongres donio uspjeha krajnjoj ljevici.
Studentske organizacije koje za bazu u Guayaquilu predvodi Alberto Alarcon pretrpjele su jo jedan poraz.
Nacionalni kongres FEUE, to je nedavno zavren u Guayaquilu, donio je jo jednu dominaciju krajnje ljevice.
Gvajakvilsko e sveuilite, s odjeljkom FEUE koji vode militantni lanovi URJE, biti naredne godine
nacionalno sjedite organizacije. Delegacije sveuilita u Cuenci i Portovijeu, koje kontrolira Alarcon, napustile
su kongres u trenutku kada su bile prihvaene rezolucije podrke kubanskoj revoluciji, odnosno osude Saveza za
progres. Protiv preuzimanja kormila od strane ekstremne ljevice, protestirali smo i preko Davile, omladinske
organizacije katolikog sveuilita i Wilsona Almeide, urednika Voz Uni-versitaria.
Nazadak u studentskim operacijama zabiljeili smo i kada je jedan lan revolucionarnih socijalista izabran za
predsjednika odjela FEUE u Quitu. Nakon izbora novi su funkcioneri izglasali podrku Arosemeni u vezi s nje-
govim stavom o neophodnosti agrarne reforme te o odbijanju intervencija u odnosima s Kubom.
Sada su, dakle, odjeli FEUE i u Quitu, i u Guayaquilu, kao i u Loji, u rukama ekstremista. U meuvremenu
URJE prevladava na ulicama. Neki dan su militantni lanovi URJE napali grupu kubanskih izbjeglica u vladi-
nom uredu za registraciju. Stiglo ih je nekoliko stotina s namjerom da se nastane u Guayaquilu.
Operacije u dravnoj policiji jo traju. Jose Vargas* ne samo da je razrijeen dunosti zapovjednika obavjetajne
jedinice policije - nego mu, jednako kao i drugim lanovima tajne velaskistike policijske organizacije, prijeti
hapenje. Sreom, Luisa Sandovala nisu dirali, njegov posao u jedinici ostaje nepromijenjen. Viam ga mnogo
ee otkako je Vargas uklonjen. Dok jo ne budemo mogli procijeniti novog efa policijske obavjetajne slube,
majora Pacifica de los Revesa,* Sandoval ostaje moja glavna veza s policijskom obavjetajnom slubom.
Zapravo on je plaeni ubaeni agent. De los Reyes je doao u stanicu kako bi toboe raspravio o nekoj opremi
to smo je bili dali Vargasu, ali je oito da eli uspostaviti vezu. Noland i ja naizmjenino emo se s njime viati,
ali mu neemo kazati da se ja redovito sastajem sa Sandovalom.
Pukovnik Lugo preuzeo je zapovjednitvo u zoni Cuence. Redovite veze s njim odravat emo preko Edgara
Camacha, njegova pastorka; Lugo e otprilike jednom mjeseno dolaziti u Quito. Rekao mi je da plau za njega i
njegove pomone agente predajem njemu osobno. Mogu dakle zamisliti da e dolaziti u Quito svakoga mjeseca.
172Napreduje i osnivanje nacionalne konfederacije nezavisnih sindikata. Dne 16. i 17. prosinca sadanje
organizacije nezavisnih sindikata, koje predvodi CROCLE,* odrale su zasjedanje da bi imenovale organizacioni
komitet za konstituirajui kongres nacionalne konfederacije - koja e se zvati Ekvadorska konfederacija
organizacija slobodnih sindikata* (CEOSL). Jedan od radnikih agenata nae baze u Guayaquilu, Enrique
Amador, predsjedovao je konvenciji, a glavni govornik bio je agent nae baze, izabran prole godine za
radnikog senatora na obali, Adalberto Miranda Giron.* Konstituirajui kongres zakazan je za kraj travnja
naredne godine.
Iza fasade napretka izrastaju ozbiljni problemi meu grupama nezavisnih sindikata. To je uglavnom pitanje
sigurnosti zaposlenja i birokratske tatine meu voama razliitih organizacija. Natjecanje meu njima tko e
dobiti najbolji posao u CEOSL kad jednom bude osnovana stvara zavidnost i trzavice. Na poetku studenoga
najvaniji radniki agent zapadne hemisfere iz Odjela za meunarodne organizacije, Serafino Rotnu-aldi*
(predstavnik AFL-CIO za Latinsku Ameriku), stigao je u Guayaquil da pokua uspostaviti malo reda. Upravo
zavreno zasjedanje rezultat je njegova putovanja, ali voe se jo uvijek meusobno bore.
Sada kad Velasca vie nema, Narodna revolucionarna liberalna partija Gila Saudadea moe slabiti, moda i
potpuno nestati. Saudade namjerava neke od svojih agenata iz te partije, Matiasa Ullou,* Carlosa Valleja* i Ri-
carda Vazqueza Diaza,* to hitnije prebaciti u organizaciju CEOSL, kako bi plaeni agenti unijeli u tu
organizaciju vie discipline i reda. U protivnom e zauvijek ostati preslaba za borbu protiv CTE.
Na Nacionalni obrambeni front objavio je jo jedan poziv na prijekid odnosa s Kubom. Meutim na nedavnom
zasjedanju konzervativne partije odlueno je da se Arosemeni izrazi generalna podrka, s tim da se jo uvijek
inzistira na raskidu s Kubancima. (Fotografije objavljene sa sastanka konzervativaca zbunjuju - ispred govornice
bili su postavljeni raspeloz otprilike polovica prirodne veliine, sve zajedno podsjea na isusovako trubljenje na
uzmak). Davila je izabran za pomonika generalnog direktora partije. I sve druge vane politike partije odrale
su svoja zasjedanja i pruaju generalnu podrku Arosemeni.
I State Department kani stupiti u igru oko Arosemene i, moda, staviti ulog na antikomunistiku tradiciju vojske.
Prije nekoliko dana objavljena je vijest o novom zajmu: 8 milijuna dolara pomoi vlade SAD-a budetu
-etrdeset godina bez kamata. Prvotno je o tom zajmu pregovarao Jorge Acosta dok je bio ministar financija u
Velaskovoj garnituri.
Kongres je na odmoru do kolovoza. Praktiki ne postoji zakon kojim bi se opravdalo njegovo m-dnevno
zasjedanje koje je stajalo vie od deset milijuna sukra. Nevjerojatno, kongres nije poduzeo akciju da opozove
dekret o izjednaavanju deviznih teajeva, na emu se opozicija ujedinila protiv Velasca. ini se da su i
Arosemena i CTE zaboravili svoju glavnu toku.
173QUITO
23. prosinca 1961.
Kako se blii novogodinje slavlje, ritam se poneto usporava. Iskoristili smo pogodan trenutak da podijelimo
viski, cigarete, lopte za golf i druge poklone. Noland je poveo sa sobom novog administrativnog pomonika,
Ravmonda Ladda,* kako bi ga upoznao s gomilom agenata turistikih i putnikih agencija u Quitu da moe
proiriti operaciju kontrole putovanja. Novi glavni agent bit e Patricio Ponce,* stari Nolandov prijatelj i
istaknuta linost u poslovima oko borbi s bikovima. Ladd e se sastati s njim na tajnom mjestu im to bude
mogue. Operaciju zaustavljanja pisama, ECSTAZY, u sijenju e takoer predati Laddu.
Sretni smo to smo za administrativni posao dobili Ladda. Obino se na takve poslove postavljaju ene. No on e
moi preuzeti neke operacije. Na svojem prijanjem zadatku u San Joseu (Kostarika) nauio je neke operativne
tehnike. Iako nije bio primljen na operativno obuavanje (zbog nedostatka formalnog obrazovanja), Ladd se, po
Nolandovu miljenju, moe iskoristiti na manje osjetljivim zadacima. Savreno se uveo u posao, pravi je
ampion u golfu, rob pokera i, uope, vrlo djelatan ovjek.
Kada za trenutak zastanem da razmislim o uzbuenjima i neprekidnoj krizi u proloj godini, shvaani da smo
nastojali zadrati samo dva cilja, a oba smo promaili. Nismo bili kadri da izazovemo prijekid odnosa s Kubom.
Nismo bili sposobni da navedemo vladu da stupi u akciju protiv sve jae snage komunista i srodnih pokreta. Sto
se Velasca tie, nismo se izravno angairali u obaranju njegove vladavine. Ali financirajui konzer-vativce i
kranske socijaliste u kvazireligijskoj kampanji protiv Kube i komunizma, pomogli smo im da unite osnovicu
Velaskove snage meu siromanima, koji su u tako golemoj veini glasali za nj. Kada je Velasco uveo nove takse
i izjednaenje deviznih teajeva, naa kampanja koju su vodili desniari, a pripomogla nam je i inflacija,
okrenula je ve javno mnijenje protiv njega. Bilo je tada lako za CTE, URJE, FEUE i druge to naginju
ekstremnoj ljevici da uzurpiraju antivelaskistini barjak sluei se Arosemenom kao simbolom protiv oligarhije i
legitimnim nasljednikom.
U narednim e mjesecima na osnovni zadatak biti oivljavanje kampanje protiv Kube putem Nacionalnog
obrambenog fronta i drugih operacija. Usporedno s tim briljivo praenje ubacivanja krajnje ljevice u
Arosemeninu vladu i njihove pripreme za oruanu akciju. Iako su i druga i trea linost do Arosemene na naem
platnom spisku, bit e teko dokazati, da je sadanje stanje sigurnosti poboljano u odnosu na ono za Vela-skova
reima.
Temeljni razlozi zbog kojih postoje problemi sigurnosti uvijek ostaju isti: koncentracija bogatstva i moi u
rukama nekolicine uz zanemarivanje mase naroda. Takva nepravda moe samo potaknuti i ohrabriti ljude da
pribjegnu krajnjim rjeenjima. Jo uvijek nema znaka reformi o kojima
174svi govore. Svakako, dranje mojih prijatelja - bili to konzervativci plave krvi, skorojevii liberali ili
istaknuti nezavisni ne ohrabruje. Njihova krajnja granica prezira prema siromanima koji podravaju Velasca
- chusma pokazuje koliko je dug put to ga jo valja prevaliti.
Mojemu je sinu tek deset tjedana, ali ve pokazuje svoju osobnost i svijest. Ponosan otac, jesam zaista - prije tri
tjedna krstili smo ga u staroj crkvi u Cotocollau, u prekrasnoj bijeloj odjei koji su poklonile obitelji iz stanice.
Nisam siguran to da uinim s Janet. I dalje se razdvajamo, manjka nam zajedniki interes. Ona ne zna praktiki
nita o mojem poslu. Njezino pomanjkanje zanimanja za politiku i nepoznavanje jezika navodi je na to da igra
brid s drugim amerikim enama koje se ele izdii iznad trivijalnosti. Moram joj pomoi. No bujica dnevnih
dogaaja ostavlja tako malo snage - osim za golf gdje provodim veinu slobodnog vremena. Nepoten bijeg, ali
je istodobno i relaksacija.
QUITO
2,. sijenja 1962.
Kubanski podsekretar za vanjske poslove Carlos Olivares ponovno je u Ekvadoru - ovaj put trai podrku prije
konferencije ministara vanjskih poslova Organizacije Amerikih Drava (OAS), predvienu da se odri ovoga
mjeseca u Punti del Este u Urugvaju. Vlada SAD-a nada se kako e uspjeti da na konferenciji osigura zajedniku
akciju protiv Kube - barem rezoluciju da sve zemlje koje jo uvijek odravaju diplomatske i trgovinske odnose s
Kubom ponu te odnose raskidati. Juer se u jednom primorskom odmaralitu Olivares susreo s Arosemenom.
Potonji je potvrdio svoju politiku nemijeanja u intervencije prema Kubi. Ekvador e se na konferenciji u Punti
del Este, rekao je danas Arosemena, suprotstaviti svakoj sankciji protiv Kube.
Jedan od razloga zbog kojih elimo izolirati Kubu jest taj to tab vjeruje da Kubanci uvjebavaju tisue
Junoamerikanaca za gerilsko ratovanje, sabotae i teroristike akcije. Od svake se stanice zahtijeva da izvje-
tava o putovanjima na Kubu, u Moskvu ili u Prag, to jesu dodue, duge, ali ipak este linije do Kube. Upravo
su sada najmanje ezdeset i dva Ekvadorca pozvana u Havanu na sveanosti u povodu tree godinjice re-
volucije. Nema sumnje da e neki od njih otii u logorita za uvjebavanje. Predsjednik Federacije ekvadorskih
Indijanaca Miguel Lechon takoer je u toj grupi.QUITO
16. sijenja 1962.
Naa nova kampanja - literalno reeno - prilino je glasna. Nacionalna konferencija URJE trebala je prije dva
dana otpoeti u Cuenci. Ali prethodne noi pred vratima dviju crkava u Cuenci eksplodirale su bombe. Ranjenih
nije bilo - nai militantni antikomunisti, koje je predvodio Carlos Arizaga Vega, pobrinuli su se za to - no istoga
dana kada je konferencija trebala poeti, dolo je do velikih spontanih demonstracija u znak protesta protiv
eksplozija bombi. Vlasti su tada otkazale konvenciju URJE kako bi se izbjeglo krvoprolie.
Na temelju Daviline upute, konzervativna je partija zatraila da Aro-semena objavi svoje konano politiko
stanovite o Kubi i komunizmu (to je uvod u novi pritisak konzervativaca). On im je odgovorio da se Ekvadorci
moraju usmjeriti prema svojim nacionalnim problemima, koji su iznad problema Kube. Prekosutra' Davila
organizira demonstracije u Quitu u znak solidarnosti s onima u Cuenci.
Narodni revolucionarni pokret (to su ga, u trenutku kada je Arose-mena preuzeo vlast, osnovale PCE, URJE i
druge krajnje lijeve organizacije) uputio je juer delegaciju premijeru. Rekli su mu da bombe podmetnute u
Cuenci nisu njihovo djelo te da oni odbacuju teror kao sredstvo politike borbe. Prole je noi na kuu Pedra
Saada u Guayaquilu baena bomba no ni ovaj put povrijeenih nije bilo.
Glavna je tema nae propagande ovih dana prolomjesena pucnjava u Havani, kojom je prilikom grupa
Kubanaca nastojala da, izazvavi sudar automobila na oblinjem parkiralitu, dobije azil u ekvadorskoj
ambasadi. Kubanske snage sigurnosti otvorile su vatru kako bi ih u tom naumu sprijeile. Uklonjeno je nekoliko
leeva.
Gil Saudade i dalje mukotrpno radi sa svojim meunarodnim organizacijama. Sada je to ekvadorska lanica
Svjetske omladinske asambleje* (WAY) - Nacionalno vijee omladine.* Okuplja studente, radnike, sportske
organizacije, seosku i religioznu omladinu, skautske organizacije i omladinski crveni kri. Gil ovu operaciju vodi
uz pomo Juana Moellera,* predsjednika ekvadorskog omladinskog crvenog kria. Moeller je drugog vou te
organizacije upravo postavio za generalnog sekretara Vijea omladine. U narednim mjesecima glavni e zadatak
biti da se osigura sudjelovanje Ekvadora na kongresu WAY*, to se predvia za kolovoz, te da se efu
ekvadorske delegacije pribavi iz taba uputa o tome koje toke da podri, a kojima da se suprotstavi.QUITO
19. sijenja 1962.
Kampanja u Quitu u punom je jeku. Jueranji skup protiv Kube i komunizma bio je silan - vlada ga je prilino
pripomogla. Nakon nekoliko dana priprema, to su ih obavili organizatori koje plaamo iz projekta ECACTOR,
juer je ujutro premijer - liberal - zabranio do daljnje obavijesti javne politike demonstracije u cijeloj zemlji,
ukljuujui i skup predvien za juer popodne. Njegova se odluka temelji na nedavnom valu podmetanja bombi,
kao i na napetosti koju je prouzroila naa nedavna kampanja.
Organizatori su razglasili da e se skup odrati usprkos zabrani kako bi se iskazala solidarnost s nedavnim
demonstracijama u Quitu i Guaya-quilu. Gomila se skupila u dvorani na periferiji grada. Uskoro ih je bilo na
tisue. Poeli su se kretati prema trgu nezavisnosti. Policija ih je pokuala zaustaviti suzavcem i konjicom, ali
nije uspjela obuzdati tunjavu tapovima, usprkos tome to je dvanaest ljudi bilo ranjeno. Demonstranti su napali
i protudemonstrante URJE, koji su se ubrzo razbjeali.
Stigavi na trg nezavisnosti, gomila je esto uzvikivala protiv vlade i Arosemene. Govornici stadoe napadati
komunizam, Kubu, traiti prijekid odnosa s Kubom zahtijevajui da Ekvador na predstojeoj konferenciji u Punti
del Este podri program sankcija protiv Kube.
Juer, kada je objavio zabranu demonstracija, premijer je optuio desniare zbog ratnog plana koji se temelji
na pomanjkanju vladina konanog stava o komunizmu i Kubi. Danas pak premijer je zatraio da prestanu sukobi
meu Ekvadorcima zbog vanjskih pitanja. Kardinal je opet objavio jo jedno protukomunistiko pastoralno
pismo, optuujui komu-niste^za podmetanje bombi u crkvama u Cuenci.
I u Talcanu kampanja dobro napreduje. Juer je, usprkos zabrani, dolo do protukomunistike demonstracije, a
zatim i do sukoba s Ijeviar-sltim demonstrantima.
Vrlo lijepo s naom kampanjom dopunjuje se i propagandna akcija naeg ambasadora. Uz velik publicitet, on je
juer Manuelu Naranju* predao ek na drugi dio od ukupno 8 milijuna zajma u ime pomoi budetu, to je bilo
objavljeno u trenutku kada je Arosemena preuzeo vlast. Ve jutros su se na istaknutim mjestima u novinama
pojavile fotografije ambasadora u trenutku predaje eka.
QUITO
21. sijenja 1962.
Jueranje demonstracije u Guayaquilu financirala je naa baza. Nakon to je ujutro na ulazu u jednu od glavnih
crkvi bila eksplodirala bomba - ni ovaj put nije bilo povrijeenih - tisue ljudi izalo je na ulice.
CIA
177Bombe su uglavnom podmetali odredi kranskih socijalista kako bi uzburkali emocije. Netko bi pomislio da
e ljudi to shvatiti. Meutim Renato Perez, glavni Nolandov agent meu kranskim socijalistima, kae da
moemo tako nastaviti dokle god bude potrebno. Organizacije to su sudjelovale u demonstraciji u Guayaquilu
bijahu Obrambeni front, naa sindikalna organizacija CROCLE, liberali, konzervativci, kranski socijalisti i
faistika ARNE.
Demonstracija protiv komunista prireena je juer i u Riobambi zahvaljujui naporima novoga Nolandovog
agenta, Davalosa.* Posredstvom Renata Pereza i Aurelija Davile, Noland pribavlja novac i za predstojee
demonstracije u Loji i drugim gradovima provincija.
Danas poinje konferencija u Punti del Este. Usprkos svim pritiscima na vladu koje inimo zdesna, ini se da
Ekvador nee podrati ni jedan zajedniki korak protiv Kube.
purro
31. sijenja 1962.
Konferencija u Punti del Este zavrila je juer. Propala su sva naa nastojanja da se poduzmu sankcije protiv
Kube, i to zahvaljujui suprotstavljanju zemalja kojima pripada i Ekvador, ak i za rezoluciju o iskljuenju Kube
iz OAS-a glasalo je samo etrnaest zemalja. Meu onima to su se suzdrali od glasanja bio je i Ekvador.
Pokret kranskih socijalista danas je i slubeno napustio Arosemeninu vladu. Konzervativna partija objavila je
izjavu protiv vladina stava u Punti del Este. Ministru vanjskih poslova, istaknutom kranskom socijalistu,
preostaje ili da odstupi s dunosti, ili da napusti partiju.
Prole je noi ehoslovako poslanstvo ponovno napadnuto bombom. Upravo postavljeni novi prozori, nakon
napada prologa listopada, potpuno su uniteni. Jutros sam se, idui na posao, provezao pokraj poslanstva.
Stolari su ve bili na poslu. Napadai su pobjegli zahvaljujui gustoj magli prole noi - mora da je to bila
skupina kranskih socijalista.
QUITO
28. veljae 1962.
Znaajne politike partije odrale su ovoga mjeseca konvencije kojima su poele pripreme za lokalne i
provincijske izbore kao i za izbore za kongres, to su zakazani za lipanj. Gdje je to bilo mogue, imali smo nae
agente koji su se zauzimali za rezolucije protiv Kubanaca i ovdanjih komunista.
178Na konvenciji socijalistike partije Manuel Naranjo uspio je samo djelomino. Njegova je partija bila
odluila da se s liberalima ponovno udrui u Nacionalni demokratski front kako bi time osigurala zajedniku
izbornu platformu. U izjavi o ponovnom uspostavljanju fronta poziva se na borbu protiv totalitaristinih pokreta
to sada djeluju u Ekvadoru - ali se takoer potvruje vjera partije u filozofiju marksizma prilagoenu
politikoj i ekonomskoj stvarnosti Ekvadora. U saopenju o vanjskoj politici, objavljenom dva dana nakon
zavretka konferencije, podrano je naelo ne-mijeanja u kubanske poslove zajedno sa suprotstavljanjem
iskljuenju Kube iz OAS-a i ekonomskoj blokadi.
Konzervativna partija objavila je saopenje kojim inzistira da Arose-mena iskljui komuniste i komunistike
pristae iz administracije, dodajui da komunisti pripremaju zavjeru kojoj je cilj da se uskoro podignu ustanci u
cijeloj zemlji. Konzervativci u provinciji Azuay (glavni grad je Cuenca) izabrali su za direktora partije Carlosa
Arizagu Vegu,* naeg glavnog ECACTOR-agenta.
Araujo aktivno pokuava izgraditi organizaciju u koju e privui lijeve velaskistike glasae. Njegov novi Pokret
narodne akcije danas je takoer zasjedao u sklopu izbornih priprema.
Naa se kampanja i dalje slui optuivanjem komunista koji se oslanjaju na pojedine vladine funkcionere.
Nastavlja se i rasprava o proputanju Ekvadora da podri rezolucije protiv Kube u Punti del Este. Arose-mena se
mora braniti. Propagandnim operacijama i operacijama politike akcije nastojimo ponoviti ono to smo uinili s
Velascom: odrezati politiku podrku na pitanjima Kube i komunizma tako da na strani ljevice ostanu samo
krajnje lijeve snage. Arosemena, na svoje strane, esto javno tvrdi kako komunisti nikada nee imati utjecaja u
njegovoj vladi.
Prije nekoliko tjedana Argentina je raskinula s Kubom. Bio je to vrhunac pritiska vojske na predsjednika
Frondizija. Time su ubrzane glasine o tome kako e ekvadorski vojnici ostvariti slian pritisak na Arosemenu.
Glasine uglavnom pokree desnica kao vrlo sugestivnu propagandu usmjerenu prema vojsci. To moe djelovati -
posebno otkako je, nepuna tri tjedna nakon raskida, Argentina iz novog Saveza za progres primila 150 milijuna
dolara. Sada jo samo Ekvador i pet drugih latinskoamerikih zemalja odravaju odnose s Kubom.
purro
i- oujka 1962.
Nastojei u vojsci stvoriti odbojnost prema ljevici, kranski socijalisti ubacili su se u dananji mar FEUE, kako
bi izvikivali uvrede protiv armije i tako stvorili dojam nezadovoljstva FEUE vojskom. Sudionici su se kretali iz
donjeg dijela grada prema Trgu nezavisnosti, gdje je govorio Arose-
179
Jmena. Voe mara istupili su s peticijom za poveanje vladine pomoi sveuilitima. Situacija je zaista oajna -
profesori sredinjeg sveuilita, na primjer, nisu primili plae jo od prosinca.
Plan kranskih socijalista ostvaruje se savreno. Mar su predvodili predsjednik FEUE, rektor i prorektor
sveuilita, ministar prosvjete i premijer. Na Trgu nezavisnosti, neposredno prije poetka govora, zauli su se
uzvici Smrt armiji, Vie sveuilitima, manje vojsci. Kao da je strujni krug zahvatio vojne oficire. uju se
nova nagaanja, ovaj put ne od nas, o moguim reakcijama vojske.
puno
3. oujka 1962.
Reagiranja na ubacivanje kranskih socijalista u mar FEUE izazivaju izvanredno zadovoljstvo. Ministar obrane
i efovi svih slubi juer su objavili izjavu kojom naglaavaju da prekidaju dugu utnju o mnogim aktivnostima
kojima je svrha da posiju kaos u vojnim snagama i razdvoje ih od ekvadorskog naroda i vlade. Tim aktivnostima,
kae se u izjavi, upravlja meunarodni komunizam kampanjama u periodici, magazinima, na radiju, irenjem
glasina, trajkovima, obustavama rada, seoskim pobunama, uvjebavanjem milicije i, ovih dana,
demonstracijama FEUE i. oujka. Umjesto demonstriranja za novim ekonomskim resursima, kae se u izjavi,
mar je iskoriten da bi se povela propaganda protiv oruanih snaga. Izjava zavrava odlunou ministra i
efova vojnih slubi da poduzmu sve mjere koje smatraju potrebnima za obranu vojnih ustanova.
Jueranja izjava vojske izvanredno koindicira sa skupom to smo ga financirali posredstvom Davile, a u kojem
su sudjelovali konzervativci, kranski socijalisti, ARNE te katolika omladina, sindikalne i enske organizacije.
Svrha je bila da se jo jednom istakne zahtjev za raskidanjem s Kubom. Glavni govornik bio je Davila. Osudio je
uvrede to su ih vojsci i. oujka nanijeli komunisti i kastrovci, koji ele osnovati vlastitu narodnu vojsku.
Dapae, optuio je Arosemenu da titi komunistiku prijetnju. Kao predsjednik skuptine, izrazio je podrku
ministru obrane i efovima vojnih slubi.
puno
16. oujka 1962.
Teka ruka sudbine oborila se na naeg potpredsjednika Reinalda Vareu. Vlada je juer izjavila da je vojna
oprema, koju je jedna tajna Velaskova misija kupila lani u SAD-u za milijun dolara, zapravo bes-
180korisno staro eljezo. Izjava je dola samo nekoliko dana nakon to je jedan bivi Velaskov ministar uputio
velaskistima javni poziv da se organiziraju za lipanjske izbore. Oito je izjava objavljena zato da bi se vela-
skistiki pokret diskreditirao prije izbora.
Varea je umijean, jer je kao potpredsjednik senata bio ef misije koja je kupila tu robu. Nema optubi o kradi
novca. Ali dati se prevariti za milijun dolara od jedne amerike kompanije koja se tako rijeila suvinih
proizvoda, znai izrazitu nedoraslost poslu.
Na fotografijama vide se tenkovi i vozila za prijevoz pjeadije - neka bez motora, druga bez kotaa, mnoga
jednostavno zarala i odbaena.
Varea je bio rekao Nolandu da bi se taj sluaj mogao otkriti, ali se nadao da e ga uspjeti zadrati u tajnosti.
Nema rijei da se iskae koliko e to pogoditi poloaj Varee kao Arosemenina nasljednika, ali Noland ima smisla
za crni humor.
PCE je upravo odrala jedan od svojih rijetkih nacionalnih kongresa. Basantes i Cardenas takoer su
prisustvovali kao lanovi delegacije iz Pichinche. Podjele unutar partije o tome treba li uskoro krenuti u oruanu
akciju ili i dalje raditi s masama postaju sve izraenije. Voa PCE za Quito, Rafael Echeverria, izrasta u jednog
od najvanijih voa meu onima koji su naklonjeni oruanoj akciji, iako je Pedro Saad ponovno izabran za
generalnog sekretara i sve ostaje pod njegovom vrstom kontrolom. Na alost, ni jedan od naih agenata nije
izabran u novi Centralni komitet. U komitetu e, meutim, biti indijanski voa Miguel Lechon.
QUTTO
25. oujka 1962.
Ve nekoliko dana antikomunistike snage u Cuenci (kranski socijalisti i konzervativci) pripremaju se za nove
masovne demonstracije protiv odnosa s Kubom i protiv ulaenja komunista u vladu. Noland ih financira
posredstvom Carlosa Arizage, koji namjerava iskoristiti demonstracije kako bi iskazao solidarnost s ovdanjim
vojnim jedinicama. Stvar je vrlo uspjena. Usprkos tome to je policija odbila da izda dozvolu, tisue ljudi izale
su s plakatima i zastavama nosei parole protiv komunista, Castra i URJE. Istaknuti su i zahtjevi za ostavkom
Arosemene i lijevih funkcio-nera koje je on bio postavio. Vide se i izrazi solidarnosti s vojnim snagama, a protiv
njihovih ekstremistikih napadaa. Guverneru provincije, glavnom Arosemeninom predstavniku, podnesena je
peticija sa zooo potpisa.
Zapovjednik nacionalne policije u Cuenci, pukovnik Lugo, obavijestio nas je da ne moe odobriti mar ulicama
zbog nareenja iz Quita, ali da moe izbjei poduzimanje represivnih mjera. I zaista, mar se nije odvijao pod
policijskom kontrolom. Nereda nije bilo.
1811
QUITO
28. oujka 1962.
Vojni garnizon u Cuenci, kojim zapovijeda pukovnik Aurelio Naranjo, iznenada je poslao Arosemeni poruku
kojom mu daje sedamdeset i dva sata da prekine odnose s Kubom i smijeni Ijeviarskog ministra rada. Cijela je
zemlja u buntovnikom raspoloenju, iako je rezultat neizvjestan, jer se dosad ni jedna vojna jedinica nije
pridruila tom zahtjevu.
Popodne je Arosemena razgovarao s potpredsjednikom Vareom i s predstavnicima tampe. On uzima stvari
vrsto u ruke, obeavajui da e nesmiljeno kazniti odgovorne za pobunu. Tradicionalne partije toboe
podravaju Arosemenu i ustav, ali je konzervativna partija objavila izjavu kojom trai raskid s Kubom i
Cehoslovakom, kao i istku komunista u vladi. FEUE, CTE, URJE i drugi krajnji ljeviari podravaju, naravno,
Arosemenu.
Klju svega je reagiranje ministra obrane i zapovjednika oruanih snaga ovdje U Quitu. Provjeravamo cijelo
pitanje posredstvom razliitih agenata koji imaju pristup u te krugove, ali jo uvijek nema izravnog odgovora jer
vojni predstavnici zauzimaju neodreenu poziciju.
Revolt u Cuenci, sasvim jasno, rezultat je ponovljene agitacije, koju smo, posredstvom kranskih socijalista i
konzervativaca, poduzimali jo od sijenja. Nema naina da se tono utvrdi kada bi se takva akcija mogla
ostvariti, ali nekoliko senzacionalnih dogaaja proteklih dana zacijelo ima stanovitog utjecaja. Juer su u Quito
stigle vijesti o ustanku na golemoj hacijendi Tenguel (na obali) koja pripada podrunici United Fruita.
Komunisti su tamo ve stanovito vrijeme provodili svoju agitaciju. Osam stotina radnika trajkaju protiv ugovora
kompanije o predaji zemlje farmerima zakupcima. trajk je izazvao glasine o pobunama i u drugim
poljoprivrednim podrujima. Na jueranjem skupu kranskih socijalista, na kojem je govorio i Renato Perez,
ustanak u Tenguelu pripisan je komunistikom rukovodstvu radnika trajkaa. U Cuenci, takoer juer, komitet
konzervativne partije za provinciju pozvao je Nacionalni komitet partije da slubeno objavi opoziciju
Arosemeninom reimu. Kljune linosti u tome su Carlos Arizaga Vega u Cuenci i Aurelio Davila Cajas,* u
Nacionalnom komitetu.
Druga senzacija - vojska u Argentini zbacila je predsjednika Frondi-zija. Iako je, zapravo, neposredan povod
vojnoj intervenciji bila pobjeda peronista na izborima ovog mjeseca, u naoj emo propagandi taj udar povezati s
Frondizijevim oklijevanjem da raskine s Kubom te njegovom opom politikom poputanja krajnjoj ljevici.gurro
2,9. oujka 1962.
Kriza se nastavlja. Garnizon u Cuenci objavio je danas izjavu o neophodnosti prijekida odnosa s Kubom i
ehoslovakom i o ienju vlade od komunista. Ministar obrane, ef generaltaba i zapovjednik armije indi-
rektno podravaju zapovjednika u Cuenci time to ne alju trupe da ugue pobunu. U odgovoru na dananju
izjavu garnizona iz Cuence komandant armije javno je naredio zapovjedniku toga garnizona da se suzdri od
politikih izjava. Istodobno je, meutim, otvoreno izjavio ministru obrane kako oruane snage smatraju raskid s
Kubom neophodnim.
Danas je dolo do demonstracija u veini glavnih gradova: u Quitu jedna za Arosemenu, druga protiv njega; u
Guayaquilu za Arosemenu; u Cuenci - protiv. Demonstranti su nosili plakate s natpisom Krist kralj da,
komunizam ne.
Arosemena pokuava uzvratiti udarac, ali bez podrke vojnih krugova gotovo je nemoan. Danas je odstupio
cijeli kabinet, ukljuujui ostavke premijera (zbog toga to je dolo do nesigurnosti u zemlji), ministra rada (bila
je to odreena gesta prema desniarima koji su ga smatrali krajnjim Ijeviarem) i ministra privrede (bio je jedan
od voa konzervativne partije u kampanji protiv komunizma i odnosa s Kubom).
QUTTO
30. oujka 1962.
Razilaenja izmeu Arosemene i garnizona u Cuenci nastavljaju se ve trei dan, iako Arosemena nastoji pronai
alternativu kako bi spasio obraz. Danas je izjavio da e za deset ili petnaest dana doi do plebiscitarnog
izjanjavanja o odnosima s Kubom. Ideju o plebiscitu ve su bile predloile neke institucije, meu njima i
Komora za industriju Pichinche, lanice koje trpe posljedice svih napetosti i nestabilnosti posljednjih mjeseci.
Arosemeni moda nee preostati ni tih deset ili petnaest dana da organizira plebiscit. Popodne su u Quitu
odrane masovne demonstracije pod pokroviteljstvom snaga protivnih komunizmu. Zahtijevale su da se raskine s
Kubom. Organiziran je i etverosatni mar gradskim ulicama. U Ministarstvu obrane, ef generaltaba - poznati
antikomunist - izjavio je demonstrantima kako i drugi vojni voe dijele njihova gledita o Kubi. Demonstracije
su djelomino imale prizvuk protivljenja Arosemeni. Do slinih je demonstracija danas dolo u Cuenci i u
Riobambi. Nastojimo da se u tampi objavi to vie izjava solidarnosti s pokretom koji teiraskidu s Kubom,
ukljuujui i onu Narodne revolucionarne liberalne partije,* koju je Gil Saudade morao iznuditi od Juana Yepeza
mlaeg. Usprkos svim kriznim situacijama, nastavljaju se i druge aktivnosti. Danas je Noland bio poasni gost
na sveanosti koja je odrana u ast njegova jednogodinjeg rada u sveuilinoj sportskoj ligi. Predsjedavao je
Manuel Naranjo. Noland je dobio medalju i diplomu zahvalnosti - publicitet je jak.
QUITO
31. oujka 1962.
Rjeenje se nazire. Konzervativci su danas i slubeno okonali svoje sudionitvo u Arosemeninoj vladi.
Razgovori izmeu Arosemene i Nacionalnog demokratskog fronta - koji tvore liberali, demokratski socijalisti i
nezavisni - ve su poeli. Jedan od uvjeta koji se mora ispuniti da bi front i dalje podravao Arosemenu jest
raskid s Kubom i ehoslovakom. U meuvremenu je izborni sud iz ustavnih razloga odbacio ideju o plebiscitu.
Povlaenje konzervativaca iz vlade obznanjeno je dananjim otvorenim pismom biveg ministra privrede,
konzervativca, koji je prije dva dana podnio ostavku. Desniar iz Cuence optuuje u svom pismu komuniste,
kojima je Arosemena dopustio da udu u vladu, zbog izigravanja ekonomskog razvitka zemlje.
Do takve je situacije, zanimljivo, dolo stoga to je potpredsjednik Varea neprihvatljiv vojnim zapovjednicima
zbog one neslavne kupovine oruja u SAD-u. Da toga nije bilo, Arosemena bi, vjerojatno, ustupio mjesto Varei,
koji je poznat po svojem otporu odnosima s Kubom. Liberali i ostali pripadnici demokratskog fronta oekuju da
bi prevlau u vladi mogli poboljati svoje izglede na izborima. Konzervativci i kranski socijalisti bit e kadri
zapoeti kampanju izjavom kako su oni zasluni za raskid s Kubom (ako do toga doe). Svatko e nai razloga
da bude zadovoljan, osim Arosemene i krajnje ljevice - iako e, barem zasada, Arosemena preivjeti.
Bombaki odred kranskih socijalista najzad se prole noi spotakao. Oni su neposredno nakon ponoi
bombama napali kardinalov stan (ovaj je spavao u bazilici u donjem dijelu grada), a nekoliko sati kasnije i sje-
dite antikomunistikog fronta. Stjecajem nepovoljnih okolnosti, dva su bombaa uhvaena. Priznali su policiji
da su lanovi antikomunistikog fronta, ime nisu doveli sebe u vezu s pokretom kranskih socijalista, koji je i
bio planirao podmetanje bombi. Od svega - mnogo buke, malo tete. No osigurana je nova podloga za izraze
solidarnosti s kardinalom.
184gurro
i. travnja 1962.
Kriza je zavrena. Kubanci se pakuju. Danas je objavljeno da e Nacionalni demokratski front zauzimati pet
mjesta u kabinetu i da e se odnosi s Kubom prekinuti. Novi premijer, Alfredo Albornoz,* nezavisni je
antikomunist koga Noland osobno poznaje. (Njegov je sin Nolan-dov i moj prijatelj - predsjednik je odbora
YMCA, u kojem sam ja od sijenja zamijenio Nolanda. Novi ministar je ugledan bankar i vlasnik centra za
prodaju chevroleta i buicka u Quitu. Noland namjerava da to prije stupi s njim u vezu.)
Danas su, u znak proslave zbog raskida s Kubom, odrane nove demonstracije i marevi protiv komunista u
Quitu i na jugu zemlje, u Loji. Konzervativci i kranski socijalisti pripremaju masovne demonstracije koje e
uslijediti za tri dana u znak podrke kardinalu - usprkos priznanju podmetaa bombi (to je u novinama
zabiljeeno malom, sasvim neuglednom vijeu).
QUITO
2. travnja 1962.
Napokon uspjeh! Novi kabinet danas se, na svojem prvom sastanku s Arosemenom, jednoglasno izjasnio za
prijekid odnosa s Kubom, Ceho-slovakom i Poljskom (koja je nedavno poslala jednog svojeg diplomata u Quito
da otvori poslanstvo). Poslije sastanka Arosemena se alio kako se plebiscit nije mogao odrati. Voe liberalne
partije izrazili su svoju vjeru u raskid odnosa.
Ministarstvo vanjskih poslova sutra e o tome slubeno obavijestiti svaku od triju misija. Osim Poljaka, ovdje su
tri ehoslovaka i sedam Kubanaca. Glavni je problem Ministarstva vanjskih poslova pronai zemlju koja u
Havani ima ambasadu, a koja bi bila voljna preuzeti ljude koji su nali utoite u ekvadorskoj ambasadi - njih
gotovo dvije stotine. Krajnji ljeviari pokuavaju prirediti demonstracije protiv te odluke, ali mogli su okupiti tek
male grupe.
Poslijepodne smo proslavili pobjedu uz ampanjac. I tab nam je estitao.
QUITO
4. travnja 1962.
Za uline demonstracije kranskih socijalista i konzervativaca reeno je da su najvee u povijesti Quita. Na
desetke tisua ljudi slijevalo se iz ulica donjeg grada prema Trgu nezavisnosti, gdje je kardinal, posljednji
185govornik, rekao da, slijedei Kristovo uenje, oprata teroristima koji su ga pokuali ubiti. Jedan od
organizatora demonstracije bio je Aurelio Davila. On se pobrinuo da grupa izbjeglica pokloni kardinalu
kubansku zastavu. (Glavna izbjeglika organizacija. - Ravnateljstvo revolucionarnih studenata - pod kontrolom
je stanice u Miamiju. U nekim zemljama pred-stavnicama te organizacije ravnaju izravno oficiri stanica. U
naem sluaju, meutim, Noland ih radije dri podalje, uz pomo Davile.)
Noland se ve susreo s novim premijerom Alfredom Albornozom,* kako bi mu prenio planove komunista to
smo ih primili od naih ubaenih agenata. Od jednog podagenta Josea Vargasa danas smo primili senzacionalni
izvjetaj prema kojem je Jorge Ribadeneira, jedan od glavnih voa URJE, pozvao svoje sljedbenike na
neposrednu oruanu akciju u seoskom podruju prema obali. Veze s podagentom zasad su vrlo loe, ali Noland
nastoji saznati to vie detalja. Kada je Noland susreo premijera, vidio je da ovaj ve raspolae informacijom o
gerilskoj operaciji -koja se odvija uglavnom u blizini Santo Dominga de los Coloradosa, gradia udaljenog
nekoliko sati vonje od Quita prema obali. Veeras ministar obrane alje bataljon u to podruje. Kao mjeru
predostronosti, premijer je zabranio sve javne demonstracije do daljnjega, ali se i on i ministar obrane nadaju
kako e im poi za rukom da gerilsku operaciju zadre u tajnosti sve dok se ne sazna koliko je ljudi u nju
umijeano. Moda to bude nemogue. Jer ostali agenti, ukljuujui i efa ekipe za promatranje, potpukovnika
Paredesa,* izvjetavaju da se vojska ve mobilizira.
Razmiljanja o mogunostima da se suoimo s efikasnom gerilskom operacijom jedna je od naih najeih
mora, s obzirom na lakou kojom se mogu odrezati komunikacije i transport izmeu obale i sijera. Osim toga,
nepristupaan teren pogoduje manjim gerilskim operacijama na mnogim podrujima. Ako je mogue prodrijeti u
svijest Indijanaca i seljaka - a to nije lako zbog religioznih i drugih tradicionalnih utjecaja -gerilci e imati vrlo
snano vrelo podrke i regrutiranja. Zato neprekidno i izazivamo akciju vlade protiv razliitih grupacija krajnje
ljevice kako bismo preduhitrili situacije poput ove.
QUITO
5. travnja 1962,.
Veze s agentom Josea Vargasa u gerilskoj grupi nemogue je uspostaviti. Vrlo malo vanih vijesti stie iz zone
operacije u Ministarstvo obrane. Poslao sam potpukovnika Paredesa u Santo Domingo da vidi moe li on togod
saznati, ali se nije mogao pribliiti operativnoj zoni. Najbolje informacije do kojih dolazimo u Ministarstvu
obrane omoguuje nam major Ed Breslin, obavjetajni savjetnik amerike vojne misije.
186U Quitu je tek kratko, ali je ve uspio uspostaviti veze s ljudima iz ekvadorske vojne obavjetajne slube,
mnogo bolje od njegova prethodnika. I Noland i ja tijesno smo suraivali s njim u regrutiranju novih ljudi iz
vojnih obavjetajnih slubi. Nae su veze s njim izvrsne. Uvjebavao je tenkovske posade koje su se lani iskrcale
u Zaljevu svinja. Breslin izvjeuje da gerilci ne pruaju otpor i da ih je ve nekoliko uhapeno.
Dva dogaaja prole noi na aerodromu u Guayaquilu, a u vezi s Kubom, dat e nam dobar propagandni
materijal. Najprije je uhapen jedan Ekvadorac koji se vratio s tromjesene gerilske obuke na Kubi. Zove se
Guillermo Lavedra, voa je CTE u Riobambi. O njegovu povratku izvijestila nas je naa baza u Mexico Cityju,
koja vrlo dobro prati sve putnike za Kubu i s Kube preko Mexica posredstvom meksike imigra-cione slube.
Podaci o Lavedrinu putovanju predani su potpukovniku Pedru Velezu Moranu,* jednom od povezanih agenata
baze. Za propagandu su interesantne knjige, lanci, gramofonske ploe s revolucionarnim pjesmama i, posebno,
njegove fotografije u uniformi pripadnika kubanske milicije. Baza oekuje da uz Velezovu pomo doe do
kopija sa sasluanja, a na zahtjev taba predat e pitanja.
Drugi sluaj, takoer iz domene potpukovnika Veleza, zbio se prilikom opskrbljivanja gorivom kubanskog
aviona koji je letio iz ilea u Havanu, sa sedamdesetak putnika, veinu ine peruanski studenti koji su krenuli na
Kubu na kolovanje - najvjerojatnije, ipak, da su krenuli na obuavanje za gerilske akcije. Baza je zatraila od
Veleza kopiju liste putnika, to je neuobiajen zahtjev prilikom slijetanja zbog goriva, kako bi je proslijedila
stanici u Limi. Dok je avion primao gorivo, kubanski je pilot vien kako predaje kuvertu treem sekretaru
kubanske ambasade u Quitu (Kubanci jo nisu bili otili). Carinski inspektor zahtijevao je da pregleda kuvertu.
Kubanski diplomat povukao je pitolj i uperio ga u inspektora. Tada ga je predstavnik vojne jedinice na
aerodromu uhapsio. Tek je jutros oko 10 sati osloboen, ali mu je doputeno da zadri kuvertu.
QUITO
6. travnja 1962.
Novine jutros objavljuju prve izvjetaje o gerilskim operacijama u Santo Domingu - senzacionalna prognoza da
se radi o 300 ili vie ljudi kojima komandira Araujo. Ministarstvo obrane, meutim, objavilo je kasnije da je
trideset gerilaca uhapeno te da su uza se imali znatnu koliinu oruja, municije i vojne opreme. Prvi izvjetaji o
ispitivanjima uhapenih nagovjeuju, da je u gerilskoj grupi manje od 100 ljudi, da Araujo ne sudjeluje u
njihovim akcijama, ali se vojne operacije nastavljaju.
187Iako prvi izvjetaji o istrazi navjeuju da je gerilska operacija organizirana na brzinu, nakon pobune u
Cuenci, i da je vrlo loe planirana, nastojat emo je u naoj propagandi uiniti ozbiljnom i opasnom. Meu
uhapenima najvie je mladih lanova URJE sljedbenika Jorgea Riba-deneire, kojemu bi se vrlo lako moglo
dogoditi da bude iskljuen iz PCE ako, to je vjerojatno, izvrni komitet na elu sa Saadom nema nita s tom
operacijom. Izvjetaji agenata ubaenih u PCE slau se s gleditem da je Ribadeneira djelovao izvan partijske
kontrole.
QUITO
10. travna 1962.
Gerilska je operacija u Santo Domingu zbrisana. etrdeset i est gerilaca uhvaeno je nakon tek ponekog
ispaljenog metka. Samo jedan sluaj ranjavanja - gerilac pogoen u nogu. Svi su dopremljeni u Quito. Zaslugom
majora Breslina dobivamo kopije razultata istrage. Nastojei da Paci-fico de los Reves,* ostavi dobar dojam na
svom novom poslu efa obavjetajnog odjela nacionalne policije, dajem mu informacije o mnogim uhapenima
koje on, kao svoje vlastite, prosljeuje vojnoj ekipi koja vodi istragu.
Propagandno djelovanje samo je djelomice uspjelo. Ministar obrane izjavio je da zaplijenjeno oruje nije
istovjetno s onim kojim se slui ekvadorska armija i mora da je poslano izvana - iako je istina da su samarice,
lovake puke i puke M-i ukradene od vojske. Istraitelji su izjavili tampi (pogreno, naravno) da je operacija
bila vrlo briljivo planirana i da ju je odobrio kongres PCE, odran prologa mjeseca.
No tampa u svojim komentarima nastoji obojiti operaciju romantino. Sudjelovanje etiriju ili pet djevojaka, na
primjer, opisano je da bi se pobudila sentimentalnost. Kad su uhapenici prebaeni u policiju i kad im je bilo
doputeno da se susretnu s advokatima, rekli su da su poli u Santo Domingo samo zato da bi se vjebavali u
obrani Arosemenine vlade, kojoj garnizon u Cuenci prijeti da e je zbaciti. FEUE je angairala grupu odvjetnika
koji e braniti gerilce. Na nesreu, prerani alarm javnosti postao je predmetom ale, ak smijean.
I dalje e dva inioca biti vana. Prvo, lakoa kojom su gerilci pohvatani daje ekvadorskim vojnim snagama
novo povjerenje i moe ohrabriti budue zahtjeve za vladinim akcijama protiv krajnje ljevice. Drugo, operacija
e pogorati sve vee razlike'na ekstremnoj ljevici, i unutar i izvan PCE, izmeu onih koji odobravaju skore
oruane akcije i onih koji su za nastavljanje dugoronog rada s masama. U svakom sluaju, ta alosna
pustolovina pokazala se za nas sretnom.
188QUITO
23. travnja 1962.
Opet na hladnom, rijetkom zraku sijera nakon kratkih praznika. Poljak, Cehoslovaci i Kubanci napustili su
Quito, pa vie nema neprijateljskih diplomatskih misija o kojima valja brinuti. Prislukivanje kubanskih telefona
imalo je tek sporedan znaaj, jer su Kubanci bili oprezni. No uskoro namjeravam kontrolirati Araujov telefon, a
moda jo jedan, ukoliko uspijem rijeiti problem biljeenja razgovora. Tehnike probleme to su se javljali
prilikom postavljanja opreme koja se pokretala na zvuk nikada nismo rijeili, pa se vraamo staroj aparaturi koja
se pokree prema naponu.
Iako smo pokuavali gerilsku operaciju u Santo Domingu zadrati u aritu panje, to nije bilo lako. Stanica u
Riju pomogla nam je lankom o komunistikom putu jedne djevojke koja je sudjelovala u operaciji. To je
Brazilka Abigail Perevra. Priu o njoj pripremio je dopisnik iz Rija za servis agencije Orbe Latinoamericano,*
koja radi za itavo podruje hemisfere, a kontrolira je naa stanica u Santiagu (ile). U lanku se kae da je
djevojin otac federalni poslanik i osobni lijenik Luisa Carlosa Prestesa, dugogodinjeg vode komunistike
partije Brazila, dok je njezina majka nastavnica portugalskoga jezika u sovjetskoj trgovinskoj misiji u Rio de
Janeiru. Oba su roditelja na elu kinesko-brazilskog kulturnog drutva. Majka je na poetku godine pola na
Kubu da posjeti Abigail, dok je ova - kae se u lanku - pohaala gerilski teaj. Ovo bi moglo pomoi da je jo
neko vrijeme zadre u zatvoru, ali je javno mnijenje naklonjeno njezinu oslobaanju.
Gil Saudade uspostavio je jo jednu frontovsku propagandnu organizaciju. Najnovija, osnovana prije nekoliko
dana, nazvana je Komitetom za slobodu naroda.* Posredstvom te grupacije Gil e objavljivati dokumente
Evropske asambleje porobljenih naroda,* i drugih organizacija (koje Agencija kontrolira) posveenih borbama
za ljudska prava i graanske slobode u komunistikim zemljama. Agent koji mu je pomogao pri uspostavljanju
komiteta zove se Isabel Robalino Bollo.* Susreo ju je zahvaljujui Velaskovom bivem ministru rada, Joseu
Baqueru de la Calli. Robalinova je voa Katolikog radnikog centra (CEDOC) i glavni Gilov agent za operacije
koji se poduzimaju uz pomo te organizacije. Imenovana je sekretaricom komiteta. U njemu su mnogi istaknuti
liberalni intelektualci i politiari.
i
189QUITO
27. travnja 1962.
Vlada je ukinula zabranu javnih politikih demonstracija, koja je bila na snazi nakon metea oko raskida s
Kubom. Kampanja za lipanjske izbore zaokuplja svakoga. Kandidirat e se dosta naih agenata. No naa je
glavna izborna operacija u Ambatu, gdje Jorge Gortaire, penzionirani armijski pukovnik i voa kranskih
socijalista, radi na tome da pobijedi gradonaelnika, revolucionarnog socijalista koji eli biti ponovno izabran.
Gortaire je na elu Rotarv kluba. Osim toga predsjednik je Antikomunistikog fronta u Ambatu, koji mi,
upravo preko njega, i financiramo. S obzirom na njegove izuzetne sposobnosti, front istupa s jedinstvenom
listom kandidata, a podravaju ga konzervativci, liberali, kranski socijalisti, nezavisni i, naravno, faistika
ARNE. Noland misli da je Gortaire jedan od najboljih agenata koje ima - uz Renata Pereza i Aurelija Davilu.
Gil Saudade smjera da uini golem korak naprijed u ovdanjim i u radnikim operacijama baze u Guayaquilu.
Sutra poinje konstituirajue zasjedanje konfederacije slobodnih sindikata koja e se zvati CEOSL.* Gil je
prilino siguran da emo, izmeu agenata baze u CROCLE i agenata njegove Narodne revolucionarne liberalne
partije, ponovno uspostaviti kontrolu. Posljednjih mjeseci agenti PLPR opet su postali aktivniji. Gil se nada da
e, uz njihovu pomo, uiniti regionalnu razjedinjenost agenata CROCLE bezopasnom.
i
QUITO
i. svibnja 1962.
CEOSL - Konfederacija slobodnih sindikalnih organizacija Ekvadora - formalno je osnovana, a kontrolira je
nekoliko agenata: Victor Contre-ras Zuniga,* predsjednik; Matias Ulloa Coppiano,* sekretar za vanjske odnose, i
Ricardo Vazquez t)iaz,* sekretar za kolstvo. Publicitet o osnivanju te organizacije vrlo je dobar, stigle su poruke
solidarnosti od ORIT-a iz Mexico Citvja, ICFTU te Meunarodnih sindikata iz Bruxe-llesa. Na osnivaku
sveanost bili su pozvani voe drugih sindikalnih konfederacija koje nadzire Agencija, na primjer Konfederacije
sindikata Urugvaja,* (CSU).
Glavni je zadatak prvih zasjedanja da nova Konfederacija ue kao lanica u ICFTU i ORIT. Potonja je u
Meksiku upravo otvorila kolu za kadrove. Uskoro e CEOSL slati svoje polaznike u kolu ORIT-a koju naa
stanica u Mexico Citvju vodi uz pomo Morrisa Paladina,* pomonika generalnog sekretara ORIT-a. Paladino je
ovjek koji za Odjel meunarodnih organizacija kontrolira ORIT. (Novi generalni sekretar ORIT-a
190Arturo Jauregui* dosad jo nije izravno regrutiran, ali je bio ovdje u oujku da nas obavijesti o otvaranju
kole.)
Gil Saudade od sada e tijesno suraivati s bazom u Guayaquilu, to znai da e njegovi agenti, Ulloa i Vazquez,
suraivati s Contrerasom, agentom baze. Podrazumijeva se da nijedan od njih nee saznati kako onaj drugi
surauje s nama.
Na nesreu, suprotnosti izmeu agenata baze u Guayaquilu, to rade u okviru CROCLE, i agenata izborne
operacije ECCALICO koje traju ve dvije godine sada su dosegle vrhunac. Radnikom senatoru s obale
Adalbertu Mirandi Gironu baza se prije nekoliko mjeseci zahvalila na uslugama zbog toga to se saznalo za neke
njegove nedoputene poslove s pojedinim kompanijama. Na konstituirajuem zasjedanju CEOSL bio je optuen
kao izdajnik radnike klase, ime je zapravo poela kampanja za njegovo iskljuenje iz sindikalnog pokreta.
QUITO
3. svibnja 1962.
Milijun za staro eljezo u Ekvadoru je skandal stoljea. Ljevica se time sve vie koristi kako bi vojne krugove
izvrgla ruglu. Danas su naelnik taba i komandant armije objavili zajedniku izjavu da se brane od napada
kojima su ih u svojim prvomajskim govorima obasuli voe CTE, ali i od sadanjih pokuaja da ih se povee s
tom aferom. Upozorili su na to da je svrha Ijeviarske kampanje konana likvidacija oruanih snaga. U vojsci
raste neraspoloenje i zbog nedavnih letaka i parola u kojima se vojni krugovi etiketiraju kao trgovci
otpacima.
U selima se razvila nova kriza koja silovito ukazuje na zaostalost ove zemlje. Protekla dva mjeseca vlada
pokuava provesti popis zemljinih posjeda i stoke kako bi stvorila elemente za privredno planiranje. Dolo je do
brojnih pobuna Indijanaca, prouzroenih glasinama kako je to zapravo ideja komunista da se Indijancima
oduzme stoka. U nekoliko sluajeva bilo je mrtvih i ranjenih. U provinciji Azuay, na primjer, jednog su uitelja i
njegova brata, koji su dali traene podatke, raskomadali mache-tama. Samo je dolazak policije mogao sprijeiti
unitavanje njihovih ostataka.
S obzirom na to da su sveenici u selima esto odgovorni za irenje takvih glasina, vlada je morala zatraiti od
crkvene hijerarhije da naloi svim sveenicima i drugim svojim podanicima da pomognu normalnom provoenju
popisa. Bilo kako bilo, u Azuayu je popis obustavljen.
Snaga ovdanjih religioznih osjeaja zaista zauuje. Prije dva tjedna, na Veliki petak, deseci tisua Indijanaca i
drugih siromanih ljudi sudjelovali su u procesiji od podneva do est sati popodne - usprkos kii koja je pljutala
kao iz kabla. Jednako je bilo u Guayaquilu i drugim gradovima.
191gurro
12. svibnja 1962.
Neki od naih agenata vode ozbiljne izborne kampanje, ali drugima to ne uspijeva zbog pomanjkanja podrke. I
Jose Baquero de la Calle, za Velasca ministar rada koji sada nastupa kao nezavisni velaskist, i Juan Yepez del
Pozo stariji, generalni sekretar ekvadorske lanice Meunarodne komisije pravnika,* koji vodi akciju u korist
Narodne revolucionarne liberalne partije,* kandidirali su se za gradonaelnika Quita. Kada je Konzervativna
partija odbacila Baquerovu kandidaturu, ovaj se povukao. Isto je uinio i Vepez, jer mu nije uspjelo pridobiti
znaajniju potporu velaskista. Odbaen je i Oswaldo Chiriboga,* koji je dugo radio kao agent ubaen u
velaskistiki pokret. Podrka stanice svim tim kandidatima bila je beznaajna jer su njihovi izgledi da uspiju bili
prilino ogranieni.
Nasuprot tome, kandidature Renata Pereza za gradsko vijee, Aure-lija Davile za Narodnu skuptinu i Carlosa
Arizage Vege za poslanika imaju dobre izglede. Alfredo Perez Guerrero,* predsjednik ovdanje lanice ICJ,
rektor sredinjeg sveuilita i ovjek naklonjen reformama, nalazi se na elu poslanike liste Nacionalnog
demokratskog fronta (liberali, socijalisti i nezavisni) i pobijedit e i bez nae pomoi. Kandidati Pokreta
kranskih socijalista i konzervativne partije financiraju se neizravno, iz sredstava odobrenih Perezu i Davili.
'N
t s '
QUITO
13. svibnja 1962.
Kako se Arosemena i dalje opire iskljuivanju krajnjih ljeviara iz vlade njihova je prisutnost zapravo sve
izraenija Noland je preporuio, a tab prihvatio, da se proire politike operacije to se financiraju iz projekta
ECACTOR. Ne samo da e se nastaviti i pojaati pritisak uz pomo redovitih agenata u Quitu, Cuenci,
Riobambi, Ambatu i Tulcanu nego smo pridobili i dvojicu novih, uglednih voa kranskih socijalista u Quitu.
Nadlean sam za oba nova sluaja.
Prvi je Carlos Roggiero,* umirovljeni vojni kapetan i jedan od glavnih predstavnika kranskih socijalista u
Nacionalnom obrambenom frontu. Roggiero je ef militantnog akcionog odreda kranskih socijalista koji se
bavi podmetanjem bombi. Poeo sam ga obuavati u upotrebi razliitih zapaljivih sredstava za rastjerivanje i
uznemiravanje ljudi, koja sam, na osnovi zahtjeva upuenog tabu, dobio od Odjela tehnikih slubi. Po-
sredstvom Roggiera osnovat emo moda deset odreda, s pet do deset ljudi u svakom, kako bismo razbili
sastanke i manje demonstracije i kon-
191trolirali ulice i uznemiravali komunistiku omladinu, URJE i sline grupacije.
Drugi je Jose Maria Egas,* mladi odvjetnik, takoer vodei predstavnik kranskih socijalista u Nacionalnom
obrambenom frontu. Egas je jedna od onih politikih figura koje se brzo uzdiu. Izvrstan je govornik. Uz
njegovu pomo osnovat emo pet odreda (etvorica-petorica u svakom) koji e se baviti istragama u vezi s
naom listom za kontrolu subverzivnih akcija - ranije poznatom pod nazivom LYNX lista. Ekipa za promatranja,
koju vodi potpukovnik Paredes, jednostavno ne stie obavljati sav posao, a neophodna je i u obavljanju drugih
zadataka. Sa skupinom koju e nadgledati Egas postii emo stalno kontroliranje stanova i radnih mjesta, tako da
emo, u sluaju kada se stvari pogoravaju i doe trenutak istine, imati sve potrebne informacije za hitna
hapenja. Ako Egas bude obavljao svoj posao tako da opravda naa oekivanja, moda emo ga poslati na obuku
u tab, pa ak i proiriti operaciju fizikog praenja osoba za koje smo zainteresirani.
Da bih poboljao prikupljanje informacija obavjetajnog karaktera o ekstremnoj ljevici, uredio sam da se
posredstvom Rafaela Buchelija* i Al-fonsa Rodrigueza* postavi prisluna aparatura na jo jedan telefon. Postavit
e je na kuni telefon Antonija Floresa Beniteza, umirovljenog kapetana i poneto misterioznog kolege Rafaela
Echeverrije Floresa, voe PCE u Quitu. Nai agenti ubaeni u PCE, Cardenas i Vargas, pribavili su nam podatak
da je Flores kljuna osoba u neemu to bi mogla biti organizacija koju je, vjerojatno, Echeverria osnovao izvan
strukture PCE. Mogue je da Echeverria razvija grupaciju koja bi mogla postati jezgra buduih gerilskih akcija i
gradskog terorizma, ali u tu grupu nije uao jo ni jedan od naih agenata. Prislukivat u neko vrijeme Floresa
da saznam razvija li se neto zanimljivo - Edgar Camacho brinut e se o prepisivanju, jer se Francine Jacome
cijelo vrijeme bavi samo Araujovom linijom. Aparatura e se nalaziti u Buchelijevu stanu kao tobonja mala
elektrina radionica.
Ravmond Ladd,* na marljivi administrativni slubenik, vrlo je aktivan u koarkakoj organizaciji. Radi kao
trener lokalnog enskog kluba. Zahvaljujui tom poslu, upoznao je Modesta Poncea,* ekvadorskog ministra
pota, telegrafa i telefona, koji je ubrzo zatraio da Ladd u ambasadi nadgleda potu koju ve kontroliramo
naom uobiajenom metodom. Da bismo izbjegli eventualne sumnje kako posebnim kanalima ve otprije kon-
troliramo poiljke iz Kube i sovjetskog bloka, Ladd je prihvatio Ponceovu ponudu, tako da sada isti posao
radimo dvaput. Svakako, pokrivanje novih poslova za koje smo zainteresirani moemo osigurati uz Ponceovu
pomo, pa je Ladd poeo da mu uruuje novac pod uobiajenom izlikom podmirivanja trokova.
13 CIA
193QUITO
21- svibnja 1962.
Arosemena je uzvratio udarac vojsci za ponienje to je bio primoran prekinuti s Kubom. Proli tjedan smijenio
je ministra obrane, komandanta armije poslao je za vojnog ataea u Pariz, a zapovjednika avijacije za vojnog
ataea u Buenos Aires. Istog trenutka uslijedili su prosvjedi kranskih socijalista, konzervativaca i drugih partija
zbog premjetaja tih oficira, nepokolebljivih protivnika komunizma. Istodobno su uslijedile i nove optube da se
komunisti ubacuju u vladu.
Imenovan samo sedam tjedana ranije, premijer Alfredo Albornoz* podnio je u znak protesta ostavku. Nakon toga
ostavke su podnijeli i drugi ministri iz Nacionalnog demokratskog fronta. Razlog je Aroseme-nino odbijanje da
potuje svoje prolomjeseno obeanje kada je Front uao u vladu da e razrijeiti dunosti dvije kljune
Ijeviarske linosti: generalnog sekretara administracije i guvernera provincije Guavas.
Nolandu je ao to gubi Albornoza jer su bili razvili vrijednu suradnju na prikupljanju informacija obavjetajnog
karaktera. Albornoz je bio poveo i akciju protiv nepoeljnih osoba u vladi. Arosemena trai novu podrku, ali
front ne odstupa od ostavki.
Juer su, meutim, imenovani novi ministri nakon to je Arosemena jo jednom obeao, tajno, da e smijeniti
guvernera provincije Guavas. Ostavka je objavljena danas. Iako je to korak u eljenu smjeru, generalni sekretar
administracije i mnogi drugi iste politike boje i dalje ostaju na svojim dunostima. Medu novim je ministrima i
Juan Sevilla,* moj partner u golfu. On je imenovan ministrom za rad i socijalno staraje. Gil Saudade odluit e
moe li Sevilla u njegovim radnikim operacijama biti koristan.
QUITO
4. lipnja 1962.
U nekoliko gradova razbuktalo se posljednjih dana pred izbore ve uobiajeno nasilje. Izbori su odrani juer.
Pravi je razlog bila podjela na centar i na velaskiste - s obiljem kandidata u cijeloj zemlji, izuzevi krajnju
ljevicu, koja nije sudjelovala.
Konzervativna partija osvojila je veinu mjesta u Narodnoj skuptini (iako ne i potrebnu veinu), a pobijedila je i
na izborima u provincijama i u gradovima. Aurelio Davila, koji je rukovodio kampanjom konzervativaca u
Quitu, izabran je za poslanika Pichinche. Renato Perez, s liste kranskih socijalista, izabran je za gradskog
vijenika Quita. Najzad,
I'.Carlos Arizaga Vega izabran je poslanikom Konzervativne partije za provinciju Azuay.
Velaskisti su pretrpjeli teak poraz. Osvojili su samo est poslanikih mjesta i dva gradonaelnika - od kojih
jedno u Ambatu. Tamo se kandidirao i Jorge Gortaire, kojeg je podupirao Antikomunistiki front,* ali je bio
drugi. No Gortaire je zadobio ope povjerenje jer je porazio predstavnika revolucionarnih socijalista.
Izbori su jasan nagovjetaj djelotvornosti kampanje konzervativaca protiv ubacivanja komunista u vladu, teak
su udarac i Arosemeni, i Nacionalnom demokratskom frontu. Na zasjedanju kongresa nema sumnje da e
konzervativci pojaati pritisak za iskljuivanje ekstremnih ljeviara iz vlade.
U zaotravanju prilika u vezi s kupovinom starudije za ekvadorsku vojsku Reinaldo Varea zadobiva teke udarce.
Taj sluaj prevladava na cijeloj politikoj pozornici i, na nesreu za nas, Varea se ba ne brani vjeto od tih
napada, iako mu i jest teko da se' obrani. Ovih e dana krenuti u Washington na lijeenje ira na elucu. Davila
e obavljati dunost potpredsjednika.
l
QUITO
15. lipnja 1962. s
Meunarodni monetarni fond upravo je objavio da e u narednih dvanaest mjeseci odobriti Ekvadoru drugi
stabilizacijski zajam od pet milijuna dolara kako bi se poboljala platna bilanca zemlje. Izjava je optimistina i
sadri dozu pohvale zbog toga to je Ekvador od sredine 1961. zaustavio pad svojih deviznih rezervi i postigao
ravnoteu platne bilance. Nova pomo, naravno, uvjetuje se zadravanjem izjednaenja deviznih teajeva, to je
prole godine pridonijelo zbacivanju Velasca.
Upravo se pripremaju dva programa kao dijelovi novih nastojanja predstavnika SAD-a u pojedinim zemljama za
spreavanje pobuna koje potiu komunisti. Prvi je program graanske akcije, u kojem sudjeluju ekvadorske
vojne slube i amerika pomona vojna misija. Na programu se radi ve nekoliko godina, ali sada e se proiriti i
institucionalizirati. Svrha mu je razvitak pojedinih lokalnih zajednica uz pomo vojnih jedinica. Drugim
rijeima, valja dokazati kako je vojska na strani naroda. Tako bi se onemoguile tendencije siromanih da
podlijeu propagandi i prelaze na stranu komunista. To je program koji treba povezati narod, posebno seljake, s
vladom posredstvom vojske koja vidljivo i konkretno pridonosi dobrobiti naroda.
Programu graanske akcije, prvom te vrste u Latinskoj Americi, dodijeljena je pomo amerike vojne misije u
novcu i opremi (vrijedna 1,5 mi-
13*
195lijuna dolara) i 500 ooo dolara iz sredstava Agencije za meunarodni razvoj (AID). Projekti ukljuuju
rekonstrukciju cesta, izgradnju kanala za navodnjavanje, sistema za pitku vodu, zdravstvenih objekata najprije u
provinciji Azuay, a zatim u Guayaquilu i u podruju Cavambe-Olmedo, sjeverno od Quita. Osigurat e se
publicitet i propaganda tih projekata i u drugim podrujima kako bi se i tamo ubrzalo donoenje prijedloga za
nove projekte.
U stanici emo raditi s majorom Breslinom,* obavjetajnim savjetnikom amerike vojne misije. On e se
posluiti osobljem misije. Ono e posjeivati podruja na kojima e se izvoditi radovi i bit e izvidnici koji e
izvjetavati o gostoljubivosti, razini agitpropovskih aktivnosti komunista i opoj djelotvornosti programa.
Drugi je program blii uobiajenim operacijama stanice i predstavi^ odgovor Washingtona na ogranienost
sadanjih radnikih programa koji poduzimaju AID, ORIT i stanice CIA. Problem je u vezi sa sukobom oko
nedjelotvornosti ORIT-a, ali je i dalekoseniji. U sutini radi se o tome kako da se ubrza ekspanzija aktivnosti na
organiziranju radnika u Latinskoj Americi i tako umanji vrijednost sindikata u kojima prevladava krajnja ljevica
te da se onemogui ubacivanje komunista i kastrovaca. Taj novi program rezultat je viegodinjih studija i
planiranja. Usmjerit e ga Ameriki institut za razvitak slobodnih sindikata* (AIFLD), koji je prole godine
osnovan u Washingtonu s ciljem da se bavi prouavanjem sindikata.
Razlog zbog kojega je osnovana nova institucija jest taj to su sindikalni programi AID ogranieni s obzirom na
svoju izravnu zavisnost od amerike vlade. Oni slue za prljave borbe koje karakteriziraju organiziranje
sindikata i jurisdiktijske bitke. Programi ORIT-a takoer su ogranieni zbog toga to su lanice slabe ili u nekim
zemljama uope ne postoje, iako se osnivanjem nove kole ORIT-a u Meksiku planira proirenje akcija. Kontrola
je oteana, a rezultati su skromni. Programi stanica CIA takoer trpe od ogranienosti uslijed nedostatka ljudi, ali
jo i vie zbog ogranienih svota to se mogu tajno kanalizirati putem stanica i meunarodnih organizacija kakve
su ORIT i ICFTU.
Na elu AIFLD-a je Serafino Romualdi, dugogodinji agent Odjela za meunarodne organizacije, koji je
odstupio s mjesta interamerikog predstavnika AFL-CIO da bi u novoj organizaciji preuzeo dunost izvrnog
direktora. Glavni suradnici taba u direktoriju jesu George Meany,* J. Peter Grace* i Joseph Beirne,*
predsjednik sindikata radnika veza Amerike* (CWA), najvee lanice meunarodnog sindikata radnika pota,
telegrafa i telefona (Pili) u zapadnoj hemisferi. Zapravo, AIFLD je osnovan po uzoru na obuavalite CWA, u
kojem se uvjebavaju voe latinsko-amerikih lanica PTTI. Dnevnu kontrolu AIFLD-a u korist Odjela za
meunarodne organizacije objavljat e Romualdi i William Dohertv,* bivi interameriki predstavnik PTTI, a
sada direktor socijalnih projekata AIFLD-a.
196Poslove e voditi prvi ljudi direktorija, tako da e se velike svote moi upuivati u AIFLD, a institut e
zapravo sudjelovati u amerikim poslovima u Latinskoj Americi. U svakom sluaju, pravno je AIFLD privatna
korporacija koja ne radi s profitom, a financira se iz fondacija, ostvarenih poslova i iz AFL-CIO. Istaknuti
latinskoameriki liberali, kao to je Jose Figueres,* bivi kostarikanski predsjednik i dugogodinji kolaborator
Agencije, povremeno e biti lanovi direktorija.
AIFLD organizirat e antikomunistike radnike sindikate u Latinskoj Americi. S obzirom na to da je sindikalno
organiziranje prilino osjetljiva stvar za AID to se tie financiranja, ak i neizravno, prividno e cilj biti
obrazovanje odraslih i socijalni projekti (izgradnja stanova za radnike, institucije za kreditiranje i za
kooperaciju). Prvenstven je zadatak da se u zemljama Latinske Amerike osnuju ustanove za obuavanje koje e
preuzeti i proiriti dosadanje teajeve to ih je ve u mnogim zemljama bila organizirala AID. Iako e te
ustanove nominalno i administrativno kontrolirati AIFLD u Washingtonu, planira se da na elu to veeg broja
takvih institucija stoje plaeni agenti CIA i da se na taj nain uspostavi operativna kontrola stanice. U veini
sluajeva, nadamo se> agenti u AIFLD-u bit e ameriki graani koji ve imaju stanovito iskustvo u sindikatima,
iako se u takvim poslovima mogu angairati i stranci. Programima obuavanja u lokalnim institucijama u
Latinskoj Americi pripremat e se sindikalni organizatori, koji e, nakon obuke, provesti devet mjeseci samo na
organiziranju novih sindikata, a plaat e ih i sve trokove podmirivati lokalni instituti. Sto se javnosti tie,
AIFLD e se koncentrirati na socijalne projekte i vidove obrazovanja odraslih, drei diskretno u pozadini
svoje organizacijske programe.
Ovog mjeseca u sklopu obuke u latinskoamerikim zemljama AIFLD poinje programom naprednih teajeva
obuke u Washingtonu. Pronalaenje i kontakt s potencijalnim agentima za radniko-sindikalne operacije bit e
stalna zadaa nastavnika koji izvode obuku u Latinskoj Americi i na teajevima u Washingtonu, a koje kontrolira
Agencija. Agenti koji ve sudjeluju u sindikalnim operacijama mogu biti angairani u tim teajevima da bi
pokazali svoje strune sposobnosti.
U Ekvadoru predstavnik AIFLD-a iz SAD-a koji radi na organiziranju instituta za obuku - prvom, koji poinje za
tri tjedna - nije agent, ali je poslan kako bi se izbjeglo odugovlaenje. Meutim Gil Saudade postigao je da
Ricardo Vazquez Diaz,* njegov sekretar za obrazovanje u CEOSL, bude predstavnik Ekvadora u lokalnom
programu obuke za AIFLD. Meu nastavnicima bit e i Carlos Vallejo Baez,* takoer Saudadov agent, iz
Narodne revolucionarne liberalne partije. Najzad, Saudade e ili regrutirati tog prvog predstavnika AIFLD-a, ili
e tab urediti da se poalje provjereni agent.
Ta dva nova programa - vojni Program graanske akcije i AIFLD -bez sumnje se ovdje ire bre nego u veini
zemalja Latinske Amerike.
197m
Nedavno sam proitao izvjetaj specijalne meuministarske ekipe strunjaka iz Washingtona, Ekipe za strateku
analizu ciljeva (SATT), koja je proteklih mjeseci tajno posjetila sve latinskoamerike zemlje. Svrha njihova puta
bila je da kontroliraju sve programe vlade SAD-a u svakoj zemlji i utvrde stupanj ozbiljnosti prijetnji gradskog
terorizma i gerilskog ratovanja. Mi smo pripremili tajni dodatak tom izvjetaju. Meu preporukama nalazi se i
proirenje programa za kontrolu subverzija i aktualiziranje podataka o nepredvienim okolnostima unutar kojih
bi se nae operacije mogle odvijati iz tree zemlje - u sluaju da budemo primorani napustiti nae mjesto u
ambasadi. Zapravo Ekvador, zajedno s Bolivijom i Guate-malom, spada prema ocjeni izvjetaja u najvjerojatnija
podruja skorih oruanih pobuna. Odluka o hitnom proirenju Programa graanske akcije i sindikalnih programa
vjerojatno je rezultat izvjetaja te ekipe.
QUITO
21. srpnja 1962.
U studentskim operacijama naa baza u Guayaquilu izvela je nov uspjean prodor. Snage protivne komunistima,
to ih predvodi Alberto Alarcon, pobijedile su na izborima FEUE.* Zauzele su mjesta koja su dosad zauzimali
funkcioneri ekstremne ljevice, lanovi URJE. Alarcon je u Quitu prije nepuna dva tjedna bio na turniru u golfu,
odranom pod pokroviteljstvom ambasadora Bernbauma. Tu su priliku Alarcon i Noland iskoristili da obave
posljednje pripreme za izbore FEUE.
Gil Saudade razvija jo jednu operaciju - organizaciju poslovnih ljudi i strunjaka koja e promicati ekonomsku i
socijalnu reformu. I druge stanice osnivale su dosad graanske organizacije te vrste. Pokazale su se vrlo
korisnima u irenju pripagande, a i kao pogodni oblici financiranja izbora i drugih operacija politike akcije.
Naa grupacija naziva se Centrom za studije ekonomskih i drutvenih reformi* (CERES). Na elu su dvojica
agenata, Mario Cabeza de Vaca* i Jaime Ponce Yepez.* Cabeza de Vaca ranije je bio desna ruka Marija
Cardenasa, agenta ubaenog u PCE. No meu njima izbio je tako otar sukob da je John Bacon morao Cardenasa
prebaciti Miguelu Burbanu de Lari,* koji je ve suraivao s drugim agentom ubaenim u PCE, Luisom
Vargasom.* Cabeza de Vaca predan je Saudadeu da ga ovaj postavi u organizaciju CERES. Jaime Ponce je
Shellov trgovac u Quitu, moj i Nolandov prijatelj. Noland ga je pridobio za posao u CERES-u, a zatim ga predao
Saudadeu. Stanica u Bogoti pomae nam aljui delegaciju svoje grupe za reformu, nazvane Centrom za studije i
drutvenu akciju* (CEAS). Delegacija je ve stigla.
198purro
2,. kolovoza 1962..
Arosemena se vratio iz dravnog posjeta Washingtonu. Na glavnom slubenom sastanku s Kennedvjem bio je
izrazito dobro raspoloen. Dokazao je da zna nabrojiti sve amerike predsjednike, poevi od G. Washingcona.
No poalio se kako se ne moe prisjetiti imena svih ekvadorskih predsjednika; toliko ih je bilo u posljednjoj
polovici stoljea. Kennedv se zabavljao, a izvjetaji State Departmenta o tom su putovanju sumorni.
I posljednji gerilac iz Santo Dominga osloboen je zahvaljujui Arose-meni. Posljednjih su mjeseci kapali iz
zatvora jedan po jedan, a u javnosti se o tome gotovo nije ulo. Dok Davili i ostalima uspije na zasjedanju
kongresa, to poinje za tjedan dana, postaviti pitanje o tome, itav sluaj progutat e barutina birokracije.
Nekoliko je gerilaca ve otilo na dodatnu obuku na Kubu.
Prislukiva na telefonu Antonija Floresa Beniteza omoguuje nam da sada raspolaemo vrednijim
informacijama nego to nam ih moe pribaviti itko od naih agenata ubaenih u PCE. Floresa naziva deset ili
petnaest osoba. Govore vrlo malo, samo ifrirane reenice za dogovaranje sastanaka. Imena su takoer ifrirana.
Posredstvom ekipe ECJACK za promatranja, koju predvodi potpukovnik Paredes, nastojim otkriti s kime je sve
Flores u dodiru. No posao napreduje vrlo sporo, poglavito stoga to je Floresa gotovo nemogue pratiti -
djelomino je uzrok tome slaba vjetina ekipe, a preteno to to se Flores kree vrlo oprezno i neprestano
poduzima mjere kako bi zameo trag.
Usprkos tome otkrio sam da je Rafael Echeverria, glavni voa PCE u Quitu, jedan od onih koji su u tajnoj vezi s
Floresom. Tu su i jedan podoficir odsjeka za veze iz Ministarstva obrane, ef odsjeka za dokumentaciju
predsjednitva i zamjenik komandanta Arosemenine tjelesne garde. Analizirajui snimljeni materijal, utvrdio sam
da je Flores prilikom telefonskih razgovora vrlo oprezan. Meutim njegova se ena, kad god je sama u kui,
ponaa kao prava brbljavica. Do vrlo vanih podataka doli smo zahvaljajui njezinoj nepanji.
Moj je dojam da Flores, koji nije lan PCE, predvodi grupu za prikupljanje informacija obavjetajnog karaktera
u korist organizacije koju Echeverria nastoji osnovati izvan sastava PCE. Ako on svoj posao jednako dobro
obavlja i u grupama za gerilske i teroristike akcije, morat emo djelovati vrlo brzo kako bismo uguili tu
organizaciju prije nego to doe do oruanih operacija.
Dobili smo novoga prepisivaa. Zove se Rodrigo Rivadeneira,* jedan je od brae koja vode tajnu tiskaru.
Rodrigo pripada najboljim ekvadorskim koarkaima. Bio je na kolovanju koje mu je osigurao Noland.U lipnju
se, zbog novanih tekoa obitelji, vratio u Ekvador i vjerojatno e morati odustati od daljnjeg kolovanja.
Francine Jacome nekoliko mjeseci nee moi obavljati svoj posao. Stoga Rodrigo preuzima Araujovu liniju. Taj
telefon, iako zanimljiv, ipak nam ne donosi toliko vrijednih informacija kao Floresov.
Dva agenta u policiji prebaena su na nove zadatke. Juer je Pacifico de los Reyes,* ef policijske obavjetajne
slube, otputovao na teaj to ga FBI organizira u Quanticu (Virginia). kolovanje smo mu organizirali uz
pomo ureda za javnu sigurnost, koji djeluje u sklopu Agencije za meunarodni razvoj. Nee ga ovdje biti do
kraja godine. Prije odlaska upitao me elim li za to vrijeme zadrati suradnju s policijskom obavjetajnom
slubom. Odabrao je Luisa Sandovala,* glavnog tehnikog strunjaka te slube, s kojim sam se susretao jo od
prole godine, ali bez Revesova znanja. Prije tri dana predstavio mi je Sandovala. Jedva smo uspjeli ostati
ozbiljni. Prije odlaska de los Reyes je unaprijeen u in majora. Posredstvom naeg Ureda za obuku postigao
sam da mu, kad zavri teaj, tab odobri pohaanje specijalne obuke za obavjetajce.
Na najstariji i najvaniji ubaeni agent u dravnoj policiji, pukovnik Oswaldo Lugo, premjeten je iz podruja
Cuence na poloaj efa etvrtog podruja sa sjeditem u Guayaquilu. Novi mu posao omoguuje da zapovijeda
svim jedinicama nacionalne policije na obalnome podruju, to e svakako biti vrlo vano za operacije nae baze
u Guayaquilu. Ovih u dana otputovati onamo, da predstavim Luga efu baze.
tab je obuku gerilaca na Kubi oznaio najvanijim zadatkom u Latinskoj Americi. Svim, stanicama izdane su
upute, da u skupine to putuju na obuku ubace svoje agente. Dosad jo nismo uspjeli pronai takva agenta.
Meutim nedavno sam susreo novog direktora ureda za useljavanje u strane zemlje, Pabla Maldonalda.*
Spreman nam je pomoi tako da administrativnim postupkom zabrani putovanje na Kubu osobama za koje smo
zainteresirani. Maldonaldo, s kojim sam se upoznao kod zajednikih prijatelja, takoer je voljan pobrinuti se za
temeljite carinske pretrage svih Ekvadoraca koji se vraaju s Kube. Poeo sam mu dostavljati informacije to ih
pripremaju meksike i panjolske vezne slube na temelju useljenikih isprava putnika koji s Kube i na Kubu
putuju preko Mexico Cityja i Madrida.
QUITO
10. kolovoza 1962.
Kongres je danas otvoren zasjedanjem na kojem je istaknuto da e glavna panja biti poklonjena agrarnoj
reformi. Nacionalni demokratski front prevladava u senatu. Konzervativna partija mogla bi ostvariti isto
200
Jto u narodnoj skuptini ako je podre dva ili tri poslanika Ijeviarskih okupljenih narodnih snaga.
Konzervativci su rijeeni da zatrae Vareinu ostavku.* Noland nema naina da to zaustavi, a niti da spase Vareu.
Kad jednom zbog milijuna za starudiju odbace Vareu, konzervativci nee oklijevati da zbace i Aro-semenu ili
da ga, toboe zbog njegova naruenog zdravlja, prisile na ostavku. Na nesreu, Varea mora otii prvi, jer je
istodoban odlazak i Arosemene i Varee kao potpredsjednika gotovo nemogue i zamisliti.
Varea je i dalje predsjednik senata. Za potpredsjednika narodne skuptine izabran je Carlos Arizaga Vega,* na
agent politike akcije u projektu ECACTOR u Cuenci. Ubrzo je zamijenio Davilu na mjestu vode desniarske
opstrukcije - Davila se bacio na organizacijske poslove, pa se nije niti kandidirao za narodnu skuptinu.
purro
2.9. kolovoza 1962.
Nakon etiri dana politike krize, koja je dovela do ostavke svih ministara u kabinetu, Arosemena je najzad
smijenio Ijeviarski orijentiranog generalnog sekretara administracije. Izvan svake sumnje, to je znaajna
pobjeda konzervativaca i kranskih socijalista, iako valja priznati da su se kampanji protiv kljune Ijeviarske
linosti u administraciji jo prole godine bili prikljuili i neki liberali i socijalisti.
Od ostalih ostavki u kabinetu prihvaena je samo jo ona Manuela Naranja,* ministra financija i Nolandova
agenta koji vodi demokratsku Socijalistiku partiju. Naranjova je ostavka dola kao rezultat sve veeg
suprotstavljanja poslovnih ljudi njegovoj krutoj politici, iako se njegovo osobno potenje i nain na koji je poeo
provoditi poreznu reformu visoko cijeni.
Jo je jedan Nolandov agent u sve goroj situaciji. Pretprole noi narodna je skuptina izglasala da se Varea
smijeni zbog sudjelovanja u onoj glasovitoj kupovini vojne starudije - jo uvijek glavnoj temi trenutane
ekvadorske politike. Nije optuen za krau novca, nego za nemarnost i nesposobnost. Osim njega, skuptina
optuuje i tadanjeg ministra obrane. Napad vodi Carlos Arizaga Vega.
Araujo se vratio u Guayaquil iz Kine, kamo je bio otputovao potkraj prolog mjeseca. Pet filmova za obuku o
izazivanju ulinih borbi i sav propagandni materijal zaplijenili su mu na aerodromu. U Kini ga je primio
potpredsjednik vlade - nastojimo istraiti kakvu je podrku dobio.
201QUITO
3. rujna 1962.
Radnike operacije teku s promjenljivim uspjehom. Vodstvo CROCLE u okviru CEOSL ustrajalo je u napadima
na Adalberta Mirandu, radnikog senatora s obale, zbog njegova djelovanja u gvajakvilskoj telefonskoj
kompaniji. Optuuju ga da je bio umijean u nastojanje podrunice United Fruita da se otpuste nely
namjetenici, lanovi sindikata te podrunice, koji su se nedavno pridruili organizacijama CROCLE i CEOSL.
Isti vode CROCLE u Guayaquilu ulau napore za Mirandinu diskvalifikaciju u senatu, ali ni u tom pokuaju nisu
uspjeli. Kampanju protiv Mirande bila je, barem u nekim pravcima, odobrila baza, ali sada ta kampanja postaje
sve nepoeljnija zbog poznatih sukoba u CROCLE. Baza predvia da e uskoro raskinuti s agentima CROCLE
koji neprekidno nastoje zadrati regionalno obiljeje te organizacije, to se kosi s naim nastojanjima da, umjesto
CROCLE, organiziramo federacije obalnih provincija. Kada do toga doe, Gil Saudade e poslati svoje agente iz
Quita da uspostave punu kontrolu nad CEOSL-om; on se upravo priprema za takav razvoj dogaaja.
U meuvremenu, program AIFLD razvija se posredstvom Ricarda Vazqueza Diaza u tijesnoj suradnji s CEOSL-
om. Narednog e mjeseca Vazquez voditi seminar za radnike voe, od kojih e etvorica biti odabrana da
pohaaju teaj AIFLD to u listopadu poinje u Washingtonu.
Prije dva tjedna ovdje je boravila delegacija PTTI da bi sa svojom ekvadorskom lanicom FENETEL,* jednim
od najvanijih sindikata u CEOSL-u, raspravila organizacijska pitanja i program jeftine izgradnje stanova. PTTI
obuava voe FENETEL-a u svojoj koli u Fort Royalu (Virginia), pa je posjet iskoriten i za bolje informiranje
o programima seminara AIFLD. U sastavu delegacije bili su i novi interameriki predstavnik PTTI i jedan
Kubanac, voa sindikata kubanskih telefonskih radnika u izgnanstvu. Nema sumnje da je PTTI najuspjeniji od
svih meunarodnih strunih sindikata koji sada djeluju u Ekvadoru pod vodstvom Odjela za meunarodne
organizacije.
Valja se upitati kako ekvadorska radnika klasa uope ima volje da se organizira. Prije dva tjedna predsjednik
Nacionalne planske komisije izvjetavajui o opem stanju privrede pred narodnom skuptinom, izjavio je da je
radnik 1961. godine primao u prosjeku samo 162. sukra mjeseno - oko sedam dolara.
zozQUITO
10. rujna 1962.
Noland mi je predao jo jedan dio ECACTOR-projekta politike akcije. Od sada ravnat u operacijom u Ambatu,
koju vodi Jorge Gor-taire.
Prije dva tjedna bio sam s Nolandom u Ambatu da bih se susreo s Gortairom. R'je je o prislunoj operaciji koja
bi nam morala donijeti vie podataka o tome podravaju li Kinezi Arauja. Neto ranije, upravitelj hotela "Willa
Hilda u Ambatu, inae ehoslovaki emigrant, izvijestio je Gortaira da je Araujo rezervirao jednu od vila. Bit e
to, nakon putovanja u komunistiku Kinu, prvi Araujov posjet njegovim sljedbenicima u Ambatu. Gortaire je
predloio da prislukujemo vilu - on e preuzeti nadzor kada Araujo stigne, potkraj mjeseca.
Prolog vikenda doao sam ponovo, donijevi opremu, i proveo nekoliko dana s Gortairom. Postavili smo
mikrofon, predajnik i baterije u drveni okvir klozetskih vratiju. Aparatura radi savreno. Gortaire e lako primati
razgovore u svojoj kui, nedaleko od Ville Hilde. Jedini je problem u tome to je Gortaire bio zaboravio
zakljuati vrata. Dok sam stajao na klozetskoj dasci postavljajui instalacije, nekoliko je istaica upalo u
kuicu. Bile su zaprepatene mojim dosta udnim poslom, ali Gortaire vjeruje da one uope ne mogu niti
zamisliti to sam zapravo radio. On e povremeno viati upravitelja ne bi li saznao jesu li istaice spominjale
moju rabotu.
QUITO
3- listopada 1962.
Arosemena je preivio jo jedan pokuaj obaranja zbog nesposobnosti, uglavnom stoga to je meu
konzervativcima dolo do rascjepa na tom pitanju, ali i zato to je Varea ve i suvie diskreditiran.
Zahvaljujui suradnji s Pablom Maldonaldom,* direktorom ureda za useljavanje u druge zemlje, a u
nastojanjima da zaustavljamo ili odgaamo dozvole Ekvadorcima to putuju na Kubu i da paljivo kontroliramo
njihovu prtljagu prilikom povratka, susreo sam potpredsjednika vlade, Manuala Cordovu Galarzu,*
Maldonaldova neposredno pretpostavljenog. Cordova je izrazio spremnost da surauje u nastojanjima da se
prekinu putovanja na Kubu. Rekao je kako je i premijer Jaime del Hierro,* odluan u uspostavljanju djelotvorne
kontrole. Dodao je kako mogu kad god elim nazvati njega ili premijera i izloiti im svoje nove ideje.
Noland ba ne gori od nestrpljenja da se povee s Cordovom ili del Hierrom, jer, kako kae, Arosemena im nee
dopustiti da takvu djelo-
203tvornu akciju uope poduzmu. Noland misli da oni, jednostavno, ele pokazati volju za suradnjom, jer
dunosti premijera i podsekretara za javnu sigurnost u toj vladi nisu takve da bi osiguravale osobnu budunost.
On ih smatra jednakima ostalim liberalima to slue Arosemeni: sramnim oportunistima. Za sada nastavljam s
Maldonaldom. Izbjegavat u dodir s Cordovom i del Hierrom.
Danas je Cordova otiao u Cuencu radi istrage o jezovitom zloinu u nekom indijanskom selu, dvadesetak
kilometara od Cuence. Jedna lijenika ekipa Andske misije, organizacije koju pomau agencije UN a svrha joj
je da prosvjeuje Indijance u zabitim podrujima nekoliko zemalja, obilazila je sela u neposrednoj blizini i u
jednom od njih, koje je dotad ve nekoliko puta bila posjetila, naila na neobjanjivo neprijateljski doek.
Zaustavili su dip. Lijenik i socijalni radnik nastavili su pjeice, a u vozilu su ostali bolniarka i voza. Doavi
u selo, lijenik i socijalni radnik zatekli su Indijance okupljene u crkvi prije slube. U trenutku kada su uli u
crkvu, doekali su ih krajnje neprijateljski. Indijanci su ih poeli gurati i prijetiti im. Kako se nisu vraali,
bolniarka je napustila dip i krenula u selo. I nju su, kad je ula u crkvu, napali. Indijance je spopao bijes, jer je
nekoliko njih mislilo da su ljudi iz Andske misije komunisti. Kako je njihov poloaj postajao sve opasniji,
lanovi misije pokuali su se spasiti bijegom u sakristiju, ali su ih Indijanci sustigli i okruili ne doputajui im
da odu. Tada se pojavio postariji sveenik, koji trideset i osam godina vodi upu. lanovi misije zamolili su ga
da potvrdi Indijancima kako oni nisu komunisti i kako su ovdje samo zato da pomognu. Sveenik je odbio da
intervenira, ak i onda kada su lanovi ekipe kleknuli pred njim molei zatitu. Jednostavno ih je blagoslovio i
nestao. lanove ekipe okrutno su pretukli - bolniarka se onesvijestila, a lijenika i socijalnog radnika razvlaili
su po ulici.
Bolniarki je uspjelo pobjei i vratiti se do dipa, odakle je pozvala policijsku patrolu iz Cuence. Kada se vratila
u selo, nala je lijenika i socijalnog radnika ubijene kamenjem, toljagama i machetama. Mjesni uitelj koji je
pokuao pomoi lanovima ekipa i sam je bio napadnut. U trenutku kada su bolniarka i policijska patrola stigli
u selo, Indijanci su se pripremili da spale uitelja vjerujui da je mrtav.
Prvi rezultati istrage pokazuju da je sveenik i prije upuivao Indijance da se odupru popisu imanja i stoke, jer da
je to komunistika zavjera. Bio je proirio i glasinu kako su lanovi ekipa Andske misije zapravo komunisti.
Prijatelji mi rekoe kako e sveenik biti po kazni poslan u dom za umirovljene sveenike.
Arosemena je nagradio Manuela Naranja,* imenujui ga stalnim delegatom Ekvadora u Generalnoj skuptini
UN. Naranjo je ve otiao u New York. Noland je dogovorio da oficiri iz ureda Agencije u New Yorku stupe u
vezu s Naranjom. Njime emo se posluiti u specijalnim operacijama IA u Ujedinjenim narodima.
Z04purro
7. listopada 1962.
Izbori u Brazilu, odrani danas, vrhunac su jedne od najveih operacija politike akcije to ih je Odjel za
zapadnu hemisferu ikada izveo. Gotovo cijele godine stanica u Rio de Janeiru i njezine mnogobrojne baze u
konzulatima po zemlji bile su angairane u kampanji, koja je stajala nekoliko milijuna dolara, a cilj koje je bio da
se za federalna, dravna i gradska mjesta izaberu antikomunistiki kandidati. Moemo se nadati da e oni postati
protutea tendenciji skretanja Goulartove vlade ulijevo vlade u koju se sve jae ubacuju komunisti i krajnja
ljevica.
Nolandov povratak u Washington, to se oekivao ve nekoliko mjeseci, sada je i slubeno objavljen. Nakon to
je ovdje proveo pet godina, u prosincu e ga zamijeniti Warren L. Dean,* sadanji pomonik efa stanice u
Mexico Citvju. Ovdje nitko nita ne zna o novom efu. Osim da je ranije bio ovjek FBI i da je Nolanda ve
zamolio da uredi sve kako bi njegove pse, koji stiu istim avionom iz Mexico Citvja, na aerodromu odmah
oslobodili bez ikakvih procedura.
QUTTO
15. listopada 1962.
Sto se PCE tie, gerilska avantura u Santo Domingu privedena je kraju. Na plenumu Centralnog komiteta, to je
upravo zavren, Jorge Ribade-neira iskljuen je iz partije zbog svoje razbijake rabote u URJE, kao i zbog
toga to je u gerilsku operaciju poveo lanove PCE i JCE. Do iskljuivanja je dolo u skladu s rezolucijom
Komiteta provincije Pichinche, koji je u kolovozu proveo istragu. Ribadeneira je bio nestalni lan Generalnog
komiteta i stalni lan Komiteta provincije Pichinche, kojemu je na elu stajao Rafael Echeverria. Nai agenti
javljaju da se borba sada prenosi u URJE, u okviru koje se Ribadeneirine snage bore protiv onog dijela orga-
nizacije koji kontroliraju PCE i Pedro Saad. Valja zamisliti kako e Centralni komitet reagirati na Echeverrijine
usporedne akcije izvan PCE kada mu serviramo nae izvjetaje o pripremama Echeverrijine grupe za oruane
akcije i terorizam. Do tih smo obavjetenja doli zahvaljujui ECWHEAT--operaciji: prislukivanju telefona
Antonija Floresa.
Nastavljam poslove s dvojicom voa kranskih socijalista iz Quita, Carlosom Roggierom i Joseom Maria
Egasom, na njihovim podrujima militantne akcije i kontrole subverzivnih akcija. Egasa je podrobno obra-
105
iivao ef politike sekcije nae ambasade (moj tobonji gazda), koji ne zna da je on moj agent. Egas je upravo
krenuo da za jednog od voa State Departmenta promatra ameriku izbornu kampanju. Uglavnom e boraviti u
Kaliforniji. No nakon izbora vratit e se u Washington, gdje e mu tab omoguiti da mjesec dana pohaa
intenzivan teaj tajnih operacija, uglavnom praenja i istraga.
Velasco namjerava ponovno zakoraiti na politiku scenu. ini se da nee trebati dugo ekati da se na horizontu
izborne kampanje 1964. pojavi i njegova figura. Posredstvom novinskog servisa Orbe Latinoameri-cano
uredili smo da Velasca intervjuiraju u Buenos Airesu. Potvrdio je svoje planove da se u sijenju 1964. vrati
izbornoj kampanji. Ovdanje objavljivanje njegova intervjua uzbudilo je javnost u onoj mjeri u kojoj mi to
elimo, tako da naim ECACTOR-agentima predstoji da izvedu komplot koji bi trebao odvratiti Velasca od
povratka ili kandidiranja.
Noland ima novog agenta u redovima velaskista. Javio mu se prije nekoliko tjedana u ambasadu nudei
raznovrsne informacije o organizacijskom radu velaskistikih voa u Quitu. Novi agent zove se Medadro Toro.*
Iznervirao je Nolanda zbog toga to uiva reputaciju revolveraa. Bio je jedan od etvorice koji su lani u
listopadu pucali na Arosemenu u kongresu. U zatvoru je proboravio sve do veljae, kada je vrhovni sud ponitio
taj sluaj. U travnju je ponovno dospio u zatvor zbog javnih uvreda nanesenih Arosemeni, a u svibnju je istaknut
kao velaskistiki kandidat za poslanika na lipanjskim izborima. Izgubio je, i sada se na svaki nain nastoji
spasiti. Njegove su informacije pomogle da se uklone uestale glasine o brzom Velaskovom povratku. Stoga
Noland, iako se osobno boji toga ovjeka, ipak misli da on posjeduje iroku skalu mogunosti. Nolanda osobito
uznemiruju Torove malene i sjajne oi koje prodiru kroz ovjeka, no preostaje mu dvoje: ili da se pone tajno
sastajati s njime izvan ambasade, ili da itavu stvar zaboravi. U politikom smislu, Toro je pravi dinamit.
Iako se ak nekoliko njegovih agenata duboko uanilo u radnikoj organizaciji CEOSL, Gil Saudade nastoji
spasiti svoju Narodnu revolucionarnu liberalnu partiju* (PLPR). Nakon Velaskova pada ponovno se unutar
PLPR razbuktala borba izmeu naih agenata i grupe krajnjih ljeviara bliskih Arauju. Vrhunac je bio prologa
tjedna kada su neki Arau-jovi prijatelji iskljueni iz partije. Gil e sada pokuati da se njegovi agenti opet
aktiviraju u organizaciji kako bi privukli velaskiste koji su se odaleili od Arauja. Sve zbog toga da bi PLPR
mogla imati stanovit utjecaj ako se Velasco vrati k izbornoj kampanji 1964. godine.
zo6QUITO
6. studenoga 1962.
Dugotrajni postupak za opoziv Reinalda Varee, to je dominirao politikom pozornicom jo od kolovoza, najzad
je priveden kraju. Senat je danas Vareu rijeio optube, iako je ministru obrane iz Velaskove ere zabranjeno da
dvije godine obavlja javne funkcije. Varea e moda i preivjeti kao potpredsjednik, ali je s njegovom politikom
korisnou gotovo. Jedina mu je nada u tome da svim silama nastoji povratiti svoju reputaciju kako bi, u sluaju
sljedeeg skandala to bi ga Arosemena mogao prouzroiti svojim pijanstvom, bio kadar da bez veeg otpora
naslijedi Aror semenu, toboe zbog predsjednikova slabog zdravlja. ak da se to i dogodi, male su, moda
nikakve, anse da Varea nadjaa opoziciju konzerva-tivaca i kranskih socijalista. Najzad, on je velaskist.
QUITO
8. studenoga 1962.
Posljednja sjednica kongresa prole noi nije naruila tradiciju. Nakon dueg mlataranja uzdignutim pesnicama,
iz ega nije izostao ni Davila, usvojen je dravni budet. Rasprava o budetu poela je tek juer. Bila je, naravno,
plitka i puna nepromijenosti. Ope je miljenje da e financijske tekoe biti znaajne usprkos novi poreznim
mjerama.
Zasjedanje kongresa 1962.. godine, jednako kao i prole i pretprole, zavreno je a da nove reforme - agrarna,
porezna i administrativna - nisu izglasane. Konzervativci i kranski socijalisti traili su mogunosti da kongres
pretvore u politiki forum s kojeg bi, povodei se za skandalom s kupovinom starudije za vojsku, napali i
Arosemeninu administraciju, i velaskistiki pokret. Ozbiljnija zakonodavna aktivnost nije niti mogla doi na red.
QUITO
20. prosinca 1962.
Nova kriza - najtea do sada - izbila je juer. ileanski predsjednik Allesandri zaustavio se juer popodne u
Guayaquilu u slubenom posjetu Arosemeni nakon susreta s Kennedvjem. Arosemena je stigao na aerodrom tako
pijan da su ga morali pridravati s obje strane. Kasnije na banketu pozvao je gosta da se obojica malo zagriju.
Vijest o toj guvi prostrujila je zemljom poput bljeska. Carlos Arizaga Vega ve je poeo skupljati potpise za
sazivanje specijalnog zasjedanja
2.07kongresa na kojem bi trebalo zbaciti Arosemenu. Ovaj put bi Arosemena mogao lako pasti.
Novi ef stanice stigao je sa svojom enom i psima. Noland odlazi drugi tjedan. Gradsko vijee Quita dodijelilo
je Jimu medalju u znak priznanja za njegov rad u omladinskim i sportskim drutvima. Sveanosti je
predsjedavao Renato Perez, vrilac dunosti predsjednika vijea. Golf-klub prireuje sutra u Nolandovu ast
veliko primanje. Za prekosutra Janet i ja pozvali smo u nau kuu stotinjak prijatelja kako bismo Nolandovima
poeljeli zbogom.
QUITO
28. prosinca 1962.
Nolandovi su otili. Novi ef stanice Warren Dean* nije potratio mnogo vremena da bi nas upoznao sa svojim
nainom rada. Sutradan, jo dok je Noland bio ovdje, Ray Ladd i ja izali smo da provedemo popodne s
prijateljima, uglavnom iz turizma, u baru i u etnjama oko Miradora, odakle se prua pogled na grad. Ujutro nam
je Dean na sastanku osoblja stanice oitao lekciju pri emu nije ostavio nikakve sumnje da eli u svakom
trenutku znati gdje je tko. Noland me nakon toga pozvao na jedan od svojih prijateljskih razgovora,
upozoravajui me da Dean po svoj prilici nee blagonaklono gledati na moje dotadanje obiaje te da u bolje
uiniti ako se budem malo diskretnije ponaao. Iskreno reeno, mislim da novi ef izvlai stare metode vojnike
discipline - odmjereno zastraivanje kako bi uspostavio vlastiti autoritet. S dodatnim satima odraenim nou i
preko vikenda mogu zacijelo nadoknaditi jedno izgubljeno popodne.
Novi je ef krupan ovjek, visok otprilike est stopa i etiri ina, preteak. Oito je da prilino teko podnosi
visinu i prorijeeni zrak. Bez obzira na to to je ovamo stigao iz Mexico Citvja, svako popodne nakon ruka
sjedi za stolom borei se sa snom. Promjene koje je nagovijestio odnose se na pojaanu akciju protiv krajnje
ljevice prikupljanjem informacija putem tehnikih operacija i regrutiranjem novih agenata. Zatraio je i to da
proirim poslove s majorom Pacificom de los Revesom, bivim efom obavjetajne policije. De los Reyes upravo
se vratio s teajeva u akademiji FBI u Virginiji i u naem tabu, gdje su ga nekoliko tjedana obuavali u tajnim
obavjetajnim operacijama. Upravo je imenovan efom za istrage kriminalnih djela za provinciju Pichincha, ali
e istodobno i dalje nadgledati obavjetajni odjel.
Jose Maria Egas, mlai voa kranskih socijalista, takoer se vratio sa svog putovanja po nalogu State
Departmenta, a zavrio je i na program specijalne obuke. Dean eli da se i tim agentom vie koristim, jer je tab
zabrinut zbog novih pobuna to bi mogle uskoro uslijediti. Programi,
208kao to su kontrola popisa osoba na koje sumnjamo da bi mogle izvoditi subverzivne akcije, dobivaju na
vanosti. U tom nam je poslu Egasova ekipa presudna. Od sada plaat u mu mjeseno zoo dolara u domaoj
valuti, to je vrlo mnogo za ekvadorske standarde, ali odgovara Deanovim uputama.
QUITO
12. sijenja 1963.
Na Nacionalnoj konvenciji URJE prolog tjedna u Guayaquilu izglasano je iskljuivanje Jorgea Ribadeneire i jo
devet drugih voa te organizacije, od kojih je veina bila umijeana u gerilske operacije u Santo Do-mingu. Ta
iskljuenja uvjeravaju da je PCE kontrolirala tok zasjedanja. Iskljueni su posebno optueni da su zloupotrijebili
40 ooo dolara koje su Ribadeneira i njegova grupa primili od Kubanaca za gerilske operacije, ne u Santo
Domingu, nego u okolici Queveda.
Najbolji izvjetaj o zasjedanju primili smo od novog agenta baze u Guayaquilu, jednog od iskljuenih voa
URJE. Iako taj agent, Enrique Medina,* ubudue nee izvjetavati o radu URJE, baza e nastojati da mu osigura
udio u organizaciji koju e sada osnovati bivi voa URJE.
S naeg gledita, URJE prestaje bivati glavna opasnost za izazivanje pobuna. Najvaniji su voe izbaeni, i PCE
je ponovno upostavila kontrolu nad tom organizacijom. Naglasak e od sada biti na organizacijskim pitanjima i
radu s masama vie nego na oruanim akcijama. Sto, naravno, ne znai da se nee i dalje odabirati oblici
agitacije podmetanjem bombi i ulinim akcijama. Na je glavni zadatak da motrimo novu organizaciju koju
osnivaju Ribadeneira i drugi koji su zajedno s njim bili iskljueni. Pojaat emo i brigu za nae ubacivanje u
Araujove i Echeverrijine grupe u Quitu. Narednih dana baza e za gvajakvilsku tampu prirediti odgovarajui
lanak o konvenciji URJE, a mi emo sa svoje strane uiniti primjerene poteze ovdje u Quitu. Bit e to amar i
organizaciji URJE, i iskljuenima, jer i jedni i drugi, razumljivo, nastoje svoje razmirice zadrati to dalje od
javnosti. Kad bi bio na agent, Ribadeneira nam ne bi mogao bolje posluiti.
Moj jednogodinji mandat savjetnika YMCA istie. Sada namjeravam organizirati koarkaku momad u okviru
YMCA. Dean je odobrio da fondovi stanice slue i za plaanje igraa, pa vjerujem da emo neke od najboljih
koarkaa u Quitu uspjeti zainteresirati za novu momad. Sportsku odjeu i papue nabavit emo u SAD-a i
uvesti diplomatskom potom. Administrativni pomonik u stanici Ray Ladd bit e trener. Za stanicu je svakako
znak napretka kada iri krug svojih veza i dolazi u dodir s potencijalnim agentima posredstvom YMCA, koja je
ovdje osnovana tek prije koje godine.
14 OA
209QUITO
16. sijenja 1963.
Reorganiziranje CEOSL napreduje, iako e raskid sa starim agentima CROCLE, koji je namjeravala provesti
baza u Guayaquilu, zahtijevati da u studenome ovdje boravi Serafino Romualdi, izvrni direktor AIFLD-a i
dugogodinji predstavnik AFL-CIO za Latinsku Ameriku. Bitka izmeu starih agenata CROCLE* i COG,* to
su se bili priklonili zadravanju autonomije svojih sindikata unutar CEOSL-a i naih novih agenata koji su
(prema naim uputama) ustrajali na tome da CROCLE i COG ugasnu u korist nove federacije provincije Guavas,
najzad je prije nekoliko dana dovela do iskljuivanja voa CROCLE i COG-a iz CEOSL-a. Meu iskljuenima
je i Victor Contreras,* koji je tek prolog travnja bio izabran za prvog predsjednika CEOSL-a. Matias Ulloa
Coppiano sada je vrilac dunosti generalnog sekretara CEOSL-a, a Ricardo Vazquez Diaz obavlja dunost
tajnika organizacije. Obojica su agenti koje je Gil Saudade prvotno regrutirao posredstvom svoje Narodne
revolucionarne liberalne partije.
Ricardo Vazquez Diaz, zajedno s Carlosom Vallejom Baezom,* postigao je vrlo zapaene rezultate u proirenju
obrazovnog programa AIFLD-a. Prolih mjeseci teajevi su odravani u Guayaquilu i Cuenci, a i ovdje u Quitu.
Plan je da se slini teajevi odre i u gradovima drugih provincija kako bi i u tim podrujima ojaale CEOSL-
organizacije.
gurro
18. sijenja 1963.
U Quitu su izborne akcije u studentskoj organizaciji, koje vodi Alberto Alarcon, i ovaj put bile uspjene. Izbori
za funkcionere odjeljka FEUE u Quitu u prosincu dali su toliko tijesan rezultat da su obje strane izjavile kako je
posrijedi podvala, pa je glasanje bilo poniteno. Danas se glasovalo drugi put. Pobijedio je Alarconov kandidat,
umjerenjak. Nacionalno sjedite FEUE sada je u Cuenci, gradu u kojem su snage protiv komunista u veini.
Baza u Guayaquilu dala je - zahvaljujui pukovniku Lugu, komandantu dravne policije u obalnim provincijama
koji je prolog listopada imao bogatu lovinu (tri tone propagandnog materijala) - objaviti nekoliko tajnih
dokumenata PCE. Narednih dana ti e dokumenti ugledati svjetlo dana u izvjetaju senatske istrane komisije za
propagandu. Meu njima je i rezolucija Centralnog komiteta o iskljuenju Ribadeneire. Dean je odluio da to
vie stvara atmosferu straha kao dio nove kampanje za vladine akcije protiv krajnje ljevice.QUITO
30. sijenja 1963.
Stigao je novi oficir stanice koji e djelovati pod zatitom javne sigurnosti. Dean mi je naloio da odravam vezu
novoga agenta sa stanicom. Ime mu je John Burke* i jedan je od najmarljivijih crva koje sam ikada vidio. ini
vam se kao da e dopuzati u samo predvorje predsjednike palae ne bi li prislukivao to se dogaa u
Arosemeninoj spavaonici. Njegova je potekoa u tome to je u toku obuke slomio nogu. Godinu i pol, koliko
nije mogao raditi nita drugo, pohaao je svaki teaj to ga je bio organizirao Odjel tehnikih slubi. Posljednjih
je mjeseci slao stanici gomile prislune, fotografske i druge tehnike opreme, ukljuujui vie od 300 kilograma
kljueva za kola za svaki model forda, general mo-torsa i chrvslera, izgraen od 192.5. Dean je
napokon poeo oajavati nad tom gomilom tehnike, pa je tabu poslao kablogram kojim zahtijeva da se ubudue
ne alje ni jedan zavrtanj ako on to ne zatrai. Jadni Burke. Poetak za njega nije slutio na dobro. Dean mi je
naredio da Burkea to vie zaposlim na policijskim zadacima Agencije za meunarodni razvoj (AID), do
daljnjeg. ini se da bi njegov prvi zadatak unutar AID-a mogao biti putovanje kanuom po dunglama Amazone
da izvidi kako se u tim zabitim podrujima oivotvoruju zakoni. Nije to neka tajna operacija, ali bi mogla postati
zanimljivom ako upadne meu Auca lovce na glave.
Bez ale, Burkea oekuje mnogo zadataka u poslovima s policijom. Zaista nee imati slobodnog vremena. U
okviru programa javne sigurnosti, AID ove godine daje policiji naoruanja i opreme u vrijednosti od milijun
dolara: zooo puaka s milijun metaka, 500 revolvera s pola milijuna metaka, oko 6000 bombi sa suzavcem, 1500
samarica sa 15 ooo zrna, gotovo 2.000 plinskih maski, 44 pokretne radio-stanice i 19 onih za baze te svu
potrebnu opremu za laboratorijski rad i za istrane poslove. Osim to obuava pripadnike dravne policije u
samom Ekvadoru, ured za javnu sigurnost alje otprilike sedamdeset pripadnika ovdanje policije u Inter-
ameriku policijsku akademiju* u Ford David, u zoni Panamskog kanala. Akademiju je prole godine osnovala
naa stanica u Panami. Namjera je da to bude glavni centar za protupobunjenike akcije. U mnogome e
podsjeati na obuku vojnih oficira Latinske Amerike, to je bila organizirana u sklopu programa vojne pomoi.
QUITO
15. veljae 1963.
Dean je svakim danom sve odluniji da izbjegne situaciju to bi mogla nastati iznenadnom pobunom. eli da se
osobito pojaa nadzor nad dvjema grupama. Taj je zadatak povjerio meni. Te dvije grupe, to me uope ne
iznenauje, predvode Araujo i Echeverria.
14*Sto se Araujove skupine tie, uspjeli smo prodrijeti u nju zahvaljujui tome to smo nedavno pridobili jednog
od njegovih bliskih suradnika, velaskistikog politikog nadniara Jaimea Jaramilla Romera.* Prolog mjeseca
uhapen je kada je s Araujom i s jo dvojicom iskljuenih voda PLPR-a pokuavao regrutirati ljude u
provincijama. Uskoro nakon toga doetao se u politiku sekciju ambasade. Nakon to nas je o tome izvijestio
slubenik State Departmenta, odluili smo da s Jaramillom uspostavimo tajni dodir sluei se pri tom jednim
slubenikom nae baze u Guayaquilu. Taj ovjek, Julian Zambianco,* doao je u Quito. Automobilom ko/i smo
unajmili posredstvom pomonog agenta Josea Molestine,* Zambianco je posjetio Jaramilla u njegovoj kui.
Drugi put susreli su se u Zambiancovu autu. Prislukivao sam njihov razgovor iz drugog automobila, odakle sam
istodobno brinuo o Zambiancovoj sigurnosti. Prethodno sam u Zambiancova kola bio postavio radio-predajnik.
Jaramillove informacije prilino su dobre - ukljuujui i onu prema kojoj Araujo u najkraem roku treba
otputovati na Kubu kako bi osigurao vie novca. S obzirom na to da je Dean ovjek koji bezgranino vjeruje u
poligraf, zatraio sam da tab poalje to prije ispitivaa koji e testirati Jaramilla. Ako je Jaramillo ist, povezat
u ga s novim posrednikom tako da neemo morati zbog svakog novog susreta pozivati Zambianca u Quito. I
dalje prislukujemo Araujov telefon, ali nemamo osobitih informacija.
Prislukovanjem telefona Antonija Floresa Beniteza, jednog od vodeih Echeverrijinih pomonika, i dalje
primamo izvrsne obavijesti. Flores oito prima vrlo dobre izvjetaje od svojih agenata u Ministarstvu obrane,
predsjednikoj palai i u policiji. Naa je tekoa u tome to na odgovarajui nain ne pokrivamo Echeverrijine
planove za njegovu organizaciju teroristikih i gerilskih akcija. Iako, valja rei, neke nam obavijesti pribavlja
Mario Cerdenas, jedan od naih agenata ubaenih u PCE, blizak Echever-riji. U skladu s Deanovim uputama
prouavamo mogunosti triju novih operacija od kojih oekujemo da poboljaju nae pokrivanje Echeverrije.
Najprije emo pokuati postaviti ureaj za ozvuavanje u Libreria Nueva Cultura, knjiari PCE u Quitu, kojom
upravlja Jose Maria Roura, voda broj dva PCE u Quitu i najblii Echeverrijin suradnik. Njih se dvojica esto
susreu u knjiari, koja i inae slui kao sastajalite voa PCE u Quitu. Knjiara ima veliku prostoriju to gleda
na ulicu. Nalazi se u jednoj staroj kolonijalnoj kui u donjem dijelu grada. U registru vlasnika zgrada otkrio sam
da je zgrada vlasnitvo mojega partnera u golfu Erne-sta Davalosa.* Davalos se sloio s tim da mi omogui
pristup u zgradu i da me u nedjelju, kada je knjiara zatvorena, osigurava dok budem postavljao ureaje za
ozvuenje u prostoriji iznad knjiare. Nadam se da u prislunu stanicu uspjeti smjestiti u modernoj viekatnoj
zgradi nasuprot knjiari, odakle moemo takoer fotografirati posjetioce i prislukivati telefon.
Drugo, nastojat emo montirati ureaje za ozvuenje Echeverrijina stana. On ivi u novijoj kui, u donjem dijelu
Quita, ali e postavljanje
zizureaja biti oteano. Na katu ispod njegova stana nalazi se zaviajni klub osoba roenih u Loji, a odatle bismo
mogli provui potrebne ice i postaviti mikrofon i predajnik. Posao e se odvijati vrlo sporo i bit e opasan,
pogotovo ako budemo prisiljeni da ga obavljamo u vrijeme kada Eche-verria ili njegova ena borave u stanu. No
Cardenas vjeruje da Echeverria sve vane sastanke dri u kui te da vjerojatno o svojim poslovima razgovara sa
enom, Cehoslovakinjom. Provjeravam i mogunosti da iznajmim stan preko puta Echeverrijina koji bi nam u
toku te operacije sluio kao stanica za sluanje i promatranje.
I, najzad, trea operacija postavljanja prislunih ureaja usmjerena je protiv Antonija Floresa Beniteza. Nedavno
se preselio u modernu viekatnu stambenu zgradu u kojoj bismo mogli postaviti prislunu stanicu i kontrolirati
telefon i razgovore u njegovu stanu. Iako su nam anse da prodremo u njegov stan ili pokrajnje stanove u kojima
bismo eljeli postaviti potrebnu opremu zaista male, stan iznad njegova bit e za nekoliko tjedana ispranjen.
Mogao bih unajmiti taj stan da prislukujem telefon (radije nego da to inim iz kue Rafaela Buchelija), pa da
kasnije vidim mogu li strunjaci za prislune ureaje postaviti ice kako su prvotno bili zamislili, ili emo morati
provaliti u stan. Ve otprije znamo da Flores mnoge svoje kontakte odrava u vlastitu stanu te da o gotovo svim
svojim poslovima razgovara sa enom - koja ih obilato prepriava u telefonskim razgovorima kada on nije kod
kue.
Sto se vlade tie, Dean eli da pojaam veze s Pablom Maldonaldom,* direktorom ureda za iseljavanje u druge
zemlje, te da uspostavim tzv. povezane odnose s Manuelom Cordovom, podsekretarom vlade, kao i s premijerom
Jaimeom del Hierrom.* Iako sam izbjegavao sve kontakte s ovom dvojicom (u skladu s Nolandovim
prologodinjim uputama), nee mi biti teko da ih uspostavim. Dean je kao razlog naveo taj, da se otkrije i
procijeni njihova spremnost da poduzimaju akcije i prikupljaju informacije koje nas zanimaju. Kad jednom
utvrdimo visok stupanj njihove spremnosti na suradnju, moi emo znatno svrsishodnije odrediti koje e infor-
macije dovesti do eljenih akcija nakon to ih predamo agentima u policiji kao to su Pacifico de los Reyes ili
Oswaldo Lugo.
Da bismo proveli sve te zadatke tehnike prirode, potrebni su nam novi agenti za biljeenje razgovora,
fotografiranje i kurirske dunosti -kada ponu raditi, nee nas vie iznenaivati ni Araujo, ni Echeverria. U ekipi
za prislukivanje telefona radit e Edgar Camacho i Francine Jacome, koja e objavljati i kurirske poslove.
Rodrigo Rivadeneira radit e kao prepisiva u novoj prislunoj operaciji, a Francine e nam prenositi i njegov
materijal. Francine e svakoga jutra u osam sati dolaziti k meni da preda kopije razgovora i primi informacije za
oboje.
Uinili smo jo jedan pokuaj koji bi mogao biti vaan: Jorgeu Gor-tairu dao sam novac da kupi land rover
kojim e obii vojne garnizone u planinskom podruju na jugu i u obalnom podruju. Svrha je togaputovanja da
Gortaire ispita kako vojni voe reagiraju na glasine o moguem pokretu protiv Arosemene te da odvagne njihova
raspoloenja za takvu akciju ak ako u tim glasinama i nema istine.
QUITO
i. oujka 1963.
Jutranje novine objavljuju vrlo zapaen izvjetaj o jueranjem svjedoenju McConea pred senatom u
Washingtonu o uvjebavanju gerilaca na Kubi. Direktor je spomenuo Ekvador kao jednu od zemalja iz koje je
regrutiran najvei broj polaznika. Objanjavao je kako kubanska ambasada u Mexico City pokuava prikriti
putovanja na Kubu tako da vize izdaje na obinom komadu papira, a ne unosi ih u pasoe. Uz njegov izvjetaj
uslijedilo je saopenje taba, to ga je prologa mjeseca objavio State Department, kako je 1962. godine 1000-
1500 mladia iz Latinske Amerike prolo gerilsku obuku na Kubi.
Komentirajui te izvjetaje, Dean mi je ispriao kako se jedna od njegovih operacija u Mexico Citvju odvijala
posredstvom ekipe za kontrolu putovanja na aerodromu. Inspektori meksikog ureda za iseljavanja udarali su u
pasoe putnika za Kubu igove Stigao s Kube ili Odlazi na Kubu kako bi osigurali da ta putovanja ostanu
zabiljeena u putnicama. Tamonja stanica takoer snima sve pasoe, a u trenutku ukrcavanja ili izlaska iz aviona
snima sve putnike za koje smo zainteresirani. Rezultati takve kontrole putnika u Mexico Citvju kombiniraju se s
drugim podacima u putovanju, preteno s drugih vanih linija za Kubu preko Madrida i Praga, radi kompjuterske
obrade. Da bih pojaao operaciju preko Pabla Maldonalda, Dean je zatraio da mu predajem kopije mjesenih
kompjuterskih lista o putovanju Ekvadoraca na Kubu. Osim toga stanica u Mexico Citvju kablogramima javlja
imena i druge podatke o putovanjima stanicama cijele hemisfere kako bi se putnici mogli zadrati ili pak
temeljito pretraiti oni koji stiu kui. I tu vrstu obavjetenja predavat u Maldonaldu i upotrebljavati ih kao
sredstvo da se pribliim Cordovi i del Hierru.
Pokuao sam navesti Deana da mi otkrije zbog ega eli da ja izravno radim s premijerom i podsekretarom.
Obino, naime, ef stanice rukovodi tzv. povezanim kontaktima na najviem nivou. Rekao mi je da mi treba
iskustva koje e mi kasnije dobro doi.
214GUAYAQUIL 31. oujka 1963.
U poslu oficira CIA najbolje je to to nikada nemate prilike da se dugo dosaujete. Prekjuer, u petak, doletio
sam iz Quita da regrutiram nekoga koga sam poznavao ve vie od godinu dana i koga ef baze Ralph Seehafer*
eli uzeti kao vezu do jednog od svojih agenata ubaenih u PCE. Pridobio sam ga bez tekoa. Novog agenta
Alfreda Villacresa* predstavljam sutra Seehaferu.
Stigao sam ovamo u petak kako ne bih i vikend morao provesti na nadmorskoj visini na kojoj lei Quito, ali
uglavnom zbog toga to Alfredo i ja subotnje veeri provodimo obilazei najbjednije jazbine Guayaquila. Prola
je no bila jedna od tipinih. Posljednju smo stanicu napustili jutros oko osam sati. Alfredo se kotrljao
neasfaltiranim rupagastim ulicama predgraa drevenjara ispaljujui hice u zrak, dok se njegov rasklimani dip
bez ijednoga prozora otkotrljao niz ulicu i praktiki raspao.
Nazvao me popodne u hotel da mi kae kako smo za dlaku izbjegli da budemo umijeani u skandal to ga je
Arosemena noas bio izazvao. Nekoliko minuta nakon to smo noas napustili Cuatro y Media (bila je to
jedna od naih prvih stanica, iz koje smo otili oko i sat ujutro) stigao je Arosemena sa svojim drutvom.
Cijelim gradom krui pria kako su Arosemena i njegovi prijatelji stali bockati konobare - svi su homoseksualci -
nareujui im na kraju da na glave stave zaslone svjetiljki. Arosemena je povukao pitolj koji uvijek nosi sa
sobom i, mjesto da puca u zaslone, pogodio je jednoga konobara u glavu. Nitko nije siguran je li konobar mrtav
ili je u bolnici, ali ini se da e krivnja pasti na Arosemenina osobnog tajnika Gala Ledesmu (poznatog kao
Vaneno - otrovni). Danas je Ledesma odletio u Panamu, odakle e ekati da vidi kako e se stvari ovdje
razvijati. Da smo se zatekli u lokalu, ree mi Alfredo, u trenutku kada je stigao Arosemena i njegovi, morali
bismo ostati u toj rupi, jer Arosemena uvijek sve prisutne poziva da budu njegovi gosti. Mogu zamisliti
ambasadarovo lice da je vidio moje ime u novinskim izvjetajima: pa-pa Ekvador.
GUAYAQUIL
2. travnja 1963.
Trebalo je da se u Quito vratim prvim jutarnjim avionom, ali se juer nenadano poela razvijati vrlo zanimljiva
situacija. Nakon to sam ga na objedu upoznao s Villacresom, Seehafer i ja vratili smo se u konzulat, gdje nas je
posjetio ef ureda USIS. Ispriao nam je kako je jutros neki mladi doao u konzulat traei nekoga s kime bi
mogao razgovarati o
ijednom obavjetenju. Najzad je bio upuen njemu. Ta osoba rekla mu je da je Peruanac i da raspolae
obavjetenjem o revolucionarnom pokretu u Peruu, u koji su umijeani i Kubanci. Sef USIS-a kazao nam je da je
Peruanac bio toliko nervozan i zbunjen da je vjerojatno psihijatarski sluaj. Seehafer me zamolio da se susretnem
s Peruancem ako nemam vanijeg posla. Dogovorili smo se da mu ef USIS-a dade broj moje hotelske sobe
(Peruanac se trebao ponovno javiti popodne u konzulat), kamo me naveer moe nazvati.
Peruanac je doao u hotel. Razgovarali smo dva ili tri sata. Nainio sam mnogo biljeaka, jer nisam poznavao ni
jedno ime s peruanske politike pozornice i jutros poslao kablogram u Limu u tab. Peruanac se zove Enrique
Amaya Quintana* i pripada umjerenijim militantnim pripadnicima Pokreta revolucionarne ljevice (MIR).
Upravo je zavrio tromjeseni teaj obuke na Kubi kao pripadnik grupe od sedam stotina lanova MIR-a. Svi se
upravo sada opet prebacuju u Peru, koristei se prijelazima preko Kolumbije i Ekvadora.
Vanost je ovoga buduega agenta, ako govori istinu, u tome to je unutar te skupine pripadnika MIR-a jedini on
bio izabran za specijalnu obuku uspostavljanja veza. Pokazao mi je biljenicu punu tzv. adresa iz usluge po
cijeloj Latinskoj Americi kamo je imao slati tajnu potu. Dapae, pokazao mi je rijenik koji slui kao rjeenje
sistema ifara koje je trebao upotrebljavati u tajnom pisanju i u radio-vezama s Havanom.
Popodne smo primili odgovore iz taba i iz Lime kojima se potvruje Amavin status u MIR-u i upozorava kako
ne smijemo dopustiti da on nestane. MIR je najvanija gerilska organizacija u Peruu, pripadaju joj stotine ljudi
uvjebavanih na Kubi s dobro razraenim planovima za oruane pobude.
Stanica u Limi poslala je popis pitanja na koja u noas u razgovoru s Amavom potraiti odgovore. On je zaista
nervozan, nee da odgovara u magnetofon, ali u ustrajati na tome da sve njegove odgovore biljeim na vrpcu
kako ne bismo ovisili samo o mojim biljekama. Osim toga na taj nain mogu od njega najvie izvui. Nee biti
lako privoljeti ga da ostane uz nas - on eli financijsku pomo kako bi svoju enu i dijete izvukao iz Perua i u
nekoj drugoj zemlji pronaao novo prebivalite. Rekao je da se u toku obuke na Kubi razoarao, ali meni se ini
da je izgubio ivce sada kada je dospio gotovo na samo bojite.
QUITO
5. travnja 1963.
Sluaj s Pokretom revolucionarne ljevice ini se da je naveo svakoga u tabu da skoi na noge. Ne samo slube
za Peru i za Ekvador - i grupa za Kubu, pa ak i Odjel za sovjetsku Rusiju umijeali su se uitav sluaj. Kao vezu
i slubenika koji e odravati kontakt odabrao sam Juliana Zambianca.* Juer je iz taba stigao i Wade Thomas
kako bi izbliza pratio sluaj - on je strunjak za .operacije ubacivanja u komunistike partije. U meuvremenu
sam svakodnevno snimao razgovore s Amavom, a najvanije sam injenice predavao kablogramom tabu i
stanici u Limi. Momak je, ini se, zaista ist sve je provjereno i juer sam se, najzad, sporazumio s njime
da, nakon povratka u Peru, provede jo krae vrijeme sa svojim bivim prijateljima. Ako me ne vara dojam o
kablo-gramu iz Lime, Amaya bi mogao postati njihov prvi vaan agent ubaen u MIR. Sto se mene tie, vratio
sam se u Quito i time je itav sluaj za mene zavren.
QUITO
iz. travnja 1963.
Upravo je stigao izvjetaj Marija Cardenasa, naeg najboljeg agenta ubaenog u PCE, bliskog, ali ne i intimnog,
Echeverrijinog suradnika. Cardenas javlja da je Jose Maria Roura, glavni Echeverrijin pomonik u Quitu,
otputovao u komunistiku Kinu, gdje bi trebalo da primi novac potreban Echeverrijinoj grupi da najzad pone
oruane akcije. Echeverria je savjetovao Cardenasu da Rouru susretne u Kolumbiji, u vrijeme koje e kasnije biti
dogovoreno, kako bi od njega primio novac i dokumente. Roura, kojega mnogi znaju, ne bi trebao sam unositi
novac u zemlju.
U stanici smo razgovarali o tome da li da izvijestimo premijera Jaimea del Hierra ili podsekretara vlade Manuela
Cordovu, ali smo najzad, zbog to bolje sigurnosti, odluili da kontrolu Rourina povratka povjerimo Juanu
Sevilli,* ministru financija. Kako sam i pretpostavljao, Sevilla, moj partner u golfu, uskoio je u sluaj i odredio
svog osobnog tajnika Carlosa Rendona Chiribagu* da na kitokom aerodromu pazi na Rourin povratak. Sada
nam preostaje samo nada da e se Roura vratiti izravno u Quito, bez zadravanja u Kolumbiji, tako da neemo
morati tititi Cardenasa. Ako nekim sluajem saznamo da e Roura stii u Guayaquil, Sevilla moe svojega
osobnog tajnika poslati da tamo doeka Rouru. U meuvremenu pokreem operaciju za prislukivanje Rourine
knjiare. Ovih e dana Larry Martin,* strunjak za prislune ureaje iz pomone jedinice nae stanice u Panami,
stii ovamo radi postavljanja opreme.
Osim to se bavimo Rourinim putovanjem, motrimo i na Araujov povratak. Trenutano je na Kubi. Moda e i
on donijeti novac, iako su anse da su i on i Roura bili u tolikoj mjeri nepaljivi da sa sobom nose novac
minimalne. Da bismo dobili pravodobna obavjetenja o njegovu povratku, pozvao sam Zambianca da ponovno
doe iz Guayaquila u Quito kako bi Jaimea Jaramilla* predao novom posredniku, Jorgeu Andinu,* vlasniku
jednog hotela i najboljem ekvadorskom igrau pola.

Andinu znam gotovo otkako sam doao. Bio je izrazio spremnost da pomogne. Izvjetaje e primati u hotelu, a
predavat e mi ih u drugom, vlasnikom kojega je postao prije nekoliko tjedana. Jedna od tajni koju sada moramo
rijeiti jest pitanje postoji li neka tjenja veza izmeu Ara-ujove i Echeverrijine skupine. Echeverria je, naime,
nekoliko puta davao povoda da se pomisli kako je on u dodiru s Kubancima.
Velaskistiki revolvera kojega je Noland iskuavao prole godine Medardo Toro* izvjetava sada na uobiajenoj
osnovici. Dean mi je rekao da ga primim. Tako sam Zambianca postavio u slian odnos u kojem je bio s
Jaimeom Jaramillom prije dva mjeseca. Dok ne pronaem dobrog posrednika za Tora, odravat emo veze preko
Zambianca, a taj je put vrlo siguran. Najvanije to elimo jest da budemo brzo i temeljito obavijetavani o
Velaskovim planovima da se vrati pred izbore naredne godine. Zaista je teta to Toro nije ni u kakvoj vezi s
Araujovom grupom.
l ti i
puno
14. travnja 1963.
Kao da se svakim danom novi val glasina o skorom izbijanju gerilskih sukoba i terorizma razlijeva zemljom.
Dijelom je u tim glasinama sadrana naa neprekidna propagandna kampanja kojoj je svrha da glavnu panju
usmjeri na komunizam i tako izazove ozbiljne vladine akcije na slamanju svakog pokuaja pobuna. No napetost
se djelomice zasniva i na istinskim sluajevima, na primjer pljenidbi propagandnog materijala, to je bio uspjeh
policije i pukovnika Luga u Guayaquilu, te tekom ranjavanju jednog terorista prilikom eksplozije bombe u
jednoj od njihovih vjebi. Zabrinuti smo hoe li ekvadorska policija i vojska biti sposobna da se nose s odlunim
i spremnim gerilskim pokretom.
Nedavni je sluaj pojaao nae sumnje. Pretprole se noi kolski brod ratne mornarice vraao s otoja
Galapagos vozei grupu sveuilinih studenata koji su tamo bili na izletu. Obalna patrola mornarice ekala je u
tami jedan vercerski brod. Patrola je pomislila da kolski brod pripada kontrabandi, pa je otvorila vatru. Zaela,
se dvosatna bitka izmeu tih dviju brodova ratne mornarice. Najzad je patrola morala zatraiti pomo iz
Guayaquila, i tek tada je centar za veze ratne mornarice prekinuo sukob. Jo je gore u itavoj stvari bilo to to u
toku dvosatne borbe ni na jednom brodu nije bilo oteenja. Ranjen je samo jedan mornar. Doavi u Gua-yaquil,
neki su studenti ispriali itavu priu o kojoj danas piu gvajakvil-ske novine. Ali mornarica uti.
uvi jutros to se zbilo, Dean je zatraio da ubrzam provoenje novih tehnikih operacija. Rekao je da e nas
tab razjuriti ako dopustimo da nas iznenade Araujo, Echeverria i ostali, kao to je to sluaj s gerilskim
pokretima koji ve postoje u Peruu, Venezueli i Guatemali i zbog ega je
118pao Goulart u Brazilu. Jedini ohrabrujui znak jest sve vea spremnost premijera i podsekretara vlade da
pojaaju opu kontrolu putovanja i da dopuste policijske akcije poput one koju je bio izveo pukovnik Lugo. Me-
utim del Hierro i Cofdova, zahvaljujui Arosemeni, ne mogu poduzimati zaista svrhovite akcije.
QUITO
19. TRAVNJA 1963.
Jo jedno vano putovanje nad kojim se valja zabrinuti - Antonio Flores Benitez, jedan od Echeverrijinih
pomonika, otputovao je danas na Kubu. Ne moemo dokuiti zato bi Echeverria poslao Floresa na Kubu kada
je Araujo ve tamo, a Roura u Kini. Roura je, kako tvrdi Cardenas, krenuo na put bez odobrenja Izvrnog
komiteta PCE u Guayaquilu. Ako Pedro Saad to otkrije, Rouri predstoje velike tekoe, jer je on lan Centralnog
komiteta PCE. A moda i Echeverriji. Nema nikakve sumnje da Echeverria snano napreduje sa svojom
izvanpartijskom organizacijom.
Flores je bio toliko oprezan da o svom putovanju nikome nije govorio na telefonu, ali je njegova ena izbrbljala
to prije nekoliko dana. Horesov telefon sada prislukujemo iz stana do njegova. U stan se uselio Rodrigo
Rivadeneira* zajedno s bratom Ramirom* i majkom. Njih se dvojica vrlo dobro brinu o prepisivanju razgovora.
Vezu smo uspostavili vrlo lako jer su telefonske linije provedene u cijeloj zgradi. Rafael Bucheli i njegov
pomonik spojili su linije s razvodnom kutijom u prizemlju zgrade. Dok je Flores na putu, pokuat emo ugraditi
opremu za ozvuenje stana, iako na strunjak nije ba oduevljen time to e radove morati izvoditi u
prenapregnutom betonu.
Odluio sam da se koristim Rodrigom Rivadeneirom u tehnikoj operaciji prislukivanja i promatranja knjiare
PCE. Larry Martin i ja postavili smo u nedjelju linije u gornjoj prostoriji, a Ernesto Davalos* nas je titio.
Davalos je bio vrlo nervozan, jer je nastojnik komunist i veinu vremena provodi u knjiari. Iako sam ga
uvjeravao da emo posao obavljati tiho, Martin je odluio da linije postavi iza glavne police i ispod nekoliko
polica na podu. Buka koju smo prouzroili buei njihove okvire, stare valjda stoljee, bila je toliko jaka da
Davalos malo to nije doivio srani napad. Isto se dogodilo kada smo police postavljali na njihova prava mjesta.
Na sreu, nastojnik nije pokazao znaka sumnje - barem ne to se Davalosa tie. Kakvoa tona vrlo je dobra
(Echeverria vodi knjiaru dok je Roura u Kini), iako ponekad buka s ulice priguuje razgovor.
Rivadeneira je unajmio ured preko puta i odabrao ga kao svoje mjesto za sluanje. Sjedi u ostavi koju nam je
uredio Fred Parker,* ameriki graanin i na pomoni agent koji ima tvornicu namjetaja u Quitu. Parker je
ostavu nainio tako da se, nakon to nam vie ne bude trebala, moeiznijeti u dijelovima. Rivadeneira sjedi tamo
i kroz maskiranu stranu oslukuje, snima, fotografira posjetioce knjiare i vodi dnevnik.
Imao sam sreu i unajmio stan preko puta tono iznad Echeverrijina. To promatrako i prisluno mjesto unajmio
sam posredstvom Luisa San-dovala, glavnog tehnikog strunjaka specijalne policije, koji je prihvatio moju
ponudu da u dogledno vrijeme potpuno radi za nas. Sandoval je dao ostavku u policiji i otvorit e toboe
fotografski studio u tom stanu. Dao sam mu dovoljno opreme za poetak ostatak e stii kasnije pa e on
razvijati i umnoavati fotografije s filmova koje e Rivadeneira snimati u knjiari. im nam se ukae prilika,
opet emo pozvati Larrvja Mar-tina i pokuati ozvuiti Echeverrijin stan - vjerojatno iz zaviajnog kluba ljudi iz
Loje, koji zauzima, cijeli kat ispod Echeverrijina stana.
QUITO
24. travnja 1963
Otkrili smo senzacionalni sluaj koji bi nam mogao donijeti prvi veliki proboj u naoj operaciji. A moglo bi se
dogoditi da, zahvaljujui tome to se Arosemena umijeao, itava stvar padne. Baza u Guayaquilu primila je prije
nekoliko dana od jednog svog ubaenog agenta izvijee da jedna Kubanka uvjebava tamonje lanove URJE.
Baza je obavjetenje proslijedila pukovniku Lugu, koji ju je dao uhapsiti. Zove se July da Cordova Reyes,*
barem tako pie u njezinim ispravama. Mogao bi to biti prvi sluaj da Kubanci alju svoje ekipe za uvjebavanje
u latinskoamerike zemlje u kojima nemaju diplomatskih misija - sigurno je da je to prvi sluaj te vrste u
Ekvadoru.
Meutim pukovnik Lugo izvijestio nas je da je nakon njezina hapenja dobio nareenje da ne provodi iru
istragu. Raspravio sam tu stvar s premijerom Jaimeom del Hierrom, kako bih mu ukazao na veliku vanost toga
sluaja jer nam pomae da otkrijemo dokle se proiruje kubansko mijeanje. Pogotovo da se vidi postoji li, osim
te ene, jo koji Kubanac te da se utvrde detalji o tome kada je stigla, koga je obuavala, gdje i koga je obuavala
prije dolaska, zatim o njezinoj ulozi u obavjetajnoj slubi Kube, vezama i si. Spremni smo, rekao sam
premijeru, da iz Washingtona pozovemo strunjaka koji bi mogao pomoi u istrazi, ali za koga se ne smije znati
da je Amerikanac. Sve to sam izvukao iz premijera bilo je oklijevanje. Stoga smo zakljuili da je Arosemena
naredio kako sluaj ne treba dalje istraivati. Prije dva dana guverner provincije Guayas naredio je da se
Kubanka protjera iz zemlje; pokuavamo spasiti njezin sluaj, ali u ovom trenutku nema za to mnogo prilike.
Krajnja je ljevica dospjela u situaciju da se d roumi da li da podri vladu koja je raskinula s Kubom. Arosemena
sigurno ne obmanjuje ekstremnu ljevicu, pa ni ikoga drugog, koliko se snano mora boriti za
220politiku podrku. Prije dva dana opozvao je privremeni zakon o budetu, izglasan u studenome, kojim se
zabranjuje da ijedna plaa u vladi bude vea od predsjednikove. Svrha je toga zakona bila da se ogranie vrlo
visoke plae i druge pogodnosti koje su primali efovi stanovitih samostalnih vladinih agencija, ali i neki drugi
funkcioneri koji su u vladi obavljali vie poslova. Neki od njih, na primjer, zaraivali su dvaput vie od
Arosemene - tisuu dolara mjeseno. Oito je opozvao zakon kako bi jae privukao svoje pristae iz liberalne
partije, ali i druge to su se nali povrijeenima ograniavanjem primanja. Neukusno za oajno siromanu ba-
nana-republiku, u kojoj vie od polovice stanovnitva prima manje od 100 dolara godinje.
QUITO
i. svibnja 1963-
Stanovit uspjeh u sluaju da Cordove. Dne zy. travnja deportirana je u Meksiko, ali je odbila ulazak u zemlju i
vratila se u Guayaquil. Pukovnik Lugo ne moe nastaviti istragu dok ne dobije odobrenje iz ministarstva. Stoga
u itav sluaj ponovno iznijeti del Hierru i Manuelu Cordovi. Warren Dean je sretan.
Gil Saudade postigao je u sindikalnim operacijama stanovit uspjeh. Prolog je mjeseca sindikalna federacija
provincije Guaves (FETLIG)* osnovana kao lanica CEOSL umjesto dosadanje CROCLE. Bilo je to dugo
traeno rjeenje, jo od poetka, i moda e se sada okonati svae koje su toliko dugo ometale CEOSL.
Teajevi AIFLD-a, koji su uglavnom na brizi naih agenata Richarda Vazqueza Diaza i Carlosa Valleje Baeza, i
dalje djeluju. Vazquez je nedavno potvren kao stalni organizacijski sekretar CEOSL-a, a Matias Ulloa Coppiano
izabran je za stalnog generalnog sekretara. Te su poslove obavljali otkako su u sijenju iskljueni stari agenti
CROCLE.
Danas su na ulice, u povodu praznika rada, izali samo pripadnici CTE i katolike CEDOC. Umjesto parade, na
koju bi i tako dolo malo ljudi, na je ambasador pozvao skupinu ljudi iz CEOSL-a u svoju rezidenciju na
primanje. Za zabavu se pobrinuo Matias Ulloa.*
QUITO
ii. svibnja 1963.
Zbio se senzacionalan dogaaj koji je pridonio da se najzad rasvijetle nedavna podmetanja bombi. Cio grad ivio
je u uzbuenju. Neposredno poslije ponoi etvorica terorista (dvojica iz URJE) pozvala su taksi, svla-dala i
uspavala vozaa, vezala ga i smjestila u prtljanik. Teroristi su krenuli gradskim ulicama u kojima su zgrade
ambasada razliitih zemalja na koje su zgrade namjeravali baciti bombe. Bili su dobro naoruani i opskrbljeni
municijom. No kako je policija odnedavno pojaala zatitu ambasada, teroristi su napustili ideju o bacanju
bombi. Pred zoru se voza osvijestio, uspio odvezad konopac kojim je bio vezan i otvoriti prtljanik. Teroristi su
ga ugledali kada je ve bjeao. Uspio im je umaknuti. Javio se policiji.
Major Pacifico de los Reyes preuzeo je sluaj. Teroriste je obuzela panika. Odvezli su se na kraj grada, odakle su
se namjeravali spasiti bijegom na vulkan to se uzdie ponad Quita. Opa uzbuna popraena valom straha irila
se gradom. Hajka je trajala cijeli dan, i teroristi su najzad bili uhvaeni. Priznali su ve svoju ulogu u nedavnim
podmetanjima bombi i u razliitim oruanim pljakama kojima su zapravo namicali novac za gerilske operacije.
Najvie je zapanjila izjava prema kojoj je njihov ef Jorge Ribadeneira, voa glasovite gerilske operacije kod
Santo Dominga. Drugi je Claudio Adiego Francis, Argentinac koji je zbog obuavanja lanova URJE ve bio
uhapen 1961. godine.
Nismo raspolagali obavjetenjima o toj novoj Ribadeneirinoj grupi. Rekao sam de los Revesu da pokua utvrditi
postoji li neka veza izmeu njih i Echeverrijine skupine.
QUITO
17. svibnja 1963.
Major de los Reyes uhapsio je Franciju, ali Ribadeneira se jo uvijek krije. U zatvoru su bili Echeverrija i njegov
glavni pomonik za pitanja Indijanaca, ali su obojica protestirali i branili se da su nevini, pa ih je de los Reyes
oslobodio. Propaganda toga sluaja je izvanredna. Sve novine objavljuju fotografije naoruanja i municije. Dean
eli da tampa nadu-gako iskoritava svaki mogui sluaj: Lavedrin, da Cordovin, ovaj posljednji - kao i
sadanja putovanja Arauja, Roure i Floresa. Arosemenu se poto-poto mora prinuditi da poduzme protuakcije.
Moda je jo prerano tvrditi, ali ini se da se promjene u politici ve naziru. Ured za iseljavanje u druge zemlje,
kojemu je na elu Pablo Mal-donaldo, uskratio je danas pasoe desetorici mladih Ekvadoraca koji su trebali
krenuti na kolovanje na Kubu. Prethodno sam o tome izvijestio Maldonalda, ali ovo je prvi put da je poduzeo
otre mjere. To bi moglo uspjeti. Studenti su zatraili pasoe rekavi da kane u Meksiko (gdje bi uredili da dobiju
vize i nastave putovanje). Protesti su ve uslijedili. Vidjet emo koliko e del Hierru, Maldonaldovu
pretpostavljenom, trebati da ih smiri.
^^zQUITO
19. svibnja 1963.
Roura se upecao! Jutros me nazvao Juan Sevilla,* ministar financija, da me izvijesti kako je Roura stigao na
aerodrom i kako je otkriveno da uza se ima 2.5 ooo dolara u gotovu. Osobni Sevillin tajnik Carlos Rendon bio je
na aerodromu i pretraio Rouru. U ovom trenutku Rouru dri policija, a novac mu je oduzet. Predloio sam
Sevilli da tom sluaju pridoda novu dozu senzacionalnosti tako to e ispriati priu kako je Roura nosio
krivotvorene dokumente, kompromitirajue tekstove i slian propagandni materijal. Bit e to velika afera.
Jorge Gortaire* vratio se prije nekoliko dana u Quito. Zavrio je obilazak vojnih garnizona na jugu i u obalnom
podruju, sa stanovitim zakanjenjem zbog estih kvarova na vozilu. Nakon povratka u Ambato napisat e
opiran izvjetaj. Rekao je da vojne komande u tim podrujima osjeaju prilinu odbojnost prema Arosemeni.
Ako i ne u korist Reinalda Varee, vojne voe, kad se jednom organiziraju, nita nee sprijeiti da prisile
Arosemenu na ostavku. Zasad ne vide to bi trebalo uiniti, jer se priklanjaju potivanju ustavnih naela. Varea je
jo uvijek muha uhvaena na Ijepak, jer je afera oko kupovine vojne starudije dovela vojsku u smijean poloaj.
Svi oficiri s kojima se Gortaire susreo ozbiljno su zabrinuti ubacivanjem komunista u vladu i pripremama za
oruanu akciju, ali morat e se dogoditi neto jo ozbiljnije a da bi se oni odluili na bunu protiv Arosemene.
Stoga moramo i dalje nastaviti s pritiskom, koristei se do krajnjih mogunosti svakim sluajem kako bismo
rasplamsavali propagandu i stvorili prostor za djelovanje naih agenata politike akcije. Sto se Veree tie, Dean
razmilja da li da mu predloi ostavku ili ne, moda na taj nain da mu otkae suradnju uz povoljno financijsko
rjeenje. Ali vrste odluke jo nema.
QUITO
2.1. svibnja 1963.
Rourin se sluaj nalazi na naslovnim stranicama novina - fantastino! Cijela zemlja govori samo o tome. Sluaj
je preuzeo del Hierro. Prihvatio je prijedlog o kompromitirajuim dokumentima. Izjavio je novinarima da su
dokumenti, pronaeni kod Roure, vaniji od novca i da su u vezi s nedavnim vijestima iz SAD-a, prema kojima
Che Guevara priprema planove gerilskih akcija u nekoliko zemalja June Amerike, izmeu ostalih i u Ekvadoru.
Reeno je i to da dokumenti sadre i tajni plan gerilskih i teroristikih akcija u Ekvadoru.
Del Hierro me noas nazvao da upita moe li netko u Washingtonu provjeriti jesu li novanice pronaene kod
Roure krivotvorene, jer da
12.3
f
i
A*,*^*. _*,, *- w[

strunjaci Centralne banke tvrde da su ispravne. Pretpostavljam da on i njegovi prijatelji ele zadrati taj novac,
pa sam poslao kablogram tabu da vide moe li se to uiniti.
Zabrinut sam tim dei Hierrovim potezom i nainom na koji on, iznenada, pokazuje toliku urbu. Moda ga na to
primorava Sevilla, jer on je odgovoran za hapenje. No del Hierro zasad odbija istragu protiv Kubanke July da
Cordova Reyes.
QUITO
23. svibnja 1963.
Del Hierro je zabrinut zbog toga to tampa i ostali inioci zahtijevaju da se objave Rourini kompromitirajui
dokumenti. Takvi dokumenti, naravno, ne postoje, pa Rourini odvjetnici sada kreu u akciju. Bilo kako bilo, i del
Hierro, i Sevilla dre itav sluaj u sreditu panje, naglaavajui kako je Rourin sluaj primjer unoenja tue
ideologije koja eli ovladati zemljom. Del Hierro se poziva i na sluaj desetorice studenata kojima su uskraeni
pasoi i na jo jedan primjer krivotvorenja dokumenata za putovanje na Kubu i obuavanje u gerilskom
ratovanju. Sevillin tajnik, koji je izvrio hapenje na aerodromu, izjavio je juer da Rourini dokumenti sadre
upute o tome kako da se organizira marksistika revolucija, kako valja poticati sukobe medu klasama i kako da
se organiziraju kam-pesinosi i poljoprivredni radnici.
Del Hierro je juer naredio da se u Guayaquilu uhapsi tamonji dopisnik novinske agencije Nova Kina,
izvjetaji koje su prilikom pretresa na aerodromu pronaeni u Rourinu depu. Dopisnik se prije nekoliko dana
vratio iz Evrope. Njegovo putovanje mora da je u vezi s Rourinim.
Rourini branitelji stupili su juer u akciju objavljujui izjavu koja ukazuje na njegovu zabrinutost moguim
reperkusijama od strane Saada i rukovodstva PCE u Guayaquilu. Sto se tie novca koji je kod njega pronaen,
rekao je da ga je u London pozvala Gouzi Shudian (meunarodna knjiara u Pekingu), da je putovanje bilo hitno
i da je obavljeno bez dozvole PCE. S obzirom na to da je vlada nedavno zaplijenila materijal nabavljen za
prodaju u njegovoj knjiari, Roura je rekao kako je 25 ooo dolara dobio da bi u nekoj tiskari ponovno tampao
materijal kojim ga je opskrbila Gouzi Shudian. Iz Londona krenuo je u Peking. Potuio se kako su mu
zaplijenjene biljeke o njegovim posjetima komunama i drugim mjestima.
Nema sumnje da e Roura zapasti u velike neprilike u PCE, moda e biti i iskljuen, kao to se dogodilo i
Ribadeneiri. Sto je vanije, njegovo e hapenje izazvati jo dublji jaz izmeu Saada i Echeverrijinih grupa.
Zaista izvrsna pria za naslovnu stranicu.gurro
24. svibnja 1963.
Lo dan za Rouru. Dao je slubenu izjavu na sudu dodajui da je o novim tiskarskim poslovima u Pekingu
razgovarao s nekim Chan Kung Venom. Novac mu je, kako je rekao, na povratku u Bernu predao neki Po I Fo.
Provjerili smo ta nevjerojatna imena u tabu - Rourina mata zaista nema granica.
Bio je tamo i Rourin branitelj prije nego to je dravno vijee (najvie tijelo koje prima predstavke protiv vladina
ograniavanja osobnih sloboda) odbilo Rourin zahtjev da ga se oslobodi, ali je uzelo u razmatranje Rourine
optube da su Sevilla i del Hierro prekrili ustav. Predstoji mu suenje zbog dokumenata i pronaenog novca.
Imamo dovoljno vremena da izmislimo odgovarajue dokumente koje e del Hierro upotrijebiti protiv Roure, ali
prethodno nam valja jo neto uiniti.
John Bacon, nadlean za izvjetaje u naoj stanici, i ja predloili smo Deanu da pripremimo kompromitantne
dokumente protiv Antonija Flo-resa Beniteza koji e mu se podmetnuti u trenutku kada stigne na aerodrom.
Postoji, naravno, mogunost da on stigne iz Kolumbije, a moda doe u Guavaguil, ali Deanu se plan svidio, pa
nam je rekao da nastavimo. Dokument treba da bude Floresov i Echeverrijin zajedniki izvjetaj Kubancima o
statusu njihove organizacije te o njihovim planovima za oruanu akciju. Piemo ono to o toj organizaciji znamo,
dodajemo poneto tamo gdje je to potrebno na temelju informacija do kojih smo bili doli u ECWHEAT-
operaciji prislukivanja telefona i na osnovi izvjetaja Carde-nasa i Vargasa, naih ponajboljih agenata ubaenih
u Echeverrijinu grupu. Posebno istiemo (u svrhu propagande to ima uslijediti) Floresove ubaene agente u
Ministarstvu obrane, armijskoj slubi veza, predsjednikoj tjelesnoj gardi i u arhivama predsjednitva.
Namjeravamo spomenuti i odnose s Araujovom grupom, kao i s Gonzalom Sono Mogrom, za kojega
pretpostavljamo da uvjebava jednu organizaciju u rukovanju eksplozivom i orujem.
QUITO
26. svibnja 1963.
U toku vikenda bilo je posla preko glave. Bacon i ja svrili smo juer Izvjetaj o Floresu. Bacon ga je predao
Mikeu Burbanu,* kako bi ga ovaj priredio u konanom obliku na ispravnom panjolskom jeziku i u
odgovarajuem komunistikom argonu. On najbolje poznaje taj posao, ier je vezni agent Cardenasu i Vargasu.
Pitanja nema. Dobili su dokument koji zaista privlai pozornost i moe donijeti izvanredne rezultate.
15 CIA
L
jBacon je u izvjetaju dao i opu analizu ekvadorske politike pozornice uz odgovarajuu osudu Saadova
rukovoenja PCE i njezinih reformistikih tendencija. Ustvrdio je da je Echeverrijina grupa ve bila primila
novac od Kubanaca i da ovaj izvjetaj potvruje da su primljena nova sredstva. Datum poetka sveope
kampanje terorista bit e konac srpnja (jer ve raspolaemo izvjetajima prema kojima CTE namjerava u tom
razdoblju pozvati na opi trajk). Ciljevi podmetanja bombi i gerilskih napada bit e stanovi policijskih i vojnih
oficira te vani objekti kao to su vodovodi, telefonske i elektrine centrale.
Burbano je vratio izvjetaj. Jutros' sam ga prepisao; punih pet stranica. Dean je navratio u ured. Dogovorili smo
se da je bolje da taj izvjetaj podmetne ministar financija Juan Sevilla nego da to uini premijer Jaime del Hierro.
Poao sam do Seville; odmah je prihvatio ideju i rekao da e za taj zadatak uzeti Carlosa Rendona, istog onog
svog tajnika (carinskog inspektora) koji je pretraivao Rouru. Vrativi se u ambasadu, zatekao sam Deana kako
se igra poput djeteta. Bio je otiao u Favoritu da kupi pastu za zube. Utroio je tri sata da istisne sadraj i oisti
tubu. Smotao je stranice izvjetaja, svom snagom stao cipelom na njih da smotak bude to tanji i utisnuo ga u
tubu. Uruio sam tubu Sevilli koji e je sutra predati Rendonu da je ovaj pokua podmetnuti, ako bude mogue.
Rendon nee naputati aerodrom sve dok Flores ne stigne. Ako se dogodi da doputuje iz Kolumbije ili u
Guayaquil, ve emo nai naina da postignemo cilj. Na ovaj ili onaj nain, reakcija nipoto nee izostati.
(i
si
QUITO
29. svibnja 1963.
Juer nova senzacija. Araujo se vratio s Kube. Loe smo uinili to nismo i za nj pripremili kakav dokument, ali
on je ipak uinio tono ono to smo prieljkivali. Sevillini carinici, koje smo obavijestili o Araujovu dolasku,
pokuali su ga pretraiti, ali je Araujo izazvao takav skandal, pa su ga odveli u sredinji imigracioni ured. Imao
je uza se samo etrdeset i jedan dolar i kasnije je osloboen ali je na aerodromu iz svega glasa vikao kako e
u Ekvadoru uskoro doi do revolucije. Jutronje novine hitro su reagirale objavljujui njegove rijei.
I ostali propagandni potezi slijede jedan za drugim. Dravno vijee, koje se sastalo radi Rourina sluaja, takoer
je osvanulo na prvim stranicama. Objavljene su, u sklopu obrazloenja akcije to ju je Vijee bilo poduzelo
protiv Roure, osude komunizma i Kube. Sluaj Guillerma La-yedre, koji je izgubio obje ruke obuavajui
lanove URJE u pravljenju bombi, doao je pred sud. Posljednja komedija Jorge Ribadeneire jo uvijek privlai
panju. Meutim nismo uspjeli pokrenuti istragu protiv Kubanke.QUTTO
31. svibnja 1963.
Prvi pokuaj da prislukujemo Echeverriju zavrio je gotovo katastrofalno. Strunjaci za prislune ureaje Larry
Martin i njegov pomonik vratili su se iz Paname. Izradio sam plan osiguranja i pokrivanja. Gil Saudade poslao
je iz Loje jednog od svojih agenata koji djeluje u tamonjim aktivnostima katolikih studenata, Cristobala
Mogroveja,* jedinog agenta koji lako moe unajmiti prostorije lanova zaviajnog kluba toga grada to
zauzimaju kat ispod Echeverrijina stana. Iz Guayaquila sam doveo Juliana Zambianca da bude voa ekipe i da
Mogroveja uputi kako e nas zatititi. Luis Sandoval i ja bili smo na promatrako-prislunom mjestu preko puta,
ostajui cijelo vrijeme u vezi sa Zambiancom uz pomo voki-tokija. Posredstvom Pepea Molestine* uredio sam
da nas u blizini ekaju dva vozila u sluaju bijega.
Mogrovejo je ve bio unajmio cijeli klub za dananje popodne (petak), a moemo prostorije unajmiti i preko
vikenda, ukoliko njegovi poslovni razgovori sa strancima budu iziskivali dodatne razgovore. Iz ranijih pre-
traivanja znali smo koju sobu Echeverria upotrebljava kao radnu, pa smo odabrali odgovarajuu toku odakle
valja buiti zid.
Ekipa je ula u klub jutros oko deset sati. Martin i njegov pomonik poeli su raditi tiho da ne bi uzbunili
Echeverriju i njegovu enu, koji su ulazili i izlazili iz radne sobe. Oko etiri sata popodne u klub je uletio
upravitelj u drutvu nakinurenih dama, kojima je elio pokazati prostorije. Mogrovejo je posvjedovao govorei
kako mu je bio obean potpuni mir. No kako su upravitelj i njegove goe bili ustrajni, Zambianco se morao
umijeati i onemoguiti im da uu u prostoriju u kojoj smo radili. Dogaaj je izazvao dovoljno sumnje u
upravitelja, a isto toliko panike u Mogroveja, da bismo bili svjesni kako za sada valja prekinuti tu operaciju.
Poruio sam Zambiancu da kae tehniarima neka zaepe rupe plastinom smjesom i preboje ih. Trebalo im je za
to samo nekoliko trenutaka. Ekipa je ubrzo napustila zgradu.
Zasad odustajemo od toga pokuaja. Nastojat u pronai drugi nain pristupa u klub. Loe smo odabrali kad smo
se odluili za Mogroveja. No neemo na tu mogunost zaboraviti, jer je Echeverria, kae Cardenas, nekoliko
puta navijestio da jest u nekoj vezi s Kubom - moda, valja pretpostaviti, uz pomo nevidljivih pisama i radio-
vezom. Strunjak za fotografiju iz Paname, koji je nedavno bio ovdje, rek-"-> nam je da Odjel tehnikih slubi
posjeduje velike lee koje se mogu upotrebljavati za snimanje kroz zavjesu. Echeverria ponekad radi za
stolom ispred prozora. Snimajui moemo dobiti fotografije dokumenata s kojih se dade proitati to u njima
pie. To bi mogao biti jedan od naina da itamo njegovo dopisivanje.
15*gunro
2. lipnja 1963.
I Flores je zagrizao. Jo jedna velika afera. Juan Sevilla i ja igrali smo jutros golf, kada nam je pritrao skuplja
lopti pozivajui ga na telefon. Pourili smo u prostorije kluba, prilino sigurni da nas zove Carlos Rendon,
njegov osobni tajnik, da nam javi kako je Flores stigao i da je tuba podmetnuta. Kasno popodne Sevilla mi je
telefonirao. Poao sam njegovoj kui. Objasnio mi je da je Rendon vidio Floresa u trenutku dolaska i da mu je
uspio podmetnuti tubu u rukav. Tuba je ispala u trenutku kada je kontrolirao Floresovu prtljagu, pronaao ju je
i poeo razgledati. Najzad je otvorio tubu i pronaao skriveni izvjetaj.
Zajedno s Floresom stigao je jo jedan dobro poznati komunist, Hugo Noboa. U tajnom depu nosio je 1400
dolara gotovine. Taj je novac, zajedno s propagandnim materijalom i gramofonskim ploama s revolucionarnim
pjesmama zaplijenjen, kao i Floresov izvjetaj. I Flores, i Noboa uhapeni su i odvedeni u policijski ured za
sigurnost radi ispitivanja.
Sada to valja prikazati javnosti.
puno
3. lipnja 1963.
Ovaj put morat emo se izboriti za odjek u javnosti. U dananjim se novinama pojavila tek kratka vijest o
hapenju Floresa i Noboe. Od sveukupnog Izvjetaja o Floresu zabiljeeno je samo to da je u njegovu
koveiu pronaen mikrofilm. Prema toj vijesti, Flores je rekao da mu je, ako je i pronaen kakav mikrofilm,
podmetnut ili u San Juanu (Puerto Ricu), gdje se nalazio tranzitno, ili ovdje u Quitu.
Provjerio sam to kod Juana Seville. Rekao mi je da e Arosemena pokuati cijeli sluaj, ukljuujui i
krivotvorene dokumente, skinuti s dnevnog reda. To i jest razlog, kako tvrdi Sevilla, to je Flores jo uvijek pod
paskom policijskog ureda za sigurnost, umjesto da ga preuzme odjel za istrage koji vodi major Pacifico de los
Reyes. Rekao mi je da je klju itave stvari u rukama premijera Jaimea del Hierra te da bih premijeru, ako ga
poznajem, trebao ukazati na vanost koju valja pridati Floresu i dokumentima. (Ni Sevilla, ni del Hierro ne znaju
da odravam odnose s obojicom.)
Gotovo cijelo popodne pokuavao sam telefonirati del Hierru ili Ma-nuelu Cordovi, podsekretaru vlade. Nema
smisla da me na ovaj nain izbjegavaju. Dean e se sigurno raestiti zbog toga to su izvjetaji izostali.
2*8QUITO 4. lipnja 1963.
Sada nema vie nikakve sumnje da je Arosemena pokuao prikriti cijeli sluaj i zatititi Floresa, ali mi ulaemo
sve napore da on izgubi igru. Sevilla je zaprijetio ostavkom ako se sluaj zataka, a glasine o novoj krizi kabineta
juer su bile toliko snane da je generalni sekretar administracije danas morao javno demantirati postojanje
krize.
Del Hierro me konano danas nazvao. Prilikom susreta u Cordovinoj kui predao mi je Izvjetaj o Floresu i
zatraio da provjerim je li istinit, jer da je stvar izuzetno ozbiljna. Nisam bio kadar baciti ni pogleda na nj i
utvrditi je li istinit, stoga sam ga ponio sa sobom u stanicu. Kada sam o tome govorio Deanu, spopao ga je bijes.
Skakao je po sobi i najzad rekao da se izvjetaj mora objaviti. Zaista je ljut na del Hierra, za kojega misli da
cijelu stvar zavlai zato da liberalnu partiju potedi neprilika. Jer dokument je zaista opasan za vladu, iako mu je
osnovna namjera usmjerena protiv Echeverrijine skupine.
Dobar je znak to to je Flores iz nadlenosti ureda za sigurnost predan policiji, to znai da sluajem sada
upravlja del Hierro. Flores je u svojoj izjavi rekao samo to da je bio na etrdeset petodnevnom putovanju po
Evropi u svojstvu novinara (pie za Ijeviarski tjednik La Manana), ne spominjui uope putovanje na Kubu.
purrp
5. lipnja 1963.
Nema znakova da e se Deanov eksplozivan temperament smiriti. Jutros je zahtijevao da mu dadem broj
privatnog telefona Jaimea del Hierra u ministarstvu. Nazvao je del Hierra i Ijutito mu rekao da je dokument,
naravno, autentian i da to svaki Ekvadorce mora proitati. Dean je bio toliko oprezan da u vrijeme toga
razgovora ukljui i svoj diktafon za sluaj da se del Hierro potui ambasadoru.
Predloio sam Deanu da jedan primjerak dokumenta predam Jorgeu Rivadeneiri Arauju, bratu Rodriga
Rivadeneire - prepisivaa koji prislukuje Floresov telefon. Jorge ve dugo sudjeluje u radu tajne tiskare zajedno
sa svojom braom, a i suradnik je lista El Comercio, vodeeg dnevnika u Quitu. Ne obiavamo na
propagandni materijal plasirati Jorgeovim posredstvom, ali Dean se sloio da je to najbri nain da nainimo
pritisak na del Hierra da objavi izvorni dokument. Kasnije sam kopiju dokumenta predao Rodrigu, a ovaj ju je
uruio Jorgeu koji e je pokazati svojim urednicima. To bi moglo dovesti do raskida mojih odnosa s del Hierrom
i Cordovom, ali Deanu je to svejedno - on misli da Arosemena i liberali ionako ne mogu jo dugo odolijevati.
Jl
QUITO
6. lipnja 1963.
Na komplot protiv del Hierra zaista se posreio. Jutros oko deset sati nazvao me Cordova iz prijemne sobe u
ambasadi. im sam siao, poveo me do automobila u kojem je ekao del Hierro. Rekao mi je da mora hitno
dobiti natrag dokument o Floresu, jer da se tampa na neki nain dokopala jednog primjerka i da mu ne preostaje
drugo nego da u toku dana objavi izvoran tekst. Pourio sam da mu donesem dokument i u prolazu na brzinu
ispriao Deanu kako se stvar razvija. Skoio je u zrak od radosti. Nazvao sam Rodriga Rivadeneiru da upozori
brata Jorgea kako e vlada u toku dana objaviti dokument. Moda se tekst nee pojaviti u veernjim izdanjima,
ali cijeli grad ve zuji o tome.
Dravno vijee danas je slubeno odbilo Rourine optube protiv del Hierra i Seville, to se i oekivalo. Roura e
zadugo jo biti na ledu, a i Floresove anse da se izvue svedene su na niticu. U sutranjim e se novinama
objaviti slubena Sevillina izjava pred Dravnim vijeem - platili smo cijelu stranicu u novinama. Izjava sadri
podatke o broju lanova i regrutiranju novih lanova PCE, to sam Sevilli bio dao kako bi imao to bolje
argumente.
Mario Cardenas i Luis Vargas javljaju da je tim udarcem Echeverria psihiki uniten. Boji se da e najprije
Rourino, a sada i Floresovo, hapenje dovesti i do njegova politikog kraja. Saad i rukovodstvo moda e ga ak
iskljuiti iz PCE. Skriva se. Agenti pokuavaju otkriti njegovo skrovite.
QUITO
7. lipnja 1963.
Dokument je najzad objavljen. Odjek je golem. Nita nije izostalo: Saad i gvajakvilsko rukovodstvo PCE opisani
su kao stari birokrati zadojeni buroaskim natruhama, vjerni liniji Moskve i djeluju kao konica revolucije.
Takoer: Mi (Echeverrijina grupa) smo vjerni iskustvima kubanske revolucije i neophodnosti da se priprema
oruani otpor. Za Arauja se tvrdi da vodi prilian broj uvjebanih i naoruanih ekipa, a Ribadeneirina grupa
opisuje se kao upotrebljiva za nae ciljeve. Spomenuti su i svi vladini uredi u kojima je Flores imao svoje veze
ukljuujui i predsjedniku palau - a kao dan poetka operacija (terorizma u gradovima i gerilskih akcija u
seoskim sredinama) oznaen je konac srpnja, to odgovara naim pozivima da CTE u to vrijeme povede opi
trajk.
Kao da taj dokument nije sam po sebi dovoljan, istom sluajnou CTE je juer pozvala na opi trajk, zakazan
za konac srpnja. Nai su nas
2.30agenti ve ranije bili obavijestili da e taj poziv kad-tad biti upuen, stoga smo ga i spomenuli u dokumentu
o Floresu. tampa je vijest o tome donijela uz dokument o Floresu kao potvrdu da je ovaj posljednji - istinit.
Povrh svega, jutros je objavljena i Sevillina izjava pred Dravnim vijeem.
QUITO
15. lipnja 1963.
Jo nekoliko povoljnih vijesti. Najprije, upravo sam drugi put unaprijeen otkako sam u Quitu. Sada sam GS-n,
to je otprilike ravno kapetanskom inu u vojsci. Drugo, izvijeten sam o premjetaju u Montevideo, u Urugvaju,
kamo u otii potkraj godine - sutradan me o tome pismom neslubeno izvijestio i Noland. Bio, sam zatraio da
me premjeste na dunost efa baze u Guayaquilu kada se to jnjesto isprazni, ali je i vijest o dunosti u
Montevideu vrlo dobra jer u opet biti na obali. Ve su mi dojadile ove planine. Osim toga Noland kae da je
Montevideo grad u kojem je divno ivjeti i da se tamo odvijaju zanimljive operacije.
Susreti Zambianca i Medarda Tora,* velaskistikog revolveraa, bili su plodni, ali Dean je nezadovoljan. eli
pravodobne podatke o Velasko-vim planovima da se vrati na izbore naredne godine. Posredstvom Zambianca
pripremio sam plan da poaljemo Tora u Buenos Aires, toboe na lijeenje jedne teke povrede, koja e narednih
nekoliko godina zahtijevati posebnu njegu. Toro e se lijeiti zapravo u Montevideu, ali e biti u dodiru s
Velascom u Buenos Airesu i truditi se da bude to blie uza nj. Nadamo se da e Velasco uzeti Tora za svog
povjerljivog ovjeka, moda za tajnika ili suradnika - to nee biti teko, jer je Toro s dvije strojnice preko ramena
bio uz Velasca kada je ovaj naputao predsjedniku palau. Obavijestio sam o tome stanicu u Buenos Airesu,
nainio plan prema kojem e postupati jedan od njihovih slubenika i postavio zahtjev da se Toro nae na popisu
za poligrafiranje kada dou ispitivai. Vjerujemo da e Toro ubrzo srediti svoje stvari i da e moi potkraj
mjeseca otputovati.
Vikend u provesti u Guayaquilu, od toga jedan dan na plai - a zatim kreem u Montu i Portoviejo, dva
najvanija grada provincije Ma-nabi, koja lei sjeverno od provincije Guavas. U Portovieju u upoznati Juliana
Zambianca s Fredericom Gortairom,* bratom Jorgea Gortaira, armijskim potpukovnikom i komandantom vojnih
jedinica te provincije. S obzirom na to da je Manabi posebno siromana provincija, ak i u usporedbi s
ekvadorskim standardima, aktivnosti komunista posljednjih su godina znaajno porasle. Zambianco je u toj
provinciji ve izveo nekoliko operacija, ukljuujui i podrku dobro poznatom antikomunistikom sveeniku. Za
svojih estih putovanja u taj kraj moi e rukovoditi kontaktima s Gortairom. Prve veze ve je prolog mjeseca
bio uspostavio
131Jorge Gortaire, tako da e se nova operacija odvijati bez potekoa. Svrha je da izvjetaje o aktivnostima
komunista u Manabiju prosljeujemo potpukovniku Gortairu koji, kako tvrdi njegov brat, nee oklijevati da pod-
uzima otre i hitne akcije bez politikih ogranienja kojima je esto izloen pukovnik Lugo u Guayaquilu.
Warren Dean uskoro odlazi na estotjedni (ili osmotjedni) odmor kui. Loe za Gila Saudadea. Uobiajeno je da
zamjenik u odsutnosti efa obavlja sve dunosti efa stanice. No s obzirom na sadanju napetost i nestabilnost
situacije, Dean je zatraio da tab poalje nekoga da ga privremeno zamijeni. Bit e to Dave McLean,* specijalni
pomonik pukovnika Kinga,* efa odjela koji je, to iznenauje, uspio preivjeti kadrovske promjene to su
uslijedile nakon invazije na Kubu. Za boravka u tabu Dean e zatraiti da se otvore jo dva mjesta za slubenike
koji e, u okviru ambasade, raditi na odreenim sluajevima.
QUITO
22. lipnja 1963.
Unutar vlade rasplamsava se sukob izmeu frakcija to se opredjeljuju za razliite pravice akcije protiv sve
snanije napetosti i straha od izbijanja neposrednih sukoba. Ministar financija Juan Sevilla predvodi pristae
otre linije, dok je premijer Jaime del Hierro negdje u sredini, pokuavajui manevrirati na taj nain da liberali
ostanu u vladi i zadre svoje sadanje pozicije. Arosemena predvodi golubove koji odbijaju da priznaju opasnost
i ljeviare koji prieljkuju slom moi tradicionalnih partija. Stoga i suradnja koju oekujemo od del Hierra na
planu sigurnosti ima dvije strane medalje.
Danas je, na primjer, vlada objavila program ogranienja putovanja na Kubu, koji sam nastojao progurati jo od
prole godine. Od sada su putovanja Ekvadoraca na Kubu praktiki zabranjena. Na svim e pasoima stajati ig
Ne vrijedi za putovanje na Kubu. Program je djelo Pabla Mal-donalda, koji mi je nedavno rekao da e biti vrlo
teko dobiti pristanak za tako drastinu mjeru. S druge strane del Hierro jo uvijek izbjegava da mi odobri
pristup Kubanki koja je obavljala obuku u Guayaquilu -poslali su je u Tulcan, gotovo izolirani grad, i smjestili je
tako da moe pobjei i lako se dokopati Kolumbije.
Prije dva dana neki je televizijski komentator, antikomunist, jedva umakao smrti kada je bomba raznijela njegov
automobil. Policija pukovnika Luga juer je na osnovi obavijesti jednog agenta nae baze prodrla u tvornicu i
skladite bombi u izoliranoj kui Antonija Changa, militantnog pripadnika jedne frakcije URJE. Changova ena,
njihova dva sina i jedan panjolac, strunjak za bombe i njegov pomonik, uhapeni su. Dali su senzacionalne
izjave, meu kojima i onu da ih je obuavao jedanKubanac. (Na Kubi nije bio od 1940. godine, ali je taj podatak
u propagandnom materijalu isputen.)
U meuvremenu nastojimo da sredstva obavjetavanja i dalje podgri, javaju sve sluajeve, stare i nove, a stanice
u susjednim zemljama u tome nam pomau. Kako koji sluaj izbije, obavjetavamo Caracas, Bogotu, Limu, Rio
de Janeiro, Santiago i druge stanice aljui im hitno izreske objavljenih materijala. Tamonje stanice pripremaju
uvodnike o komunistikoj opasnosti u Ekvadoru i alju nam izreske o tome. Na toj osnovi mi opet pripremamo
komentare koji sadre podatke o tome kako se izvana gleda na situaciju u Ekvadoru.
Dean je uinio posljednji napor prije odlaska na odmor da u sluaju Reinalda Varee spasi to se spasiti dade.
Rekao mu je da odri govore o svim nedavnim sluajevima i da upozori na planove komunista o poduzimanju
akcija i postavljanju bombi. Juer je Varea poeo. Odrao je govor na zasjedanju industrijske komore, optuujui
komunizam da je rak koji eli unititi nacionalni ivot. Nade da bi on naslijedio Arosemenu manje su no ikada.
Prije tri dana vrhovni je sud poeo sasluavati optunicu protiv tri osobe optuene da su sudjelovale u aferi s
kupovinom starog oruja. Na sreu, Varea nije meu njima.
QUITO
25. lipnja 1963.
Danas je pukla jo jedna senzacija: ovaj put bez nae pomoi. Sluaj je poeo jutros kada je jedan pripadnik
padobranske jedinice Lenina Torresa, koji je jo uvijek u zatvoru otkako je prole godine otkriveno da je njegova
jedinica pomogla gerilcima koje je uhapsila da umaknu, pobjegao i udruio se s trojicom kako bi oteli DC-4
kompanije Area Airlines, to je odavde letio u Guayaquil. Imali su plan da lete iznad Quita bacajui letke s
pozivom ljudima da se okupe ispred predsjednike palae i zahtijevaju oslobaanje Torresa i pripadnika njegove
jedinice. Dok avion bude u zraku, lanovi URJE trebali su izvesti seriju eksplozija bombi i zahtijevati
oslobaanje Floresa, Noboe i Roure, kao i Torresovih padobranaca. Avion bi tada sletio, prihvatio osloboene i
odletio na Kubu.
Torresov ovjek koji je imao izvesti taj plan pobjegao je dok je u pratnji zatvorskog uvara bio puten na kratko
iz zatvora zbog jedne hitne obiteljske stvari. No uvar, kojega je zatvorenik svladao, svezao i zaepio mu usta,
uspio se osloboditi i izvijestiti o planiranoj otmici o kojoj je bio uo. Pacifico de los Reyes,* ef istranog
kriminalistikog odjela u Quitu, postavio je nekoliko svojih ljudi na aerodromu. Kada su etvorica otmiara
stigla, policajci su ih uhapsili. Kod njih je pronaeno oruje, bombe, boca sa suzavcem, voki-toki aparati, TNT -
i, naravno, leci. Nakon hapenja izjavili su da su Araujo i Ribadeneira takoer umije-
35
5
Jani u pripremu plana, ali to bi mogla biti i mala provokacija koju je izveo de los Reyes. Cijela epizoda mora da
je dobro prikazana ili moda ak svjesno ubaena.
Veernji listovi donose o tome izvjetaje na naslovnim stranicama. Jo jedan val oka proao je zemljom. To je
prva planirana politika otmica aviona.
QUITO
2,7. lipnja 1963.
Danas je uspjeniji dan za propagandno djelovanje nego mnogi drugi, jer pokazuje kako napreduje naa pojaana
kampanja kojoj je svrha da poraste zabrinutost zbog komunizma. Na prvoj stranici El Comercija tome su
posveena etiri lanka. U glavnome je naslovu izvjetaj o jueranjoj konferenciji za tampu Reinalda Varee,*
na kojoj je optuio komunizam da zastrauje zemlju organiziranom subverzijom, ukljuujui terorizam i masakr.
Za Kubu je ustvrdio da je, uz pomo Rusije i Kine, arite terora komunista u Americi, dodajui da e se na
zasjedanju kongresa u kolovozu donijeti poseban zakon protiv terorizma. Moda e komunizam biti stavljen
izvan zakona. Drugi lanak izvjetava o konferenciji za tampu Jaimea del Hierra, na kojoj je obeao da e
unititi svaki centar komunistikog terora u zemlji. U treem lanku opisuje se napad koji su izveli policajci
pukovnika Luga u-Guayaquilu, kao i otkrie jo jedne tvornice bombi, u kojoj je pronaeno 150 granata. Opisuje
se i strateki sastanak koji su prije dva dana odrali pukovnik Lugo, Manuel Cordova, general dravne policije i
guverner provincije Guavas. etvrti lanak sadri najnovije informacije o neuspjeloj otmici aviona. U petom
lanku s naslovne stranice govori se, da se ne zaboravi, poneto i o aferi oko kupovine neupotrebljivog oruja i
opreme. Osim toga u jednom uvodniku poziva se na uzbunu zbog nedavnih sluajeva terorizma, a u drugom su
dobre elje nekolicini kubanskih izbjeglica koji su nedavno osnovali diverzantsku grupu na Kubi.
QUITO
28. lipnja 1963.
U jueranjim akcijama gvajakvilska je policija, kojom zapovijeda pukovnik Lugo, pronala jo 300 bombi. Broj
uhapenih terorista sada se poveao na devetnaest.
U ast ministra financija Juana Seville* industrijska komora i udruenja trgovine i proizvoaa tekstila juer su
priredili banket. Osuujui ko-munizam, Sevilla je rekao: Zemlja proivljava duboku moralnu krizu.
Obeshrabrujue je proetati vladinim uredima i vidjeti koliko su moralne vrednote nisko pale. Moramo ih poto-
poto opet uzdignuti. Predana mu je povelja na koi u znak zahvalnosti za njegovu jasnu demokratsku poziciju
u obrani slobodnih poduzea i ideologije Zapada u naoj zemlji.
tampa i dalje pie o Rourinu sluaju i o pokuaju otmice aviona. Obavljeno je da e strunjaci ispitati jesu li
novanice pronaene kod Ro-ure krivotvore ne ili nisu. Zakanjela formalnost. Ve sam bio rekao Jaimeu del
Hierru da Ministarstvo financija u Washingtonu odbija izdati lanu potvrdu o tome kako je amerika valuta
krivotvorena.
QUITO
5. srpnja 1963.
Lanac dosadanjih sluajeva, posebno Rourinog i Floresovoga, rezultirao je upravo onim to smo eljeli. Na
izvanrednom sastanku Centralnog komiteta PCE cijeli je Komitet provincije Pichincha na elu s Echverrijom
smijenjen, Roura iskljuen iz partije, a Echeverria suspendiran. Jedan od Echeverrijinih pomonika, Jaime
Galarza, ve je objavio lanak kojim navjeuje da iza tajni odkrivenih u dokumentu pronaenom u Floresa i iza
Rourina hapenja stoji moda generalni sekretar PCE Pedro Saad. Jer tako povjerljive informacije mogu doi
samo od lanova partije na najviim dunostima
Kampanje koje smo poduzimali u protekla tri mjeseca donijele su i druge rezultate. Veina naih agenata
politike akcije, posebno desniara to djeluju u okviru projekta ECACTOR, izvjetavaju da s obzirom na teinu
situacije postoji vea sklonost vojnim potezima nego poduzimanju koraka protiv Arosemene od strane kongresa.
Na jueranjem primanju, to ga je priredio na ambasador, pojedini su politiari izrazili iznenaenje injenicom
da su pripreme komunista toliko uznapredovale. Povrh toga ini se da je svatko zabrinut izgledima da se Velasco
vrati i mogunou da on ponovno pobijedi. Neki lanovi kongresa smatraju da treba otvoriti postupak protiv
predsjednika, ali mnogi shvaaju da je prednost na Arose-meninoj strani, moda i zbog njegova patronata nad
slabim i podijeljenim kongresom.
QUITO
8. srpnja 1963.
Rafael Echeverrija jo se uvijek skriva i samo povremeno susree nae agente. Da bismo izbliza promatrali
njegove aktivnosti i moda otkrili tajno skrovite, uredio sam da se land rover kupljen nedavno za putova-nje
Jorgea Gortaira preda Luisu Vargasu, agentu ubaenom u PCE. Kola sam dao Joseu Molestini,* pomonom
agentu koji trguje rabljenim vozilima, da ih pokua prodati. Istodobno, John Bacon alje Vargasa da pokua
kupiti auto. Molestina ne poznaje Vargasa, pogotovo ne kao komunista, i kada mi je rekao da ima ponudu da
proda kola, rekao sam mu neka je svakako prihvati. Echeverria, koji nema privatni automobil, svakako e
zatraiti da ga Vargas vozi na sastanke.
Sredstva javnog obavjetavanja i dalje piu o dosadanjim sluajevima, kao i o nastojanjima da se Varea spasi.
Baza u Guayaquilu objavila je u listu El Universo, ovdanjem glavnom dnevniku, uvodnik kojim hvali Vareu
zbog njegovih nedavnih antikomunistikih istupanja. Isti smo uvodnik plasirati i u El Comerciju. Osudili smo
planove komunista za teroristike akcije.
Operacije nae stanice u Georgetownu (Britanska Gvajana) izvojevale su veliku pobjedu protiv premijera,
marksista, Cheddija Jagana. Jagan je tu koloniju, otkako je doao na vlast pedesetih godina, vodio Ijeviarsko--
nacionalistikom stazom na podlozi prevlasti toga Indijca nad ovdanjim crncima. Operacije stanice u
Georgetownu ve su nekoliko godina usmjerene na izgradnju tamonjeg sindikalnog pokreta protiv Jagana,
uglavnom posredstvom Meunarodnog strunog sindikata javnih slubi* (PSI), jednog od meunarodnih
sindikata za javne slubenike. Zatita je osigurana posredstvom Amerike federacije dravnih, pokrajinskih i
gradskih slubenika,* amerike lanice PSI.
Prole je godine stanica u Georgetownu posredstvom PSI financirala kampanju protiv Jagana iz svojega budeta.
Novac je bio namijenjen podizanju pobuna, opem trajku i ubrzavanju britanske intervencije kako bi se
uspostavio red. U travnju je stanica financirala i upravljala jo jednim trajkom s ciljem da oslabi Jaganovu
vladu. Ovaj put bio je to trajk slubenika gvajanske vlade, sindikat kojih je lan PSI. Najzad im je uspjelo
prisiliti Jagana na kapitulaciju. Ovdanji ljudi, koji su bili u stanici u. Ge-orgetownu, kau kako se Agencija nada
da e joj poi za rukom predati vlast u ruke vodstvu crnake zajednice, iako su Jagan i Indijci brojniji.
QUITO
ii. srpnja 1963.
Arosemena je pao. Na njegovo je mjesto dola vojna hunta u kojoj su etiri linosti.
Poelo je sino na banketu koji je Arosemena priredio u ast predsjednika kompanije Grace Lines - W. R.
Grace and Co. sudjeluje s velikim investicijama u Ekvadoru - na koji su bili pozvani i najvii predstavnici
ekvadorske vojske, jer je predsjednik Grace Lines umirovljeni admiralamerike mornarice. Na veeri je
Arosemena pohvalno govorio o amerikim poslovnim pothvatima u Latinskoj Americi, ali je naem ambasadoru
nanio teku uvredu ismijavajui amerike diplomatske predstavnike. U svom pijanstvu Arosemena je pokazao
nevjerojatnu vulgarnost i napustio banket i svoje goste.
Na sastanku u Ministarstvu obrane efovi vojnih slubi odluili su da Arosemenu zamijeni hunta. Oko podneva
tenkovi i vojne jedinice okruile su predsjedniku palau. Poao sam do hotela Majestic, koji se nalazi
nasuprot palai. Tamo je Jorge Andino,* na pomoni agent, inae vlasnik hotela, rezervirao sobu za mene da bih
promatrao tok akcije. Prislukivao sam i vojnu obavjetajnu radio-mreu, pa telefonom i voki-to-kijem
izvjetavao stanicu, odakle su slali izvjetaje o udaru tabu i u Panamu (tamonja vojna komanda prima sve
obavjetajne podatke Agencije s podruja Latinske Amerike).
Prolo je nekoliko sati punih napetosti, u toku kojih je Arosemena, za kojeg se zna da je naoruan, odbijao da
primi delegaciju hume. Ostao je u dijelu palae u kojoj stanuje ak i kada su lanovi hunte stigli i zapoeli
svojim poslom u predsjednikoj palai. Najzad su Arosemenu razoruali i odveli na aerodrom, odakle je vojnim
avionom prebaen u Panamu na isto mjesto kamo je prije neto manje od dvije godine poslan Velasco.
U toku udara vojska je uguila Ijeviarske protestne demonstracije. Troje ljudi je ubijeno, sedamnaest ranjeno,
ali bi te brojke vjerojatno bile vee da je ikada sainjen toan popis rtava. Reinaldo Varea uzalud je pokuavao
sazvati kongres kako bi osigurao svoje predsjednitvo. Ni od toga nita - i s njim je gotovo.
Huntu sainjavaju oficiri koji zapovijedaju vojskom, zrakoplovstvom i mornaricom te pukovnik koji je dosad bio
sekretar Vijea dravne obrane. ef hunte je mornariki kapetan, ali sekretar Vijea dravne obrane, pukovnik
Marcos Gandara,* njezin je mozak i linost s najjaim utjecajem. Nema nikakve sumnje da su ti ljudi protivnici
komunizma i da e, konano, poduzeti akciju koju elimo kako bi unitili krajnju ljevicu prije nego to ona bude
kadra poduzeti ozbiljne oruane operacije.
QUITO
13. srpnja 1963.
Hunta uruje svoju mo bez otpora. Vojne jedinice iz cijele zemlje al)u poruke lojalnosti, graanske su
slobode ukinute, a komunisti i drugi krajnji ljeviari izolirani i zatvoreni. Samo u Guayaquilu ima ih vie od
stotine. Komunizam je stavljen izvan zakona (prvi zakonski akt nove hunte), uvedena je cenzura, policijski sat
traje od 9 naveer do 6 sati ujutro. Otkazani su i izbori to su se trebali odrati naredne godine.
37Potrajat e nekoliko dana dok vlada SAD-a slubeno prizna huntu. No mi smo ve imena osoba s nae liste,
sumnjivih zbog moguih subverzivnih akcija, stali predavati majoru de los Revesu u Quitu i pukovniku Lugu u
Guayaquilu. Njih dvojica, zajedno sa svojim vojnim kolegama organiziraju na osnovi tih popisa nova hapenja.
Zasad emo nastaviti suraivati s istim agentima u policiji. Kad vlada SAD-a prizna huntu i Dean se vrati u
Quito, donijet emo odluke o novim kontaktima u vladi. Moda najvjerojatniji vezni agent moe biti ministar
obrane, pukovnik Aurelio Na-ranjo, koji je bio ef garnizona u Cuen'ci i voa pokreta koji je prisilio Arosemenu
da raskine s Kubom; zatim premijer, pukovnik Luis Mora Bo-wen,* te voa hunte pukovnik Marcos Gandara.
Osim to je komunizam stavila izvan zakona, hunta se s naklonou odnosi prema reformama koje graanska
vlada nikad nije bila kadra donijeti. U prvoj javnoj izjavi hunta je rekla da joj je cilj uspostaviti moralne
vrijednosti, jer da je zemlja dola na rub neodgovornosti i anarhije. Njihova e vlast biti ograniena na vrijeme
potrebno da se ugui val terorizma i subverzije i rijee najkritiniji problemi zemlje. Izjavili su da njihova vlada
nee biti oligarhijska, nego da e provoditi politiku koja e unaprijediti ekonomski i socijalni razvitak kako bi se
podigao ivotni standard - ne samo brim razvitkom zemlje, ve i drukijom raspodjelom narodnog dohotka.
Meu najhitnijima su reformama agrarna, porezna te reforma dravne administracije.
Na konferenciji za tampu pukovnik Gandara rekao je da e se reforme donijeti dekretima. Nakon uguivanja
ekstremne ljevice hunta e sazvati ustavotvornu skuptinu, proglasiti novi ustav i raspisati izbore. Meutim,
dodao je, hunta bi mogla ostati na vlasti i dvije godine da izvri svoje planove - to je smjesta dovelo do
prosvjeda politiara. Danas, prilino miroljubivo, hunta je objavila izjavu kojom se kae da nee dugo ostati na
vlasti.
Obrazlaui svoje korake, hunta je rekla da je Arosemena pogazio nacionalnu ast svojim uestalim opijanjem i
izrazima simpatija komunizmu. Arosemena je pak u Panami, kao* to je to svojedobno uinio i Velasco, izjavio
da jo uvijek nije odstupio: I Varea e u Panamu, ali su njemu poeljeli sretan put. Na kitokom aerodromu,
kamo su ga juer prebacili iz zatvora, uruena mu je kuverta s mjesenom plaom.
QUITO
31. srpnja 1963.
Prva tri tjedna huntine vladavine protekla su prilino mirno u usporedbi s uobiajenim tokovima vojnih
diktatura. Zapravo, nakon svih tih kriza i napetosti posljednjih mjeseci teko je zapaziti bilo kakav osjeaj
238euforije. Sjedinjene Drave danas su priznale huntu, a mi smo nastavili predavati informacije majoru de los
Revesu i pukovniku Lugu. elimo pokazati koliko su vane operacije stanice u razdoblju kada su prekinuti
uobiajeni diplomatski kontakti. Usprkos tome najvaniji komunistiki voe, barem s naeg stajalita, Echeverria
na primjer, izbjegli su svim nastojanjima da ih uhvate. Vrlo je vjerojatno da su neki od njih napustili zemlju.
Zasad hunta uiva politiku podrku konzervativaca, kranskih socijalista i drugih - ne partija kao takvih nego
pojedinaca. Ne zna se dokle e biti tako, jer je hunta rijeena da prekine borbu za vlast izmeu Velasca i Poncea,
kao i nestabilnost do koje dovodi kaudiljizam. Dapae, naglaavajui da namjerava ukinuti posebne povlastice i
vlast oligarhija, ostvarivanjem projekata razvoja zemlje, izgradnjom stanova, podizanjem zdravstvenog i
obrazovnog nivoa stanovnitva, hunta zadobiva znaajnu podrku naroda.
S naeg stanovita, hunta je zaista povoljno, iako prijelazno rjeenje da se svlada nestabilnost i ukloni opasnost
izbijanja pobuna koje sputavaju razvitak zemlje. Uvoenjem reformi koje ova zemlja treba i poduzimanjem
odlunih akcija radi guenja krajnje ljevice, hunta e povratiti povjerenje, zaustaviti bijeg kapitala i potaknuti
ekonomski razvoj.
QUITO
15. kolovoza 1963.
Dean se vratio s odmora i ve ubrzano radi na uspostavljanju veza s huntom. Redovito susree pukovnika
Gandaru, najutjecajnijeg lana hunte, pukovnika Manuela Naranja, ministra obrane, i premijera, pukovnika Luisa
Moru Bowena. Gandaru opskrbljuje tjednim pregledima obavjetajnih aktivnosti u Latinskoj Americi i u svijetu
(kriptonim PBBAND), koje svakog petka primamo iz taba, prevodimo u toku vikenda i ponedjeljkom
predajemo Gandari. Gandara je u naelu ve pristao na zajedniku operaciju prislukivanja telefona, u kojoj
emo se mi pobrinuti za opremu i prepisivae, a on e osigurati veze u telefonskim centralama i pobrinuti se 73
zatitu prislunih mjesta. Prihvatili su da se, za pokus, pri-sluno mjesto postavi u Vojnoj akademiji. Dean eli
takvu operaciju prislukivanja telefona kojom e konkurirati onoj u Mexico Citvju, gdje, kako je rekao, tamonja
stanica moe usporedno kontrolirati trideset linija. Nakon to ta operacija krene, oslobodit emo Rafaela
Buchelija kako bi mogao nadgledati osjetljive politike linije bez znanja hunte.
Gil Saudade prebaen je u Curitibu (Brazil) (baza s jednim ovjekom u tamonjem konzulatu), a njegova
zamjena, Loren Walsh,* ne govori panjolski, Walsh, koji je u odjel zapadne hemisfere prebaen iz odjela za
139
?Daleki istok nakon rada u Karaiju, proi e kratki teaj panjolskog jezika da moe pohaati meuodjelski
teaj o suzbijanju oruanih pobuna, koji mora zavriti svaki ef ili zamjenik efa stanice. Sto se mene tie, Sau-
dadeovim odlaskom preuzeo sam veinu njegovih operaija: Wilsona Almeidu* i Voz Universitaria, radniko-
sindikalnu operaciju CEOSL, a s njom i Matiasa Ullou Coppiana, Ricarda Vazqueza Diaza i Carlosa Val-leyu
Baeza, kao i media-operaciju i Antonija Ullou Coppiana, kitokog dopisnika agencije Orbe Latinoamericano.
Veina tih agenata voe su Narodne revolucionarne liberalne partije, a Antonio Ulloa vodi radio-stanicu PLPR
koju smo kupili njegovim posredstvom i posredstvom Juana Ye-peza del Poza mlaega. Takvim razvitkom,
stvari se ne malo pogoravaju. Novi zamjenik efa stanice nee moi preuzeti ni jednu od tih operacija, jer nitko
od agenata ne govori dobro engleski. Dean tvrdi da e pomo stii uskoro, jer je dobio odobrenje za tri nova
mjesta u ambasadi; dvojica e doi narednih mjeseci, a trei na poetku druge godine. Sve to mogu uiniti s
novim agentima jest to da ih drim na vezi dok se ne nae netko tko e zaista s njima raditi.
U ovom trenutku u Quitu je oko 125 politikih zatvorenika, ne samo komunista nego i velaskista i lanova
Ujedinjenih narodnih snaga. Hun-tina je politika da im dopusti egzil, iako e neki od njih moi ostati u
Ekvadoru, to ovisi o njihovoj politikoj prolosti - o kojoj se sud u veini sluajeva temelji na podacima koje mi
predajemo premijeru, pukovniku Luisu Mori Bowenu. Postupak s tim i ostalim zatvorenicima u Guayaquilu i
drugdje trait e dugo vremena zbog istranog postupka. Iako Dean tijesno surauje s premijerom u sprovoenju
postupaka prema tim zarobljenicima, nada se da e iskoristiti takve sluajeve kako bi se u Ministarstvu obrane
osnovala nova sluba koja e se baviti iskljuivo prikupljanjem obavjetajnih podataka o komunistikoj
djelatnosti. Pri tom je od temeljnog znaenja ono to smo prethodno uglavili s policijom. Zapravo e se
Ministarstvo obrane na taj nain poboljati, jer e se politiari, prije ili kasnije, ponovo vratiti u vladu i u
politiku, pa e vojska ostati po strani od slubene politike, usredsreujui se na krajnju ljevicu.
Meu huntinim programima reformi prva su na redu sveuilita i nacionalna kulturna fundacija asa de la
Cultura. Imaju dugu tradiciju centra lijevih i komunistikih agitatora i okupljanja novih sljedbenika. Nekoliko
operacija stanice i baze usmjereno je na to da se hunta potakne na reformu sveuilita te da pri tom moe
raunati s agentima Albertom Alarconom u Guayaquilu i sa studentskom publikacijom Voz Universitaria, koju
izdaje Wilson Almeida. Prema Gandari, prvi dekret o sveuilinoj reformi bit e objavljen za nekoliko dana s
vanom nadopunom da e sudjelovanje studenata u administraciji biti znatno ogranieno.
240QUTTO
30. kolovoza 1963.
Uviiek se inilo da u sindikalnim operacijama vlada neka zbrka, no one povremeno zasjaju svojim punim sjajem.
Ricardo Vazquez Diaz, jedan od naih sindikalnih agenata koje sam preuzeo od Saudadea, rekao mi je neki dan
da je njegova ljubavnica slubeni zapisniar svih vanih sastanaka u kabinetu i sastanaka hunte te da mu je
nekoliko puta dala primjerak zapisnika kako bi se obavijestio zbog svojeg posla u CEOSL-u. Dao mi je nekoliko
primjeraka koje sam pokazao Deanu. Kad ih je pregledao, Dean mi je rekao da tu enu, posredstvom Vazqueza,
plaam svaki mjesec. Od sada emo primati kopije zapisnika s tih sastanaka ak prije nego sami sudionici. U
ambasadi e stojati na raspolaganju samo ambasadoru i prvom sekretaru. U Washington emo slati samo saetke,
i to uskom krugu ljudi, dok e cjelovit tekst na panjolskom biti dostupan samo na poseban zahtjev. Prema
Deanovim rijeima, ambasador je izvanredno zainteresiran da sazna kako hunta i lanovi kabineta reagiraju na
sastanke s njim i kako se koriste tim izvjetajima prilikom planiranja svojih susreta s ambasadorom. Konano,
pokuat emo Vazquezovu ljubavnicu, ECSIGH-i,* pridobiti izravno, no u ovom trenutku valja mi postupati vrlo
oprezno kako ne bih povrijedio organizaciju CEOSL. Vazquez se zaklinje da nikome nije govorio o tim
zapisnicima, u to vjerujem. Jer da nekome i jest govorio, mogao je to biti samo neki od agenata CEOSL-a, a taj
bi mi o tome vjerojatno neto spomenuo. Ti su zapisnici biseri politike obavjetajne prirode - upravo takvi
kakve u operacijama tajnih akcija valja dobivati.
(Dolo je do promjene u terminologiji: operacije to su se nazivale psiholokim i paravojnim - sindikalne,
omladinske i studentske, media, paravojne, politike akcije - sada se nazivaju tajnim akcijama ili - A operacije.
Do te je promjene u terminologiji dolo u tabu kada se dotadanja sluba PP-operacija spojila s Odjelom za
meunarodne organizacije da bi osnovale slubu koja se sada zove Slubom za tajne akcije.)
U provoenju radnikih operacija sukobljujemo se, zahvaljujui novoj vladi, s ozbiljnim problemima. Hunta je,
na primjer, zabranila trajkove. S obzirom na to hunta se prema sindikalnom pokretu CEOSL namjerava odnositi
jednako kao i prema CTE. Taj opi razvitak stvari jo se vie pogorava zahvaljujui ministru privede Enriqueu
Amadoru Marquezu,* bivem sindikalnom agentu baze u Guayaquilu, koji je zbog regionalizma dobio lani
otkaz. Amador ini sve to moe kako bi se donijele odluke povoljne za njegove stare prijatelje u CROCLE-u i
COG-u, a tetne za CEOSL.
Upravo sada nastala je vrlo ozbiljna situacija zbog pokuaja hunte da reorganizira eljeznice, jednu od mnogih
pasivnih vladinih autonomnih institucija, koje, sve zajedno, troe otprilike 65 posto narodnoga dohotka.
i CIAPotpukovnik koji je imenovan upraviteljem eljeznica naklonjeniji je (katolikom) sindikatu eljeznica
CEDOC, to ga podravaju COG i CROCLE, nego drugom sindikatu, dijelu CEOSL-a i lanici Meunarodne
federacije transportnih radnika* (ITF) u Londonu.
Uredio sam da Jack Otero,* pomonik interamerikog predstavnika ITF-a i jedan od naih sindikalnih agenata
pod ugovorom, doe iz Rio de Janeira u Quito kako bi pomogao da se obrani sindikat eljezniara u okviru
CEOSL-a. On je sada ovdje. No umjesto da slijedi moje upute u prilaenju toj stvari i da se ponaa u skladu s
njima, poeo je prijetiti da e ITF bojkotirati ekvadorske proizvode. Izgledi da bi teretni brodovi pretovareni
pokvarenim ekvadorskim bananama stajali u lukama diljem svijeta izazvali su protuprijetnje hunte, pa nam nije
preostalo drugo nego da Oterov posjet naglo skratimo. Sindikat eljezniara ITF mogao bi time biti i pogoen,
ali namjeravamo poduzeti akciju iz Washingtona, vjerojatno posredstvom agenta na vioj razini kakav je, na
primjer, Andrevv McClellan.* On je zamijenio Serafina Romualdija na dunosti interamerikog predstavnika
AFL-CIO kada je Romualdi uspostavio AIFLD. Hunti je potrebna kola da naui razliku izmeu pokreta
slobodnih sindikata i OTE, ali to nee biti lako, tako dugo dok Amador potajno radi za suparnike CEOSL-a.
Premijer je vrlo sklon suradnji, slijedi nae savjete o postupku prema politikim zatvorenicima. Ovdje je sada
posebna istrana ekipa koja je stigla iz jedinice specijalnih vojnih snaga SAD-a iz zone Kanala: zavrili su tamo
kolu za protugerilske akcije, pomau izradi izvjetaja o istranim postupcima i pripremaju planove dodatnih
ispitivanja. Rezultati ba ne uzbuuju, ali omoguuju nam izvanredne informacije za nae arhive. Rezultat je da
se zarobljenici oslobaaju postupno, u vrlo velikim razmacima. Veina bira egzil u ileu. Araujo je jedna od
velikih riba koja se uspjela sakriti. No prije nekoliko dana dobio je, zajedno sa estoricom drugova, azil u
ambasadi Bolivije. Prilika je da e tamo ostati dugo dok mu hunta ne dopusti slobodno kretanje.
Nastavlja se reforma sveuilita. Sveuilita u Loji i u Guayaquilu ve su je sprovela, a sada je red na centralnom
sveuilitu u Quitu. Pravo je znaenje te mjere u tome da se komunisti i drugi krajnji ljeviari iskljue iz
sveuilinih administracija i fakulteta. Isti se postupak provodi i u osnovnim i srednjim kolama, a njime
rukovode vojni guverneri svake provincije.
Proiruju se i reforme vladine administracije. Ministarstva vanjskih poslova i privrede ve su reorganizirana.
Zasad hunta ne djeluje tako loe - sutra stie Teodoro Moscoso, koordinator Saveza za progres, da bi pregovarao
o sporazumima za dodatnu pomo.
Z4ZQUITO
8. rujna 1963.
Radnike su operacije toliko konfuzne da sam primoran na neko vrijeme sve druge operacije koje vodim staviti
na led. Nije ni udo da je Gil Saudade imao tako malo agenata: oni samo govore i govore, tako da sastanak s
jednini agentom traje gotovo cijelo jutro i popodne.
Na poziv McClellanu da pomogne izazvao je pravu eksploziju. Poslao je hunti telegram zaprijetivi da e AFL-
CIO uloiti napore da zaustavi pomo iz fondova Saveza za progres te da e se obratiti Organizaciji amerikih
drava i Ujedinjenim narodima ako hunta ne prestane s pritiskom na sindikate. Prije tri dana generalni sekretar
administracije oborio se na McClellanov telegram i pokazao novinarima dokumente na temelju kojih CROCLE i
COG podravahu huntu i pukovnika - upravitelja eljeznica. Hunta se sada priprema da eljezriiarirna potpuno
uskrati pravo da se organiziraju. Svakako moramo zaustaviti takav tok dogaaja. Zatraili smo da iz
Washingtona doe neka druga visoka linost nadlena za radnike operacije. Moda William Dohertv,* bivi
latinskoameriki predstavnik PTTI, koji sada radi u sklopu AIFLD-a. Prevladava uvjerenje da je Dohertv jedan
od najuspjenijih naih radnikih agenata, pa Dean misli da bi ba on mogao uspjeti promijeniti stav hunte prema
naim organizacijama.
Nedavno je tab tajnih akcija poslao dvojicu operativnih oficira u Panamu da pomognu u radniko-sindikalnim
operacijama to se odvijaju u podruju hemisfere, toboe kao slubenike Odjela tehnikih slubi koji rade u
Panami. Stigli su u kratak posjet Quitu, vie zbog toga da se upute u stvari nego zbog ega drugoga, ali oni
namjeravaju da nekoga iz ORIT-a poalju ovamo kako bi se glede rjeenja problema pronaao zajedniki jezik s
huntom. Bili Brown, jedan od sindikalnih funkcionera, rekao nam je da je nedavno pridobiven generalni sekretar
ORIT-a Arturo Jauregui, tako da emo ga ubudue znatno lake upuivati u akciju. Prethodno je kontrolu ORIT-a
u Mexico Citvju obavljao Morris Paladino,* pomonik generalnog sekretara i glavni predstavnik AFL-CIO u toj
slubi. Mogue je da e ubudue sam Jauregui intervenirati.
Proli tjedan ispitivali su agente na poligrafu. Konano sam odluio da se susretnem s Atahualpom Basantesom,*
jednim od naih agenata ubaenih u PCE koji nas izvjetava od 1960. godine, ali se nikad nije susreo s nekim
oficirom stanice radi poligrafiranja.
Razgovor s Basantesom zanimljiv je jer pokazuje kako je LCFLUTTER koristan i za druge stvari, a ne samo za
procjenjivanje potenja u izvjetavanju o potroenim novcima. U Basantesovu sluaju, a taj nije posebno
neobian - tvrdi ispitiva - na poligrafu smo dobili masu podataka o njegovoj motivaciji i osjeajima i prema
nama, i prema njegovim prijateljima.u partiji. Sigurno je da nije on osobito odan ovjek i da smo ga privukli
novcem, ali jo uvijek vjeruje da kapitalizam u njegovoj zemlji djeluje razorno. Zato radi za nas? Dijelom zbog
novca. Ali on takoer misli da rukovodstvo PCE ne zasluuje povjerenje. Od sada u pokuati da ga viam
najmanje jednom mjeseno. U posljednjih est mjeseci broj njegovih izvjetaja znatno se smanjio, uglavnom
stoga to dr Ovalle* zaista loe surauje s agentom, tako da ve sada traim novog posrednika. Umjesto da mu
poveamo plau, to moe biti nesigurno, sloio sam se s tim da Ba-santesu platimo premiju nove police o
ivotnom osiguranju - skuplje jest, jer on je ve blizu pedesete i slaba je zdravlja, ali ta polica samo je jedan
kontrolni inilac vie.
Ispitiva na poligrafu, koji je sa mnom radio na Basantesovu sluaju, zove se Les Fannin.* Bio je uhapen u
Singapuru 1960. godine kada je pokuao ispitivati tamonjeg povezanog suradnika kojega je stanica eljela
regrutirati kao agenta ubaenog u singapursku policiju. Agencija je singa-purskom premijeru ponudila oko tri
milijuna dolara kaucije za Fannina, a dravni sekretar Rusk ak je napisao pismo isprike nadajui se da e
Fannina osloboditi. Bilo kako bilo, proveo je mjesece u singapurskom zatvoru prije nego to je bio osloboen.
Rekao mi je da analiza Agencije o tome sluaju pokazuje da je britanski MI-6, koji je kontrolirao singapursku
slubu onda kada je Singapur jo uvijek bio britanska kolonija, od samoga poetka znao za pokuaj regrutiranja.
Otro reagirajui na naruavanje vrstog sporazuma, prema kojem e se CIA uzdravati od regrutiranja u
britanskim podrujima, osim ako je osigurana prethodna dozvola, MI-6, kako tvrdi Fannin, dogovorio se sa
singapurskim funkcionerom sigurnosti da odigra svoju igru, a u trenutku poligrafiranja - Fannina su uhapsili.
Jedan od agenata kojega je Saudade bio poslao na Kubu upravo je uhapen na povratku u Guayaquil. ini se da
nitko ne zna to da s njim radi. Agent je Cristobal Mogrovejo,* isti onaj agent iz Loje kojim smo se mi posluili
u neuspjelom pokuaju postavljanja prislunih ureaja u zaviajnom klubu toga grada ispod stana Rafaela
Echeverrije. Dean poduzima otre mjere prema Mogroveju, jer su mu funkcioneri stanice u Miamiju (biva
stanica u Havani) nakon to je napustio Kubu rekli da se ne vraa u Ekvador. Poslali smo precizne upute o tome
kako se zatiti Mogrovejo. Ali on nije htio postupati prema naim uputama, pa Dean nee oklijevati da ga izgubi.
Uhapen je jer je u njegovoj prtljazi pronaen kubanski propagandni materijal. (Nevjerojatno glupo.) Hapenje je
ve izazvalo iroka prepriavanja u Loji, gdje je Mogrovejo predsjednik udruenja studenata prava na tamonjem
sveuilitu i svuda poznat kao nepokolebljiv katolik.
Operacije prislukivanja Echeverrijina i Floresova stana zasad smo obustavili. Prije ili kasnije Flores e napustiti
zemlju. A Echeverria se jo uvijek skriva. Operacija prislukivanja i fotografiranja knjiare PCE takoer je
obustavljena otkako je hunta, neposredno nakon udara, zatvorila knjiaru. Predstoji nam da prislune ureaje
vratimo, uz znatno vee trokove i buku.
44QUITO
20. rujna 1963.
Ovo je mjesec premjetaja: agenata, posjetilaca i novog osoblja stanice. Prvi je medu novim operativnim
oficirima stanice stigao Morton (Pete) Palmer,* a radit e toboe u ekonomskoj sekciji ambasade. Nema
sumnje da e on biti odlina pripomo stanici, i ja ve poinjem neke od svojih operacija tajne akcije prenositi na
nj.
Dean mi je naredio da se pobrinem za jo jednog doljaka: Teda Shan-nona,* biveg efa stanice u Panami, a
sada efa sekcije kontraobavjetajne ekipe u tabu koji je odgovoran za slubenike CIA to rade toboe u sklopu
javne sigurnosti AID. Shannon je bio osniva Interamerike policijske akademije* u Panami (koja se naredne
godine seli u Washington, gdje e raditi pod novim nazivom kao Meunarodna policijska akademija*). Bio je
prilino nezadovoljan to se nismo vie koristili oficirom koji je radio pod okriljem javne sigurnosti, Johnom
Burkeom.* Dean je objasnio Shannonu kako je strahovao da Burke zbog svoje preizraene ravnodunosti prema
poslu ne zapadne u neprilike. No kad je Shannon otiao, Dean mi je rekao da razmislim kakve bismo operacije
mogli povjeriti Bur-keu. Dean je zabrinut kritikim opaskama taba da ne zapoljava svoje ljude. Iako je,
zapravo, mnogo poslova koje Burke moe objavljati. Prvo e biti da ga poveemo s istraivakom ekipom
specijalnih snaga koja se bavi politikim zarobljenicima.
U Ekvador se juer vratio Reinaldo Varea,* ali njegove neprilike nisu ni izdaleka prestale. Neposredno nakon
udara hunta je ponitila njegov opoziv, ali je izjavila da e mu, ako se ikada vrati, ponovno suditi. Njegov
povratak znai da e morati pred sud. No on se sloio s tim da se uzdri od politike aktivnosti. Iz Paname je
otiao u Houston, gdje mu je funk-cioner taba dao posljednju plau. Ako Dean zaeli da ga vidi, veza e se
uspostaviti posredstvom Otta Kladenskog.*
Umjesto Manuela Naranja, za ekvadorskog ambasadora u UN postavljen je novi ovjek, pa se i Naranjo vratio.
tab je bio izuzetno zadovoljan poslom koji je Naranjo obavio za nas u UN. Dean takoer - namjerava imenovati
Naranja, koji je opet poeo raditi u socijalistikoj partiji, stalnim agentom, to znai da e primati velik dohodak,
uivati razliite povlastice, biti stalno zaposlen i osigurati mirovinu.
Arosemenin ministar financija Juan Sevilla* jedini je od agenata politike akcije iz stare vlade kojemu je hunta
dala novi posao. Vjerojatno zbog njegove odlune akcije u mjesecima koji su prethodili huntinu dolasku.
Imenovan je novim ekvadorskim ambasadorom u Zapadnoj Njemakoj. Proslijedili smo njegov dosje stanici u
Bonnu i dogovorili se kako da se uspostavi dodir ako se ele njime koristiti u Njemakoj. Prije nekoliko tjedana
dao sam Sevilli novac za Carlosa Rendona,* njegova osobnog tajnika koji je uhvatio Rouru i podmetnuo
dokumente Floresu. Rendonu su se, meutim, zaprijetili, i on kani za nekoliko mjeseci napustiti zemlju.1
Potpukovnik Federico Gortaire premjeten je s dunosti vojnog komandanta provincije Manabi za vojnog
guvernera provincije Chimborazo. Za sada emo s njim biti u dodiru posredstvom Jorgea Gortaira, kako ne bi-
smo gubili na vremenu. No Dean namjerava nekoga od novih slubenika poslati to prije izravno u Riobambu
radi susreta s pukovnikom Gor-tairom.
Dean jo uvijek nee zamoliti premijera, pukovnika Luisa Moru Bo-wena, da intervenira u sluaju Cristobala
Mogroveja. Mogrovejo je izjavio policiji da je na Kubu poao po naem nalogu. ak je i njegova majka dola da
vidi ambasadora, ali Dean se pravi mutav. Mislim da bi on trebao pomoi jadnom momku da se izvue iz toga
bijednog zatvora.
Medeni mjesec izmeu javnosti i hunte proao je zauujue brzo. Tradicionalne politike partije brinu se da bi
hunta mogla ostati na vlasti i due nego to je pretpostavljala, a ni masovna unapreenja novih vojnih oficira
nisu osobito popularna. Posebno otkako su meu unaprijeenima prvi bili sami lanovi hunte: podijelili su se
tako da je jedan od njih postao pukovnik, jedan admiral, a dvojica su generali.
QUITO
15. listopada 1963.
Radnike operacije jo uvijek ne teku onako kako mi predviamo, zahvaljujui huntinim arbitrarnim akcijama.
Od prolog mjeseca u pripremi je novi zakon o prometu, ali hunta odbija da zatrai miljenje nacionalne
federacije vozaa (taksija, kamiona i autobusa) - organizacije koju e zakon najtee pogoditi. Svatko shvaa
neodlonost da se zaustavi opi prometni kaos i neredi to se esto dogaaju na cestama, posebno kada se
prepuni autobusi, tehniki gotovo neispravni, sputaju s planina: obino voza, ako je iv i moe se micati,
nestaje s poprita to bre moe. No federaciju vozaa poto-poto moramo odvui iz CTE i, po mogunosti,
pripojiti je CEOSL-u. Stoga smo Jacka Otera* pozvali da se vrati iz Rio de Janeira i izvidi moe li intervenirati
kod hunte glede prometnog zakona i bez obzira na to to federacija vozaa nije lanica ITF-a. Moda e ti napori
donijeti neke rezultate, ako ne u suradnji s huntom, a ono s federacijom vozaa.
ak i AIFLD-operacije izazivaju probleme. Sef programa za zemlju nije ovdje, tako da ga ne moemo navesti
(osim posredstvom Washingtona) da svoj program uskladi s naima. Konano je stigao i Dohertv da nam
pomogne kako bi program AIFLD tekao bez zakanjenja. Ali time jo nije sve gotovo. Namjerava postii to da
Emilio Garza,* ovjek iz AIFLD-a u Bogoti, regrutirani i kontrolirani agent, doe ovamo i proboravi koliko je
potrebno da bi se AIFLD-program odvijao prema Deanovim eljama. Uglavnom je to pitanje zadataka osoblja
putem kojeg elimo pridobivatinae agente. Prije ili kasnije, stanice e voditi sve AIFLD-programe -ekspanzija
je dosad bila toliko jaka da su esto ljudi koji nisu agenti postavljani za efove AIFLD-a, a njih se moe
kontrolirati jedino improviziranim aranmanima.
Politiki su zatvorenici, onim redom kako su njihovi sluajevi razmatrani, dobivali dozvole za egzil. Jo ih je
uvijek vie od stotine. Flores i Roura odlaze u ile. Araujo je konano dobio dozvolu i prije tjedan dana otiao u
Boliviju. Echeverria se jo uvijek skriva, odbacio je zamku koju smo mu postavili s Vargasovim* land
roverom. Cardenas, Vargas, Ba-santes* i ostali nai ubaeni agenti na neki su nain uspjeli izbjei hapenje.
Nekoliko dana proteklog tjedna nai agenti u Narodnoj revolucionarnoj liberalnoj partiji takoer su bili politiki
zatvorenici. Odravali su sastanak usprkos tome to je vlada zabranila sve politike skupove koji nisu bili
prethodno odobreni. Meu uhapenima' su Juan Yepez del Pozo mlai, Carlos Vallejo Baez* i Antonio Ulloa
Coppiano.* Bili su zatvoreni samo nekolko dana. Kasnije su Vallejo i Baez priznali da su posegnuli za takvim
sredstvom radi publiciteta. Pete Palmer* pozabavit e se tim agentima kako bi idui put o takvim alama
raspravili najprije s nama - u suprotnom, mogu oekivati da ih, ako hunti bude trebalo vie vremena da ih pusti,
napirimo mi sami.
Stigao je jo jedan oficir stanice: Jim Wall,* stari prijatelj s kojim sam proao program obuke u Camp Pearvju.
Wall je upravo zavrio dvogodinju slubu djelujui kao student u Santiagu. Preuzet e i neke moje operacije -
vjerojatno agente politike akcije iz projekta ECACTOR. Radit e toboe u ekonomskoj sekciji ambasade.
Zajedno s Palmerom.
Ispitivai na poligrafu sada su u Buenos Airesu. Dean eli biti siguran da je i Medardo Toro* meu
poligrafiranima. Na je dojam da stanica u Buenos Airesu nije taj zadatak shvatila previe ozbiljno - nema
sumnje da imaju dosta argentinskih problema kojima se bave. Da bismo vidjeli zato rezultati operacije nisu
bolji, Dean je zatraio da odem u Buenos Aires i prisustvujem Torovu poligrafiranju. Poi u i u Montevideo, jer
je Toro tamo na lijeenju i ve je u dodiru, to se Velasca tie, s jednim funkcio-nerom kubanske ambasade u tom
gradu.
Moscosov posjet donio je Ekvadorcima dobre vijesti - ovoga je mjeseca objavljeno da je Interamerika banka za
razvoj odobrila novi zajam od deset milijuna dolara.
gurro
7. studenoga 1963.
Bilo je to udno putovanje. Razoaralo me kada je rije o Toru. Ali me zato vrlo ohrabrilo u pogledu mojih
buduih zadataka u Montevideu. Stanica u Buenos Airesu smatra da Torov sluaj ne zasluuje ni etiketu
47sporedan. Upravo kako smo i sumnjali. Sve emu se moemo nadati jest da e jedan od slubenika stanice
povremeno viati Tora da prima njegove izvjetaje i predaje mu plau. U Montevideu je jo gore - ef tamonje
stanice Ned Holman* ne eli imati posla s Velascom. Holman bijae Nolandov predasnik u Quitu, pa tako ima
dosta gorkih iskustava s Velascom. Sluaj je vrlo zanimljiv, jer je Velasco otvorio liniju prema Kubancima
posredstvom Tora, koji se ve dva ili tri puta susreo s Ricardom Gu-tierrezom. Stanica u Montevideu poznaje
Gutierreza kao efa kubanskih obavjetajnih operacija, za koje vjeruje da su velikim dijelom uperene protiv
Argentine zahvaljujui gerilskim operacijama koje se tamo sada provode. Bit e zanimljivo da se vidi prima li
Velasco novac od Kubanaca -ako namjerava ponovno postati predsjednikim kandidatom, onda je to sasvim
mogue. Jer, on je odbio raskid odnosa s Kubom, a i o Castru je uvijek govorio povoljno.
Osim razjanjavanja okolnosti u vezi s Torom, u Buenos Airesu zanimala su me jo dva sluaja. Prvi je jedan
radniki voa, najbolji ubaeni agent u peronistikom pokretu, a drugi - argentinski pomorski oficir koji zajedno
sa svojom enom radi kao agent ubaen u obavjetajnu slubu mornarice.
QUITO
10. studenoga 1963.
Nacionalna federacija vozaa primila je 31. listopada zahtjev vlade da provede poreznu analizu, to znai da
e pod kontrolu doi jedina organizacija koja moe paralizirati cijelu zemlju. Proi e jo mnogo vremena prije
nego to e taj sindikat potpasti pod ITF. To zapravo i nije sindikat, jer su mnogi njegovi lanovi vlasnici taksija,
kamiona i autobusa, ak i benzinskih stanica. Oni su stoga prije srednja klasa nego radnika. Ali sa stanovita
dugoronih planova, najvanije je da organizirane sindikalne grupacije dou pod kontrolu i u sferu veeg
utjecaja.
Bili Dohertv* postigao je da Emilio Garza,* agent AIFLD-a u Bogoti, doe ovamo da nam pomogne otkloniti
probleme izmeu naih agenata u CEOSL-u i operacije AIFLD-a. Taj je agent odlian izbor. Ve sam preporuio
da ga prebacimo u Ekvador kada njegovi zadaci u Bogoti budu zavreni. On je jedan od najuspjenijih
sindikalnih agenata s kojima sam se susreo.
Posljednjih est tjedana teroristi su nastavili ve uobiajenim podmetanjima bombi. Napadane su uglavnom
vladine zgrade. Zapoelo je u Quitu - u jednom tjednu sredinom listopada eksplodiralo je pet bombi - no val
terorizma iri se i na Guayaquil. ini se da ni jedan od naih agenata ne zna koja skupina stoji iza tih
bombardiranja. Dean postaje
248nervozan. Stanje zabrinjava, jer hunta ostaje neosjetljiva na eksplozije bombi usprkos svim hapenjima i sve
brojnijim protjerivanjima.
Preksutra namjeravam regrutirati Josea Mariju Rouru, koji jo od svibnja trune u zatvoru u Garcia Morenu.
Doputeno mu je da napusti zemlju. Odletjet e najprije u Guayaquil, zatim u Limu i u La Paz i konano, u ile.
Pukovnik Lugo proteklih je tjedana bio u Quitu. On kae da su policijski istraitelji utvrdili kako je Roura u
depresiji, razoaran svojom politikom prolou. Vrlo je zabrinut zbog obitelji koja je bez sredstava i ivi od
pomoi prijatelja. Ta se informacija poklapa s onim to sam saznao iz izvjetaja istrage, koje sam primio iz
drugih izvora, te iz obavjetenja o Rourinoj obitelji, do kojih smo doli posredstvom agenata u PCE. Lugo misli
da je Roura spreman na regrutiranje, ali ne misli da to treba obaviti u zatvoru.
Kad smo razmotrili mogunosti, Dean je naredio da uzmem kartu za isti avion od Guayaquila do Lime kojim ide
i Roura i da pokuam sreu u avionu. Utanaili smo s pomonim agentom nae baze u Guayaquilu, ECBLISS-i,
inae Amerikancem koji radi za kompaniju Braniff, neka uredi da dobijem mjesto do Roure. Iz taba je stiglo
odobrenje. Stanica u Limi zatrait e od policije da dopusti Rouri da provede nekoliko dana u gradu, ako eli, jer
ga od dolaska u Guayaquil do leta u La Paz dijele samo dva sata. Sto se naih ciljeva tie, najbolje mjesto za
razgovor s njim, osim u avionu, bit e Lima. Bolje nego La Paz. Kad budem govorio s njim, pozvat u ga da
ostane u Limi na moj troak. Nakon svih tih mjeseci provedenih u jednom od najbjednijih zatvora na svijetu
mogao bi prihvatiti moju ponudu. U svakom sluaju, vrijedi pokuati u avionu - Roura je poznat kao ovjek koji
mijenja miljenja - jer nam je zaista neophodan agent ubaen u zajednicu ekvadorskih komunista koji su u
Santiagu u izgnanstvu. Roura bi mogao biti izvrstan izvor informacija kada sa konano vrati ovamo.
QUITO
13. studenoga 1963.
Nije sve ba teklo savreno, ali se nije dogodila ni nesrea. Odluio sam se za podnevni let u Guayaquil. Roura je
u policijskoj pratnji, na moje iznenaenje, stigao na isti avion. Pukovnik Lugo rekao mi je kako je Roura elio ii
jutarnjim avionom, a posljednja stvar koju bih poelio jest da me Roura ugleda u Quitu ili da budem u bilo
kakvoj vezi s njime. Dogovor izmeu baze i naeg pomonog agenta savreno je funkcionirao - agent me ekao
na aerodromu u tri sata ujutro i dao mi kartu za sjedalo do Rourina. Policija e osloboditi Rouru u trenutku
ulaska u avion.
2-49l
Bio sam zaprepaten videi da je u avionu tek desetak putnika. Stjuardesa me dovela do mjesta. Roura je ve bio
tamo. Moj ranije planirani uvod i pria koju sam bio pripremio poela se topiti. elio sam da razgovor
otponemo kao putnici koji se ne poznaju. elio sam imati mjesto do Rourina za sluaj da avion bude krcat -
kako netko drugi ne bi zauzeo to mjesto. Sada bi sve moglo izgledati previe namjeteno.
Kada sam sjeo do Roure, uslijedila je gotovo beskonna tiina. Oajniki sam pokuavao pronai neku novu
izliku da stupim u razgovor -netko je trebao neto rei, a bilo je oito da sam ja tu s odreenim ciljem. Iznenada
se vratila stjuardesa i predloila mi da prijeem na neko drugo mjesto kako bih mogao spavati, jer je tek svaki
drugi red sjedala zauzet. Bila je to prilika da se priberem i pripremim nov plan. Stoga sam krenuo prema
prednjem dijelu aviona i utuen zauzeo mjesto.
Zarulali smo pistom i vinuli se u zrak. Kako su prolazile minute, pet, deset, dvadeset, postajao sam sve
nervozniji. Ve sam bio poeo, poput loeg agenta sigurnosti, izmiljati razloge zbog kojih nisam uspio razgo-
varati s Rourom. No nekako sam morao probiti led. Najzad sam ustao i proetao do Rourina sjedala, osjeajui
se kao da koraam prema ledenom moru.
Predstavio sam se, naravno, lanim imenom. Roura je nonalantno pristao na razgovor. Sjeo sam i poeo
uobiajenim uvodom. Osjeao sam se lake im sam krenuo. Bio sam ameriki novinar koji je proteklih nekoliko
tjedana proveo u Ekvadoru studirajui probleme nepismenosti, zdravstva i siromatva, kako bih o tome napisao
seriju lanaka. Na aerodromu bio sam ugodno iznenaen videi da i on putuje. Stoga ga pitam ima li neto protiv
da razgovaramo o ekvadorskim problemima s onog stanovita kako na njih gleda jedan komunistiki
revolucionar. Dodao sam da sam saznao za njegovo hapenje i da sam izrazio svoje uenje kako je do jedne
tako jednostrane i nerazumne odluke uope moglo doi.
Let je protekao u razgovoru o Ekvadoru uz alicu kave. Roura je govorio otvoreno. Djelovao je oputeno. inilo
se da se meu nama razvila mala simpatija. Otprilike dvadeset minuta prije slijetanja prebacio sam razgovor na
Rourinu osobna situaciju. Rekao mi je da putuje do La Paza i da e za nekoliko dana nastaviti .za Santiago. Bio
je zabrinut za svoju obitelj i oekivao teka vremena u izgnanstvu.
Sada sam trebao izloiti svoj prijedlog, uvijeno ali ipak dovoljno jasno da Roura razumije. Rekao sam da u u
Limi sresti prijatelje koji vie -manje rade isto to i ja. I oni e vjerojatno poeljeti da porazgovaraju s njim. Bio
sam siguran da e mu ponuditi stanovitu svotu kao naknadu za intervju, jer oni zastupaju velike kue. Bio je
zainteresiran, ali je rekao da su mu Peruanci dopustili boravak na aerodromu samo do sljedeeg leta. Odgovorio
sam da moji prijatelji vjerojatno mogu ishoditi dozvolu da proboravi tamo nekoliko dana, a on neka zamoli
imigracione vlasti da mu dopuste, da u Limi ostane barem jedan dan te da u La Paz produi noas ili ujutro. Tko
zna, rekao sam, moda bi se moglo urediti da on
150prima stalnu financijsku pomo u Santiagu, a njegova obitelj u Quitu. Moda bi on ak mogao postii da i
njegova obitelj doe u Santiago i da tamo ive zajedno. Osjetio sam da je zagrizao i poeo shvaati.
Kada se upalilo svjetlo Veite se, izvukao sam komadi papira sa svojim tobonjim imenom i zanimanjem, na
kojem je bio i broj potanskog pretinca u Washingtonu. Rekao sam mu da u u Limi odsjesti u hotelu Crillon.
Ako mu pode za rukom da ostane nekoliko dana u Limi, neka me nazove kako bismo nastavili razgovor. Ako ne,
uvijek moe stupiti u vezu sa mnom posredstvom mojega potanskog pretinca. Nije mi rekao da e od
imigracionih vlasti na aerodromu zatraiti dozvolu da ostane ondje nekoliko dana, ali nije niti odbio. Pomislio
sam da je ve bio donio odluku da ostane. I na kraju - ponadao sam se da sam ga uvjerio kako znam o emu se
radi te da je i on shvatio kako ima posla s CIA - domahnuo sam zbogom, oslovivi ga Pepito, imenom kojim
su ga zvali drugovi iz PCE. Preao sam na svoje sjedalo.
Na terminalu sam se pozdravio sa slubenikom stanice u Limi koji je povezan s imigracionim vlastima. On je
ve bio uredio da se Rouri izda dozvola boravka ako je zatrai, ili da mu se ponudi ako je on sam ne bude
zahtijevao. Naravno, stvar e se urediti tako da se ne posumnja kako Rouru elimo pridobiti. Iz zgrade terminala
promatrali smo avion kompanije Braniff, oekujui da se Roura konano pojavi na izlazu. Najzad se pojavio,
pristupio stepenicama, a onda se iznenada okrenuo i ponovno uao u avion. Jer u tim trenucima desetak
uniformiranih policajaca koji su urili, gotovo trali prema avionu, pojavie se na stepenicama. Njihov
predvodnik uao je.u avion. Preostalo je da ekamo. Slubenik nae stanice poao je do aerodromske policije i
imigracionog ureda da vidi to se dogaa, a ja sam krenuo u ured stanice u ambasadi i ekao vijesti s aerodroma.
Ako Roura ostane, otii u u Crilon i ekati njegov poziv. Ako produi u La Paz, podnevnim avionom
kompanije Avianca vratit u se u Quito.
Doavi u ambasadu, uo sam loe vijesti. Roura se prestraio policije koja je bila onako jurnula prema njemu i
pomislio da e se dogoditi neto strano. Odbio je da vrijeme do polaska aviona provede u aerodromskoj zgradi.
Bio je izuzetno nervozan i cijelo vrijeme brinuo hoe li zakasniti na avion za La Paz. Otputovao je kako je bio
predvidio.
Sef stanice u Limi Bob Davi* ispriavao se zbog pretjerano revnog optimizma svoje povezane slube - policajci
koji su uli u avion eljeli su Rouri iskazati topao doek dok mu imigraciona sluba ne uputi poziv da ostane
ovdje nekoliko dana. Stanica u Limi loe je izvela operaciju. Uvjeren sam da bi Roura bio ostao. Ne preostaje
nam drugo nego da ekamo njegov brzojav, pismo ili poruku u potanskom pretincu. Dean razmilja o tome da
se veza s Rourom ponovno uspostavi kada stigne u Santiago.
U stanici sam se raspitao kako napreduje operacija ubacivanja u MIR - zapoeo sam je u Guayaquilu
regrutiranjem Enriquea Amaye Quintane.
2.51
lZamjenik efa stanice Clark Simmons* jedan je od mojih nastavnika u Camp Pearvju, a zaduen je i za taj
sluaj. Rekao mi je da su Amavine informacije zlata vrijedne. Otkrio je deset osnovnih logorita i vjebalita,
dao mnogo podataka o gradskoj infrastrukturi i izvijestio vrlo detaljno o njihovoj obuci i nainu pripremanja
akcija. Stanica ima biljenicu s kartama, imenima i adresama, fotografijama i svim drugim vanim podacima o
MIR-u. Stanica smatra da je taj pokret najjaa prijetnja pobunom u Peruu. Podaci u biljenici pisani su
panjolskim jezikom, stalno se unose novi, tako da se u pravom trenutku mogu predati peruanskoj vojsci.
Iz stanice poslao sam kablogram tabu o tome kako je tekao pokuaj Rourina regrutiranja, a kopije uputio u
Quito i u La Paz. Dean je ve bio vidio kablogram kada sam se popodne vratio i vrlo je zadovoljan, iako jo
uvijek ne moemo biti sigurni da je Roura prihvatio. Sutra u dobiti bolivijsku i ileansku vizu kako bih mogao
hitno otputovati ako Roura brzojavi na potanski pretinac u Washingtonu.
QUITO
17. studenoga 1963.
Nije trajalo dugo da se razrijei Rourino regrutiranje. Jutros smo primili kablogram iz stanice u La Pazu kojim
posebno uvjebani RYBAT--izvjestitelj tvrdi da se Roura ve dvaput tajno sastao s dvojicom vodeih bolivijskih
komunista. Ispriao im je o mojem pokuaju da ga regrutiram i rekao da e me ubiti ako me ikada sretne. Jedan
od dvojice Bolivijaca, ini mi se, agent je stanice u La Pazu. A moda je informacija dobivena prislukivanjem.
Viza mi sada nije potrebna, ali Dean misli da bi se Roura nakon est mjeseci, godinu ili dvije, jo uvijek mogao
predomisliti. On u svakom sluaju zna da smo zainteresirani, a, konano, ima i broj potanskog pretinca.
Preostaju mi jo tri tjedna do odlaska. Prenosim operacije na trojicu novih oficira, a sam zavravam neke
sporedne sluajeve - s obavezom da u ih se, ako bude potrebno, ponovno prihvatiti.
Meu onima s kojima sam zavrio jest i dr Philip Ovalle, Velaskov osobni lijenik i posrednik do Atahualpe
Basantesa, agenta ubaenog u PCE. Ovalle postaje senilan, i to je vjerojatno glavni razlog to je Basante-sovo
izvjetavanje toliko opalo. Prije raskida mogao sam nagovoriti ambasadora da Ovalla ponovno stavi na listu
priznatih lijenika za dodjelu viza (konzularna sekcija izbrisala ga je iz toga popisa jer je u SAD poslao nekoliko
sifilistiara). U suprotnom, mogao bi postati opasan. Mogunosti Velaskova povrataka vrlo su slabe, pa i nema
razloga da se gubi vrijeme primajui od Ovallea obavjetenja o velaskistima. Regrutirao sam novog posrednika
do Basantesa. Vjerujem da e novi ovjek podii tempo agentova izvjetavanja. To je Gonzalo Fernandez,*
nekad pukovnik ekvador-
ZJiskog ratnog zrakoplovstva. Bio je vojni atae u Londonu dok nije bio primoran iz politikih razloga na
povlaenje. Kako je i Basantes nekadanji vojni oficir, sva je prilika da e njih dvojica dobro suraivati.
Prekinuo sam i tajnu kontrolu pisama koju sam ponovno bio preuzeo nakon to se administrativni pomonik
prije nekoliko mjeseci vratio iz Quita. U poetku agenti su se bunili. Ali kada sam im objasnio da nemamo
vremena za otvaranje, itanje, fotografiranje, zatvaranje, te za dva sastanka - jedan da primimo pisma, a drugi da
ih vraamo - ini se da su shvatili. Svidjeli su im se uvjeti raskida. Dogovorili smo se da emo prireivati
sastanke svaka dva ili tri mjeseca. Plaali bismo ih za unitavanje propagandnog materijala. Za tih nekoliko
stotina dolara - nije loe. Po mojem miljenju, kontrola pisama zaista je gubljenje vremena. Samo tabne slube,
pripravne da preuzmu sve, kao na primjer grupacija za Kubu, bavit e se pismima i uvjebavati tehniku
nevidljivog pisanja.
TAMPA
10. prosinca 1963.
Na putu kui usporeivao sam sadanju situaciju u Ekvadoru s onom koju sam zatekao prilikom dolaska. Noland
vie ne bi prepoznao ovo mjesto. U stanici u Quitu sada je osam oficira, ukljuujui i Gabea Lo-wea,* koji e
stii u proljee da popuni posljednje otvoreno mjesto. Pet ih je bilo kada sam stigao. Sada su tamo dvije
sekretarice, nekoliko ena naih ljudi koje su takoer zaposlene i jo jedan slubenik za veze. U Guayaquilu jo
uvijek imamo dva oficira u konzulatu, ali im je pridodan jedan koji djeluje izvana. Dean planira da povea broj
oficira pod neslubenom zatitom, posebno u Guayaquilu. Budet stanice dramatino raste - od 500 ooo dolara
1960. godine do gotovo 800 ooo dolara danas.
Svakako, operacije su uspjenije. Poboljan je program suzbijanja pobuna zahvaljujui hapenjima, protjerivanju
i opoj represiji koju poduzima hunta. Pripremamo nekoliko novih operacija - osobito nova prislukivanja
telefona te osnivanje obavjetajne vojne jedinice, o emu se stara Dean. Mnoge od tih aktivnosti odvijaju se u
suradnji s huntom. No posredstvom policije, vojnih oficira i stenografkinje koja je na naoj platnoj listi ubacili
smo se i u samu huntu. Ima izgleda da e se poboljati i studentske operacije. Radnike operacije, CEOSL i
AIFLD, vrsto su u naim rukama, usprkos svim problemima s kojima su se sukobljavale. Najbolji nai agenti
ubaeni PCE preivjeli su, a imamo ih jo nekoliko novih, ukljuujui i one u bazi u Guayaquilu.
Sto se tie ope politike situacije, tu stojimo jo povoljnije. Kad sam stigao u Ekvador, Araujo je bio premijer.
Za dvije i pol godine tradicionalne su partije uinile niz stvari zbog kojih su se ljudi okrenuli krajnjim rjeenjima.
Svi politiari: Velasco i njegovi sljedbenici, konzervativci,
53kranski socijalisti, liberali i socijalisti borili su se za uske sektake interese, ponekad pod vodstvom naih
agenata i bliskih povezanih slubi. No propustili su da otvore demokratske tokove reformi, zbog ega su morali
platiti raun, ako ni zbog ega drugog, a ono zbog neispunjenih obeanja. Sada se konano te reforme mogu
uvesti dekretima; ini se sigurnim da e red koji je hunta uvela ubrzati ekonomski razvitak. Zemljina je reforma
jo uvijek najhitnija. U izvjetaju objavljenom ove godine Organizacija za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih
naroda utvrdila je da otprilike 800.000 ekvadorskih obitelji (vie od tri milijuna ljudi) ivi u krajnjem
siromatvu, a samo 1000 bogatih porodica (900 zemljoposjednika i stotinu koje se bave biznisom i trgovinom)
posjeduje golema bogatstva.
2-54H
o>
I-H
a
H l
OlWASHINGTON 8. veljae 1964.
Teko je ostati ravnoduan posjetom novoj zgradi taba u Virginiji. Dvadesetak - tridesetak minuta od
Washingtona, uz rijeku Potomac -vrlo lijep put kroz park, uz stijene, do ulaza u tab gdje stoji oznaka Ured za
javni promet, postavljena tu oito zato da nekoga zavara. Zgrada je golema sedmorokatnica u obliku slova H,
okruena licom i drvoredom. Kad jednom uete, vrlo se teko snai. Proitao sam negdje da je sagraena za
potrebe deset tisua namjetenika, a parkiralita za golem broj automobila. Prvi je dojam da u toj zgradi boravi
vie ljudi nego to je bilo predvieno.
Sa slubenikom nadlenim za Ekvador proveo sam puna dva dana popunjavajui podatke koji nikada ne ulaze u
slubeno izvjetavanje. Upoznavao sam se s promjenama u tapskoj administraciji. Najvanija je promjena -
nedavno uspostavljanje novog direktorata DDS/T (za znanost i tehnologiju), koji je odio nastao spajanjem
dosadanjeg Ureda za obavjetajnu djelatnost s podruja nauke i Ureda za istraivanja i izvjetavanje, oba iz
okvira DDI, te jo nekoliko drugih ureda. Novo je tijelo preuzelo na sebe pripremanje informacija i ispunjavanje
zahtjeva za izvjetavanjem o napretku razliitih vanih podruja znanosti i tehnologije u svijetu, s posebnim
osvrtom, to ne iznenauje, na razvoj sovjetskog naoruanja. Nova je institucija odgovorna za razvitak sistema
tehnike koordinacije. Dosadanji Direktorat za koordinaciju je ukinut.
Jo se jedna vana promjena zbila u DDP-u,1 u kojem su se Odjel za meunarodne organizacije i Sluba
psiholokih i paravojnih akcija ujedinile i usvojile novo ime: Sluba tajnih akcija. Stapska koordinacija i voenje
svih CA-operacija (ranije poznatih kao PP-operacije) sada je centralizirano u toj slubi. Ljudi koji rade u novoj
CA-slubi, moda zbog toga to su mnogi od njih veterani tradicionalnih sukoba izmeu Odjela za meunarodne
organizacije i Odjela za razliita geografska podruja, raz-
1 Vidi shemu VI
17 CIA
2-57vili su novu terminologiju koja izaziva smijeh u hodnicima taba. Umjesto da agente i dalje nazivaju
agentima, u svojim ih memorandumima i drugim dokumentima ustrajno spominju kao tajne prijatelje. O
problemima u vezi s kontrolom agenata - stara rana lOD-a koja nikad nee zacijeliti -nitko vie ne govori, kao da
je nestala samim time to se operativni agenti A vie ne nazivaju tim imenom.
U DDP-u uskoro e doi do nove promjene. Odjeli za sovjetsku Rusiju i za Istonu Evropu e se spojiti, s time
da e Grka pripasti Odjelu za Bliski istok. Sve evropske komunistike zemlje bit e u okviru Odjela za sovjetski
blok. Umjesto REDWOOD-a, novi zajedniki nazivnik svih akcija toga Odjela glasit e REDTOP.
Takoer postoji potpuno novi odjel DDP-a pod nazivom Odjel za unutranje operacije (DOD), odgovoran za
obavjetajne zadatke CIA u SAD-u (usmjeren na vanjske ciljeve, naravno). DOD je preteno angairan u
regrutiranju Amerikanaca, uenjaka i strunjaka, koji e obavljati zadatke na meunarodnim konferencijama.
DOD ima svoju stanicu u samom Washingtonu i urede u nekim drugim gradovima.
Najnovija vijest u Odjelu za zapadnu hemisferu jest odlazak dosadanjeg efa, pukovnika J. C. Kinga.* Njegova
je mo postupno slabila jo od invazije u Zaljevu svinja, kada su kubanski poslovi izuzeti iz nadlenosti Odjela.
Osim toga Kingu su dodijeljeni razliiti savjetnici kao to je, na primjer, Dave McLean,* koji je obavljao
dunost efa stanice u Quitu kada je hunta preuzela vlast, te Bili Hood,* koji je prole godine radio na nedavno
otvorenom mjestu efa operacija. Kinga je na dunosti efa Odjela zamijenio jedan od starijih oficira koji je,
nakon invazije u Zaljevu svinja, premjeten iz Odjela za Daleki istok. Zove se Desmond Fitzge-rald,* dosad je
bio pomonik efa Odjela zapadne hemisfere za kubanske poslove - takoer nova funkcija osnovana nakon
invazije na Kubu. Dosadanji zamjenik efa Odjela Ray Herbert* nastavlja rukovoditi zadacima osoblja i onim
zadacima koji nisu izriito povezani s operacijama uperenim protiv Kube.
.>
1
WASHINGTON 10. veljae 1964.
Proveo sam no izvan Nolandove kue. ive u McLeanu, nedaleko od taba izgleda kao da svi ive u tom
podruju. Nakon povratka u tab Noland je postao ef grupe za Brazil u okviru Odjela za zapadnu hemisferu - to
je znaajan posao otkako je Brazil pod Goulartom krenuo ulijevo. Prole godine Noland je nekoliko puta boravio
u Brazilu. Prema njegovim rijeima, Brazil je za nas najtei problem u Latinskoj Americi - ak ozbiljniji od
Kube, otkako je odbaeno oruje.
258Istraga koju je brazilski parlament proveo o izborima 1961. godine, to je zapoela prolog svibnja i jo
uvijek traje, nije potpomogla operacije u Brazilu. Otkriveno je da su u glavnini operacijama politike akcije nae
stanice u Riju Brazilsko udruenje za demokratsku akciju (IBAD) i srodna organizacija Narodne demokratske
akcije (ADEP) u izbornoj kampanji ip6z. utroili za financijsku podrku protukomunistikim kandidatima
otprilike dvanaest milijuna dolara, a moda i dvadeset. Bili su osigurani fondovi izvana, za izbore za guvernere u
osam od jedanaest drava, za petnaest kandidata za federalne senatore, 2.50 kandidata za federalne poslanike i za
oko 600 kandidata za najvie dravno zakonodavno tijelo. Rezultati izbora bili su razliiti. Kandidati koje je
podravala stanica izabrani su za guvernere u dravama Sao Paulo i Rio Grande, koje i jesu najvanije. No
ljeviar, Goulartov pristalica, pobijedio je na izborima za guvernera znaajne sjeveroistone drave Pernambuco.
U narodnoj skuptini odnosi izmeu triju glavnih politikih partija ostali su jednaki, to je ocijenjeno kao
pobjeda.
Parlamentarna istrana komisija bila je na neki nain pod kontrolom - pet od devet njezinih lanova i sami su
primali novac od IBAD-a i ADEP-a. No samo je odbijanje bankarskih institucija, kao to su First National City
Bank,* Bank of Boston* i Royal Bank of Canada,* da otkriju strane izvore sredstava deponiranih za IBAD i
ADEP sprijeilo da se ne otkrije pravo stanje stvari. Potkraj kolovoza prole godine predsjednik Goulart naredio
je da se ukinu ADEP i IBAD, a u parlamentarnom izvjetaju, objavljenom u studenome, navodi se zakljuak da
su te dvije organizacije nezakonito pokuale utjecati na izbore i96z. godine.
WASHINGTON 12. veljae 1964.
Proteklih dana kretao sam se izmeu slube za Urugvaj i grupe za Kubu kako bih se upoznao s prvenstvenim
operativnim zadacima protiv Kubanaca. U Montevideu e moj osnovni zadatak biti operacije protiv Kube. Jo
samo pet zemalja Latinske Amerike ima diplomatske odnose s Kubom. Operacija protiv Kubanaca u Montevideu
vrlo je vana, tvrdi se u uputama koje sadre zadatke stanica. To je jedina stanica u cijeloj hemisferi ije su
operacije protiv sovjetske ambasade na drugom mjestu na listi prioritetnih zadataka. Razloge tome treba traiti u
injenici da komunizam u Urugvaju znaajno raste, posebno u sindikatima. Bez sumnje, tome pridonosi
tamonja kubanska ambasada. Dapae, postoje jaki dokazi da sadanje gerilske i teroristike aktivnosti na
sjeveru Argentine pomae kubanska ambasada u Montevideu.
Upravo sada postoje dva glavna cilja protukubanskih operacija u Montevideu. Najprije, u svrhu raskida odnosa,
provodimo sve odgovarajue operacije da bismo potpomogli optube Venezuele protiv Kube o in-
17*
2-59
tervenciji i agresiji, koje se temelje na otkrivanju tajnih skladita oruja na venezuelanskoj obali prolog
studenoga. Utvreno je da je oruje proizvedeno u Belgiji, a tvorniar uvjerava da ga je prodao Kubancima.
Svrha je toga venezuelanskog sluaja da se konano, posredstvom OAS-a, pozovu sve latinskoamerike zemlje
koje jo imaju odnose s Kubom da ih raskinu. Moemo se nadati da e takav korak, na koji e pozvati Venezuela
a ne SAD, sadravati dovoljno dokaza da ga OAS prihvati, posebno ako narednih mjeseci ojaa propaganda koju
nee pokretati SAD. Iz diskrecije, nikoga nisam pitao o tome, ali ini mi se, da je cijeli taj sluaj s otkrivanjem
skrovita oruja vodila stanica u Caracasu. Sumnjam na to da je oruje podmetnula stanica, moda u zajednikoj
operaciji s tamonjom slubom, i onda otkrila stvar.
Kako je na temeljni cilj u Urugvaju da izazovemo raskid diplomatskih odnosa s Kubom, moramo se u
meuvremenu ubaciti u kubansku misiju u Montevideu bilo s tehnikom, bilo s regrutiranjem agenta, da bismo
stekli bolje obavjetajne podatke o kubanskim aktivnostima. Ve provodimo neke operacije protiv kubanske
ambasade, ali jo se nismo uspjeli ubaciti unutra.
Ne moe se karati da to stanica nije pokuala. Lani je bilo nekoliko pokuaja regrutiranja. Uspjeli smo samo s
Rolandom Santanom.* Na nesreu, Santana je kratko boravio u Montevideu, a i nije imao pristupa delikatnijim
informacijama, jer nije bio obavjetajni oficir. Ako nita drugo, taj nam je sluaj posluio za propagandu.
U narednoj smo prilici bili blizu da pridobijemo oficira za kojega smo vjerovali da je ef kubanske obavjetajne
slube u Montevideu. Taj oficir, Earle Perez Freeman,* u prosincu je otro odbio pokuaj regrutiranja,
neposredno prije nego to se, nakon tri godine provedene u Urugvaju, trebao vratiti na Kubu. U Meksiku, gdje je
ekao avion za Havanu, iznenada se pojavio u amerikoj ambasadi. U razgovoru s oficirom stanice sloio se da
zatrai azil u SAD-u. S njime je razgovarao Bob Shaw,* jedan od mojih nastavnika u ISOLATION-u. U
hodnicima taba jo se uvijek prepriava njegovo pomanjkanje svakog opreza. Nakon to je obavio sve pripreme
da Pereza prebaci u SAD vojnim avionom s aerodroma u Me-xico Citvju, Shaw ga je odvezao kolima na
aerodrom. Putem je Pereza iznenada obuzela panika, iskoio je iz Shawovih kola i nestao u gomili prolaznika. Ni
sada nitko ne moe razumjeti kako je Shaw zaboravio prvo pravilo u takvim sluajevima: da smjesti Pereza na
zadnje sjedalo, u sredinu izmeu dvojice naih slubenika. Da je Perez i promijenio miljenje prije nego to je
trebalo da napusti Mexico City, u razgovoru bismo ga moda uvjerili kako treba otii. Ako nita drugo, izbjegla
bi se panika i gubitak kontakta. Perez se vratio u Havanu. Nema znaka da su Kubanci saznali za njegov dodir sa
stanicom u Mexico Citvju. No u tabu vlada nepodijeljeno miljenje da je u ovom sluaju stanica loe obavila
posao -nisu dobiveni ak ni osnovni podaci o kubanskim operacijama u Montevideu.
z6oGrupa za Kubu najvie je zainteresirana da se pokua regrutirati ifrant za koga je stanica utvrdila da se zove
Roberto Hernandez.* Oficiri iz di-rektorata za obavjetajne poslove, koji se bave kubanskim komunikacijama,
kau da Sovjeti opskrbljuju Kubance kriptogramskim materijalima koji se upotrebljavaju u njihovoj
diplomatskoj i obavjetajnoj korespondenciji i koje je nemogue otkriti. Ako uspijem regrutirati ifranta, rekoe,
moglo bi se postii da strunjak iz taba kopira materijale i da ih neprimjetno vrati. Budue, a moda i ranije
dopisivanje koje sada uva Agencija za nacionalnu sigurnost za sluaj da se jednom saznaju ifre -u tom bi se
sluaju moglo proitati.
MIAMI
14. ouljka 1964.
Na smo bora\ak rasporedili tako da budemo i u kui Janetinih roditelja u Michigenu, i kod mojih ovdje na
Floridi. Prije dva tjedna rodio nam se i drugi sin, tono onoga dana kako je prije nekoliko mjeseci lijenik
predvidio. Kakvo veselje - ponovno sve tee savreno. Kada za nekoliko tjedana beba bude sposobna za put,
Janet i djeca odletjet e u Montevideo. Ja, meutim, odlazim odmah, jer se oficir kojega moram zamijeniti
sprema da hitno ode.
Na putu u Montevideo zaustavio sam se ovdje i gotovo cijeli dan proveo raspravljajui o tome kako stanica
JMWAVE (Miami) moe potpomoi na program protiv Kubanaca u Montevideu. Charlie McKav,* oficir
JMWAVE s kojim sam se susreo na aerodromu, predloio mi je da o poslu razgovaramo na plai umjesto u
zrakoplovnoj bazi Homestead. Odmarali smo se na suncu sve dok nije dolo vrijeme da me prebaci na aerodrom.
Bio je pravi ovjek za takve razgovore, jer je u stanici u Montevideu radio ezdesetih godina i poznaje tamonje
operacije.
Operacije CIA u Miamiju su opsene, ali, ini se, preteno usmjerene na ispitivanje izbjeglica, prikupljanje i
aktualiziranje informacija i na operacije paravojnih infiltracija na Kubu. Imaju i oficire za pojedine zadatke te
agente - kubanske izbjeglice koji mogu pomoi stanicama hemisfere na povremenim zadacima regrutiranja,
prepisivanja u operacijama prislukivanja, kao i u mnogim drugim zadacima. Nedavno je stanica u Montevideu
predloila da JMWAVE pokua pronai enu koja bi se pribliila kubanskom ifrantu poznatom po iznimnoj
sklonosti ljubavnim avanturama. McKay tvrdi da su nedavno pronali kandidatkinju Kubanku izuzetne
ljepote koja se ve otprije bavi takvim poslom. Narednog e tjedna biografske podatke, izvjetaj o dosadanjim
njezinim ulogama u pojedinim operacijama i fotografiju koju mi je pokazao poslati u Montevideo.
Glavna operacija stanice u Miamiju koja se odnosi na Urugvaj jest projekt AMHALF, u koji su ukljuena tri
urugvajska diplomata na za-datku u Havani. To su trgovinski predstavnik Zuleik Ayala Cabeda,* drugi sekretar
ambasade German Roosen i prvi sekretar Hamlet Goncal-ves.* Nijedan od njih, pretpostavljamo, ne zna da
druga dvojica rade za CIA, ali u stanici dre da oni meu sobom o tome ipak razgovaraju. Meu njihove zadatke
u Havani ulazi i osiguravanje azila pojedinim Kubancima, predavanje i preuzimanje tajnih poruka na skrovitim
mjestima za druge agente, kupovina valute, promatranje pojedinih luka i pokreta vojnih jedinica. Veza s
agentima iz Miamija odvija se putem radija, a osim toga najmanje svakog drugog tjedna jedan od njih putuje u
Nassau ili Miami po zadacima koji nisu u vezi s CIA. Iznose, na primjer, vrstu valutu i dragocjenosti koje su
ostavili bjegunci. Takva vrsta kontrabande slui i kao zatita njihovu poslu za CIA, ali i pridaje izuzetnu
osjetljivost cijeloj operaciji. Ta je osjetljivost ve postala opasnom, jer se u igri protiv jedne zemlje nalaze i
diplomati koji su u njoj akreditirani. State Departmentu nee biti lako da se ispria urugvajskoj vladi ako se
operacija otkrije.
MONTEVIDEO 15. oujka 1964
Prekrasan grad nije ni udo da se u Odjelu za zapadnu hemisferu smatra jednim od glavnih zgoditaka. Na
aerodromu me doekao Gerry O'Gradv,* zamjenik efa stanice, i odveo u hotel Lancaster na trgu slobode, gdje
sam odsjeo i lani. Poveo me zatim u svoj veliki sedmorosobni stan iz kojega se prua pogled na Ramblu i jo
dalje na plau Pocitos, gdje smo proveli popodne razmjenjujui iskustva. O'Gradv je stigao ovamo u sijenju, no
njegova obitelj nee doi do lipnja, kada djeci zavrava kola. I on je jedan od onih koji su premjeteni iz Odjela
za Daleki istok. Radio je u Tajpehu i u Bangkoku. Dobar momak.
MONTEVIDEO 18. oujka 1964.
Prijelaz iz pretposljednje zemlje po veliini u najmanju u Junoj Americi omoguuje da se vide goleme razlike u
nacionalnom razvitku. Kontrasti, ne slinosti, ocrtavaju se izvanredno jasno. Urugvaj je zaista izuzetak u veini
ustaljenih shvaanja o Latinskoj Americi. Odaje dojam slonog drutva organiziranog u modernoj, sigurnoj
dravi. Indijanci nisu preputeni sami sebi niti su potisnuti u najdublje siromatvo, ne postoje prirodne
geografske razlike izmeu plantaa na obali i farmi u sijerama na tetu potonjih, nema stalnih kriza i politike
nestabilnosti, nema iroko rasprostranjene nepismenosti, militarizma, nerazumno visoke stope natali-
i6zteta. Na prvom koraku u Urugvaju zamjeuju se pogodnosti za koje se nadam da e proizai i iz huntinih
programa reformi u Ekvadoru.
U Urugvaju kao da je sve u slubi napretka. Dohodak po stanovniku iznosi 700 dolara i meu najviima je u
Latinskoj Americi. Devedeset posto stanovnitva je pismeno. Samo u Montevideu izlazi deset dnevnih listova.
Zemlja je preteno urbanizirana (otprilike 85 posto), a vie od polovice od ukupno z,6 milijuna stanovnika ivi u
Montevideu. Zdravstvene ustanove i prehrana zadovoljavaju. Socijalno osiguranje i mirovinski sistem na visokoj
su razini. Naseljenost iznosi treinu latinskoamerikog prosjeka, a porast stanovnitva je najnii - samo 1,3
posto. Sto je najvanije, reljef je takav da omoguuje da se 88 posto zemlje iskoristi, uglavnom za stoarstvo.
Ovdje susreemo model politike stabilnosti, zemlju koja u ovom stoljeu gotovo da i nije imala vojnih
intervencija u politici. Po paljivo odabranoj definiciji, to je amerika vicarska.
Takva sretna situacija u Urugvaju datira od izbora 1903. godine, kada je na vlast bio doao Jose Batlle y
Ordonez, zacijelo jedan od najveih i najdjelotvornijih zapadnih liberalnih reformatora koji je stavio toku na
estoke sukobe urbaniziranog i ruralnog dijela zemlje, sukobe to su prijetili da rascijepe Urugvaj, kao to se to u
devetnaestom stoljeu dogaalo u veini zemalja Latinske Amerike. Urugvajci duguju Batlleu drutveno
priznanje kao jednom od najnaprednijih ljudi svoga vremena: uveo je osmosatni radni dan, obavezni dan odmora
i tjednu isplatu, naknade radnicima za sluaj povreda, odredio minimalne zarade, mirovinsko i socijalno
osiguranje, slobodnu graansku prosvjetu koju drava novano potpomae. Da bi regulirao poboljanje poloaja
radnika i kontrolirao koncentraciju ekonomske moi u rukama privatnih stranih i nacionalnih interesa, Batlle je
ustanovio vladine monopole u javnim slubama, bankarstvu i stanovitim trgovinskim i industrijskim podrujima.
U politici, Batlle je ustanovio naelo koparticipacije, u kojoj je manjinska partija blankista (poznata i kao
Nacionalna partija) podijelila vlast s Batlleovom Colo-rado partijom u izvrnoj vlasti, u kojoj su sudjelovali
lanovi obiju partija. Posredstvom toga mehanizma, javni je autoritet podijeljen, partijske frakcije iskljuene, a
krvave borbe za politiku vlast okonane. Batlleu, dakle, Urugvajci mogu pripisati kao zaslugu politiku
stabilnost zemlje, socijalnu jednakost, politiku preraspodjele dohotka u korist pojedinih grana privrede u razvoju,
sistem socijalne zatite i vladine trgovinske monopole, financijske te monopole javnih slubi.
Meutim, od 1954. godine ivotni standard u Urugvaju opada. Ukupni narodni proizvod vie ne raste,
produktivnost i narodni dohodak je opao, industrijski je rast spao ispod ionako niske stope rasta stanovnitva. In-
vesticije ine samo u posto od ukupnog narodnog proizvoda, to je, moda, navjetaj otpora Urugvajaca
sniavaju uobiajene razine potronje. Ugroeni ivotni standard srednje i nie klase doveo je do sukoba koji se
oituju u uestalim, sve irini i otrijim trajkovima, to su poeli prevladavati u ivotu te zemlje.
2*3Sto se dogodilo u toj najutopistikijoj od modernih demokracija? Od sredine pedesetih godina glavni je
ekonomski problem bio: kako se prilagoditi padu svjetskih cijena glavnih urugvajskih izvoznih proizvoda - go-
veeg mesa, koe i vune. Kako su prihodi od izvoza opali - ispod razine postignute prije trideset godina -
urugvajski uvoz bio je pod otrim pritiskom sve viih cijena gotovih proizvoda i polusirovina potrebnih prera-
ivakoj industriji podignutoj u doba depresije, a zatim prosperiteta izmeu 1945-1955. Rezultat: inflacija,
deficit platne bilance, ekonomska stagnacija, porast nezaposlenosti (sada iznosi 12. posto), devalvacija.
Djelomino su problemi s kojima se Urugvaj sukobio bili neizbjeni, jer se donedavni napredak temeljio na
neuobiajenim tritima za drugog svjetskog rata i rata u Koreji. Problemi su se, meutim, pogoravali stano-
vitim vladinim politikim potezima, posebno otvaranjem novih radnih mjesta u vladi i njezinim poduzeima, to
je uinjeno s ciljem da se ublai nezaposlenost i ubrza politika pomo. Kako u raspodjeli poslova u vladi postoji
sistem tri-dva (tri mjesta za one koje postavlja veinska partija, a dva za one koje popunjava manjinska
partija), uspostavljen u toku tridesetih godina, moglo bi se rei da su obje partije dospjele u podreeni poloaj
prema vrhovima administracije. Zaista, broj vladinih inovnika poveao se od 58 ooo u 1938. na 170 ooo u
1955. godini. Sada ih je 200 ooo. S obzirom za primamljive penzije i druge povlastice koje uivaju, vlada
uvjerenje da svatko ima pravo na zaposlenje u vladi - iako su plae uslijed inflacije opale toliko da veini
zaposlenih u vladi treba jo jedan posao kako bi preivjeli. No glavni je rezultat: pomanjkanje sredstava za
financiranje javne administracije. Ova se kritizira zbog nesposobnosti, sporosti, nesnalaenju u papirima,
visokog stupnja izostajanja s posla, slabog obrazovanja i ope korupcije.
Sistem plaanja u aparatu urugvajske drave temelji se na tome da se jedan dio zarade od izvoza zadri
primjenom viestrukih izjednaavanja deviznih teajeva. Sredinja banka plaa izvoznika u pesosima svotom
koja je manja od vrijednosti njegova proizvoda na slobodnom tritu, a razlika se, posredstvom banke, pretae u
vladine operacije. Taj je sistem metoda za preraspodjelu dohotka i jednak je po svom uinku izvoznoj taksi, koja
rui ravnopravan poloaj domaeg proizvoda na meunarodnim tritima. Retencije takoer slue da se primarni
proizvodni sektor, stoari i raneri, privole da se ne opiru porezima to se ubiru kao pripomo vladinoj
birokraciji u Montevideu i jaanju njihovih povlastica. Rezultat je da raneri povlae vunu i stoku s trita ili pak
svoje proizvode prodaju kontrabandi - obino preko nezatiene granice prema junom Brazilu.
Sukobi izmeu interesa seoske i urbane sredine, produbljeni opadanjem prihoda od izvoza, imali su kao
posljedicu pad produktivnosti i ivotnog standarda Urugvajaca. Godine 1958, nakon to su gotovo 100 godina
bili u opoziciji, blankisti su na dravnim izborima pobijedili u koaliciji s Federalnom ligom za seoski pokret,
takozvanim ruralistima. Koali-ija je izradila programe poveanja izvoza poljoprivrednih proizvoda, ali je u
ostvarivanju toga programa ve na poetku naila na slab uspjeh. Godine 1959. bio je potreban veliki
meunarodni zajam za izravnavanje platne bilance. Meunarodni monetarni fond zahtijevao je da se usvoje
fiskalne reforme za zaustavljanje inflacije, izravnavanje robne razmjene i unapreivanje izvoza. Ti su zahtjevi
prihvaeni. Pesos je devalvirao, re-tencije su na izvoz smanjene, uspostavljena je kontrola uvoza, podrezana krila
potronji. No program ozdravljenja ipak nije uspio. Djelomino stoga to su cijene uvoznim industrijskim
proizvodima i dalje rasle, a inflacija i druge boljke nisu otklonjene. Pesosu, koji je devalvirao sa 1,5 na 6,5 za
dolar 1959. godine, vrijednost je i dalje opadala, tako da sada valja dati 18 pesosa za jedan dolar. Trokovi ivota
rastu, od nekih 15 posto godine 1962.. na 33,5 posto godinu dana kasnije. Usprkos daljnjem opadanju privredne
moi blancosi su uspjeli zadrati kontrolu izvrne vlasti i na izborima i96z. godine, uglavnom stoga to su nova
mjesta u vladinoj administraciji otvorena prije izbora.
Moda jo znaajnije nego to je obeshrabrivanje ranera da poveavaju proizvodnju ili druge suprotnosti u
politici preraspodjele dohotka jest razvodnjavanje politike moi u toj zemlji. Izvrno tijelo (kolegij), zamiljeno
na osnovi dogovora o podjeli vlasti izmeu dviju glavnih partija i kao brana pokuajima uzurpacije, sastoji se od
devet lanova. est ih je iz partije veine, a tri su iz partije manjine. U praksi se, meutim, vladin Nacionalni
savjet esto javlja kao trei zakonodavac zahvaljujui frakcio-natvu koje je izborni sistem unio u vladajue
partije. Sadanje Nacionalno vijee, na primjer, ine tri lana jedne blankistike frakcije, dvojica iz druge i jedan
pripadnik tree frakcije. lanovi manjinske partije coloradosa slino su podijeljeni: dvojica iz jedne, a jedan iz
druge frakcije. Tih pet razliitih frakcija zastupljeno je u egzekutivi svaka sa svojim programom i svojom
politikom organizacijom. Sposobnost izvrne vlasti da usmjeruje i odluuje vrlo je ograniena i uvjetovana
eventualnim ujedinjavanjem frakcija na pojedinim pitanjima, esto mimo linija samih partija.
Zakonodavstvo je rascjepkano na slian nain. Zapravo je podreeno samo sebi. Posebni zakon omoguuje
svakom senatoru i poslaniku da bez carine uveze jedan novi inozemni automobil svake godine, to, u uvjetima
inflatornih cijena, automatski znai da se tim kolima dva ili tri puta poveava vrijednost. Legislativa je na slian
nain 1961. favorizirala politiare, osiguravajui, u trenutku povlaenja s dunosti, povlastice za nosioce poli-
tikih funkcija. Odobravaju se i posebne vladine pozajmice za gradnju kua lanovima predstavnikog doma pod
vrlo povoljnim uvjetima.
Kakvi su izgledi da se sada rijee neki od problema zemlje kada je ve ranije bilo toliko mogunosti? Stanovit je
stupanj otrine neophodan, ali reforme bi trebale zahvatiti vladina poduzea, poljoprivredu, a moda najvie
izvrnu vlast.
Dvadeset i osam vladinih poduzea, samostalnih i decentraliziranih slubi, optuuje se za neefikasnost, korupciju
i gubitke. Za tako malu
lzemlju, raspon njihovih poslova zaista je golem: eljeznice, avionski promet, kamionski transport, autobusne
linije, prerada i promet naftom, proizvodnja cementa, proizvodnja i uvoz alkoholnih pia, prerada mesa,
osiguranje, vjerovnitvo i trgovinsko bankarstvo, pomorski prijevoz, upravljanje lukom u Montevideu,
elektroenergija, telefoni i telegrafi, vodoopskrba, komunalne slube. Poboljano rukovoenje i odstranjivanje
gubitaka i korupcije u sredinjoj administraciji - koju sainjavaju razliita ministarstva nasuprot samostalnim
kompanijama i decentraliziranim slubama takoer je vrlo vano.
U poljoprivredi se moraju rijeiti dva osnovna problema: okrupnjavanje posjeda i porast dohotka te nedostatan
kapital i slaba tehnologija. Sto se okrupnjavanja posjeda tie, otprilike 5 posto jedinica dri oko 60 posto zemlje,
a gotovo 75 posto jedinica raspolae s manje od 10 posto zemlje. Problem odnosa izmeu latifundija i malih
posjeda izmakao je Batlleovoj panji. Vie od 40 posto zemlje iskoritava se posredstvom stanovitih oblika
nesigurnog zakupa, koji sadravaju odgovarajue mjere usmjerene protiv bogaenja. Jasno je da se pregolemi
zemljini posjedi moraju ponovno raspodijeliti kako bi se intenzivirala obrada zemlje, a i zbog porasta
proizvodnje i otvaranja novih radnih mjesta.
Sto se izvrne vlasti tie, zapoele su rasprave o ustavnoj reformi, to jest o povratku na predsjednitvo s jednom
linou te eventualno zadravanje kolegija, ali tako da svi izabrani lanovi budu pripadnici iste stranke.
ini se da nitko ne zna kako e Urugvaj rijeiti svoje probleme. Ali svi se slau s tim da je zemlja zapala u
gospodarsku, politiku i moralnu krizu.
MONTEVIDEO 2,1. oujka 1964.
Stanica u Montevideu pripada meu srednje po broju slubenika u zapadnoj hemisferi. Osim efa stanice Neda
Holmana* i O'Gradvja, ovdje su jo etiri operativna oficira (po jedan za sovjetske operacije, komunistiku
partiju i srodne grupacije, operacije tajnih akcija i za kubanske operacije), zatim administrativni pomonik, dva
slubenika veze i tri tajnice - svi pod firmom politike sekcije nae ambasade. Izvana, bez slubene zatite,
imamo dva amerika graanina.
Napredniji stupanj razvitka u Urugvaju, u usporedbi s Ekvadorom, odraava se u analizama stanice o operativnoj
okolici kao daleko sloenijoj i jae neprijateljski raspoloenoj sredini nego to je to sluaj sa siromanim i
zaostalim susjednim zemljama. Iako postoje slinosti u ciljevima stanica, razlike su uglavnom u veoj
sposobnosti ovdanjih neprijatelja.
z66KOMUNISTIKA PARTIJA URUGVAJA (PCU)
Nasuprot podijeljenoj, slaboj i frakcijama razjedinjenoj Komunistikoj partiji Ekvadora, PCU je dobro
organizirana i disciplinirana partija s puno jaim utjecajem nego to to pokazuju glasaki rezultati koje postie.
Zahvaljujui djelomino i izbornom sistemu (ley de lema), PCU gotovo simbolino sudjeluje u dravnoj
zakonodavnoj vlasti: ima tri mjesta od ukupno 130. J/eutim, snaga te partije raste uglavnom zbog sve gore eko-
nomske situac.je. Dok je na izborima 1958". PCU osvojila zj ooo glasova (2,,6 posto), godine i96z. dobila je 41
ooo (3,5 posto). Stanica procjenjuje da broj lanova PCE stalno raste: od otprilike 3000 1961. godine do sa-
danjih 6000 a sama PCU tvrdi da ima 10 ooo lanova.
Politike aktivnosti PCU usmjerene su uglavnom na Lijevi front osloboenja, poznatiji kao FIDEL (Frente
Izquierda de Liberacion). Osim PCU, FIDEL ukljuuje Urugvajski revolucionarni pokret (MRO) i nekoliko ma-
njih lijevih rascjepkanih grupa. Glavni voa MRO-a Ariel Collazo lan je predstavnikog doma. Uz tri mjesta
koja dri PCU, FIDEL je u kongresu zastupljen etvoricom poslanika.
Iznimno slobodna politika atmosfera u Urugvaju omoguuje samostalno ponaanje PCE u njezinim
aktivnostima u radniko-sindikalnim i studentskim organizacijama, kao i u politikoj fronti. Partijske novine El
Popular izlaze dnevno i prodaju se po cijelom Montevideu ime se omoguuje vrlo snana propaganda PCU
protiv sjevernoamerikog imperijalizma i korupcije tradicionalnih urugvajskih buroaskih partija. I dok su
mnoge komunistike partije uzdrmane podjelom oko sovjetskog ili kineskog modela, PCU je na tom planu imala
tek neznatnih neprilika i zadrala je nepodijeljenu podrku Sovjetima. Podrka kubanskoj revoluciji i
suprotstavljanje svakom raskidu odnosa s Kubom - glavna su politika stanovita PCU.
KONFEDERACIJA RADNIKA URUGVAJA (CTU)
U vie od etrdeset godina postojanja PCU bila je aktivno prisutna u urugvajskom radnikom pokretu, a osobito
1947. godine, kada je imala najjai utjecaj u Opem sindikatu radnika koji je zastupao otprilike 60 posto
organiziranih radnika. Ideoloki rascjep nakon Staljinove smrti prouzroio je opadanje utjecaja PCU na
sindikate, pa je suparnika Konfederacija rada Urugvaja (CTU), uz pomo nae stanice u Montevideu, prevla-
dala. CTU je ula kao lanica u ORIT* i ICFTU,* ali je stala gubiti kada joj je Socijalistika partija Urugvaja
uskratila podrku, a PCU obnovila svoje organizacijske napore. U poetku ezdesetih godina, pod vodstvom
PCU, osnovana je CTU i sada je najvea i najvanija sindikalna organizacija u Urugvaju. Osim to komunisti
vode CTU, ni lijevi socijalisti nisu bez stanovita utjecaja.Glavni politiki zadaci CTU jesu podrka kubanskoj
revoluciji i suprotstavljanje vladinoj ekonomskoj politici, posebno mjerama reformi, koje, poduzete na zahtjev
Meunarodnog monetarnog fonda (devalvacija, pootravanje dosljednosti u ostvarivanju odluka), pogaaju ljude
s najmanjim dohotkom. I dok je tek malen broj radnika komunista (veina zaposlenih radnika glasa za
tradicionalne partije), utjecaj PCU i drugih lijevih snaga u CTU sposoban je da mobilizira sedam stotina tisua
radnika, moda polovicu ukupne radne snage, u borbi za ispunjenje zakonski osnovanih zahtjeva. Akcije mogu
biti: od potpunog trajka do kratkih, jednosatnih ili dvosatnih, obustava rada, pa do trajkova na neodreeno
vrijeme koji paraliziraju vane dijelove privrede. Kao to se moglo i oekivati, CTU je lanica Svjetske
federacije sindikata, kojoj je sjedite u Pragu.
FEDERACIJA SVEUILINIH STUDENATA URUGVJA (FEUU)
Stanje u nacionalnoj studentskoj uniji slino je onome u radnikom pokretu: meu studentima vrlo je malo
komunista, ali oni kontroliraju federaciju. U Urugvaju djeluju dvije visokokolske ustanove: republiko
sveuilite Republike sa 14 ooo studenata i nacionalna tehnika kola (Uni-versidad de Trabajo), na kojoj studira
18 ooo polaznika. Obje su u Monte-videu. Aktivnosti FEUU usredotoene su na republiko sveuilite, ali se
proiruju i na srednje kole. Jedan lan PCU generalni je sekretar FEUU. Kada za to bude razloga, velik broj
studenata moe se mobilizirati za militantne uline akcije i studentske trajkove. Politike akcije FEUU
usmjeruju se na podrku kubanskoj revoluciji i zahtjevima CTU. Meta napada je sjevernoameriki
imperijalizam.
SOCIJALISTIKA PARTIJA URUGVAJA (PSU)
Iako prokastrovska, PSU kao politika snaga nema utjecaja u Urugvaju - na izborima 1962.. godine, prvi put
nakon vie godina, izgubila je pozicije. Ipak, uspjelo joj je zadrati stanovit utjecaj meu intelektualcima,
piscima i lanovima sindikata. Velik dio problema s kojim se sukobljavaju socijalisti lei u nutranjem neslaganju
oko toga, da li miran nain rjeavanja stvari zamijeniti nasilnim politikim inom. Dio militantno raspoloenih
lanova PSU, koje predvodi Raul Sendic, voa radnika eerana iz Bella Uniona u sjevernom Urugvaju, napustio
je partiju i osnovao malu aktivistiku revolucionarnu organizaciju. No i dalje su slabi. A Sendic je u bijegu i nada
se da e nai sklonite u Argentini.
268URUGVAJSKI REVOLUCIONARNI POKRET (MRO)
Iako MRO sudjeluje u FIDEL-u zajedno s PCU, ipak je taj pokret zadrao svoju neovisnost i znatno se borbenije
postavlja u politikim problemima nego to je to sluaj s PCU. Kako se bio posvetio oruanim pobunama, smatra
se da je opasan. No ipak vjerujemo da nema vie od nekoliko stotina lanova i da je njegov utjecaj prilino
ogranien.
TROCKISTI I ANARHISTI
Revolucionarna radnika partija (POR), koji vodi Luis Naguil, trocki-stika je grupa sjedinjena s frakcijom
posadasa iz etvrte internacionale. Manje ih je od stotine i njihov je utjecaj sasvim malen. Sline male grupe
anarhista vode braa Gatti, Mauricio i Gerardo. Djeluju u Montevideu. No i njih stanica tek povremeno obrauje.
ARGENTINSKI IZGNANICI
Urugvaj, sa svojom dobrohotnom i popustljivom politikom klimom, tradicionalno je utoite politikih
izbjeglica iz drugih zemalja, osobito Argentine i Paragvaja. Otkako je Peron zbaen 1955. godine, Montevideo je
znaio sigurnost za peroniste ija je aktivnost u Argentini bila podvrgnuta estokoj odmazdi. Stanica u Buenos
Airesu slabo je djelovala na ubacivanju u peronistiki pokret, posebno na krajnju ljevicu toga pokreta. Stoga je
stanica u Montevideu poduzela nekoliko uspjenih operacija protiv peronista u Urugvaju, za koje je otkriveno da
uivaju podrku Kubanaca. Prislukivanjem stana Juli ja Gallega Sota, prognanog peronistikog novinara, otkrili
smo da postoji tajna veza izmeu Gallega i biveg efa kubanske obavjetajne slube u Montevideu Earla Pereza
Freemana -onoga istoga koji je u Mexico Citvju elio prijei k nama. Naa je stanica biveg efa zapravo
pripremila najvaniju analizu sloenih odnosa razliitih grupa unutar peronizma. Oni za koje je CIA
zainteresirana oznaeni su kao peronisti lijevog krila i argentinski teroristi. No svi su znaci da e argentinska
vlada dopustiti peronistima povratak, to znai da e se mnoge argentinske revolucionarne aktivnosti uskoro
poeti premjetati u Buenos Aires.
PARAGVAJSKI IZGNANICI
ak u veoj mjeri nego to je to sluaj s argentinskim ekstremistima, Komunistika partija Paragvaja (PCP)
prinuena je da djeluje izvan vlastite zemlje. Sa sjeditima uglavnom u Buenos Airesu, Montevideu i SaoPaulu,
PCP je sa svojih 500, od ukupno tri do etiri tisue lanova koji ive u Paragvaju, gotovo nedjelotvorna.
Stroessnerova vlada vrlo estoko provodi progone i zatvaranja aktivista PCP-a. Usprkos tome, PCP je osnovala
politiku frontu - Ujedinjenu frontu za nacionalno osloboenje (FULNA), u koju su ukljuene neke
nekomunistike partije - lijevo krilo liberalne partije i febreristiki pokret. U Paragvaju im je politika aktivnost
zabranjena. tab FULNA nalazi se u Montevideu.
SOVJETSKA MISIJA
Sovjetsku misiju u Montevideu sainjava poslanstvo, trgovinsko predstavnitvo i dopisnitvo agencije TASS. Od
dvadesetak slubenika poslanstva samo ih je osam na diplomatskoj listi urugvajskog Ministarstva vanjskih
poslova, a ostali su na popisu administrativnih i pomonih slubenika. Od ukupno dvadeset slubenika
ambasade, dvanaestorica su poznati obavjetajci ili se na to sumnja; za est se zna, a na dvojicu se sumnja da
rade za KGB (dravna sigurnost); za dva se zna, a na dvojicu sumnja da rade za GRU (vojna obavjetajna
sluba). Trgovinsko predstavnitvo, smjeteno u posebnoj zgradi u kojoj stanuju lanovi sovjetske misije, ini
pet slubenika, od kojih se za dvojicu zna, a na jednog sumnja da rade za KGB. Dopisnik TASS-a poznat je kao
ovjek KGB-a. Dakle, od dvadeset i est sovjetskih ljudi u Montevideu esnaestorica su otkriveni obavjetajci ili
se na to sumnja - to je prosjek za sovjetske misije u Latinskoj Americi.
Ciljevi sovjetskih obavjetajnih operacija u Urugvaju, za razliku od onih amerike ambasade i stanice CIA,
prilino su jasno vidljivi, iako je u operacijama nae stanice proputeno da se o tome, osim u rijetkim prilikama,
vodi briljiva evidencija. Misli se da je na vrhu liste sovjetskih prvenstvenih zadataka podrka PCU i CTU,
ubacivanje u urugvajsku vladu i u lijeve frakcije tradicionalnih politikih partija njihovih utjecajnih agenata,
tiskanje i distribucija propagandnog materijala u Latinskoj Americi posredstvom, izmeu ostalih, Ediciones
Pueblos Unidos, ubacivanje u podruje kulture u razliite organizacije, na primjer uz pomo Sovjet-sko-
urugvajskog drutva prijateljstva, pomo za putovanja posredstvom ureda kompanije Scandinavia Airlines
Svstem u Montevideu i, konano, pomo ilegalnim obavjetajnim oficirima koji se alju na putovanja s lanim
ispravama.
KUBANSKA MISIJA
Poput Sovjeta, i Kubanci imaju ambasadu i odvojeno trgovinsko predstavnitvo. Ali telegrafsku agenciju Prensa
Latina vode Urugvajci i Argentinci. Na elu ambasade je otpravnik poslova s etvoricom diplo-
170mata, za koje se zna ili sumnja da su obavjetajni oficiri. Trgovinsko predstavnitvo vode trgovinski savjetnik
i njegova ena, za oboje se misli da su obavjetajci. Za razliku od operacija koje Agencija izvodi protiv Sovjeta,
o podjeli kubanskih operacija ne znaju se okviri. Praktiki nita nije po-zanto o organizacijskom sastavu
kubanske obavjetajne djelatnosti.
Ipak, stanica u Montevideu prikupila je vrijedne informacije o kubanskim vezama s argentinskim
revolucionarima. Postoje jasni nagovjetaji da Kubanci iz svoje ambasade u Montevideu pomau sadanje
operacije gerilaca u sjevernoj Argentini. Ostale aktivnosti Kubanaca usmjerene su prema PCU, CTU, FEUU,
umjetnicima, intelektualcima, piscima i Ijeviarskim voama tradicionalnih partija.
DIPLOMATSKE MISIJE DRUGIH KOMUNISTIKIH ZEMALJA
Cehoslovaka, Poljska, Bugarska, Maarska, Rumunjska i Jugoslavija takoer imaju svoje diplomatske misije u
Montevideu. Dri se da su s kontraobavjetajnog stanovita najvaniji ehoslovaci. Ali nedostatak osoblja u
stanici iskljuuje dobro promiljene operacije protiv bilo koje misije tih komunistikih zemalja.
Ovdje djeluje i trgovinska misija Istone Njemake. S obzirom na to da imamo vanije zadatke, ne pratimo
dovoljno pozorno njezine aktivnosti. Posredstvom ministra unutranjih poslova ef stanice pokuava postii da
se Istonim Nijemcima uskrati gostoprimstvo.
itajui dokumente i materijale s uputama o Urugvaju, postoje jasno da je klima za operacije uz sovjetsku,
kubansku i ehoslovaku obavjetajnu slubu te promiljenu i obrazovanu politiku opoziciju u PCE i srodnim
organizacijama - nepogodnija nego u Ekvadoru. Valjat e voditi brigu o sigurnosti u operacijama, osobito
prilikom susreta i odravanja veza s agentima. No usprkos tome Urugvajci su openito dobro raspoloeni prema
SAD-u. Kako stanica ima bliske odnose s policijom i drugim snagama sigurnosti, operativna je klima, openito
govorei, povoljna.
MONTEVIDEO 22. oujka 1964.
Do prole godine stanica u Montevideu imala je tipine protukomuni-stike politike operacije kakvima se bave i
druge stanice hemisfere. Najvanija meu tim akcijama vodena je posredstvom Benita Nardonea,* voe
Federalne lige za ruralistiki pokret i urugvajskog predsjednika od
2711960. do 1961. Drugima je operacijama bila svrha da se ulice iste od komunista i drugih ljeviara, a nai
odredi, esto uz sudjelovanje bivih policajaca, prekidali su njihove sastanke i terorizirali ih. Tortura komunista i
drugih ljeviara primjenjivala se u istragama koje su vodili nai vezni agenti u policiji. Izvanredan je uspjeh
postignut u sijenju 1961. upravo prije nego to je zavrio Nardoneov predsjedniki mandat, kada je kubanski
ambasador Mario Garcia Inchaustegui, zajedno s prvim sekretarom sovjetske ambasade, morao napustiti zemlju
zbog sumnje da su se mijeali u urugvajske stvari. Cilj stanice, naravno, bio je prijekid odnosa, ali je otpor tome
meu lanovima Nacionalnog vijea bio prejak.
Te su se operacije proirile, slino kao i ECACTOR-operacije u Ekvadoru, pod vodstvom Toma Floresa,* koji je
1960. doao na dunost efa stanice. Meutim ambasador Wymberly Coerr, koji je stigao 1962,. godine,
zahtijevao je da Flores prekine politike intervencije s Nardoneom i operacije militantne akcije, koje su dovele
do nekoliko ubojstava i tako dale komunistima materijala za propagandne kampanje protiv faistike vlade
blankista. Flores se opirao. Godine 1963. ambasador ga je premjestio, i tako su operacije zavrene. Holman je
bio poslan da zamijeni Floresa, ali on je zadrao diskretnu vezu s Nordoneom samo radi prikupljanja
obavjetajnih podataka, bez implikacija politike akcije. U ovom trenutku Nardone boluje od raka (u
posljednjem stadiju) i s njim je za sve operacije s praktinim ciljevima svreno.
Meutim, ostali operativni programi stanice pokrivaju sva podruja. To su najprije direktive za pojedine misije:
Prioritet A
Prikupljanje i javljanje obavjetajnih podataka o snazi i namjerama komunistikih i drugih politikih
organizacija neprijateljski raspoloenih prema SAD-u, ukljuujui i njihove meunarodne izvore podrke i
voenja.
Cilj i: Uspostaviti operacije s ciljem da se ostvari ubacivanje agenta ili tehnikih sredstava u kubansku, sovjetsku
i misije drugih komunistikih zemalja u Urugvaju.
Cilj 2.: Ubaciti agenta ili tehnika sredstva na najviu razinu u Komunistiku partiju Urugvaja, Komunistiku
omladinu Urugvaja, Lijevu frontu osloboenja (FIDEL), Konfederaciju radnika Urugvaja, Socijalistiku partiju
(revolucionarnu grupu), Federaciju sveuilinih studenata, Urugvajski revolucionarni pokret (MRO) i srodne
organizacije.
Cilj 3: Postii da se agent ili tehnika sredstva ubace meu argentinske teroriste i lijeve peronistike organizacije
koje djeluju u Urugvaju, u Komunistiku partiju Paragvaja, Paragvajsku ujedinjenu frontu za nacionalno
osloboenje (FULNA) i druge sline organizacije treih zemalja koje djeluju u Urugvaju.Prioritet B
Zadrati odnose s urugvajskim slubama sigurnosti, ponajprije vojnom obavjetajnom slubom i policijom u
Montevideu.
Cilj i: Posredstvom povezanih slubi zadrati mogunost prikupljanja obavjetajnih podataka da bi se podravale
unilateralne operacije stanice, prikupljati informacije o politikim potezima urugvajske vlade koje se odnose na
politiku vlade SAD-a i prema komunistikom pokretu u Urugvaju.
Cilj z: Zadrati program razmjene obavjetajnih podataka s povezanim slubama kako bi se informacije o
komunistikom i srodnim politikim pokretima u zemlji predavali urugvajskoj vladi ukljuujui, kada je
mogue, i informacije iz unilateralnih izvora.
Cilj 3: Sudjelovati u zdruenim operacijama s urugvajskim slubama sigurnosti kako bi se potpomagale
unilateralne operacije stanice i poboljale sposobnosti prikupljanja obavjetajnih podataka tih slubi.
Cilj 4: Obuavanjem, voenjem i financijskom pomoi pokuati da se pobolja ukupna sposobnost urugvajskih
slubi sigurnosti za prikupljanje obavjetajnih podataka o komunistikom pokretu u Urugvaju.
Prioritet C
Posredstvom operacija tajne akcije: i - iriti informacije i miljenja sa svrhom da se sprijei antiamerika ili
prokomunistika propaganda; 2 - neutralizirati utjecaj komunista i krajnje ljevice na velike masovne
demonstracije ili pomoi u uspostavljanju i odravanju alternativnih organizacija pod nekomunistikim
vodstvom.
Cilj i: Plasirati odgovarajuu propagandu posredstvom najjaih lokalnih sredstava informiranja, ukljuujui
tampu, radio i televiziju.
Cilj z: Podravati demokratske vode radniko-sindikalnih, studentskih i omladinskih organizacija, osobito u
podrujima gdje je utjecaj komunista najjai (Federacija sveuilinih studenata, Konfederacija radnika Urugvaja)
i gdje demokratske voe valja ohrabriti da se bore protiv subverzija komunista.
INOZEMNE OBAVJETAJNE I KONTRAOBAVJESTAJNE OPERACIJE
AVCAVE. Izmeu etiri agenta ubaena u Komunistiku partiju Ekvadora AVCAVE-i* je najvaniji. On je na
srednjoj razini, dok su ostali na nioj. Razlog zbog kojega je stanica s vrlo ogranienim uspjehom, uspjela
ubaciti agente u PCU, u usporedbi s drugim zemljama, na primjer s Ekvadorom, lei prije svega u injenici da je
ovdje ivotni standard i prosperitet vei: urugvajski komunisti jednostavno nisu u tolikoj oskudici i izvrgnuti
nesigurnosti kao to je to sluaj s njihovim kolegama u siro-
i CIAmasnijim zemljama i stoga su manje podloni regrutiranju pod financijskim uvjetima. Od jednake, ako
ne i vee, vanosti jest via razina politikog obrazovanja u Urugvaju, superiorno rukovodstvo partije, neznatna
unutarnja partijska neslaganja i uspon koji je partija doivjela prolih godina - moda je masama dan ak traak
revolucionarne nade da tradicionalne partije iskoritavaju zemlju.
Ne bi se moglo kazati kako stanica nije pokuavala pridobiti agenta na visokoj razini. Redovito se u
odreenim vremenskim razmacima pokuavalo regrutirati ugledne lanove partije na naine uobiajene u radu
stanice, ali su ta nastojanja ostajala bezuspjena. Uspjeh koji smo postigli s AVCAVE-i proizlazi iz njegova
lanstva u komitetu jednog podruja Montevidea, kao i iz bliskih odnosa koje je odravao s proki-neskom
frakcijom. Njegov poloaj omoguuje stanici da se ranije upozna sa stanovitim politikim potezima koje
priprema PCU, ali je on daleko od toga da saznaje to se dogaa u sekretarijatu partije. Ipak, za stanicu je dosta
korisna njegova dunost uvara u centrali PCU.
AVPEARL. Ve nekoliko mjeseci Paul Bruns,* oficir sluaja u operacijama protiv PCU, trudi se da pronae
nain kako da prislukuje dvoranu u kojoj centrala PCU odrava sastanke sekretarijata i vodi povjerljive
razgovore. Posredstvom AVOIDANCE-p,* jednog od niih ubaenih agenata koji pokatkad obavlja dunost
uvara u centrali PCU, stanica je primila otiske kljueva konferencijske dvorane, na osnovi kojih je nainila
duplikate. No danonona straa u centrali onemoguuje tajni ulazak u dvoranu i postavljanje prislunih ureaja.
AVOIDANCE-9 takoer je fotografirao elektrine vodove i prikljuke u dvorani za sastanke koju uvari
pregledavaju prilikom svakog obilaska zgrade. Stanica je naruila da se iz Washingtona poalju utikai rasvjetnih
tijela identini onima to se upotrebljavaju u Urugvaju. Odjel tehnikih slubi priprema ureaje (mikrofone,
predajnike i prekidae) koji e se postaviti u stropna rasvjetna tijela potpuno jednake izrade. Snimljeni su i svi
utikai u konferencijskoj dvorani tako da bi se u njihove kopije to se izrauju u tabu unijeli svi detalji s
originalnih rasvjetnih tijela. Nova rasvjetna tijela s ureajima za ozvuenje jednostavno e se postaviti na mjesta
dosadanjih. Ako postavljanje izvedemo uspjeno, zvuk emo primati elektrinim vodovima.
Prouen je i razmjetaj vodova kako bi se utvrdilo koji stanovi i graevine lee izmeu zgrade centrale i prvog
transformatora. Na jednom od mjesta du te linije postavit emo prisluno mjesto, jer signali radio-frek-vencija
ne mogu prolaziti kroz transformator. Za rad na prislunom mjestu pomiljali smo na nekoliko agenata koje smo
ve ranije bili provjerili u pomonim operacijama. Za sada se oslanjamo na AVOIDANCE-9, koji nema pojma o
pravoj prirodi operacije. Ali on je iznimno potkupljiv, pa postoji mogunost da jednom kada sazna za ureaje
pone ucjenjivati stanicu. Stoga smo AVCAVE-i,* ija je lojalnost na vioj razini, uputili da dobrovoljno obavlja
dunost uvara. Tako e i on jednu ili dvije noi
2-74mjeseno provoditi na tom poslu i pomoi nam da izvedemo AVPEARL. Oekujemo da nam centrala
poalje ureaje da bismo ih iskuali prije nego to ih postavimo.
AVBASK. Jedini ubaeni agent stanice u Urugvajskom revolucionarnom pokretu (MRO) je Anibal Mercader,*
mladi bankovni inovnik kojega je obradio i konano regrutirao Michael Berger,* oficir na ije sam mjesto
doao ja. Agentove informacije su, openito, srednje vrijednosti, jer je prilino udaljen od vodstva pokreta. No
dobro je usmjeren i postoji stanovita nada da bi u toj relativno maloj organizaciji mogao uznapredovati. Kako je
MRO orijentiran na teroristike akcije, moe nastati problem kako daleko da agent ide, ak ako to i eli, u
izvjetavanju o velikim razornim akcijama koje priprema njegova organizacija. Dapae, i sam je agent u
procjepu: da emigrira u SAD (njegovo poznavanje bankovnih poslova omoguilo bi mu skromnu zaradu), ili da
ostane u Urugvaju, gdje bi se morao suoiti samo s prijetnjama i neprekidnom ugroenou.
AVBUTTE. To je pomoni i vie-manje administrativni projekt o tome to valja initi s graaninom SAD-a koji
radi kao operativni oficir pod ugovorom. Zove se Ralph Hatry,* a radi u sklopu inozemnih obavjetajnih
operacija. U Montevideu je predstavnik kompanije Thomas H. Miner and Associates,* koja se bavi
marketingom i komercijalnom propagandom. Ta tvrtka sa sjeditem u Chicagu osigurava zatitu slubenicima
CIA u drugim zemljama. Hatry, kojemu je ezdesetak godina, ve niz godina radi za obavjetajnu slubu SAD-a.
Pod zatitom jedne amerike petrolejske kompanije ranije je obavljao zadatke na Dalekom istoku. Razlog zbog
kojeg je dodijeljen stanici u Montevideu povezan je sa stanovitim tekoama proizalim iz stavaka o roku
trajanja njegova ugovora. U pripremanju toga ugovora imao je udjela i Gerry O'Gradv, zamjenik efa stanice. Po
njemu, Hatry je ovjek teak za suradnju, ali ima ugledne pokrovitelje. Pomonik u DDP-u Thomas
Karamessines* dao je upute da se Hatrvju nade posao bilo gdje. Hatrvjev dosje etao je naokolo i konano
dospio u slubu za Urugvaj.
U Montevideo je Hatry doao prole godine i od tada bez prestanka stvara tekoe, u prvom redu zahtjevima
novane prirode i traenjem dodatnih olakica. Sef stanice Holman nastoji da izmeu sebe i Hatrvja odri to
veu distancu - Hatry eli upravo suprotno. Kako je Berger mlai oficir stanice, povjereno mu je da Hatrvja
uvede u svoje operacije i da se bavi njegovim zahtjevima. Kao to je esto sluaj sa slubenicima koji ne rade
pod slubenom zatitom, vrijeme potrebno da se Hatrvjevi zahtjevi rijee u okviru stanice zapravo je zbrisalo sve
koristi koje smo od njega imali. Hatry vodi etiri operacije: tajnu kontrolu pisama, jednog paragvajskog vou u
izgnanstvu, nekoliko agenata ubaenih u paragvajsku Komunistiku partiju i FULNA te jedno promatrako
mjesto u kubanskoj ambasadi.
AVBALM. Agent te operacije je Epifanio Mendez Fleitas,* prognani voa paragvajske liberalne partije.
Preteno se bavi dopisivanjem i okup-
1*ljanjem lanova moda neke nove politike organizacije unutar liberalne partije u Montevideu, Buenos
Airesu i Sao Paulu. Operacija se odvija u Montevideu, kako bismo stanici u Asuncionu i tabu pomogli da slijedi
aktivnosti paragvajskih prognanika, a i zbog toga da se osiguramo ako liberali ikada jo stupe na paragvajsku
politiku scenu. Taj nam agent osim toga slui kako bi stanica znala stupanj udjela liberalne partije u FULNA,
politikoj fronti to se suprotstavlja Stroessneru a kontroliraju je paragvajski komunisti.
AVCASK. I ta je operacija uperena protiv Paragvajaca u egzilu, osobito lanova Komunistike partije Paragvaja
(PCP) i FULNA. Glavni agent, AVCASK-i,** aktivan je u Ijeviarskoj grupi unutar paragvajske liberalne
partije. Izvjetava o lijevim tendencijama unutar partije, a istodobno slui kao posrednik i usmjerava dva manje
znaajna agenta, AVCASK-2* i AVCASK-3,* Istodobno, AVCASK-3 je lan liberalne partije, ali radi u FULNA
i predaje izvjetaje AVCASK-1 o zbivanju u FULNA te o djelovanju PCP-a unutar te fronte. AVCASK-3 je lan
PCP, koja se sada kree prema paravojnom krilu, to znai da se priprema za oruane akcije protiv Stroessnerove
vlade. Od sve trojice agenata samo AVCASK-i zna da je sponzor operacije CIA i koristi se vlastitom liberalnom
partijom kao zatitom za davanje uputa i plaanje ostaloj dvojici. Godinje ovaj projekt stoji otprilike pet tisua
dolara. Hatry razgovara s AVCASK-1 i sve izvjetaje predaje Michaelu Bergeru.
AVIDnT. Tajni pregled pisama omoguuje nam da budemo upueni u potu koja iz sovjetskog bloka,
komunistike Kine i nekih drugih zemalja stie na ovdanje adrese. Glavni je agent AVANDANA,* postariji
ovjek koji radi ve niz godina, od drugog svjetskog rata, u Evropi. On prima pisma od AVIDnT-?* i AVIDITY-
i6.* Oba agenta zaposlena su u glavnoj poti u Montevideu. AVANDANA susree svakog dana jednog od tih
podagenata, prima novu potu i vraa pregledanu. Plaanje se obavlja na osnovi broja primljenih pisama.
AVANDANA obrauje pisma u svojoj kui, gdje ima potrebnu foto--opremu i ureaj kojim se otvaraju pisma uz
pomo pare. On pie informacije o zanimljivim pismima koje snima na mikrofilm i predaje Hatrvju, a ovaj opet
Bergeru. Godinje nas ta operacija stoji nekih 10 ooo dolara.
AVBLINKER. Kada je stanica odluila da promatrako mjesto postavi nasuprot kubanskoj ambasadi, rijeeno je
da taj posao obavlja AVENGEFUL-/,* supruga agenta AVANDANA. Ona mu je pomagala u kontroliranju
pisama operacije AVIDITY, a povremeno je bila prepisiva u operaciji prislukivanja telefona AVENGEFUL.
Promatrako mjesto nalazi se u velikoj zgradi nasuprot ambasadi u elegantnoj etvrti Montevidea zvanoj
Carrasco. Stanica plaa trokove stana u kojem stanuju AVBLINKER-r i 2., ameriki brani par koji tu ivi. Mu
je zaposlen u urugvajskoj podrunici jedne amerike kompanije. AVENGEFUL-7 provodi dan u sobi s pogledom
na ulicu snimajui osobe koje ulaze ili izlaze iz ambasade i biljei vrijeme i svoje opaske. AVANDANA razvija
filmove i izrauje foto-grafije. Suradnja AVENGEFUL-y s amerikom obavjetajnom slubom see u doba
drugog svjetskog rata, kada je radila iza neprijateljskih linija u Evropi.
Osim to vodi dnevnik i snima, AVENGEFUL-7 slui i kao radio-baza ekipi za praenje, AVENIN, koja prati
svoje kubanske mete. Sa svog promatrakog mjesta ona putem radija javlja kada linost koju treba pratiti
naputa ambasadu - a razliitim signalima javlja kree li se pjeice, autom, po ovoj ili onoj strani ulice. Ekipa za
praenje sjedu u vozilu, etiri ili pet blokova dalje, pa na osnovi tih informacija hvata osobu za koju je
zainteresirana. Dnevnik i fotografije predaju se Hatrvju. On takoer prima i prosljeuje obavijesti ekipe za
praenje.
AVENIN. Stanica raspolae dvjema ekipama za praenje. Najstarija je i najdjelotvornija ekipa AVENIN, kojom
rukovodi Roberto Musso.* Ekipu ini sedam agenata za praenje, jedan je agent zaposlen u dravnom poduzeu
specijaliziranom za popravke, a jedan u telegrafskoj slubi. On pribavlja kopije ifriranih telegrama koje primaju
i odailju misije zemalja sovjetskog bloka putem javne telegrafske slube. Veina agenata za praenje, a takav je
sluaj i s Mussom, slubenici su gradske uprave Monte-videa. Veze odrava i upute izdaje Paul Burns, na oficir
zadatka. Predaja i primanje poruka obavlja se u jednom uredu nedaleko od zgrade gradske uprave.
Ekipa je dobro uvjebana. Misli se da je to jedna od najboljih unilateralnih prateih ekipa u odjelu za zapadnu
hemisferu. Posao obavljaju sa dva kombija i volkswagenom opremljenim aparatima za snimanje s peri-skopom,
ime im je omogueno da u krugu od 360 stupnjeva snimaju i promatraju sve to nas zanima. Tajni radio-ureaji
upotrebljavaju se za veze medu vozilima, zatim izmeu vozila i promatrakog mjesta nasuprot kubanskoj
ambasadi i izmeu vozila i ljudi koji rade na ulici. Agenti koji svoj posao obavljaju na ulici nose mali baterijski
primopredajnik i jednako dobro mogu odravati veze meu sobom kao i s vozilima. Uvjebani su i opremljeni 3
5-milimetarskim automatskim robot-kamerama za tajna snimanja na ulici.
Ekipa AVENIN osnovana je sredinom pedesetih godina. Jezgru ine agenti koji su ranije dio svog radnog
vremena provodili kao policijski istraitelji. Do prole godine, kada je osnovana druga ekipa za praenja, ekipa
AVENIN gotovo je .cijelo vrijeme imala zadatak da prati sovjetske obavjetajne oficire ili osobe koje su s njim u
doticaju. Njihovo najsenzacionalnije otkrie bila je serija tajnih sastanaka izmeu jednog funkcionera
urugvajskog Ministarstva vanjskih poslova i jednog oficira KGB-a iz sovjetske misije, u toku koje su bila u
upotrebi sva rasploiva signalna sredstva i tajna mjesta za pohranjivanje i preuzimanje poruka. Fotografije i sav
drugi materijal do kojeg se moglo doi predala je stanica urugvajskim vlastima. Rezultat je bio izgon sovjetskog
oficira, a i propagandna je korist bila znatna. Meutim prole je godine ekipa AVENIN prestala
177
lr
pratiti Sovjete i usmjerila svoju panju na Kubance, dobrim dijelom i zbog toga to smo o Sovjetima saznali
mnogo od onoga to nas je zanimalo.
Agent AVENIN u poduzeu za pruanje elektrousluga i popravaka vrijedan je zato to ima pristup popisima
adresa osoba u Montevideu koje reklamiraju kvar na elektrinim ureajima u vodovima. Ti nam popisi pomau
ne samo u kontroli stanova ili ureda u kojima rade ili stanuju osobe to ih valja slijediti nego ekipa moe i
izvidjeti kako je zgrada osigurana i koja su mjesta najuvanija. Na zahtjev, agent pribavlja arhitektonski plan
svake zgrade u kojoj poduzee obavlja usluge. Tim se planovima sluimo prilikom postavljanja prislusnih
ureaja ili pak pri tajnom ulaenju u druge svrhe. Osim toga isti agent moe biti upuen da obavlja uobiajene
kontrole ureaja u zgradama, toboe u ime svojega poduzea, to mu osigurava pristup praktiki svakom uredu,
stanu ili kui u Montevideu.
AVENGEFUL. Operaciju prislukivanja telefona provodi stanica posredstvom vezne slube AVALANCHE
(gradska policija u Montevideu) jo od drugog svjetskog rata, kada je kontrapijunau u Junoj Americi obavljao
FBI. U ovom je trenutku to najvanija zdruena operacija koju vode stanice i jedna urugvajska sluba. Veze se
na zahtjev policije uspostavljaju u jednoj telefonskoj centrali. Trideset dvostrukih veza vodi od glavne centrale u
gradu do policijskog taba, gdje je, na najviem katu, postavljeno prisluno mjesto.
Glavni strunjak Jacobo de Anda* i njegov pomonik i kurir Juan Torres* rukovode prislunim mjestom na
kojem su za svaku liniju postavljeni ureaji za ukljuivanje i magnetofoni. Torres je uredio da linije povezu
ininjeri telefonske kompanije. Svakoga dana on predaje vrpce drugom kuriru, AVOIDANCE,* a on ih raznosi
prepisivaima koji svoj posao obavljaju u stanovima ili u tajnim uredima na sigurnom. Ti kuriri istodobno
prikupljaju prijepise i presluane vrpce, i predaju ih Torresu, koji ih svaki dan po drugom kuriru alje u stanicu.
Ti kuriri rade za obavjetajni odjel policije. Policija, dakle, osigurava veze i vodi prisluno mjesto.
Kurir AVOIDANCE je agent stanice kojega poznaje jedino Torres. Policija ne poznaje prepisivae, ali primjerke
svih prepisanih razgovora, osim u izuzetnim sluajevima, osigurava za potrebe odjela za obavjetajnu djelatnost
policije sama stanica. Svaki operativni oficir stanice koji prima izvjetaje o telefonskim razgovorima za koje je
zainteresiran odgovoran je za prepisivae svojih linija. Tako oficir za operacije protiv Sovjeta Russell Phipps*
nadzire dva postarija ruska emigranta koji razgovore sa sovjetskih linija prepisuju na engleskom. Oficir za
Komunistiku partiju Paul Burns* odgovoran je za prepisivaa koji radi na toj liniji, a oficir za kubanske
operacije vodi brigu o prepisivau linija kojima prislukujemo Kubance. Veina prepisivaa ne zna jedan za
drugoga; drimo ih podalje od policije.
Stanica koja osigurava tehnike ureaje i financira operaciju radi izravno sa efom Guardia Metropolitana,
policijskim funkcionerom koji
178potpuno vodi operaciju prislukivanja telefona. Obino je armijski pukovnik ili potpukovnik odreen da vodi
paravojnu policijsku slubu za iznenadne napade. Sada je na toj dunosti pukovnik Roberto Ramirez.* On je taj
koji odreuje koje e se linije prislukivati. To je dio njegovih operacija protiv kontrabande, ime se takoer
osigurava zatita linija nae stanice, koje su politike prirode. Torres i de Anda rade pod nadzorom efa Guardia
Metropolitana, iako, u naelu, odobrenje za operaciju izdaje ministar za unutarnju sigurnost i ef policije u
Montevideu. Stanici je stalo do toga da se to vie prislukuju telefoni u akcijama protiv kontrabande, ne samo
zbog toga to se time osigurava pokrie za linije stanice, nego i stoga to operacije protiv kontrabande uvelike
koriste samoj policiji i umanjuju strah od politikog skandala, zavisno od toga tko je ministar unutarnje
sigurnosti.
Sada motrimo samo na sedam linija. Tri su postavljene protiv Sovjeta (jedna do ambasade, druga do konzulata, a
trea naizmjenino na drugi telefon ambasade ili sovjetsko trgovinsko predstavnitvo), jednom prislukujemo
jednog argentinskog revolucionara koji je tijesno povezan s Kubancima. I, konano, jednom linijom
prislukujemo centralu Komunistike partije Urugvaja.
U AVENGEFUL operaciji sigurnost je vrlo ozbiljan problem, jer o toj operaciji zna vie ljudi: raniji ministri i
njihovi potinjeni, bivi policijski efovi i njihovi potinjeni, sadanji oficiri Guardia Metropolitana, kriminalisti
i oficiri kontraobavjetajnog odjela policije. Primjerci biljeaka o razgovorima koje pripremamo za obavjetajni
odjel policije na vrlo su nesigurnom mjestu, jer je taj odjel i dalje pod vrlo slabom kontrolom sigurnosti, usprkos
svim naporima nae stanice da se tu kontrolu pojaa. El Popular, novine PCU, redovito objavljuju informacije
o prislukivanju telefona, ali objavljeni detalji nisu takvi da bismo morali prekinuti tu operaciju.
Proizlazi da je prislukivanje telefona u Montevideu vrlo slabo organizirano. Postoje brojne mogunosti da izbije
ozbiljan skandal.
AVBARON. Jedini agent ubaen u kubansku misiju ovdanji je ovjek koji je za stanicu poeo raditi kao nii
agent ubaen u PCU. Zove se Warner, voza je kubanske ambasade. Njegova majka radi u ambasadi kao
kuharica. Otprilike prije dva mjeseca Kubanci su izbacili dotadanjeg vozaa. Stanica se pobrinula da Warnerova
majka pokua zaposliti svoga sina na tom mjestu. Paul Burns, oficir stanice koji se bavi Kubancima, organizirao
je hitan teaj vonje. Iznenada, agent je postao vrlo znaajan dodatak njegovu operativnom programu protiv
Kubanaca. Molba Warne-rove majke je prihvaena, i Kubanci su zaposlili Warnera. Iako je ve prvi dan na svom
novom radnom mjestu izazvao sudar, ipak je stekao njihovo povjerenje. Agent, istini za volju, nema pristupa
dokumentima ili povjerljivim informacijama o kubanskoj podrci revolucionarima, ali ipak predaje vrijedne
podatke o kubanskim funkcionerima, kao i informacije o sigurnosti i drugim mjerama to se poduzimaju kao
zatita ambasade i
2-79trgovinskog predstavnitva. Oficir stanice i voza sastaju se izravno u nekom sigurnom stanu ili u nekom
automobilu.
ECFLUTE. Jedini potencijalni dvostruki agent zadatka protiv ovdanje kubanske obavjetajne slube jest
Medardo Toro,* Ekvadorac koga je stanica iz Quita poslala u Buenos Aires da izvjetava o bivem predsjedniku
Velascu, sada u egzilu. Vezu od Velasca do kubanske vlade Toro je stvorio posredstvom Ricarda Gutierreza
Torrensa, kubanskoga diplomata za kojeg se vjeruje da je ef njihove obavjetajne slube u Montevideu. Iako su
stanica u Quitu i na tab izvanredno zainteresirani da kontroliraju tu vezu kako bismo raspolagali informacijama
o mogunostima kubanske podrke Velascu, ef stanice u Montevideu, Ned Holman, izbjegava da se ovdje bavi
tim sluajem. On to opravdava time to ve imamo vie nego dovoljno posla. Pribojava se pokrivanja jo kojeg
sluaja izgnanstva. Za sada e se sastanci Tora i Gutierreza pratiti na osnovi izvjetaja to se diplomatskom
potom alju iz Buenos Airesa.
A VBUSY / ZRKNICK. Najvaniji kontraobavjetajni zadatak protiv Kubanaca u Montevideu jest kontroliranje
pote pomonog kubanskog obavjetajnog agenta kojega poznajemo. Sluaj je otvoren 1962.. kada su uhvaene
ifrirane radio-poruke iz Havane kubanskom agentu, za kojega se vjerovalo da se nalazi u Limi ili u La Pazu.
Agencija za nacionalnu sigurnost moe otkriti sadraj poruka, ali nije uspjela pronai agenta koji ih prima. U
jednoj poruci Havana je dala ime i adresu primaoca iz usluge u Montevideu kojemu se agent moe obratiti
pismom kada je to neophodno, a predana je i specijalna oznaka za omotnicu, koja e oznaavati operativnu
korespondenciju. Adresat u Montevideu je Jorge Castillo, bankovni inovnik, aktivan u politikoj fronti FIDEL.
Signal je linija podvuena pod Edificio Panamericano, gdje Castillo stanuje. Oekuje se da je operativno
dopisivanje pisano nevidljivim pismom.
Da bismo kontrolirali taj kanal veze ako se aktivira, stanica je regrutirala Castillova pismonou. No kako
pismonoi AVBUSY-i,* ne moemo otkriti posebnu oznaku na omotnici (otkrivena je vrlo osjetljivim postupkom
otkrivanja ifara), oficir stanice primoran je pregledavati svu potu upuenu Castillu - to iziskuje mnogo
vremena. Operativna korespondencija dosad jo nije otkrivena, no iz nae centrale javljaju da je u slinim
sluajevima s kubanskim agentima ZRKNICK bio postignut uspjeh. (ZRKNICK je kriptonim koji se
upotrebljava za cjelokupne veze kojima se kontroliraju operacije protiv kubanskih agenata u Latinskoj Americi.)
AVBLIMP. Sovjetska ambasada smjetena je u velikoj zgradi okruenoj vrtom i visokim zidovima. Da bismo
motrili na dolaske i odlaske sovjetskog osoblja, posebno obavjetajnih oficira, stanica je osnovala promatrako
mjesto u visokoj stambenoj zgradi udaljenoj jedan blok odavde te u zgradi nasuprot ambasadi. Promatrako
mjesto pokriva brani par koji ovdje i ivi. Oni vode dnevnik ulazaka i izlazaka sovjetskog osoblja, fotografiraju
posjetioce i registarske tablice vozila posjetilaca te odravaju vezu s ekipom za praenje AVBANDY na isti
nain kao to to ini proma-
zSotrako mjesto nasuprot kubanskoj ambasadi s ekipom AVENIN. Promatrako mjesto AVBLIMP takoer slui
promatranju hijerarhijskog odnosa sovjetskog osoblja. Da bi se o tome uspjeno izvjetavalo, potrebni su dugi
sastanci na kojima oficir zaduen za sovjetske operacije daje potrebne upute. Saznavanje podataka o tim
odnosima od izvanredne je vanosti za otkrivanje hijerarhije unutar KGB-a i GRU-a. Stan je vlasnitvo pomo-
nog agenta stanice koji ga izdaje u najam branom paru to radi na promatrakom mjestu.
AVBANDY. Nova ekipa za praenje osnovana je 1963. godine da djeluje protiv Sovjeta i osoba koje su s njima u
vezi. Uz jo pet agenata, tu je i ef ekipe, vojni major. Ekipa ima dva kombija i ureaje za veze, sline onima
kojima se slui ekipa AVENIN Kad god je potrebno, surauju s promatrakim mjestom AVBLIMP. Sef ekipe,
AVBANDY-i, privukao je panju stanice u povezanim operacijama s urugvajskom vojnom obavjetajnom
slubom. Nakon obraivanja, bio je regrutiran da, bez znanja svojih pretpostavljenih u vojsci, vodi novu ekipu za
praenje. Ekipa sada polazi intenzivnu obuku, koju vodi Eziquiel Ramirez,* instruktor iz nae centrale koji
usavrava rad ekipa za praenje. Kad za mjesec dana zavre posao, ekipa AVBANDY poi e i na osmotjednu
specijalizaciju.
AVERT. Posredstvom pomonog agenta AVERT-i stanica ve nekoliko godina posjeduje zgradu koja je zidom
spojena sa sovjetskim konzulatom. Konzulat i ta zgrada dva su dijela jedne trokatne graevine podijeljene po
polovici. Zgrada je tik do stranjeg vrta zgrade sovjetske ambasade. Osim ureda, u konzulatu je stan konzula, za
kojega se zna da je oficir KGB-a, te jo jedne obitelji. Naa zgrada prazna je ve nekoliko godina. Njome se
samo povremeno koriste nai strunjaci kada postavljaju ureaje za hvatanje radio-poruka iz sovjetske
ambasade. Kada uspiju, takve elektronske operacije omoguuju da se ifrirane veze mogu itati, ali u
Montevideu dosad u tome jo nismo uspjeli.
Dvoumili smo se to da uinimo s tom zgradom: da li je upotrebljavati kao dodatno promatrako mjesto jer
omoguuje promatranje vrta u kojem sovjetski oficiri esto odravaju svoje razgovore; da li za prislukivanje
ureda konzulata i stanova; prodati je ili jednostavno zadrati? Odluili smo se za potonje, iako stanica vjeruje da
su Sovjeti svjesni kako su pod naom kontrolom. Oni su vjerojatno prislukivali nas, smatrajui to rutinskom
mjerom zatite.
AGENTI ZA DODIR SA SOVJETIMA
Najslabija strana naih operacija1 protiv Sovjeta u Montevideu jest program agenata za dodir - Urugvajaca aili
drugih koji su kadri razviti osobne odnose sa sovjetskim funkcionerima kako bi davali informacije o njima i, ako
je mogue, regrutirali ih ili naveli na dezertiranje. Iako su
z8itri ili etiri agenata stanice u dodiru sa sovjetskim oficirima, njihovi su odnosi slabi, a izvjetavanje
nedostatno.
AVDANDY. Dio programa stanice protiv Kubanaca, Sovjeta i diplomatskih misija drugih komunistikih zemalja
u Montevideu odnosi se na stalnu potrebu fotografiranja i aktualiziranja biografskih podataka o osoblju. Iako
promatraka mjesta protiv Kubanaca i Sovjeta opskrbljuju dobrim fotografijama, koritenje tih fotografija
ogranieno je uslijed neophodnosti da se zatite promatraka mjesta. Urugvajsko ministarstvo vanjskih poslova
dobiva fotografije osoblja koje radi u diplomatskim misijama kako bi im izdalo osobne karte koje uvijek moraju
imati uza se. AVDANDY-i* funkcioner je srednjeg stupnja u Ministarstvu vanjskih poslova koji kopije svih
fotografija predaje efu stanice, a povrh toga i kojekakve druge obavijesti. Iako smo nastojali dobiti pasoe
diplomatskog osoblja komunistikih zemalja na rok dovoljan za fotografiranje, agent je oklijevao da otuuje
putnice koje se alju na potvrdu. No bez obzira na to, njegov pristanak da svaki dosje iz ureda za protokol
Ministarstva vanjskih poslova predaje stanici da ih kopira vrijedna je, iako rutinska, pomona funkcija.
ZRBEACH. Jedna od aktivnosti kojom CIA pomae Agenciji za nacionalnu sigurnost u zadacima otkrivanja
ifara jest odravanje ekipa radio-monitora u stanovitim ambasadama SAD-a. esto, ali ne samo tamo gdje
postoje sovjetske diplomatske misije, stanice CIA imaju stanovit broj monitora koji brzo otkrivaju frekvencije i
biljee radio-poruke, koje se predaju zatim na daljnju obradbu. Program je poznat pod kriptogramom
ZRBEACH. Takva je ekipa nekoliko godina radila u stanici u Montevideu. Uz pomo monitora, pokretne se
stanice primiu to blie ureajima s kojih se emitiraju radio-poruke - kao to je to sluaj s naom zgradom
AVERT u blizini sovjetske ambasade. Ekipa ZRBEACH radi pod komandom odjela D unutar DDP-a, iako ih na
samom mjestu nadzire ef stanice.
Doavi u Montevideo, Ned Holman je preporuio da se ekipa ZRBEACH povue jer joj nedostaje posla.
Postupno su se njezine aktivnosti suavale, a posljednjih tjedana pakuju svoje ureaje. Nekoliko ih je ve otilo u
druge stanice. Sef ekipe ZRBEACH Fred Morehouse* odlazi na novi zadatak u Caracas.
AVBALSA. Veza s urugvajskom vojnom obavjetajnom slubom ulazi u nadlenost Gerrvja O'Gradyja,
zamjenika efa stanice. On odrava redovite sastanke s potpukovnikom Zipitrijom,* zamjenikom efa slube. I
Holman se povremeno susree a Zipitrijom, a kada je potrebno, i sa efom slube pukovnikom Carvajalom.*
Stanica u Montevideu nekoliko je godina pokuavala svoju veznu slubu osposobiti obuavanjem, poklonila joj
je ureaje i financirala njezinu djelatnost, ali je uspjeh bio neznatan. ak i sada, njihova se glavna aktivnost na
prikupljanju informacija sastoji u tome da skupljaju izreske iz lijeve lokalne tampe. Glavni je problem slube u
tome to je tradicija urugvajske vojske da se dri daljeod politike, o emu svjedoi i Carvajalovo oklijevanje da
svoju slubu angaira u operacijama protiv PCU i drugih politikih grupa krajnje Ije- , vie. No zamjenik efa
slube, Zipitria, ljuti je antikomunist. Njegove ideje/ granie s faistikim metodama represije. Carvajal ga stalno
dri u poza* dini. Za sada se stanica koristi zamjenikom efa slube kao izvorom informacija o vladinoj politici
prema krajnjoj ljevici te o raspoloenjima unutar vojske prema civilnoj vlai. Moe se oekivati da e Zipitria
jednoga dana postati efom slube.
AVALANCHE. Najvanija snaga javne sigurnosti u Montevideu jest policijska uprava Montevidea - kriptonim je
AVALANCHE - s kojom povezani odnosi postoje jo iz drugog svjetskog rata kada je FBI nastojao utvrditi
ozbiljnost pronacistikih tendencija u Urugvaju i u Argentini. Kasnih etrdesetih godina, kada je bila otvorena
stanica CIA, stanovite zajednike operacije, ukljuujui i prislukivanje telefona, preuzete su od FBI. Iako u
Ministarstvu unutarnje sigurnosti Urugvaja postoji odjel policije, ministar gotovo redovito odluuje da gradskoj
policiji Montevidea, zahvaljujui njezinoj strunoj spremi i drugim prednostima, povjerava vane zadatke, ak i
one izvan Montevidea.
Kao to je to sluaj i u Ekvadoru, ministar unutarnje sigurnosti nadlean je za policiju. Veze stanice s graanskim
snagama sigurnosti poinju od ministra. Sada je to blanlcistiki politiar Felipe Gil*, s kojim se Holman redovito
susree. Redovito ili kada god je potrebno Holman susree i pukovnika Venturu Rodrigueza,* efa policije u
Montevideu; Carlosa Mar-tina,* njegova zamjenika; inspektora Guillerma Copella,* efa istranog odjela, i
njegova zamjenika, inspektora Juana Josea Bragu;* efa odjela za obavjetajnu aktivnost i veze Alejandra
Otera;* pukovnika Roberta Rami-reza,* efa Guardia Metropolitana (jedinica za iznenadne napade protiv
pobunjenika); potpukovnika Marija Barbea,* efa Guardia Republicana (paravojna policijska konjica) i druge.
Najvaniji su meu njima ministar, ef policije, ef odjela za obavjetajnu aktivnost i veze te ef Guardia Me-
tropolitana, koji nadzire operaciju prislukivanja telefona.
Kao i u Argentini, politika osjetljivost misije javne pomoi Agencije za meunarodni razvoj u poboljavanju
sposobnosti policije osvetila se misiji u Urugvaju i ograniila pomo policije u ljudstvu kad god je stanica to bila
zatraila. No dok je u Argentini operativni oficir pod neslubenom zatitom (nekoliko godina bio je u prividnom
ugovoru s argentinskom federalnom policijom kako bi vodio operacije prislukivanja telefona i druge operacije),
u Urugvaju tim zadacima rukovode oficiri stanice pod slubenom zatitom ambasade. Do sijenja je svim
zadacima u vezi s AVALANCHE rukovodio zamjenik efa stanice. No kad je zamjenik Wiley Gilstrap* bio
premjeten na dunost efa stanice u San Salvadoru, a zamijenio ga O'Gradv ije je znanje panjolskoga vrlo
ogranieno, te je dunosti preuzeo Holman. Dugoroni planovi stanice morat e prijei u nadlenost misije javne
pomoi, u koju e se ukljuiti i oficiri CIA kako bi ljudi sta-
z83nie u ambasadi mogli obavljati druge dunosti. Meutim, na to e valjati priekati dok se na pozornici u
ulozi ministra unutarnje sigurnosti ne pojavi jaka linost kadra da se bori za misiju javne pomoi. S druge strane
stanica je poslala neke oficire urugvajske policije na kolovanje u policijsku akademiju, koja je promijenila naziv
i sada se zove Meunarodna policijska akademija. Sjedite akademije premjeteno je iz Paname u Washington.
Meu aktivnostima koje policija obavlja u korist stanice najvanija je operacija prislukivanja telefona
AVENGEFUL. Drugim aktivnostima elimo upotpuniti unilateralne programe prikupljanja informacija te sprije-
iti policiju da otkrije te operacije. Osim prislukivanja telefona, druge se aktivnosti ostvaruju posredstvom
odjela za obavjetajnu djelatnost i veze.
Kontrola putnika. Policija svakodnevno dostavlja stanici popise putnika s aerodroma i iz luke u Montevideu,
odakle svake noi putniki brodovi kreu u Buenos Aires. Osim tih lista daju se i posebne dnevne liste vanih
putnika, koje priprema osoblje odjela za kontraobavjetajnu djelatnost. Tu su ukljueni oni koji putuju s
diplomatskim pasoima, vane politike linosti, komunisti i drugi ljeviari, kao i voe peronistikog pokreta.
Na zahtjev, moemo dobiti popise putnika koji ulaze ili izlaze u Coloniji, vanoj tranzitnoj toki izmeu
Montevidea i Buenos Airesa. Dostupni su nam i popisi gostiju koji odsjedaju u Montevideu. U kontroli putnika
imamo i slabu toku. To je aerodrom Carrasco, glavni aerodrom Montevidea, ali ta zrana luka pripada u
nadlenost policijske slube u Canelonesu. Postoji prilino suparnitvo izmeu policije u Montevideu i one u
Canelonesu. Jo vee tekoe stvara unosan posao s kontrabandom na aerodromu, koju tite ljubomorni carinski
funkcioneri i ne doputaju pojaavanje policijske kontrole. Stoga su nastojanja stanice da kontrolira putnike i
fotografira ostala bezuspjena.
Provjera imena. Kao pomo uredu za izdavanje viza u naoj ambasadi redovito se trae informacije od policije,
obino o Urugvajcima koji zahtijevaju amerike vize. Podatke iz dosjea o obavjetajnoj i kriminalistikih slubi
stanica predaje uredu za vize kako bi se odluilo hoe li se viza odobriti ili nee.
Biografski podaci i fotografije. Urugvaj ima dravni registar glasaa koji slui i kao sistem za izdavanje osobnih
karata. AVALANCHE-sluba omoguuje nam da praktiki o svakom Urugvajcu ili strancu koji je ovdje stalno
nastanjen saznamo puno ime, datum i mjesto roenja, imena roditelja, adresu, mjesto zaposlenja; dobivamo i
fotografije. Taj je materijal izvanredno vrijedan za operacije praenja, koje izvode ekipe AVENIN i AVBANDV,
zatim za kontrolu osoba s popisa osumnjienih za subverzivne akcije, ali i u mnoge druge svrhe.
Podaci o registarskim tablicama. Pomo stanici u njezinim analizama posjetilaca sovjetske i kubanske ambasade
jesu imena i adrese vlasnika
284automobila, kojih se registarske tablice snimaju s promatrakih mjesta. Policija omoguuje skupljanje tih
informacija, ali pri tom ne zna prave razloge zbog kojih ih traimo. Isti podaci slue takoer kao dodatak
izvjetajima ekipa za praenja.
Izvjetavanje. Odjel za obavjetajnu aktivnost i veze gradske policije Montevidea glavno je vrelo informacija
vladi (i stanici) o trajkovima i ulinim demonstracijama. Ta vrsta informiranja zadobila je na vanosti u
proteklih nekoliko godina, otkako su radniki sindikati, pod vodstvom PCU, poeli kampanje za trajkove i
demonstracije u znak protesta protiv, vladine ekonomske politike. Kada do trajka ili demonstracije doe, stanicu
o razvitku dogaaja telefonom izvjetava odjel za obavjetajnu aktivnost i veze. Daju se podaci o broju ljudi,
stupnju nasilja, mjestima odravanja, vladinim nareenjima za suzbijanje, procjeni djelotvornosti. Svi se podaci
obrauju i ukljuuju u izvjetaje koje stanica upuuje centrali, junoj i atlantskoj vojnoj komandi i drugima. Na
kraju svakoga mjeseca odjel za obavjetajnu aktivnost i veze priprema opi izvjetaj o trajkovima i graanskim
neredima, a stanica prima jedan primjerak toga dokumenta.
Kontakti izmeu razliitih oficira policije i stanice nisu tajna efu policije - opisani su kao slubene veze.
Stanica odrava i tajne veze s bivim efom odjela, koji je preao na novu dunost i sada je po inu etvrti ili peti
oficir u odjelu za istrage. Taj oficir, inspektor Antonio Piriz Ca-stagnet,* plaen je kao agent stanice ubaen u
policiju i odlino surauje u izvravanju zadataka nepoznatih njegovim pretpostavljenima. Stanica se orijentira
na toga agenta u izvravanju osjetljivijih zadataka za koje joj je stalo da ef policije ili netko drugi o njima nita
ne sazna. Piriz takoer dostavlja vrijedne informacije o vladinim namjerama prema trajkovima i graanskim
neredima, o pokretima policije i moguim kadrovskim promjenama.
Ako se izuzme AVENGEFUL, operacija prislukivanja telefona, cijeli projekt AVALANCHE stoji godinje oko
Z5 ooo dolara.
SMOTH. Britanska obavjetajna sluba (MI-6), poznata u CIA pod kriptonimom SMOTH, ve je dugo aktivna u
podruju La Plate, gdje kontrolira britanske ekonomske i politike interese. Stanica redovito prima iz centrale
kopije izvjetaja to ih priprema SMOTH, ali je kvaliteta tih izvjetaja neznatna. S obzirom na budetska
ogranienja, Britanci e uskoro zatvoriti svoj ured u Montevideu to ga vodi samo jedan ovjek. No prije
povratka u Englesku oficir SMOTH upoznat e Holmana sa zapovjednikom njihove stanice u Buenos Airesu,
koji e voditi brigu o interesima MI-6 u Montevideu. U osnovi je dogovor izmeu kolega u istom zanimanju. No
veza SMOTH nema vee vanosti za operativne programe u Montevideu.
ODENVY. FBI (kriptonim ODENVY) ima jednog oficira u ambasadi u Rio de Janeiru (radi kao pravni
savjetnik) koji kontrolira interese FBI u Urugvaju i u Argentini. Povremeno ef FBI dolazi u Montevideo u
posjetr
policiji i obino dobrohotno naziva naeg efa stanice u Montevideu. No FBI e uskoro u ambasadi u Buenos
Airesu otvoriti svoj ured koji e preuzeti njegove interese u Urugvaju.
OPERACIJE TAJNE AKCIJE (A)
AVCHIP. Uz Ralpha Hatrja (ugovorni oficir, bez slubene zatite) je mlai bivi marinac koji prividno radi kao
ovdanji zastupnik nekoliko amerikih izvoznih poduzea. Zatita toga slubenika, Brooksa Reada,* sasvim je
dobro izdrala ove tri ili etiri godine otkako je u Montevideu, uglavnom zbog toga to se druio s Britancima
koje je susretao kao ef engleske kazaline druine u Montevideu. Iako je zapravo radio u okviru programa
inozemnih obavjetajnih operacija, prole je godine prebaen u A kao posredni agent i oficir zadatka u
studentskim i media-operacijama. Premda to oduzima dosta vremena, poslove s Readom obavlja O'Grady, i to sa
zadovoljstvom, u usporedbi s obiljem problema koje Hatry neprekidno izaziva.
AVBUZZ. Kako u Montevideu izlazi mnogo jutarnjih i veernjih dnevnika, media-novinske operacije
usredotoene su na AVBUZZ-i,* koji je odgovoran za plasiranje propagande u razliitim dnevnicima. Kako sva-
ke novine nekomunistike tampe pripadaju ili su odgovorne nekoj vanijoj frakciji glavnih politikih partija,
lanci se u nekim dnevnicima mogu objaviti znatno lake nego u drugima, to ovisi o sadraju i gleditu koje
izraavaju. AVBUZZ-i ima pristup cjelokupnoj liberalnoj tampi, no najee aktivira dva dnevnika frakcije
Union Blanca Demokratica, koja djeluje u okviru blankista (El Pais i El Plata), zatim jutarnji dnevnik El Dia,
koji pripada 14. listi partije Colorada i, konano, u manjoj mjeri jutarnji dnevnik La Manana, koji pripada
organizaciji Union Colorada y Bat-llista. Agent AVBUZZ-i plaa urednike listova prema prostoru koji ustupaju
propagandnim tekstovima. lanci se obino objavljuju kao nepotpisani uvodnici samih listova. Cijelu operaciju
vodi O'Gradv posredstvom Brooksa Reada, koji radi izravno s AVBUZZ-i. Stanica moe raunati s time da e se
objaviti dva do tri lanka dnevno. Izresci se alju tabu i drugim stanicama kako bi ih i one pokuale objaviti.
AVBUZZ-i povremeno, u skladu s uputama stanice, pie letke. Obino na protukomunistike teme. On upravlja
malom ekipom koja rastura letke po ulicama. tampamo ih u jednoj prijateljskoj tiskari. AVBUZZ-i se u svojim
poslovima slui radiom i televizijom, ali u manjoj mjeri nego novinama, jer ta dva medija objavljuju manje
politikih komentara.
AVBLOOM. Studentske operacije posljednjih su godina imale ogranien uspjeK usprkos tome to su
protukomunistiki voe zauzimali ugledne funkcije u FEUU. Stanica je nedavno preporuila, a centrala
prihvatila, da se studentske operacije usmjere vie na srednje kole nego na sveuilite -
136vodei se idejom da protukomunistika indoktrinacija na nioj razini moe donijeti bolje rezultate kasnije
kada studenti dou na sveuilite. Brooks Read radi s nekoliko skupina protukomunistikih studentskih voa,
kojima osigurava novac za rad na organizacijskom i propagandnom podruju. Studentskim operacijama takoer
upravlja O'Gradv.
AVCHARM. Radniko-sindikalne operacije poduzimaju se ve nekoliko godina sa svrhom da ojaaju
Urugvajsku konfederaciju rada* (CSU), lanicu strukture ORIT-ICFTU,* ali nismo uspjeli u nastojanjima da je
izvuemo iz nedaa u koje je bila zapala, prolih godina. Uskoro valja konano odluiti hoemo li i dalje
podravati CSU. Ako CSU treba spasiti, stanica mora zamijeniti sadanje voe i cijeli posao poeti nanovo. Nee
to biti lak zadatak, jer se oni ustrajno tome opiru. U stvari, CSU je uvelike diskreditirana, a organizirani radnici
preteno su ujedinjeni unutar nje ili u suradnji s CTU i krajnjom ljevicom. Osim CSU, radniko-sindikalne
operacije stanice usmjerene su i prema odabranim sindikatima kojima se moe pomagati ili na njih utjecati.
Moda ih, najzad, i kontrolirati posredstvom meunarodnih strunih sindikata koji djeluju u Latinskoj Americi,
kakva je, na primjer, Meunarodna federacija transportnih radnika.*
Najvanijom novom aktivnou u radniko-sindikalnim operacijama smatra se otvaranje Amerikog instituta za
razvitak slobodnih sindikata,* u Montevideu prolog studenoga. Nova sluba naziva se Urugvajskim institutom
za obrazovanje sindikata.* Direktorom joj je Jack Goodwyn,* ameriki graanin koji radi kao ugovorni agent, a
predstavnik je AIFLD-a u Montevideu. Oficir stanice koji rukovodi radniko-sindikalnim operacijama,
Alexander Zeffer,* susree Goodwyna tajno, zajedniki dogovaraju planove rada, primaju i predaju izvjetaje i
obavljaju druge poslove. Osim to se obuavaju ovdje u instituciji AIFLD-a, Urugvajci pohaaju i u kolu ORIT-
a u Meksiku i kolu AIFLD-a u Washingtonu.
AVALON. A. Fernandez Chavez* godinama je djelovao na plasiranju propagandnih materijala, a bio je i izvor
obavjetajnih i politikih podataka. Kada AVBUZZ-i ne moe u tampi objaviti materijale za koje je stanica
zainteresirana, posao preuzima Fernandez, koji, zahvaljujui irokome krugu prijatelja u politikim i novinskim
krugovima, moe uspjeti. Radi kao ovdanji dopisnik talijanske agencije ANSA te kao dopisnik novinskog
servisa Orbe Latinoamericano,* koju kontrolira stanica u Santiagu. Iako povremeno susree Holmana,
uobiajene kontakte odrava Chavez s Faulom Burnsom, oficirom stanice koji vodi operacije protiv
komunistike partije.
AVID. Iako su operacije politike akcije, ranije ostvarivane posredstvom Benita Nardonea, uglavnom okonane,
Holman i dalje via Nar-donea, njegovu enu Olgu Clerici de Nardone,* koja je vrlo aktivna u ru-ralistikom
pokretu, te Juana Josea Garija,* glavnog Nardoneova politikog pomonika. Gari ima glavnu politiku funkciju
dodijeljenu ruralistima u sadanjoj vladi blankista predsjednik je banke State Mortage. Ako doe do promjene
politike i stanica se vrati politikoj i militantnoj akciji,
187poet emo s gom Nardone i s Garijem, ak ako Nardone i podlegne u svojoj borbi protiv raka.
AVIATOR. Holman je nedavno povjerio O'Gradvju odravanje kontakta s Juanom Carlosom Quagliottijem,*
izrazito faistiki orijentiranim advokatom i ranerom. Taj ovjek predvodi grupu slino orijentiranih
Urugvajaca, zabrinutih opadanjem vladine djelotvornosti i uspjesima ljevice posljednjih godina. Nastoji uvjeriti
vojne rukovodioce da interveniraju u politikim poslovima i vrlo bi se jasno priklonio snanoj vojnoj vladi ili
vladi u kojoj bi glavnu rije vodili militaristi, nasuprot sadanjoj slaboj i podijeljenoj izvrnoj vlasti. Iako mu
stanica ne osigurava sredstva niti ga potie, pokuali smo njegove aktivnosti podvrgnuti kontroli radi prikup-
ljanja informacija o namjerama vojnih krugova da neustavnim odlukama rjeavaju urugvajske nedae. Pojavi li
se potreba da stanica svojim operacijama promie vojnu intervenciju, Quagliotti e biti prava osoba posredstvom
koje emo djelovati.
POMONI AGENTI
Kao i druge stanice, i ovdanja ima prilino velik broj pomonih agenata koji stanici iznajmljuju vozila i drugu
imovinu. Te agente, koje oficiri stanice susreu u svojim drutvenim kontaktima, plaamo radije viskijem ili
drugim skupim, a njima teko dostupnim, stvarima koje dobivamo diplomatskim kanalima nego novcem. Tito
Banks, * trgovac vunom, britanskog podrijetla, jedan je od uspjenijih meu takvim agentima.
Slino kao u Ekvadoru, stanica u Montevideu ima relativno malo oficira, ali to ne znai da raspolae malim
sredstvima. Budet stanice iznosi neto vie od milijun dolara godinje. Poboljanja su potrebna najvie u
programima za pronalaenje agenata koji e djelovati protiv Sovjeta, za izravno regrutiranje protiv Kubanaca, za
agente koji e biti ubaeni u PCU na visokoj razini. Neophodno je poboljati i obavjetajnu slubu policije i
postii bolje rezultate u radniko-sindikalnim i studentskim operacijama.
Narednog tjedna preuzet u operacije protiv Kubanaca, ali ne sve one koje sada vodi Michael Berger, oficir na
ije sam mjesto doao. Taj oficir ima tekoa s uenjem panjolskog jezika, i, u cjelini gledano, mogao je raditi
samo s agentima koji govore engleski. Narednog vikenda oenit e se jednom Urugvajkom, zatim e na medeni
mjesec, pa kui, te konano na novi zadatak, u Dominikansku Republiku.
Operacije koje preuzimam jesu: AVCASK, operacije protiv Paragvajaca; AVIDITY, kontrola pisama; Ralpha
Hatryja i njegove probleme (na alost); AVENGEFUL-9, prepisivaa koji prislukuje telefone; A V AND A-NA,
vozaa kubanske ambasade; promatrako mjesto kubanske ambasade; AVENIN, ekipu za praenja; AVBASK,
operaciju ubacivanja u MRO; slubenika protokola Ministarstva vanjskih poslova koji nas opskrbljuje
.otografijama i podacima o diplomatima komunistikih zemalja; i konano listonou koji donosi potu
ZRKNICK-u, pomonom agentu kubanske
188obavjetajne slube. Privremeno (barem se tako nadam) preuzimam Hol-manove kontakte s inspektorom
Antonijem Pirizom,* naim glavnim ubaenim agentom u gradskoj policiji Montevidea, te s Alejandrom
Oterom,* efom odjela za obavjetajnu djelatnost i veze.
MONTEVIDEO 26. oujka 1964.
Blankisti zapadaju u sve dublju krizu koja pokazuje sloenost i pojedine dijelove urugvajske politike - kao i
posljedice koje to stanje ostavlja na nae operacije.
Sef policije u Canelonesu, podruju koje dodiruje Montevideo, u sijenju je bio umijean u bizarnu pljaku
banke. Policija je dvojicu pljakaa ubila u trenutku naputanja banke. U novinskim izvjetajima tvrdilo se da je
postojao i trei lan bande, koji je radio za efa policije, te da je prethodno obavijestio koju banku namjeravaju
orobiti, kojeg dana, u koje vrijeme i, konano, na kojim e se mjestima pljakai skrivati nakon napada. Sef
policije pribavio je pljakaima neispravno oruje tako da nee moi pucati. U kii metaka, to ju je osula
policija iz zasjede, ranjen je jedan policajac i jedan sluajni prolaznik. No ef policije naredio je da policajci ne
prestaju pucati, a kasnije je tvrdio da su napadai prvi ispalili hice na policiju. Ironino za ubijene napadae,
tjedan dana prije prepada na banku tampa u Montevideu objavila je nekoliko lanaka o neobinim pokretima
policajaca u Canelonesu kojima je svrha da predusretnu moguu pljaku. Da su napadai itali novine, saznali bi
da su izdani.
Nakon toga protuzakonitog postupka policije uslijedila su negodovanja koja su izazvala istragu Ministarstva
unutarnje sigurnosti i akciju da se ef policije smijeni i optui zbog toga to nije sprijeio pljaku banke. Meu
blankistima nastala je podjela na one koji podravaju efa policije, pripadnika jedne blankistike frakcije, i one
koji podravaju Felipea Gila,* ministra unutarnje sigurnosti, koji pripada drugoj blankistikoj frakciji i vodi
akciju protiv efa policije. Policajevi pristae optuuju ministra da nijee kako ga je ef policije zapravo
potpuno informirao o itavom sluaju i trae da ministar odstupi zbog svojeg nemoralnog postupka.
Juer je umro Benito Nardone.* Gotovo do samog kraja izraavao je preko radija podrku efu policije
Canelonesa. Juan Jose Gari* javlja da se ne nazire skoro rjeenje. Poloaj blankista slabi. Tok stvari ozbiljno po-
gaa blankistiku veinu u vladinu nacionalnom vijeu. Ni koloradosi ne sjede skrtenih ruku. Dan nakon
mojega dolaska zahvaljujui podijeljenosti meu blankistima, za predsjednika narodne skuptine izabran je jedan
pripadnik koloradosa. U meuvremenu, Holmanov glavni projekt s ministrom unutarnje sigurnosti -
uspostavljanje misije za javnu pomo AID-a u policiji - i dalje ovisi o Gilovoj odluci.
i? CIA -90MONTEVTOEO i.
travnja 1964.
S Goulartom je u Brazilu gotovo, bre i jednostavnije nego to su to mnogi oekivali. Vojsci i politikim voama
opozicije dao je upravo dokaz koji su traili: govor u udruenju armijskih podoficira, koji je znaio da podrava
vojne starjeine niih inova protiv oficira. Dolazei neposredno nakon odbijanja poslunosti mornara niih
inova, govor nije mogao bolje posluiti ostvarenju naih ciljeva. Stanica u Riju upozorila je da Goulart
vjerojatno dolazi u Urugvaj, to dokazuje da su Holmanova strahovanja o novim problemima to mogu nastati u
vezi s izgnanicima bila opravdana. Sjedinjene Drave gotovo su istog trena priznale novu vojnu vladu. U
Washingtonu, pretpostavljam, vlada ne ba tiha i zato vrlo indikativna euforija zbog toga to su operacije
poduzimane u protekle dvije i pol godine da se sprijei skretanje Brazila ulijevo najzad uspjele.
Naa kampanja protiv Goularta odvija se na istoj liniji na kojoj smo se prije dvije-tri godine borili protiv
ubacivanja komunista u Velaskovu i Arosemeninu vladu u Ekvadoru. Holman kae da su stanica u Riju i njezine
vee baze financirale masovne demonstracije u gradovima protiv Go-ulartove vlade, koje su demonstracije
pokazale da su stare pjesme o Bogu, domovini, obitelji i slobodi jae no ikada. Goulartov pad valja bez sumnje u
prvom redu zahvaliti briljivu planiranju i dobro odmjerenoj propagandi jo od izbora 1962. godine. Holmana
brine novi val izbjeglica o kojima emo, pored svih ovih Paragvajaca i Argentinaca, takoer morati voditi
rauna.
MONTEVIDEO 3. travnja 1964.
Svi su izgledi da e moje prvo regrutiranje Kubanca uspjeti. Iz Brazila je ovamo stigla trgovinska misija i ostaje
do narednog tjedna. Jedan agent stanice u Riju izvijestio je kako se ini da je Raul Alonzo Olive, lan misije i
moda najvaniji njezin lan, s obzirom na to da je visoki funkcioner u industriji eera, razoaran revolucijom.
Da bi zatitila svojeg agenta od provokacije, a moda i zbog zbrke to ovoga tjedna vlada u Brazilu, stanica u
Riju predloila je da se pokuaj regrutiranja izvede ovdje ili u Madridu, posljednjoj toki na kojoj e se misija
zaustaviti prije povratka u Havanu.
AVENIN, ekipa za praenje, slijedila ga je od dolaska i prvom prilikom kada ga je zatekla nasamo, uruila mu
poruku kojom trai sastanak. Poruka je sastavljena tako da je bilo jasno kako je alje CIA. Proitavi poruku i
slijedei upute, krenuo je u etnju odreenom ulicom, u kojoj sam ga pokupio i odveo na sigurno mjesto da
razgovaramo. Centrala je poslala
2.90listu pitanja za nj, uglavnom o ovogodinjoj berbi eera, nastojanjima da se mehanizira sjea eerne trske
itd. Svi koje je poznavao bili su time nezadovoljni. Razgovarali smo gotovo dva sata, a zatim se on morao
pridruiti svojoj delegaciji. No prije nego to otputuju u Madrid sastat u se s njime jo nekoliko puta. Iz stanice
u Madridu upravo su stigle upute o uspostavljanju kontakta s njim.
Rekao je da e proizvodnja eera ove godine dostii pet milijuna tona i nairoko isticao probleme sa strojevima
za sjeu trske, koji se esto kvare. Iznenadilo me da poznaje brojne vladine linosti, iako nije bio osobito an-
gairan u borbi protiv Batiste.
Snimao sam razgovor, to mu se nije ba osobito svidjelo. Kablogra-mom sam izvjestio o sadraju razgovora. On
misli da e u Madridu proboraviti gotovo cijeli naredni tjedan, moda i neto dulje, tako da se veze mogu
razvijati i tamo. udno, brzo se sloio s tim da se vrati na Kubu i da CIA uva njegovu plau, ali mi se ipak ini
potenim. U Madridu e ga poligrafirati, pa emo tada moi utvrditi njegovu bona fides.
MONTEVIDEO 5. travnja 1964.
Juer je stigao Goulart. Doekan je zauujue srdanom dobrodolicom. To to je vlast preuzela vojska
primljeno je u Urugvaju prilino loe, jer je Goulart bio izabran narodnom voljom. Osim ostaloga, vrsta ruka
vojne vlade u Brazilu donijet e tekoa Urugvaju zbog toga to e se ovamo slijevati politike izbjeglice.
Funkcioneri Goulartove vlade ve stiu. Naa stanica iz Rija alje jedan kablogram za drugim zahtijevajui da
ubrzamo izvjetavanje o pridolicama. Na je jedini izvor informacija Otero,* jer je odjel za obavjetajnu
djelatnost i veze, kojemu je on na elu, odgovoran za provoenje postupka s izbjeglicama. Jasno je da stanica u
Riju potpuno podrava vojnu vladu. Klju sa suzbijanje eventualnog pokuaju protiv udara i guenje pobune jest
u hapenju ili u protjerivanju Leonela Brizole, ljeviara, Goulartova urjaka. Brizola je federalni poslanik za
Guanabaru (Rio de Janeiro) i sada je u bijegu.
Naa centrala ubrzava propagandu u cijeloj hemisferi da se izrazi podrka novoj brazilskoj vladi i diskreditira
Goulart. Arturo Jaregui,* generalni sekretar ORIT-a, poslao je, na primjer, telegram kojim ORIT* izraava
podrku novoj vladi Brazila. To bi moglo izazvati negativna reagiranja u pojedinim dravama, na primjer u
Venezueli, jer je politika CIA bila da se ORIT suprotstavlja vojnim pokuajima obaranja slobodno izabranih
vlada - to se nije ba pokazalo realnim s gledita sadanjeg toka dogaaja.
Posredstvom AVBUZZ-a nastojimo da u povodu prologodinjeg otkrivanja tajnih skrovita oruja u Venezueli
ojaa neraspoloenje OAS-a
Jprema Kubi. U dnevniku La Manana, to izlazi u Coloradu, juer se pojavio plaeni oglas na pola stranice.
Potpisala ga je i toboe napisala Hada Rosette,* ovdanja predstavnica Revolucionarnog vijea Kube* i jedna od
propagandnih agenata u projektu AVBUZZ. U stvari, tekst su napisali O'Grady i Brooks Read, a temeljio se na
informacijama taba i dosjeima stanice. Otkriveno skrovite oruja pripisala je stanica sveukupnom ubacivanju
Sovjeta i Kubanaca u hemisferu, a te su nae tvrdnje bile potkrijepljene i izjavama koje smo pripisali Rolandu
Santani,* kubanskom dezerteru koji je lani boravio ovdje. Za pobunjenike pokrete u Venezueli, Hondurasu,
Peruu, Kolumbiji, Argentini, Panami i Boliviji tvrdi se da primaju direktive iz sovjetskih i kubanskih ambasada u
Mexico Citvju, Buenos Airesu i Montevideu. Nismo zaboravili spomenuti i kineske komuniste.
MONTEVIDEO 18. travnja 1964.
S konferencije efova stanica Holman se vratio s nevoljko prihvaenom spoznajom da emo brazilskim
politikim izbjeglicama morati pokloniti vie panje. Sam predsjednik Johnson odluio je da se moraju sprijeiti
pokuaji protiv udara i pobune u Brazilu te da se, u duem razdoblju, to bre i djelotvornije uvrste tamonje
snage sigurnosti. Nikada vie ne smijemo dopustiti da Brazil skrene ulijevo, jer bi komunisti i druge snage mogle
zaprijetiti da stupe na pozornicu ili da, u najmanju ruku, ponu ozbiljno utjecati na tok dogaaja.
Takva politika ovdje, u Montevideu, znai da stanici u Riju valja pomoi sveobuhvatnijim prikupljanjem
informacija o izbjeglicama. init emo to posredstvom obavjetajne slube policije. Taj e zadatak dopasti mene,
jer Holman, pomiljao sam, eli da ja nastavim raditi s Oterom, Pi-rizom, de Andom, Torresom i drugima, a da
on zadri kontakte na vioj razini - s ministrom unutarnje sigurnosti, Felipeom Gilom, i efom policije,
pukovnikom Venturom Rodriguezom.* Za poetak pridobio sam Otera da svoje oficire postavi u stanove
Goularta i jo trojice ili etvorice najvanijih izbjeglica, imena kojih nam je dostavila stanica u Riju. Djelujui
kao oficiri za osobnu sigurnost izbjeglica, oni e zapravo voditi dnevnik posjetilaca. O najvanijim podacima iz
dnevnika, kao i o pridolim izbjeglicama, kablogramima emo izvjetavati Rio. Cjeloviti izvjetaji slat e se
diplomatskom potom.
Ovdanja politika strujanja okreu se protiv nove vojne vlade u Brazilu. Vrlo je teko plasirati u novine za nas
povoljne komentare. Brazilska je vlada poela na razliite naine provoditi pritisak na Urugvajce, pa e Goulartu
i njegovim pristalicama biti ovdje zabranjeno da se angairaju u politikim aktivnostima.
2.9ZStvaranje raspoloenja za raskid odnosa s Kubom gotovo je jednako teko kao i promicanje komentara u
korist Brazila. Nisu Urugvajci skloni komunizmu niti blagonaklono raspoloeni prema kubanskoj revoluciji.
Kamen-temeljac urugvajske vanjske politike jest izriito nemijeanje, zbog stanovite ranjivosti zemlje od
pritisaka dvaju velikih susjeda. Kako se sankcije ili zajednika akcija protiv Kube mogu lako protumaiti kao
mijeanje u kubanske unutarnje stvari, program stanice za izazivanje raskida odnosa suprotstavlja se
tradicionalnoj urugvajskoj politici.
ak i u takvim okolnostima, u sredstvima obavjetavanja pokrivamo kubanske teme nadajui se da pokuaji
Venezuele da sazove konferenciju ministara vanjskih poslova OAS-a o otkrivenim skrovitima oruja nee kao
rezultat imati samo odravanje toga skupa nego i rezoluciju kojom e se sve zemlje OAS-a pozvati da raskinu s
Kubom. Prije nekoliko dana ve-nezuelanski ministar vanjskih poslova u bivoj Betancourtovoj vladi, Mar-cos
Falcon Briseno, boravio je ovdje traei podrku sazivanju konferencije, ali nije uspio uvjeriti Urugvajce da se
aktivno pridrue akciji.
MONTEVIDEO 24. travnja 1964.
Svoj je posjet upravo zavrio novi ef odjela zapadne hemisfere Des-mond Fitzgerald.* Obilazi sve stanice toga
podruja. Holman je priredio zakusku za lanove stanice i njihove ene. U uredu se svatko od nas pojedinano
sastao s Fitzgeraldom da bismo mu opisali nae operacije. Bio je zadovoljan pokuajem regrutiranja Kubanca, ali
je posumnjao da se moda radi o provokaciji, jer je rije o ovjeku s velikim iskustvom u industriji eera.
Umjesto pet milijuna tona, ovogodinja e proizvodnja biti, tvrdi Fitzgerald, manja od etiri milijuna tona.
Ohrabrio me da poklonim panju pripremama za regrutiranje ifranta u kubanskoj ambasadi. Kada smo mu rekli
da jedan od ureda stanice dijeli samo zid od jednog praznog stana, naredio je da se na taj zid smjesta postavi
natpis Ova soba je ozvuena. I u CIA poloaj donosi povlastice!
Fitzgerald je vrsto ostao na tome da stanica Montevideo pokloni pozornost podrci novoj brazilskoj vojnoj vladi
poveanim opsegom prikupljanja informacija i propagandnim operacijama. Holman je O'Gradvja imenovao
odgovornim za probleme Brazila. Stanica Rio pomoi e nam na taj nain to e jednog od svojih agenata poslati
kao vojnog ataea u ovdanju brazilsku ambasadu. Taj ovjek, pukovnik Camara Sena,* treba stii svaki dan.
Susretat e ga O'Gradv i pomagati mu u razvijanju operacija ubacivanja u izbjeglike krugove.
Usprkos popularnosti koju Goulart ovdje uiva, vladino nacionalno vijee juer je priznalo brazilsku vladu, to
e posluiti smanjenju napeto-sti. Goulartu je priznato da je ovdje zatraio politiki azil. Dakle, ne smatra se
bjeguncem. To je neto nii status koji e mu dati vie slobode za politike aktivnosti.
MONTTE VIDEO 2. svibnja 1964.
Centrala je odobrila moj plan regrutiranja Roberta Hernandeza, kubanskog iframa. Vidjet emo hoe li nas
posluiti srea. Za poetni dodir angairat u Ezequiela Ramireza,* nastavnika iz centrale koji je upravo zavrio
obuavanjem AVBANCY, ekipe za praenje. On moe proi u ulozi panjolca ili Junoamerikanca, a bit e
manje opasno i za Hernandeza (ako prihvati) dok se ne dogovorimo za tajni sastanak. Zajedno s ekipom
AVENIN, Ramirez danas poinje slijediti Hernandeza od ambasade do bilo kojeg mjesta u gradu gdje bi mu se
mogao pribliiti.
Teko je rei kakvi su izgledi, iako nam je voza kubanske ambasade Warner* dao izvrsne obavijesti na osnovi
kojih moemo procijeniti Her-nandezovu linost. Ne samo da ima problema sa enom, koja je upravo rodila,
nego se ini, da je vie nego zagrijan za Mirtu, svoju prijateljicu Urugvajku. Upravo zbog toga otklonio sam
ponudu stanice Miami da nam poalje djevojku. Svu u panju pridati Hernandezovom interesu za premjetaj,
moda u Buenos Aires. Osim to radi kao ifrant, Hernandez je struni slubenik ambasade, specijalist za
fotografiju. Moda bismo mu uz premjetaj mogli pomoi da otvori vlastiti fotografski studio. Zasad, meutim,
na temelju uputa iz taba, ponudit emo mu trideset tisua dolara ako nam oda sve to zna o kubanskim
obavjetajnim operacijama; petnaest tisua za predaju svih ifri i tri tisue dolara mjeseno dokle god radi za nas
na svome mjestu u ambasadi. Ve imam sigurno mjesto za sastanke, ako Hernandez prihvati. Preuzet u ga od
Ramireza im to bude mogue.
Sutradan sam rekao Holmanu kako bih mogao vie uiniti u poslovima s policijom i na kubanskim operacijama
kada ne bih bio do grla optereen Paragvajcima, kontrolom pisama i Ralphom Hatrvjem. Bilo je s moje strane
prljavo to sam istodobno predloio da te operacije preuzme Alex Zeffer,* na oficir za radniko-sindikalne
operacije. Holman se sloio i o tome obavijestio Zeffera, koji otada sa mnom ne govori. On zna sve o
problemima s Hatrvjem i tekoama u vezi s tajnom kontrolom pisama.
I dalje u povremeno svraati nou u kuu AVANDANA,* kako bih o problemima promatrakog mjesta
kubanske ambasade porazgovarao s njegovom enom. Ne bih elio propustiti to iskustvo - zgrada je zapravo ni-
zak uvuen bungalov, u slabo naseljenoj gradskoj periferiji, okruen drve-em gustim poput dungle. Okruena
je ianom ogradom, a uva ga moda i est divljih pasa. Takva izoliranost u tom gotovo pustom predjelu dobro
dolazi, jer je AVANDANA gotovo sasvim gluh. Rasprave o toku
294operacije su, naravno, potrebne, ali o njima ne valja govoriti glasno, a pogotovo ne vikati. Svaki put kada
sam odlazio onamo pratio me Hatry. Promatrati tu dvojicu postarijih ljudi kako se meusobno deru o svom pi-
junskom poslu bilo je zanimljivo, kao to je uope zanimljivo prouavati svaku suprotnost.
Jedna od operacija koje sam preuzeo otpala je sama po sebi. Merca-der,* agent ubaen u MRO, odluio je da
potrai posao u SAD-u. Primila ga je banka u Miamiju, i on uskoro odlazi - uredio sam da se na dokumentu
stanice kojim trai ameriku vizu izbrie podatak da je bio lan MRO-a.
Ne zavidim Alexu Zefferu zbog njegovih radniko-sindikalnih operacija. Preostaje mu da zapone iznova, od
nitice, jer je konano odlueno da se Urugvajskoj konfederaciji rada* (CSU) uskrati podrka. CSU je prolog
mjeseca odrala kongres na kojem rukovodstvo nije bilo kadro prebroditi osobne sukobe, koji su kao posljedicu
imali povlaenje pojedinih sindikata iz lanstva i odbijanje drugih da u tu organizaciju uu. Stvarni je problem u
rukovodstvu. Andrex McClellan,* interameriki predstavnik AFL-CIO, i Bil Dohertv,* ef socijalnih projekata
AIFLD-a -obojica agenti kojima upravljaju oficiri taba za tajne akcije u naoj centrali - stigli su prolog tjedna i
rekli voama CSU-a da e financijska pomo to je dosad pristizala posredstvom ICFTU-a, ORIT-a i ITS-a biti
ukinuta.
Situacija je prilino nepovoljna, jer je CSU nedavno osnovao koope-rativu za radnike stanove i oekivao
financijsku pomo AIFLD-a za izgradnju. Ta sredstva nee biti dodijeljena CSU, ve e se vjerojatno usmjeriti
drugim nekomunistikim sindikalnim organizacijama. Narednog tjedna doi e Serafino Romualdi,* izvrni
direktor AIFLD-a. CSU treba pustiti da se sam ugasi. Jedno je sigurno: proi e nekoliko godina prije nego to e
se u okviru programa AIFLD-a obrazovati nova grupacija sindikalnih voa i meu njima regrutirati novi agenti,
kadri da osnuju novu nacionalnu konfederaciju koja e ui u sastav ORIT-a i ICFTU-a.
MONTEVIDEO 5. svibnja 1964.
Nitko od nas ne zna sasvim sigurno to se dogaa. Kako smo predvidjeli, Ramirez i njegova ekipa slijedili su
Hernandeza u gradu. U pravom trenutku Ramirez mu je pristupio na ulici rekavi da je vlada SAD-a za-
interesirana da mu pomogne. Hernandez je pristao da razgovara, ali je na raspolaganju imao samo petnaest
minuta jer se morao vratiti u ambasadu. Bio je to pravi sveanj ivaca, ali se u naelu sloio da nam oda ifre i
omogui da ih se dokopamo. Dogovoreno je da se ponovno nau sutradan popodne.
JKabJogramom sam obavijestio tab o sastanku i predloio da odjel D odmah poalje strunjaka koji bi u pravom
trenutku poeo raditi na deifriranju. Ako ovo regrutiranje uspije, a vjerujem da hoe, prvi put e nam uspjeti da
se na ovom podruju ubacimo u operacije protiv Kubanaca.
Pojaana je antikubanska propaganda. Danas su stigli predstavnici Uprave revolucionarnih studenata u egzilu*
(DRE), organizacije koju financira i kontrolira stanica u Miamiju. Putuju po Junoj Americi irei vijesti o
ekonomskoj propasti Kube. U Montevideu DRE nema stalnog predstavnika, pa su te poslove preuzeli Hada
Rosete* i AVBUZZ-i. Posredstvom AVBUZZ-i pokreemo propagandu i o suenju Marcosu Ro-driguezu na
Kubi, voi uprave revolucionarnih studenata u borbi protiv Batiste. Rodriguez je optuen da je lanove pokreta
26. srpnja odao Batistinoj policiji. Mi tvrdimo, svjesno pogreno, da je on zapravo bio komunist i da je ljude iz
pokreta 2.6. srpnja izdao na osnovi uputa kubanske komunistike partije. Svrha: da se izazovu razlike meu
komunistima stare linije i pripadnicima pokreta 26. srpnja. Prainu diemo i oko ienja Anibala Escalantea.
Oba sluaja izazivaju ozbiljne razlike na Kubi, gdje se, prema tvrenju AVBUZZ-i, represija moe usporediti s
onom pod Hitlerom, Mussolinijem i Staljinom, kada revolucija jede vlastitu djecu.
Unutarnja kriza blankista, izazvana policijskim sluajem u Canelonesu, i dalje se produbljava. U pitanju je, osim
ugleda glavnih voa, podjela blankistikih frakcija - vrlo osjetljiva situacija koja uslijed unutarnje borbe moe
uroditi samo novim tekoama. Sire se glasovi o predstojeoj krizi kabineta.
MONTEVIDEO 10. svibnja 1964.
U regrutiranju Hernandeza ne ide sve glatko. Po drugi puta sastao se s Ramirezom, ali je odbio da govori o
operacijama Kubanaca sve dok ne vidi novac. Ne vjeruje nam ni koliko je crno pod niktom. Zeke (Ezequiel
Ramirez - prim. pr.) je ugovorio trei sastanak na koji sam otiao ponijevi sa sobom petnaest tisua dolara -
skoro svu gotovinu koju smo imali u stanici. Holmanu se nije svialo to sam ponio sav taj novac. Ali ako
elimo navesti Hernandeza da govori, moramo mu, u najmanju ruku pokazati novac i, moda, predati jedan dio.
Pridruio mi se, radi pojaane sigurnosti, O'Gradv. Ali Hernandez se nije pojavio.
Bio sam predvidio da Hernandezu predam tisuu dolara ako bude spreman da progovori, a potom da ga uvjerim
kako treba da na raunu Agencije drim njegov novac dok konano ne uredimo da on nestane. U suprotnom,
moglo bi se otkriti da posjeduje veliku svotu novca, porijeklo kojega ne bi mogao objasniti. ekam ga ve
etvrtu no. Ako senoas ne pojavi, ne preostaje nam drugo nego da Zeke zajedno s ekipom za praenje krene u
akciju.
Juer je stigao tehniar iz odjela D. Rekao je da mu je biljenica sa iframa potrebna samo na nekoliko sati da ih
snimi i zatim opet zapeati. Bit e to vjeto nainjen trik: biljenica sa iframa ima dodatne peate na sve etiri
stranice, tako da je mogue vidjeti samo gornju stranicu. No ako nam poe za rukom da ih snimimo, moi emo
itati sve njihove poruke toliko dugo dok su ifre na snazi.
Za mene je najvanije da saznamo podatke o njihovim obavjetajnim operacijama. Hernandez je rekao Zeki da
zna apsolutno sve o tome to oni ovdje rade, i ja mu vjerujem. Veeras e se pojaviti.
Leonel Brizola, voa krajnje ljevice u Goulartovoj vladi i Goulartov urjak, stigao je u egzil. Brazilska vlada
zatraila je da se i on i Goulart interniraju. Internirani, ivjet e u nekom gradu u unutranjosti, bez slobode
kretanja po zemlji, ime e kontrola biti olakana. Kako je Brizola bio najopasniji politiki voa u staroj vladi,
njegov odlazak iz Brazila doprinos je povoljnom razvitku stvari. Skrivao se jo od Goulartova pada. Stanica u
Riju eli da ga pratimo to bolje.
MONTEVTOEO 15. svibnja 1964.
S Hernandezovim regrutiranjem neto zaista nije u redu. Promatrako mjesto koje nadgleda kubansku ambasadu
izvijestilo je da Hernandez, od drugog susreta s Ramirezom, gotovo i nije naputao ambasadu. Ekipa za praenje
i Zeke ekali su puna etiri dana znak s promatrakog mjesta da ponovno predusretnu Hernandeza. Prislukujui
telefon ambasade, otkrili smo da Hernandez nije imao mnogo poziva. Voza* nas je danas izvijestio da u
posljednje vrijeme nije esto razgovarao s Hernandezom. Ne elim vozau davati nikakvih posebnih uputa, jer
neu da posumnja kako jo nekoga regrutiramo. Nema druge nego da budemo strpljivi i da i dalje pokuavamo.
Jo jedan dosadan zadatak. Stanica u Santiagu vodi zaista veliku operaciju ne bi li sprijeila da Salvadora
Allendea izaberu za predsjednika. Godine 1958. gotovo mu je bilo uspjelo da bude izabran, a ovaj put nitko ne
eli ita prepustiti sluaju. Neprilika je da financijski ured u naoj centrali nema dovoljno ileanskih eskudosa u
njujorkim bankama, pa namjerava kupiti eskudose u bankama u Limi i Riju. No ak ni tamo nisu mogli
podmiriti zahtjeve, pa su zamolili nas da pomognemo.
Agent za kupovanje deviza u ovom je podruju First National City Bank,* ali deviznim se pitanjima obino bavi
stanica u Buenos Airesu, jer ima financijski ured klase A, ovlaten da kupuje devize. Kao stanica klase B,
ogranieni smo na to da mijenjamo dolare za lokalne valutesamo u hitnim sluajevima. No bez obzira na to tab
je poslao ek na raun filijale New York City Bank. ek sam predao Jacku Hennessyju,* Amerikancu koji radi u
gradskoj banci Montevidea. Naa je centrala pri kupnji deviza ve poslovala s njim. Njujorka banka bila ga je
izvijestila da treba oekivati ek. Predao sam mu ga. Poslao je svoje kupce u Santiago da kriomice kupuju
valutu. Vratili su se za nekoliko dana. Hennessv kae da novac obino donose u koveiima i podmiuju carin-
ske slubenike kako ih ne bi pregledavali. Paul Burns i ja poli smo do Hennessvja da pokupimo novac. Nakon
povratka proveli smo ostatak dana brojei novac - vie od stotinu tisua dolara. Novac emo poslati stanici u
Santiagu diplomatskom torbom. Mora da troe milijune da spase taj sistem, a New York, Lima i Rio de Janeiro
zajedno nisu kadru da im izau u susret.
MONTEVIDEO 20. svibnja 1964.
Hernandezovo je regrutiranje propalo - zasada, svakako. Danas je konano napustio ambasadu. Ekipa za
praenje i Zeke uhvatili su ga u gradu. Hernandez je odbio da razgovara s Ramirezom, ak se pravio da ga uope
ne poznaje. Ishod operacije ovisi sada o tome je li Hernandez ikome u ambasadi govorio o svojim razgovorima s
Ramirezom. Svi znaci kazuju da nije. Kada mu se Zeke danas pribliio, problijedio je. Da je ispripovijedao
nekome o regrutiranju, ne bi se tako panino ponaao, jer bi inae njegov poloaj u ambasadi bio vrst. Nema
sumnje da njegov strah potjee otuda to nije izvijestio o svojem prvom susretu s Ramirezom
-podrazumijevajui, naravno, da je prvi pristanak bio iskren. Ramirez se sutra vraa u Washington. Pustit emo
Hernandeza na miru do narednog pokuaja. Iz njegova prvog razgovora s Ramirezom proizlazi da bi njegova
politika i kulturna orijentacija mogla prije biti usmjerena prema Argentini ili Brazilu nego prema SAD-u.
Moda emo zatraiti pomo stanica iz Buenos Airesa ili Rija da nam poalju ubaenog agenta snaga sigurnosti,
koji bi drugi put pokuao stupiti u dodir s Hernandezom u ime vlada Brazila ili Argentine.
MONTEVIDEO 2,1. svibnja 1964.
Hernandeza je obuzela panika, ali vjerojatno e na koncu ipak pristati. Voza kubanske ambasade jutros me
nazvao zahtijevajui da se hitno sastanemo. Izvijestio me kako je jutros, kada je doao na posao, u ambasadi
vladala zbrka. Hernandez je nou napustio ambasadu - ivi tamo s
2.98obitelji - ostavivi svoj vjenani prsten i poruku za enu. Kubanci vjeruju da je dezertirao k nama i da se
skriva ili da je ve na putu u SAD, Zabrinutost i potitenost ljudi u ambasadi navodi na pomisao da je Hernandez
ponio ifre sa sobom.
Rekao sam vozau da se zadri u ambasadi cijeli dan, ako je to mogue - nedjeljom popodne, naime, obino za
nj nema posla - i da se ponudi da radi. Proradilo je i promatrako mjesto kubanske ambasade obiavamo ga u
toku vikenda zatvoriti - te sam zajedno s Holmanom, O'Gradvjem i Burnsom pokuao utvrditi to nam je initi.
Ne moemo dokuiti gdje je Hernandez i zato se nije vratio u ambasadu. Vrata ambasade ostavit emo otvorena
tako da Hernandez (u sluaju da eka no) moe ui bez prethodnog poziva da mu se otvori. Nou e deurati
jedan slubenik stanice. Tako emo Hernandeza ohrabriti da doe. Pojavit e se prije ili kasnije.
MONTEVIDEO 24. svibnja 1964.
Hernandez mora da je poludio. Voza je zatraio da se jo jedanput hitno sastanemo i izvjestio da se Hernandez
vratio u zoru. Dre ga na katu pod straom. Otpravnik poslova juer i danas nekoliko je puta iao u sovjetsku
ambasadu, vjerojatno zbog toga to Sovjeti prenose ifrirane poruke o Hernandezu izmeu Kubanaca i Havane.
Sto je moglo navesti Hernandeza da se ponovno predomisli?
MONTEVIDEO
26. svibnja 1964.
Prema tvrenju vozaa, Hernandeza e pod posebnim nadzorom poslati na Kubu. Ricardo Gutierrez i Eduardo
Hernandez, obojica obavjetajni oficiri, bit e mu pratnja. Avionom Svvissaira odlaze u petak u Zenevu,
odakle e drugom linijom nastaviti u Prag.
Hernandez je ispriao vozau kako je u subotu, nakon to je napustio ambasadu, otiao do svog prijatelja Rubena
Pazosa te da su se obojica odvezla do brazilske granice. Hernandez je imao ifre kod sebe. Namjeravao je
prebjei brazilskom konzulu u Riveri, ali je konzul provodio vikend izvan Rivere. Neko ga je vrijeme ekao, a
onda je odluio da se vrati i da se osloni na revolucionarnu pravdu - rekao je vozau, AVBA-RON-i, da e
vjerojatno morati provesti pet godina na preodgajanju. Sumnjam.
Odluili smo da taj sluaj iskoristimo u propagandne svrhe i da pokuamo da Hernandez na putu kui iznenada
nestane. Odluka o objavlji-
2*9vanju cijelog sluaja dola je nakon to je ministar unutarnje sigurnosti, Felipe Gil, odbio da se Ministarstvo
vanjskih poslova i vladino nacionalno vijee umijeaju u taj predmet. Holman mu je bio rekao da je Hernandez
uhvaen prilikom pokuaja da prebjegne k nama i zatraio da se upotrijebe politika sredstava da se Hernandez
spasi. Najvie s ime se ministar sloio bilo je da se Hernandez na aerodromu podvrgne policijskom sasluanju i
razdvoji, ako treba i silom, od svoje pratnje. Posredstvom agenta AVBUZZ-i cijeli emo sluaj prikazati kao
senzacionalnu otmicu dezertera unutar kubanske ambasade koji je pokuao pobjei od komunistike tiranije.
MONTEVIDEO
2.8. svibnja 1964.
Pria o kidnapiranju Hernandeza preplavila je sve novine i izazvala upravo onakvo reagiranje kakvo smo eljeli.
AVBUZZ-i poslao je nekolicinu reportera u ambasadu da zatrae razgovor s Hernandezom, ali su ih tamo odbili,
to je samo pridonijelo nagaanjima da e se na koncu konca pojaviti samo Hernandezov les.
Upozorio sam na oprez svaku stanicu u mjestima gdje e se avion s Hernandezom spustiti na putu do Zeneve.
Stanice u Rio de Janeiru, Madridu i Bernu pripremaju se za akciju. Rio i Madrid utanait e da povezane
policijske slube razgovaraju s Hernandezom, a baza u Zenevi uredit e da uniformirani vicarski policajci budu
na dunosti kada Hernandez bude u tranzitu, iako bi pritisak da se s Hernandezom razgovara mogao za vicarsku
biti i preosjetljiv.
Nadamo se da Hernandez nee stii tako daleko. Posredstvom efa policije, pukovnika Venture Rodrigueza, sutra
emo, prije polijetanja, razgovarati s Hernandezom. Inspektor Antonio Piriz* i ef obavjetajne slube Alejandro
Otero* bit e tamo. U toku privatnog razgovora Hernandez e biti odvojen od svoje pratnje. Pokuat e ga
uvjeriti da ostane, radije nego da se nakon povratka suoi s kaznom. I ja u biti na aerodromu kako bih
razgovarao s njim ako pokae znake pristanka na politiki azil u Urugvaju.
MONTEVIDEO 29. svibnja 1964.
I bez obzira na propagandu, Hernandeza nije mogue uvjeriti. Na aerodromu se jedan od pratilaca, Gutierrez,
htio oduprijeti pokuaju da policija nasamo razgovara s Hernandezom. U unoj raspravi povukao je
300
I-pitolj i bio prisilno razoruan. Hernandez je, meutim, ostao pri tvrdnji da se vraa dobrovoljno; konano se
zajedno sa enom i djecom u pratnji dvojice uvara ukrcao u avion. Do sada nema vijesti od stanica du njegova
puta.
Kubanci su se jufros odluili na kontrapropagandu i pozvali tampu da u ambasadi intervjuira Hernandeza. Vraa
se na Kubu, rekao je Hernandez, zbog toga to se pobojao odmazde protiv ene i sina, koju bi mogle poiniti
stanovite osobe (nije ih otkrio) koje su ga pokuale navesti na izdaju domovine. Prolih dvadeset dana, priznao
je, stanovite osobe, dravljanstvo kojih ne zna, pokuale su ga nagovoriti na ulici. Najprije su mu ponudile pet
tisua dolara, a kasnije jo pet tisua. ak i tim intervjuom tampa daje na znanje da se Hernandez vraa iz
razloga sigurnosti, a toj injenici pridonosi i to to putuje pod pratnjom.
Operacija moe i propasti, ali je sigurno da smo unitili mogunosti da Kubanci ovdje i dalje operativno djeluju.
Ambasadu su napustila dva slubenika, trgovinski predstavnik i njegova ena, te otpravnik poslova za kojega ne
vjerujemo da je angairan u obavjetajnim zadacima. Iznenada su od pet funkcionera spali na dva i moraju se
sluiti vezama sovjetske ambasade dok im ne stigne novi ifrant. Osim toga propaganda moe pridonijeti klimi
pogodnoj za raskid odnosa, pogotovo ako u okviru OAS-a venezuelanski sluaj naie na povoljan prijem. Ako i
nismo dobili ifre i eljena obavjetenja, izveli smo dobru predstavu u sredstvima javnog obavjetavanja i
upropastili im posao.
Moda ne izravno s Hernandezovim sluajem - neko vrijeme to neemo znati - ali i dva su nedavna, za nas vrlo
povoljna, dogaaja povezana s dezertiranjem kubanskih obavjetajaca. U Kanadi je kubanski obavjetajni oficir
Vladimir Rodriguez* dezertirao prije nekoliko tjedana i sada iznosi prve detalje o Opoj obavjetajnoj upravi
(DGI), koja djeluje u sklopu ministarstva unutarnjih poslova. Naa centrala saopava nam svjee podatke o
njegovim iskazima. To otkrie slino je onome to ga je bio iznio prvi dezerter KGB-a. O toj kubanskoj
instituciji dosad nismo znali nita - ak ni to da postoji.
Tjenje je povezan s kubanskim operacijama u Urugvaju pokuaj de-zertiranja Earlea Pereza Freemana,* biveg
efa njihove obavjetajne slube u Montevideu, koji je prebjegao, a zatim, prolog sijenja, u Meksiku pro-
mijenio miljenje. Perez je ovih dana dobio azil u urugvajskoj ambasadi u Havani, u kojoj trojica ili etvorica
diplomata (agenti AMHALF) rade za stanicu u Miamiju. Jedan od njih, otpravnik poslova, upravo je dobio
zamjenu. Ali posredstvom druge dvojice, Germana Roosena* i Hamleta Goncalvesa,* Miami e nastojati otkriti
kubanske operacije u Montevideu. U toku vikenda priredit u popis pitanja koji e se zasnivati na ve poznatim
injenicama i uputiti ga u Miami kako bi agenti AMHALF znali to nas sve zanima.
301MONTCVIDEO 6. lipnja 1964.
Borba unutar partije blankista izazvala je novu krizu, upravo kao to je i nemir u sindikatima dosegao vrhunac.
Od zi. svibnja ministri kabineta jedan za drugim podnosili su ostavke. Ministar obrane odstupio je 30. svibnja, a
danas i ministar unutarnje sigurnosti, Felipe Gil. Od poetne zabrinutosti nad policijskim sluajem u Canelonesu
meu blankistima se razvio sukob oko osnovnih zadataka vlade. Sve su jai glasovi prema kojima blankistiki
oficiri pripremaju udar protiv politikog rukovodstva svoje partije. Ti su glasovi zasad nepotvreni, ali centrali
redovito aljemo negativne izvjetaje, zasnovane uglavnom na informacijama Garija i pukovnika Venture
Rodrigueza, bliskih armijskim oficirima za koje se tvrdi da su umijeani u pripremanje udara. Holman se nada da
e dobiti novog ministra unutarnje sigurnosti, dovoljno jakog da progura misiju javne pomoi za policiju.
Kako je vlada prestala raditi, sindikati samostalnih poduzea i decen-traliziranih slubi postaju sve ratoborniji.
Prije dva dana organizirali su dvadeset i etverosatni trajk zahtijevajui poveanje budeta za 45 posto u korist
vladinih poduzea. Ve ru ranije ti sindikati, zajedno s CTU, organizirali dvadeset i etverosatni opi trajk u
znak protesta protiv inflacije.
Hernandez se vratio na Kubu, iako su se i policijski agenti stanice Rio sukobili s Gutierrezom kada su nasamo
razgovarali sa ifrantom. Objavljeni su podaci o ovogodinjoj berbi eera na Kubi (znatno nepo-voljniji nego
to mi je bio rekao Alonso,* moj kubanski funkcioner u industriji eera), tako da Fitzgerald vjerojatno ima
pravo. Preostaje mi da otkaem tajno sastajalite koje sam bio unajmio za sastanke s Alonsom. Iz Madrida jo
nema vijesti o rezultatima poligrafiranja. Stanica u Miamiju izvijestila je da bi primanje informacija od Pereza iz
Havane moglo biti sloenije nego to se misli, jer da oni ne ele da Goncalves i Roosen zajedno rade na tome
sluaju. Za sada e posao biti povjeren samo Roosenu, a on dolazi u Miami ili Nassau tek jedanput mjeseno.
MONTEVIDEO 17. lipnja 1964.
Blankisti su konano otklonili krizu. Imenovani su novi ministri, a razliitim meusobno suprotstavljenim
frakcijama dodijeljeni i neki drugi zadaci. Novim ministrom unutarnje sigurnosti imenovan je Adolfo Tejera,* o
kojem ef policije u Montevideu, Rodriguez, ima povoljno miljenje. Uz Rodriguezovu pomo Holman e stupiti
u vezu s novim ministrom sluei se i operacijom prislukivanja telefona AVENGEFUL, kao izlikom. Kasnije e
mu iznijeti program javne pomoi AID-a.
301Sva privredna aktivnost danas je zakoena jednodnevnim opim trajkom to su ga CTU i sindikati
samostalnih vladinih poduzea i decentra-liziranih slubi bili organizirali protestirajui protiv inflacije i drugih
ekonomskih boljki koje teko pogaaju radnike. Prole noi kada je trajk trebao poeti, pukovnik Rodriguez,*
ef policije Montevidea i vladin glavni oficir sigurnosti, izdao je saopenje kojim glasine o tome da vojska pre-
uzima vlast proglaava potpuno neosnovanima.
Kolika razlika od Ekvadora, gdje je opi trajk dovoljan da obori vladu. Promet ovdje tee bez ogranienja. ini
se, da gotovo svatko ide na plau, osim, naravno, ako je prehladno za kupanje. Holman, ocjenjujui da je
raspoloenje slino oputenosti u nedjeljno popodne, kae kako se Urugvajci ponaaju kao dokoni gosti u nekoj
kavani na obali koji zadovoljno srcu svoj mate i promatraju bibanje valova.
Brazilska vlada i dalje vri pritisak da se suzbijaju pokuaji politike aktivnosti Goularta, Brizole i drugih
izbjeglica. Iako su nekima od onih to su se sklonili u urugvajsku ambasadu kasnije dopustili da odu iz zemlje,
to je privremeno umanjilo napetost, poslali su ovamo svoga izaslanika da na konferenciji za tampu pokua
potaknuti akciju za boljom kontrolom nad izbjeglicama. Izaslanikove su izjave imale suprotan uinak, jer je on
optuio pomagae Goularta i Brizole da, posredstvom studentskih, radniko-sindikalnih i vladinih organizacija,
rovare protiv vojne vlade. Rekao je i to da su se komunisti udomili u Urugvaju, koji da je, takav, opasan za cijeli
kontinent. Urugvajski ministar vanjskih poslova kasnije je rekao kako je komunistika partija u Urugvaju legalna
i dodao da se njezin utjecaj u zemlji jedva i osjea.
Pritisak Brazila moe izazvati nepoeljan odjek u kratkom razdoblju. No prije ili kasnije Urugvajci e se morati
odluiti na slinu otru akciju protiv komunizma, jer je zemlja premalena a da bi se oduprla pritisku Brazila. Kao
odgovor na, pretpostavljam Holmanovo, opiranje da pokriva izbjeglice, stanica Rio odluila je da - uz sadanjeg
vojnog ataea, pukovnika Camaru Senu* - poalje jo dvojicu svojih agenata u ovdanju brazilsku ambasadu.
Jedan je ubaeni agent na visokoj razini (u ministarstvu vanjskih poslova) Manuel Pio Correa,* koji dolazi na
mjesto ambasadora, a drugi, njegov tienik Lyle Fontoura,* novi je prvi sekretar ambasade. Do prolog mjeseca
Pio je bi brazilski ambasador u Meksiku, gdje je vrlo djelotvorno radio na operativnim zadacima nae stanice.
No kako Meksiko nije priznao novu vojnu vladu, Pio je bio opozvan. Stanica Rio uspjela je postii da ga poalju
u Montevideo, koji je u ovom trenutku vrue podruje diplomacije brazilske vlade. Kada njih dvojica dou, Hol-
man e odravati kontakte s Piom, dok e O'Gradv raditi s Fontourom. Stanica u Riju odluila je da, na ovaj ili
drugi nain, zapone operacijama protiv izbjeglica. Pio je, po svemu sudei, uporan tip, pripravan da vri pritisak
na urugvajsku vladu.
303
i
jMONTEVIDEO 28. lipnja 1964.
Stanica Miami nailazi na tekoe u primanju informacija od Earlea Pereza Freemana, kubanskog obavjetajnog
oficira koji ima azil u urugvajskoj ambasadi u Havani. Nakon nekoliko uzaludnih pokuaja Germana Roosena,
jednog od urugvajskih diplomata koji rade za stanicu Miami, da izvue obavjetenja, Perez ga je optuio da radi
za CIA i zahtijevao od CIA da poduzme mjere kako bi ga izvukla s Kube. Rekao je Roosenu da nee kazati ni
rijei o kubanskim operacijama u Urugvaju sve dok ne ode s Kube i bude na sigurnom.
S Roosenom je problem u tome to on ne moe bez uputa urugvajskog ministarstva vanjskih poslova izvriti
pritisak na Pereza. Zanijekao je, naravno, Perezove optube o svojim vezama s nama, ali oklijeva da nastavi s
pokuajima bez prethodnog odobrenja svoje vlade. Holman je pristao na to da inspektoru Pirizu predloim da on
poe u Miami da da Roosenu slubene upute - ali tako da Roosen pri tom ne sazna kako je Piriz s nama u vezi.
Pirizu se ideja svidjela, ali je upozorio da ef policije, pukovnik Rodriguez, mora odobriti putovanje zajedno s
ministarstvom vanjskih poslova.
Holman je predloio Rodriguezu da poalje u Miami jednog od svojih najboljih oficira kako bi suraivao s
urugvajskim diplomatima koji su u ambasadi u dodiru s Perezom, a da pri tom ne oda nae kontakte ni s Pirizom,
ni s Roosenom. Rodriguez se, to se moglo i oekivati, sloio s tom idejom, osigurao privolu ministarstva
vanjskih poslova i odredio Piriza da obavi zadatak. Piriz e narednih dana otputovati u Miami da izda slubene
upute Roosenu i Goncalvesu. Oficir tamonje stanice sastajat e se odvojeno s Roosenom, Goncalvesom i
Pirizom, od kojih ni jedan nije osobito dobro rjeenje, ali moramo se zatititi od toga da saznaju kako
suraujemo sa svom trojicom. Roosen i Goncalves bit e slubeno potaknuti da vre pritisak na kubanskog
obavjetajnog oficira. Moramo izvui iz njega obavjetenja prije no to bi raskid odnosa s Kubom zahtijevao
povlaenje diplomata agenata iz Havane.
Kampanja za izolaciju Kube za korak je blie uspjehu. OAS objavljuje da je prikupljen dovoljan broj glasova u
prilog sazivu konferencije ministara vanjskih poslova, na kojoj e se razmatrati sluaj otkrivenih skrovita oruja
i nastojanje Venezuele da sve lanice OAS-a koje jo uvijek imaju odnose s Kubom te odnose raskinu. U
meuvremenu, jo nema nagovjetaja hoe li Urugvaj podrati takvu akciju.
Zahvaljujui AVBUZZ-projektu u sredstvima javnog obavjetavanja nastavlja se propaganda protiv Kube. U
gomili objavljenih materijala nalaze se i oni iz nae stare propagandne operacije Editors Press Servicea,* sa
sjeditem u New Vorku, koji priprema mnoge lanke protiv Castrove vlade i komunizma uope. Mnoge od tih
lanaka piu kubanski izbjeglice, a meu njima je i Guillermo Martinez Marquez.*
304MONTEVIDEO 15. srpnja 1964.
Glasine o moguem vojnom udaru utihnule su nakon prolomjesenog opeg trajka. Ali nekoliko trajkova i
dalje traje. Naa centrala uputila je neuobiajenu depeu, za koju Holman vjeruje da je uvod u ponovno
pribjegavanje operacijama politike akcije. Iako je depeu, kao to to obino ini, potpisao ef odsjeka, Holman
tvrdi da ju je zapravo napisao zamjenik efa odjela, Ray Herbert,* njegov prijatelj iz davnih dana kada su
zajedno radili u FBI. Prilino neodreenim sadrajem, depeom se nalae da proirimo veze na politikom polju
u svrhu pribavljanja obavjetajnih informacija o politikoj stabilnosti, vladinoj politici prema aktivnostima
krajnje ljevice te o moguim rjeenjima dananjih problema, kakav je ustavna reforma. Holman vjeruje kako je
Herbert briljivo izbjegao spominjanje operacija politike akcije (nasuprot prikupljanju obavjetajnih
informacija politike naravi), ali je bilo sasvim jasno nagovijeteno da je poruka odaslana radi pripreme za
obnavljanje tih operacija.
Holman me zaduio da u pripremnom razdoblju izvjetavam o tome kako napreduju organizacijske pripreme i
kako se ostvaruju nove politike veze. On e se ee sastajati s gom Nardone i s Garijem, a uskoro e me
upoznati s jo jednim voom ruralista, Wilsonom Elsoom,* saveznim poslanikom. Za sada neemo uspostavljati
dodir s drugim glavnim voom ruralista, senatorom Juanom Mariom Bordaberrvjem,. jer je on jo otprije u vezi
s naim ambasadorom Coerrom, a Holman ne eli sukob s potonjim. Ruralisti postadoe znaajni zbog toga to
su ve objavili svoju podrku ustavnoj reformi sa svrhom da se Urugvaj vrati pod vrsto predsjednitvo jednoga
ovjeka. Ostale partije otvoreno se suprotstavljaju takvoj reformi.
Osim obaveze da odravam veze s ruralistima, Holman je zatraio da s jednim slubenikom legalne politike
sekcije nae ambasade otponem susretati pojedine liberalne voe partije koloradosa, poglavito one koji pri-
padaju listi 15 i listi 99. Te dvije frakcije imat e znaajan udio u izborima 1966. godine. Dobrodoli su kao
potencijalni agenti za otvaranje veza u programima operacija protiv Sovjeta.
U svrhu politikog izvjetavanja. Holman e takoer uspostaviti nove kontakte s Adolfom Tejerom,* ministrom
unutarnje sigurnosti, pukovnikom Venturom Rodriguezom, efom policije, i s pukovnikom Carvaja-lom, efom
vojne obavjetajne slube. U ovom trenutku Holman e se uzdrati od ponovnog uspostavljanja veza s
pukovnikom Mariom Aguerrondom,* Rodriguezovim predasnikom na dunosti efa policije i bivim bliskim
povezanim suradnikom stanice. Aguerrondo je, naime, u sreditu svih glasina o pokretu vojnih oficira blankista
protiv vlade. O'Gradv e se redovitije susretati s Juanom Carlosom Quagliottijem,*
10 CIA
305bogatim ranerom i odvjetnikom vrlo aktivnim u promicanju intervencionistikih sklonosti meu vojnim
voama.
Raspravljajui o proirivanju politikih veza, Holman je rekao da moramo biti paljivi kako ambasador ne bi
posumnjao da se vraamo operacijama politike akcije. Kada za to doe vrijeme, odluka e se donijeti u
Washingtonu, a ambasador e o tome biti obavijeten diplomatskim kanalima.
Loe vijesti. Svi poslovi s politikim voama u Quitu pokazali su jedino to koliko su ovi skloni korupciji i
neradu. Ovdje, u Urugvaju, ini se da su politiari tome jo skloniji. Nisam mogao biti neraspoloeniji za posao.
Ne elim uzgajati senatore i poslanike - ak ni kada to moram initi po direktorovoj naredbi.
MONTEVBDEO 20. srpnja 1964.
Filijala First National City Bank u Montevideu treba da proda novu svotu ileanskih eskudosa, koji e se
diplomatskom torbom prebaciti u Santiago. Ovaj put je financijski slubenik nadlean za kupovanje valuta u
Limi i Riju doao u Montevideo da pomogne u primopredaji novca. I ovaj put kupovina vrijedi 100 ooo dolara, a
to je, tvrdi taj financijski strunjak, samo jo jedna rupa u remenu. Kae da troimo vie novaca na ileanske
izbore nego to smo to inili prije dvije godine u Brazilu.
Zapali smo u ozbiljne tekoe u AVENGEFUL/AVALANCHE operaciji prislukivanja telefona. Kurir koji
dostavlja vrpce prepisivaima, AVOIDANCE,* izvijestio je Paula Burnsa, svojeg oficira zadatka, da je kovei
s vrpcama nestao iz prtljanika njegova auta dok je prikupljao i rasporeivao vrpce. AVOIDANCE ne zna je li
vrpce odnio obian lopov ili neprijatelj. Iako se zaklinje da je bio vrlo paljiv i uvao se da ga netko ne prati, sva
je prilika da e vrpce biti presluane. Uinit e to ak i obian lopov da vidi mogu li se vrpce unoviti.
Nakon rasprave s Holmanom i Burnsom izvijestio sam Otera i pukovnika Ramireza, zapovjednika Guardia
Metropolitana, da smo izgubili neke vrpce te da mislimo kako sve linije, izuzev kubanske ambasade, valja
prekinuti. Ramirez je pristao da se kubanska linija zadri zbog predstojeeg sastanka OAS-a i mogunosti
raskida odnosa s Kubom. Zadrat e i nekoliko linija kojima prislukuje kontrabandu, u svrhu pokrivanja, iako
nema naina da se zanijee koga smo sve prislukivali ako se vrpce presluaju.
AVOIDANCE e privremeno biti uklonjen iz operacije, iako e sudjelovati u akcijama dnevne prakse. Vrpce
kubanske linije slat emo u stanicu dnevnim kuririma policijske obavjetajne slube i predavat emo ih To-masu
Zafiriadisu,* Urugvajcu zaposlenom u trgovinskoj sekciji ambasade.
306On e posluiti kao kurir izmeu stanice i svoje ene (AVENGEFUL-3),* koja prepisuje vrpce kubanske
linije. Njegova urjakinja (AVENGEFUL--5-,* prepisivao linije centrale PCU, takoer e pomoi u obradi vrpci
kubanske linije, jer smo njezin posao ukinuli. Uvlaenje slubenika zaposlenog u ambasadi u takav posao nije
doputeno, ali Holman je spreman da riskira i ambasadorov gnjev samo da odri kubansku liniju.
MONTEVIDEO
25. srpnja 1964. *
OAS je prihvatio akciju da sve lanice prekinu diplomatske i trgovinske odnose s Kubom. Osim u humanitarne
svrhe, izostat e i zrani i pomorski promet. Trebale su etiri godine da do takve akcije doe - ne samo operacije
CIA, nego cjelokupna naa vanjska politika prema Latinskoj Americi bila je usmjerena k tome cilju. Zemlje koje
jo nisu raski-nule odnose (ile, Meksiko i Urugvaj) glasale su protiv takve akcije, dok se Bolivija uzdrala.
Odobrava li Urugvaj ili bilo koja od tih zemalja takvu akciju ili ne, drugo je pitanje, ali propaganda iz centrale
odluna je u pozivu svim zemljama da se priklone toj akciji.
Poslije glasanja u prilog raskidu odnosa, agenti AMHALF u urugvajskoj ambasadi u Havani - Roosen i
Goncalves - moda e uspjeti izvui eljene informacije iz Pereza Freemana. Jer ak i uz pomo inspektora Pi-
riza u Miamiju, dvojica urugvajskih diplomata nisu bila sposobna da izvre potreban pritisak kako bi Perez
otkrio to zna o kubanskim operacijama u Montevideu. A te su nam informacije neophodne da potpomog-nemo
kampanju za raskid odnosa izmeu Urugvaja i Kube. Mogli bismo, dodue, umjesto njegovih informacija sami
napisati dokument koji e se zasnivati na malo injenica i mnogo mate te ga pripisati Perezu, o ijoj prisutnosti
u ambasadi javnost zna. No takav bi nam se dokument mogao osvetiti ako su Kubanci sami poslali Pereza da
zatrai azil u urugvajskoj ambasadi. Naime, sumnjamo na to sve vie, jer Perez odbija da bilo to kae. Ako
bismo objavili taj dokument, Perez bi mogao pobjei iz ambasade i posredstvom kubanskih vlasti javno
zanijekati nae tvrdnje. Kako sada stvari stoje, inspektor Piriz e se vratiti, a mi emo odloiti objavljivanje
dokumenta dok ne vidimo kako e se naa kampanja u sredstvima javnog informiranja odvijati i bez toga.
Radniko-sindikalne operacije koje vodi Jack Goodwyn* i AIFLD* teku prilino sporo. Ovoga tjedna posjetio
nas je Joaquin (Jack) Otero,* predstavnik Meunarodne federacije transportnih radnika* (ITF), koji je prole
godine zajedno sa mnom radio u Quitu. Sada je Otero glavni predstavnik ITF-a za Latinsku Ameriku i Karibe.
Doao je da pomogne u bojkotu izvoza mesa, to su ga organizirali proizvoai ambalae koji nisu u
20*
307sindikatima. Nadamo se da e on pripomoi jaanju sindikata koji sudjeluju u bojkotu.
Obrazovni programi sindikata, kojima je Agencija pokrovitelj a odvijaju se posredstvom ORIT-a, i dalje se
proiruju. Posredstvom Meunarodnog fonda solidarnosti ICFTU, naa je centrala dala oko 2.00 ooo dolara za
odravanje nastave u koli ORIT-a u Cuernavaci. Dosad su, naime, obrazovni teajevi ORIT-a bili omeeni
mogunostima koje je u Mexico Citvju doputala Konfederacija radnika Meksika,* koja je nakon AFL-CIO
najjaa lanica ORIT-a. Iako do otvaranja kole u Cuernavaci valja priekati jo godinu ili dvije, teajevi ORIT-a
ve dobivaju na znaenju time to su dobro usklaeni s programima AIFLD-a u Washingtonu.
Kao da ve nemamo dovoljno problema s Argentincima, Paragvajcima i Brazilcima. Sada valja brinuti i o
Bolivijcima. Prije nekih tjedan dana u Montevideo je stigao novi ambasador Bolivije, Jose Antonio Arce.*
Stanica u La Pazu zatraila, je da nastavimo s njime odravati odnose koje je dosad imala ta stanica. Od
revolucije je u Boliviji obavljao mnoge dunosti u vladi, a donedavno je radio kao ministar unutarnjih poslova.
Na toj je dunosti odravao tijesne veze sa stanicom La Paz. Holman e ga povremeno viati, vjerojatno ne vie
nego to je uistinu potrebno. I to iz ovog razloga: kada se jednom vrati u La Paz, taj ugledni pristaa pred-
sjednika Paza Estenssora mogao bi ponovno suraivati u operacijama nae stanice u Boliviji.
Glavni Arceov zadatak ovdje bit e kontroliranje pristaa biveg bolivijskog predsjednika Hernana Silesa
Suazoa, pa i njega samog ako - to se oekuje - doe u Montevideo kao izbjeglica. Siles tei da, u skladu s
njihovom tradicijom od revolucije 1952.. godine, nakon mandata Paza Estensorra ponovno postane
predsjednikom. Paz je, meutim, prekinuo tradiciju i u svibnju ponovno izabran, pa mu sada ne preostaje drugo
nego da se bori protiv zavjere koju Siles priprema. Stanici u La Pazu stalo je da sprijei Silesa da se vrati na
predsjedniki poloaj, jer je donedavno bio sklon lijevim tendencijama, a odravao je i prijateljske odnose sa So-
vjetima dok je od 1960. do 1962,. bio bolivijski ambasador u Montevideu. Da bismo pomogli stanici u La Pazu,
zamolio sam, za poetak, efa obavjetajne policije Otera da meu Silesovim politikim prijateljima neupadljivo
provjeri njegove planove i pokua doznati hoe li doi ovamo.
MONTEVIDEO ii. kolovoza 1964.
Slaganje Urugvaja s rezolucijom OAS-a o Kubi izaziva sumnje. Ministar vanjskih poslova izjavio je nakon
povratka iz Washingtona da vladino nacionalno vijee sada mora odluiti hoe li se rezolucija OAS-a pod-
308nijeti Vijeu sigurnosti Ujedinjenih naroda na odobrenje prije nego to se moe smatrati izglasanom. To je
manevar odugovlaenja kako bi se izbjegla teka odluka. No najtei udarac nanosi Meksiko svojom izjavom da
e ignorirati rezoluciju. Bolivija se jo nije opredijelila. Sve dok ne postignemo da Urugvaj ostane usamljen u
odbijanju raskida odnosa, nai su izgledi prilino loi. Dapae, iako smo znaajno pojaali nau kampanju na
kubanskom pitanju posredstvom AVBUZZ-i, nema izgleda da e kampanja i uspjeti. Jer ljevica se bori protiv
raskida odnosa i istodobno napada vladinu ekonomsku politiku.
Nacionalna konvencija radnika (CNT), osnovana prije samo tjedan dana kao pridruena, koordinirajua
organizacija CTU i sindikata vladinih radnika, povela je jo jedan opi trajk. Ponovno je zaustavljena gotovo
sva ekonomska aktivnost zemlje: transport, barovi, restorani, luka, graevinarstvo, tvornice vune, tekstila,
benzinske stanice, kole i mnoge druge ustanove. trajk je sazvan u znak podrke nastavljanju odnosa s Kubom,
dakle u politike svrhe, to u Urugvaju nije nepoznato.
I bez obzira na trajk, osnivanje CNT-a vrlo je znaajan korak naprijed to ga je poduzeo sindikat, na koji utjeu
komunisti; po prvi put vladini radnici u sredinjoj administraciji (ministarstva i aparat izvrne vlasti) te
samostalna vladina poduzea i decentralizirane slube djeluju u istoj organizaciji kao i sindikati privatnog
sektora CTU-a. Inflacija to traje i dalje te devalvacija (sada valja dati 2.3 pesosa za dolar) daju CNT-u mnogo
opravdanih razloga za agitaciju u predstojeim mjesecima. Osim na kubanskom pitanju, akcije CNT-a usmjerene
su na poveanje plaa i dodatne olakice, koje bi naredne godine valjalo plaati iz budeta.
MONTEVIDEO 2,1. kolovoza 1964.
Media-operacijom AVBUZZ gotovo svakodnevno objavljujemo uvodnike u kojima se trai slaganje Urugvaja s
rezolucijom OAS-a o raskidu s Kubom. ileanski predsjednik Alessandri ve je to uinio umjesto da prieka
ishod izbora. I Bolivija je danas izjavila da prekida odnose u skladu s rezolucijom, pa su tako samo jo Meksiko i
Urugvaj ostali povezani s Kubom.
I vladino nacionalno vijee zacijelo e popustiti jer se nalo usamljeno, ali se ovdje odluke donose sporo.
lanovi veine u nacionalnom vijeu odreuju svoje stanovite o vanim stvarima tek nakon prethodne odluke
unutar svake blankistike frakcije zastupljene u vijeu. Na isti nain odluuju i frakcije koloradosa. Konano se
sastaje NCG da bi slubeno usvojilo stajalita svake frakcije, a tek se tada donosi odluka. Kada je rije o
odnosima s Kubom, ministar vanjskih poslova mora tek podnijeti izvje-
309taj o konferenciji OAS-a i o raspravi koja se tamo vodila, iako je od toga dogaaja proteklo vie od mjesec
dana.
Uspjeli smo, u propagandne svrhe, da Juana Castro,* Fidelova sestra, u pauzi na aerodromu u Montevideu dade
izjavu u prilog raskidu. Prebjegla je u lipnju u Meksiko i sada je na propagandnom putovanju po Junoj Americi,
koje su organizirali stanica Miami i naa centrala. Njezinoj emo izjavi dati velik publicitet. Nekoliko dana
kasnije uslijedit e posjet jo jednog agenta stanice Miami: Isabele Siero Perez,* ugledne lanice Meunarodne
federacije ena-advokata,* takoer jedne od meunarodnih organizacija o kojima brine sluba A. Ona e
opisati krizu ha-vanske situacije i naglasiti kako se Sovjeti koriste Kubom kao bazom za ubacivanje u hemisferu.
MONTEVIDEO 31. kolovoza 1964.
Strani diplomati u Montevideu nedavno su priredili mjeseni zajedniki objed, kojem smo prisustvovali Janet, ja
i jo nekoliko ljudi iz ambasade. Sluajno smo zapoeli razgovor s dvojicom sovjetskih diplomata i pridruili im
se za rukom. tabu sam poslao podsjetnik o razgovoru -jedan od Sovjeta, Sergej Borisov, poznat je kao oficir
KGB-a. Holman mi je kasnije rekao neka nastavim kontakte i izvidim je li Borisov zainteresiran. Russel
Phipps,* na oficir za protusovjetske operacije, nije prodoran tip i Holman oito nije zadovoljan Phippsovim
neuspjehom u regrutiranju novog agenta pogodnog za kontakte.
I narednog u mjeseca otii na sastanak diplomata, ali nisam spreman da dublje zaem u sovjetske operacije.
Analiziranje tekstova s vrpca i popunjavanje dosjea svjeim podacima smrtno je dosadan posao i zadaje i previe
posla za stolom. Vidjet emo je li Borisov zainteresiran za nastavak kontakta. On je konzul i ivi u sovjetskoj
strani zgrade AVERT.
Pokuat u regrutirati novoga Kubanca. Moda nam situacija s raskidanjem odnosa bude korisna. Moja je meta
Aldo Rodriguez Camps, kubanski otpravnik poslova u Montevideu. Njegov tast ivi u egzilu u Meksiku. Lani je
stanica u Miamiju poslala toga ovjeka, AMPIG-i,* u Mon-tevideo da otkrije kakva politika miljenja o Castru i
komunizmu imaju otpravnik poslova i njegova ena. Osjetio je u razgovorima da nisu osobito zagrijani
komunisti, iako su bez sumnje bili lojalni kubanskoj revoluciji. Tada je bilo odlueno da se ne nastoji oko
regrutiranja ili dezertiranja ni Alda, ni Estere, nego da se prieka pogodan trenutak.
Stanica Miami na moj je zahtjev predloila Aldovu tastu da to prije ponovno doe u Miami kako bi svojoj
kerki, koja je podlona tuem miljenju, postavio izravan prijedlog. Ako bi Ester pristala da dezertira,
310ugovorit emo kako da je prebacimo u Miami, ali tek kad pridobije i Alda. Glavni mamac trebala bi biti
njihova djeca, kojima je otac vrlo privren. Kada se suoi s injenicom da oni lete u Miami, i on bi se mogao
odluiti da poe s njima. Na alost, taj je pokuaj propao. Tast je doao kako je bilo dogovoreno i poeo
razgovarati s kerkom, ali je ona ve na samom poetku odbila svaki razgovor o dezertiranju. Vratio se nakon
dva dana u Miami, tuan i slomljen, ne znajui hoe li ikada vie vidjeti svoju kerku i unuad.
MONTEVIDEO 4. rujna 1964.
Glavni dnevnici blankista i koloradosa objavljuju pravu bujicu lanaka i izjava iz izvora AVBUZZ kojima
pozivaju vladu da se paljivo odnosi prema rezoluciji OAS-a. Meutim taktiziranje razliitih blankistikih i
koloradoskih lanova vladina nacionalnog vijea i njihovih frakcija ima kao posljedicu to da se gledita o
raskidu s Kubom gotovo svakodnevno mijenjaju. Prije tri dana trebao se odrati sastanak komisije za vanjske
poslove nacionalnog vijea, ali nije odran jer nije bilo kvoruma. Sada je, za 10. rujna, zakazana debata o tome
na sjednici NCG-a u punom sastavu, a prole noi konano je NCG odluio da o rezoluciji OAS-a raspravlja na
posebnom sastanku 8. rujna. Dosad su samo dva lana NCG-a dala naslutiti kako e glasati - jedan za, drugi
protiv - i sva je prilika da emo izgubiti. U meuvremenu, odnosi s Brazilom ponovno su zapali u krizu, a teza
da se Urugvaj mora prikloniti veini kako bi odolio pritiscima Argentine i Brazila sputa stvar na zemlju.
Ako se odluka o prijekidu odnosa ne proglasi ovaj tjedan, napisat u Izvjetaj Pereza Freemana i objaviti ga ili
posredstvom inspektora Pi-riza, ili agenata AMHALF, Roosena i Goncalvesa. Ministar vanjskih poslova, koji se
izjanjava protiv raskida, vjerojatno je prvi momak koga u optuiti da je kubanski agent - to vjerojatno i jest.
Odjeci izbora u ileu pokazuju da je Edouardo Frei lako pobijedio Allendea. Jo jedna naa pobjeda u izbornim
operacijama. Narednih est godina Allende nee biti opasan.
MONTEVIDEO 8. rujna 1964.
Velika pobjeda. etrdeset i etiri dana nakon objave rezolucije OAS-a o Kubi NCG je izglasao svoje slaganje s
tim dokumentom. Rezultat glasanja nije se mogao predvidjeti do posljednjeg trenutka, kada je predsjed-
311nik NCG-a promijenio stanovite i pridobio svojeg savjetnika da ne prihvati stav svoje frakcije nego da glasa
zajedno s njim. Konaan rezultat: estorica su se izjasnila za raskid (pet blankista i jedan kolorados) i trojica
protiv (jedan blankist i dva koloradosa). Dok su vijenici zasjedali, nekoliko tisua prokubanskih demonstranata
okupilo se na trgu nezavisnosti ispred vladine zgrade u kojoj se odravala sjednica NCG-a. U trenutku
objavljivanja rezultata glasanja dolo je do guve, gomila se sjurila niz glavnu ulicu 18. srpnja, razbijajui stakla
na duanima. Sudarila se s policijom i pripadnicima republikanske garde. Najmanje deset policajaca je ranjeno, a
dvadeset i est demonstranata uhapeno prije nego to je gomila rastjerana mlazevima vode i suzavcem. Vie
demonstranata uspjelo se probiti niz ulicu 18. srpnja do zgrada sveuilita. Tamo se vodi bitka kamenjem i
petardama, koje bacaju s krova glavne svuiline zgrade.
Provest u no u stanici. Ako se dogodi neto drastino, valja obavijestiti centralu. Sutra emo vidjeti moemo li
pridobiti kojeg Kubanca prije nego to se stanu vraati kuama.
MONTEVIDEO 10. rujna 1964.
Pobune traju i dalje. Uglavnom u zgradama sveuilita u ulici 18. srpnja. Iako su neki demonstranti juer ujutro,
na poziv efa policije pukovnika Rodrigueza* i ministra unutarnje sigurnosti Adolfa Tejera,* napustili
sveuilite, novi su sukobi izbili juer oko deset sati i jo traju. Demonstranti taktiziraju tako da, osim to se
nabacuju kamenjem sa sveuilinih zgrada, izazivaju male guve po ulicama ne bi li razbili policijske jedinice.
Stakla na lokalima i automobilima parkirana uz nau ambasadu razbijena su kamenjem.
Jutros je napadnuto nekoliko amerikih poslovnih ustanova. Snana bomba eksplodirala je ispred zgrade
amerike banke. Razmrskani su golemi stakleni prozori i otpao je visei strop u prizemlju. Do druge eksplozije
dolo je ispred Western Telegraph Companv. Jedan pakleni stroj eksplodirao je u uredima Moore-
McCormick Lines. Uredi kompanije General Electric takoer su demolirani.
Kubanci su obavijestili Ministarstvo vanjskih poslova da u subotu odlaze u Madrid. Prole sam noi, zajedno s
Robertom Mussom,* efom ekipe za praenje, AVENIN, pokuao telefonski razgovarati s novim i-frantom.
Posluivi se imenom nekoga za koga ve znamo da je u kontaktu sa ifrantom, Musso ga je dobio na telefon i
predao meni. Rekoh mu da sam bio prijatelj Roberta Hernandeza, njegova predasnika, te da bih i njemu volio
predloiti slian nain suradnje. Rekao mi je neka ga
312.lijepo poljubim u dupe i spustio slualicu. Pokuat u ponovno, ako naem vremena i nakon to isto uinim s
jo trojicom - od kojih su dvojica dola nakon epizode s Hernandezom.
Moda su Kubanci juer poinili veliku pogreku u nastojanju da svojim odlaskom ne izgube i sve veze. Poslali
su vozaa, mojeg agenta, da preda telegram za Tucuman (Argentina) sa slijedeom porukom Vrati se zbog
vjenanja tvog neaka. To moe biti jedino ifrirana reenica, a hitnost kojom je ofer pozvan da preda brzojav
navodi na zakljuak da je nekome upuen poziv na sastanak prije subote. Poslao sam sve podatke stanici u
Buenos Airesu kako bi poela tragati. Paljivo u kontrolirati sve putnike na avionskim linijama i rijenim
brodovima kako bih otkrio ime toga i moguih drugih kubanskih agenata. Ne znamo nita o osobi kojoj je
brzojav upuen, ali vjerojatno je rije o nekome tko je umijean u gerilske aktivnosti na podruju Tucumana.
MONTEVIDEO ii. rujna 1964.
Demonstranti su i dalje u zgradi sveuilita. Bombe su baene na prostorije OAS-a, Coca-Cole, zgrade novina
koje su podravale raskid s KUT bom (El Dia, El Pais i El Plata), kue etvorice vijenika koji su glasali
za raskid te u susjedstvo sjedita nekoliko frakcija koje su se bile priklonile prijekidu odnosa. Na sveuilitu,
koje je jo okrueno policijom, studentima mlaim od 2.1 godine doputeno je da odu. Crveni kri i lijenici uli
su u sveuilite da razdijele pokrivae i prue pomo studentima koji su trpjeli od hladnoe i gladi. Svaki od
studenata koji eli napustiti demonstracije u zgradama sveuilita mora se registrirati, identificirati, a hapenje
mu ne gine. Pukovnik Rodriguez pripremio je plan zamki svima onima koji su uli u zgrade sveuilita a nisu
studenti.
Da ne zaostanu za studentskim i politikim demonstrantima, radnici gradskog prometa odrali su danas popodne
trosatni trajk. Radnici samostalnih vladinih poduzea i decentraliziranih slubi priredili su goleme
demonstracije ispred palae pravde. Ponovno su zahtijevali olakice iz budeta.
Razgovarao sam sa svim Kubancima osim jednoga i svi su odbili sastanak koji sam im predlagao. Jedan od njih
pozvao me prole noi na kavu u ambasadu, ali sam smatrao pametnijim da odbijem poziv, bez obzira na to to
je vjetar koji prodire do kostiju zvidao kroz telefonsku kabinu. Sutra, prilikom njihova odlaska, nai u se na
aerodromu - zajedno s Oterom*, Pirizom* i drugim policijskim funkcionerima - ako se netko u posljednji
trenutak predomisli i dezertira.
313
iMONTEVIDEO 12. rujna 1964.
Jutros su studenti konano opkoljeni. Doputeno im je da, nakon to su im uzeti otisci prstiju, fotografije i
biografski podaci, napuste sveuilinu zgradu. etrdeset i tri osobe, od ukupno 400 koliko ih je bilo u sve-
uilitu, uhapene su jer se otkrilo da nisu studenti.
Popodne se na aerodromu okupilo nekoliko tisua demonstranata da Kubancima kae zbogom. Kada je policija
stala potiskivati demonstrante prema glavnoj cesti, podalje od glavne aerodromske zgrade, izbio je novi sukob
koji se razvio u pravu bitku palicama. Policija ih je ubrzo rastjerala, jer je u akciju na otvorenom stupila konjica.
Ima mnogo ranjenih na obje strane.
Svi su Kubanci otili kako su i najavili. Ostaje samo jedan: trgovinski savjetnik. Doputeno mu je da ostane jo
nekoliko tjedana kako bi zakljuio kupovinu suene govedine.
Od svih latinskoamerikih i karipskih zemalja, samo jo Meksiko odrava odnose s Kubom. Ako Meksiko odbije
da se prikloni raskidu, a to izgleda moguim, dalo bi se to iskoristiti za razliite operativne akcije protiv Kube.
Mogue je ak da je naa tamonja stanica nagovorila meksiku vladu da ne raskida s Kubom. Mi smo svoj
posao obavili, ali siromah O'Gradv radit e do kraja godine i slati tabu sve izreske lanaka o Kubi koje smo
plasirali u naim media-operacijama.
Nastojanja stanice Miami da, posredstvom urugvajskih diplomata Roosena i Goncalvesa, dobije informacije od
Earlea Pereza Freemana sada su okonana, jer se diplomati vraaju u Montevideo. Iako e vicarska zastupati
urugvajske interese u Havani, otpravnik poslova ostat e jo neko vrijeme u ambasadi da bi se pobrinuo o
prebacivanju osam osoba koje su tu imale azil u drugu ambasadu. Meu tom je osmoricom i Perez Freeman.
Prema miljenju stanice Miami, Goncalves je i previe nepouzdan i frivolan, a da bi mogao posluiti u
operacijama, stoga sam zatraio od njih da pripreme plan veze samo za Roosena. Sasvim je mogue da bi on
mogao razviti odnose sa sovjetskim oficirom ovdje, no to e ivisiti o briljivom ispitivanju znaju li Kubanci da je
Roosen radio za nas.
Nismo se jo rijeili ni Kubanaca, a ve se pokuavaju ubaciti kineski komunisti. Ministar vanjskih poslova tek
je juer izjavio jednom novinaru da je komunistika Kina zatraila da otvori trgovinsku misiju u Monte-videu i
da e, to se njega tie, taj zahtjev proi. Holman je naloio O'Gradvju da prati to se dogaa, ali, kao i u sluaju
s Brazilcima, za detalje sam odgovoran ja, jer emo se za primanje informacija posluiti policijskom
obavjetajnom slubom.
Novi brazilski ambasador Manuel Pio Correa stie sutra. Na putu ovamo obilazi brazilske vojne jedinice du
urugvajsko-brazilske granice. Holman e drugi tjedan uspostaviti vezu s njim.
314MONTEVIDEO 16. rujna 1964.
Usprkos neprekidnim i snanim operacijama stanice protiv Kubanaca, ali i drugim stvarima, na primjer s
Brazilom, te uspjesima ovdanjih komunista u sindikatima, imamo vrlo ozbiljan moralni problem koji, kako
vrijeme prolazi, postaje sve vei. I u drugim stanicama, pretpostavljam, svakim je danom zahtjev za poslom sve
vei, no to u ovjeka raa neslaganje s tim i svodi njegov entuzijazam na minimum, jer nitko nema ni vremena ni
energije za rasipanje. No ovdje problem predstavlja Holman, i to se tie svakog ovjeka u stanici.
Problem je u tome to Holman od svih oficira stanice oekuje da daju izvanredne rezultate, ali on sam nije voljan
ulagati napore. Poznat je po tome to ima svoje miljenike, pa je tako, ne znam je li to bolje ili gore, upravo mene
odabrao za svoga tienika. Nekoliko dana u tjednu poziva me na ruak i inzistira da subotom popodne igram
golf s njegovom gomilom u klubu Cerro, iako sam sasvim jasno pokazao da time nisam oduevljen. Kada smo
sami, s podsmijehom govori o drugim oficirima stanice, posebno o O'Gradvju, Phippsu i Zefferu. Zbog
neprestanih Holmanovih kritikih opaski O'Gradv je postao pravo klupko ivaca. Svoje kritike Holman obino
ispaljuje zbog neijeg nedovoljnog poznavanja jezika ili zbog slabih rezultata u regrutiranju novih agenata, no
katkada kritizira ak i supruge.
Njegov bi se pristup moda mogao razumjeti kad bi svoju kritinost dokazivao vlastitim poslom, no on izbjegava
rad koliko god moe. Zahtjeve drugih stanica, na primjer Rija, La Paza ili Buenos Airesa da se neto uradi
tumai kao da mu se nanose osobne uvrede. Jednoga dana dok smo igrali golf, Holman mi je rekao da je zapravo
bio prilino zadovoljan time to nisam uspio regrutirati Hernandeza, kubanskog iframa. Kazao mi je da je u
Montevideo doao za to da se u te etiri godine prije mirovine dobro odmori. eli da operacija bude to manje, a
ambasador to sretniji. Da je Hernandez bio regrutiran, tab bi nas neprekidno gnjavio svojini zahtjevima, a
moda bi nam poslao i eksperte da nas ue kako se vode operacije.
Ne samo da je Holman odluan da se operacije svedu na najmanju mjeru. Nou ili u toku vikenda, kada stiu
kablogrami koji imaju prvenstvo ili koje valja odaslati, Holman nee da ide u stanicu i da preuzme akciju. alje
ili O'Gradvja da donese kablogram njegovoj kui u Carrasco - to je suprotno svim pravilima sigurnosti - ili
nareuje slubeniku koji radi na vezama da mu on donese poruke. Ako neki oficir treba preuzeti akciju, on ga
jednostavno nazove kui.
Nisam siguran to treba da uinim, jer ja sam jedini od oficira za kojega Holman misli da dobro obavlja svoj
posao. Ne treba zbog toga biti
315
Jponosan, mogao bi to biti poljubac smrti. Prije nego to sam napustio Quito, Waren Dean rekao mi je da
Holmana ne smatraju izvanrednim efom stanice u odsjeku, ali da je tienik Raya Herberta, zamjenika efa
odsjeka, i njegov najbolji prijatelj.
MONTEVIDEO 25. rujna 1964.
Kongres je danas odobrio nove budete dravnim bankama, u okviru kojih priznaje i 30 posto za poveanje
plaa, retroaktivno od sijenja ove godine, kao i poveane beneficije. Politiki motiv prevagnuo je u posljednjem
trenutku, iako je NCG prethodno odbacio tako velikoduna poveanja, za koja se, dodue - ima li se u vidu
inflacija - ne bi moglo rei da nisu opravdana. Osnovni je problem u tome to e poveanje od 30 posto ponukati
i sve druge vladine namjetenike da i oni postave svoje zahtjeve, posljedica ega e biti ubrzavanje inflacije i
novi manjkovi budeta.
Nova Nacionalna konvencija radnika, koja je pod snanim utjecajem PCU-a, takoer pojaava svoja nastojanja
da se vladini namjetenici i radnici privatnog sektora izjednae. Za naredne tjedne planira niz sastanaka i
mareva. Vrhunac e biti masovni sastanak na poetku prosinca. Taj se skup ve sada naziva Kongresom naroda,
a predstavljat e sindikate i ostale narodne masovne organizacije. Na Kongresu naroda formulirat e se odluke o
problemima koji tite zemlju - nije loa ideja da se uini neto u toj konfuziji.
Odnosi izmeu Urugvaja i Brazila ponovno su dosegli vrelite. Policija u Porto Alegreu, glavnom gradu
brazilske drave koja granii s Urugva-jem, upravo je otkrila novu zavjeru Goularta i njegovih pristaa. Napisani
plan, otkriven sluajno u jednog sveuilinog studenta, sadravao je i osnivanje teroristikih komandoskih
jedinica. U Porto Alegreu ve je bila otkrivena zavjera u koju su bili umijeani armijski oficiri lojalni Goulartu.
U Montevideu je 300 brazilskih izbjeglica osnovalo udruenje sa svrhom da pomae onima to nemaju dovoljno
sredstava. Meutim, na prvom sastanku raspravljalo se o nainima kako bi se mogla zbaciti vojna vlada.
Brizolina ena, Goulartova sestra, izabrana je u upravni odbor udruenja.
Utvrujui mogunosti da komunistika Kina osnuje ovdje svoju trgovinsku misiju, otkrili smo da je dozvola
ve odobrena, ali ne Kinezima, nego Sjevernokorejcima. Oni su upravo stigli i zakupili kuu u istoj ulici u kojoj
je i sovjetsko poslanstvo. Holman je zatraio od Tejere,* ministra unutarnje sigurnosti, da vidi to bi se dalo
uiaiti kako ne bi ovdje ostali stalno, ali Tejera nije nita obeao. Naa centrala ve trai program na temelju
kojeg bi ovi trebali biti izbaeni.
316Nedavno su se zbila dva vana dogaaja u naim, inae ne ba sjajnim studentskim operacijama. Nova
publikacija namijenjena sveuilinim i srednjokolskim studentima izala je iz tiska: zove se Combate, a ure-
duje je Alberto Roca.* U institutu Alfredo Vazquez Acevedo, srednjoj koli pridruenoj sveuilitu, koja je
kao takva najvanija studentska unija na toj razini a koju podrava naa stanica, poraeni su kandidati usmjereni
prema programu FEUU. Prije ili kasnije, na e se posao s tom grupom, Udruenjem studenata pripravnika,*
odraziti u FEUU.
MONTEVIDEO 29. rujna 1964.
Montevideo se probudio s glasinama da blankistiki stariji vojni oficiri pripremaju udar protiv vlade. Razlog je
veera koju je Juan Jose Gari, davni agent stanice u Ligi ruralista i sadanji predsjednik State Mortgage Bank
sino priredio u ast Marija Aguerrondoa,* biveg efa policije u Montevideu, koji je nedavno promaknut iz ina
pukovnika u in generala. Meu gostima na veeri bili su voe ruralista i gotovo svi najvii vojni komandanti, od
ministra obrane nanie. Holman je provjeravao glasine kod Garija i Adolfa Tejere, ministra unutarnje sigurnosti,
a ja sam se raspitivao kod pukovnika Roberta Ramireza, efa Guardia Metropolitana, koji je takoer bio prisutan.
Veera je jednostavno bila izraz poasti Aguerrondu. Glasine, potpuno neosnovane, pokazuju koliko su ljudi ner-
vozni zbog mogunosti da vojska preuzme vlast, zbog sve snanijeg utjecaja PCU-a na sindikate i, konano,
zbog vladine nesposobnosti da uspori inflaciju. Predviaju se novi trajkovi.
Holman misli kako je konano dobio pristanak ministra unutarnje sigurnosti Adolfa Tejere da misija javne
pomoi pone raditi za policiju u sklopu AID-a. Sef policije pukovnik Rodriguez ve je neko vrijeme elio taj
program, ali delikatno pitanje otvorenog rada stranaca s policijom navelo je Tejeru da oklijeva u donoenju
odluke. Ne treba se uditi zato se Tejera najzad ipak odluio. Upravo je pred budetskom komisijom narodne
skuptine izjavio kako je njegovo ministarstvo presiromano da kupuje papir, da policija nema dovoljno
uniformi, oruja, prometnih vozila i ureaja za vezu te da protupoarna sluba nema dovoljno cijevi, kemikalija,
vozila i druge opreme.
No nije rije samo o novcu i opremi za policiju: oni su vrlo slabo kvalificirani za posao koji obavljaju. Ne samo
da su este pljake banaka, nego za uspjean bijeg slue ukradena kola, motorkotai, bicikli, kamioni, autobusi -
pa ak i konji. Prilikom nedavne pljake, kola koja su ekala na pljakae nisu se mogla pokrenuti, pa su se
pljakai jednostavno od-etali ulicom na plau i nestali u gomili. U kolovozu su etiri lopova uhva-
317ena prilikom provale u jednu kuu na obali u blizini Punta del Este, ali su pobjegli u oblinja brda, a nakon
dvodnevne pucnjave probili su kordon od nekoliko stotina policajaca. Kola za bijeg zastala su u pijesku, pa su
pjeice poli niz plau, orobili jo jednu kuu, ponovno su otkriveni i konano su pobjegli amcem, veslajui.
Punih est dana policija ih je nastojala pronai, sluei se autima, helikopterima, kreui se pjeice po njihovu
tragu, ali su oni najzad uspjeli sretno umaknuti, nosei plijen na leima dok su biciklima bjeali glavnim auto-
putom u Montevideo.
Na slian je nain ograniena sposobnost slube AVALANCHE koja pokuava suzbiti teroristike akcije. Nema
nikakve sumnje da su neka od bombardiranja, u vrijeme kada su odnosi s Kubom ve bili raskinuti, djelo
teroristike grupe koju vodi Raul Sendic. Sendic se u oujku vratio, nakon to se nekoliko mjeseci skrivao u
Argentini zbog toga to je ukrao oruje u nekom streljakom klubu u Coloniji. Stigao je sportskim avionom na
mali aerodrom u blizini Montevidea. Kada je otkriven, projurio je pokraj policije i pobjegao kamionom koji ga je
ekao. Narednog mjeseca ukradeno je 4000 sipki dinamita iz jednog skladita, a nekoliko dana kasnije ukraden
je, na nekoj drugoj strani, potreban broj tapina. Cijela je policija bila kadra izjaviti samo to kako bi te krae
mogle biti djelo Sendi-cove bande.
Podizanje razine spremnosti policije slino je radniko-sindikalnim operacijama. Jo smo uvijek na poetku,
pred nama je dug put obuavanja, opskrbljivanja opremom, osiguranja novca, to se nas tie, posebno nam se
valja oboruati strpljenjem.
MONTEVIDEO 7. listopada 1964.
Danas je posljednji dan etrdeset osmosatnog trajka samostalnih vladinih poduzea i decentraliziranih slubi.
Jedino su radile elektrokompa-nija i vladine banke, iako je svaka smjena u banci zaustavljala rad na jedan sat, u
znak solidarnosti. Juer su vladini namjetenici koji su u trajku, zatim sindikati CNT i FEUU odrali
demonstracije pred palaom pravde zahtijevajui poveanje plaa za 30 posto, tono onoliko koliko su prije dva
tjedna dobili slubenici vladinih banaka.
Sve privatne benzinske stanice zatvorene su prije dva dana na neodreeno vrijeme. Vlasnici trajkaju protiv
vlade, zahtijevajui povoljniju razliku izmeu prodajne i kupovne cijene nego to je ima dravni monopol
ANCAP, koji takoer posjeduje mnogo benzinskih stanica. Kako i ANCAP-radnici sudjeluju u etrdeset
osmosatnom trajku vladinih radnika, juer i danas zatvorene su sve benzinske stanice. Najavljuje se vie novih
trajkova i demonstracija: uitelja, slubenika u pojedinim ministarstvima, potanskih radnika i pojedinih
sindikata u privatnom sektoru.
318MONTEVIDEO 17. listopada 1964.
Otero i njegovi ljudi zaista su imali sree. Dvojica voa Sendicove grupe terorista - Jorge Manera, inenjer u
jednoj elektrotehnikoj kompaniji, i Julio Marenales, profesor na umjetnikoj akademiji - uhapeni su nakon
neuspjelog pokuaja da opljakaju banku. Priznali su da je svrha pljake bila da se namakne pomo beraima
eerne trske Bella Uniona i da je umjetnika akademija sredite njihove aktivnosti. Policija im je zaplijenila
oruje i sada traga za jo dvojicom pripadnika skupine. Podaci koje je grupa odala Oteru vrlo su vani za
njegovu daljnju akciju, jer je to jedina aktivna oruana grupacija. Ako istraga donese dobre informacije, mogli
bismo se upustiti u regrutiranja koja e nam omoguiti da se ubacimo u grupu. Jer sve dosad djelovali su
potpuno tajno.
Odluili smo da ponovno uspostavimo AVENGEFUL-linije kako bismo prislukivali Sovjete i PCU. Jednu liniju
postavit emo do kubanske agencije Prensa Latina, a drugu do ehoslovake ambasade, koje zastupa kubanske
interese. Ako budemo raspolagali dovoljnim brojem pre-pisivaa, postavit emo prislukiva i na telefon Sare
Youchak, mlade aktivistkinje politikog fronta FIDEL, koja je, po svim znacima kojima raspolaemo, kubanski
obavjetajni agent.
Jo uvijek nema nagovjetaja to se krije iza krae vrpci iz automobila kojim se sluio AVOIDANCE. On sada
ponovno preuzima kurirske dunosti, tako da za te poslove ubudue ne moramo angairati namjetenika nae
ambasade. Pukovnik Ramirez, ef Guardia Metripolitana, zaista je zadovoljan naom operacijom AVENGEFUL.
Njegovi su ljudi neki dan, radei na temelju podataka dobivenih prislukivanjem telefona, presreli kamion sa 600
tranzistorskih radio-aparata prekrcanih iz aviona koji je kontrabandom stigao iz Argentine. Tri stotine tisua
pezosa, kolika je vrijednost plijena, podijelit e meu sobom Ramirez i njegovi ljudi.
U meuvremenu, vlada je izjavila kako jednostavno nema novaca da isplati rujanske zarade. ak ni policija ni
armija, koje prve primaju plae, nisu za rujan primile ni pare. Nasuprot tome, NCG je upravo odobrio da se za 30
posto poveaju zarade zaposlenima u dravnoj telefonskoj kompaniji te petrolejskim i elektroprivrednim
monopolima.
MONTEVIDEO
25. listopada 1964.
Perez Freeman ubijen je prilikom pokuaja bijega iz urugvajske ambasade u Havani! U jutronjim agencijskim
izvjetajima kae se da je pokuao ometati urugvajskog otpravnika poslova koji nastoji pronai amba-
319sadu voljnu da preuzme osobe to su u ambasadi u azilu. Stanica Miami nastoji provjeriti tonost izvjetaja,
ali jo nema nikakvih potvrda. Da je stanica u Mexico Cityju uspjela urediti prolog sijenja da Freeman dezer-
tira, raspolagali bismo svim informacijama koje je on znao i sada bi se taj momak izleavao na suncu u Miamiju.
MONTEVIDEO 31. listopada 1964.
Ministarstvo vanjskih poslova primilo je iz ambasade u Havani o Free-manovu sluaju izvjetaj koji se obino
naziva najduljim kablogramom u povijesti - nekih 1300 grupa ifara. Sluba veze u Ministarstvu vanjskih
poslova nije mogla iz tehnikih razloga deifrirati kablogram - to vjerojatno znai da je stvar vrlo delikatna.
Stoga je ministar vanjskih poslova nazvao ambasadu telefonom kako bi mu otpravnik poslova ispriao to se
zapravo dogodilo.
Prema prianju otpravnika poslova, Perez Freeman bio je voa etvorke u azilu, koja je, iskoriujui
otpravnikovu ljubaznost, uzela njegova kola i pobjegla iz ambasade. Kubanske snage sigurnosti uputile su se u
potragu. Kad je grupa, zaustavljena na jednoj cesti, Perez Freeman iskoio je iz kola. Ustrijeljen je pri pokuaju
bijega. Ostali su odvedeni u jednu tvravu u kojoj se obino obavljaju pogubljenja. Zatraio sam da stanica
Miami provjeri istinitost otpravnikove verzije.
Prijanji bolivijski predsjednik Hernan Siles Suazo uhvaen je u pokuaju pripremanja zavjere. Predsjednik Paz
Estenssoro deportirao ga je. Vratio se u Montevideo. Od nas se oekuje da izvijestimo o svakom njegovom
nagovjetaju o povratku u Boliviju. Paz Estenssoro nalazi se u ozbiljnim tekoama, pa stanica La Paz ne eli
nikakvih komplikacija sa Si-lesom. Holman se i dalje via s bolivijskim ambasadorom Joseom Arceom, kojemu
predaje probrane informacije obavjetajne policije. U jueranjem razgovoru s novinarima Arce je uvjeravao da
su pobune protiv Paza Estenssora inspirirali komunisti te da su one osuene na propast. Istaknuo je da Paz uiva
punu podrku bolivijskog naroda i da e se sadanji problemi uspjeno rijeiti. Dodao je da su grupice to se
suprotstavljaju Pazu toliko malobrojne da bi sve zajedno stale u jedan autobus. Bivi predsjednik Siles ne mie
se iz Montevidea, ali ga je Otero povjerio specijalnom odredu sigurnosti kako bi ga jo bolje nadzirao.
32.0MONTEVIDEO 6. studenoga 1964.
Bolivijski predsjednik Paz Estenssoro zbaen je s vlasti. Vojska je preuzela kormilo. Pazu je doputeno da ode u
egzil u Limu. Ambasador Arce dao je ostavku i izjavio kako namjerava jo neko vrijeme ostati u Montevideu.
Bivi predsjednik Siles pakuje stvari i narednih e dana krenuti u Boliviju. Holman ne izgleda presretan, jer su
sve jai glasovi kako se Paz Estenssoro namjerava nastaniti u Montevideu - to znai da e se praenje izbjeglica
nastaviti, samo to su se promijenile mete.
Kasno sino narodna je skuptina konano usvojila budet. Dogodilo se to deset minuta prije no to po ustavu
istie rok za takvu odluku i nakon etrdeset osmosatne neprekinute rasprave. Odluka je donesena zahvaljujui
politikom paktu u posljednjem trenutku izmeu blankista, koji su izgubili veinu u parlamentu, ruralista,
kranskih demokrata i jedne male frakcije koloradosa. Jedinstveno je miljenje, ak i meu blankistima, da
takav budet nema smisla jer je deficitaran, tako da ak ni devalvacija pesosa, koja bi se poduzela s ciljem
poveanja budeta, ne bi pripomogla pokrivanju rashoda. Trea devalvacija otkako su blankisti 1959. doli na
vlast.
Vidio sam svoje sovjetske prijatelje na nekoliko nedavnih diplomatskih primanja, a zbliio sam se i s nekoliko
Rumunja i ehoslovaka. Centrala je povoljno reagirala i zatraila da i dalje razvijam kontakt sa sovjetskim
konzulom Borisovom. Sutra naveer poi u u sovjetsku ambasadu kao ambasadorov predstavnik na proslavu
oktobarske revolucije. Phipps mi kae da mogu oekivati mnogo votke, kavijara i pjesmu.
MONTEVIDEO
28. studenoga 1964.
Odnosi izmeu Urugvaja i Brazila ponovno postaju vrui, iako Gou-lartovo znaenje sve vie slabi. Ima
neprilika sa srcem i nedavno je podvrgnut operaciji. Brizola je u sreditu sukoba, jer je nedavno objavio rezo-
luciju protiv brazilske vlade. Rezolucija je objavljena istodobno ovdje i u Brazilu. Brazilski ambasador Manuel
Pio Correa* uloio je jo jedan slubeni protest protiv naina kako ovdje nadziru Brizolu. No moda je vanije
od toga to to su nedavno stigla ovamo dvojica bivih visokih funkcionera Goulartove vlade, Max de Gosta
Santos, nekadanji poslanik, te bivi ministar rada Almino Alfonso. Obojica su krajnji ljeviari. Pio je
prosvjedovao zbog njihova dolaska, istaknuvi da su u Urugvaj uli ilegalno te da ovdje ne mogu dobiti azil, jer
su ga u drugim zemljama dobili
li CIA
^SSfafca^asfriSfefcas
Jneposredno nakon vojnog udara. Sluaj prouava ministar unutarnje sigurnosti Adolfo Tejera.* Holman ga
pouruje da donese odluku o protjerivanju dvojice Brazilaca.
Federalna vlada Brazila bila je prisiljena da u dravi Goias preuzme stvari u svoje ruke, smijeni dravnu vladu
zbog, kako je to nazvano, komunistike subverzije. Brazilski ministar vanjskih poslova juer je osudio
intervenciju u dravi Goias, poduzetu zbog aktivnosti izgnanika u Monte-videu (dosad najtea kriza vojne
vlade). Predsjednik Castelo Branco izjavio je danas u kongresu da je on osobno naredio preuzimanje vlasti u
Goiasu kako bi preduhitrio zavjeru koju Brizola vodi iz Montevidea. Pio Correa e, bez sumnje, uloiti nove
proteste.
Iznenadna vojna intervencija Brazila u Urugvaju ini se sasvim mogunom. Na osnovi praenja pokreta vojske u
junom Brazilu obavjetajnim smo putovima primili nekoliko alarmantnih izvjetaja o takvoj mogunosti. Prema
tim izvjetajima, brazilska je vojska spremna da u svakom trenutku otpone invaziju na Urugvaj. Dovoljno je
nekoliko sati da ue u Montevideo.
MONTE VIDEO
2,. prosinca 1964.
Posljednjih tjedana pokuavam slijediti nagovjetaje iz gomile vijesti o moguim agentima i operacijama
Kubanaca. Veinu tih vijesti saznajemo prislukivanjem telefona, praenjem, kontrolom pisama i kontrolom
veznih kanala. Neki od tih sluajeva posebno su zanimljivi.
I dalje, posredstvom pismonoe AVBUSY-i, primam potu upuenu pomonom kubanskom obavjetajnom
agentu Jorgeu Castillu. Kubanci su u svibnju promijenili kriptografski sistem svoje mree u Latinskoj Americi
(agenti ZRKNICK), vjerojatno kao rezultat naeg gotovo uspjelog regrutiranja Hernandeza te dezertiranja
njihova obavjetajnog oficira AMMUG-i* u Kanadu. Od svibnja, Agencija za nacionalnu sigurnost nije kadra
deifrirati njihove poruke koje i dalje alju agentima to djeluju u pojedinim dijelovima Latinske Amerike. Iako
nisam otkrio ni jedno pismo koje bi poslao kubanski agent za kojega vjerujem da radi ili u Limi ili u La Pazu,
pronaao sam nekoliko vrlo sumnjivih pisama poslanih iz jednog provincijskog urugvajskog grada.
Prislukivanje telefona i praenje Sare Youchak (njezini esti otvoreni kontakti s jednim kubanskim
obavjetajnim oficirom prije raskida odnosa) otkrili su da ona esto putuje u Buenos Aires da posjeti svoga
neaka, za kojega stanica u Buenos Airesu smatra da je povezan s gerilskim aktivnostima u sjevernoj Argentini i
s organiziranjem studenata komunista. No Sarin prvi neak (kojega nikad nije vidjela) slubenik je u inozemnim
slubama State Departmenta. Uskoro u zatraiti od naeg taba da s ljudima
32Aiz slube sigurnosti State Departmenta provjere bismo li toga ovjeka mogli postaviti kao agenta koji e
nadzirati Saru.
Kontrolom veza za rezervaciju avionskih karata Agencija za nacionalnu sigurnost otkrila je da je ef ureda
Scandinavia Airlines Svstem u Montevideu - Danilo Trelles - odgovoran za raspodjelu unaprijed plaenih
karata putnicima iz mnogih latinskoamerikih zemalja na letovima kompanije SAS, to nekoliko puta tjedno
polaze iz Santiaga u ileu i s vie usputnih zaustavljanja stiu u Prag. Unaprijed plaene karte obino trai
prako predstavnitvo Cubana Airlinesa, a namijenjene su Juno-amerikancima koji putuju na Kubu. S
obzirom na to da se unaprijed plaene karte alju bez imena putnika, Trelles ih oznauje i osigurava da bi se
zatitio identitet putnika. Mi nastojimo otkriti kako Trelles saznaje za identitet putnika. Odgovor bi se mogao
dobiti posredstvom ehoslovake ili sovjetske ambasade, koje Trellesova pomonica, Flora Papo, esto po-
sjeuje. Papo se zapravo brine o detaljima te pomone operacije, a ekipa za praenje AVENIN otkrila je nekoliko
zanimljivih i za nju nepovoljnih podataka.
Prislukivanje telefona AVENGEFUL u uredu kubanske agencije Prensa Latina u Montevideu ini se da je
otkrilo ono u to sam i sumnjao - da Prensa Latina slui kao pomoni mehanizam kubanskih obavjetajnih
operacija otkako je ukinuta ambasada. Mjeseni trokovi ureda iznose oko pet tisua dolara, koje telegramski
uplauje Bank of Canada podrunici Bank of London and Montreal u Montevideu. Otkriveno je i to da plae,
najamnine, veze i svi drugi trokovi ne prelaze polovicu te svote. Naa centrala sada razjanjava te podatke
posredstvom pomonika efa Bank of London and Montreal, kojega otprije dobro poznajem i koga u regrutirati
da izvjetava o stanju rauna Prense Latine. Bit e zanimljivo otkriti tko su primaoci one druge polovice
novca, ali za sada mogu samo nasluivati da se taj novac upotrebljava za obavjetajne operacije. Imamo novog
oficira zadatka u operacijama protiv Komunistike partije Urugvaja i organizacija koje su s njom u vezi. Novi
ovjek je Bob Riefe.* Bio je prije pet godina glavni nastavnik za komunistika pitanja u obuci JOT-a. Riefe je
lijenik, no cijelu svoju karijeru proveo je kao nastavnik. Mogao se ubaciti u posao u DDP, kao u dio programa
usavravanja nae Slube za obuku. Prije nekoliko godina dodijeljen je jednoj stanici zapadne hemisfere, ali
ga je snaao srani udar. Nadam se da u uvjeriti Riefea da ponovno preuzme biveg vozaa kubanske ambasade,
AVBARON-i, kojega sam bezuspjeno pokuavao ubaciti u posao oko PCU otkako su Kubanci otili.
Riefeov prethodnik Paul Burns vraa se u centralu prilino obeshrabren to u etverogodinjem razdoblju nije
uspio izvesti ni jedno ubacivanje u PCU na visokoj razini. Prolih mjeseci glavninu vremena proveo je trudei se
oko projekta AVPEARL, ozvuavanja konferencijske dvorane PCU. Ozvuene porculanske elektrine svjetiljke
poslane su prije nekoliko
32-3mjeseci iz centrale. No kada je AVCAVE-i, agent ubaen u PCU odreen za postavljanje instalacija, obilazio
dvoranu na svojoj redovitoj dunosti uvara, otkrio je da obojeni dijelovi svjetiljaka koje smo dobili nisu dobro
izvedeni. Vratili smo ih u stanicu, gdje ih je popravio Frank Sherno,* strunjak TSD-a. Sherno otvara pomonu
radionicu za ovo podruje u stanici u Buenos Airesu kako bi pruao usluge u Urugvaju, ileu i Argentini. (Time
emo usluge u tehnikim operacijama dobivati znatno bre nego iz regionalne pomone baze u stanici Panama.)
Konano smo pronali i prisluno mjesto - malen stan u zgradi iza centrale PCE, ali je poloaj stana takav da se
mogu hvatati signali iz predajnika u svjetiljkama. AVCAVE-i ponovno je na dunosti uvara, Sherno se vratio iz
Buenos Airesa. Obavljajui svoju redovitu dunost, agent je mogao prvotne svjetiljke u dvorani za sastanke
zamijeniti naima, ozvuenima, kako bismo ih iskuali. Sherno je na prislunom mjestu imao predajnik da iskua
prekidae (na jednoj frekvenciji se ukljuuje, a na drugoj iskljuuje) i prijemnik te RF i kvalitetu prijema. Tada je
AVCAVE-i zamijenio originalne svjetiljke naima, jer se od Sherna nije mogla primiti poruka ako svjetiljke nisu
radile na odgovarajui nain.
Iskuavanje je bilo vrlo riskantno i za AVCAVE-r, i za Sherna, koji je bio na LP. uvari u centrali PCU uvijek se
kreu u parovima. Za AVCAVE-i, koji je trebao napustiti svoga pratioca samo onoliko koliko mu je bilo
potrebno da zamijeni svjetiljke, i to je bilo opasno, iako mu je u itavom poslu bio potreban samo odvija.
Ulaenje i izlaenje Sherna s predajnikom i prijemnikom u LP takoer je bilo opasno, jer su gotovo svi ljudi oko
centrale PCU lanovi partije i sumnjiavi prema strancima. Na neki nain i AVCAVE-i i Sherno uspjeli su ostati
nezamijeeni. Riefe e sada pokuati pronai stalnog ovjeka za LP i brinuti se da AVCAVE-i izvede konano
postavljanje sredstava za ozvuenje. Sherno tvrdi da su signali izvrsni.
MONTEVIDEO 4. prosinca 1964.
Brazilski ambasador Pio Correa* die veliku buku oko dvaju bivih voe Goulartove vlade, Maxa da Goste
Santosa i Almina Alfonsa. Ministar unutarnje sigurnosti Adolfo Tejera preporuio je prije desetak dana
nacionalnom vijeu da tu dvojicu progna, jer su u Urugvaj uli ilegalno. Tjedan dana kasnije ministar vanjskih
poslova izjavio je da oni mogu ostati u Urugvaju, jer su, na koncu konca, njihovi dokumenti u redu kako
pokazuje istraga Ministarstva unutarnje sigurnosti. Bijesan, Pio Correa uloio je drugu protestnu notu traei
njihov izgon i interniranje Bri-zole - alei se i na to to je Brizoli nekoliko puta stajao na raspolaganju avion za
kurirske letove u Brazil i iz Brazila.
3*4NCG je s posljednjim protestom upoznao ministre unutarnje sigurnosti i vanjskih poslova, s uputama
potonjem da zatrai od brazilske vlade objanjenje u povodu ponovljenih upada brazilskih vojnih vozila u Uru-
gvaj. Spomenuta su i tri aviona koja su pripadala Brizoli. Odjel za obavjetajnu djelatnost i veze policije u
Montevideu, kojemu je na elu Otero,* uhapsio je jednog pijuna pukovnika Camare Sene,* pomorskog
narednika koji je doao predstavljajui se kao student, ali je uhvaen jer se smatralo da je jedan od izgnanika.
Optuen je za pijunau, ali je na intervenciju brazilske ambasade osloboen.
Holman tvrdi da e Pio Correa protestirati i dalje sve dok Brizola ne napusti Urugvaj ili dok ga se ne internira i
sve do povoljnog stava u Al-fonsovu i Santosovu sluaju. U protivnom, moemo oekivati da e Brazil
intervenirati vojskom.
MONTEVIDEO 18. prosinca 1964.
Nova pobjeda stanice Georgetown u Britanskoj Gvajani u nastojanjima da zbaci Ijeviarskog nacionalista,
premijera i opredijeljenog marksista Cheddija Jagana. Na nedavnim izborima Jaganova partija, koju ine
uglavnom Indijci, izgubila je kontrolu u parlamentu u korist crnake partije i pojedinih grupa. Novi premijer
Forbes Burnham smatra se umjerenim i njegov uspon do vlasti konano je otklonio strahovanja da bi Ja-gan
mogao Britansku Gvajanu pretvoriti u drugu Kubu. Pobjeda je izvojevana zahvaljujui i operacijama CIA u
proteklih pet godina to smo ih poduzimali radi ojaavanja sindikata koji su se suprotstavljali Jaganu. Uglavnom
posredstvom Meunarodne javne pomoi* koja je posluila kao sredstvo da se financiraju trajkovi slubenika.
Jagan je upozoravao da je rije o prijevari ranije ove godine prognao je Genea Meakinsa,* jednog od naih
glavnih radniko-sindikalnih agenata u operaciji, ali mu vie nije koristilo.
MONTTEVIDEO 25. prosinca 1964.
Boi je u Urugvaju kao proslava 4. srpnja kod kue. Vrue je i svi odlaze na plau sam praznik sasvim je
nereligijski obiljeen kao Dan obitelji (Uskrsni tjedan zamijenjen je Turistikim tjednom i veina ljudi
odlazi tada na odmor). Kakva razlika u usporedbi s Ekvadorom, gdje je Crkva i te kako jaka.
32-5
lZaustavio sam se kod O'Gradvja da mu estitam praznik, ali je na susret zavrio razgovorom o najnovijem
Holmanovom ispadu. O'Grady i njegova ena priredili su prije nekoliko dana zakusku u ast novog operativnog
oficira CP-a Boba Riefea. Holman je te noi malo vie popio i uskoro stao predbacivati O'Gradvju, a zatim i
Riefeu i njegovoj eni. Bilo je zaista neugodno. O'Gradyju se opet vraaju crveni mjehuri po koi, usprkos tome
to svi znamo da e na kraju izgubiti samo Holman.
Odreene snage u centrali nisu sasvim zadovoljno nainom rada stanice, posebno ne na podruju sovjetskih
operacija. U narednih est mjeseci Holmana oekuje premjetaj u Guatemalu. Njega e na dunosti efa stanice
naslijediti John Horton,* koji je u odjel zapadne hemisfere doao iz odsjeka za Daleki istok, kao i toliki drugi
nakon invazije u Zaljevu svinja. Holman je upravo dobio slubenu obavijest o tome, ali je ve ranije uo o
premjetaju. Obavijestio ga je bio njegov zatitnik Ray Herbert, zamjenik efa odsjeka. Iako je Herbert donekle
uspio spasiti situaciju time to je Holmana premjestio u Guatemalu, Holman je sve ogoreniji. Na Holmanovoj
listi osoba koje treba napadati - Russ Phipps, oficir sovjetskih operacija, gotovo je na istoj razini na kojoj je i
O'Grady. No napao je i Riefea, jer je on oito pripadnik nove ekipe koju namjerava dovesti Horton. Holman je
neraspoloen prema pridolicama iz odsjeka za Daleki istok, jer je on u Junoj Americi jo od drugog svjetskog
rata.
O'Grady, Phipps i Alexander Zeffer zabrinuti su jer e Holmanovo traenje krivaca poto-poto zacijelo unititi
njihove karijere i prilike za napredovanja i nove zadatke. Prije nekoliko mjeseci sluajno sam otkrio tajnu
kombinaciju Holmanova sefa i iz radoznalosti poeo itati neke poruke samo za osobnu informaciju, koje
otprilike jedanput tjedno razmjenjuje s Desom Fitzgeraldom,* efom odsjeka. Bio sam toliko iznenaen
njegovim napadima na svakoga od nas, da sam kombinaciju odao i O'Gradyju. Sada on ita pisma - od ega mu
je crvenilo sve jae - i mislim da e on kombinaciju odati Phippsu i Zefferu. Opasno je to to se Holman o
oficirima u tim porukama izraava toliko loe da oni to ne mogu niti pretpostaviti. itanje tih poruka zapravo je
izvanredno opasno, ali je sigurno da su ti oficiri nadleni za svoj posao i bolji radnici od Holmana. Pitam se
hoemo li izdrati tih est mjeseci a da ne doe do guve.
MONTEVIDEO 15. sijenja 1965.
Neke odluke o odnosima s Brazilom nagovjetavaju da blankisti ulau napore ako bi umanjili pritisak Brazila.
NCG je izglasao da se ne odobri politiki azil Alminu Alfonsu i Maxu de Gosti Santosu, s obrazloenjemda su u
Urugvaj doli nakon to su u drugim zemljama ve imali azil. Meutim, dobili su turistike vize koje vrijede
devedeset dana, to nee obradovati Pija Correu. Odluka o Brizoli nije ni bila potrebna, jer je on ministru
unutarnje sigurnosti obeao da e najkasnije do Z3- sijenja napustiti Urugvaj. No Brizoli e biti doputeno da se
vrati u Urugvaj. U tom bi sluaju mogao ponovno zatraiti politiki azil.
Ovdje su sada dvojica novih znaajnih izbjeglica. Prvi je bivi oficir brazilskog ratnog zrakoplovstva i ovjek s
najvie odlikovanja koji se bijegom iz vojnog zatvora u Porto Alegreu spasio i prebacio preko granice. Drugi je
bivi poslanik koji je bio u egzilu u Boliviji sve do pada predsjednika Paza. Nedavno je doao ovamo iz straha da
bi ga novi desniarski reim u Boliviji mogao protjerati u Brazil. Obojica su ugledne Bri-zoline pristalice.
alei se osobno predsjedniku NCG-a, Pio Correa traio je da se neto uini u pogledu njegovih etrnaest
zahtjeva o izbjeglicama. Time je Ministarstvo vanjskih poslova bilo izazvano da objavi nekoliko nota, ali otpor
postoji i dalje. Brazilska tampa, u meuvremenu, vjerojatno na poticaje vlade, otpoela je kampanju jaanja
napetosti, nagaajui da e se odnosi raskinuti i da e se i na Urugvaj primijeniti trgovinski pritisak. Prema
njihovu tvrenju, urugvajsko i brazilsko ministarstvo vanjskih poslova zanijekale je da e doi do prijekida
odnosa. Vijenik koloradosa u NCG-u zatraio je da ministar vanjskih poslova odstupi s dunosti zbog
oklijevanja u rjeavanju problema s Brazilom.
Stvari s Brazilom za mene su prava gnjavaa, jer neprestano moram provjeravati glasine i zahtijevati od policije
posebne izvjetaje o izbjeglicama, kako bi se Holman i O'Gradv mogli njima sluiti u kontaktima s Piom
Correom, Fontourom i Camarom Senom. Tko moe povjerovati da je aka ovdanjih izbjeglica kadra zaprijetiti
brazilskoj vojnoj vladi? No naa centrala i dalje zahtijeva da pomognemo stanici Rio u njezinim operacijama
podrke vojsci.
Da vojska u Brazilu nije tako snano antikomunistika, naa bi ih pomo trebala zabrinuti. Nedavno su Brazilci
proivljavali krizu oko pitanja da li se mornarica ili zrakoplovstvo treba brinuti o avionima s njihova jedinog
nosaa aviona onemoale krave koju im je bila dala amerika mornarica. Dvojica ministara ratnog
zrakoplovstva nedavno su dala ostavke zbog odluke predsjednika da se avionima slui mornarica. No on je juer
opet promijenio miljenje, pa je ostavku dao ministar mornarice. Sada se ini da e brazilski nosa upotrebljavati
ipak piloti ratnog zrakoplovstva.
Da bi se odnosi s Brazilom jo pogorali, prjie nekoliko dana bombama su napadnuti trgovinski uredi brazilske
ambasade. teta je beznaajna, jer je bomba bila loe postavljena. Meutim na pokrajnjem zidu bio je natpis
tupamaros, zamijeen i u nekoliko ranijih sluajeva podmetanja bombi. Sef obavjetajne slube policije,
Otero, pokuava utvrditi tko su ti ljudi.
3*7On misli da je rije o Sendicovoj grupi. Raul Sendic, voda revolucionarnih socijalista, uhapen zbog
kontrabande u jednom argentinskom gradu u blizini granice, nedavno je osloboen i moda se vratio u
Montevideo. Nemo da se zauzdaju podmetanja bombi pokazuje razliku izmeu uspjenog i neuspjenog
ubacivanja u komunistiku partiju i srodne grupacije. Takva bi grupa u Ekvadoru ve bila otkrivena. Riefe ne
uzima podmetanja bombi previe k srcu. ini se da svu pozornost namjerava pridati izriito ojaanoj
komunistikoj partiji.

MONTEVIDEO 4. veljae 1965.

Na nedavnim diplomatskim skupovima susreo sam svoje sovjetske prijatelje. Zbliio sam se i s nekim
Rumunjima i Cehoslovacima. Centrala je reagirala povoljno i zatraila da razvijeni kontakte sa sovjetskim
konzulom Borisovom.
Janet i ja smo prole nedjelje zajedno s Borisovom i njegovom enom Ninom krenuli na plau. Doli su u nau
kuu u Carrascu, a zatim nas je Borisov odvezao na plau u blizinu Solymara. Vozi vrlo nespretno, to me ivcira
- ponaa se kao poetnik. U ahu je drukiji, lako me pobijedio. Phipps mi kae da Borisov bez sumnje zna da
sam oficir CIA. Ponekad se pitam zato se uope susreem s njim. Centrala kae da se odnosi odravaju i dalje -
za sluaj da Borisov popusti i pokua uspostaviti most.
Holman je zatraio da preuzmem svu odgovornost za misije Cehoslo-vake, Rumunjske, Bugarske, Poljske i
Jugoslavije. Za istonoevropske zemlje nisu izradili operativne postupke kakve imamo kada je rije o Sovjetima.
Centrala ima takve agente ubaene na visokoj razini u tim zemljama, pa briljivo utvrivanje i postavljanje
agenata za pristup jednostavno nije potrebno. Uspjehe u tim zemljama ostvarili su oficiri CIA u izravnim
kontaktima. Za poetak, meutim, aktualizirat e dosje o osoblju svake misije, a narednog tjedna pokuat u
posredstvom AVDANDY-i pribaviti dosje iz protokola Ministarstva vanjskih poslova. Zatim u izraditi album
fotografija i zatraiti od centrale izvjetaj o novim ljudima koji trebaju doi. U ovom trenutku nisam ak ni
siguran tko su zapravo oni, jer se Phipps bio bacio samo na Sovjete, a zanemario zemlje Istone Evrope.
Prolog tjedna prvi put sam posjetio LP AVENGEFUL, operacije prislukivanja telefona u centrali policije u
Montevideu. Poveo sam i strunjaka iz TSD-a koji je elio vidjeti kako se rukuje opremom u operativnom
dosjeu nisam mogao utvrditi kada je jedan oficir stanice posjetio to mjesto, moda prije nekoliko godina.
Prostorija je nasuprot uredu zamje-nika efa policije, na istome katu na kojem je < Otero, ef obavjetajne slube
i veze, sa svojim odjelom. Prostorije toga c djela dijele od LP-a zakljuana elina vrata - uobiajeni nain da se
ue u LP na katu jest liftom iz podzemne garae, za koju je potreban poseban klju. Na istom hodniku, na
suprotnoj strani od LP-a, nalazi se nekoliko soba, za koje mi je reeno da slue za odmor efu i njegovom
zamjeniku.
De Anda i Torres* strunjaci i rukovaoci LP-a, odlino rukuju opremom, ali imaju problema s vruinom.
Magnetofoni isijavaju toliku toplinu da je u prostoriji toplo kao usred ljeta. Obeao sam da u im pribaviti
klimatizacijski ureaj koji se moe postaviti na malom prozoru prema hodniku ili e se negdje drugdje morati
probiti otvor. LP nema prozora prema ulici, samo taj prozori na hodnik - dobro za sigurnost, ali bez ventilacije.
MONTEVIDEO 7. veljae 1965.
Istraga o kubanskoj agenciji Prensa Latina postaje sve zanimljivija. S obzirom na proceduralne sporazume,
morao sam odgoditi regrutiranje mojega prijatelja u Bank of London and Montreal sve dok ef obavjetajne
slube njegove zemlje ne porazgovara s njim i njegovim pretpostavljenim, upraviteljem banke, kojega takoer
poznajem iz golf-kluba. Dok se taj spori tok stvari privede kraju, pregledavam raun Prense Latine. Kako se
ekovi ne vraaju vlasniku rauna u Urugvaju, bilo je lako otkriti da se skoro sav novac isplauje u gotovini.
Opravdani trokovi iznose otprilike polovicu ukupne mjesene svote, po emu je jasno da sav ostali novac ide za
druge aktivnosti. Naredni je korak provjeravanje financijskih izvjetaja vladinih ureda kako bismo otkrili da li
se dogodilo da je Prensa Latina ikada bila optuena zbog krivotvorenja financijskih izvjetaja ili slinih
nezakonitih postupaka u troenju novca.
MONTEVIDEO ii. veljae 1965.
NCG je konano izglasao da se Brizola internira dostignue koje je izvuklo i posljednji gram velike energije i
upornosti Pija Corree.* Tipino, meutim - NCG je odluio da Brizola moe po volji izabrati grad u kojemu eli
ivjeti, svaki izuzev Montevidea i najmanje 300 kilometara udaljen od brazilske granice. Sada se moemo
odmoriti od tih zamornih brazilskih operacija.
3*9Pio Correa izvrsno je obavio svoj posao dovevi Urugvajce na pitanju izbjeglica do krajnje granice, to je
omoguilo ugodan posjet ministra vanjskih poslova. Brizola je odabrao odmaralite Atlantidu kao grad gdje e
biti interniran. Oterovi e oficiri za sigurnost iz obavjetajne slube policije i dalje voditi dnevnik. Atlantida je
udaljena samo 35 kilometara od Montevidea, i Brizola moe i tu biti poprilino aktivan. Udaljenost od Brazila
takva je da manja ne moe biti - 301 kilometar.
Holman je od ministra unutarnje sigurnosti Tejere ishodio konanu dozvolu za misiju javne pomoi AID-u.
Prolog mjeseca stigao je novi ef javne pomoi. Zasad emo se uzdrati od toga da jednog naeg oficira stavimo
da djeluje pod zatitom javne pomoi, a ja u nastaviti s operacijom policijske obavjetajne slube. Kad misija
pone pruati pomo policiji (vozila, oruje, oprema za veze, obuka), jedan e na oficir cijelo vrijeme raditi s
Oterovim obavjetajnim odjelom. Najbolje to dotada mogu uiniti jest da nastavim operaciju AVENGEFUL i da
Oteru poveam primanja u ime trokova za obavjetajne poslove.
Policiji u Montevideu ne uri se da primi pomo. U najnovijoj pljaki banke, prije tri dana, policijac na dunosti
previe se uzbudio i zabunom pucao na jednog klijenta umjesto na pljakaa. Vidio je napadae, mukarca i
enu, kako bjee bez plijena. Preli su nekoliko blokova i upali u taksi koji ih je odvezao na drugi kraj grada.
Kako nisu imali novaca da plate vonju, napada je vozau dao pitolj. Voza je, meutim, na radiju uo o
pljaki i pitolj predao policiji. Provjeravajui oruje, policija je otkrila da je to slubeni revolver nekoga od
njezinih ljudi. Uhapen je u svome stanu i priznao da je prisilio svoju enu da poe s njim u pljaku. Posljednji
su put tu banku 1959. opljakale dvije ene (mukarci?) presvuene u opatice. Nikad nisu uhvaene.
Novi trajkovi: vozai autobusa i trolejbusa u Montevideu trajkaju radi plaa; luki radnici radi prologodinjeg
boinog dodatka; gradski namjetenici radi retroaktivnih dodatnih beneficija. Inflacija je 1964. godine iznosila
gotovo 45 posto, a posljednjih se mjeseci poveavala za 3 posto mjeseno. Blankisti nastoje provesti jo jednu
devalvaciju. Pezos je nestabilan; sada je spao na 30 za dolar.
MONTEVIDEO 25. veljae 1965.
Vaan pogodak u operaciji kontrole pisama upuivanih Jorgeu Ca-stillu, pomonom agentu kubanske
obavjetajne slube koji agentu 101 iz Lime ili La Paza slui kao adresat iz usluge. Listonoa AVBUSY-i po-
nudio mi je neki dan oveu tvrdu omotnicu smee boje, upuenu ne
330Castillu nego Raulu Trajtenbergu, koji ivi u istoj zgradi u kojoj i Castillo. Odluio sam da zadrim to pismo.
Bilo je odaslano iz Havane. Rijei Edi-ficio Panamericano bile su potcrtane na isti nain kako je to bivalo u
pismima Castillu.
S AVBUSY-i dogovorio sam se da pismo zadrim nekoliko dana u sluaju da centrala odlui poslati strunjake
za tehnike nevidljivog pisma da ispitaju sadraj. Omotnica je sadravala izreske iz havanskih novina i kubanske
nounske vijesti. Centrala je kablogramom javila da smjesta iz Paname alje strunjaka (pomoni strunjak iz
Buenos Airesa specijalist je za ozvuenja i fotografiju, ali ne i za SW tehniku), da pokua izvaditi tajnu
poruku. Nismo, meutim, uspjeli pronai dovoljno snaan tijesak za kopiranje pisama, pa sam omotnicu morao
vratiti AVBUSY-i.
Provjeravajui u stanici dosje o Trajtenbergu, otkrio sam pismo koje mu je bilo upueno iz Havane, otprilike
dvije godine ranije, a otvoreno je bilo zahvaljujui operaciji AVIDITY. udno, isti rukopis na omotnici. Kao da
je Trajtenberg samome sebi pisao iz Havane mislim da je Traj-tenberg, moda, vlastoruno napisao svoju
adresu na vie omotnica koje je predao kubanskom obavjetajnom oficiru da ih ovaj kasnije upotrijebi.
AVBUSY-i redovito e mi ubudue predavati Trajtenbergovu potu, iako on uskoro odlazi na studij u Pariz. Iz
druge korespondencije upuivane Trajtenbergu otkrili smo da njegov otac (Trajtenberg ivi s roditeljima) obre
velike svote na raunu jedne banke u vicarskoj. Stanica Bern izvijestila je da vicarska sluba sigurnosti pristaje
na to da osigura podatke
0 tom bankovnom raunu, ali eli da bude upoznata sa svim potankostima
1 razlozima. A naa centrala, s obzirom na osjetljivost drugih sluajeva u istoj kubanskoj mrei, upravo takve
pojedinosti, ne eli odati.
MONTEVIDEO
18. oujka 1965.
Novi predsjednik NCG-a Washington Beltran suoava se s radnikim nemirima koji izbijaju usprkos skorim
karnevalskim sveanostima: eljezniari trajkaju zbog retroaktivno poveanih plaa, meugradske auto-busne
linije ponovno ne rade zbog toga to su izostale plae i potpore, zaposleni u autobusnom i trolejbusnom prometu
u Montevideu takoer trajkaju zbog plaa i potpora, a klinike i bolnice trajkaju zahtijevajui da im se isplate
sijeanjske zarade. Osim taksija, javni prijevoz u Montevideu danas miruje. Podsekretar za financije upravo je
objavio da vlada prima sredstva tek za polovicu dnevnih trokova sredinje administracije.
Pokuavamo se pomalo osloboditi od tmurne atmosfere netrpeljivosti u stanici. Holmanova pisma Fitzgeraldu,
to poinju s Dragi Chet, (slu-
331beni mu je pseudonim Chester D. DAINOLD), postaju sve gora, ako je to jo uope mogue, pa O'Gradvju,
kad god ita taj papir, crvenilo postaje sve izrazitije. Bob Riefe, oficir za komunistiku partiju, ima svoj nain
itanja dnevnih vijesti o propustima urugvajske vlade, protkan glasnim retorikim pitanjima i isto tako glasnim
provalama smijeha i neslanih komentara. Njegovo odobravanje trajkova i drugih oblika agitacijskog djelovanja
koje poduzima partija o kojoj on brine dijelimo i mi, ali moda iz drugih razloga. Jer, mi procjenjujemo politiku
privrenost reformama (zemljinoj i fiskalnoj) i krutosti potrebnoj da se zaustavi kriza zemlje. Russ Phipps, koji
sjedi nasuprot meni i Riefeu, podsmjehuje se njegovim izvjetajima o praenju, prijepisima vrpci o
prislukivanju telefona i dnevnicima promatrakih mjesta, mrmljajui povremeno kako PCU nije glavna imeta
nego da su Sovjeti ti na koje valja obratiti punu panju.
Riefe i Phipps uvijek me nau negdje u sredini, jer sam ja zaduen za to da izgradim odsjek za obavjetajnu
djelatnost policije i da razvijani politike kontakte. Kada stvari krenu loe, obino zovem Alexa Zeffera, koji
sjedi iza Riefea, ali njemu je moral toliko opao da se uope ne moe udubiti u posao; samo prigueno sipa
psovke. Tada se obraam za pomo O'Gradvju, jer on radi na vojnoj obavjetajnoj djelatnosti, takvoj kakva ve
jest, a uz to je i ovjek kojega Holman terorizira vie nego ikoga. I tako nas petorica poinjemo raspravljati o
izlazima iz nemilog stanja. Obino je Holman taj koji treba da spasi Urugvaj - postoji plan da Phippsa poaljemo
efu KGB-a sa zahtjevom da oni navedu Holmana na dezertiranje, uz nau pomo ako to bude potrebno. No ako
oni na to ne pristanu, to je sasvim vjerojatno, e pa dobro, jo uvijek postoji AVA-LANCHE.
Slubenici iz taba generalnog inspektora bili su ovdje u uobiajenoj kontroli. Bio je to pravi trenutak da prenesu
u centralu miljenja o Hol-manovoj nedoraslosti poslu, ali mislim da nitko nije niti zinuo.
MONTEVIDEO 31. oujka 1965.
U postavljanju ureaja za ozvuenje, AVPEARL, u dvorani za sjednice rukovodstva PCU-a uinili smo jo jedan
korak. AVCAVE-i, koji opet obavlja dunosti uvara, postavio je dvije elektrine svjetiljke, a ispitivanje koje je
Frank Sherno proveo na prislunom mjestu pokazalo je da je posao dobro obavljen. Sada nam valja pronai
ovjeka pogodnog da na prislunom mjestu obavlja posao i snima sastanke. Idealno bi bilo kada bi ta osoba
mogla i prepisivati vrpce. No sva je prilika da e prepisivanje biti povjereno ponajprije prepisivau
AVENGEFUL-5, koji je i ranije ispisivao vrpce s telefona u PCU, pa ve poznaje imena i glasove.
53*MONTE VIDEO 6. travnja 1965.
Dananji opi trajk zaista je golemih razmjera; Oterova sluba procjenjuje da sudjeluje oko 90 posto
organiziranih radnika. Vladini su uredi zatvoreni, taksiji i autobusi stoje, restorani ne rade, novine ne izlaze.
Protestira se protiv vladine ekonomske politike. Povorke su bune i doimaju se impresivno, ali nema izvjetaja o
nasilju. Govornici su traili radikalna rjeenja problema zemlje - odluke koje e pogoditi povlatene klase,
odakle problemi i izviru.
trajk je iskoriten i za to da se promaknu predstojei programi CNT-a, ukljuujui i pripremni sastanak za
Kongres naroda, zakazan najprije prolog prosinca, pa odgoen, kao i godinji protestni mar beraa eerne
trske iz Artigasa, daleko na sjeveru od Montevidea. Nedavno objavljeni statistiki podaci dobrodoli su u
najnovijim prosvjedima: OAS je prologa mjeseca objavio kako je inflacija u Urugvaju, u razdoblju od i^z. do
1964. godine, dosegla 59,7 posto - vie nego u ileu (36,6 posto), Argentini (z4,4 posto), pa ak i u Brazilu (58,4
posto).
Vladu zabrinjavaju uspjesi CNT-a. Ministar unutarnje sigurnosti, Adolfo Tejera, u sinonjem je govoru na radiju
posebnu panju poklonio pravima i dunostima graana, govorei, naravno, u kontekstu dananjeg opeg trajka.
Holman je i dalje ustrajan u tome da ja razvijam brojnije kontakte. No taj posao drim na najnioj razini. Ako na
polju politikih akcija dostig-nemo razinu djelotvornosti kakvu smo imali u Ekvadoru, imali bismo bolje oruje
protiv PCU-a CNT-a i drugih lijevih snaga. Ono to je ovdje neophodno jest intenzifikacija obrade zemlje i zbog
poveavanja izvoza i zbog porasta zaposlenosti, ali se to nee dogoditi ukoliko izostane zemljina reforma. Da
smo bili razradili akcije protiv ljevice, u takvoj ravnotei uspjeh ne bi izostao. Ali urugvajski su politiari
zainteresirani za druge stvari, a ne za zemljinu reformu.
MONTE VIDEO 14. travnja 1965.
Vlada je poduzela prvi korak prema suzbijanju agitacije koju organizira ljevica. Prolog tjedna NCG je osnovao
izvanrednu komisiju, s posebnim izvrnim ovlatenjima, koja treba rijeiti probleme to ih izaziva viemjesena
sua. Najozbiljnije je pogoeno stoarstvo. U komisiji su ministri obrane i unutarnje sigurnosti. Sline su
komisije osnovane i u pogoenim podrujima, na elu s lokalnim policijskim fnnkcionerima i
333
i-t
i
T
predstavnicima Ministarstva obrane te agronomima i veterinarima. Isti dan NCG je objavio da se ministru
unutarnje sigurnosti daju posebna ovlatenja da na dvadeset i etiri sata zabrani javne skupove. Taj drugi dekret,
za koji je ministar kasnije priznao da je donesen zato da se sprijei mar beraa eerne trske, objavljen je s
namjerom da se pomisli kako je on u vezi s posebnim mjerama protiv sue. Nadali su se da e rasprave o tome
izostati.
CNT je smjesta tu mjeru oznaio kao izravno upravljenu protiv mara radnika industrije eera, to je ubrzalo
ministrovo priznanje. Koloradoska manjina vijenika NCG-a bezuspjeno je pokuala opozvati tu odluku. S
obzirom na to da takvi dekreti znae ograniavanje graanskih sloboda, bili su podneseni na odobrenje
zakonodavnim tijelima. Blankisti, znajui da e i koloradosi i ostale partije opozvati dekret uperen protiv mara,
sprijeili su kvorum jednostavnim izostojanjem sa sjednice.
Objavljujui dekret, NCG je objasnio da time ne usvaja izvanredne mjere sigurnosti, kako je to odreeno
ustavom (mjere jednake opsadnom stanju). Tejera je uvjeravao da e njegova specijalna ovlatenja biti isko-
ritena samo ako za to bude razloga. Meutim u javnoj izjavi prije dva dana optuio je marere da sa sobom vode
ene i djecu, da za djecu nije organizirana potrebna zdravstvena i odgojna zatita te da postoji opasnost
promiskuiteta. Mi smo razvili taj sukob dodajui izvjetajima za tampu, to dolaze iz Ministarstva unutarnje
sigurnosti, da e mar biti slomljen prije nego to se sudionici i priblie Montevideu. U ovom trenutku sudionici
mara nalaze se u San Joseu, nekoliko dana hoda od Montevidea, gdje ih policija registrira uzimajui njihove
biografske podatke, otiske prstiju i fotografije za - Oterov obavjetajni dosje. Ako Tejera naredi da se mar
razbije, nee to zapaziti previe ljudi, jer je sada turistiki tjedan i gotovo je cijela zemlja na odmoru. S naeg
stanovita, on mora tako postupiti, jer berae eerne trske predvodi Raul Sendic, sada bjegunac, za kojega se
vjeruje da je lani organizirao veinu teroristikih akcija podmetanja bombi.
MONTEVIDEO 25. travnja 1965.
Berai eerne trske juer su stigli u Montevideo - gotovo nezamijeeni, bez opasnosti da vlada intervenira.
Neto mnogo znaajnije iznenada je privuklo opu pozornost: propala je jedna od glavnih urugvajskih banaka.
Preuzela ju je dravna banka. Dogaaj je izazvao paniku i strah da bi i druge banke mogle bankrotirati. to ne
mora biti loe! U ovoj maloj zemlji djeluje oko pedeset privatnih banaka, iako vladine bankarske institucije
obavljaju vie od 65 posto trgovinskih poslova. Pezos je pao na 39 za dolar.
354MONTEVIDEO 27. travnja 1965.
Inspektor Piriz odreen je da rukovodi istragom o prijevarama i drugim kriminalnim aktima u vezi s propau
banke. Jedanaest slubenika i direktora banke ve je u zatvoru. Meutim danas je dravna banka preuzela jo
dvije privatne banke. Zbog strahovanja da ne pone opa navala na banke, dekretom je objavljen dan odmora za
sve bankarske institucije. Taj praznik niemu nee pridonijeti, jer su se sve privatne banke i tako bile zatvorile
jo prije est dana kada je prva propala, a sindikati organizirali trajk kojim su zahtijevali da se osigura
zaposlenje slubenicima banke koja je pretrpjela slom. NCG je danas, gotovo nezamijeeno, ukinuo dekret o
izvanrednim mjerama zbog sue, donesen 8. travnja, ali poseban dekret o ogranienju javnih skupova i dalje
vrijedi.
MONTEVIDEO
28. travnja 1965.
Ne shvaam invaziju na Dominikansku Republiku. Bosch je na izborima 1962.. bio izabran zahvaljujui
glasovima seljaka, koje je bio organizirao Sacha Volman.* Volman je osniva Instituta za politiko obrazovanje u
Kostariki (kriptonim ZREAGER), kamo aljemo na obuku mlade liberalne politike nade. Bosch je istoga kroja
kao to su i Munoz Marin, Betancourt i Haya de la Torre. Pristaa je reformi kojima bi se omoguila
preraspodjela dohotka i integracija. Vojska ga je zbacila 1963. godine nakon samo sedam mjeseci vladavine, to
se ima zahvaliti desniarskom protivljenju njegovoj zemljinoj reformi, a i nacionalistikoj ekonomskoj politici.
Bila je to za nj ansa da uspostavi ravnoteu prema zapostavljenom seljatvu i da dohodak iz industrije, preteno
industrije eera, usmjeri na obrazovanje i socijalne projekte.
Upravo sada, kad konstitucionalisti ele dovesti Boscha na vlast, mi smo poslali marince da bismo to sprijeili.
Nitko ne vjeruje Johnsonovoj prii o zaetku nove revolucije kubanskoga stila. Ni Urugvajci ne shvaaju to se
dogaa. Ljudi ovdje smatraju da je Bosch pristaa one vrsti liberalnih reformi koje su Urugvaju donijele
socijalnu integraciju. Uline demonstracije protiv SAD-a ve su zapoele. Situacija je teka. AVBUZZ-i ispast e
glupo u svojim pokuajima da plasira propagandne lanke. Centrala kae da moramo odobriti invaziju radi
opasnosti za ivote Ameri-konca i drugih stranaca te zbog mogunosti da komunisti preuzmu u ruke pokret
konstitucionalista.
l
MONTEVIDEO 4. oujka 1965.
Centrala je poslala pedesetoricu operativnih oficira u Dominikansku Republiku da iz seoskih podruja
izvjetavaju o podrci naroda Caama-novim snagama. S oficirima su otili i pomonici za veze, opremljeni
radio--ureajima za slanje izvjetaja izravno u SAD. Sve stanice zapadne hemisfere izvijetene su da stanovit
broj svojih oficira stave na raspolaganje za sluaj hitnih putovanja. Holman mi nee dopustiti da idem -
vjerojatno zato to bi u tom sluaju on morao malo vie zapeti. Volio bih da poem i vidim to se dogaa.
Sigurno je da pokret konstitucionalista nije pao u ruke komunistima. A tek Johnsonova doktrina! Revolucije
kojima je svrha da uspostave komunistiku vladavinu nisu unutarnja stvar, nego trae akciju cijele hemisfere.
Pucanj u prazno. Oni jednostavno ne ele Boscha, a ti oni vjerojatno su interesi amerike industrije eera.
Bilo je vie demonstracija protiv invazije; neke su dovele i do nasilja. Ciljevi napada: ambasada SAD-a, OAS-a,
amerike poslovne institucije. etiri demonstranta ranjena su danas u pucnjavi kada je policija slomila ulini
mar nakon sastanka na sveuilitu. Privatne banke i dalje su zatvorene - sada ve petnaesti dan - a nema
nagovjetaja o tome kada e se vladinim namjetenicima isplatiti zarade za travanj. Ministri obrane i unutarnje
sigurnosti javno opovrgavaju glasine o pripremanju udara.
MONTEVIDEO
7. travnja 1965.
Doputovao je ambasador Harriman da bi objasnio invaziju na Dominikansku Republiku i predloio Urugvaju da
sudjeluje u multilateralnim mirovnim snagama. Nakon jueranjeg razgovora s predsjednikom Bel-tranom
odrao je konferenciju za novinare na kojoj je osudio pedeset osmoricu uvjebanih komunista koji su preuzeli
Boschov pokret i time izazvali invaziju. Priznao je, ipak, da Caamano, voa Boschova pokreta, nije meu tom
pedeset osmoricom. Rekao je zatim da amerika vlada nee dopustiti uspostavljanje jo jedne komunistike
vlade u hemisferi.
Mogu zamisliti stanicu u Santo Domingu kako panino sastavlja popis tih pedeset i osam uvjebanih komunista
na osnovi svoje liste za kontrolu osoba osumnjienih za subverzije. Mora da ih je bilo vie od pedeset i osam, ali
na kontrolnoj listi imali su samo imena Boschovih i Caamanovih ljudi, a ne i komunista. Pokret je uguen, ne
zato to je bio komunistiki, nego zato to je bio nacionalistiki. Harriman nije uvjerio Urugvajce -nakon to je
otputovao, NCG je izglasao odluku da ne sudjeluje u mirovnim snagama koje je juer odobrio OAS. Naa je
nova lozinka pedeset i osam uvjebanih komunista, a odgovor je deset tisua marinaca.
336MONTE VIDEO 12. svibnja 1965.
Demonstracije i napadi na amerike poslovne institucije u znak protesta zbog invazije na Dominikansku
Republiku sveudilj se nastavljaju. CNT, FEUU i druge organizacije pod utjecajem komunista u tim su
demonstracijama najaktivnije. Suprotstavljanje invaziji nailazi na veliku podrku naroda, a to bi moglo postati
opasnim za NCG. Meu amerikim institucijama koje su napadnute bombama nalaze se Ali America Cables i
IBM.
CNT je i na elu pobuna protiv ekonomske politike. Gotovo svakodnevno izbijaju u javnost nova otkria o
korupciji u bankarskom sektoru. Iako je kongres donio poseban zakon kojim se namjetenicima propalih banaka
osigurava posao, napetost raste jer je dravna banka juer preuzela jo tri privatne banke. Sindikat bankarskih
radnika izglasao je da se zaposleni vrate na posao, ali je vlada danas izjavila da banke nee biti otvorene prije 17.
svibnja. Razlog je taj to ne mogu poeti poslovati prije nego to iz Londona ne stigne poiljka od 500 milijuna
novih pezosa.
Glasine o udaru uju se i dalje. Tejera je juer na sjednici NCG-a izjavio kako vjeruje da je dekret od 8. travnja o
ograniavanju javnoga okupljanja neustavan. Objasnio je sa aljenjem da jedini zakon o javnim sastancima
potjee jo iz 1897. godine i obeao da e narednog tjedna izdati novi ustavni dekret o tom pitanju. Juer su
trajkali i luki radnici. Namjetenici u sudskim ustanovama povremeno su obustavili rad zahtijevajui isplatu
travanjskih zarada.
MONTEVIDEO 20. svibnja 1965.
Financijskoj korupciji u Urugvaju kao da nema kraja. Juer je NCG smijenio cijeli odbor direktora dravne
banke. Zatvoreno je devetnaest slubenika i direktora propalih banaka. Istrage se nastavljaju. Nakon to su
dvadeset i est dana bile zatvorene, privatne su se banke opet otvorile, ali nia vrijednost pezosa - sada 41 pezos
za dolar - najavljuje nove skandale.
Na radnikoj-sindikalnoj fronti trajkaju zbog neisplaenih travanjskih zarada vladini namjetenici u sudstvu,
javnim kolama, luci, petrolejskom monopolu, ribarskim poduzeima, potama, prometu i na sveuilitu.
Predviaju se i novi trajkovi ili se njima, zasad, tek prijeti.
Glasovi o vojnom udaru tako su snani da je ministarstvo obrane juer javno opovrglo takve glasine. Najnoviji
su glasovi u vezi sa spekulacijama brazilske tampe. Brazilski i argentinski vojni voe, smatra tampa, pa-
11 CIA
337ljivo promatraju sve brojnije trajkove i bankarske skandale u Urugvaju. Urugvaj moda postaje opasan zbog
svojeg suprotstavljanja intervenciji u Dominikanskoj Republici i tolerantnosti prema aktivnosti izbjeglica. NCG
razmatra najnoviji prosvjed Pija Corree o financijskoj podrci, o skupovima izbjeglica i njihovu prebacivanju iz
Urugvaja natrag u Brazil.
PCU u posljednje vrijeme planira da bude domain meunarodnoj konferenciji podrke Kubi pod nazivom
kontinentalni kongres solidarnosti s Kubom. Predvien je da se odri od 18. do ^o. lipnja. Naa centrala eli
sprijeiti konferenciju, pa je Holman predloio Tejeri da je zabrane, jer da bi se njezino odravanje moglo loe
odraziti na poloaj Urugvaja u SAD-u (gdje e se zatraiti odobrenje izvanrednih financijskih zajmova) i u
Latinskoj Americi. Tejera je smjesta uvidio vezu s problemima koji postoje u odnosima s Brazilom i obeao da
e stvar raspraviti s NCG-om.
MONTEVIDEO 29. svibnja 1965.
Iznenada smo doivjeli pravu bujicu pokreta snaga sigurnosti, izazvanih spornim aktivnostima jednoga
O'Gradvjevog agenta, Juana Carlosa Quag-liottija,* i pripadnika njegove grupe. Prole noi policija je
uspostavila izvanrednu kontrolu u Montevideu i unutranjosti. Posebne patrole, kontrolne toke, odredi
sigurnosti pri radio-stanicama, u telefonskoj kompaniji, vodovodu, eljeznikim stanicama, mostovima i na
raskrima. Jutros je Tejera dao javnu izjavu da su te mjere bile poduzete kako bi se dravnoj kompaniji koja
distribuira struju pomoglo da racionira upotrebu elektrine energije zbog smanjenog kapaciteta, to je posljedica
prologodinje sue. Ministar obrane takoer je porekao da postoje bilo kakvi posebni razlozi za policijske
mjere, no glasovi o pokretu vojske protiv, vlade jai su nego ikada.
Prema informacijama komesara Otera i njegove obavjetajne slube, Quagliotti je uhapen nakon to je Otero u
istrazi utvrdio kako je on (Quagliotti) uredio da se tiska i razailje iskrivljena verzija jednog lanka o
opravdanosti vojne intervencije u politici, koji je 1919. napisao otac predsjednika Beltrana. Sudac kojega su
obavijestili o sluaju odbio je da preuzme postupak. U meuvremenu je Quagliotti osloboen zahvaljujui ne-
doreenoj akciji vojnog suda. Njegovo oslobaanje izazvalo je val neza-vodoljstva u policiji. Ali nezadovoljni su
i stanoviti vojni krugovi, jer se policija upustila u istragu i hapenje.
Quagliottijev sluaj dosad nije povezan s posebnim mjerama sigurnosti. No O'Gradv namjerava da za sada
izbjegava susrete s njim. Slino tome, kada me Otero prije nekoliko dana pitao to znam o Quagliottiju,
odgovorio sam odreno. Centrala je bila zabrinuta otvaranjem sukoba
338izmeu policije i vojnih voa, ali smo izvijestili da e oluja vjerojatno proi. Sef policije, pukovnik Ventura
Rodriguez, tvrdi da se kriza prebrouje.
Na jueranjem sastanku NCG-a, prije nego to su proglaene posebne mjere sigurnosti, Tejera je zatraio
odobrenje da zabrani odravanje kontinentalnog kongresa solidarnosti s Kubom. Sluei se izvjetajem koji smo
mu mi priredili o kongresu kao da je njegov vlastiti, ministar je rekao da je svrha kongresa ponovno
uspostavljanje odnosa s Kubom i promicanje strane ideologije, nespojive s urugvajskim naelima. Rekao je da
eli izbjei pogubne obrate u koje e se upustiti komunistiki elementi koji nastoje stvoriti mogunosti za
ubacivanje opasnih ekstremista. Dodavi da Urugvaj ima ve dosta problema i bez kongresa, NCG je odgodio
odluku, no svi su izgledi da e zabraniti odravanje kongresa kako bi se izbjeglo pogoravanje izgleda za
dobivanje sredstava za dravnu banku, koja je bankrotirala. Njujorkim bankama duguje otprilike 18 milijuna
dolara. Predsjednik banke dao je ostavku, a banku je preuzeo NCG. Vrijednost pezosa pala je na 52 za dolar. Na
pomolu su skandali u kompanijama za izvoz vune.
MONTE VIDEO 2. lipnja 1965.
Vladino nacionalno vijee sino je raspravljalo o Quagliottijevom sluaju. Govorili su Tejera i ministar obrane.
Tejera je potvrdio da su posebne mjere sigurnosti, na snazi od prologa tjedna, posljedica Quagliot-tijeva
agitiranja u vojnim krugovima i neslaganja oko toga treba li mu suditi ili ne treba. Danas se Quagliotti pojavio
pred vojnim sudom, ali postupak nije pokrenut s obrazloenjem da okrivljeni nije ulazio u vojna postrojenja.
Kriza je zasad prola zahvaljujui Quagliottijevim prijateljima meu viim oficirima. No nezadovoljstvo u
policiji traje i dalje; izjalovio joj se plan da okrivljenome sudi d graanski i vojni sud.
Prihvaen je Tejerin zahtjev da se.zabrani odravanje prokubanskog kongresa. Nacionalno vijee izglasalo je
zabranu povodei se za naelom nemijeanja. Naa e centrala biti zadovoljna.
MONTEVIDEO
4. lipnja 1965.
Jo svega nekoliko tjedana do Holmanova premjetaja. Nitko od nas ne moe shvatiti zato on ide ba u
Guatemalu, gdje su opasnosti od izbijanja pobuna moda najozbiljnije. Ako je toliko lo da ga iz Montevidea
339premjetaju ve nakon dvije godine, sigurno je da ne moe zadovoljiti ni kao ef stanice u zemlji kojoj
predstoje oruane akcije.
Jedini uspjeh na koji se moe pozvati jest to da mu je uspjelo pokrenuti program javne pomoi. Nakon dolaska
prvih slubenika AID-a Hol-man je priredio nekoliko veera kako bi ove predstavio ministru unutarnje sigurnosti
i viim oficirima policije. Kao oficir stanice odgovoran za povezivanje s policijom, bio sam primoran sjediti za
tim veerama u Holma-novoj kui. Uskoro e poeti prireivati i koktele da novog efa stanice uvede u drutvo i
da se oprosti s nama. udan je ovjek taj Holman. Sigurno je osjetio kako je u stanici usamljen, ali o tome nikad
ne govori. Ograniio se na to da poniava ostale oficire.
Holman je zatraio da preuzmem jo jednu operaciju. Nastojimo postaviti tehnike ureaje protiv ambasade
Ujedinjene Arapske Republike. Plan je da ih postavimo u dvorinoj zgradi nae ambasade, iz koje se vide prozori
misije UAR-a, te na katu iznad prostorija njihove misije, na kojem su i prostorije AID-a. Operacijom se dosad,
ne ba s oduevljenjem, bavio Phipps. Centrala je nestrpljiva. Ako uspijemo, moi e itati vane kriptograffrane
poruke UAR-a. U tu je svrhu centrala zatraila plan rasporeda prostorija ambasade, koji sam osigurao
posredstvom agenta AVENIN iz elektrokompanije. Oficir odsjeka D uskoro e doi ovamo da istrai
najpovoljnija rjeenja. Kako je moj ured u unutarnjem krilu ambasade, imam pogled na prozore egipatske misije.
Jo uvijek ne mogu povjerovati u razloge invazije na Dominikansku Republiku, koju invaziju nastojimo
promicati posredstvom AVBUZZ-i. Holman kae da ishodite valja traiti jo u Trujillovu ubojstvu, koje je
izvela Agencija. U to je vrijeme Holman u centrali bio ef grupe za Ka-ribe i duboko umijean u planiranje
ubojstva koje su izveli kubanski bjegunci iz Miamija, opskrbljeni orujem koje smo im poslali diplomatskom
vezom. Ubojicama je oruje prenio ameriki graanin, agent stanice u Santo Domingu i vlasnik neke
veletrgovine. Nakon ubojstva morali smo ga skloniti na sigurno, jer je u toku istrage bio meu osumnjienima.
to me to spreava da prihvatim opravdanost invazije? Ne moe se rei da sam protiv intervencije kao takve, jer,
na koncu, sve to inim na ovaj ili drugi nain jest mijeanje u stvari drugih zemalja. Razloge, dijelom, valja
traiti u irini razmjera invazije, koji ovjeka osupnjuju. S druge strane, sveobuhvatna vojna invazija logian je
posljednji korak to pre-ostaje kada su sva druga sredstva suzbijanja pobune iscrpljena. Stanica Santo Domingo
nije vodila stvar do kraja, ili nije mogla voditi. No zbunjuje me to da smo intervenirali na krivoj strani.
Jednostavno ne vjerujem da pedeset i osam obuenih komunista moe zagospodariti pokretom tisua ljudi
kojima su na elu iskusni politiari. To je izgovor. Pravi razlog mora da je u suprotstavljanju amerikih
kompanija koje imaju svoje investicije u Dominikanskoj Republici predsjedniku Boschu. Sigurno je da bi te
investicije mogle donositi profite ak i u uvjetima zemljine reforme i ostvarivanja slinih programa.
340MONTEVIDEO 17. lipnja 1965.
Gotovo da smo izgubili jednog od naih glavnih povezanih policijskih oficira, Carlosa Martina,* zamjenika
naelnika policije u Montevideu. Martin je, kao i naelnik, armijski pukovnik, ali je i prisegnuti financijski
revizor. Vjetaio je u policijskoj istrazi, koja je, od travnja, otkrila brojne sluajeve korupcije. Povukao se s
dunosti prije dva dana kada je sudac odbio njegov zahtjev da ispita jednog od zatoenih slubenika prve banke
o tome tko je sve na popisu visokih vladinih funkcionera koje je ta banka plaala. Liste sadravaju ifrirana
imena koja je Martin htio otkriti i priloiti ostalim materijalima istrage. Martinova je ostavka, u znak protesta
zbog spreavanja policije u istrazi, izazvala takvo negodovanje da se vladino nacionalno vijee sloilo s tim da
se rad na tim listama nastavi, a Martin je danas povukao ostavku. Trideset i jedna osoba dosad je proglaena
krivom.
MONTEVIDEO 24. lipnja 1965.
Vladino nacionalno vijee raspolae popisom politikih funkcionera koje je podmiivala banka to je u travnju
pala pod steaj. Meu njima je jedan ugledan blankistiki senator, potpredsjednik State Mortgage Bank, jedan
blankistiki voa koji je upravo imenovan novini urugvajskim ambasadorom u Ujedinjenim narodima, dva
visoka funkcionera ministarstva financija, osoba zaduena za istragu o jednoj od banaka koje su dospjele pod
steaj te osoba poznata po inicijalima J. J. G. Taj posljednji moe biti samo Juan Jose Gari, na politiki suradnik
meu ruralistima jo od Nar-doneovih dana, a danas predsjednik State Mortgage Banka.
U meuvremenu je utvreno da dugovi republike banke doseu 358 milijuna dolara, od ega je 38 milijuna
dolara dospjelih za naplatu. Zlato te banke, moda polovica baninih potraivanja, morat e se poslati u SAD u
svrhu kolateralnog jamstva za financiranje banke. Takav poniavajui zahtjev zasigurno e blankiste skupo
stajati.
Na radniko-sindikalnom planu blankisti su donijeli vanu politiku odluku o primjenjivanju kaznenih mjera
prema namjetenicima sredinje administracije zbog trajka odranog 17. lipnja. Opravdanost takvih mjera
tumai se nezakonitou trajkova vladinih namjetenika. Vlada je dosad oklijevala da se pozove na nezakonitost
zbog inflacije i oitih posljedica politike naravi. Odgovor na tu odluku bio je drugi trajk namjetenika sredinje
administracije - poeo je juer i noas se treba okonati. Motivi su: olakice za koje je pristanak osiguran jo lani
ali jo nisu plaene; isplata zarada na vrijeme i, tree, sadanje kaznene mjere. trajk je sveobu-f,
hvatan. Zatvoren je aerodrom u Montevideu i cijeli vladin sistem komunikacija. trajkovi su izbili i u sudstvu, na
sveuilitu i u klinikoj bolnici. Vrijednost pezosa pala je na 69 za dolar. Jedan od vijenika, pripadnik
koloradosa, zatraio je ostavku ministra financija.
MONTEVIDEO
7. srpnja 1965.
Pokret lijevih revolucionarnih snaga (MIR) u Peruu konano je krenuo u akciju. ini se da je u nekoliko
poetnih akcija protiv peruanske policije postigao uspjehe. Peruanska je vlada prije tri dana proglasila opsadno
stanje i pozvala vojsku da potpomogne policijske operacije. Stotine ljeviara iz cijele zemlje strpano je u zatvor.
ini se da se gerilske operacije odvijaju uglavnom na istonim podrujima Anda, prema granici s Brazilom.
Nema sumnje da je biljenica s obavjetajnim podacima, koju je stanica Lima dobila od Enriquea Amaye
Quintane,* pripadnika MIR-a kojega smo prije dvije godine obradili u Montevideu, sada u rukama povezanih
oficira peruanske vojske.
Kontinentalni kongres solidarnosti s Kubom premjestio se u Santiago nakon to smo bili pridobili Urugvajce da
ga zabrane. Sada je stanica Santiago postigla to da ileanska vlada takoer donese odluku o zabrani. Nema im
druge nego da potrae narednu zemlju. Vjerojatnije je da e se cijela stvar na kraju zaboraviti.
MONTEVIDEO 16. srpnja 1965.
Holman je otiao. Osim Johna Hortona, novog efa stanice, nitko od nas nije bio na aerodromu da ga isprati.
Atmosfera u stanici ve se promijenila iznad oekivanja. O'Gradyjeve crvene pjege gotovo su izblijedile, iako je
dobio loe vijesti. Predstoji mu premjetaj, a na njegovo e mjesto doi novi zamjenik efa stanice, ovjek koji je
bolje svladao panjolski. Horton gotovo ne zna panjolski jezik. Rekao mi je kako eli da radim zajedno s njim
na vezama na visokoj razini, kao to je, na primjer, ministar obrane ili unutarnje sigurnosti i ef policije.
Pretpostavljam da u biti prevodilac dok on ne bude kadar da sam razgovara. No i to je bolje nego ovdje i dalje
imati Holmana. Horton je prava suprotnost: drutven, s izrazitim smislom za humor, anglofil jo iz dana kada je
radio kao ef stanice Hongkong. ak je uveo obiaj da nas ujutro pri polasku na posao skuplja slubenim
automobilom, tako da se nae ene lake kreu gradom sluei se vlastitim kolima.
34ZMONTEVIDEO
23. srpnja 1965.
Sredstva za isplatu olakica vladinim slubenicima sino je odobrio senat, nakon to su proteklih dana trajkovi
obuhvatili pote, sveuilinu administraciju, sredinju administraciju, inovnike u sudstvu i u zdravstvu. ,
trajkali su ak i poreznici ministarstva financija. Ta financijska mjera zahtijevala je da se u promet ubaci 1,7
milijardi novih pezosa, mnogo manje nego to su zahtijevali blankistiki vijenici NCG-a, to je senatore iz
frakcije predsjednika NCG-a potaknulo na to da glasaju protiv. Ta je frakcija zahtijevala pet milijardi pezosa -
gotovo dvostruko vie novca nego to je sada u opticaju. Isplauju se lipanjske zarade, pa mnogi vladini
namjetenici naputaju trajk i vraaju se na posao. FEUU, meutim, organizira munjevite demonstracije po
ulicama protiv vladine odluke da ne isplati 100 milijuna pezosa zastarjelih potraivanja sveuilitu. Naredni
sukob oekuje se za koji dan kada Narodna skuptina poinje razmatrati budet. Sindikati vladinih namjetenika
pokuat e poveanje plaa ukljuiti u raspravu o budetu. Od sijenja do lipnja ove godine inflacija je iznosila
26,3 posto, to i jest jedan od razloga da je vlada odbacila svoju raniju prijetnju kako e uvesti sankcije protiv
trajka.
Horton je nestrpljiv da povea sposobnosti odsjeka za obavjetajnu djelatnost ovdanje policije nastojei je
pretvoriti u specijalnu grupu za politiki rad, otprilike onako kako to radi britanska policija. 2eli da vie vremena
utroim na obuavanje Otera, naelnika odsjeka za obavjetajnu djelatnost i veze, i da mu dadem vie novca za
namjetaj i opremu njegova kabineta i drugih ureda u njegovu odsjeku. Horton namjerava to hitnije poslati
Otera u Meunarodnu policijsku akademiju na dodatnu obuku, koju nakon zavretka Akademijina teaja
organizira naa centrala. Prije nego to je krenuo iz Washingtona, Horton je od AID-a dobio odobrenje da jednog
od oficira CIA stavi pod zatitu javne pomoi. Nakon to za to dobijemo odobrenje efa policije, postavit emo
svojeg ovjeka koji e se posvetiti iskljuivo radu s odsjekom za obavjetajnu djelatnost i veze.
Fiziko praenje osoba i kontrola putnika dvije su operacije koje namjeravamo poeti temeljito i od poetka.
Proirenje operacije AVENGE-FUL dolazi na red kasnije. Moda zajedno TS operacijama regrutiranja ljudi s
ljevice. No te e promjene uslijediti kad Otero zavri obuku u Washing-tonu. U kontroli putnika otpoet emo s
operacijama na aerodromu u Montevideu: kontrole pasoa zbog zastarjelih fotografija te listama osoba
osumnjienih za moguu subverzivnu djelatnost.
Program javne pomoi AID-a tee povoljno. Vozila, sredstva veze, ureaji za kontrolu izbijanja pobuna i obuka
snaga policije - glavne su toke na kojima valja raditi. Dok ne stigne na oficir koji e raditi pod zatitom javne
pomoi, policijska obavjetajna djelatnost bit e pod strogom kontrolom naega ureda. Bit e to dugoroan i
teak posao, a ja ga zbog dru-
343l
gih obaveza neu moi obavljati kako valja. Moramo na neki nain navesti policiju da pone ozbiljno raditi na
osnovnim stvarima, kao to su sigurnost i neprimjetno prikupljanje podataka za dosje.
Centrala alje strunjaka za preruavanje, koji e u tome obuavati operativne oficire stanice. Strunjak je Joan
Humphries,* ena strunjaka za prislune ureaje koja radi u stanici Mexico City. Donijela je vlasulje, boje za
kosu, specijalne cipele i odjeu, posebne naoale, umjetne brkove, bradavice, madee i nekoliko kompleta
krivotvorenih dokumenata.
MONTEVIDEO 15. kolovoza 1965.
Umjesto Russa Phippsa, koji je premjeten natrag u centralu, dolazi novi oficir za sovjetske operacije. Zove se
Dick Conolly,* diplomirao je na West Pointu, a dosad je radio u Kairu i u Tokiju. Kako se Conollv jo ne moe
sluiti panjolskim, Horton je zatraio da pomognem u jednoj operaciji koju je Phipps zapoeo posljednjih
tjedana svog boravka. Rije je o jo jednom regrutiranju vozaa - ovaj put to je AVAILABLE-i,* voza
sovjetskog trgovinskog predstavnitva. Iako taj agent ima sovjetsko dravljanstvo, u sovjetskoj misiji dre da je
on ovdanji ovjek. U stvari, odrastao je u Urugvaju, a sin je ruskog emigranta.
Za tu operaciju Phipps je bio uzeo jednog lana AVBANDV ekipe za praenje. Taj agent, AVBANDY-4,* otac je
efa ekipe, inae vojni major. Ima uza se nekoliko posjetnica, a obino se predstavlja kao dr Nikolich, savjetnik
za uvozno-izvozne poslove iz Buenos Airesa. Priao je vozau, toboe zainteresiran, da mu ovaj pomogne u
nastojanjima da unaprijedi uvoz robe u Argentinu i Urugvaj iz Sovjetskog Saveza. Za svaku informaciju o radu
sovjetskog trgovinskog predstavnitva u Montevideu dr Nikolich e platiti vozau proviziju od ostvarenog posla.
Phipps je, meutim, bio zainteresiran da se vozaem poslui kao agentom koji bi mu omoguio da dopre do
Sovjeta koji rade u trgovinskom predstavnitvu - za dvojicu se zna da su obavjetajci, a za jednog se
pretpostavlja.
Kako je regrutiranje izvedeno upravo kada je Phipps bio na odlasku, AVBANDV-4 prebacio je vozaa meni,
kanadskom poslovnom prijatelju koji radi u Montevideu. Dr. Nikolich, odnosno AVBANDY-4, dolazit e
povremeno zbog poslova iz Buenos Airesa u Montevideo i viat e vozaa ako nae za to vremena. Phipps je
osigurao i tajni stan za sastanke, bijednu rupu u jednoj zgradi na aveniji Rivera, nekoliko blokova udaljenoj od
zoolokog vrta. Iz tog sobika u prizemlju jedva da se vidi nebo. Vrlo je hladno. No bez obzira na to voza i ja
sastajemo se u toj sobici jednom tjedno, uvijek nou. Njegov izvjetaj o petorici trgovinskih slubenika, nji-
hovim obiteljima i sekretarici, o tome kako svi stanuju u sedmorokatnoj
344zgradi u kojoj je i trgovinsko predstavnitvo nije me ba uzdrmao, ali i to je bolje nego sve to smo dosad
saznali od drugih agenata za prilaenje.
Teroristika grupa tupamarosa i dalje je aktivna. Nedavno su podmetnuli bombe u uredu kompanije Bayer i
ostavili za sobom natpis kojim protestiraju zbog amerike intervencije u Vijetnamu. Riefe jo uvijek ne misli da
su oni dovoljno vani a da bi se odobrio program akcije i regrutiranja protiv njih. Stoga sam stao poticati efa
obavjetajne policije Otera da svu panju obrati na njih. Nema danas vie sumnje da je to grupa koju od i<j6z.
vodi Raul Sendic, Ijeviarski voa beraa eerne trske, koji je raskinuo sa socijalistikom partijom.
MONTEVIDEO 2,0. kolovoza 1965.
Kongres naroda, pod pokroviteljstvom CNT-a, odgaan nekoliko puta otkako je prvotno zakazan prole godine,
najzad je zapoeo i pokazuje znake uspjeha. Glavnu ulogu ima PCU, naravno. No uspjelo je privui i
nekomuniste da sudjeluju u radu kongresa. Sudjeluju praktiki sve znaajnije organizacije sindikata, studenata,
slubenika vlade i penzionera, zajedno sa zajednicama potroaa, srodnim organizacijama, pokrajinskim
organizacijama i Ijeviarskom tampom. Sastanci se odravaju na sveuilitu i drugdje. Sudionici pripremaju
pismene odluke o pitanjima koja tite zemlju, polazei pri tom s Ijeviarsko-nacionalistikih pozicija. Obarajui
se oito na tradicionalne partije i kongres, kongres naroda privukao je znaajnu panju. Nema sumnje da e
PCU-u i slinim grupacijama donijeti nove pristalice i obogatiti njihovu propagandnu platformu.
Taj je skup isuvie uspjean a da bismo ga ignorirali. Stoga smo, po-sredstvima AVBUZZ-i, objavili uvodnik koji
ocjenjuje da je kongres primjer klasine taktike komunistike ujedinjene fronte. Kongres zapravo nije isto to i
politiki mehanizam ujedinjene fronte, no mi se pribojavamo da bi takvim mogao postati i odigrati svoju ulogu u
izborima naredne godine. Posredstvom AVBUZZ-i tiskali smo podzemni letak, pripisujui ga kongresu, kojim se
letkom urugvajski narod poziva da zapone trajk pobunjenika i da radnici smjesta okupiraju tvornice i ustanove
u kojima rade. Tisue letaka rastureno je u toku dana izazivajui organizatore kongresa da bijesno pobijaju svoju
odgovornost za sadraj letka. U toj kampanji, kojoj je svrha da nekomuniste odvrati od sudjelovanja na
kongresu, bit e jo vie uvodnika i lanaka u kojima se napada kongres.
Jedna od akcija kongresa naroda jest otpor programima stabilizacije, koje je bio zatraio Meunarodni monetarni
front, jer te mjere tee pogaaju slojeve ljudi s niskim i srednjim primanjima. Grupa vrlo uglednih urugvajskih
politikih voa boravi u New Yorku pokuavajui dobiti nove zajmove kako bi spasili republiku banku
(urugvajsku sredinju
345banku). Njujorki bankari, meutim, trae nove financijske reforme koje e odgovarati zahtjevima
Meunarodnog monetarnog fonda. To je njihov uvjet za odobravanje novih kredita - koji bi mogli iznositi
ukupno 150 do zoo milijuna dolara.
Na sastanku vladina nacionalnog vijea prole noi dok je cijela zemlja ekala vijesti iz New Yorka o misiji koja
je ila po zajmove, otkriveno je da je prije dva dana u urugvajskoj diplomatskoj poti stigla u Montevideo hitna
povjerljiva poruka koju je bila poslala ta delegacija. Nitko to nije kadar objasniti, ali diplomatska torba, u
mnogim zemljama najbriljivije uvani sistem vladinih komunikacija, nije zadrana na aerodromu. Narednim je
letom vraena u New York, pa nacionalnom vijeu ne preostaje drugo nego da eka dok se poilja ne pronae i
ne dopremi natrag, kako bi se o njezinu sadraju mogle donijeti odluke.
Blankisti se i dalje meusobno nateu oko toga kako plaati vladine namjetenike. Vrilac dunosti ministra
financija juer je izvijestio nacionalno vijee da se za ovaj mjesec plae, bez novih izvora, jednostavno ne mogu
isplatiti. Odluno je traio novu emisiju novca. U ovom trenutku rauna se da e ovogodinji deficit iznositi 6,3
milijardi pezosa. Novii od pet i deset centavosa nestali su iz opticaja, jer su vredniji kao rastaljeni metal nego
kao novac.
MONTEVIDEO 27. kolovoza 1965.
Jedan od najnovijih Holmanovih zahtjeva ministru unutarnje sigurnosti Adolfu Tejeri bio je da pronae nain na
koji e protjerati sjeverno-korejsku trgovinsku misiju, koja je ovdje ve gotovu godinu dana. Tome zahtjevu
uslijedila su moja pitanja policiji o Korejcima, ali bez zadovoljavajuih odgovora. Da bih uspio namamiti
policiju na suradnju, odluio sam se na neuobiajen korak. Zatraio sam podrku stanice Miami, eventualno i
nekih drugih, da slijede kretanje aviona koji je u Miamiju primio tovar tranzistorskih radio-aparata i televizora da
bi ih prokrijumario u Urugvaj. Informaciju o tom krugu kontrabande, zahvaljujui operaciji prislukivanja
telefona, osigurala je sama policija. Sef Guardije Metropoli-tane, pukovnik Ramirez, zatraio je da vidim moe li
stanica Miami pratiti kretanje aviona. Ramirez i njegovi kolege nestrpljivi su da postave zamku toj poiljci, jer
svaki tovar* kontrabande koji uhvate zadravaju za sebe. Stanica Miami izvijestila je o polijetanju aviona, Lima
i Santiago o tehnikim slijetanjima u toku leta. Neku no avion se tajno spustio na jedan aerodrom u
unutranjosti, istovario teret i ponovno uzletio. Guardia Me-tropolitana zaustavila je dva kamiona natovarena
televizorima i tranzi-storskim prijemnicima - po prvoj procjeni poiljka vrijedi 10 milijuna pe-
34zosa. Jo uvijek nema akcije oko Korejaca. No na to emo podsjetiti efa policije prvom prilikom kada se s
njime susretnemo: ne prima esto tako vrijednu pomo kakvu smo mu upravo ukazali.
Zrana, baza broj i urugvajskog ratnog zrakoplovstva bila je pozornica prijema prvih osam novih aparata koji su
im isporueni u okviru naeg dodatnog vojnog programa. Ambasador Hoyt priredio je primanje za urugvajsku
delegaciju u kojoj su bili ministar obrane, komandant ratnog zrakoplovstva, naelnik taba i druge visoke vojne
linosti. Ambasador je naglasio da se toga dana slavi etvorogodinjica potpisivanja povelje u Punti del Este, o
poetku djelovanja Saveza za progres. Citirao je deklaraciju predsjednika Johnsona, prema kojoj Savez za
progres ne samo da mijenja povijest slobodnog svijeta nego i dugu povijest slobode. Nakon invazije na
Dominikansku Republiku - ovjek ostaje u nedoumici. Fotografije u jueranjim novinama prikazuju
ambasadora, ministra i ostale gotovo su zaklonili pogled na malu cessnu sa etiri sjedala, koja je i bila
povod sveanosti. /
MONTEVIDEO 10. rujna 1965.
trajkaka aktivnost ponovno je u punom zamahu nakon gotovo mjesec dana prividnog zatija. Vratila se
delegacija koja je u New Yorku traila financijsku pomo. Dobili su samo 55 milijuna dolara, dosta da isplate 38
milijuna dolara dospjelih dugovanja, no ipak se mora poslati zlato kao kolateralno jamstvo. No uskoro e biti
potrebni novi krediti kako bi se sprijeila nova nelikvidnost republike banke. Uvjeti koje postavlja Meu-
narodni monetarni fond sigurno e sadravati ponovljene stavove o troenju novca na unutarnje stvari, kao to su
plae vladinim namjetenicima i novane potpore. Prevladava pesimizam. Svi se slau s tim da predstoje jo tea
vremena. Vrijednost pezosa pala je na 68 za dolar.
Borba medu blankistima zakoila je imenovanje novog savjeta direktora republike banke. Stanje je takvo da su
ministar i podsekretar za financije juer podnijeli ostavke - tek toliko da bi danas svoje neopozive ostavke
obojica povukla. U pitanju je samo to koja e blankistika frakcija dobiti mjesta u vijeu direktora. Racioniranje
opskrbe elektrinom energijom nastavlja se, iako je sua to je vladala na poetku godine sada ustupila mjesto
ozbiljnim poplavama koje su dovele do toga da uzdu rijeke Urugvaja valja evakuirati stotine obitelji. Suoeni
smo s epidemijom bjesnoe - bolesti za koju se vjerovalo da je u Urugvaju iskorijenjena jo prije nekoliko
godina. Prole je godine otprilike 4000 ljudi ugrizao pas, iako je u isto vrijeme samo u Montevideu uhvaeno 10
ooo pasa lutalica. Svuda vlada osjeaj nelagodnosti.
347Nova govorkanja iz Brazila i Argentine o moguoj intervenciji u Urugvaju izazivaju otre reakcije. U tjednu
proslava brazilske armije njihov je ministar rata veliao na najistaknutijim mjestima povijesnu misiju brazilske
vojske: Obrana demokratskih institucija ne samo unutar naih granica ve u svim dijelovima Amerike mora
jaati zbog opasnosti od meunarodnog komunizma. Nekoliko dana kasnije komandant argentinske vojske
general Juan Carlos Ongania rekao je, na povratku iz Brazila, kako su se argentinska i brazilska armifa sloile da
se bore protiv komunizma u Junoj Americi, posebno onoga kubanskoga. Iako nije izriito spomenuo Urugvaj,
njegova izjava dolazi u vrijeme javnih rasprava i u Argentini i u Brazilu o ekonomskim i socijalnim problemima
Urugvaja. Ongania je kasnije demantirao svoju izjavu kakva je objavljena u tampi, no ta prvotna verzija ovdje
se i dalje smatra istinitom. Protesti urugvajskih vojnih oficira doveli su do otkazivanja poziva komandantu
brazilske vojske da posjeti granino podruje. Urugvajska mornarica povukla se iz zajednikih vjebi koje su se
imale odrati uz sudjelovanje amerikih i argentinskih jedinica. Urugvajski su oficiri bojkotirali konferenciju
koju je u Mon-tevideu trebao odrati jedan od rukovodilaca argentinske vojske. Ministarstvo vanjskih poslova
objavilo je u ime vladina nacionalnog vijea izjavu kojom bilo ijim oruanim vojnim snagama odrie ulogu
tutora Urugvaju.
ini se da ne mogu izbjei dublje zalaenje u podruje sovjetskih operacija. Osim Borisova (koga povremeno i
dalje viam), Semenova (prvog sekretara ija je pripadnost obavjetajnim poslovima, ako iija jest, sasvim
nepoznata) i vozaa trgovinskog predstavnitva, imamo na liniji novog efa KGB-a Kalturina. Posredstvom
AVENGEFUL saznali smo da Kaltu-rin trai stan. Kada jedan Sovjet ivi izvan zajednice u kojoj su svi ostali,
mora da je obavjetajni oficir, jer svi ostali moraju biti pod kontrolom. Stan koji Kalturinu odgovara vlasnitvo je
Carlosa Salguera,* rukovoditelja prodaje kompanije Philip Morris za Latinsku Ameriku, inae naturaliziranog
Amerikanca kolumbijskog podrijetla. Salguero ivi u velikom stanu u Carrasku, karno je preao zajedno s
obitelji prije nego to sam ja uselio u njegovu bivu kuu. Salguerov stan, vlasnitvo kompanije koju zastupa,
nalazi se u modernoj zgfadi iz koje se prua pogled na Pocitas. Conolly je zatraio da razgovaram sa Salguerom
o mogunosti da mi dopusti pristup u stan prije nego to se Kalturin useli.
Kalturin je konano odluio da unajmi taj stan. Na regrutnom ruku u golf-klubu Salguero se sloio s tim da
posjetimo stan prije nego to se Kalturin useli. Salguera sam predao Conollyju, operativnom oficiru za sovjetske
poslove, koji e zajedno s Frankom Shernoom, strunjakom dodijeljenim stanici Buenos Aires, organizirati
postavljanje prislunih ureaja.
Jedan razlog za operaciju prislukivanja jest i taj to Kalturin vjerojatno ima ljubavne odnose s Ninom
Borisovom, enom mojega prijatelja
Mkonzula - takoer oficirom KGB-a. Borisova radi u ambasadi, vjerojatno na klasificiranju dokumenata, i
moda e s Kalturinom, ako se nae u njegovu stanu, zametnuti za nas zanimljiv razgovor. Kalturinova ena do-
sad jo nije stigla, iako je on u jednom telefonskom razgovoru rekao kako je uskoro oekuje. Postoji takoer
mogunost da je Kalturin iznajmio stan kako bi privukao potencijalne agente, a moda i za sastanke s njima.
MONTEVIDEO 23. rujna 1965.
trajkovi su sve jai: trajkaju zaposleni u gradskoj upravi, dravnim bankama, samostalnim poduzeima i
decentraliziranim slubama. Blanki-stiki lanovi vladina nacionalnog vijea i direktori dravnih poduzea od-
luili su juer da pozovu policiju kako bi ova natjerala namjetenike paraliziranih dravnih banaka da odrade
punih deset dana. Svaki namjetenik koji se ne odazove tome pozivu bit e smijenjen - teka mjera za urugvajske
standarde. Danas se pozivi za povratak na posao nastavljaju. Ali republika banka i State Mortgage Bank opet su
jutros bile zatvorene. Radnici u privatnim bankama poinju pola sata kasnije i zavravaju posao ; pola sata ranije,
u znak solidarnosti s namjetenicima dravnih banaka.
Blankistiki lanovi NCG-a i direktori dravnih poduzea odluili su na dananjem sastanku da odobre samo
2.5 posto poveanja plaa zaposlenima u svim samostalnim poduzeima i decentraliziranim slubama, bez
ikakvih daljnjih pregovora. Sindikati, meutim, ustrajno zahtijevaju 48 posto poveanja u 1966. godini, citirajui
upravo statistiku inflacije za raz-| dobije od sijenja do kolovoza: 33,8 posto. Blankistiki su voe rijeeni da
ostanu na svojoj liniji zbog neophodnosti da se potuju zahtjevi Meunarodnog monetarnog fonda. To e u
svakom sluaju djelovati depresivno na bankovne radnike, koji su takoer otvorili vrata zahtjevima za poveanje
plaa.
Na strani sindikata nema znakova ublaavanja. Pezos je ponovno pao, sada valja dati 74 pezosa za dolar.
Ministar i podsekretar za financije opet su podnijeli ostavke, a vladino nacionalno vijee ovaj put ih je i
prihvatilo.
Rezolucija predstavnikog doma u Washingtonu od zo. rujna prouzroila je izgrede i ovdje i u drugim dijelovima
Latinske Amerike. Rezolucijom se SAD-u ili bilo kojoj drugoj amerikoj dravi doputa pravo unilateralne vojne
intervencije u drugim amerikim dravama ako je to potrebno da se komunizam zadri izvan zapadne hemisfere.
Ovdje se ocjenjuje da je rezolucija ohrabrenje intervencionistikim snagama u Brazilu i Argentini. Ako ta
rezolucija ima svrhu da iskae podrku invaziji na Dominikansku Republiku, kako se ini da jest, mogu se jedino
uditi kako su se to mnogi politiki voe u SAD-u dali uvjeriti da pedeset i osam uvjebanih komunista mogu
potiniti Boschov pokret.
349MONTEVIDEO 27. rujna 1965.
Posjetio nas je John Hart, novi zamjenik efa odsjeka zapadne hemisfere za kubanske poslove. Dosad je obavljao
dunost efa stanice u Bang-koku i u Rabatu. Stari je Hortonov prijatelj. Kako je on novi oficir odgovoran za
operacije protiv Kubanaca, proveo sam prilino vremena upuon jui ga u nae operacije i sluajui njegova
obrazloenja kako valja vie raditi protiv Kubanaca.
Hart tvrdi kako Agencija gotovo i nema izvjetaja agenata sa same Kube (iako je tehniko pokrivanje
elektronikim prikupljanjem obavjetenja i praenjem iz zraka osigurano na odgovarajui nain). No on eli da
regrutiramo agente za kontrolu pote. Nain na koji to valja izvesti svodi se na to da se vrlo paljivo kontrolira
pota s Kube ne bi li se opazili znaci nezadovoljstva u onoga koji pie. Ako podaci u centrali i stanici JMWAVE
u Miamiju ne otkriju tko je razoarani pisac - mogui agent, stanica koja je otkrila njegovo nezadovoljstvo, ili
neka druga u zapadnoj hemisferi, moe odgovoriti na pismo nepoznatoga s Kube uputom da to pismo sauva.
Ako Kubanac odgovori na adresu iz usluge koja se navede u pismu, njemu se pie drugo pismo s uputama kako
e razviti nevidljivu poruku napisanu u prvom pismu. Razvijena poruka zapravo je ponuda za regrutiranje. Ako
Kubanac na tu ponudu odgovori povoljno, poslat e mu se specijalni karbon-papir i uspostavit e se redovito
dopisivanje. Ovdje u Montevideu naa operacija kontrole pisama AVIDITY pratit e potu i otkrivati mogue
agente.
Iako sam Ijubezno kimao glavom i pokuavao iskazati oduevljenje da potraim iglu u stogu sijena, mislio sam u
sebi kako taj ovjek mora da je lud ako misli da imamo vremena za takve igre. Jedva uspijevam snimiti pismo s
Kube, a nekmoli da se uputam u regrutiranja i sve to ona donose.
Sljedei Hartov njeni prijedlog jest da pronaemo Che Guevaru. Gue-vara je nestao prije est mjeseci. Iako je
bilo nekih znakova o njemu u Africi, nitko ne zna gdje se nalazi. Hart misli da bi Guevara mogao biti u nekoj
bolnici u Sovjetskom Savezu, mentalno slomljen uslijed uzimanja pokvarenih lijekova protiv astme. Zatraio je
da briljivo nadziremo liste putnika. Obeao je da e nam poslati upravo dovrenu fotografiju Che Guevare bez
brade - to je zapravo slika, jer nema ni jedne fotografije na kojoj bi Guevara bio bez brade. Hart takoer trai da
nastavimo ve zapoetu kampanju oko objavljivanja nepoeljnih spekulacija o Guevarinu nestanku, nadajui se
da e se on ponovno negdje pojaviti kako bi presjekao takve spekulacije. I ostale stanice bave se istim poslom.
Hartov posjet doao mi je u pogodno vrijeme, jer se njemu svidjelo kako radim protiv Kubanaca. Nakon est
mjeseci potrait u posao u centrali, ukoliko ne odluim napustiti Agenciju. U ovom trenutku nisam
350sasvim siguran za to u se odluiti, no Hortonu sam iznio svoj plan da se u centralu vratim u oujku, kada se
navravaju dvije godine mojeg boravka ovdje.
Postoje dva problema: ini se kao da prvi pojaava drugi. U kui je situacija gora nego ikada: nemamo
zajednikih interesa osim djece, nema razgovora, sve je izraenije negodovanje zbog upadanja u stupicu usam-
ljenosti. Rekao sam Janet da je, kada se vratimo u Washington, namjeravam napustiti - ini se da mi ona ne
vjeruje - no inzistirala je na tome da se vrati ranije. Odvajanje od djece ne mogu prihvatiti. Paklena situacija za
svakoga od nas.
Drugi problem jo je tei. Invazija na Dominikansku Republiku navela me na razmiljanje to mi to zapravo
radimo u Latinskoj Americi. S jedne strane zaustavljeno je irenje utjecaja kubanske revolucije. Programi su-
zbijanja ustanaka pokazali su se najee uspjenima. Komunistika je subverzija, u najmanju ruku, pod
kontrolom. No dobre strane ispravljanja nepravdi, to komunizam i ini privlanim, ne pokazuju napretka. Ovdje
je problem u tome to postoji malen broj posjednika zemlje koji proizvode za izvoz i iji se interesi sukobljavaju
s interesima veine ostalih. Sve dok Urugvaj nema zemljine reforme, nema ni pravedne raspodjele, ni dobiti, ni
gubitaka proizvodnje. Nee biti poticaja zemljoposjednicima da proizvode i izvoze na zakonskoj osnovici. I
izvozne e cijene dramatino rasti, beneficije e uglavnom pripadati aici ljudi koja posjeduje zemlju - istoj
onoj aci ljudi koji i u ovim tekim vremenima najmanje trpe. Sigurno je da e se zemljoposjednici oduprijeti,
kao, uostalom, i u drugim zemljama, no Savez za progres mora na neki nain stimulirati zemljinu reformu, ako
elimo da i druge reforme postignu uspjeh.
Sto vie razmiljam o invaziji na Dominikansku Republiku, to se ee pitam ele li politiari u Washingtonu da
zaista doe do reformi u Latinskoj Americi. Moda udio komunista i ne bi bila losa stvar, jer bi ih se na taj nain
moglo uspjenije kontrolirati. No misliti da pedeset i osam komunista, koji sudjeluju u narodnom pokretu za
liberalne reforme, mogu preuzeti kontrolu nad tim pokretom u najmanju ruku znai pokazati nepovjerenje prema
samim reformama. Najgore od svega jest to da to vie radimo na jaanju snaga sigurnosti, policije i vojske,
posebno obavjetajnih slubi, sve manje vanosti pridajemo reformama. Kakve su koristi odstranjivanja
subverzija ako nepravde postoje i dalje? Ne vjerujem da Savez za progres obavlja svoju ulogu i mislim, na
koncu, da nisam odabrao pravu karijeru.
Morat u i dalje raditi kada se odvojim od Janet, nakon povratka u Washington, jer e joj trebati novac za djecu,
a ona se vjerojatno nee htjeti zaposliti. Moj e cilj biti da pronaem drugi posao, a da se pri tom ne naem u
situaciji da ivim s malo novaca ili bez njih. Rekao sam Hartu da bih volio raditi na kubanskim poslovima.
Moda je Riefeov cinizam najbolji nain da se ostane u Agenciji i umiri vlastita savjest.MONTEVIDEO i.
listopada 1965.
Ozvuenje Kalturinova stana izvedeno je uspjeno - predajnici su u krevetu i u sofi. Baterije e trajati est
mjeseci, moda i vie, jer predajnici imaju prekidae kojima se upravlja radio-putem. Conollvju sada preostaje
da pronae prisluno mjesto, dovoljno blizu da bi mogao upravljati prekidaima i snimati. Zatim mu valja
pronai ovjeka koji e upravljati ureajima na prislunom mjestu i prepisivaa. Te su prislune operacije prljava
stvar.
MONTEVIDEO 3. listopada 1965.
Nastavljaju se trajkovi vladinih namjetenika, posebno bankovnih radnika. Sve se glasnije govori da vlada
namjerava proglasiti opsadno stanje kako bi slomila trajkove. Dosad jedina vladina akcija jest zatvaranje banaka
i prijetnja ekonomskim mjerama svakom namjeteniku koji se prikloni novim trajkovima. Meutim sindikati
samostalnih poduzea i de-centraliziranih slubi, koji su upravo okonali dvodnevno izbivanje s posla, oglasili
su novi trodnevni trajk od 13. do 15. listopada.
Pukovnik policije u Montevideu Ventura Rodriguez,* najvii funkcio-ner sigurnosti u zemlji, otiao je u Miami
na konferenciju efova amerike policije, no iznenada je pozvan da se hitno vrati. Iako razlozi njegovu povratku
nisu povezani sa sadanjim trajkovima, njegov je povratak doveo do novih nagaanja. Rekao nam je da jo nije
donijeta odluka o proglaenju opsadnog stanja. Naa centrala postaje nervozna i zahtijeva da je neprekidno
izvjetavamo o situaciji.
Opsadno stanje u Peruu konano je ukinuto, Gerilski pokret MIR je poraen, jo samo preostaje da se likvidira.
Nedavni posjetilac koji je proao kroz Umu rekao mi je da je tamonja stanica otvorila svoju ispostavu u jednom
planinskom selu u kojem se smjestila i peruanska vojna komanda. Od srpnja do rujna, mjesecima vrlo vanim za
operaciju, istureno mjesto nae stanice sluilo je za prikupljanje obavjetajnih podataka o uspjesima i
promaajima vojnog angairanja te za predavanje obavjetenja iz izvora stanice Lima vojnoj komandi. U
akcijama gradske organizacije MIR, uhapen je na glavni ubaeni agent, Enrique Amava Quintana.* U
policijskoj istrazi otkrio je da radi za nas. Konano ga je stanica oslobodila i premjestila u Meksiko sa - siguran
sam - sasvim pristojnim naknadama za povlaenje.
Suzbijanje MIR-a smatrat e se klasinim sluajem djelotvornosti na uguivanju pobuna kada se, u toku
najvanijeg razdoblja organizacijskih
352.priprema, prikupljaju dobra obavjetenja i uvjeba sve to treba prethoditi poetku gerilskih operacija. Kako
je dobro obuenih gerilaca na Kubi bilo mnogo, uguivanje pobune bilo bi oteano i dugotrajno da nemamo uba-
enog agenta poput Amaye.
I
MONTEVIDEO
7. listopada 1965.
Nacionalno vijee izglasalo je popodne odluku o opsadnom stanju (est blankista za, trojica koloradosa protiv),
koja se, prema urugvajskom zakonu, naziva hitnim mjerama sigurnosti. Prijedlog, obrazloen neop-hodnou
da se stane na kraj sindikalnim nemirima, podnio je ministar unutarnje sigurnosti Adolfo Tejera. Dekretom se
zabranjuju svi trajkovi i skupovi na kojima bi se zagovarali trajkovi i drugi oblici propagande. Provoenje
opsadnog stanja povjereno je ministrima unutarnjih poslova i obrane.
Odluka je zapravo tajno donijeta jo juer. Jer trajka cijela zemlja, vladine banke, sudstvo i druga ivotno vana
podruja - glavni motivi trajkaa jesu plae, inflacija, sankcije protiv trajkaa i dodatne olakice. Da bi
spremne doekale akciju, policiji i vojsci isplaena su primanja za rujan. Pukovnik Ventura Rodriguez, koji je
bio krenuo u Miami na konferenciju efova amerike policije a zatim bio hitno pozvan da se vrati, komesar
Otero i inspektor Piriz rekoe mi da je policija ve nekoliko dana u stanju pripravnosti. Naa centrala eli da je
svakodnevno izvjetavamo o trajkovima i nasiljima sve dok traje opsadno stanje.
Nitko nije zateen - jueranja tajna odluka blankista osvanula je u jutronjim dnevnicima no CNT nije
odloio svoje planove da popodne organizira javni skup, a zatim i mar od predstavnike palae do trga ne-
zavisnosti. U trenutku kada je NCG donosio odluku, demonstranti su se okupljali na trgu ispred ureda NCG-a.
im je odluka o opsadnom stanju prihvaena, policija je upala na trg da rastjera demonstrante. Do sada, a ve je
duboka no, uhapena su trideset i etiri radnika, svi iz elektrokom-panije, osim dvojice voa sindikata
bankovnih namjetenika.
MONTEVIDEO
8. listopada 1965.
Dosad je uhapeno vie od stotinu ljudi, ali svi ugledniji sindikalni voe sklonili su na sigurna mjesta. Popodne
su u vladinim bankama nastavljeni trajkovi sjedenjem. Uslijedilo je izbacivanje trajkaa iz banaka i hapenja.
U razliitim dijelovima grada organiziraju se munjevite demonstracije protiv opsadnog stanja.
13 CIA
353Dekret o uvoenju opsadnog stanja predan je, u skladu s ustavom, na odobrenje predstavnikom domu.
Znajui da e koloradosi i otcijepljene grupice pokuati oboriti dekret, blankisti se nisu odazvali pozivu i tako
sprijeili kvorum.
CNT je za 13. listopada sazvao opi trajk. Samostalna poduzea i decentralizirane slube obustavit e rad na tri
dana. Vlada je u nevolji.
MONTEVIDEO 15. listopada 1965.
Policija nije dorasla dobro organiziranim sindikatima. Opi je trajk uspio. Odazvalo se vie od zoo ooo vladinih
radnika, i veina radnika u privatnim poduzeima. Novine, javni prijevoz, industrija vune, tekstila, zdravstvo,
kole - zakoene su gotovo sve djelatnosti. Danas, posljednji dan, trajkaju samostalna poduzea i
decentralizirane slube. Odrano je mnogo munjevitih ulinih demonstracija, po zidovima su ispisane protraj-
kake parole i dijeljeni su leci.
Policija je uhapsila vie stotina trajkaa, no najvaniji voe jo su uvijek na slobodi. Radio stanica PCU-a,
Radio Nacional, zatvoren je na sedamdeset i dva sata zbog toga to je emitirao vijesti o trajkovima, a jedno
izdanje Ijeviarskog dnevnika Epoca juer je zaplijenjeno. U znak protesta, udruenje tampe i novinski
sindikat ponovno su stupili u trajk, pa novine danas nisu izale. Tejera* je javno osudio komunistiko vodstvo
sindikata vladinih namjetenika zbog nereda, a blankistiki vode odluuju se na sve ee mjere. Direktori
etiriju vladinih banaka objavili su otputanje osamnaestom namjetenika zbog sudjelovanja u trajku.
Samostalna vladina poduzea i decentralizirane slube objavile su sankcije oduzimanja zarada sudionicama
trajka - dvodnevne zarade za prvi dan trajka, trodnevne za jueranji i petodnevne zarade za dananji, trei dan
trajka. Ako se trajk nastavi, uslijedit e otputanja s posla.- Dogovoreno je konano - sasvim samovoljno - da
se plae poveaju za 15 posto, iako sindikati zahtijevaju poveanje od 48 posto. Inflacija ove godine biljei
porast od 50 posto.
PCU predvia, izvjetavaju nai agenti, da e se nastaviti uline demonstracije i druge mjere pritiska na vladu da
odustane od izbacivanja ljudi s posla i kaznenih odredbi. Dvojica naih agenata, AVCAVE-i i AVOI-DANCE-9,
pripadnici su strogo tajnih odreda samoobrane PCU-a, angairanih u munjevitim demonstracijama i dijeljenju
propagandnih materijala. Izvjetavaju iznad oekivanja dobro, ali nisu bili kadri saznati skro-vita stanovitih
sindikalnih voa, o emu - kad saznamo - obavjetavamo policiju kako bi ih pohapsila.
Policija je komunistima i srodnim grupacijama danas izvoljela dati pogodnu rtvu za njihovu kampanju protiv
vlade. Proulo se o muenju ko-
354jemu je bio podvrgnut mlad ininjer gradskog vodovoda Julio Arizaga, uhapen prije nekoliko dana. Jutros je
gotovo pobjesnio u eliji u centrali AVALANCHE i prevezen je u vojnu bolnicu. Napao je uvara i uspio ga
raniti njegovim vlastitim orujem. Ipak je svladan, a njegovo se ponaanje pripisuje policijskoj torturi kojoj je
bio podvrgnut. Moram cijelu stvar provjeriti kod komesara Otera, jer nije obiaj da policija mui politike
zatvornike.
Arizaga je lan prokineskog Pokreta lijevih revolucionarnih snaga (MIR) i bivi lan PCU-a. Bio je svojedobno i
jedan od voa FEUU-a, ali nikad osobito aktivan u sindikatima. Riefe je posljednjih mjeseci usmjeravao
AVCAVE-i prema tjenjim vezama s MIR-om, ali s time da zadri dobru poziciju u PCU-u. No kako se MIR
radije priklanja akcijama na seoskim podrujima, podrazumijevajui i gerilu, na tetu organiziranja sindikata,
AVCAVE-i dobit e upute da potpuno napusti PCU i prikloni se pokretu MIR. U meuvremenu daje nam dobre
obavjetajne podatke o svojim bivim kolegama iz PCU-a, na primjer o Arizagi, ali i PCU-u openito.
MONTEVIDEO 19. listopada 1965.
Vladino nacionalno vijee (koloradosi su se uzdrali) usvojilo je program ekonomske stabilizacije s ciljem da
vladi omogui dobivanje dodatnog zajma Meunarodnog monetarnog fonda koji bi otvorio vrata novim
privatnim i slubenim zajmovima. Veina promatraa slae se da je opsadno stanje bilo uvedeno ne samo zbog
slamanja trajkova nego i zato da se predusretne otro suprotstavljanje novim ekonomskim mjerama, koje
sindikati nee prihvatiti.
Najnoviji problem: Ministarstvo financija dodijelilo je Ministarstvu unutarnje sigurnosti milijun pezosa za
pokrivanje trokova izazvanih opsadnim stanjem. No da bi se ta odluka ispunila, valja osigurati dovoljno
novanica. Britanska tvrtka koja tampa urugvajski novac zadrava isporuku jer republika banka nije kadra
platiti trokove - dosad nije plaeno 100 ooo britanskih funti.
MONTEVIDEO 22. listopada 1965.
Komesar Otero nije se ba sasvim jasno izrazio o muenju Julija Ari-zage, aktivista MIR-a. Time je u stvari na
svoj nain potvrdio istinitost prie. Arizaga je u ponedjeljak priveden sudu na sasluanje o tome zato
355je pucao u svog uvara, ali je njegovo stanje bilo tako loe a tragovi muenja vidljivi, da je sudac donio
oslobaajuu presudu. Policija je to odbila, pa je vraen u vojnu bolnicu, gdje se jo uvijek ne moe doprijeti do
njega.
O cijelom sluaju razgovarao sam i s inspektorom Antonijem Pirizom. Rekao mi je da je inspektor Juan Jose
Braga,* pomonik direktora za istrage, bio taj koji je naredio i nadgledao muenje. Svrha je bila da se dobiju
obavjetenja o MIR-u i o tupamarosima, iji organizacijski sastav i poblii podaci jo nisu poznati. Antonio ne
misli da je i Otero sudjelovao u muenju, no sve je mogue. Objasnio je da je soba za muenje u istom hodniku
gdje je i prisluno mjesto AVENGEFUL, u odijeljenom dijelu iznad ureda naelnika policije i njegova
zamjenika. Primjetio sam te prostorije za svojega posjeta prislunom mjestu, ali mi je bilo reeno da se sobama,
iskljuivo za odmaranje, koriste pukovnik Rodriguez i pukovnik Martin. Prema Antonijevim tvrdnjama, obino
se uhvaenome prebacuje kapuljaa preko glave i vee ga se na krevet, a picana (elektrini dinamo ureaj na
runi pogon) prikljuuje se na zatvorenikove genitalije. Otkad su zavrene protuteroristike operacije policije,
koje je vodio Tom Flores,* i otkako je general Aguerrondo smijenjen s dunosti efa policije,* muenje
politikih zatvorenika zaista je rijetkost. Meutim picana se jo uvijek pri-mijenjuje na kriminalcima (to i jest
razlog zato kradljivci i pljakai esto sami sebe ranjavaju prije nego to ih uhvate - da bi prvih nekoliko dana
nakon hapenja proveli u bolnici). A moda je muenje Arizage tek izuzetak, znak Bragina razoaranja zbog
nemoi da zaustavi tupamarose u njihovim akcijama podmetanja bombi.
MONTEVIDEO 28. listopada 1965.
Sve do danas blankistiko je rukovodstvo odluno odbijalo sindikalne zahtjeve o poveanju plaa i ukidanju
kaznenih mjera. Ali sindikalni su voe angairani da, na pitanju ukidanja sankcija, dobiju podrku kolora-doskih
predstavnika u zakonodavnim tijelima. Bojei se politikih sukoba s koloradosima, blankisti danas objavljuju da
e na plae za listopad primijeniti samo polovicu ranije izglasanih sankcija zbog sudjelovanja u trajku, a da e
druga polovica tih mjera biti primijenjena na plae za studeni. Dali su na znanje i to da postoji mogunost
poveanja plaa i olakica i iznad Z5 posto, ali tek naredne godine.
Mjere sigurnosti toliko su popustile da je teko i povjerovati kako jo uvijek vlada opsadno stanje. Gotovo su svi
uhapeni sada osloboeni. CNT je, dopae, odrao masovni skup protiv kaznenih mjera, a policija uope nije
intervenirala. Jedini trajk koji jo uvijek traje jest trajk mje-
356snih radnika. Vojska je poela istiti otpatke po ulicama od prolog tjedna.
Jedini razlog zbog kojeg je opsadno stanje jo na snazi jest - Ariza-gino vrlo loe zdravstveno stanje. Da je
osloboen, znaci muenja bili bi svima oiti. Stoga su blankistiki voe prisiljeni da zadre takvo stanje kako bi
zatitili naelnika policije Venturu Rodrigueza i ministra unutarnje sigurnosti Adolfa Tejeru. Arizagin sluaj
doveo je do ozbiljnog sukoba meu tom dvojicom, a koloradosi su to iskoristili kao politiko pitanje. Tejera
provodi internu istragu u policiji.
Posredstvom misije javne pomoi uspio sam komesara Otera, efa obavjetajnih operacija policije, ubaciti u
Meunarodnu policijsku akademiju, gdje novi teaj poinje u sijenju u Washingtonu. Nakon to provede dva-
naest tjedana na Akademiji, Otero e u naoj centrali pohaati poseban teaj o obavjetajnim operacijama.
Zatraio sam da na ured za obuku pokloni punu panju nastavi fizikog praenja i operacijama ubacivanja u
komunistike partije odabiranju ciljeva, regrutiranju, radu s agentima. Moda e odgovarajua obuka oficira
kakav je Otero pridonijeti da se policija osposobi da regrutira agente i plaa informacije umjesto da mui
zatvorenike.
Sam bog zna koliko je Oteru takav teaj potreban. Jo od oujka zaglibio je u Cukursov sluaj (kidnapiranje
jednog biveg nacista koje se nije posreilo), a sve zbog sitnog publiciteta i malo putovanja. Cukurs je konano
kremiran, a prije nekoliko dana Otero je njegovu sinu predao urnu s pepelom i zubni most. No Cukursov sin i
njihov obiteljski lijenik izjavili su reporterima da pokojnik nikad nije imao zubni most. Oteru ne pre-ostaje
drugo nego da se uputi u potragu za novom leinom.
MONTEVIDEO 4. studenoga 1965.
Opsadno stanje danas je konano ukinuto - Arizagino se zdravlje toliko poboljalo da ga mogu pustiti na
slobodu. Koloradosi i dalje napadaju vladu zbog tog primjera muenja, ali Tejera se zaklinje da ministarstvo
nastavlja istragom. Nita od svega toga, naravno, jer to naelnik policije nee dopustiti. Ako bi bio prisiljen,
zatrait e podrku vojne komande, a blankistima ne odgovara da se zbog jedne prljavtine lie snage koju im
ulijeva vojska. Ni koloradosima nije stalo da se to dogodi. Nema, dakle, opasnosti za Bragu, Otera ili muitelje.
U razdoblju opsadnog stanja blankistiki senatori i poslanici nisu se odazivali pozivu na zasjedanja o hitnim
dekretima. Mogli su zbog nedostatka kvoruma sprijeiti koloradose da izglasaju ukidanje opsadnog stanja.
Meutim, pregovorima su koloradosi prisilili blankiste na situaciju
357koja ih daleko vie kompromitira. Juer je senat, u kojem prevladavaju koloradosi, ponitio sve odluke o
izbacivanju trajkaa s posla, kao i kaznene mjere umanjivanja plaa trajkaima. Slina se akcija oekuje i u
skuptini.
MONTEVIDEO
10. studenoga 1965.
Pregovori su propali. Opet su na pomolu trajkovi, a time i mogunost ponovnog uvoenja opsadnog stanja. Iako
radnici u cijeloj zemlji ponovno trajkaju (a prometni radnici u Montevideu zbog listopadskih plaa), glavni
pravac napada vode sindikati sredinje administracije. Odbacili su prijedlog o poveanju plaa narednog srpnja.
trajkaju ve etrdeset i osam sati, sljedeeg tjedna bit e to ve sedamdeset i dva sata - i tako unedogled.
Pregovori izmeu vlade i sindikata samostalnih poduzea i decentraliziranih slubi nastavljaju se, ali rjeenja
nema na vidiku. Usprkos trajkovima, narodna je skuptina danas prihvatila da poniti ranije odluke, a sada cijela
stvar ide pred vladino nacionalno vijee, gdje e tek veto posvjedoiti o potpunom padu dominirajue frakcije
blankista. Ako su trajkovi vladinih namjetenika nezakoniti, onda i odluka o ponitavanju odluka mora biti
suprotna ustavu. No sve se ovdje ini toliko ne-podudarnim da bi i jedan protuustavni zakon bio neto sasvim
prirodno.
Koloradosi su Arizagin sluaj potegnuli u narodnoj skuptini - neki meu njima ele zadobiti politike prednosti
hinei ok i iznenaenje -ali skuptinska istraga nema prilike da, u sluaju AVALANCHE, napreduje bre od
istrage ministra unutarnje sigurnosti.
MONTEVIDEO 16. studenoga 1965.
Otero i policija u cjelini opet su se pokazali pravim eprtljama. Dravni sekretar Rusk, koji je ovdje u posjetu,
jutros je na Trgu nezavisnosti poloio vijenac na spomenik Joseu Artigasu, ocu urugvajske nezavisnosti. Cijeli
tjedan nastojao sam kod Otera, odgovornog za pripremu mjera sigurnosti, da u vezi s Ruskovim posjetom
poduzme sve mjere pre-dostronosti kako bi se izbjegao svaki incident. Jutros se 300 Oterovih policajaca
postavilo u kordon oko spomenika, kada je, iznenada, jedan mlai ovjek probio kordon i potrao prema Rusku
pljujui dravnom sekretaru ravno u lice. Otero je stajao desno od Ruska, sav se bio ukoio. Ipak, prvi se
oporavio i zajedno s jo nekolicinom policajaca odvukao napadaa. Rusk je rupiem otro lice i poloio vijenac.
Pukovnik Rodriguez*
358i drugi vladini funkcioneri veeras su posjetili ambasadu kako bi se slubeno ispriali. Napada, lan
omladinske organizacije PCU, prevezen je, zbog batina koje je dobio na policiji, u bolnicu. Tvrdi se da je u
komi.
MONTEVIDEO 19. studenoga 1965.
Prije nekoliko dana ovdje je, pod pokroviteljstvom FEUU i Meunarodne unije studenata sa sjeditem u Pragu,
poela vana studentska konferencija. Skup je nazvan Seminarom za socijalno i ekonomsko ujedinjenje Latinske
Amerike. Prisustvuje otprilike 60 delegacija iz cijele hemisfere. Posredstvom AVBUZZ-i objavili smo u tampi
Montevidea neprijateljski intoniran uvodnik, istaknuvi da seminar organiziraju, financiraju i njime rukovode
Sovjeti kroz IUS i FEUU, koja je pod kontrolom PCU-a. Uredili smo da se rasturaju leci s istim sadrajem, kao i
aljiv faksimil novanice od 100 urugvajskih pezosa koju prekriva rubalj, hotei time prikazati kako Sovjeti daju
novac za seminar. Iz odsjeka tehnikih slubi naruili smo kopije papira, slubenih pisama sa zaglavljem
Seminara i potpisom sekretara seminara za vanjske odnose Daniela Waksmana. Papiri su razliite duljine, tako
da bi se na njima moglo napisati svako pismo koje bismo eljeli pripisati Waksmanu. Ako se za tim ukae
potreba, imat emo podzemno pismo koje moemo pridodati drugim propagandnim materijalima protiv
seminara. Waksman je voa FEUU-a.
Pokuaj proboja u sindikat dravne banke nije uspio. Siri se novi val trajkova protiv veta nacionalnog vijea na
ukidanje kaznenih mjera. Vladinim bankama pridruila se i sredinja administracija, klinike bolnice, osnovne i
srednje kole, sveuilite i pravosue. Radnici civilnog zrakoplovstva odluili su da na dva dana, danas i sutra,
zatvore aerodrom. Uslijedit e novi trajkovi.
Preostaje jo tjedan dana do roka, odreenog ustavom, za poveanje plaa vladinim namjetenicima, jer su izbori
zakazani za 7. studenoga 1966. Kako se nikakvo poveanje plaa ne moe obeati u toku godine to prethodi
izborima, svi su izgledi da e naredni tjedan obilovati potresima.
MONTEVIDEO
2,7. studenoga 1965.
Prologa tjedna stavljen je jo jedan veliki znak pitanja na urugvajsku demokraciju. Poelo je sa trajkom
civilnog zrakoplovstva, 19. i 20. studenoga, a zavrilo prole noi odobrenjem kongresa da se poveaju plae.
359t
U meuvremenu nije bilo dana bez trajka jednog od sindikata vladinih namjetenika. kole, banke, sveuilite,
potanski i telekomunikacijski sistemi, grafiari, luki radnici, sredinja administracija i drugi - stupali su u
trajk jedni za drugima, sve dok 5. studenoga cijela zemlja nije bila paralizirana opim trajkom to ga je
organizirao CNT. Luka u Montevideu je zatvorena, aerodrom je ponovno zatvoren, 2,5. i 2.6. studenoga nisu iza-
le novine. Ulini marevi i demonstracije tisua radnika bile su gotovo svakodnevna pojava. Zavravale su
obino pred predstavnikom palaom govorima u kojima su se zahtijevale olakice kako bi se postigla ravnotea
uslijed inflacije. Juer, posljednjeg dana u toku kojega se moglo odluid o poveanju plaa, demonstracije su
dosegle vrhunac.
Znajui da ima na raspolaganju vrijeme do ponoi, vladino nacionalno vijee sastalo se u sedam sati naveer. Svi
blankistiki ministri pozvani su u sjedite vlade, gdje im je bilo reeno da ekaju u pokrajnjoj sobi. U 7 sati i 2.0
minuta iz narodne je skuptine nacionalnom vijeu poslan dokument na sedamdeset i dvije stranice koji broji 195
lanova. (Dokument sadri mnogo podataka o vladinim financijama, posebno s obzirom na poveanje plaa.)
Dokument je nakon kratke rasprave prihvaen. Vijenici koloradosi bili su dovedeni u situaciju da odglasaju, a
da ak nisu imali prilike niti vidjeti tekst. U slinoj su situaciji bili i blankistiki ministri (osim ministra
financija), koji su trebali potpisati odluku. U osam sati i pedeset i pet minuta ministar financija stigao je s
dokumentom u narodnu skuptinu, u kojoj se rasprava vodila do konane odluke, koja je pala u 11.34 te noi.
Ispred skuptine ekao je predsjednik senata. Pohitao je s dokumentom u senat, stigavi sedamnaest minuta prije
ponoi. Iako se nekoliko senatora javilo za rije, nije preostalo vremena niti da se dokument proita. Tono
minutu prije ponoi senat je najzad izglasao da prihvaa dokument.
Tim se odlukama osigurava znaajno poveanje plaa vladinim namjetenicima, iako nisu prihvaeni svi
zahtjevi. Usporedno je donesena odluka o novim taksama za poljoprivredu i stoarstvo, izvoznike vune i za
banke. Uza sve to opozicija je izjavila da i takav dokument donosi jo veu inflaciju. Gotovo svi trajkai danas
se vraaju na posao - osim radnika vodovoda. Sukobi, meutim, nisu okonani, jer su kaznene odredbe jo uvijek
na snazi. S obzirom na veto nacionalnog vijea o ponitavanju sankcija, blankistiki lanovi zakonodavnog tijela
spreavaju kvorum. A savjetnici blankistikog nacionalnog vijea zahtijevaju jo i nove kaznene odredbe za
najnovije trajkove. Mir izmeu vlade i njezinih radnika jo nije na pomolu.
360MONTEVIDEO 3. prosinca 1965.
Da bismo prislukivali Kalturina, osigurali smo, tono iznad Salgue-rova stana, jo jedan u kojem emo postaviti
prisluno mjesto. Moju sekretaricu raduje to e zasada tamo raditi, ali time problem nije i rijeen. Prema
izvjetajima AVENGEFUL prislukivaa telefona u sovjetskoj ambasadi, Kalturin subotnja popodneva redovito
provodi u tom stanu. Njegova veza s Borisovom traje i dalje. Uz to se pojavila i njegova ena -iako nije sretna i
daje naslutiti da bi se uskoro mogla vratiti u Sovjetski Savez.
Sve dok ne pronaemo osobu koja bi cijelo vrijeme radila na prislu-nom mjestu, ta e operacija biti sporedna.
Iako Conollv, oficir sovjetskih operacija, odlazi svake subote i ponekad nedjeljom na prisluno mjesto da ukljui,
odnosno iskljui, odailja te, ako je Kalturin tamo, snima to ovaj govori. Prole subote nakon ruka poao sam
s Conollvjem. Odailjai za ukljuivanje smjeteni su u sivim samsonite koveiima. Kad se otvore i antena
upravi u smjeru Kalturinova stana, rukovalac pritie dugme predajnika pet sekundi. Ako prekida ne radi,
postupak se ponavlja sve dok se predajnik ne ukljui, iako to ne valja raditi preesto, jer se odailja moe
pregrijati. U koveiu je i prekriva, tako da rukovalac moe izbjei nepoeljno kvarenje ureaja. Moda bi i
Kalturin poelio takav zaklon. No Conollv ne shvaa to elim kazati. U drugom samsonite koveu je
prijemndk-magnetofon, koji se pokree na slian nain. Te tehnike operacije zaista su dosadne - a osim toga od
njih jo nema neke koristi.
MONTEVIDEO 6. prosinca 1965.
Blankisti u nacionalnom vijeu zahtijevaju da kaznene odredbe i dalje ostanu na snazi. Dapae, da se u sluaju
svakog novog trajka jo pojaaju. Oduzimanja od plaa primijenjivat e se na etiri dana u mjesecu sve dok
kaznene odredbe ne budu zadovoljene, to u nekim sluajevima znai da e trajkai ostati bez
osamnaestodnevnih zarada. U samostalnim poduzeima i decentraliziranim slubama ve su, u znak protesta,
djelomino obustavili rad. Sindikat Ministarstva financija zatraio je da ministar podnese ostavku. Sluba za
ubiranje taksa toga ministarstva uzvratila je istom mjestom, proglaavajui ministra nepoeljnom osobom. Slu-
benici sredinje administracije pridruili su se ostalima koji najavljuju nove trajkove. Uputili su se u maru
prema Ministarstvu financija zahti-
3!jevajui da o kaznenim odredbama razgovaraju s ministrom. Policija je upotrijebila jake snage i razbila
trajkae.
Sutra se ponpvno uvodi opsadno stanje. Antonio Piriz i Alejandro Otero nazvali su da me izvijeste kako e
policija noas nastojati uhvatiti to vie uglednih sindikalnih voa. Nadaju se da e im to bolje poi za rukom
ako zaponu noas nego da ekaju da nacionalno vijee sutra izglasa odluku o ponovnom uvoenju opsadnog
stanja.
Isti policijski agenti izvjetavaju da blankistiki funkcioneri ele uhapsiti voe vladinih sindikata prije nego to
se prouje o ponovnom uvoenju opsadnog stanja - to je zaista poeljno miljenje o nainu na koji se ovom
zemljom ire tajne. Bez obzira na to ministar financija najavio je noas da je nacionalno vijee odbacilo najnoviji
plan namjetenika sredinje administracije za olakavanje kaznenih odradaba. Zakljuio je da e se pregovori
nastaviti sutradan. Sva je prilika da su sindikalni voe ve pobjegli u svoja sklonita.
MONTEVIDEO
7. prosinca 1965.
Kao to se moglo i oekivati, gotovo svi voe sindikata vladinih radnika saznali su da se ponovno uvodi opsadno
stanje i izbjegli policijskom hapenju. Jutros, kada su radnici sredinje administracije u maru stigli na Trgu
nezavisnosti nasuprot vladinoj palai, blankistiki lanovi nacionalnog vijea izglasali su odluku o ponovnom
uvoenju opsadnog stanja. Zahtjev je postavio ministar unutarnje sigurnosti Adolfo Tejera, dokazujui ga
potrebom da se sprijei pokuaj organiziranih sindikata za subverzijom nacionalne ekonomije. Dekret je
proslijeen zakonodavnim tijelima, no blankisti su ponovno izostali sa sastanka kako bi onemoguili kvorum.
Policija, a osobito Oterov odsjek, daje prilino jadnu sliku, iako je jutronje demonstracije ispred zgrade
nacionalnog vijea slomila bez nasilja. Premda su rano poeli, uhapeno je samo petnaest osoba. Odredi
samoobrane PCU-a ponovo ire propagandu i openito se opiru opsadnom stanju. Da bi pomogao Oteru i
policiji spasio obraz, Horton se sloio s tim da komesaru predam ime i adresu jednog od voa odreda samo-
obrane Oscara Bonaudija, u svrhu zatitnog pritvora. Kako postoje samo tri takva odreda, AVCAVE-i je u
jednom, a AVOIDANCE-9 u drugom, Bonaudijevo e hapenje prouzroiti strah od pijuna i vjerojatno navesti
PCU da aktivnost odreda u propagandi zaustavi na neko vrijeme. Riefe ne eli da se Bonaudi uhapsi, jer se
pribojava da bi njegovi agenti mogli imati neugodnosti, ali Horton eli pomoi policiji, osobito Oteru, da popravi
ugled.MONTEVIDEO 10. prosinca 1965.
Prava vijest! Blankistiki lan vladina nacionalnog vijea Alberto He-ber, koji e u oujku preuzeti dunost
predsjednika NCG-a, predloio je danas da Urugvaj prekine diplomatske odnose sa Sovjetskim Savezom zbog
sovjetskog uplitanja u neprilike s urugvajskim sindikatima. Nemamo izravne veze f. Heberom, ali stvar moemo
provjeriti kod pukovnika Ro-drigueza. Nema naina da sovjetskog vozaa susretnem prije narednog tjedna kako
bih otkrio njihova reagiranja, no Conollv je svu panju usmjerio na AVENGEFUL-operaciju prislukivanja. Naa
centrala je oduevljena i potvruje da raskid moramo pomoi svim raspoloivim sredstvima. Lee Smith, novi
operativni oficir tajnih akcija koji je nedavno zamijenio Alexa Zeffera, priprema tzv. podzemno pismo kojim e
sovjetskog kulturnog ataea dovesti u vezu s Ijeviarskim studentskim aktivnostima. Lee se slui formularima sa
zaglavljem Seminara o socijalnoj i ekonomskoj intergraciji Latinske Amerike, koje nam je odsjek tehnikih
slubi priredio prologa mjeseca.
Moji policajci izgledaju bolje no ikada. Juer je sindikat grafikih radnika izglasao da NE stupi u trajk nakon
to je policija upala u sindikalnu dvoranu i uhapsila vie od stotinu ljudi. Kasnije su osloboeni. Meutim
prilikom drugog glasanja odlueno je da se ue u trajk. Danas i sutra u Montevideu nee biti novina.
MONTEVIDEO u. prosinca 1965.
Cijeli smo dan radili na pripremanju izvjetaja za lana vladina nacionalnog vijea Alberta Hebera, koji e
opravdati raskid diplomatskih odnosa sa Sovjetima i stavljanje PCU-a izv,an zakona. Poeli smo raditi prole
noi, kada je Johna Cassidvja,* koji je zamijenio O'Gradvja na dunosti efa stanice, hitno pozvao jedan od
njegovih ljudi u obavjetajnoj slubi urugvajske vojske. Heber ih je juer bio zamolio da mu priprema izvjetaj o
Sovjetima. No kako ni s im nisu raspolagali, obratili su se stanici za pomo.
Svi oficiri stanice sastali su se jutros da rasprave o pisanju izvjetaja za Hebera. Nakon to smo odluili da ga
napiemo na podlozi potpunog loma u odnosima, Conollv je odabrao imena etvorice Rusa koji e biti odgovorni
za njihove radniko-sindikalne operacije i tada krenuo na posao da u dosjeima pronae konkretne informacije
kako bi svojoj mati dao kakvu-takvu teinu. Slino je Riefe odabrao stanovite kljune linosti CNT-a i vladinih
sindikata kao urugvajsku protuteu Sovjetima, podra-
3*3zumijevajui i istinite informacije koje se mogu po potrebi ubaciti u izvjetaj. Na primjer, nedavna putovanja
voa PCU-a u Prag i Moskvu, Cassidv, Conollv, Riefe i ja napisali smo tada konanu verziju, koju smo Cassidv i
ja preveli na panjolski. Cassidv je veeras taj dokument predao agentu AVBUZZ-i radi korigiranja i dotjerivanja
panjolskoga, a sutra e ga predati vojnoj obavjetajnoj slubi (kriptonim AVBALSA). Dvadeset stranica
izvjetaja za jedan dan - nije loe. Dokument sadri dovoljno provjerenih informacija koje daju naslutiti da e
biti prihvaen.
Pripremili smo taj izvjetaj imajui na umu da e, osim raskidu odnosa sa Sovjetima i stavljanjem PCU-a izvan
zakona, posluiti i naim media--operacijama. Heber je javno ve rekao da raspolae s dovoljno stvari koje idu u
prilog raskidu, iako nije raspolagao svim detaljima. Ako, meutim, do raskida ipak ne doe, u svakom sluaju
moemo objaviti taj izvjetaj i pripisati ga Heberu - on, vjerojatno, nee biti sklon tome da ga porekne. Izvjetaj
e naii na senzacionalan odjek i utrti put odlukama koje elimo. Imat emo materijal koji u sredstvima
informiranja mogu objaviti i druge stanice, na primjer Buenos Aires i Rio de Janeiro. Heber tvrdi da e se'
lanovi blankistikog nacionalnog vijea sastati sutra (u nedjelju) da donesu odluku o raskidu. Slubena akcija
vladina nacionalnog vijea uslijedit e u ponedjeljak ili utorak. Ministar obrane u meuvremenu predlae da se
PCU stavi izvan zakona, a njegovi propagandni organi, na primjer El Popular, zabrane.
Podzemno pismo koje dovodi u vezu sovjetskog kulturnog ataea sa Seminarom o socijalnoj i ekonomskoj
integraciji objavit e se u El Plati, veernjem listu koji pripada blankistikoj frakciji to je predvodi pred-
sjednik NCG-a. Pismo sadri izjavu zahvalnosti za strunu pomo i upute u vezi sa seminarom, a donio ga je
jedan prijatelj to se nadavno vratio u Montevideo. Zahvaljuje se i na svoj drugoj pomoi. Iako je pismo
neodreeno, lako se dade naslutiti da je rije o sovjetskoj financijskoj pomoi i nadzoru nad seminarom.
Krivotvorili smo potpis Daniela Waks-mana, sekretara za vanjske odnose na seminaru.
Napetost na radniko-sindikalnoj fronti jaa je nego ikada. Masovna hapenja radnika (vie od zoo uhapenih u
republikoj banci i otprilike toliko u tvornici guma). CNT poziva na jo jedan opi trajk 14. prosinca.
Nastavljaju se munjevite uline demonstracije protiv vlade. U blizini nekoliko stanova vladinih prvaka i
politikih klubova tradicionalnih partija podmetnute su bombe. Procjenjujemo da e, ako se novi opi trajk ne
otkae, blankisti raskinuti odnose sa Sovjetima, a zatim e uslijediti otre mjere protiv PCU-a i Ijeviarskih
radnikih prvaka.MONTE VIDEO 12,. prosinca 1965.
Jutros, prije nego to e Cassidy predati Heberu izvjetaj vojne obavjetajne slube, Horton je odluio da taj
dokument najprije pokae pukovniku Venturi Rodriguezu, naelniku policije i najviem vojnom oficiru javne
sigurnosti. U Rodriguezovu uredu sjeli smo za okrugli konferencijski stol, zajedno s Rodriguezom i pukovnikom
Robertom Ramirezom, naelnikom Guardije Metropolitane, koji je na svojem malom tranzistoru sluao prijenos
nogometne utakmice.
Dok je Rodriguez itao izvjetaj, zauo sam udan mukli glas. uo se sve glasnije i prepoznao sam ljudsko
krkljanje. Pomislio sam u prvi mah da to ulini prodava izvikuje svoju ponudu, sve dok Rodriguez nije rekao
Ramirezu da pojaa radio. Uzvici su bivali sve snaniji, prerastali su u krikove. Rodriguez je nekoliko puta rekao
Ramirezu da pojaa prijenos. Znao sam da smo sluali krikove nekoga koga su muili u sobi do AVEN-GEFUL
prislunog mjesta, iznad Rodriguezova ureda. Kada je Rodriguez konano zavrio s itanjem izvjetaja, rekao
nam je kako misli da e dokument biti vrlo djelotvoran. Horton i ja vratili smo se u ambasadu.
Na povratku Horton se sloio da krikovi koje smo uli potjeu od nekoga koga su muili. Objasnio sam mu
smjetaj sobe za muenje prema prislunom mjestu AVENGEFUL i Rodriguezovu uredu. Glasno sam se pitao da
li bi rtva mogao biti Bonaudi, ije sam ime predao Oteru radi zatitnog pritvora. Sutra u zatraiti da mi Otero
kae istinu. Ako je to bio Bonaudi, nisam sasvim siguran to u uiniti. Ne znam to uiniti s takvom policijom -
tako su sirovi i nedjelotvorni. Bilo mi je jasno da nije trebalo davati policiji nikakva imena, pogotovo nakon
Arizagina sluaja prolog mjeseca, a da se prije toga s nekim ne posavjetujem, i sa efom stanice ako je
potrebno, o tome kakvu e akciju policija poduzeti.
Sluajui taj glas, bez obzira na to iji je bio, osjeao sam se uasnutim i bespomonim. Sve to sam elio bilo je
da pobjegnem od toga glasa i iz policijske centrale. Bilo kamo. Zato ni Horton ni ja nismo nita rekli
Rodriguezu? Samo smo sjedili tamo, zaprepateni, okirani. Taj e mi glas jo dugo odjekivati u uima.
U ambasadi je ambasador obavijestio Hortona da se jutros predsjednik nacionalnog vijea raspitivao o
informacijama koje bi se mogle iskoristiti za potkrepljivanje odluke o raskidanju odnosa sa Sovjetima. Horton
mu je pokazao Heberov izvjetaj. Ambasador je predloio da izvjetaj predamo Washingtonu Beltranu,
predsjedniku NCG-a. Odnio je izvornik Beltranovoj kui, a kopiju smo poslali vojnoj obavjetajnoj slubi s
upozorenjem da Hebera valja obavijestiti kako i Beltran posjeduje jedan primjerak dokumenta.
Predavanje izvjetaja za Beltrana ambasadoru moe donijeti stanovite prednosti, ali bi Heber moda mogao
oklijevati da se sada tim izvjeta-jem i poslui. To je zaista loe. Jer Heber je lan NCG, koji je uvjerio ostale da
valja ponovno uvesti opsadno stanje. On je predloio prijekid odnosa, a osim toga za manje od tri mjeseca postat
e predsjednikom vladina nacionalnog vijea.
MONTEVIDEO 13. prosinca 1965.
orsokak je prebroen. Za sada nee doi do raskida sa Sovjetima. Prole su se noi vlada i sindikati banaka
sporazumjeli da se ponite iskljuenja s posla, a da e kaznene odredbe protiv trajkaa biti rasporeene na to
vie mjeseci kako bi se provele to bezbolnije. Tome sporazumu uslijedilo je putanje iz zatvora svih radnika
banaka koji su potkraj prolog tjedna bili uhapeni. Rano jutros slian je sporazum postignut i sa sindikatima
sredinje administracije. Komunistima i militantnim voama CNT-a nije preostalo drugo nego da, kada su
vladini sindikati ve prihvatili takve odluke, otkazu opi trajk koji je trebao zapoeti sutra.
Kako je opi trajk slomljen i kako su postignuti sporazumi sa sindikatima, vlada je otklonila svoju prijetnju da
e raskinuti odnose sa Sovjetima. Izvjetaj pripremljen za Hebera jo neko vrijeme nee izai iz vlade - moemo
to uiniti kasnije. Opsadno stanje nastavit e se sve do vrstih sporazuma sa svim vladinim sindikatima.
Ljeviarski dnevnik Epoca jo je uvijek zatvoren zbog irenja podjarujue propagande. Vie od 300 ljudi jo je
uvijek u zatvorima.
Neto suprotno toj opoj klimi, ali ipak korisno. Operacija podzemnog pisma protiv FEUU-a i sovjetskog
kulturnog ataea, objavljena u poslijepodnevnoj El Plati, izazvala je senzaciju. Glavni naslov Dokumenti za
raskid s Rusijom i istaknuto mjesto tome materijalu dat e i sutranje jutarnje novine. Demanti Daniela
Waksmana, voe FEUU-a kojemu je pismo pripisano, stigao je u isti as, no tome e se dati beznaajan prostor,
izuzev u Ijeviarskom tisku. AVBUZZ-i odgovorio je s Albertom Roccom, izdavaem studentskih novina
Combate koje financira stanica, da preuzme odgovornost za podzemno pismo kako bismo El Platu oslo-
bodili od opasnosti da se izvrgne neprilikama.
Posredstvom AVBUZZ-i objavit emo nov propagandni materijal u obliku uvodnika sluei se kapitulacijom
sindikata da bi se izbjegao raskid sa Sovjetima kao dokazom sovjetskoga utjecaja na sindikate (iako je, istini za
volju, vlada dala znatno vee ustupke nego sindikati).
366MONTEVIDEO 14. prosinca 1965.
Neoekivani razvoj dogaaja. Ministar unutarnje sigurnosti Adolfo Tejera pokuao je pukovnika Rodrigueza,
naelnika policije, staviti u poloaj da ovaj dade ostavku. Zavjera kojom se ministru htjela ponuditi ostavka
dojavljena je nacionalnom vijeu. Sve je to toliko sloeno i bizarno, da ak ni nakon Oterovih i Pirizovih
objanjenja nisam sasvim siguran to se zaista dogodilo.
Epizoda je zapoela neto prije ponoi kada me Otero nazvao da me obavijesti kako je ministar unutarnje
sigurnosti upravo javio da su stanoviti sindikalni prvaci u sovjetskoj ambasadi te da je policija okruila
ambasadu kako bi ih sprijeila da pobjegnu. Otero kae kako je izvjetaj o tome da su sindikalni voe pobjegli u
ambasadu zapravo laan, iako je policiji zaista nareeno da opkoli ambasadu. Dogovorili smo se da se jutros
sastanemo radi razjanjenja situacije.
Senzacionalni izvjetaj o bijegu sindikalnih prvaka u sovjetsku ambasadu osvanuo je u jutarnoj tampi. Prema
izjavi generalnog direktora Ministarstva unutarnje sigurnosti, koji je novinarima dao podatke neposredno prije
nego to me Otero nazvao prole noi, policija je slijedila stanovite sindikalne voe koji su na listi za hapenje
nakon sjednice na kojoj su pregovarali s ministrom. Policija je javila da su sindikalni prvaci uli u zgradu
sovjetske ambasade, koju je policija tada opkolila.
Otero mi pak jutros kae da policija nije slijedila sindikalne voe nakon njihova susreta s ministrom, ve da ih je
slijedio generalni direktor ministarstva. Izgubio ih je iz vida u blizini sovjetske ambasade i kasnije, vjerojatno u
dogovoru s ministrom, izdao policiji nareenje da opkoli ambasadu, a izvjetaj o tome da se kriju u toj zgradi
pripisao policiji. Generalni direktor radije je izdao takvo interno nareenje nego da to uini preko policijske
centrale, kako bi ambasada bila opkoljena prije nego to se cijela stvar provjeri. Cilj je da se policija uini
smijenom. Jer pukovnik Rodriguez u svojoj je blankistikoj frakciji protestirao protiv toga da ministar izravno
pregovara sa sindikalnim prvacima koji su na popisu za hapenje.
Kasnije, u toku dana, policija je objavila saopenje s Rodriguezovim potpisom kojim se saopenjem porie da je
ona dala bilo kakav izvjetaj ministru unutarnje sigurnosti o osobama koje su pobjegle u sovjetsku ambasadu.
Opovrgava se i to da je policija slijedila sindikalne prvake nakon njihova susreta s ministrom. Policija je kasnije
u toku dana uhapsila jednog od sindikalnih prvaka o kojima je rije, iako je ministar naredio da ga puste. Tek na
intervenciju dvojice lanova nacionalnog vijea uhapenik je osloboen.
Otero mi je potvrdio da su krici koje smo Horton i ja uli zaista bili Bonaudijevi. Braga,* zamjenik naelnika za
istrage, naredio je muenje
367koje je trajalo tri dana. Bonaudi je odbio da odgovori i na jedno pitanje. Otero tvrdi da su Braga i ostali
iznenaeni Bonaudijevim otporom. Bonau-dijevo je ime posljednje koje sam predao policiji sve dok imaju
Bragu.
MONTEVIDEO 16. prosinca 1965.
Blankisti su prihvatili ostavke ministra i naelnika policije. Ministarstvo unutarnje sigurnosti prelo je sada
blankistima koje predvodi Alberto Heber. On u oujku treba da postane predsjednikom NCG-a. Novi je ministar
Nicolas Storace,* a novi naelnik policije Rogelio Ubac,* takoer vojni pukovnik. Trenutno je urugvajski vojni
atae u Asuncionu, u Paragvaju.
Juer se mogao stei dojam da e solidarnost to su je vii vojni oficiri izrazili Rodriguezu imati kao posljedicu
samo Tejerino smjenjivanje s dunosti. No i prvi izvjetaj o Ubachu, to ga je dao ured vojnog ataea ambasade,
takoer je povoljan. Horton i ja susrest emo se slubeno s njim nakon to preuzme dunost, vjerojatno narednog
tjedna. Na osnovi dosjea nae stanice, povoljne su i informacije o Storaceu, jo otkako je, ranih 6o-tih godina,
bio na dunosti ministra unutarnje sigurnosti. Naredni tjedan sastat emo se i sa Storaceom. U meuvremenu e
moda i odsjek policije izai iz paralize koja ga je bila zahvatila posljednja tri dana i uvesti opsadno stanje.
Osim Rodrigueza, i ostali vojni oficiri policijske hijerarhije takoer su odstupili s dunosti ili e to uskoro uiniti
- to znai da emo imati novog naelnika Guardije Metropolitane i novog kontrolora AVENGEFUL, policijske
operacije prislukivanja telefona. Nema izgleda da e nastavak te operacije izazivati tekoe.
Ovdje je u kratkom posjetu boravio Jake Esterline,* novi zamjenik efa odsjeka zapadne hemisfere. Zamijenio je
na toj dunosti Raya Herberta, koji odlazi u mirovinu. Esterline mi je rekao da nee biti mogue da se vratim u
Washington za tri mjeseca, kako sam bio predviao, jer da je moj premjetaj odgoen na est mjeseci. S obzirom
na kune prilike, razoaranje je teko, ali sloio sam se da ostanem dokle god je potrebno.
Horton je u Esterlinovu ast priredio hladnu veeru kojoj je prisustvovalo i osoblje stanice. U prilino usijanoj
raspravi o tome zato je u Guate-malu, gdje je situacija tako sloena, poslan ba Holman, Esterline je priznao da
je pokuao sprijeiti Holmanovo imenovanje na tu dunost, jer su vijesti o Holmanovoj nespremnosti da vodi
stanicu Montevideo postupno ipak stizale u centralu. Des Fitzgerald, koji je preuzeo DDP od Helmsa, oklijevao
je da to uini, jer je prethodno o tome ve bila postignuta suglasnost sa State Departmentom. Esterline je,
meutim, rekao da su on i novi ef odsjeka zapadne hemisfere Bili Broe,* uredili da se Hol-
368manove kritike oficira stanice uine nekodljivima za njih, potpisavi poseban dokument za dosjee tih osoba.
Volio bih da sam s Esterlineom govorio o naelima vezanim uz suzbijanje pobuna - na primjer o tome kako
moemo opravdavati nae operacije podrke policiji i nanoenja udaraca PCU-u, FEU-u, i drugim lijevim
snagama, kada sve to slui uvrivanju pozicije bijedne, korumpirane i nedjelotvorne urugvajske vlade. Ako mi
u CIA i drugim amerikim programima traimo naine da ojaamo takve i sline vladajue klike samo zbog toga
to su antikomunistike, tada je nae djelovanje svedeno na to da uvodimo jedan tip nepravde kako bismo
izbjegli drugi.
Nisam to spomenuo Jakeu iz istog razloga iz kojeg nitko u stanici o tome ne raspravlja ozbiljno, iako je u
kuloarima cinizam i ismijavanje blankista, koloradosa, policije, vojske i drugih koje pomaemo jae nego ikada.
Sto je samo jasan dokaz da smo svi mi u dilemi. No ozbiljno dovoenje naela u pitanje moe prouzroiti
ideoloko slabljenje i cijeli vlak problema s poligrafiranjem, sigurnosnim provjerama, karijerom, osobnom
sigurnou. Za sve nas rasprava ostaje na razini ironije.
MONTEVIDEO 24. prosinca 1965.
Nacionalno vijee ukinulo je juer opsadno stanje. Dravna banka zapoela je dijeliti u svrhu boinih dodataka
razliitim vladinim slubama svotu od 500 milijuna pezosa. Sedmorica bankara, uhapenih zbog prijevara
otkrivenih u travnju, danas su osloboena - s obzirom na sve gubitke koje su nanijeli, to ba i nije teka kazna.
Promicanje raskida sa Sovjetima u sredstvima obavjetavanja u obliku oglaavanja postojeih i izmiljenih
organizacija, koje provodimo posredstvom AVBUZZ-i, ponovno jaa. Jedan od tipinih takvih oglasa objavio je
prije neki dan Nacionalni feministiki pokret za obranu slobode,* koji je raskid odnosa povezao s velikim
djelom na nacionalnoj obnovi.
U doglednoj budunosti do raskida ipak nee doi, kako je to Storace, novi ministar unutarnje sigurnosti, rekao
Hortonu i meni prilikom naeg prvog susreta s njim. On eli da se operacija AVENGEFUL i dalje odvija i o tome
je dao upute naelniku policije. Storace je glavni vladin pregovara sa sindikatima. Da bi odravao pritisak na
sindikate i na Sovjete, zatraio je da tjenje suraujemo s novim direktorom njegove slube za iseljavanje,
Luisom Vargasom*, koji priprema novi plan u vezi s diplomatskim misijama komunistikih zemalja u
Montevideu. Horton je zatraio da redovito suraujem s Vargasom, kojega smo sreli prilikom naeg drugog
susreta sa Storaceom.
Horton i ja susreli smo se i s novim naelnikom policije Rogelijom Ubachom,* koji nas je predstavio
potpukovniku Amaurvju Prantlu,*
24 CIA
369li
"S31
novom efu metropolitanske garde i glavnom kontroloru prislunog mjesta AVENGEFUL. Ubach eli da
proirujemo program javne pomoi AID, prva godina kojega je upravo zavrena. Naglasak je jo uvijek na
komunikacijskim sistemima. Ali sada se posebna panja poklanja metropolitanskoj gardi, jedinicama za
iznenadno uguivanje pobuna, za koje smo osiguravali suzavac, municiju, ljemove i plinske maske. U okviru
programa obuke AID-a, u Meunarodnu policijsku akademiju u Washington otilo je deset policijskih oficira.
Dosadanja cijena: otprilike 300 ooo dolara.
Pretprole noi odigrala se jo jedna pljaka oruja - vjerojatno djelo tupamarosa. Odnijeli su osamdeset i est
revolvera, etrdeset i sedam samarica, pet puaka i municiju - sve iz jedne trgovine orujem u Monte-videu.
Komesar Otero putuje u Washington, gdje e se zadrati tri tjedna. Naa je centrala odluila da ga koluje u koli
meunarodnih policijskih slubi,* javnoj ustanovi centrale, umjesto na Meunarodnoj policijskoj akademiji
kojom upravlja AID. Zatita AID-a, meutim, zadrana je i dalje.
MONTEVIDEO 3. sijenja 1966.
Otkako je prolog mjeseca slomljen opi trajk, dolo je do radnikih nereda u gradskom prometu u Montevideu.
I to se uspjelo rijeiti. Ali inflacija je vea nego ikada, to znai da se sa sigurnou mogu oekivati jo vee
neprilike. Prema podacima iz vladinih izvora, ivotni su trokovi samo u prosincu porasli za 16,6 posto. Inflacija
je u 1965. dostigla 85,5 posto - dvaput je vea nego 1964. godine. Na koli ekonomskih nauka sveuilita tvrde,
meutim, da je stupanj inflacije u 1965. iznosio 99,6 posto. Nije onda ni udo da je UPI (United Press
International, amerika novinska agencija prim. pr.) urugvajsku drutvenu i privrednu krizu ubrojio meu
deset najvanijih novinskih dogaaja godine.
Osnovni razlog porastu inflacije u studenome i prosincu bile su privredne reforme usvojene u listopadu.
Oslobaanje pezosa na uvoz dovelo je do toga da je ranija slubena stopa porasla sa 2.4 na 60. Te su reforme bile
neophodne kako bi dravna banka omoguila refinanciranje i stvorila mogunosti za privremeni kredit od 48
milijuna dolara, potpisan i. prosinca. No, bit e potrebne nove reforme da bi Meunarodni monetarni fond dao
svoj pristanak na jo 50 milijuna zajma. Bez potpore IMF-a, kredit se ne moe osigurati; osim pod lihvarskim
uvjetima. Ministar financija opet je otputovao u Washington na sastanak u Meunarodnom monetarnom fondu.
Nevolja je u tome to reforme koje zahtijeva IMF treba da potpomognu izvoz. Neposredni odrazi stabilizacije
pogaaju nie slojeve srednje klase i siromane, koji ionako mogu najmanje pridonijeti stabilizaciji.
370Takve prilike stvaraju blankistima nevolje u ovogodinjim izborima. Zbog opozicije seoskih proizvoaa,
poglavito ovara i onih koji se bave trgovinom vune, novi porezi izglasani u studenom ne mogu pokriti poveane
plae i olakice vladinim namjetenicima. Posljedica je jo vei deficit i dublja inflacija. Iako su listopadske
mjere ile prije svega na ruku seoskim proizvoaima, svi su izgledi da e se kontrabanda u Brazilu nastaviti.
Blankistima bi mogla donijeti spas ustavna reforma. Cijelu prolu godinu razvijao se pokret u prilog tome.
Ruralisti su jo uvijek na elu pokreta za reformu (danas je Juan Jose Gari* podnio ostavku na dunost
predsjednika State Mortgage banke u znak protesta to se njegova ujedinjena blankistika frakcija nije izjasnila
za reformu). No zahtjevi za reformom jaaju i meu blankistima, i meu koloradosima. Najvanija promjena bila
bi povratak izvrnoj vlasti s jednom linou, ime se eli utrti put djelotvornijem odluivanju. No prijetei je
znak u pokretu za reformu prevlast ruralnih proizvoaa. Jedan koloradoski dnevnik nedavno je, u uvodniku
kojim se izjasnio protiv povratka na predsjedniki sistem, istakao da su svih 200 obitelji koje dre 70 do 80 posto
urugvajske zemlje pristae izvrne vlasti kojoj e na elu biti jedna osoba. Po tome proizlazi da e se zemljina
reforma to dulje odlagati. Na sreu za mene, Horton se sloio s tim da napustim sav posao na otvaranju
politikih kontakata.
Sve stanice u hemisferi angairane su u propagandi protiv trikontinen-talne konferencije, to je juer poela u
Havani. Sastalo se vie od 500 delegata iz sedamdeset i sedam zemalja - neki delegati nastupaju u ime vlada,
drugi predstavljaju krajnje lijeve politike organizacije. Osnovne teme konferencije ne zauuju:
antiimperijalizam; antikolonijalizam; borba protiv neokolonijalizma; solidarnost s borbom naroda Vijetnama,
Dominikanske Republike i Rodezije; unapreivanje solidarnosti na ekonomskoj, socijalnoj i kulturnoj razini. To
je glavni dogaaj komunistikog dijela svijeta. Oekuje se da e trajati do iz. sijenja.
Centrala je ve nekoliko mjeseci pripremala propagandnu kampanju i bila zatraila da stanice uznastoje ubaciti u
delegacije svoje agente. Mi nemamo agenta kojega bismo poslali na konferenciju, no AVBUZZ-i pripremio je za
objavljivanje u novinama cijelo brdo materijala. Nai su pravci: isticanje konferencije kao instrumenta sovjetske
subverzije pod nadzorom KGB-a, te otvoreno priznanje da opasnosti koje donosi konferencija zahtijevaju
politike, diplomatske i vojne protumjere.
Kako je svrha konferencije da dovede do jedinstva izmeu razliitih razjedinjenih revolucionarnih organizacija,
propagandne su operacije usmjerene i na te organizacije uspjeh se oekuje upravo u podravanju otpora
prevlasti sovjetske linije i partija koje tu liniju zastupaju. Sto se vie zauzimamo za nezavisnost i podjelu meu
revolucionarnim organizacijama, to e one vie slabiti, pa emo se u njih lake ubacivati i lake ih poraavati.
37*Luis Vargas,* direktor slube za iseljavanje, sloio se s tim da razmotri sluaj Sjevernokorejaca koji su bili
doli na ogranieno vrijeme, a ovdje su ve gotovo godinu i pol. Ve je Tejera mjesecima bio u prilici da se
odlui na akciju, ali nita se nije dogodilo. Moemo se nadati da e Vargas i Storace,* ministar unutarnje
sigurnosti, pristati da zatrae od njih da napuste Montevideo.
MONTEVIDEO 7. sijenja 1966.
Sovjeti su jueranjim govorom S. P. Raidova, efa sovjetske delegacije, lana prezidija i zamjenika premijera,
na trikontinentalnoj konferenciji dali naim propagandnim operacijama savreno oruje. Raidov je potvrdio
odlunost Sovjetskog Saveza da dade najveu moguu pomo u novcu, naoruanju i municiji pobunjenikim
pokretima koji ele izazivati socijalne revolucije. Rekao je da u ovom trenutku Sovjeti podupiru oslobodilake
pokrete u Guatemali, Peruu, Dominikanskoj Republici, Porto-riku, Gvajani i Venezueli.
Govor su prenijele novinske agencije. Centrala eli dolino prikazivanje u lokalnim novinama. U zemljama koje
jo imaju diplomatske odnose sa Sovjetskim Savezom pobrinut emo se da tamonji vladini funkcioneri dobiju
primjerke saetka Raidovljeva govora. Pripremit e se redakcijski komentari kojima e se zahtijevati
preispitivanje odnosa sa Sovjetima u skladu s Raidovljevim tvrdnjama.
Kalturinova ena odluila je da se vrati u Sovjetski Savez jer ne moe podnijeti vruinu. Iako je Dick Conollv,*
oficir za sovjetske operacije, mogao samo povremeno ukljuivati prislune ureaje u Kalturinovu stanu, uspjelo
mu je snimiti nekoliko sastanaka i povremenih posjeta Nine Bo-risove. S obzirom na potekoe oko prepisivanja,
vrpce su diplomatskom potom odaslane u centralu. Dosad nisam uo podatak koji bi privlaio posebnu panju.
U meuvremenu se Kalturin poinje zanimati za enu Carlosa Salguera,* vlasnika stana. Conollv surauje s
njima kao agentima za pristup do Kalturina.
Nakon to sam razmislio kako bih se mogao okoristiti svojim poznanstvom s Borisovom, sovjetskim konzulom i
muem Nine Borisove, da bih iskoristio nastali trokut, predloio sam Conollvju i Hortonu da Borisovu otkrijem
nevjernost njegove ene manje-vie kao mukarac mukarcu. Svrha bi bila da Borisova dovedem u teku
situaciju da: ili ne izvijesti o neemu vanom to mu kaem - ili da izvijesti kako mu je oficir CIA rekao da
njegova ena spava s njegovim efom. Iako je seksualno ponaanje meu Sovjetima prilino olabavilo, injenica
da CIA motri na veze unutar slube KGB-a, moe dovesti u tekoe i Kalturina, i Borisova. Ako, moda, istiniti
izvjetaj dospije u Moskvu, ili Borisov ili Kalturin, a
37*moda i obojica, mogu biti opozvani, iskljueni iz slube i diskreditirani. U skladu s Hortonovom uputom,
prijedlog sam pismeno uputio centrali - i on, i Conollv dre da je to dobra ideja.
13. sijenja 1966.
Otero je otputovao na nastavu u kolu meunarodnih policijskih slubi u Washington. Horton i ja poli smo u
policijsku centralu da se oprostimo s njim i iskoristili priliku da se susretnemo s pukovnikom Uba-chom,*
naelnikom policije, kako bismo predloili da jedan od naih oficira radi s obavjetajnom slubom policije
upotrebljavajui misiju javne pomoi AID kao zatitu. Ubach ba nije tip koji izvanredno brzo shvaa, ali ipak se
sloio, kao to, uostalom, prihvaa sve to mu predloimo. Sada nam preostaje da za to dobijemo odobrenje od
Storacea, ministra unutarnje sigurnosti, i obavijestimo nau centralu da nekoga odabere. Kada se ta stvar jednom
uredi, poet emo s ministrom, naelnikom i drugima raditi na tome da obavjetajni odsjek izvuemo iz odsjeka
za istrage. Voljeli bismo da ga na administrativnoj ljestvici izjednaimo s odsjekom za istrage ili, u najmanju
ruku, da mu pribavimo stanovitu samostalnost. Ako dobijemo odobrenje, pokuat emo na to privoljeti
inspektora Piriza, efa obavjetajne slube, jer on ima vee iskustvo, zreliji je i sposobniji od Otera, koji pati od
nestrpljivosti i nije omiljen medu suradnicima. Piriz je, tovie, ve bio na naoj platnoj listi prolih godina,
njegova su lojalnost i duh za suradnju odlini. Dok je Otero odsutan, tijesno u suraivati s njegovim
zamjenikom, potkomesarom Pablom Fontanom*.
MONTEVEDEO
20. sijenja 1966.
AVBUZZ-i lupao je po trikontinentalnoj konferenciji, koja je prije nekoliko dana zavrila ali je moda ipak
poneto pretjerao. Uredio je da se objavi izjava u ime organizacije koju je nazvao sveopim demokratskim
graanskim organizacijama Urugvaja. Izjava je savrena jer trikontinen-talnu konferenciju povezuje s
kongresom naroda, CNT-om i valovima trajkova potkraj prole godine. Problem je bila njegova matovitost u
imenovanju organizacija potpisnica, koje su trebale iskazati masovnu potporu: Nacionalni feministiki pokret za
obranu slobode,* Urugvajski komitet za slobodno opredjeljivanje naroda,* Na strai slobode,* Udruenje
prijatelja Venezuele,* Urugvajski komitet za osloboenje Kube,* Antito-talitarni omladinski pokret,* Radniki
komitet za demokratsku akciju,*
373aj broj dva, jednak funkciji podsekretara. Nakon to se ve bio vratio, predstavnik brazilskog ministarstva
vanjskih poslova izjavio je kako je Pio Correa, dolazei na oprotaj u urugvajsko ministarstvo vanjskih poslova,
propustio da uloi novu protestnu notu zbog djelatnosti izbjeglica.
Prije nego to je otputovao iz Montevidea, Pio Correa bio je rekao Hortonu da e, ako se stvari u Urugvaju ne
poboljaju, prije ili kasnije Brazil intervenirati - moda ne vojnom silom, ali zato na bilo koji nain koji se
pokae svrsishodnim da bi se slabi susjed zatitio od toga da padne kao rtva komunistike subverzije. E pa
lijepo - barem neemo morati mi slati trupe, kao to smo to uinili u Dominikanskoj Republici. Brazilci e srediti
onih pedeset i osam uvjebanih urugvajskih komunista kada bude vrijeme.
MONTEVIDEO 2. veljae 1966.
Storace* je juer odobrio protjerivanje Sjevernokorejaca. Za nekoliko sati Vargas e izdati nareenje o tome. U
istrazi je Vargas otkrio da je bivi ministar unutarnje sigurnosti jo u kolovozu prole godine naredio Korejcima
da poblie objasne svoje trgovinske aktivnosti, ali su oni odbili da to uine. U studenome bio je zatraio izvjetaj
dravne banke o njihovim poslovima, ali taj izvjetaj nikada nije pripremljen. Na Vargasov ponovljeni zahtjev,
banka je odgovorila da su Sjevernokorejci, otkako su 1964. stigli ovamo, obavili jedino kupovinu manje koliine
koa, a i to prije otprilike godinu dana. Kako je njihovim turistikim vizama vrijednost odavno istekla, a ne
obavljaju nikakvih trgovinskih transakcija, njihovo e protjerivanje izazvati zanemarljiv otpor. ime su se svi
Sjevernokorejci bavili sve to vrijeme - ostaje misterij - najvjerovatnije ipak obavjetajnim akcijama u korist
Sovjeta.
Blankistiki lanovi nacionalnog vijea podravaju visoku temperaturu protiv Sovjeta i Raidovljeva govora na
trikontinentalnoj konferenciji. Na jueranjoj sjednici, koja je dobila zapaen publicitet, ministar vanjskih po-
slova predao im je zbirku dokumenata o trikontinentalnoj konferenciji, ukluujui i dokumente to smo ih bili
pripremili za naeg ambasadora. Primjerak Raidovljeva govora takoer se naao meu dokumentima. Na-
stojimo pribaviti i snimku njegova govora kako bismo je posredstvom naega ambasadora predali ministru
vanjskih poslova. Nadamo se da je stanica Miami snimala taj govor, ako je bio emitiran preko radija. Iako ni-
kakvih odluka nije bilo, sastanak je posluio da se ponovno pokrenu spekulacije o moguem raskidu odnosa. U
toku vikenda argentinski ministar vanjskih poslova sastat e se sa svojim urugvajskim kolegom u Punti del Este.
Pripremamo nagovjetaje u tampi da e njihov sastanak protei u
37*znaku rasprave o znaenju sovjetske diplomatske prisutnosti u River Plati u svjetlu trikontinentalne
konferencije.
Danas smo pridonijeli porastu napetosti. Naveli smo vojnu obavjetajnu slubu da izvri pregled poiljke nekih
trideset sanduka iz Sovjetskog Saveza, koji su iskrcani u luci. Za te sanduke saznali smo zahvaljujui
AVENGEFUL-operaciji prislukivanja telefona. Kada je vojska danas otvorila sanduke, Sovjeti su uloili otar
protest. U sanducima su bili samo traktori i dijelovi za te strojeve. Ali taj se incident lijepo uklopio u sadanju
propagandnu kampanju.
Ostali oblici propagande protiv Sovjeta i trikontinentalne konferencije sastoje se preteno u pretampavanju
znaajnih lanaka objavljivanih na mnogim stranama - upravo sada stanice u cijeloj hemisferi uvode usklaenu
kampanju kako bi pokazale da kanal komunistike subverzije poinje u Moskvi, s KGB-om, i protjee kroz
Kubu i organizacije poput trikontinentalne konferencije sve do lokalnih organizacija. U sreditu je te kampanje
lanak u Le Mondeu od 2.0. sijenja u povodu osnivanja latinsko-amerike organizacije solidarnosti. Moda je
jo znaajnije objavljivanje, posredstvom agenata stanice Caracas, tajnog dokumenta o partiji Accion
Democratica. Taj dokument, za koji se pretpostavlja da je dobiven na trikontinentalnoj konferenciji, vrlo
detaljno pokazuje osnivanje organizacije latinskoamerike solidarnosti. Objavile su ga razliite stanice. Odluili
smo da se posluimo Fernandezom Chavezom,* jednim od naih media-agenata i dopisnikom talijanske agencije
ANSA. U Fernandezovoj verziji, za program organizacije solidarnosti kae se da je bio razraivan na vie
sastanaka u Montevideu, Riveri (na granici s Brazilom) i Porto Alegreu (glavnom gradu brazilske drave koja
granii s Urugvajem). Kae se da su tim skupovima prisustvovali slubenici urugvajsko-sovjetskog kulturnog
instituta.
4i
MONTEVIDEO 4. veljae 1966.
Predsjednik vladina nacionalnog vijea iznenada je poduzeo itavu skalu poteza protiv sovjetske misije. U
vladinoj zgradi danas je rekao novinarima kako ministar unutarnje sigurnosti Storace priprema novi izvjetaj o
ubacivanju komunistikih diplomata u urugvajske radniko-sindi-kalne i studentske organizacije. Rekao je i to
da na osnovi svojih vlastitih izvora i na temelju onoga to mu je rekao Storace nema nikakve sumnje u
nezakonito mijeanje diplomata komunistikih zemalja. Dodao je da e Storaceov izvjetaj narednog tjedna biti
predan vladinu nacionalnom vijeu i da treba dovesti do proglaenja velikog trenutka.
Storaceov izvjetaj napisali smo prije dva tjedna Storaceu i Vargasu kako bi se odobrilo protjerivanje osam
sovjetskih i dvojice ehoslovakih
377diplomata. Izvjetaj je ve u Storaceovim rukama. Ako sve poe kako oekujemo, narednog e tjedna biti
nekoliko senzacionalnih protjerivanja. Sovjeti su odabrani vrlo briljivo, kako bismo postigli eljeni uinak. I
Kal-turin, ef KGB-a, i Borisov, konzul i oficir KGB-a, izostavljeni su s liste osoba za protjerivanje, tako da
bismo mogli i dalje motriti na vezu izmeu Kalturina i Borisove. Na popis smo, meutim, stavili Kalturinove
najdjelotvornije i najsavjesnije suradnike, ukljuujui i ataea za kulturu, kojemu smo lani stvorili neprilike
krivotvorenim Waksmanovim pismom, tako da e Kalturin morati prebaciti vie posla na svoja lea. Iz
Salguerova izvjetaja i iz prislunog mjesta AVBLIMP saznajemo da Kalturin gotovo cijelo vrijeme provodi u
poslu i da ivi strahovito napeto. Ako mu navalimo jo posla, mogli bismo ga dovesti do lipsanja. Na popis smo
stavili i zavhoza ambasade (administrativnog slubenika) zbog toga to e njegov odlazak izazvati ne male
tekoe u kuepaziteljskim poslovima u sovjetskoj misiji. Dodao sam i dvojicu ehoslovakih diplomata kako
bih pokazao da se KGB slui ehoslovakim diplomatima u svojim operacijama, ali i zbog toga da bismo se
rijeili dvojice najaktivnijih ehoslovakih obavjetajnih oficira.
S tim novim koracima protiv Sovjeta tijesno je povezana i jueranja odluka vladina nacionalnog vijea da
urugvajskoj misiji u Organizaciji amerikih drava izda uputu o podravanju peruanske akcije za osudu
trikontinentalne konferencije i sovjetskog sudjelovanja na tome skupu. OAS je prihvatio taj korak i poslat e ga
Vijeu sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Sovjeti znaju to ih eka. AVAILABLE-i, moj sovjetski voza, rekao mi je da cijela misija s velikom napetou
iekuje odluku koliko e njihovih ljudi morati otii kui.
MONTEVIDEO ii. veljae 1966.
Sjevernokorejci su otili. Ali protjerivanje Sovjeta je odgoeno. Vargas nije mogao pridobiti Korejce da dou u
njegov ured kako bi im saopio odluku, pa je poslao policiju da ih privede. Trojica slubenika, zajedno sa svojim
obiteljima, danas su otputovala. Protjerivanje Sovjeta zasad je odgoeno, jer Washington Beltran, predsjednik
vladina nacionalnog vijea koji uskoro odlazi s te dunosti, eli da takvu odluku provede Alberto He-ber. A on
nastupa dunost predsjednika NCG-a i. oujka. Odgoeno je i Storaceovo podnoenje naeg izvjetaja
nacionalnom vijeu, ali Vargas me uvjeravao da e se ta akcija prije ili kasnije poduzeti. U ovom trenutku on
nastavlja sa sve veim uznemiravanjem i pripremama za protjerivanjem - ako se pokae politiki prihvatljivim -
istononjemake trgovinske misije te trgovinskih predstavnitava ehoslovake i Sovjetskog Saveza. Kako
378funkcioneri tih slubi nemaju diplomatski status, Vargas moe zahtijevati kontrolu i bez mijeanja
Ministarstva vanjskih poslova. On priprema i novi dekret kojim se Ministarstvu unutarnje sigurnosti i odsjeku za
useljavanje daje ista vanost kao i Ministarstvu vanjskih poslova u odobravanju svih viza, ukljuujui i
diplomatske, za dravljane komunistikih zemalja. Stvari s protjerivanjem stoje loe. Sovjetski ambasador
Kosolovskv odgovorio je danas ministru vanjskih poslova o Raidovljevu govoru. Rekao je da je Raidov na
trikontinentalnoj konferenciji govorio u ime stanovitih sovjetskih drutvenih organizacija, a ne u ime sovjetske
vlade. Uslijedit e odgovarajua akcija novina kako bi se odgovor Kolosovskoga nainio smijenim, kao i da se
pohvali akcija protjerivanja Sjevernokorejaca.
MONTEVIDEO 17. veljae 1966.
Radniko-sindikalne operacije stanice poduzimaju se preko Urugvajskog instituta za obrazovanje sindikata,*
koji je zapravo sluba AIFLD-a u Montevideu. Direktor instituta Jack Goodwyn* prisno surauje s Leejem
Smithom,* oficirom stanice za tajne akcije, kako bi u okviru obrazovnih programa instituta stvorili grupu
radnikih voa protivnih CNT-a. Najdjelotvorniji je program, naravno, onaj u kojem polaznici, kad zavre de-
vetomjesenu obuku, dobivaju pristojnu plau. U toku te nastave rade pod Goodwynovim rukovodstvom
iskljuivo na organiziranju sindikata. Taj organizacijski posao i jest prava svrha AIFLD-a, kako bi nai sindikati
najzad bili kadri preoteti rukovodeu ulogu iz ruku CNT-a. Osim to radi na programu obuke, Goodwynov je
posao da briljivo prati mogue agente koje bi Smith mogao regrutirati pod uvjetima za koje e se pobrinuti
Goodwyn.
Bit e potrebno mnogo vremena da se ostvare ti ciljevi, a napredovanje ponekad tee vrlo sporo. No Goodwyn je
ve postigao nekoliko vrijednih uspjeha na podruju socijalnih projekata, na primjer u stambenoj izgradnji i
kooperativama potroaa. Koristei se ponudom AFL-CIO za kredit za stanove od etiri milijuna dolara, o emu
garancije daje AID, Goodwyn je okupio nekoliko sindikata da bi osnovao komitet ujedinjenih sindikata za
stambenu izgradnju. Neki od tih istih sindikata osnovali su tijelo koje su nazvali Permanentnom konferencijom,
zametkom budueg nacionalnog radniko-sindikalnog centra koji e se pridruiti ORIT-u i ICFTU.* O drugom
takvom projektu, takoer u vrijednosti od etiri milijuna dolara, pregovara se s Nacionalnim udruenjem
slubenika javnih slubi - jednini od dvaju najjaih sindikata namjetenika sredinje administracije. Goodwyn je
osnovao i potroaku kooperativu s proizvoaima eera u Bella Unionu - istom podroju na kojemu znaajan
revolucionarni socijalistiki voa Raul Sendic nailazi na podrku. Propagandnim
379operacijama stanice sada se osvjetljavaju nedavna hapenja sovjetskih disidentskih pisaca Julija Daniela i
Andreja Sinjavskog, kao i trikontinen-talna konferencija. Danas je nacionalno vijee raspravljalo o sluaju Da-
niela i Sinjavskog i izdalo ministru vanjskih poslova uputu da uloi slubeni protest UNESCO-u. lanovi NCG-
a takoer su otrim rijeima kritizirali odgovor Kolosovskoga o tome kako Raidov na trikontinentalnoj
konferenciji nije govorio u svoje ime.
l
MONTEVIDEO 25. veljae 1966.
Moja mala tehnika operacija da doemo do ifara ambasade UAR-a oduzima mi sve vrijeme. Ve vie od tjedan
dana dvojica strunjaka iz odsjeka D, Donald Schroeder* i Alvin Benefield,* borave ovdje planirajui kako da
postave ureaje. Vodio sam ih od duana do duana da kupe posebna ljepila, trake za maskiranje i ostalo, to je
ovdje zaista teko nai. Schroeder je boravio u Montevideu potkraj prole godine. Na njegov sam zahtjev poslao
inspektora elektrokompanije i lana ekipe za praenje AVENIN u ambasadu da ispita unutarnji razmjetaj.
Nakon njegova posjeta nije vie bilo sumnje gdje je smjetena soba odakle se alju ifrirane poruke - upravo
nasuprot uredu direktora AID-a Franka Stuarta.*
Prije nekog vremena Stuart je iz centrale AID-a u Washingtonu primio upute da surauje sa stanicom koliko je
god to potrebno - iako nam se ini da on nije sasvim upuen u to to se dogaa. Pomalo se boji da e se na
njegov stol, kroz moderan visei akustini strop, sruiti neki golemi ureaj. Dogovorio sam se s njim da dobijem
kljueve prostorija AID-a, te da on odstrani svojeg pratioca u vrijeme dok mi ovdje budemo poslovali.
Ureaj e se sastojati od dva posebna kontakt-mikrofona (kontakt znai da mikrofoni mogu hvatati izravne
vibracije umjesto zranih vibracija, kao to je to sluaj s normalnim mikrofonima) povezana s malim oda-
iljaem to se napaja na baterije. Schroeder i Benefield postavit e ureaj u onom dijelu stropa odakle e
udaljenost do stola egipatskog ifranta u prostoriji iznad nae biti najmanja. Iz mojeg ureda u ambasadi, preko
puta ulice s pogledom na ambasadu UAR-a i urede AID-a, aktivirat emo odailja kako bismo snimali vibracije
iz ureaja.
Ambasada UAR-a upotrebljava stolni stroj za ifriranje, vicarske proizvodnje, neku vrst pisaeg stroja s
dodatnim ureajem. U stroju je odreen broj diskova, poloaj kojih se mijenja svaka dva ili tri mjeseca. Da bi
odaslao tajnu poruku, ifrant pie na stroju cijeli tekst poruke u grupama od pet slova. Nakon svakih pet slova
povlai ruicu to pokree diskove. Kada se diskovi zaustave, zbrkana slova predstavljaju ifru. Kada se cijela
poruka ifrira, grupe od pet slova koje se na taj nain dobiju alju se uobiajenim potanskim brzojavom u Kairo.
380Agencija za nacionalnu sigurnost za sada ne moe otkriti taj sustav ifara ni na kakvoj matematikoj
osnovici. Mogli bismo uspjeti samo onda ako bismo raspolagali vrlo osjetljivim snimkama vibracija maine za
ifriranje u trenutku kada se diskovi zaustavljaju. Takva se snimanja mogu obavljati osciloskopom ili drugim
ureajima koji mogu otkriti pokretanje diskova. Ako ih dobije, NSA moe ifrirane poruke, do kojih bi dolazila
na taj nain da sebi osigura tekst poruke to se upuuje obinim brzojavom, stavljati u vlastite strojeve s
jednakim obrtanjem diskova i tada bi mogla otkriti izvorni tekst poruke. Iako vicarski proizvoa prilikom pro-
daje svojih strojeva izriito naglaava da ih je neophodno upotrebljavati u sobi zatienoj od drugih zvukova, na
podlozi izoliranoj pjenuavom gumom nadamo se da je ifrant u ambasadi UAR-a takva upozorenja zanemario.
Kada bismo bili kadri otkriti kako se postavljaju diskovi u Monte-videu, NSA bi mogla proitati ifrirane poruke
UAR-a u cijelom krugu kojem pripada i njihova ambasada u Montevideu. U tom su krugu i ambasade u Londonu
i Moskvi, to i jest razlog zbog kojega je nama stavljeno u zadatak da razvijemo tu operaciju. Uspijemo li,
snimat emo vibracije stroja i svaki put kada se one, bilo kada u budunosti, promjene. Otkrivajui tajne poruke
UAR-a, stvaraoci politike u Washingtonu moi e predviati diplomatske i vojne poteze Ujedinjene Arapske
Republike i upoznati se s trenutnim reagiranjima na amerike inicijative.
Schroeder i Benefield postavit e ureaje za dan ili dva. Predviamo da se dovezemo u Paraguav Street oko 9
sati naveer i kroz prednja vrata uemo u prostorije AID-a, sluei se Stuartovim kljuem. Nakon to se provjeri
sigurnost i navuku zavjese, parkirat u auto podalje od prostorija AID-a za sluaj bijega. Dok Schroeder i
Benefield budu postavljali ureaj, s prozora mojega ureda u ambasadi kontrolirat u zgradu ambasade UAR-a i
prostorija AID-a. Kad se budu postavljali ureaji, Horton e takoer boraviti u ambasadi. Za vezu izmeu
Schroedera i Benefielda te Hortona i mene posluit emo se voki-tokijima. Opasnost je vrlo mala, a prednosti
mogu biti izvanredne.
MONTEVIDEO i. oujka 1966.
Ureaje su postavljali gotovo cijele noi - Horton je rekao Schroederu i Benefieldu da bez obzira na to to se
dogodilo, ureaj ne smije pasti na Stuartov radni stol. Utroili su stoga mnogo vremena kako bi ureaj na stropu
postavili tako da ne bude opasnosti. Ve smo snimili rad stroja. Vrpce emo pustiti na osciloskopu u naem
odjelu za komunikacije. Schroeder i Benefield sigurni su da e snimke biti dobre. Diplomatskom potom poslali
smo ih naoj centrali kako bi ih ona proslijedila u NSA, odakle e uslijediti izvjetaj o kvaliteti naeg posla.
381Osjetljivost mikrofona je izvanredna. Svaki put kada se ispire zahodska koljka, kada se dizalo uspinje ili
sputa, ak i ako zakripe vrata -mikrofoni registriraju sve umove. Stjee se dojam da se u toj zgradi od
dvanaest katova ne moe dogoditi nita to ne bi bilo zabiljeeno na vrpcama.
MONTEVIDEO 7. oujka 1966.
Alberto Heber preuzeo je dunost predsjednika vladina nacionalnog vijea. ONT mu je priredio dobrodolicu
pozivom na novi opi trajk 16. oujka, savezni, u znak p.-osvjeda zbog nastavljene inflacije i nezaposlenosti.
trajk transportnih radnika u Montevideu traje ve tri tjedna. Storace, u ulozi glavnog vladina pregovaraa,
nastavlja razgovore sa sindikatima. U ovom trenutku, kada do izbora preostaje samo devet mjeseci, radniki se
mir mora kupiti i uz cijenu jo veih ustupaka.
Uz tu cijenu uspjelo mu je da transportni radnici Montevidea danas obustave trajk. Sindikati autonomnih
djelatnosti i decentraliziranih slubi prihvatili su njegovu formulu po kojoj e se odbici od prologodinjih
trajkova, oduzeti na osnovi kaznenih odredaba, isplatiti radnicima, a sve druge kaznene odredbe ukinuti.
Na to je ONT izjavio da se opi trajk, zakazan za 16. oujka, odgaa do 31. oujka. Nai agenti ubaeni u PCU
vjeruju da je to znak cjenkanja sa Storaceom zbog sankcija i da do trajka vjerojatno nee niti doi.
l
MONTEVIDEO 12. oujka 1966.
'Direktor slube za useljavanja Luis Vargas ima novi plan kako da smanji broj trgovinskih predstavnika iz
komunistikih zemalja. Takvi su predstavnici u znatno neravnopravnijem poloaju nego njihovi kolege s diplo-
matskim statusom (iako se u trgovinskim odsjecima imunitet esto iskoritava u svrhu prikrivanja obavjetajaca),
jer urugvajski zakon ne priznaje slubeni status strancima koji ne posjeduje diplomatske putnice. Kako gotovo
svi trgovinski slubenici - kako sovjetski i ehoslovaki, tako i oni iz drugih komunistikih zemalja - imaju
slubeniki ili diplomatski status, Vargas namjerava primijeniti zakon prema kojem svi stranci kojima je isteklo
razdoblje privremenog boravka moraju zatraiti dozvolu stalnog boravka ako ele ostati u Urugvaju. Kako
zahtjev za stalnim boravkom sadri i izjavu o namjeri da se postane urugvajskim dravljaninom, Vargas je si-
guran, kao to sam i ja, da e svi slubenici kojih se to tie biti premje-
3**teni. Otezanjem da se odobre zahtjevi za vize zbog premjetaja broj slubenika u trgovinskim misijama
prilino e se smanjiti, a da se i ne primijene mjere protjerivanja. Prva komunistika misija koja e osjetiti novi
postupak bit e istononjemaka. Ta misija, u kojoj rade etiri ovjeka, djeluje gotovo kao ambasada. Na
ambasador esto je u obavljanju diplomatskih poslova u neprilici ako je prisutan i ef istononjemake misije.
Prije nekog vremena zatraio je od nas da izvidimo ima li naina da se ta misija otjera iz Urugvaja.
Iako sam i dalje vrio pritisak na Vargasa i Storacea glede protjerivanja sovjetskih slubenika, obojica su mi
rekla da taj potez ele sauvati za sluaj da sindikati nastave izazivati neprilike. U meuvremenu Vargas pri-
prema poseban dekret kojim on i Storace dobivaju pravo odobravanja svih viza, ukljuujui i diplomatskih, za
dravljane komunistikih zemalja. Ministarstvo vanjskih poslova suprotstavlja se tome da Ministarstvu unutarnje
sigurnosti preda pravo veta na diplomatske vize. Ali Storace i Vargas, ljudi Heberova povjerenja, ipak e
pobijediti.
Centrala nam javlja da je NSA kadra na osnovi naih vrpci utvrditi brzinu okretanja diskova. Ureaji, dakle,
ostaju kako smo ih bili postavili. Kada se promijeni nain postavljanja diskova, nainit u nove snimke u svojem
uredu i poslati ih diplomatskom potom. Konano u se rijeiti dvojice prijatelja iz odsjeka D. Benefield odlazi u
Afriku, gdje e raditi na operaciji protiv jedne nove misije komunistike Kine, a Schroeder u Me-xico City, gdje
je ve i dosad radio na otkrivanju sistema francuskih ifara.
MONTEVIDEO 20. oujka 1966.
Nastavlja se suradnja s policijom, ali rezultati su slabi. Storace je odobrio da primi jednog od naih oficira pod
zatitom javne pomoi. Centrala je konano odredila ovjeka. To je Bili Cantrell.* Ranije je radio u tajnoj slubi,
zatim nakon dolaska u Agenciju u odsjeku za Daleki istok. Na nesreu, Cantrell nee doi prije rujna, jer
prethodno mora nauiti panjolski. Preostaje mi, prema tome, da s policijom suraujem sve do odlaska - nadam
se potkraj kolovoza.
Naa nastojanja da uvjerimo pukovnika Ubacha kako odsjek za obavjetajne operacije treba da se izjednai ili
izdvoji iz odsjeka za kriminalistike istrage nisu urodila plodom. Horton je, meutim, odluan da policijsku
obavjetajnu slubu valja organizirati kao specijalnu grupaciju u britanskom stilu, kakva je ona s kojom je
suraivao u Hongkongu. Nisam siguran misli li on da je to neophodno zbog toga da se posao obavlja uspjenije,
ili zato to je rije o britanskom stilu - ini mi se, naime, da je sada vei anglofil nego ranije: etnje u prirodi,
promatranje ptica, tenis, obavezni aj i cijela zbirka sakoa od tvida, koje nosi i po najveoj vruini.
383Uspostavljanje autonomne specijalne grupacije pod inspektorom Pi-rizom u svakom sluaju nee sada biti
mogue jer Piriz jo uvijek radi na sluajevima prijevara i drugih financijskih prekraja otkrivenih u travnju
prole godine, kada je propala prva banka. Preuzimajui predsjedniku dunost u vladinu nacionalnom vijeu,
Heber je osnovao posebnu financijsku policiju koju vodi Storace, a sainjavaju je predstavnici dravne banke,
Ministarstva financija i gradske policije Montevidea. U toj novoj jedinici Piriz je vrhovni policijski oficir. Bit e
ga teko odstraniti, jer njegovo sudjelovanje u takvim sluajevima moe biti vrlo korisno. Kako je prilino
izdvojen iz policijske centrale, njegova je vrijednost kao izvora obavjetajnih podataka opala. No i dalje ga
plaam. U stvari, nekoliko smo mu puta podizali plau kako bi ila ukorak s inflacijom, s obzirom na iroku
skalu mogunosti njegova djelovanja.
Frank Sherno, regionalni tehniki strunjak s prebivalitem u Buenos Airesu, poslao nam je stolni recordak stroj
za kopiranje dokumenata. Nadam se da u taj stroj postaviti na aerodromu u Montevideu kako bih poboljao
kontrolu putovanja. Tim strojem moemo fotografirati putnice svih dravljana komunistikih zemalja, kao i
svakoga drugoga tko je na popisu sumnjivih. Nedavno sam na tome poeo raditi s Jaureguizom,* policijskim
komesarom odgovornim za opu kontrolu putovanja ljudi koji ne borave stalno u Montevideu. Jaureguiza se
sloio da se pobrine za odgovarajuu prostoriju na aerodromu, u blizini slube za naseljavanje, kamo emo
smjestiti stroj. Kada osiguramo prostoriju, Sherno e postaviti ureaj i uvjebati ovjeka koji e raditi na stroju.
Vjerujemo da e nam to poi za rukom prije nego to se Otero vrati iz Washingtona. Jer on e zasigurno htjeti
nadgledati cijeli posao, a njegov e bolesni karakter uiniti sve da omete poetak rada. Dosad je zavrio
policijski teaj u koli meunarodnih policijskih slubi. Sada prelazi na specijalnu obavjetajnu obuku koju vode
oficiri OTR-a nae centrale.
Ne valja se uditi to operacija za fotografiranje putnica toliko dugo traje. Juer je metropolitanska garda otkrila
na aerodromu velike koliine krijumarene robe. Carinici su se upustili u pravu trku za tako bogatom lovinom.
Njihovo je mukanje razlog to se itava stvar tako otegnula. Piriz kae da je i policija na aerodromu u silnom
poslu. Svaka stroa kontrola ugrozila bi njihov kruh svagdanji.
MONTE VIDEO 30. oujka 1966.
Centrala smatra da je operacija praenja ifara UAR-a od takvoga znaenja da nam valja kupiti ili na dugo
razdoblje iznajmiti prostorije iznad egipatske ambasade. Razlog je tome taj da emo se za nekoliko godina
preseliti u novu zgradu ambasade koja se sada gradi na Rambli, a s nama
384e vjerojatno i AID. Kako e ta operacija trajati nekoliko godina, centrala eli osigurati sebi pristup u zgradu
i zadravanje tako povoljnog smjetaja za ureaje. Loe vijesti. Moram pronai nekoga tko e kupiti stan od jed-
nog starijeg branog bara koji tu ivi, a zatim i nekoga tko e tu ivjeti i raditi kao rukovalac prislunog mjesta.
Stan je golem, jedini na katu. Valja pronai obitelj s debelim depom.
RIO DE JANEIRO 6. travnja 1966.
ak ni turistiki plakati ne mogu prikazati ljepotu toga grada - planine u samom sreditu grada, zaljevi to se
presijavaju poput niski bisera, iroke pjeane plae. Nezaboravno.
Svi oficiri zadatka to rade na kubanskim operacijama u stanicama June Amerike doli su ovamo na
konferenciju. Svrha je da se oivi zanimanje za pridobivanje agenata koji bi poli ivjeti na Kubu, regrutiranje
kubanskih vladinih funkcionera koji putuju u inozemstvo te da se proire operacije ubacivanja u kubanske
obavjetajne djelatnosti u zemljama u kojima i mi djelujemo. Tom Flores,* bivi ef stanice u Montevideu, sada
vodi sve kubanske poslove u centrali i predsjedava konferenciji. Proli tjedan rukovodio je konferencijom u
Mexico Cityju, kojoj su prisustvovali oficiri kubanskih operacija u Centralnoj Americi, Karibima i Meksiku.
U uvodnim napomenama Flores se alio kako Agencija praktiki nema agenata koji ive na Kubi i izvjetavaju s
Kube. Tehniko pokrivanje, od elektronike do brodova za hvatanje veza, kao to je ameriki brod Oxford, od
satelita do zranog promatranja - sve to nije dovoljno. Nije nas iznenadilo to je pokrenuo staru temu o
regrutiranju putem nevidljivih pisama. Zatim smo cijeli tjedan proveli prouavajui sastav i djelovanje kubanske
obavjetajne slube - uglavnom podaci jednaki onima koje smo primili prije gotovo dvije godine prilikom
dezertiranja kubanskog obavjetajca u Kanadu. Zaista dosadno.
Juer i danas svaki je od nas trebao opisati lokalne operacije protiv Kubanaca - moje su jo uvijek vrlo slabe
zbog beskonanog bavljenja sluajevima drugih kontraobavjetajnih operacija i nastojanja da privolimo vladu da
poduzme akciju protiv slube Prensa Latina u Montevideu.
No bilo je zanimljivo sasluati izlaganja o operacijama u Quitu i Ca-racasu. Fred Morehouse,* raniji ef
ZRBEACH-ekipe za kontrolu komunikacija u Montevideu, bio je svojedobno premjeten u Caracas i dobio
zadatak da tamo pronae dvoje ljudi, koji su bili uspostavili tajne radio--veze s Kubom. Nije reeno jesu li
regrutirani ili nisu, no u svakom sluaju sprijeen je krug veze.
Stanicu Quito zastupa nitko drugi nego stari gazda Warren Dean -na konferenciju su inae pozvani operativni
oficiri, ali Dean se zaelio malo
15 CIA
385l
odmora u Riju. Objasnio je da je Rafael Echeverria, nakon to je vojna hunta 1963. preuzela vlast, otiao na
Kubu i da je tamo operirao tumor na mozgu. Nakon oporavka vratio se kao kubanski obavjetajne u Quito.
Hunta ga nije uznemiravala. Posredstvom Marija Cardenasa, agenta ubaenog u PCE u Quitu, otkriveno je da je
Echeverria posjedovao opremu za nevidljivo pisanje poruka koje e upuivati na Kubu i plan radio-signala
kojima e poruke primati. Ured za komunikacije postavio je u radio, kojim se Echeverria sluio u primanju
kratkovalnih poruka s Kube, svoj predajnik, tako da je stanica mogla snimati poruke u stanu preko puta ulice,
kamo sam bio smjestio Luisa Sandovala kao fotografa jo prije nego to je Arosemena bio zbaen. Stanica je
takoer nainila kopije Echeverrijine biljenice s kriptogramima i tako je mogla kontrolirati njegove veze s ku-
banskom slubom u Havani. Najvei uspjeh postigla je stanica Quito regrutiranjem Jorgea Arellana Gallegosa,*
voe PCE-a o kojemu su se podaci o pogodnosti za vrbovanje prikupljali godinama.
Jo dan ili dva do zavretka konferencije. Nitko nije osobito uzbuen naim zasjedanjima, izuzev, naravno,
oficira za kubanske operacije u centrali Floresa. Mi ostali sve smo ee na plaama. Kada se konferencija
okona, provest u tjedan dana na ribarenju u Karibima zajedno sa svojim ocem - zatim se vraam u Montevideo
i ekam premjetaj. Jo uvijek nisam siguran hou li nakon povratka u Washington dati ostavku ili ne. Odluio
sam se razdvojiti od Janet, ali prije nego to napustim CIA moram pronai nov posao.
MONTEVIDEO 18. travnja 1966.
Pokret za ustavnu reformu posljednjih je mjeseci iznenaujue ojaao. Ruralisti su jo uvijek najvanija
grupacija koja tei izvrnoj vlasti s jednom osobom na elu, no njihovoj su se kampanji pridruili i ugledni blan-
kisti i koloradosi. No neki ljudi vjeruju da se bolja djelotvornost u donoenju odluka moe postii i
zadravanjem izvrne vlasti kolegija, ali s tim da ga sainjavaju pripadnici jedne partije. Izvrna vlast u rukama
jednog ovjeka, mnogi se pribojavaju, mogla bi se izroditi u neku vrst diktature, o emu svjedoe mnogobrojni
primjeri urugvajske i latinskoamerike povijesti uope.
Posredstvom svoje politike fronte FIDEL, PCU provodi vlastitu kampanju za reformama - ne za predsjedniki
sistem, jer znaju da bi, u sluaju degeneracije takvog sistema, oni prvi bili na udaru. Njihova kampanja za
ustavnom reformom podrazumijeva zadravanje slabije izvrne vlasti, ali predvia zemljinu reformu i
nacionalizaciju banaka, vanjske trgovine i vanih industrija, koje su jo uvijek u privatnim rukama. Naravno, oni
nemaju anse da pobijede. No valja priznati da je zemljina reforma jo uvijek
386najvanija potreba Urugvaja. Prilikom posljednjeg popisa pokazalo se da od ukupno 390 ooo
poljoprivrednika samo njih 3000 - manje od jedan posto - dri u svojim rukama oko 70 posto zemlje. Ako bogati
raneri (koji se protive reformi ruralista) uspiju, zemljina e reforma biti manje vjerojatna nego u uvjetima
predsjednikog sistema.
Osnovni problem s kojim se blankisti sukobljavaju i dalje je inflacija (13,6 posto u razdoblju od sijenja do
oujka) i neobino teka privredna situacija. Uskoro valja oekivati vie stabilizacijskih mjera, koje uvjetuje
Meunarodni monetarni fond. Te mjere nee biti lijepo doekane. Uz ostalo, pogoravaju izborne anse
blankista.
Upravo sam zavrio jednu operaciju u svojoj kratkoj pijunskoj karijeri. S tom sam se operacijom najmanje
slagao. Prije nekoliko mjeseci centrala je na jedan od mojih izvjetaja o ovdanjoj jugoslavenskoj misiji - poslao
sam, naime, najnovije podatke o osoblju misije na osnovi dosjea Ministarstva vanjskih poslova - odgovorila
zahtjevom da pokuani s regrutiranjem. Jedan od ataea u jugoslavenskoj ambasadi stari je znanac naeg agenta
DMHAMMER-i, dezertera koji je prije nego to je pobjegao k nama bio na visokom poloaju. Dezerter, sada u
ezdesetim godinama, bio je u rangu efa administracije u jugoslavenskom Ministarstvu vanjskih poslova.
Donedavno je kruio svijetom nastojei stupiti u vezu sa svojim bivim kolegama kako bi ih pokuao regrutirati.
Centrala namjerava da ga uskoro povue s te dunosti, no zahtijevalo se da on doe u Montevideo da obavi svoj
posljednji pokuaj regrutiranja. Atae je, naime, istodobno i ifrant.
Horton je pristao da jedan od nadlenih oficira iz centrale doe ovamo kako bi zajedno sa mnom planirao nain
prilaza. Ekipa za praenje AVE-NIN utvrdila je uobiajeno dnevno kretanje nae mete, njegovu etnju od stana
do nekoliko blokova udaljene ambasade. Ujutro ide pjeice, zatim kui na ruak i naveer se vraa. Oficir iz
centrale doveo je sa sobom dezertera, visokog zgodnog mukarca valovite duge bijele kose, koji ivi u Buenos
Airesu. Odigrat e ulogu u sluajnom susretu na ulici, na bulevaru Espana, nekoliko blokova od sovjetske
ambasade prema plai.
Kao da ga je dobra srea dovela, ovjek na koga smo smjerali pojavio se ba na vrijeme. Susret, iako je trajao
samo petnaest minuta, bio je vrlo topao i vedar. Dezerter je rekao naoj meti da je na poslovnom putovanju iz
Pariza, gdje sada ivi, svratio u Montevideo i Buenos Aires. Pozvao ga je na veeru, danas ili sutra. Atae je
prihvatio poziv za sutra, pa smo pomislili da smo postigli pogodak. Odluili smo se za iste mjere opreza kao i
prvoga dana - oficir iz centrale i ja zajedno s Titom Mussoom,* efom ekipe AVENIN, bili smo na drugoj strani
ulice s vozilom spremnim za sluaj potrebe.
Dezerter se naredne veeri, kako je bilo dogovoreno, pojavio u elegantnom restoranu Agilla, no atae nije
doao. Iako smo posumnjali da je naa meta odustala od toga da se ponovno susretne s naim prijateljem -jer su
pokuaji regrutiranja koje je dezerter bezuspjeno izvodio zacijelopoznati jugoslavenskoj slubi - odluili smo da
ipak priredimo i drugi sluajan susret. Ovaj put je ovjek na koga smo smjerali jednostavno odgovorio dezerteru
da je shvatio o emu se radi i da ga taj plan ne zanima. Odbio je da razgovara i produio svojim putem.
Bilo je tuno, saaljivo, gledati tog nekad izuzetnog ovjeka kako iz zasjede na ulici vreba svoju metu. Oficir iz
centrale rekao mi je da vie nemaju posla za njega, da u toj dobi jedva i moe nauiti neki drugi posao i da e ga
uskoro brisati s platne liste. Sada je ameriki graanin i imat e stanovitu socijalnu sigurnost, ali svoje posljednje
godine provest e u nevolji. Ne treba se uditi to dezerteri najvema postaju alkoholiari ili trpe od duevnih
poremeaja. Nerijetko im se i jedno i drugo navali na lea. Kada jednom iscijedimo iz njih sve to vrijedi,
odbacujemo ih poput starih krpa.
MONTEVIDEO
2.5. travnja 1966.
Direktor slube za useljavanja Luis Vargas sve je priredio da bi najurio istononjemaku trgovinsku misiju.
Rekao im je da se u roku od trideset dana moraju izjasniti ele li zatraiti stalan boravak ili napustiti zemlju.
Nakon otrog verbalnog susreta sa efom misije von Saherom izbacio ga je iz ureda i bio spreman da pokrene
postupak za deportaciju, kada su se von Saher i jo jedan slubenik misije, Spinder, iznenada vratili u Istonu
Njemaku. Preostala dvojica Istonih Nijemaca, Kuhne i Vogler, zatraili su, na nae iznenaenje, da im se
odobri stalan boravak. Jo uvijek posjeduju privremenu dozvolu, i im ona istekne, za nekoliko mjeseci, Vargas
e odbiti njihov zahtjev za stalnim boravkom.
Jedan od mojih bivih agenata iznenada je dobio zapaeno mjesto u novinama. To je Anibal Mercader,* bivi
AVBASK-i koji je radio za nas kao agent ubaen u Urugvajski revolucionarni pokret (MRO). Mjesec ili dva
prije moga dolaska u Montevideo Mercader je otiao u Miami, gdje se zaposlio u nekoj banci. Sada, dvije godine
kasnije, nestao je sa 2.40 ooo dolara. Vjeruje se da se zajedno s djecom i enom skriva u Buenos Airesu.
Neobian je to nain osiguranja sredstava za revoluciju, moda je sve to vrijeme bio na strani MRO-a. FBI moe
preuzeti sluaj - mi ga ne poznajemo.
MONTEVIDEO 12. svibnja 1966.
Kampanja koju PCU vodi za ustavnu reformu postigla je znaajan uspjeh - uglavnom zbog toga to je partija
uvukla CNT u kampanju. Posredstvom AVBUZZ-i pokuavali smo istaknuti da se PCU slui organizi-
388ranim sindikatima u politike svrhe. Juer su njegove sveope graanske demokratske organizacije objavile
izjavu za tampu u kojoj je lijevi sindikalni pokret u Urugvaju oznaen kao agentura meunarodnog komu-
nizma i inozemne zavjere koji se ubacio u politiku konfrontaciju s tradicionalnim demokratskim politikim
partijama o ustavnoj reformi. Kako je komunistima bilo doputeno da zagospodare radnikim pokretom, za-
kljuuje se u izjavi, postali su snaga nad snagama u situaciji potpune subverzije. Pretpostavljam da AVBUZZ-i
poznaje svoje itatelje, ali ponekad zaista ide na ivce.
Komesar Otero vratio se s teaja. Izgleda zadovoljniji nego ikada. Centrala se vrlo povoljno izraava o njegovim
rezultatima. Uspjelo mi je da operaciju fotografiranja dokumenata na aerodromu zaponem neposredno prije
njegova povratka. Ali Otero namjerava brinuti o razvijanju i umnoavanju fotografija. im bude mogue, Frank
Sherno* vratit e se i preurediti tamnu komoru u obavjetajnoj policiji da bi se u nju smjestili novi ureaji.
Nisam ba siguran hoe li to biti uskoro, jer Sherno glavninu vremena provodi u ileu, u Santiagu, gdje zajedno
s Larrvjem Martinom,* izrauje u novoj zgradi sovjetske misije pravo sae ureaja za prislukiva-
n)e>
Sherno je etiri dana proveo na ovdanjem aerodromu uvjebavajui
policajce koji rade zajedno s inspektorima za useljavanje. Obino je potrebno nekoliko sati da se naui rukovanje
tim strojevima, ali ovi su ljudi neto posebno. Utanaio sam da jedan policijski kurir prenosi snimljene filmove u
Oterov ured, a dnevni kuriri raznosit e iz policijske centrale negative i fotografije. Takva organizacija posla,
naravno, ima svoju cijenu. Stoga sam otpoeo s mjesenim plaanjima trokova ekipi na aerodromu koji se
obraunavaju prema broju snimljenih putnica i drugih dokumenta o putovanju. Time ih tjeramo na posao koji se
plaa po komadu, a da to ipak tako ne nazivamo. No da tako ne postupamo, re-cordak bi i dalje leao negdje
skupljajui prainu. Sluim se i listom sumnjivih osoba - jednostavno da ih naviknem na nju - koja se sastoji od
nekoliko opih kategorija dokumenata i fotografija, na primjer za Sovjete i njihove saveznike. Konano,
svakome od njih predao sam fotografiju obrijanog Che Guevare i zatraio da utisnu njegovo lice to dublje u
svoje mozgove. Iako, bojim se, dubina ba nee biti velika - ti momci ne bi prepoznali Chea ni kada bi etao
pokraj njih s bradom, beretkom, u uniformi, naoruan automatskom pukom.
Proradila je nova radio-komunikacijska mrea policije. Strunjaci misije javne pomoi postupno e iriti mreu u
odsjeke u unutranjosti. Narednog dana ef javne pomoi predao mi je frekvencije. Postavili smo vlastiti
prijemnik kako bismo mogli snimati policijsku vezu.
Oteru u naredni tjedan zaista obilato poveati plau. Dok je bio odsutan, njegova sam zamjenika Fontanu*
takoer stavio na platnu listu, ali nije elio da Otero to sazna - bogme ni ja. Odsada se ti ljudi posveuju
ubacivanju meu tupamarose, koji su, ini se, jedina organizacija
389koja u ovom trenutku slijedi liniju oruane borbe. Bit e to kao i s Echeverrijinom grupom u Quitu, ali
znatno opasnije nego s PCU-om na sovjetskoj liniji. Iako, nitko se u stanici u tome sa mnom ne slae. Otero,
meutim, prihvaa da svu panju pokloni tupamarosima. Pridobio sam ga da pone regrutirati za obavjetajne
akcije, ali bez muenja.
MONTEVIDEO 19. svibnja 1966.
Centrala je odbila prijedlog da s Borisovom razgovaram o odnosima njegove ene i njegova efa. Afera se,
meutim, nastavlja. Horton je nekoliko puta slao ozbiljne kablograme molei da se prijedlog ponovno razmotri.
Stvar je dola do vrhunca ovoga tjedna posjetom efa odsjeka za sovjetski blok Davea Murphvja* i njegova
zamjenika Petea Bagleva.* Obilaze stanice na podruju kojih djeluju sovjetske misije. Izmeu Conollyja,
ovdanjeg oficira za sovjetske operacije, i Bagleva tee zla krv ve godinama i, prirodno, dolazilo je do uasno
uljivih prizora. Iako je Conol-lyju zaprijeeno da e biti premjeten natrag u centralu, on je vjerojatno siguran,
jer Murphv i Baglev ve trae novog oficira za sovjetske operacije u stanici Buenos Aires. Bili su tamo prije
posjeta Montevideu. Kada su zamolili tamonjeg oficira za sovjetske operacije da ih proveze pokraj sovjetske
ambasade, nije mogao pronai zgradu. Bilo je to sasvim dovoljno da ga premjeste.
Sto se tie prijedloga o Borisovu, Murphv nee popustiti. Pribojava se da bi se Borisov mogao razljutiti te da ne
bi bilo mogue izbjei tunjavu. On to pouzdano zna - prije nekoliko godina jedan mu je Sovjet sasuo punu au
piva u lice kada ga je pokuao regrutirati. Taj skandal jo nije zaboravio.
MONTEVIDEO 9. lipnja 1966.
Vargas je svu pozornost usmjerio na ehoslovaku trgovinsku misiju i na dopisnika sovjetske agencije TASS,
inae oficira KGB-a. Kada je pozvao ehoslovake trgovinske slubenike, konzul Frantiek Ludwig, koji je
doao umjesto njih, inzistirao je na tome da trgovinski predstavnici pripadaju misiji ambasade te da, prema tome,
potpadaju pod Ministarstvo vanjskih poslova prije nego Ministarstvo unutrarnje sigurnosti. Vargas nije nita
odgovorio. Samo je rekao Ludwigu da e po trgovinske predstavnike, ako se ne odazovu, poslati policiju, kao to
je to uinio i sa Sjever-nokorejcima. Ludwig je prosvjedovao, uslijedilo je uno dokazivanje.
390Nakon toga Vargas je pokrenuo u Ministarstvu vanjskih poslova postupak da se Ludwiga protjera. Ludwig
se, meutim, hitno vratio u ehoslo-vaku, ne ekajui da mu se to naredi. Moda e se vratiti, a moda i nee.
No u svakom sluaju bio je jedan od dvojice ehoslovaka koje sam zajedno sa Sovjetima stavio na listu za
protjerivanje. Poznajem ga dobro sa sastanaka diplomata. Trgovinski predstavnici konano su doli u Var-gasov
ured i zahtijevali stalan boravak - zahtjev koji e Vargas odbiti kada im isteknu dozvole privremenog boravka.
Vargas inzistira na tome da se sovjetski diplomatski slubenici protjeraju, kako je bilo predvieno. No Heber eli
da postupak tee sporo, pa da tako protjerivanje Sovjeta u sluaju potrebe iskoristi protiv sindikata. U
meuvremenu je Vargas zahtijevao od dopisnika TASS-a da zatrai stalan boravak, ali mu je ostavio vremena za
odluku.
Sumnjamo da e dopisnik TASS-a zatraiti stalan boravak, jer je ovdje ve vie od pet godina i uskoro mu
predstoji povratak kui. No ak da i bude tako, Vargas e odbiti zahtjev, ako do njega uope doe.
Jack Goodwyn* postigao je to da jedan od njegovih ljudi iz AIFLD-a bude imenovan urugvajskim
predstavnikom na konferenciji Meunarodne organizacije rada, to e se ovoga mjeseca odrati u Zenevi. To
ugledno imenovanje odobrila je vlada, pa Goodwynov ovjek ide kao predstavnik Urugvajske konfederacije
rada* (CSU). PCU i druge lijeve snage vrite, jer je CSU potpuno nemona, a ONT zastupa 90 do 95 posto
organiziranih radnika. Imenovanje oito pokazuje kako vlada sve vie uvia prednosti suradnje, pa ak i
promicanja AIFLD-a i srodnih sindikalnih programa. I privatna je industrija slino raspoloena.
U Washingtonu se Agencija dogovorila s Josephom Beirneom,* predsjednikom sindikata radnika veza Amerike*
(CWA), da se kola za obuku CWA u Fort Rovalu u Virginiji stavi pod okrilje AIFLD-a. kola je godinama
sluila kao glavni centar Meunarodnog sindikata radnika pota, telegrafa i telefona* (PTTI) za uvjebavanje
radnikih voa iz drugih zemalja. Sada kola postaje utoite teajeva AIFLD-a, koji su se dosad odravali u
Washingtonu. Dogovor nije lo: sedamdeset i est akri na She-nandoah Riveru, gdje osamljenost i kontrola
omoguuju zaista podrobno procjenjivanje polaznika za mogue koritenje u Agencijinim radniko-sin-dikalnim
operacijama. Ove godine AIFLD otvara i jednogodinji teaj ekonomike rada na sveuilinoj razini koji e se
odravati na Lovolinu sveuilitu u New Orleansu. AIFLD ba i nije bogzna kako jeftin: ove e godine ukupna
cijena iznositi 15 milijuna dolara, od ega gotovo 90 posto plaa amerika vlada posredstvom AID-a, a ostatak
nadoknauju rad-niko-sindikalne organizacije i velike amerike tvrtke. Od 1962. godinji je budet EIFLD-a
porastao sa 640 ooo dolara na gotovo 5 milijuna dolara, dok je budet ORIT-a ostao na 325 ooo dolara godinje.
Uza sve to, milijuni dolara usmjeravali su se posredstvom AIFLD-a u obliku kredita za njegove programe
izgradnje stanova i ostalih socijalnih projekata.
391MONTEVIDEO 24. lipnja 1966.
Heber je odobrio, a Ministarstvo vanjskih poslova poslalo svim konzulatima obavijest da je novi postupak za
izdavanje viza dravljanima komunistikih zemalja povjeren Vargasu i Storaceu. Novi postupak zahtijeva
prethodno odobrenje svih zahtjeva za vize koje postavljaju dravljani komunistikih zemalja. Postupak
odobrenja zahtijeva da sluba za useljavanje i Ministarstvo unutarnje sigurnosti u odgovarajuim slubama si-
gurnosti policijskoj i vojnoj obavjetajnoj slubi ispitaju sve podatke o podnosiocu - pa tako Ministarstvo
vanjskih poslova ne moe nikome izdati vizu, a da to prethodno nisu odobrili sluba za useljavanje i Mini-
starstvo unutarnje sigurnosti.
To je vrlo znaajna pobjeda, jer otvara mogunosti zabranama, odugovlaenju i izbjegavanju, to e sve nervirati
i ometati sovjetsku misiju i druge ovdanje komunistike misije. Mi emo imati na raspolaganju dovoljno
vremena da iz centrale i drugih stanica dobijemo izvjetaje o podnosiocima zahtjeva za vize, a osim toga
moemo utjecati na odluke tako da pripremamo falsificirane izvjetaje. Da bi zatitio sebe, Vargas je zatraio da
izvjetaje usmjerim prema vojnim obavjetajnim slubama, odakle e i stizati zahtjevi - on zna da smo u
redovitim kontaktima s pukovnikom Zipitrijom.*
MONTEVIDEO 30. lipnja 1966.
Iz stanice Buenos Aires doveo sam Freda Hausera* da nam poslui kao agent u kupnji stana u okviru operacije
hvatanja ifara ambasade UAR-a. Kao da nas je srea htjela, postariji brani par koji je vlasnik prostorija, ve je
razmiljao da ih u povoljnom trenutku proda. Poslije kraeg pregovaranja dogovorili smo da cijena iznosi,
preraunato, 35 ooo dolara. Stan je vlasnitvo izmiljene korporacije Diner, S. A. Tako je Hau-ser jednostavno
kupio sve dionice te kompanije i stan je bio na. Zakljuao sam te papire u svoj sef i ostat e tamo najvjerojatnije
dok UAR ne preseli svoju ambasadu u neku drugu zgradu. Hauser je bio savrena osoba za taj zadatak, jer ima i
ameriko i argentinsko dravljanstvo, to mu je omoguilo da kao argentinski dravljanin kupi stan. Sada emo
useliti Dereka Jonesa* i njegovu obitelj, kako bismo sakrili pravu namjenu stana. Jones je stari Cassidvjev*
prijatelj, posjeduje i britansko i urugvajsko dravljanstvo. im se oni usele i mi na taj nain osiguramo pristup,
vratit e se Schroeder i Benefield da bi utvrdili stalna mjesta za mikrofone, vjerojatno u uredima AID-a, spojene
icama sa stanom ili - to je jo vjerojatnije - izravno iz stana.
39*MONTEVIDEO
3. srpnja 1966.
Juer se predsjednik dravne banke zajedno sa svojom ekipom vratio i SAD-a s hrpom slatkih vijesti: do
prosinca 1967. odgoda plaanja ukupno 47 milijuna dolara dugovanja privatnim njujorkim bankama koja su
dospijevala prije kraja godine; novi zajam od zz milijuna dolara iz njujorkih banaka; stabilizacijski kredit
amerike vlade od 7,5 milijuna dolara; kredit AID-a od 3 milijuna dolara za gnojivo; 1,5 milijuna dolara iz
Interamerike banke za razvoj, za studije o ekonomskom razvitku.
Zahvaljujui najnovijim usvojenim stabilizacijskim mjerama, to su rezultat pritiska Meunarodnog monetarnog
fonda od svibnja, inflacija u lipnju iznosila je 14 posto od ukupnog porasta ivotnih trokova u razdoblju od
sijenja do lipnja, koji su dostigli 36,3 posto. Kako se moglo i oekivati, sindikati iznova zlokobno prijete novim
trajkovima, dok blan-kisti nude minimalna poveanja iz budetskih vikova. Storace je i dalje glavni vladin
pregovara, no anse da se izbjegne druga runda iscrplju-juih trajkova vrlo su malene ako se radnicima ne daju
nove olakice.
Kongres PCU-a treba da se odri sredinom narednog mjeseca. Pokrenuli smo glavnu propagandnu kampanju
protiv toga skupa. Partijski kongres, to se odrava jednom u pet godina, velik je njihov dogaaj na koji su
pozvali i bratsku delegaciju Komunistike partije Sovjetskog Saveza. Posredstvom Vargasa pokuavam da im se
ne odobre vize. Ako se to pokae nemoguim, kako se sada ini, ustrajno emo raditi na tome da sudjelovanje
Sovjeta na kongresu tumaimo kao njihovo mijeanje u urugvajsku politiku.
MONTEVIDEO 14. srpnja 1966.
Glavne koloradoske i blankistike frakcije obavezale su se da ustavnom reformom vrate zemlju predsjednikom
sistemu, iako se stanoviti krugovi obiju partija protive takvoj liniji. Pristae reformi dviju partija redovito se
sastaju kako bi prihvatili projekt ustavne reforme koji e odobriti predstavniki dom i predloiti zemlji na
referendum. Prihvaajui udrueni pakt o reformi, tradicionalne partije pobrinut e se da njihova verzija reforme
jedina dobije ansu da bude prihvaena. Stoga, ako glasai i odbiju zajedniki projekt koloradosa i blankista, to
nije vjerojatno, Urugvaj e zadrati sadanji kolegijalni sistem. Svrha je da se potpuno odstrani svaka mogunost
da bi mogao biti prihvaen projekt PCU-a o reformi. CNT je ve ustvrdio da pakt blankista i koloradosa
ustoliuje jaku izvrnu vlast.
393U meuvremenu, trajkovi ponovno poinju. Sindikati vladinih namjetenika trae nove olakice u obliku
zajmova - kako bi zaobili ustavnu odredbu kojom se vladi zabranjuje poveavanje plaa uoi izbora.
MONTEV1DEO 27. srpnja 1966.
Storace je uspio odgoditi trajk vladinih namjetenika, zakazan za zi. srpnja, kao i jo jedan trajk transportnih
radnika Montevidea, koji je trajk danas trebao poeti. Opinski radnici, meutim, nastavljaju u svakoj smjeni
provoditi jedan sat sjedei. Raste napetost oko kredita i naina kako da ih vlada isplati.
Storace i blankistiki lanovi vladina nacionalnog vijea na tajnom su sastanku raspravljali o naim prijedlozima
da se odbiju vize bratskoj sovjetskoj delegaciji koja treba da prisustvuje kongresu PCU-a narednog mjeseca.
Odlueno je - ispravno, mislim - da se ne uskrati viza sovjetskim predstavnicima, nego da se njihovo
sudjelovanje na kongresu iskoristi kao opravdanje za akciju protiv njihove misije nakon kongresa. Osim toga
vlada upravo studira sovjetsku ponudu za kredit od zo milijuna dolara za kupovinu sovjetskih strojeva koji bi se
mogao isplatiti urugvajskim izvozom.
Don Schroeder i Al Benefield vratili su se kako bi poboljali tehniku operaciju protiv ambasade UAR-a.
Sluajno, njihovo se putovanje podudarilo s promjenama u stroju. Radili su u naem novom stanu u sobi iznad
one u kojoj smo mi boravili i kroz prozor vidjeli ifranta kako postavlja diskove. Fotografirali su ga u trenutku
najveeg posla. Sada im nije bilo potrebno niti da se poslue vrpcama. Sifrant ak nije navukao zastore na
prozorima. Zaista, nije nam mogao bolje olakati posao.
MONTEVIDEO 19. kolovoza 1966.
Najzad, stigao je moj zamjenik. Otputovat u potkraj mjeseca. Novi ovjek je Juan Noriega,* bivi pomorski
pilot koji je nedavno zavrio boravak u stanici Managua, gdje je bio odgovoran za uvjebavanje predsjednikove
tjelesne strae i strae Somozine obitelji.
Noriega je stigao u trenutku, pogodnom da vidi jo jedan pad urugvajske demokracije. Cijeli proli tjedan
predsjednik Heber sam je bio trajkao - ne protiv inflacije, nego protiv svojih kolega u nacionalnom vijeu koji
su spreavali neka njegova imenovanja u vojsci. Najvanija imenovanja snanih vojnih linosti, na koja se Heber
bio odluio, posebno
394imenovanje generala Aguerronda* komandantom prve vojne zone (Mon-tevideo) u lipnju izazvalo je glasine
i nagaanja kako Heber planira udar protiv svoje vlastite vlade u sluaju da se ne usvoji predloeni sistem iz-
vrne vlasti s jednim ovjekom na elu. Nemamo jaih izvjetaja da podrimo njegovo stanovite, ali nema
sumnje da Heber uvodi jake antikomunistike oficire na vane poloaje. Vladino nacionalno vijee djelovalo je
bez njega sve do danas, kada je zavrio trajkom i pojavio se na televiziji da ot razloi svoju akciju.
MONTEVIDEO 24. kolovoza 1966.
Sve svoje operacije predao sam Noriegi. Za nekoliko dana letim kui. U ove dvije i pol godine budet nae
stanice porastao je na oko milijun i pol dolara, dok je u stanicu dolo samo nekoliko oficira zadatka. Bili
Cantrell* stie za nekoliko tjedana da bi radio s Oterovim odsjekom za obavjetajnu djelatnost policije. Uskoro
se oekuje dolazak jo jednog oficira pod neslubenom zatitom za operacije protiv PCU-a i srodnih revo-
lucionarnih organizacija. Dugo se odgaao dolazak tog oficira - o njegovoj se zatiti pobrinuo Holman, zajedno s
Alexom Perrvjem,* jednim od Holmanovih suigraa u golfu. Perry je direktor Uruguavan Portland Cement Co.,*
podrunice Lone Star Cement Corporation.* Centrala je od tvrtke Lone Star dobila odobrenje jo prole godine,
ali je bilo dosta tekoa da se pronae oficir koji e popuniti stroj. Predvieno je da se za sovjetske operacije
pronae jo jedan oficir pod neslubenom zatitom.
Kakav estok kontrast osjeam sada na odlasku u usporedbi s oduevljenjem, optimizmom i povjerenjem one
nedjelje mojega dolaska kada sam iz O'Gradyjeva stana promatrao gomile ljudi na Pocitosu! Ovdje sam stekao
jo jedno unapreenje i dobio povoljne karakteristike o svojoj spremnosti za posao. Ali moj osjeaj
poistovjeivanja s poslom i ljudima iz CIA sigurno je blijedio.
Holmanov pristup i moja nemogua kuna situacija prouzroili su neke tekoe, moda i gorke osjeaje. Ali to
dulje promatram ovdanju vladu, to iskrsava vie pitanja zato podravamo i pomaemo takve stvari.
Na primjer, sluaj s novim autobusima i trolejbusima za gradski promet u Montevideu. Nekoliko tjedana nakon
dolaska poao sam u luku da preuzmem svoj auto. Zamijetio sam velik broj novih vozila plave i crne boje,
parkiranih i spremnih da se ukljue u slubu u prenapuenom gradu. Bila su tamo 114 autobusa i trolejbusa, koje
je 1960. u Italiji bio naruio Nardone, tadanji predsjednik vladina nacionalnog vijea, uz cijenu od nekoliko
milijuna dolara. Vozila su stigla potkraj 1963. Ali gradska uprava pod kontrolom koloradosa nije bila kadra
platiti neumjereno visoke cijene iskrcavanja i carinskih pristojbi, koje su bile odredile luke
395vlasti i carina, nad kojom su kontrolu imali blankisti. Kako su se blankisti opirali politikoj pobjedi koja bi
pripala koloradosima ako se autobusi i trolejbusi ukljue u gradski promet (iako ih je zapravo bila kupila blan-
kistika administracija), vozila su stajala u luci sedamnaest mjeseci prije nego to su u svibnju 1973. prva etiri
autobusa ukljuena u promet. U tom razdoblju vozila su bila vani, izloena slanom zraku, vandalizmu. Kako je
blankistika dravna vlada sporo odobravala transportnoj kompaniji u Montevideu novac kojim je valjalo platiti
trokove carine i iskrcavanja, a pridoda li se tome jo i spor posao oko raiavanja uvoznih papira, 104 vozila
jo uvijek trunu u luci. Takvo podreivanje javnih interesa stranakim politikim ciljevima uope nije u
suprotnosti s nainom na koji je nedavnih godina upravljala koloradsko-blankistika vlada. Urugvaj, model
sjajnih demokratskih reformi, srozao se na uzorak korupcije i nesposobnosti.
396ETVRTI DIO
WASHINGTON 15. rujna 1966.
U centrali radim u grupi za Meksiko. Oficir sam za podrku u operacijama protiv Sovjeta u Mexico Citvju. Prvi
tjedan boravka provodim u osiguravanju zatite i slinim poslovima. Zadrat u status slubenika State
Departmenta. Prividno, radit u u okviru slube za istraivanje Ureda za obavjetajnu djelatnost i istraivanja.
Sredinji odsjek za zatitu jo uvijek provodi sistem poziva pod zatitom. Dali su mi, uobiajeno, dva imena na
koja u se pozivati kao na neposredno pretpostavljene. Telefonski broj poinje s Du-3, kao i svi brojevi State
Departmenta, ali taj telefon zvoni u centralnoj slubi zatite u Langlevu.
Zapitao sam Jakea Esterlinea,* zamjenika efa odsjeka, postoji li mogunost da me poalju u Vijetnam. Jer svi su
odsjeci prinueni da svaka tri mjeseca popunjavaju kvotu oficira potrebnih za rad u toj zemlji. Jake mi je
odgovorio da o tome ne brinem i neizravno potvrdio ope uvjerenje da veina odsjeka alje u Vijetnam
isluene. Pitao sam se da li bih poao da to i zatrai od mene. S posebnim dodacima koje prima, veina oficira
moe zapravo utedjeti cijelu mjesenu plau. Nakon osamnaest mjeseci, koliko se tamo obino ostaje, imao bih
lijep sveanj novanica koji bi mi potrajao dok ne naem drugi posao. Ali ipak ne; iskuao sam u svojoj slubi
sve vrste poslova kojima bih se morao baviti i u Vijetnamu.
Ljudi koji brinu o karijerama oficira Tajnih slubi takoer su me pozvali na razgovor. Rekoe mi da sam uao u
novi program Agencije za penzije - to znai da se mogu povui kada navrim pedeset godina i primati sasvim
pristojan godinji prihod. U trideset i prvoj ini mi se da jo ostaje dobar komad puta. No ipak je lijepo znati da
si primljen u najpovoljniji program. Ali ni tako dobri izgledi za penziju ne mogu me navesti da jo devetnaest
godina provedem bavei se ovim poslom.
Oficir na ijem mjestu radim u grupi za Meksiko ista je osoba koju sam zamijenio kada sam naputao Quito. Na
tih nain napustio je posao. Prilikom poligrafiranja nije bio kadar odgovoriti na stanovita pitanja o novanim
trokovima za boravku u Quitu. Zaista alosno. U etrdesetim
399je godinama, s obitelji koju valja uzdravati, a bez posla. To mi je pomoglo da shvatim kako moram biti
oprezan kome povjeravam svoje planove - bit e bolje da novi posao pronaem prije nego to i ta kaem.
WASHINGTON 4. listopada 1966.
U proteklih est godina organizacija odsjeka zapadne hemisfere nije se temeljitije promijenila. U izvrnim
slubama, uz Billa Broea,* efa odsjeka, i Jakea Esterlinea, nalaze se i pomoni oficiri za osoblje, obuku,
sigurnost i za protokoliranje. Imamo i slubu za obavjetajnu djelatnost u inozemstvu, u kojoj je pet oficira. Na
elu je Tom Polgar,* u slubi tajnih akcija rade etiri oficira, a vodi ih Jerry Droller, glasoviti MrBender jo iz
doba invazije u Zaljevu svinja. Ti tabovi ispituju projekte i druge dokumente podrunih stanica za koje je
potrebno odobrenje odsjeka za financiranje i za operativne odluke. Dva taba usklauju svoje odluke s drugim
slubama centrale izvan odsjeka zapadne hemisfere.
Regionalne grupacije jesu: velika kubanska grupacija s otprilike trideset oficira i Tomom Floresom na elu,
zatim manje grupe za Meksiko, Centralnu Ameriku, Karibe, bolivarske zemlje, Brazil, Urugvaj, Paragvaj,
Argentinu i ile. U odsjeka centrale radi ukupno stotinjak oficira, a neto vie od dvije stotine rasporeeno je po
stanicama. Budet odsjeka iznosi oko 47 milijuna dolara za financijsku 1967. godinu - od toga e se 5,5 milijuna
dolara potroiti u Meksiku.
Grupacija za Meksiko (WH/i) odgovorna je za pomo centrale opsenim i sloenim operacijama stanice Mexico
City. Na elu ekipe od deset oficira, od kojih je svaki odgovoran za razliite operativne dunosti u stanici, jesu
naelnik Walter J. Kaufman* i njegov zamjenik Joe Fisher.* Kako su stanovite slube DDP-a preseljene iz
centrale, naa i kubanska grupacija privremeno su udomljene u zgradi Ames, jednoj od nekoliko novih graevina
u Rosslvnu, kamo se uselila Agencija. Raditi samo Pota-macom razdvojen od Washingtona znai mnogobrojne
prednosti, ali prometne me guve jednostavno unitavaju.
Joe Fisher dao mi je upute o operacijama u stanici Mexico City. Sada razumijem zato je ta stanica na sumnjivu
glasu da ima previe kostiju, a premalo miia. Operacije su uglavnom usmjerene prema veznim slubama te
prema operativnoj podrci (praenje, promatraka mjesta, kontrola putnika, prekidanje pote, prislukivanje
telefona). Stanica loe stoji s agentima ubaenim protiv svojih glavnih ciljeva: Sovjeta, Kubanaca, lokalnih
ravolucionarnih organizacija te u meksikoj vladi i dravnoj politikoj strukturi. Operacije su mlitave, gotovo i
nema politikih operacija poput onih u Ekvadoru i veini drugih latinskoamerikih zemalja. No zato su meksike
slube sigurnosti tako efikasne u guenju ekstremne
400ljevice da nemamo zbog ega brinuti. Da je vlada u tome manje radina, nama bi, naravno, palo u zadatak da
utiremo put represivnim mjerama.
U podrci sekciji stanice za operacije protiv Sovjeta i njihovih saveznika moje su dunosti da obuhvaam i
razvijam pojedine sluajeve, to se uglavnom svodi na bavljenje papirima. U nekim sluajevima odgovoran sam
i za akciju, koju usklaujem s odsjekom za sovjetski blok. U drugim sluajevima akciju preuzima odsjek za
sovjetski blok i tada djeluje u suradnji sa mnom. Operacije protiv pojedinih misija na koje se usmjeru-jemo, ali
ne takve kojima je svrha ubacivanje ili regrutiranje osoblja pojedine misije, openito ulaze u moju nadlenost.
Regrutiranja, provociranja i osjetljivije operacije pripadaju domeni akcija odsjeka za sovjetski blok. U svim
sluajevima meusobno suraujemo. Prislukivanje telefona, promatraka mjesta, ekipe za praenje, kontrola
putnika, agenti za pristup, dvostruki agenti - za sve sam to ja odgovoran. Ali svakom operacijom regrutiranja ili
dezertiranja Sovjeta rukovodi operativna grupa slube za zapadnu hemisferu, koja djeluje u okviru odsjeka za
sovjetski blok /SB/O/WH/. Grupacije za saveznike, tj. SB/Poljska i SB/ehoslovaka ulaze u domenu suradnje
SB i slubi za pojedinu zemlju. Sreom za mene, ljudi iz odsjeka za sovjetski blok odgovorni su za prikupljanje i
aktualiziranje SPR (podaci o sovjetskom osoblju). To su vrlo detaljne analize o svakom Sovjetu za kojega se
zanimamo. Obino se informacije namijenjene SPR-u stjeu nakon dugih promatranja Sovjeta koji radi u nekoj
misiji. Prikupljaju se informacije o njegovim radnim obiajima, ponaanju u slobodnom vremenu, prijateljima, o
njegovu karakteru, o tome to voli a to mu se ne svia, o njegovoj eni i obitelji, zdravlju, njegovim slabim
tokama.
U meksikoj su grupaciji sve povezane i veina pomonih operacija pod kontrolom Charlotte Bustos,* koja u toj
slubi radi ve vie od deset godina i poznaje svaki detalj vrlo sloenih poslova. Stoga se za te operacije
zanimam vrlo povrno, ak i ako su one usmjerene protiv Sovjeta i njihovih saveznika, jer se takve operacije
primjenjuju i protiv mnogih drugih na koje smjeramo. Uza sve to, brinem o zahtjevima to se odnose na tri
promatraka mjesta zaduena za sovjetsku ambasadu te o jo pet ili est zgrada koje posjedujemo u susjedstvu
njihove ambasade. Djeluje tu jo i petnaest do dvadeset agenata za prilaenje, Meksikanaca i stranaca koji ondje
ive i imaju osobne odnose sa Sovjetima. Za njih pribavljam operativna odobrenja, provjere imena, a obavljam i
drugi administrativni posao.
Brojeve registarskih tablica amerikih vozila, zajedno s fotografijama njihovih vlasnika ili vozaa, prikupljaju
promatraka mjesta sovjetske i kubanske ambasade te saveznikih ambasada. Ti se podaci prosljeuju centrali na
daljnju istragu. Sluba sigurnosti pribavlja imena i ostale potrebne podatke iz dravne slube za registraciju. Sve
podatke koji govore o amerikim graanima ili strancima nastanjenim u SAD-u prosljeujemo FBI-ju.
CIA
401Postoji, takoer, stanovit broj sluajeva kontrapijunae u koje su umijeani i ameriki graani za koje se
znade ili sumnja da imaju veze sa sovjetskom slubom ili obavjetajnim slubama njihovih saveznika u Me-xico
Citvju. U takvim sluajevima obino se smatra da su sudionici pod kontrolom Sovjeta, ili obavjetajnih slubi
njihovih saveznika, ovisno o tome o kome je rije. Sluajeve dvostrukih agenata kontrolira naa stanica. Jedan
osobito sloen i ne ba jasan sluaj pribliio se kraju. Bio je to vrlo osjetljiv pokus zatite naih oficira.
Prije dvije godine, dok je jo bio ef odsjeka zapadne hemisfere, Des Fitzgerald odluio je da vidi koliko e biti
djelotvorna grupa oficira CIA ako radi pod zatitom trgovinske slube, gotovo bez dodira za stanicom CIA, koja
je pod kontrolom State Departmenta u ambasadi. Pokus je mogao temeljito utjecati na budue koritenje zatite
State Departmenta za CIA. To, u stvari, i jest glavni oblik zatite u zemljama u kojima ne postoje velike slube
amerike vojske. S obzirom na to da je glavni problem neslubene zatite u tome da oficiri koji su pod
slubenom zatitom u ambasadama esto moraju velik dio svojega vremena poklanjati podrci svojih kolega koji
takvu zatitu nemaju (sigurnost, komunikacije, financiranje, izvjetavanje, provjera imena, itd.), neslubena
zatita mogla bi davati suprotne rezultate. Pokus u Mexico Cityju svodio se na to da se nekoliko oficira postavi
za trgovinske predstavnike koji e biti u izravnoj vezi s centralom i nastojati da se, to je mogue manje,
oslanjaju na stanicu.
Slubu LILINK* - kriptonimi za Meksiko poinju s LI - inila su tri operativna oficira koji su nastupali kao
predstavnici za uvoznike poslove. Ured za veze priredio je poseban kriptografski stroj slian teleksu, koji je
predavao i primao ifrirane poruke pomou infracrvenih zraka. Sluba LILINK smjetena je u jednoj poslovnoj
zgradi odakle se takve linije osiguravaju slubi stanice u ambasadi, koja ima sline primopredajne ureaje.
Sigurnosne veze postoje, pa nema potrebe za osobnim sastancima izmeu slubenika koji rade u stanici i onih
izvan stanice. Sluba LILINK moe biti ukljuena i u redovit komunikacijski sistem stanice s centralom. Zadaci
oficira u ambasadi da pomau svojim kolegama svedeni su na naj-neophodnije.
Pokus je uspio samo djelomino. Nai su oficiri imali tekoa u osiguravanju dovoljno trgovinskih poslova kako
bi opravdali svoje djelovanje. S druge strane, pomo stanice bila je svedena na najmanju moguu mjeru. U
sluaju kontrapijunae, koji sam bio naslijedio, umijean je i jedan oficir u slubi LILINK. To je i dovelo do
nedavne odluke da se ta sluba zatvori.
Oficir o kojem je bila rije imao je ozbiljnih problema zbog opijanja. Odravao je veze s djevojkom koja je
radila kao slubenik u uredu za komunikacije i snimanja u naoj ambasadi - ne u stanici, nego u redovitoj slubi
State Departmenta. Otkriveno je da su fotografirali i snimali pornografske filmove o sebi i drugim parovima,
ponekad sa ivotinjama.
402Jedan od sudionika tih seansi bio je ovjek sumnjiva dravljanstva, povezan sa sluajem sovjetsko-poljske
pijunae u Americi prije nekoliko godina, ali smo ga bili izgubili iz vida.
Kada se saznalo za fotografije i filmove, kao i za to da je u toj raboti sudjelovao i sovjetsko-poljski agent,
centrala je odluila da e dopustiti oficiru da podnese ostavku slinu je odluku donio i State Department kada
je obavijeten o ulozi svoje inovnice u cijeloj igri. Njihov pomaga ponovno je nestao, i stanica je uzalud
nastojala pronai i njega, i filmove. Na oficir iz slube LILINK i djevojka nisu eljeli da o itavom sluaju
razgovaraju prije njegove ostavke, a zatim su nestali u Kaliforniju. Moj je zadatak da uskladim istragu koju
provodi stanica sa slubom sigurnosti State Departmenta. Nitko jo nije utvrdio je li poljsko-sovjetski agent re-
grutirao naeg oficira ili djevojku - to i jest glavni razlog da je LILINK ukinut. Mlai oficir koji je radio pcd
zatitom LILINK, Arthur Laden-burg,* ve se vratio u centralu.
Radei sa tabom za kontrapijunau u takvim osjetljivim sluajevima, otkrio sam rjeenje jednog misterija o
kojem se rijetko razgovaralo u centrali. Prouavajui administraciju u centrali u toku slubene obuke 1959.
godine, nikad nam nije bila spomenuta izraelska grupa ili sluba u odsjeku za Bliski istok. Kada je netko o tome
jednom prilikom bio zapitao predavaa, dobili smo odgovor koji je jasno davao na znanje da je pitanje
indiskretno. Sada sam otkrio da izraelska grupa radi u tabu za kontrapijunau, kako bi njezini tajni zadaci bili
bolje skriveni od izraelske obavjetajne slube nego kada bi grupa bila na otvorenome, u odsjeku za Bliski
istok. Jedna od mojih veza u tabu za kontrapijunau rekla mi je da je to, na alost, neophodno da ne doe do
rascjepa u lojalnosti Zidova koji su zaposleni u Agenciji.
WASHINGTON
5. listopada 1966.
Konano mi je polo za rukom da pronaem malen stan. Napustio sam Janet. Trenutak kada sam se opratao od
djece bio mi je tei nego to sam mogao pretpostaviti iako u ih redovito viati. Mislim da mi s Janet
predstoji duga i gorka bitka. Ostavljajui djecu da budu s njom, gubim emocionalnu ravnoteu - jednostavno ne
mogu dobiti pravo da se brinem o njima, snaga tradicije previe je jaka. Nisam elio izazivati kunu svau koja
bi mogla zabrinuti slubu sigurnosti u centrali i ljude koji brinu o zatiti. Bolje je da rtvujem u ovom trenutku
neto od svojih pravednih zahtjeva.
ll
403WASHINGTON 6. listopada 1966.
Rad u centrali me otupljuje sve to inim svodi se na raznoenje papira na potpis. No istina je da posao nije
dosadan. Prije ili kasnije, svi su izgledi da e se stvari pogorati. Ako odstupim iz CIA sada, morat u pronai
nov posao u ovom nesretnom gradu, ali samo zato da i dalje viam svoje sinove. Janet mi kae da bi eljela
priekati godinu, pa i neto due, prije no to zatrai razvod. Zaista bih elio da se vratim u Kalifor-niju, no tada
gotovo da i ne bih viao djecu. Ako ne podneseni ostavku, morat u se i dalje baviti tim bijednim poslom i
konano u opet biti poslan nekamo u Latinsku Ameriku, dakle i opet daleko od djeaka. Kako god okrenem,
stvari stoje loe.
Napustit u CIA. Ne vjerujem vie u ono to Agencija ini. Zavrit u resume, obavijestiti Jakea ili Broea da
traim drugi posao i ekati da se neto dobro pojavi na vidiku. Neu im rei istinu zbog koje raskidam. Kada bi
se to saznalo, garancija za moju sigurnost bila bi otkazana i jednostavno bi me pustili da odem. Rei u im da je
rije o osobnim razlozima koji se odnose na moju obiteljsku situaciju. U suprotnom, ostao bih bez plae
neophodne dok traim novi posao.
Pitanje nije u tome hou li nego kada u dati ostavku. Pitam se kako bi reagirali kad bih im napisao zbog ega
uistinu podnosim ostavku i to o svemu mislim. Na primjer, ovako:
Potovani g. Helms!*
Uljudno podnosim ostavku u Centralnoj obavjetajnoj agenciji iz ovih razloga:
Uao sam u agenciju jer sam mislio da u raditi na zatiti sigurnosti svoje zemlje borei se protiv komunizma i
sovjetske ekspanzije i istodobno pomaui drugim zemljama da ouvaju svoju slobodu. estogodinji boravak u
Latinskoj Americi pouio me da nepravde kojima vladajue manjine vre pritisak na mase ne mogu biti olakane
pokretima reformi, kakav je Savez za prOgres. Vladajua klasa nikad nee dobrovoljno napustiti svoje povlastice
i lagodnosti. Ta klasna bitka i jest razlog zato se komunizam obraa prije svega masama. Nazivamo to
slobodnim svijetom, no u ovim je prilikama jedina sloboda u stvari sloboda bogatih da iskoritavaju
siromane.
Ekonomski rast u Latinskoj Americi moe poveati dobrobiti nekih zemalja. No u veini podruja strukturalne
suprotnosti i porast stanovnitva iskljuuju predvieni porast dohotka za veinu ljudi. Jo gore, vrijednost
privatnih investicija, kredita i svega drugog to se iz SAD-a alje u Latinsku Ameriku, iz godine u godinu je
znatno manja od onog to se odatle dobiva - profita, zarada, kamata, vraanja zajmova - svega to se vraa u
SAD. Dohodak koji se preputa Latinskoj Americi ostaje u rukama vladajuih manjina koje ele ivjeti po naim
bogatakim standardima.
Operacije Agencije ne mogu se promatrati izdvojeno od takva stanja. Naa podrka i osposobljavanje policije i
vojnih snaga, osobito obavjetajnih slubi, u suglasnosti s drugim vidovima amerike pomoi posredstvom
misija za vojnu
404pomo i programa Javne pomoi, daje vladajuim manjinama sve jae oruje da zadravaju svoju mo i
odre neravnomjernosti u raspodjeli narodnoga dohotka. Nae operacije ubacivanja i guenja lijevih snaga
takoer slue jaanju vladajuih manjina, jer odstranjuju glavnu opasnost koja bi mogla sruiti njihovu mo.
Ameriki biznis i vlada povezani su s vladajuim manjinama Latinske Amerike - s nosiocima poljoprivrednih i
industrijskih posjeda i postrojenja. Nai i njihovi interesi - stabilnost i vraanje investicija - jednaki su. No mase
ljudi i dalje trpe jer nemaju ni minimalne uvjete za obrazovanje, zdravstvenu zatitu, stanovanje i prehranu. A
mogli bi to imati kada se narodni dohodak ne bi rasporeivao tako neravnomjerno.
Za mene je bilo vano vidjeti da se i ono malo to se tamo zbiva, zbiva dobro. Komunistika bolnica lijei
jednako dobro kao i kapitalistika. Ako je komunizam alternativa onome to sam vidio u Latinskoj Americi, tada
Juno-amerikancima treba prepustiti da odlue. Nama je jedina alternativa da i dalje podravamo nepravdu, ili da
se povuemo i ostavimo da karte same padnu.
A Sovjeti? Dolazi li teror KGB-a neizbjeno sa socijalizmom i komunizmom? Moda da, a moda i ne. No za
veinu ljudi u Latinskoj Americi situacija je takva da tea ne moe biti - tite ih tee stvari nego da itaju
disidentske pisce. Za njih je u pitanju svakodnevna borba za ivot.
Ne. Ne mogu odgovoriti na dileme o sovjetskoj ekspanziji i njihovu nastojanju da nas unite i uvedu
socijalizam u Latinskoj Americi. Urugvaj je, meutim, dakaz da ustavna reforma nije dostatna. Meni je jasno da
su jedina prava rjeenja ona koja zastupaju komunisti i druge lijeve snage. Nesrea je da su oni na strani Sovjeta,
ili Kineza, ili Kubanaca - sve samih naih neprijatelja.
Mogao bih poslati takvo pismo, ali ne bi bilo koristi. Jedina prava alternativa nepravdi u Junoj Americi jest
socijalizam. Bez obzira na to koju nijansu crvene boje revolucionar nosi, on je ujedinjen sa snagama koje ele
unititi Sjedinjene Drave. Najprije se moram pobrinuti za sebe, a principijelna pitanja ostaviti po strani. Zavrit
u resume i nai drugi posao prije nego to kaem to uistinu mislim.
WASHINGTON 7. listopada 1966.
Jutros je u slubi za Urugvaj prireeno slavlje. Vlada je najzad protjerala nekoliko Sovjeta - etvorica su
otputovala juer - pa tampa u Mon-tevideu sada spekulira hoe li nacionalno vijee otkazati nedavni poziv
Gromiku da posjeti Urugvaj. Protjerivanja su posljedica upornosti Luisa Vargasa - kada sam se opratao s njim,
rekao mi je da e kada vladini sindikati ponovno zaponu agitaciju pred izbore, Sovjeti snositi posljedice. (Prije
nego to sam otiao iz Montevidea napisao sam pismo kojim preporuujem da se Vargasa nagradi turistikim
putovanjem u SAD, priznanjem ako mu poe za rukom da nekoga protjera. To je samo mala nadoknada, jer ga
nikad nisam plaao.)
405Nareenje o protjerivanju temeljilo se na istom krivotvorenom izvjetaju koji smo bili priredili za Storacea,*
u sijenju, s neznatno osvjeenim podacima. Optuuje Sovjete za mijeanje u stvari urugvajskih sindikata,
kulturne i studentske poslove. U ovom trenutku protjerana su samo etiri Sovjeta, jer su kulturni atae i jo jedan
s prvog popisa na odmoru u Moskvi. Produenje njihovih viza Vargas moe sprijeiti. Dvojica za koju nismo
predvidjeli protjerivanje jesu trgovinski predstavnici. Bit e, kae Vargas, protjerani im zemlju napuste
etvorica s diplomatskim statusom.
I Montevideo i druge stanice iskoristit e protjerivanja za novu kom-panju u sredstvima informiranja protiv
Sovjeta. Na izvjetaj pripremljen za Storacea povezuje najnoviji val trajkova s kongresom PCU-a u kolovozu i
sudjelovanjem sovjetske delegacije na tom skupu, zajedno s uobiajenim dodacima o subverziji koju Sovjeti
provode posredstvom KGB-a, GRU-a i lokalnih komunistikih partija. Dokaz vjerodostojnosti plana subverzija
prikazanog u izvjetaju, prema Storaceu, jest jedanaest razliitih trajkova koji se u Urugvaju prireuju
istodobno. Nedavno je odobren i dekret o protjerivanju dvojice preostalih Istonih Nijemaca, Voglera i Kuhnea.
Ostavljeno im je trideset dana da odu. Igra s protjerivanjem Sovjeta mogla se iskoristiti protiv Sovjeta prole
godine, ali sada vie ne. trajkovi se ire. Stanica izvjetava o ulinim sukobima izmeu policije i trajkaa. Juer
su trajkali transportni radnici, namjetenici banaka i brojnih vladinih slubi. CNT smatra da je Storaceov
izvjetaj uvreda sindikalnom pokretu i trai da se nastavi borba protiv vladine ekonomske politike -uglavnom
protiv reformi na kojima je ustrajao IMF.
Ponovno pritisak na predsjednika Hebera. Na sastanku vladina nacionalnog vijea prole noi on je razmijenio
otre rijei s jednim kolora-doskim vijenikom koji je napustio sastanak, ali se ubrzo vratio da Hebera izazove na
dvoboj. Sastanak NCG-a prekinut je da bi se imenovali sekundanti. Ali kasnije je postignut sporazum o tome da
ast ni jednog od njih nije bila povrijeena. Sekundanti su potpisali dokument kojim potvruju da je dvoboj
otkazan. Sukob je izazvan kada se Heber razbjesnio nakon to ga je koloradoski vijenik podsjetio da je prole
godine, dva dana prije propasti prve banke, povukao iz nje 800 ooo pezosa.
WASHINGTON 15. listopada 1966.
Zanimljiv kablogram iz stanice Mexico City naveo me ponovno na razmiljanje. Kaufman mi je dodijelio akciju
- predlae se da se oficir CIA imenuje ataeom amerike ambasade za olimpijske igre 1968.
Ve neko vrijeme stanica izvjetava o sve veem broju trenera iz komunistikih zemalja koji su pod ugovorom s
Meksikim olimpijskim ko-
406mitetom da pomognu u pripremama meksikih natjecatelja za igre. I est amerikih trenera sklopilo je sline
ugovore, ali ih je znatno manje u usporedbi s etrnaest ili petnaest komunista - sve istonoevropskih zemalja.
Izmeu nekolicine Amerikanaca i njihovih komunistikih kolega zapoeo je pravi mali hladni rat na sportskim
borilitima, no taj hladnoratovski ovinizam zaista je degeneracija profesionalnog rivalstva. U to je umijeana i
ambasada u Mexico Citvju, jer je kulturna sekcija USIS-a dala specijalno odobrenje Amerikancima u okviru
Programa razmjene strunih kadrova. Na osnovi tih odobrenja njih plaa Meksiki olimpijski komitet. U neko-
liko je sluajeva upravo to pridonijelo da neki treneri koji su trebali dobiti otkaz ostanu i dalje.
Stanica takoer izvjetava kako su obavjetajni oficiri komunistikih zemalja dobili zadatke da obavljaju
dunosti u vezi s pripremama za olimpijadu. Takvi im poslovi omoguuju kontakte sa irokim krugom meksikih
inovnika koji rade u Olimpijskom komitetu, kao i s velikim brojem ljudi koji u Organizacijskom komitetu
olimpijskih igara obavljaju razliite poslove. Obavjetajne slube komunistikih zemalja privlai da iskoriste
olimpijske igre kao mogunost da svoj operativni potencijal proire u tako velikoj grupaciji vladinih
namjetenika, poslovnih ljudi, kulturnih i slinih poslenika.
U kablogramu iz stanice Mexico City obrazlae se nedavni prijedlog ambasadora Fultona Freemana da CIA
osigura jednog oficira koji e obavljati poslove olimpijskog ataea amerike ambsade. Takav e zadatak, rezonira
ambasador, biti opravdan, jer oficir CIA moe nadzirati obavjetajne oficire komunistikih zemalja na redovitim
sastancima olimpijskih ataea - od kojih su neki graani sa stalnim boravkom u Mexico Citvju, a drugi su
slubenici diplomatskih misija. Oficir CIA moi e nadzirati olimpijske ataee komunistikih zemalja, jer e se
njegov posao u meksikom Olimpijskom komitetu i Organizacijskom komitetu ispreplitati sa zadacima tih
ataea. Ako Agencija nije kadra pronai odgovarajueg oficira za ataea, ambasador e se odluiti za
najpogodniju mogunost koju ve ima u izgledu. Jer, sve vei zahtjevi koje Meksikanci upuuju ambasadi zbog
poslova u vezi s olimpijadom, uz oekivani veliki interes Amerikanaca da prisustvuju olimpijadi, opravdavaju da
se odredi jedan oficir koji e cijelo vrijeme raditi na tim poslovima.
Sef stanice, Win Scott,* kae u kablogramu da bi odreivanje jednog oficira za taj posao donijelo stanici
viestruku korist. Najprije, stanica je u nepovoljnoj situaciji, jer samo tri od ukupno petnaest ili dvadeset slube-
nika imaju slubenu zatitu ambasade i uvedeni su u popis diplomatskog osoblja. Takvo ogranienje, za koje
valja zahvaliti prethodnim ambasadorima, spreava pokretljivost oficira stanice u diplomatskom zboru, uprav-
ljanje (ak i najvanijim) meksikim politikim partijama, ministarstvom vanjskih poslova i drugim vladinim
slubama i profesionalnim organizacijama. A sve su to vani ciljevi stanice za ubacivanje i operacije tajne
407akcije. Jedan oficir dodijeljen da izvrava zadatke u vezi s olimpijadom mogao bi imati slobodan pristup
svima njima za odabiranje i regrutiranje novih agenata za otvaranje kontakata. Drugo, oficir bi iz dovoljne
blizine mogao motriti barem neke od olimpijskih ataea komunistikih zemalja i uspostavljati osobne odnose s
njima. U ovom trenutku stanica niti nema oficira u izravnim odnosima s bilo kime iz diplomatskih misija
komunistikih zemalja. Tree, oficir stanice za olimpijadu moi e dobiti informacije o trenerima iz
komunistikih zemalja koji uvjebavaju meksike natjecatelje, i to posredstvom amerikih trenera koji su ve i
tako pod zatitom ambasade zbog svojih specijalnih odobrenja. Sef stanice dodaje u kablo-gramu da e oficir za
olimpijadu imati poseban ured u ambasadi i djelovat e kao odsjek ambasadorova ureda - s obzirom na to da je
nuno imati to diskretnije veze sa stanicom.
Naruio sam dosjee iz odsjeka za prikupljanje podataka o prolim olimpijadama. Bit e to uzbudljiv posao.
WASHINGTON 25. listopada 1966.
Primio sam dosje operacija o dosadanjim olimpijadama - bili smo na svim igrama otkako su se Sovjeti I95Z.
godine pojavili u Helsinkiju. Mel-bourne, Rim, Tokio i sada Mexico City. Provokacije, dezertiranja, pro-
paganda, regrutiranje amerikih natjecatelja za operacije u olimpijskom selu, zimske igre, ljetne igre - uvijek i
svuda CIA.
Billu Broeu* i Daveu Murphvju,* efu odsjeka za sovjetski blok, napisao sam dokument kojim preporuujem da
se prihvati prijedlog stanice Mexico City. U biljeci sam rekao da imam uvjete, da postanem ambasadorov
olimpijski atae, jer sam uvijek bio velik takmiar - iako u mati. Napisao sam to u ali i mislio da e se svi
slatko nasmijati, ali Murphv je pokazao zanimanje za moj prijedlog. Broe je bio ef stanice Tokio na olimpijadi
1964. godine. Nije previe oduevljen cijelom tom stvari. No stanici Mexico City poslao sam kablogram
javljajui da je prijedlog u naelu prihvaen i da e centrala sa State Departmentom raspraviti predmet i potraiti
kandidata. Kaufman mi je rekao da su moje anse da odem tamo vee od polovice. Mislim da u odgoditi svoju
ostavku - moda u na olimpijadi stupiti u vezu koja e mi donijeti nov posao. Veeras u nekoliko puta
podignuti utege i moda optrati oko bloka u kojem stanujem. Kau da je Mexico City pravo mjesto da se u
njemu ivi.
408WASHINGTON i. prosinca 1966.
Na izborima u Urugvaju prole je nedjelje prihvaen pakt blankista i' koloradosa o ustavnoj reformi. Koloradosi
su osvojili predsjednitvo -general Gestido preuzet e dunost. U travnju je bio dao ostavku u nacionalnom
vijeu kako bi zapoeo kampanju za reformom. Koloradosi e takoer kontrolirati zakonodavstvo, pa tako nee
vie biti isprika zbog izostajanja akcije. FIDEL, politika fronta PCU, zabiljeila je prilian dobitak. Osvojili su
est sjedita u predstavnikom domu, od ukupno 70 ooo glasova (5,7) posto). Godine 1962. bili su od 41 ooo
glasova osvojili 3,5 posto, a 1958. godine, kada su blankisti bili preuzeli vlast, od ukupno 2.7 ooo glasova njima
je pripalo z,6 posto. U tih osam godina PCU je vie nego udvostruio postotak glasova i utrostruio svoju
prisutnost u predstavnikom tijelu.
Heber i Storace nisu se ba dobro proveli. Djelovali su zajedno. Heber za predsjedniki, a Storace za
potpredsjedniki poloaj. Medu blankistima bili su dosta zaostali, trei sa svega 83 ooo od moguih neto vie od
milijun glasova. Juer je Heber odluio da uzme dvomjeseni odmor - pre-ostaju mu jo samo tri mjeseca
dunosti u nacionalnom vijeu. Luis Vargas podnio je ostavku na dunost direktora ureda za useljavanje.
Nije vjerojatno da e se poduzeti bilo kakva dodatna akcija protiv Sovjeta, Istonih Nijemaca ili drugih, ali
rezultati koje smo postigli u proteklih jedanaest mjeseci otkako smo poeli raditi sa Storaceom i Varga-som,
zaista su impresivni: est Sovjeta, tri Sjevernokorejca, dva Istona Nijemca i jedan Cehoslovak.
WASHINGTON 5. prosinca 1966.
Jo se uvijek nadam da u u stanici u Mexico Cityju dobiti zadatak kao olimpijski atae, iako se imenovanje
odgaalo nekoliko puta zbog dogovora izmeu stanice i ambasadora i izmeu centrale i odsjeka. U meu-
vremenu, javio sam se na predavanja koja otkrivaju da je Meksiko jednako zanimljiv kao i Ekvador ili Urugvaj -
moda i vie zbog strahovitih neuspjeha njegovih pokreta za socijalnom pravdom.
Kao to je to sluaj u Ekvadoru i drugim latinskoamerikim zemljama, Meksiko je takoer imao svoju
oslobodilaku revoluciju u devetnaestom stoljeu, ali je ona i ovdje sluila prije svega podrezivanju krila
katolike Crkve. Kada je 1910. buknula revolucija okonavajui 3o-godinju diktaturu, vie od tri etvrtine svih
ulaganja u Meksiku bilo je u privatnim rukama. Ameriki kapital procjenjivao se na milijardu dolara. Ne iznena-
409uje, meutim, da su dvije osnovne poluge revolucije 1919-192,0. bile zemljina reforma i podravljenje
ekonomike. Vanost potonje postajala je sve vea nakon to su amerike vojne snage bile okupirale Veracruz
kako bi time podrale zahtjeve za vraanje na stanje prije 1919. godine. Meutim, borbe oko stupnja i hitnosti
uspostavljanja ciljeva revolucije izazvale su graanski rat koji je uzeo milijun, a moda i dva milijuna, ivota do
19 zo. kada je zavrio. Meu rtvama bili su mnogi prvaci revolucije.
Veina idealnih postavki zemljine reforme i podravljenja privrede iz doba meksike revolucije ugraena je u
ustav iz 1917. godine, koji je i danas na snazi. Neki ustavni principi bili su, meutim, ostavljeni za kasnije
dravne i federalne zakone - to je pomalo dovodilo do toga da se odredi to se moe odgoditi i o emu se moe
pregovarati na krau stazu, a koje su to glavne promjene koje e se izvriti kasnije.
Od samog poetka revolucije smatralo se da je zemljina reforma osnovica svih socijalnih i ekonomskih
promjena, iako su postojala brojna neslaganja o stupnju i brzini preraspodjele zemlje. Glavna tema bilo je
okretanje unatrag: traenje prava vlasnitva na zemlju oduzetu ranije od seljaka u svrhu okrupnjavanja. Zemlja u
seljakim rukama, mislilo se, poveat e proizvodnju i iznad svega stvoriti ponos, seoski ponos, koji e posluiti
utemeljenju novog osjeaja dravnosti, kao to je i revolucija uspostavila nove vrijednosti i umanjila stare. Iako
su privatna vlasnitva nad zemljom porasla nakon to je zapoela preraspodjela, glavno ustavno pravilo za
agrarnu reformu bio je ejido: zajednika zemlja u vlasnitvu sela, razdijeljena seljacima koji mogu svoje parcele
otuiti samo uz velike tekoe. Ejido je u teoriji znaio povratak pravu koje je postojalo prije reforme, a
uklonjeno je ustavom iz 1857. godine.
Zemljina reforma nastavila se u poetku sporo, ograniena preteno na ozakonjenje oduzete zemlje, do ega
je bilo dolo za graanskoga rata. No kasnih dvadesetih godina eksproprijacija i preraspodjela su ubrzane, a
vrhunac su dosegle pod predsjednitvom Lazara Cardenasa (1934-1940). Cardenas je rasporedio vie od
etrdeset milijuna akri zemlje, to je izazvalo povoljan odjek u vie od dva milijuna ljudi. Predsjednici nakon
Cardenasa nastavili su s preraspodjelom zemlje, iako ogranieno, dok je tvrdokorno masovno seosko siromatvo
izazivalo tvrdnje o propasti tog najvanijeg programa revolucije.
Osim preraspodjele zemlje, smatra se da je Cardenasov reim predstavljao vrhunac ciljeva revolucije da se
industrija i prirodni izvori izdvoje iz kontrole stranaca. Podravljenje amerike i britanske petrolejske industrije
1938. godine najpoznatija je Cardenasova mjera kojom je dokazao prihvaanje odluka ustava iz 1917. o
podravljenju ekonomike. U drugom svjetskom ratu Meksiko se ponovno zbliio sa SAD-om; za mnoge je pro-
matrae promicanje agrarne reforme i podravljenja industrije u tom razdoblju i zavrilo.
410Za vladavine Miguela Alemana (1946-1952) strani je kapital ponovno pozvan u Meksiko i sve je vie rastao,
usprkos programu meksikaniza-cije, kojim se zahtijevalo 51 posto meksikog vlasnitva u vanim tvrtkama.
Aleman i vlade poslije njega usmjeravale su nove investicije u velike rudnike i tvornice te u poljoprivredu,
sisteme navodnjavanja, elektrine centrale i turizam. Do 1965. inozemne su investicije u Meksiku porasle na
1,75 milijardi dolara, od ega 80 posto pripada stotinama amerikih kompanija koje ovdje rade. Osim toga,
meksika je vlada od drugog svjetskog rata izgradila tisue milja novih putova, stotine novih kola i ostvarila
brojne izvanredno vane socijalne projekte, kao to su sistemi pitke vode. Godine 1965. koeficijent investiranja
iznosio je 18,9 posto, slijedei prosjeni porast stope ukupnog narodnog proizvoda od 1961. do 1965. od 6,6
posto, odnosno 3 posto po stanovniku. Meksiko je proirio izvoz (kava, pamuk, eer, penica, kukuruz, voe,
sumpor, fini metali) i poveao ga u prosjeku za 8,5 posto godinje u istom razdoblju.
Na prvi pogled sve to odaje dojam optimistike situacije, zemlja u rukama seljaka, visoke stope rasta
poljoprivrede i industrije. Sigurno, to bre raste industrija, to bre novi prirodni izvori omoguuju investiranje u
seoske projekte, navodnjavanje i transport, a na socijalnom planu kolovanje, podizanje stanova i medicinsku
pomo. No poblie istraivanje otkriva neoekivanu prirodu razvitka Meksika nakon drugog svjetskog rata i
doputa da se povjeruje kako su prvotni ciljevi socijalne pravde i pravednije raspodjele narodnoga dohotka
nestali nakon Cardenasova reima.
Sredinji je problem isti kao i u veini drugih zemalja Latinske Amerike: javlja se moderan sektor, s intenzivnim
prilivom kapitala, u kojem mogunosti zapoljavanja postoje samo za malen dio radnika - u sluaju Meksika,
oko 15 posto. Usprkos brzom proirenju, moderni sektor ini se da ne moe primiti vei dio radnikog
potencijala, ostavljajui tako golemu veinu da tavori u nezaposlenosti ili tek povremenom zapoljavanju na
unajmljenim zemljitima, i to na najprostijim poslovima. Moda se najbolji primjer nejednakog razvitka Meksika
moe vidjeti u nainu raspodjele dohotka po stanovniku, koji je dostigao 475 dolara - daleko vie od
latinskoamerikog prosjeka. Prema podacima banke za interameriki razvoj, siromanija polovica meksikog
stanovnitva prima samo 15 posto ukupnog dohotka po stanovniku - u prosjeku otprilike dvanaest dolara
mjeseno po osobi.
Prema podacima Ekonomske komisije Ujedinjenih naroda za Latinsku Ameriku,1 15 posto nacionalnog dohotka
koji prima siromana polovica stanovnitva manje je nego to prima ista kategorija stanovnitva u bilo kojoj
drugoj zemlji Latinske Amerike. Najsiromanijih 2.0 posto meksikog
1 La Distribucion del Ingreso en America Latina, Naciones Unidas, New York, 1970. Temeljeno na slubenim
meksikim statistikama iz sredine ezdesetih godina.
411t-
stanovnitva prima samo 3,6 posto dohotka po stanovniku - manje nego u Salvadoru, Kostariki ili Kolumbiji.
Najsiromanijih deset posto populacije Meksika, oko 4,2 milijuna stanovnika, prima prosjean dohodak od oko
pet dolara mjeseno. Dapae, oba dijela, i u onih najsiromanijih 2,0 posto, i u one polovice ukupnog
stanovnitva zemlje koja slabije ivi, dohodak je izmeu 1950. i 1965. opao - tako da je apsolutna vrijednost
dohotka to ga prima dvadeset posto najsiromanijeg stanovnitva Meksika takoer opala. Jasno je da siromani
postaju u Meksiku jo siromaniji, usprkos pravom bumu poljoprivrede i industrije.
Dakle, koje je grupacije favorizirala meksika vlada nakon drugog svjetskog rata? Prema istim podacima ECLA,
gornjih 5 posto na meksikoj skali dohotka prima gotovo 26 posto narodnoga dohotka - iako je dio te grupacije
spao nakon 1950. sa gotovo 33 posto. Ostalih 45 posto gornje polovice meksikog stanovnitva povealo je svoj
dio, pa sada raspolae s oko 55 posto narodnoga dohotka. U zakljuku ECLA izvjetava da se ne naziru
promjene u raspodjeli dohotka u Meksiku od 1950. godine, osim to siromaniji prolaze sve gore, dok je gornjih
pet posto ispustilo neto od svoga dijela, ali je ipak zadralo etvrtinu narodnoga dohotka.
Sto da se pomisli o takvoj neravnomjernoj raspodjeli - od prosjenog dohotka po stanovniku, koji iznosi 475
dolara, polovica stanovnitva prima samo oko 150 dolara godinje. Ili, drukije, najbogatijih 2.0 posto
stanovnika Meksika prima otprilike 55 posto nacionalnog dohotka, dok 2.0 posto najsiromanijih prima manje
od 4 posto. Bez obzira na materijalne poticaje i stvaranje unutarnjih trita - meksika revolucija, ako je ikada
teila socijalnoj pravdi, danas slui interesima manjine.
WASHINGTON 10. prosinca 1966.
Sto vie o Meksiku znam, to mi se vie meksika revolucija ini praznom retorikom ili, bolje, deformiranim
pokretom kojim su ovladali poduzetnici i birokracija. Odluke koje su omoguile tako velike nerazmjere u
raspodjeli dohotka donosila je politika organizacija to se razvila na pobjednikoj strani revolucije i tako postala
kiobran za privlaenje razliitih dijelova meksikog drutva u revolucionarni proces. Ta partija, to se sada
naziva Institucionalno-revolucionarnom partijom (PRI), provodi jo od 192,0. jednopartijsku diktaturu.
PRI je institucija koja privlai panju i zbog dugog monopola na mo, a i zbog svojeg vrlo heterogenog sastava.
Naelno, sastoji se od tri sektora, od kojih svaki ukljuuje masovne organizacije: seljaki sektor u Nacionalnoj
konfederaciji kampesinosa (CNC), radniki sektor u Konfede-raciji radnika meksika (CTM) te narodni sektor
(srednja klasa) u Nacionalnoj konfederaciji narodnih organizacija (CNOP). Svaka masovna organizacija ima
svoju vlastitu nacionalnu, dravnu i lokalnu politiku strukturu, koja sudjeluje u odgovarajuim nacionalnim,
dravnim i lokalnim administracijama PRI, raspravljajui o politikim odlukama u skladu sa svojim interesima.
No vane odluke, ukljuujui i imenovanja kandidata za pojedine dunosti, donosi centrala. PRI u Mexiko
Citvju. Na elu PRI je izvrni komitet od sedam ljudi, u kojem je esto prvi ministar (koji dri resor unutarnje
sigurnosti) i predsjednik. Rasprave masovnih organizacija i lokalnih organizacija PRI pomau u procesu
donoenja odluka, ali se tim procesom upravlja odozgor.
Podreujui te tri masovne organizacije i njihove unutarnje sisteme demokratskog centralizma svom okviru, PRI
ima monopol u interpretiranju ciljeva i izvravanju programa revolucije. Prednosti su politika stabilnost od
ipzo-tih godina i pogodna klima za inozemne investicije jo od drugog svjetskog rata. Djelotvornost se ima
zahvaliti i tome to su zakonodavstvo i pravosue potinjeni izvrnoj vlasti i pod kontrolom PRI. Pritisak na
politiku opoziciju, posebno na komuniste i druge marksistike organizacije, mogao se lako i djelotvorno
primijeniti kad god je zatrebalo.
Prema politikoj opoziciji, koja se povremeno javlja, PRI se jo uvijek odnosi tradicionalistiki. Ponajprije
pokuava pridobiti opoziciju da se ukljui ili u nekom obliku surauje s PRI. Ako to nije mogue, zadrava se
nadzor nad takvom grupacijom i u pravom trenutku stupaju na snagu represivne mjere. Svje primjer prve
metode bilo je lutanje biveg predsjednika Cardenasa, kada je 1961. postao voom novoosnovanog Ijeviar-skog
Pokreta za nacionalno osloboenje (MLN). Godine 1964, nakon to su ga javno napali voe PRI, Cardenas se
vratio u obor i podrao slubenog kandidata PRI za predsjednika - izazivajui ozbiljne podjele unutar MLN-a.
Drugi primjer bila je konfederacija nezavisnih kampesinosa (CCI), osnovana na poetku i96o-tih godina kao
suparnik CNC-u, organizaciji u krilu Institucionalno-revolucionarne partije. Na elu CCI-a bio je Al-fonso
Garzon, bivi voa CNC-a. Imao je snaan program koji je podrazumijevao radikalne zemljine programe.
Vladin pritisak na CCI i nagovaranje Garzona da se vrati u PRI dovelo je na koncu do toga da je Garzon obnovio
svoju podrku PRI. U meuvremenu je doveo do rascjepa u CCI, pokuavajui protjerati njegove komunistike
prvake, koji su, meutim, nastavili svoju aktivnost u grupaciji CCI koju su kontrolirali.
Kako je izazov revolucije rukovodstvu PRI morao doi s lijeva, i ideoloki i u smislu posebnih socijalnih i
ekonomskih programa, PRI pokazuje najmanju trpeljivost prema lijevim grupama koje odbijaju suradnju.
Represije su redovite, kanjavanja okrutna. Nedavni je primjer iz 1964. godine, kada je bio uhapen Ramon
Danzos Palomino, voa prokomuni-stike grupacije u CCI, koji je vodio kampanju da te godine postane pred-
sjednikom, iako njegovoj izbornoj organizaciji, koju su sainjavali komu-
413
lS*BW5.1
niti, nije bilo doputeno da slubeno nastupa. No njegova djelotvornost u kampanji ipak je navela PRI da ga se
rijei na neko vrijeme. Obino je optuba za neeljene politike aktivnosti opozicije socijalno raspadanje
ove ili one vrste.
PRI, uza sve, ima vlastitu verziju demokratskog centralizma i prenoenja odluka na masovne organizacije.
Politika opozicija koja se moe nadzirati ili kooptirati podnosi se, a zapravo obeshrabruje. No opozicije koje ne
poputaju, suoavaju se s represijom teke ruke. Graanske slobode zavise od toleriranja razlika u miljenjima, a
ta se trpeljivost povremeno mijenja. Sredstva javnog informiranja vrlo su dobro uvjebana da sama sebe
cenzuriraju. Razboritost nalae suradnju sa sistemom, a parole PRI, to ne iznenauje, pozivaju na drutveni
mir i nacionalno jedinstvo.
No neka jednostavna pitanja ne mogu se izbjei: ako PRI predstavlja kampesinose, radnike i ostali narod kao
svoje masovne organizacije i propagira da je tome tako, kako je onda mogue da je dozvolila da biznismeni,
industrijalci i drugi profesionalni upravljai uivaju tako prekomjerni dio narodnoga dohotka? Moe li biti da
prvaci PRI tee da se, zahvaljujui svojim politikim aktivnostima, i sami nau meu gornjih 5 posto? Ili, to je
moda vjerojatnije, nije li PRI kao i ranije revolucionarni proces - jednostavno instrument biznisa, industrije i
profesionalnih organizacija i, u stvari, sluga gornjih 5 posto? Zato su, konano, tekovine meksike revolucije
jo uvijek neostvarene, gotovo pedeset godina nakon pobjede revolucije?
WASHINGTON
15. prosinca 1966.
Grupacije za Meksiko i Kubu vratile su se iz zgrade Ames u centralu, to mi je olakalo sastajanje s kolegama iz
odsjeka za sovjetski blok. No dnevni posao, koji se svodi na okretanje papira, zamoran je i ne potie ovjeka na
razmiljanje. itajui obavjetajne izvjetaje, dnevne kablo-grame i depee izmeu centrale i stanice Maxico
City, kao i dosje o pojedinim operacijama, otkriva se isti osnovni pristup suzbijanju pobuna kao i u Montevideu,
Quitu i drugim stanicama zapadne hemisfere. Podravamo dobre momke, nae prijatelje, a briljivo nadziremo
loe momke, nae neprijatelje, i tuemo ih to ee.
U Meksiku vlada uz nau pomo kontrolora naeg zajednikog neprijatelja dosta dobro - a ono u emu vlada ne
uspije stanica moe uiniti sama. Operativna je sredina, dakle, prijateljska, iako je neprijatelj znaajan po
veliini, opasan po intencijama i osjetljiv u pogledu tijesne blizine SAD-a. Neprijatelji u Meksiku:
414SOCIJALISTIKA NARODNA PARTIJA (PPS)
PPS je najvea lijeva politika grupacija. Procjenjuje se da okuplja oko 40000 lanova. Osnovao ju je kasnih 4o-
tih godina Vicente Lombardo Toledano, koji je za Cardenasova predsjednikovanja reorganizirao meksike
radnike u Konfederaciju radnika Meksika (CTM). PPS je jedina komunistika partija koju meksika vlada
priznaje. U razdoblju prijelazne vlade, nakon Cardenasa i prije Alemana - za vrijeme drugog svjetskog rata -
Lombardo je bio voa radnikog sektora PRI. No u narednih nekoliko godina izgradio je PPS tako da je postala
jednom od najveih marksistikih partija zapadne hemisfere. Bio je i predsjednikom Konfederacije
latinskoamerikih radnika (CTAL), regionalne lanice Svjetske sindikalne federacije (WFTU) sa sjeditem u
Pragu, sve dok CTAL nije uga-snuo 1964. godine.
Iako se za potrebe CIA smatra da je PPS komunistika partija, ona je neortodoksna zbog svojeg lokalnog
karaktera i autonomije. Obje te karakteristike posljedica su silovite, kaudiljistike Lombardove linosti. PPS
podrava sovjetsku vanjsku politiku i marksistika rjeenja nacionalnog pitanja, a prezire nasilne revolucije na
raun taktike miroljubivosti i postupnosti. Otro se suprotstavlja amerikim investicijama u Meksiku i tijesnim
vezama izmeu vlada Meksika i SAD-a.
Neobina autonomija PPS-a u meunarodnim prilikama zbrkana je zbog suradnje, iako ograniene, i podrke
koju daje PRI u zemlji. Stoga je, moda, upravo PPS najbolji primjer politike PRI, koji doputa kontroliranoj
opoziciji djelovanje kako bi se disidenti privlaili pokornoj opoziciji i odbijali od nepokolebljivih grupacija. Od
izbora 1958, na primjer, PPS je javno podravao predsjednike kandidate PRI, a istodobno je imao vlastite
kandidate za sjedita u kongresu.
PPS prima od PRI odgovarajuu pomo na nekoliko naina, osim to mu se jednostavno doputa djelovanje.
Prema meksikim zakonima, da bi jedna partija bila slubeno registrirana za izbore, potrebno je da prikupi 75
ooo potpisa. Iako PPS broji znatno manje ljudi, PRI doputa privid da se PPS moe registrirati. Kao reultat - na
izborima 1964. godine PPS je poveao broj svojih predstavnika u parlamentu od jednoga na deset, zahvaljujui
novom izbornom zakonu koji doputa posebna poslanika mjesta za manjinske partije. Tih deset mjesta koja ima
PPS ini pet posto svih mjesta u parlamentu, iako je PPS dobio samo i posto glasova. Ope je uvjerenje da PPS
prima i izravnu financijsku pomo od PRI, iako nema pouzdanih obavjetenja o tome. PPS ima i svoje
omladinsko krilo, Juven-tud Popular, sa otprilike dvije do tri tisue lanova. To krilo ima stanovit utjecaj na dvije
glavne organizacije meksikih studenata: Nacionalnu federaciju studenata tehnike (FNET) i Federaciju
sveuilinih studenata (FEU). PPS je podravao este studentske demonstracije ove godine, iako se pobrinuo da
ne doe do nasilja.Frontovski posao PPS-a zaokruen je u Generalnoj uniji radnika i seljaka (UGOCM), koju je
osnovao Jacinto Lopez, raniji voa CNC-a, seoskog fronta PRI. Procjenjuje se da UGOCM ima 2.0 ooo lanova,
uglavnom kampesinosa. lanica je WFTU. S glavnim uporitem u dravi So-nari, UGOCM je bio pokrovitelj
invazije seljaka na zemlju, ali je odmazda bila neznatna - to pokazuje da PRI tolerira opoziciju koju moe
nadzirati i kojom se okoriuje. Sam Lopez, iako je dezertirao iz PRI, izabran je u parlament 1964. Openito se
smatra da je ovjek broj dva u PPS-u. On je takoer pristaa postupnih mjera i suradnje unutar datog sistema.
Usprkos taktikim uspjesima, PPS ima velike nevolje zbog podjele na ljevici. Nedavno se Ijeviarska grupa
PPS-a, koju predvodi Rafael Estrada Villa, odijelila od PPS-a i prozvala se Nacionalnim revolucionarnim
direktoratom (DNR). Estrada je i dalje poslanik PPS-a, iako se DNR pribliava militantnijoj kineskoj liniji.
PPS je, osim toga, dokazano okupljalite lijevih snaga u oima onih koji smatraju da se PRI ponaa previe
umjereno. PRI opet smatra da se funkcija PPS-a moe podnositi sve dok lanovi PPS-a slijede pravila. PRI
povremeno nagrauje rukovodstvo PPS-a - na primjer sa deset mjesta u kongresu - i jedina je opasnost u tome da
PPS ne dopusti irenje nepoeljnih frakcija, kakva je Estradina grupa.
KOMUNISTIKA PARTIJA MEKSIKA (PCM)
Iako djeluje u Meksiku od 1920. godine, PCM nikad nije bila kadra privui brojnije lanstvo. Procjenjuje se da
sada broji oko 5000 lanova, uglavnom iz seoskih i urbanih niih srednjih i niih klasa. U PCM-u su i neke
istaknute intelektualne i kulturne linosti Meksika. Meu njima je najpoznatiji slikar fresaka David Alfaro
Siqueiros. No zbog malobrojnog lanstva PCM se nikad nije mogla slubeno prijaviti za izbore.
PCM tijesno slijedi sovjetsku liniju, s glavnim naglaskom na legalnoj borbi, ostavljajui oruane akcije za
specifine taktike potrebe. Njezini unutarnji programi temelje se na antiamerikom nacionalizmu, dok u
vanjskoj politici podravaju pozicije Sovjetskog Saveza i obranu kubanske revolucije. Iako partijske aktivnosti
ozbiljno trpe zbog nedostatka sredstava, PCM ima svoju knjiaru i izdaje tjedne novine La Voz de Mexico.
Omladinsko krilo partije, Komunistika omladina Meksika, broji oko 500 lanova, ali i oni uspijevaju znatno
utjecati na vanu studentsku organizaciju, Nacionalni centar demokratskih studenata (CNED), te na nastavu
prava, politikih nauka i ekonomije na nacionalnom sveuilitu u Mexico Citvju. Poput PPS-a, i PCM je
podravao ovogodinje studentske demonstracije, ali je bio dovoljno paljiv da javno ne podri donoenje odluka
nasilnim putem.
Sve donedavno PCM je biljeio znaajne uspjehe u ubacivanju u sindikate radnika petrolejske industrije,
eljeznica i u sindikate uitelja. Me-
416utim zahvaljujui represiji koju je proveo PRI posredstvom vlade prema voama PCM-a u trajkovima
petrolejskih i eljeznikih radnika 1958, utjecaj je komunista na ta dva sindikata oslabio. No zato utjecaj na Na-
cionalni sindikat nastavnika (SNET), takoer lanicu WFTU-a, djeluje i dalje.
PCM je uspjeno djelovao i u seoskim organizacijama. Godine 1963. partija je, zajedno s MLN-om i
organizacijom seljaka koju je predvodio bivi voa PRI Alfonso Garzon, osnovala Konfederaciju nezavisnih
kam-pensinosa (CCI). Kada se Garzon kasnije raziao s PCM-om, lanovi Komunistike partije pod vodstvom
Ramena Danzosa Palomina zadrali su kontrolu u jednoj frakciji CCI-a.
Iste te godine PCM je zajedno s CCI i frakcijom MLN koju je kontrolirao osnovao Narodni izborni front (FEP)
da bi pripremao svoje kandidate za izbore 1964. PRI, meutim, nije dopustio da se FEP registrira. Pa ipak,
Danzos je dobio zo ooo pismenih glasova. Nedugo nakon izbora, Danzos, nepokolebljiv i neprijateljski
raspoloen prema PRI, uhapen je i jo i danas ami u zatvoru. Nastavlja se vladina represija protiv PCM-a,
FEP-a i frakcije CCI koju kontrolira Komunistika partija. Vlada vrsto dri pokret u rukama. Uguivanje tih
aktivnosti jasno pokazuje da je PRI zabrinuta utjecajem koji PCM ostvaruje meu siromanim seljakim
masama.
POKRET ZA NACIONALNO OSLOBOENJE (MLN)
MLN je osnovan na latinskoamerikoj konferenciji za nacionalni suverenitet, ekonomsku nezavisnost i mir, to
je o.drana 1961. u Mexico Citvju. Bivi predsjednik Lazaro Cardenas, koji je predsjedavao konferenciji, postao
je jedan od voa MLN-a. Svrha MLN-a bila je da se osnuje politiki pokret posveen dogaajima na ljevici koji
e natkriliti ideoloke razlike, a ne razdvajati pojedine partije, kao to su PPS i PCM te nezavisne grupacije.
MLN je pod Cardenasom imao znaajnih poetnih uspjeha u ujedinjavanju marksista raznih boja u njihovim
programima promicanja meksikog nacionalizma, podrke kubanskoj revoluciji, optubama protiv amerikog
imperijalizma, borbi za slobodu politikih zatvorenika, preraspodjelu bogatstva, socijalizaciju zemlje i slino. Ali
iy6z. godine, nesposoban da kontrolira MLN, Vicente Lombardo Toledano izvukao je PPS iz MLN. Tada je,
1964. godine, i sam Cardenas ustuknuo pred napadima PRI i iste godine podrao predsjednikog kandidata PRI,
umjesto da podri Danzosa Palomina, koji je vodio ilegalnu kampanju Narodnoga izbornoga fronta, uz
podrku PCM i MLN. Nesuglasice oko izborne kampanje FEP znaile su poetak raspada u MLN-u, iako je
meksiku delegaciju na tri-kontinentalnoj konferenciji u Havani predvodio jedan od voa MLN-a.
17 CIA
417
hfeftfaiPoluslubene novine MLN-a, Politicu, i dalje izdaje Manuel Marcue Pardinas, jedan od bivih voa u
PPS-u. Djelomino zbog Cardenasova sudjelovanja u MLN-u, zasad PRI nije poduzeo ozbiljne mjere protiv te
organizacije. No neki prvaci MLN-a doli su pod udar PRI, to je posljedica vladinih represivnih mjera protiv
PCM-a, FEP-a i CCI-a.
BOLJEVIKA KOMUNISTIKA PARTIJA MEKSIKA (PCBM)
Neke od malih komunistikih partija, meu kojima je najvanija PCBM, slijede kinesku liniju. Smatra se,
meutim, da ta partija nema vie od nekoliko stotina lanova.
NARODNI REVOLUCIONARNI POKRET (MRP)
Od tri trockistike grupacije, MRP je najvanija, iako su neki njezini voe, ukljuujui i Victora Rica Galana, bili
ove godine u zatvoru zbog toga to su agitirali u seoskim zajednicama. Bez Rica Galana aktivnost MRP-a poela
je opadati.
SOVJETSKA MISIJA
U Mexico Citvju, ne raunajui Kubu, Sovjeti imaju najveu misiju u Latinskoj Americi. Dvadeset i pet
diplomatskih slubenika i jo toliko ljudi koji rade u administraciji, trgovini, tampi i drugim nediplomatskim
djelatnostima. Od gotovo pedeset slubenika, za trideset i pet se zna ili sumnja da su obavjetajni oficiri (oko
dvadeset i pet rade za KGB, a deset za GRU), to je znatno vie nego to je sovjetski prosjek za latinsko-
amerike zemlje. I za misiju KGB-a, i za misiju GRU-a vjeruje se da imaju viestruke programe, ukljuujui
ubacivanje u ameriku ambasadu i stanicu CIA, prikupljanje obavjetajnih podataka o amerikim vojnim objek-
tima na jugozapadu i zapadu SAD-a. Neobino velik broj sovjetskih obavjetajnih oficira u Mexico Citvju radio
je u sovjetskim misijama u Wa-shingtonu i New Yorku prije nego to su premjeteni u Meksiko. Vjeruje se da
nastavljaju djelovati protiv amerikih meta s novih, povoljnijih, toaka.
Misli se i to da sovjetske obavjetajne misije rade na operacijama ubacivanja u PRI i meksiku vladu
posredstvom svojih programa utjecajnih agenata i s pomou komunistikih partija Meksika i Centralne
Amerike, propagandom, kulturnim i prijateljskim drutvima.
418CEHOSLOVACKA MISIJA
Djeluje osam ehoslovakih diplomata i etvoro ili petoro ostalih. Za trojicu se zna, a za dvojicu sumnja, da su
obavjetajni oficiri. Misli se, takoer, da je ta obavjetajna misija usmjerena protiv amerike ambasade i protiv
ciljeva u amerikom vlasnitvu. Kao i svagdje, smatra se da su oni pomona sluba Sovjeta, ak i kada su
angairani u operacijama od njihova vlastitog interesa, kao to je kulturna razmjena i program drutava
prijateljstva.
POLJSKA MISIJA
Poljaci imaju est diplomata i petoro lanova nediplomatskog osoblja. Za polovicu se od toga zna ili sumnja da
su obavjetajci. Njihovi su zadaci slini onima koje obavljaju sovjetski i ehoslovaki obavjetajni oficiri, iako
se ini da su aktivniji meu poljskim emigrantima i drugim strancima koji ive u Mexico Citvju.
JUGOSLAVENSKA MISIJA
I Jugoslaveni imaju est diplomata i nekoliko slubenika. U misiji su vjerojatno tri obavjetajna oficira. Njihove
operacije, nezavisne od obavjetajnih slubi drugih komunistikih zemalja, usmjerene su ini se na kontrolu
ovdanjih grupacija jugoslavenskih emigranata.
KUBANSKA MISIJA
Kubanci jedinu svoju diplomatsku misiju u cijeloj Latinskoj Americi imaju u Mexico Citvju. Trinaest
diplomatskih slubenika i jednak broj nediplomatskog osoblja. Za vie od polovice slubenika u ambasadi zna se
ili sumnja da su obavjetajci. Glavni je njihov zadatak ubacivanje u zajednice kubanskih izbjeglica u Mexico
Citvju i Centralnoj Americi. No imaju i operacije u Mexico Citvju usmjerene na ubacivanje u izbjeglike
zajednice u SAD-u, osobito u Miamiju.
Obavjetajne operacije Kubanaca usmjerene su i na propagandu i podrku revolucionarnim organizacijama
sline vrsti u Meksiku i Centralnoj Americi. Ve odavno kubanska misija u Mexico Citvju pomae putovanja
revolucionara iz svih krajeva Latinske Amerike i SAD-a, estim letovima Cubana Airlinesa izmeu Mexico
Citvja i Havane.
419m
NOVINSKA AGENCIJA NOVA KINA (NCNA)
Kineski komunisti imaju dopisnitvo NCNA u Mefidco Cityju ve nekoliko godina. Prolog mjeseca, meutim,
trojica kineskih slubenika protjerana su posredstvom povezanih operacija stanice, s obrazloenjem da su se bili
angairali u politikim aktivnostima. Kinezi se zapravo slue dopisnitvom NCNA za propagandu i pomo
prokineskim revolucionarnim organizacijama u Meksiku i Centralnoj Americi.
IZBJEGLICE IZ CENTRALNE AMERIKE
Meksiko je ve tradicionalno utoite politikim izbjeglicama iz cen-tralnoamerikih zemalja. Meu njima su
komunisti i druge lijeve snage. Nekoliko partija iz Centralne Amerike, ukljuujui i gvatemalsku, odravaju sve
vezne sekcije u Mexico Citvju, kako bi imali otvorene linije prema Sovjetima, Kinezima i drugima. Uglavnom
djeluju polutajno, kako bi izbjegli represiju meksike vlade.
WASHINGTON 20. prosinca 1966.
Strateka vanost koju Meksiko ima za Sjedinjene Drave, njegova veliina i susjedstvo, leglo neprijateljskih
aktivnosti - sve su to razlozi zbog kojih je stanica Mexico City najvea u hemisferi. U stanici je ukupno petnaest
operativnih oficira pod zatitom State Departmenta i politike sekcije ambasade te jo oko dvanaest oficira pod
razliitim vrstama neslubene zatite, izvan ambasade. Tu je i odgovarajui pomoni tab slubenika to rade na
komunikacijama, tehnikim slubama, zatim: obavjetajni pomonici, slubenici koji brinu o dosjeima, tajnice.
Ukupno, dakle, oko 50 ljudi.
POVEZANE OPERACIJE
Osnovni operativni program stanice jest LITEMPO* projekt, kojim upravlja Winston Scott,* ef stanice od 1956.
godine. Pomae mu Annie Goodpasture,* oficir zadatka, koja je takoer nekoliko godina u toj stanici. U okviru
toga projekta je sloena serija programa operativne podrke razliitim meksikim civilnim snagama sigurnosti s
ciljem razmjene obavjetajnih podataka, zdruenih operacija i neprestanog osposobljavanja meksikih slubi za
unutarnje obavjetajne operacije i javnu sigurnost.
420Veza izmeu Scotta i meksike vojne obavjetajne slube sastoji se uglavnom u razmjeni informacija kako bi
se drala otvorena vrata za budunost. Dapae ameriki vojni atae u stalnom je dodiru sa svojim kolegama u
meksikoj vojnoj obavjetajnoj slubi. Stanica redovito prima njihove izvjetaje.
Stan Watson,* zamjenik efa stanice, susreo se nedavno s junokorej-skim oficirom CIA koji je ovamo poslan
pod diplomatskom zatitom da provjerava glasove o tome kako Sjeverna Koreja namjerava otvoriti svoje misije
u Meksiku i Centralnoj Americi.
OPERACIJE PROTIV KOMUNISTIKIH PARTIJA
Sekciju za komunistike partije u stanici sainjavaju dva oficira zadatka, Wade Thomas,* i Ben Ramirez,*
obojica pod zatitom ambasade, te dva oficira zadatka izvan stanice i bez slubene zatite: Bob Driscoll,*
umirovljeni operativni oficir koji sada radi pod ugovorom, te Julian Zam-bianco, koji je prije godinu dana
premjeten iz Guayaquila u Mexico City. Ti su oficiri nadleni za ubacivanje agenata i tehnike protiv vanih
revolucionarnih organizacija. Kvaliteta je tih obavjetajnih operacija visoka, iako ne onakva kakva je bila prije
1963. godine. Potkraj i96z. Carlos Manuel Pellecer,* najvaniji agent stanice ubaen u komunistiku partiju,
otvoreno je prekriio s komunizmom i o tome objavio knjigu. Bio je voa komunistike partije Guatemale (PGT)
i ministar rada u Arbenzovoj vladi 1950. Meutim nakon to je, pod pokroviteljstvom Agencije, Arbenzova vlada
bila zbaena, Pellecer je doputovao u Mexico City, gdje je godinama bio najbolji izvor nae stanice (kriptonim
LINLUCK) o svim revolucionarnim organizacijama u Meksiku, ne samo o gvatemalskim izbjeglicama. Njegovu
je knjigu, naravno, financirala stanica, a Agencija ju je razaslala po cijeloj Latinskoj Americi. Stanica Mexico
City jo se uvijek slui Pel-lecerom kao propagandnom agentom, kao to radi i s drugim bivim ubaenim
agentima to su slubeno raskrstili s komunizmom a da nije otkriveno da su godinama radili kao pijuni. Eudicio
Ravines,* poznati peruanski komunistiki dezerter, slian je sluaj. Stanica je financirala jo jednu Pellecerovu
knjigu, koja je upravo izala iz tampe. Tom knjigom CIA i dalje iskoritava sluajeve Kubanaca Marcosa
Rodrigueza i Joaquina Ordoquia. Svrha je da se ocrnjuje kubanska revolucija.
Stanica prikuplja i informacije o komunistima iz SAD-a koji ive u Meksiku. Mnogi od njih stigli su u
makartistikom razdoblju, a pojedinci su postali meksikim graanima. Za informacije o njima najvie je zainte-
resiran FBI, koji ih naziva Amerikom komunistikom grupom u Mexico Citvju (ACGMC). Informacije koje se
prikupljaju o njima sadre i podatke do kojih se dolazi prislukivanjem telefona, operacijom LIENVOV.
42.1Stanica prima i primjerke izvjetaja operacija ubacivanja koje priprema FBI protiv meksikih
revolucionarnih organizacija. Meksiko je jedina latin-skoamerika zemlja, osim Portorika, gdje FBI nastavlja
operacijama protiv lokalne ljevice, otkako je te poslove 1974. preuzela CIA. Obavjetajne operacije FBI vrlo su
vrijedne.
OPERACIJE PROTIV SOVJETA I NJIHOVIH SAVEZNIKA
Najvea sekcija stanice pokriva operacije protiv Sovjeta i njihovih saveznika. U sekciji rade etiri oficira
zadatka, tri obavjetajna pomonika i sekretarica, svi pod zatitom ambasade, te etiri oficira zadatka koji nisu
pod slubenom zatitom. Na elu sekcije je Paul Dillon.* Ostali oficiri pod slubenom zatitom jesu Donald
Vogel, *Cynthia Hausman i Robert Steele.* Brinu o brojnim, vrlo osjetljivim, operacijama.
Stanica ima dva promatraka mjesta nasuprot sovjetskoj ambasadi koja pokrivaju ulaze. Tree je promatrako
mjesto iza ambasade da se moe kontrolirati vrt. Promatrako mjesto LICALLA, sa stranje strane, najblie je od
pet zgrada koje okruuju kompleks ambasade - stanica je vlasnik svih pet zgrada. Prije nekoliko godina odavde
je snimljen film o razgovoru to su ga Sovjeti vodili u vrtu. No itai ruskog jezika s usana nisu uspjeli otkriti
sadraj razgovora. S jednog od prednjih promatrakih mjesta postoji radio-veza s ekipom za praenje
LIEMBRACE, kako bi se signaliziralo kada sovjetska meta, koju valja pratiti, naputa ambasadu, smjer njezina
kretanja i ostali podaci. S promatrakih mjesta redovito se snimaju svi Sovjeti, lanovi njihovih obitelji i svi
posjetioci ambasade. Ako posjetioci dolaze vozilima, snimaju se registarske tablice kola. Povremeno
promatrako mjesto LICALLA slui i za elektronska snimanja, jer je najblie ambasadi. No svi dosadanji
pokuaji da se uhvate emisije sovjetskih kriptografskih ureaja ostali su bez uspjeha.
Osim ekipe za praenje LIEMBRACE, pokrivanje Sovjeta podrazumijeva jo nekoliko pomonih operacija.
Posredstvom operacije LIENVOV neprestano se snimaju sovjetski telefoni, a posredstvom operacije kontrole
putnika LIFIRE - fotografiraju se pasoi i putniki dokumenti te osiguravaju podaci o dolascima i odlascima.
Snimanjem meksikih diplomatskih komunikacija otkrili smo zahtjeve da se meksike vize izdaju sovjetskim
slubenicima, ak i diplomatskim kuririma. NSA takoer snima nekoliko komunikacijskih sistema, ukljuujui i
rasprskavanje emisija iz SSSR-a zasad neidentificiranim agentima, za koje se vjeruje da su u Meksiku -moda
ak sovjetskim obavjetajnim oficirima koji su na ilegalnim zadacima u inozemstvu, s falsificiranim
identitetom i bez slubene zatite.
Stanica raspolae s petnaest do dvadeset agenata za pristup koji djeluju protiv Sovjeta s razliitim stupnjevima
djelotvornosti i pouzdanosti. Na
42-2-neke od njih sumnja se kako su ih regrutirali Sovjeti da bi im sluili kao dvostruki agenti i radili protiv
stanice. Najvaniji meu sadanjim agentima za pristup jesu Katherine Manjarrez, sekretarica Udruenja strane
tampe, i njezin mu - oboje rade protiv sovjetskog ataea za tampu i protiv dopisnika TASS-a. Drugi su
LICOWL-i* i LIOVAL-i.*
LICOWL-i vlasnik je male prodavaonice povra ispred zgrade sovjetske ambasade, gdje Sovjeti kupuju
osvjeavajua pia. TSD studira naine ozvuavanja drvenih sanduka za boce, pa i samih boca. Vanije je,
meutim, da je LICOWL-i u ovom trenutku ukljuen u operaciju protiv zavhoza (administrativnog slubenika)
ambasade, koji dosta vremena provodi brbljajui s agentom. Kako je Silnikov (zavhoz) uvijek spreman na to da
vodi ljubav - ili je tako barem rekao agentu - stanica je odluila da jednu mladu Meksikanku regrutira kao
mamac. Posredstvom agenta BESABER,* koji je inae usmjeren protiv poljskih obavjetajnih oficira a vodi
malu radionicu keramikih suvenira, pronali smo odgovarajuu djevojku. Zastajkujui pred trgovinom
LICOWL-i, djevojka je privukla Silnikovljevu panju. U stranjoj sobi duana imali su vatreni sastanak koji je
urodio s nekoliko ozbiljnih susreta u djevojinu oblinjem stanu, iznajmljenom posebno za tu priliku.
Silnikovljeva krepkost zabrinula je i djevojku i stanicu, koja snima i fotografira njihove susrete bez djevojina
znanja. Iako promiskuitet meu Sovjetima nije neprirodan, zabranjeni su odnosi s lokalnim djevojkama.
Konano e se odluiti da li da se Silnikova pokua ucjenjivati ili da se, ako odbije ucjenu, izazove lom slanjem
vrpci i fotografija u ambasadu.
LIOVAL-i* nije tako zanimljiv sluaj, ali je vaniji. Agent je Amerikanac koji u Mexico Citvju poduava
engleski. Pasionirani je ribi. Riba-rei, upoznao je Pavela Jatskova, sovjetskog konzula i poznatog vieg oficira
KGB-a - moda i rezidenta za Mexico City (naelnik KGB-a). Jat-skov i agent provode jedan ili dva vikenda
mjeseno ribarei na planinskim rijekama. Razvili su vrlo tijesno prijateljstvo. Kada se Jatskov bude vraao u
Moskvu - proveo je u Meksiku ve nekoliko godina - odluit emo da li da ga posredstvom LIO VAL-1
navedemo na dezertiranje. Nedavno je Peter Deriabin,* poznati dezerter KGB-a iz 1950. godine, sada ameriki
graanin i namjetenik CIA, doao u Mexico City da proui opsene izvjetaje o Jatskovu koje je napisao
LIOVAL-i. Zakljuio je da postoji mogunost da je Jatskov zapravo regrutirao LIOVAL-i i od njega prima
informacije o Faulu Dillonu, oficiru stanice nadlenom za taj sluaj. No operacija se nastavlja, a
kontraobavjetajni aspekti prouavaju se sve dublje.
Sluajevi dvostrukih agenata stanice protiv Sovjeta, LICOZY-i* LI-COZY-3* i LICOZY-5,* prekinuti su zbog
nedostatka rezultata i tekoa u nadzoru. Jedan meu njima, LICOZY-3, Amerikanac je iz Philadelphije koga su
Sovjeti regrutirali dok je studirao u Meksiku. Ispriao je o svom regrutiranju i radio za stanicu Mexico City.
Vrativi se u SAD, radio je
42-3za FBI. Sovjeti su se nedavno prestali zanimati za njega, pa nam je FBI predao cijeli sluaj kako bi ga
Agencija otkazala.
Protiv Cehoslovaka i Poljaka usmjerene su mnoge operacije istoga tipa. Agenti za pristup, promatraka mjesta,
prislukivanje telefona, praenje i kontrola putovanja neprekidno traju, iako su slabije snage od onih koje
provodimo protiv Sovjeta.
Sve dok meksika vlada nije prolog mjeseca zatvorila dopisnitvo kineske novinske agencije Nova Kina
(NCNA), sekcija stanice za operacije protiv Sovjeta i njihovih saveznika bila je odgovorna i za praenje pokreta
kineskih komunista. Protiv njih bilo je usmjereno upadanje u telefonske linije posredstvom LIENVOY te
povremena praenja koja je obavljala ekipa LIRICE, no najvanije obavjetajne podatke dobivali smo ozvue-
njem njihovih prostorija. Tu je prislunu operaciju potpomagao odsjek za Daleki istok u centrali koji je poslao
operativnog oficira i prepisivaa u Maxico City. Sada, kad je ured NCNA zatvoren, ureaji za prislukivanje bit
e odstranjeni, a stanica e i dalje pratiti tragove utvrene u operaciji ozvuenja.
mit
p
KUBANSKE OPERACIJE
U sekciji stanice za kubanske operacije dva su oficira zadatka, Francis Sherrv i Joe Piccolo, te sekretarica. Pod
zatitom su ambasade. Jedan oficir zadatka nije pod slubenom zatitom. Djeluje jedno promatrako mjesto, koje
obavlja fotografiranja i odrava radio-vezu s ekipom za praenje LIEMBRACE. Ukljueno je i snimanje
telefonskih razgovora posredstvom LIENVOY te kontrola putnika na aerodromu posredstvom LIRICE. Uz
pomo ekipe LIFIRE stanica osigurava redoviti tajni pristup korespondenciji Prense Latine iz Havane. Kopije
pisama izmeu centrale Prense Latine u Havani i dopisnitva iz cijele hemisfere prosljeuju se zainteresiranim
stanicama.
Posredstvom povezane operacije LITEMPO meksika sluba za useljavanje osigurava posebno pokrivanje svih
putnika za Havanu i iz Havane na estim kubanskim letovima. Svaki se putnik fotografira, u njegovoj se putnici
oznaavaju dolasci ili odlasci, koji upuuju na to da je boravio ili namjerava boraviti u Havani. Svrha je da se
razbije kubanska praksa izdavanja viza na posebnim papirima umjesto u pasoima, to se provodi da bi se
prikrila putovanja. Prije svakog polijetanja aviona Cu-bana Airlinesa stanica dobiva podatke o svim putnicima,
kako bi se mogla provjeriti imena. Ako je rije o amerikim graanima, meksika sluba obavezno spreava
odlazak ako to stanica zatrai.
Najvanija operacija, usmjerena protiv kubanske misije, jest pokuaj ubacivanja u njihove telefonske linije.
Ininjeri telefonske kompanije koji rade u operaciji prislukivanja telefona LIDENV konano e postaviti nove
zidne kutije za telefone ambasade, u kojima e biti smjeteni minija-turni predajnici s prekidaima, za to e se
pobrinuti TSD. U ovom trenutku, meutim, ininjeri rade na izazivanju smetnji u telefonima ambasade prilikom
prespajanja. Svaki put kada se ambasada poali telefonskoj kompaniji zbog smetnji na linijama, ininjeri e
odgovoriti da je s prespa-janjem sve u redu. Konano, budui da e se smetnje javljati i dalje, ininjeri e
provjeriti uline veze i ureaje u ambasadi. Pronai e da su zidne kutije neispravne i zamijeniti ih
ozvuenima, koje e u meuvremenu prirediti TSD. Zasad je ta operacija (kriptonim LISAMPAN) jo uvijek u
stanju smetnji - albi - provjeravanja.
Naredna vana operacija usmjerena protiv Kubanaca jest promiljeno izazivanje, koje je Stanu Archenholdu,*
oficiru zadatka koji je tu operaciju zaeo, donijelo Agencijinu medalju za obavjetajne uspjehe. Operacija se
sastoji od serije pisama koja se alju kubanskoj obavjetajnoj slubi u kubanskoj ambasadi u Mexico Citvju.
Pisma navodno alje oficir CIA koji im eli pomoi. Pisma sadre elemente iz kojih proizlazi da je Joaquin
Ordoqui, ugledan prvak stare garde kubanske Komunistike partije i vojni funkcioner s visokim inom, zapravo
oficir CIA. Pisma se temelje na informacijama Carlosa Manuela Pellecera, gvatemalskog izbjeglice i ubae-
enog agenta, koji je tijesno suraivao s Ordoquiem i Marcosom Rodri-guezom kada su sva trojica, 5o-tih
godina, ivjela u Mexico Citvju.
Nisam prouio sve detalje operacije, ali je moj dojam da je Ordoqui moda bio informator jo-tih godina kada je
prebjegao u Meksiko, ali je sada odbio da nastavi tim poslom.
Kako Sherrv, ef sekcije za kubanske operacije, ima zatitu konzularne sekcije ambasade, mogao se izravno
sastajati s nekoliko kubanskih konzularnih slubenika. No njegov je glavni agent za pristupanje Kubancima
Leander Vourvoulias, grki konzul i doajen konzularnog zbora.
POMONE OPERACIJE
Pomone operacije takoer valja ralaniti. Zdruena operacija prislukivanja i snimanja telefona, LIENVOV,
ostvaruje se u suradnji s meksikim vlastima. Kapacitet joj je otprilike etrdeset linija. Stanica osigurava ureaje,
strunu pomo, kurire i prepisivae. Meksikanci se brinu za veze i odravaju prisluna mjesta. Osim to snima
linije diplomatskih misija komunistikih zemalja i meksikih revolucionarnih grupacija, LIENVOY ukljuuje i
specijalne sluajeve. Godinama su se snimali telefonski razgovori predsjednika Cardenasa i njegove kerke.
Nedavno smo poeli snimati i telefon Luisa Quintanille, meksikog intelektualca koji planira putovanje u Hanoj
zajedno s izdavaem lista Miami News i jednom osobom iz Centra za studij demokratskih institucija u Santa
Barbari. Izvjetaji o planiranju toga putovanja odmah su poslani Bijeloj kui.
425Stanica ima i vlastitu unilateralnu operaciju snimanja telefonskih razgovora, koja se provodi u specijalnim
sluajevima kada se ocjenjuje da bi mijeanje Meksikanaca bilo nepoeljno. Veze za te operacije ne uspostav-
ljaju ininjeri telefonske kompanije, kao to se to radi u sluaju ozvuenja kubanske ambasade (LISAMPAN).
Operacija je strogo ograniena, kako bi se izbjeglo upropatavanje odnosa s Meksikancima u sluaju da se takve
specijalne operacije otkriju.
Kontrola putnika, ope istrage i povremena praenja ulaze u dunosti estorolane ekipe nazvane LIFIRE.
Zadatak joj je da na aerodromu pribavlja liste putnika, koje dnevno proslijeduje stanici, te da fotografira putnike
koji dolaze iz komunistike zemlje (ili putuju u takvu zemlju) i njihove pasoe.
Osmerolana ekipa za praenje LIEMBRACE ima vozilo (volkswa-gen s periskopom) i radio-ureaje.
Uglavnom se bavi ciljevima meu Sovjetima i njihovim saveznicima te metama meu Kubancima. Ekipu vodi
Jim Anderson,* koji takoer nadzire i osmerolanu ekipu LIRICE, slino opremljenu, koja se bavi meksikim
revolucionarima i raznovrsnim drugim ciljevima.
Kao i u svakoj drugoj stanici, razliiti agenti pomau u pomonim zadacima koje obavljaju uz svoj redoviti
posao. Za odobravanje imigracionih papira za osoblje stanice koje nije pod slubenom zatitom brine se, na
primjer, Judd Austin,* ameriki odvjetnik u kancelariji Goodrich, Dalton, Little and Riquelme (glavnoj
pravnikoj kancelariji koja zastupa amerike klijente). Izvrni potpredsjednik Amerike trgovinske komore u
Mexico Citvju Al Wichtrich* usmjeruje stanici politike informacije do kojih dolazi u svom redovitom poslu s
amerikim i meksikim poslovnim ljudima. Za tehniku pomo stanici ovdje je jedan slubenik TSD-a koji je
pod slubenom zatitom ambasade, strunjak za prislune ureaje i fotografiranja.
OPERACIJE TAJNE AKCIJE
U sekciji stanice za operacije tajne akcije nalaze se Stanlev Watson,* zamjenik efa stanice, dva oficira zadatka
pod zatitom ambasade i jedan oficir bez takve zatite. Operacije se poduzimaju radi opskrbljivanja glavnih
dnevnika, nekoliko magazina i televizije Mexico Citvja propagandnim materijalom. Studentske operacije
odvijaju se uglavnom na Nacionalnom sveuilitu Meksika (UNAM), dok su radniko-sindikalne operacije usre-
dotoene preteno na pomo i usmjeravanje centrale ORIT* u Mexico Citvju. U radniko-sindikalnim
operacijama stanice djeluje nova kola ORIT-a u Cuernavaci (podignuta sredstvima CIA) za odabiranje i procje-
njivanje polaznika koji e se, nakon povratka u svoje zemlje, odabrati za
4^6sindikalne operacije. Meksiki programi Amerikog instituta za razvoj slobodnih sindikata* (AIFLD) takoer
su pod upravom stanice.
Iako operacija LITEMPO i druge osiguravaju stalne obavjetajne podatke o situaciji u Meksiku, jedan oficir
stanice pod slubenom zatitom, Bob Feldman, neprestano radi u operaciji LICOBRA ubacivanju u PRI i
meksiku vladu. On tijesno surauje s politikom sekcijom ambasade i u ovom trenutku priprema se za
regrutiranje nekoliko lanova PRI-a koji su i lanovi predstavnikih tijela. Naredna je meta operacije LICOBRA
vladina sluba, koja se naziva odsjekom za politika i socijalna istraivanja. Iako dio vladina ministarstva, ta je
sluba glavni izvor PRI za informiranje o politikom inovnitvu (i u PRI, i u opoziciji) u cijeloj zemlji.
LICOBRA je usmjerena i protiv Ministarstva vanjskih poslova, gdje su operacije sada zastale zbog
ambasadorova inzistiranja na tome da se stanica suzdri od operacija protiv toga ministarstva. Stanica i centrala
vjeruju da bi atae za olimpijadu mogao biti osobito koristan ba u operacijama LICOBRA. Odreenim
naporima na regrutiranju i unilateralnim ubacivanjima u PRI i meksiku vladu mogla bi se postii bolja
ravnotea izmeu odlinih povezanih operacija i kontroliranih izvora naih agenata. Rafael Fusoni,* agent koji je
stanovito vrijeme radio u programu LICOBRA, ve djeluje kao na agent u Organizacijskom komitetu olimpi-
jade na mjestu pomonika direktora za odnose s javnou.
Stanica Mexico City, poznata po irokoj skali operativnih aktivnosti i brojnom osoblju, glasovita je i po svojoj
izvanrednoj administraciji. Dva administrativna slubenika i sekretarica bave se financijama i imovinom, ali Win
Scott, ef stanice, izuzetan je po panji koju pridaje administrativnim poslovima i operacijama. Od svakog
oficira stanice zahtijeva da u prijemnom uredu kae kamo odlazi i kada e se vratiti. Jutarnja se zakanjenja ne
toleriraju, na kablograme i depee mora se hitno odgovarati, uvijek se oekuje da se zahtjevi za obnavljanjem
projekata i izvjetaji o razvitku operacija podnose pravodobno. Sve u svemu, stanica Mexico City vrsta je
operacija - mora to i biti ako ima pedeset zaposlenih i budet od 5,5 milijuna dolara.
Stanica ima i sekciju za izvjetavanje, u kojoj su jedan stariji slubenik i njegov pomonik. Sluba obrauje sve
informacije koje stanica prima i koje bi mogle biti zanimljive centrali ili drugim stanicama, pie izvjetaje i
upotpunjuje dosjee.
Sekcija za dokumentaciju najvea je i najdjelotvornija u hemisferi. Tvrdi se da je ona Scottov ponos. Sadri vrlo
detaljne dosjee o tisuama Meksikanaca i stranaca to borave u Montevideu, kao dodatak dosjeima o
obavjetajnim sluajevima, zatim dosjee o pojedinim projektima te registar svih dosjea. U sekciji su strunjak za
obradu podataka, dva pomonika i etiri supruge namjetenika ambasade.
Tako velika stanica, oito, ne moe imati vie od polovice slubenika koji rade kao namjetenici State
Departmenta. Stoga neke sekretarice i
4x7pomonici za obavjetajne poslove koji rade u stanici putuju u Meksiko toboe kao turisti i tu ih ambasada
stavlja na platnu listu kao lokalne slubenike. Ostali rade u stanici kao namjetenici ambasade. Oni pak koji ne
rade u ambasadi, nastupaju kao turisti, predstavnici oglasnih agencija, poslovni ljudi, ak i kao penzioneri.
Odgovarajua zatita trajan je problem, ali se odgovarajua rjeenja uvijek mogu pronai. Blizina Sjedinjenim
Dravama, izuzetni odnosi izmeu stanice i meksike vlade te jak ameriki turizam doputaju rjeenja koja bi u
drugim zemljama bila nemogua.
WASHINGTON 15. sijenja 1967.
Jo valja priekati da vidim hou li ikada otputovati u Mexico City kao atae za olimpijadu. Za sada, na nesreu,
panju odsjeka zapadne hemisfere privukla je stanica Montevideo, gdje su zapoele pripreme za konferenciju
predsjednika drava OAS-a koja e se u travnju odrati u Punti del Este. Prisustvovat e i predsjednik Johnson.
U odsjeku zapadne hemisfere osnovana je posebna skupina koja e poslati dodatno osoblje u Montevideo da bi
se u Punti del Este uspostavila posebna baza i specijalni povezani postupci s Tajnom slubom Bijele kue. John
Hanke,* oficir nadlean za odred centrale koji e raditi na tom specijalnom zadatku, rekao mi je da je stanica
Montevideo zatraila da se vratim kako bih radio s policijom. Meutim, stari birokrat Kaufman ne eli da moje
radno mjesto bude prazno dulje nego to je potrebno, pa namjerava to vie odloiti moj odlazak. Nisam ba
oduevljen to u opet raditi s Ote-rom i kompanijom, no povratak u Montevideo uivanje je u usporedbi s
poslom ovdje u centrali.
Prije nego to krenem valja mi dovriti sve potrebne dokumente za dvojicu novih oficira koji u Mexico City idu
pod neslubenom zatitom da rade na sovjetskim operacijama. Jedan je agent pod ugovorom koji je ranije
uvjebavao ekipe za prodiranja i izvlaenja u pomorskim operacijama protiv Kubanaca - on vodi posebnu bazu
na jednom otoku nedaleko od Miamija. Drugi je Jack Kindschi,* oficir iz taba, koji je u Mexico City poslan iz
stanice Stockholm. Njegova zatita, kao savjetnika za propagandu u Robert Mullen Co,* bit e jednaka onoj koju
je imao i u Stockholmu. Za moje odsutnosti poslovima e rukovoditi Bruce Berck-mans;* nedavno je zavrio
Career Training Program, to je novi naziv za program JOT. Berckmans je bivi marinac. U Mexico City ide na
nekoliko mjeseci, radit e na operacijama ubacivanja u komunistike partije, za to je sada zaduen u grupaciji.
Bit e pod neslubenom zatitom, kao konzultant za marketing poljoprivrednih proizvoda.
4z8MONTEVIDEO i. oujka 1967.
Ako Johnsona ubiju, to nee biti uslijed loe zatite. Na odred za specijalne zadatke porastao je na ezdeset
ljudi. Ima ih i iz centrale i iz drugih stanica zapadne hemisfere. Svaka rupa u uredima stanice ispunjena je stolom
ili stoliem za tipkaice. U Punti del Este postavili smo bazu u jednoj kui nedaleko od Johnsonove rezidencije,
sasvim u blizini hotela u kojem e se odravati konferencija.
Prva grupa Tajne slube Bijele kue postavila je svoju slubu u stanici kako bi hitno prosljeivala obavjetajne
izvjetaje koje prima od mnogobrojnih stanica, kao i iz naih vlastitih vrela. Zadatak je da se slijede svi tragovi
do moguih pokuaja ubojstava, koji bi se otkrili ovdje ili u drugim zemljama - sve stanice zapadne hemisfere
izvjetavaju o putovanjima ljeviara ili njihovim iznenadnim nestancima. Dvije sekcije naeg odreda obavljaju
veinu posla slijedei takve tragove, a druge predajemo ljudima iz urugvajske slube sigurnosti.
Sekcija za komunistike partije stanice, koju vodi Bob Riefe, proe-Ijava dosjee o svakom vanijem Urugvajcu
kod kojega su otkrivene lijeve tendencije i koji bi mogao biti umijean u akciju protiv Johnsona ili drugih
predsjednika. Vodei rauna o tome da se izbjegne slanje informacija koje bi mogle ugroziti nae izvore,
izvjetaji za policijsku obavjetajnu slubu pripremaju se zajedno s glavnom listom za nadzor imena na kon-
trolnim tokama razliitih zona sigurnosti izmeu Montevidea i Punte del Este. Sekcija za povezane operacije, u
kojoj radini i ja, zaduena je da te izvjetaje pie na panjolskom i da ih predaje Oteru i policijskoj centrali. U
normalnim okolnostima ne bismo im predavali informacije iz unilateralnih izvora visoke vrijednosti, jer postoji
velika vjerojatnost da bi, zahvaljujui nesposobnosti policije, ti izvjetaji mogli doi u neprijateljske ruke. No
poduzimamo sve zatitne mjere. U te izvjetaje ukljuujemo Argentince, Paragvajce, Brazilce i druge koji
predstavljaju moguu prijetnju. Oterovi su dosjei deblji nego ikada. Potkraj narednog mjeseca stotine tih
pojedinanih izvjetaja nai e se pred nama, upotpunjeni mnogobrojnim posebnim upozorenjima iz izvora u
Montevideu, ali i iz drugih stanica.
MONTEVIDEO 2. travnja 1967.
Izgleda kao da u stanicu svakog dana stie nova pria o teroristikim planovima napada, podmetanja bombi,
trovanja sudionika konferencije. Provjeravanje tih pria odvodilo me u kue uasnih ljudi, ponekad u pratnji
pretjerano revnog agenta Tajne slube, nestrpljivog da muenjem tih
429
ljudi otkrije cijelu istinu. Jedna od tih pria ne moe se, meutim, olako shvatiti. Proli sam tjedan troio dane i
noi pokuavajui je rasvijetliti.
Prvi je izvjetaj doao od BIDAFFY-i,* ubaenog agenta stanice Bue-nos Aires, koji se dri teroristike grupe
Johna Williama Cookea. Cooke je poznati peronist lijevog krila koji ima tijesne veze s kubanskom oba-
vjetajnom slubom. U izvjetaju BIDAFFY-i dodaje se da Cooke i nepoznat broj njegovih sljedbenika dolazi u
Montevideo pred poetak konferencije kako bi se ubacili u zabranjenu zonu Punte del Este i ondje izvodili
napade bombama i druge teroristike akte. Agent ne zna imena osoba koje e pratiti Cookea, ali je plan da
najprije djeluje iz apartmana koji Cooke ima u hotelu Rambla, olinjaloj zgradi od dvanaest katova ispred
Pocitosa.
Radije nego da te podatke predamo policiji, ime bismo mogli ugroziti BIDAFFY-i, odluili smo da pokuamo
provjeriti izvjetaj i pozovemo policiju tek kada Cooke doe ovamo. Posredstvom ekipe za praenje AVENIN
dobio sam sobu na istom katu na kojem je i Cookeov apartman. Pozvao sam Franka Shernoa, regionalnog
pomonog strunjaka iz Buenos Airesa. Dvije duge noi Sherno je bezuspjeno pokuavao otkljuati Cookeov
apartman sluei se specijalnim vibratorom. Tada je odluio da naini klju za vrata - prole su jo tri noi. Nae
stalno kretanje izmeu moje sobe i Cookeova apartmana pobudilo je sumnju ovjeka koji upravlja dizalom.
Portiri su se glasno udili to to rade tri ovjeka no na no u dvokrevetnoj sobi. Pobojao sam se da bi upravitelj
hotela mogao obavijestiti policiju, to e u svakom sluaju jednog ili dvojicu mojih agenata otkriti Oteru.
Prole noi Shernou je konano uspjelo otvoriti Cookeov apartman. Na ulazu, nakon to smo briljivo provjerili
ne eka li nas kakva zamka, vidjeli smo veliku drvenu krinju u glavnoj sobi veliine koja nam je dala
naslutiti da su u njoj puke ili slino oruje. Bila je zakovana i omotana metalnim trakama. Na jednom kutu
pokrov je bio odlomljen. Vidio sam da su unutra knjige, magazini i druge tampane stvari - vjerojatno da se
sakrije pravi sadraj. Sanduk nismo dirali. No postavili smo dva mala radio-predajnika na baterije - jedan u
blizini uzglavlja kreveta, drugi iznad zastora. U mojoj sobi ostavili smo prijemnik i ureaj za snimanje za agente
AVENIN, koji e se izmjenjivati na snimanju.
Jutros je iz Buenos Airesa stigao kablogram s novim izvjetajem BIDAFFY-i: Cookeova kerka dolazi danas i
vjerojatno e odsjeli u apartmanu - moda e ubrzo poslije nje krenuti i drugi. Razgovarao sam o sanduku sa
efom Tajne slube. Ponudio nam je da se posluimo stolnim strojem na rendgenske zrake, koji Tajna sluba
upotrebljava da ispituje darove to se poklanjaju predsjedniku Johnsonu. Noas e me agent Tajne slube koji
radi sa strojem pratiti i ponijeti stroj koji emo postaviti na ulaz. Cookeova kerka zaista je stigla poslije podne -
sa svojim ljubavnikom. Ekipa AVENIN slijedit e je kada napusti zgradu i obavjetavati nas radiovezom kada
krene natrag. U meuvremenu, mi emo se uuljati
430u Cookeov apartman i uzeti rendgenske snimke sanduka. Nadam se da emo moi ukrcati u dizalo taj
portabl stroj, bez obzira na to kako emo ga kriomice prenijeti kroz predvorje. Svatko tko nas pokua omesti
dobit e dovoljno zraenje da mu prodre do sri.
MONTE VIDEO 4. travnja 1967.
Nakon to smo se nou i ujutro nasluali uobiajenog koncerta s uzglavlja, najzad smo uli kako Cookeova
kerka i njezin prijatelj naputaju apartman. S velikim smo naporom postavili stroj sa X-zrakama na odgo-
varajue mjesto, obukli konate pregae i krenuli na posao. Snimili smo nekoliko fotografija iz svih kutova.
Prilino smo brzo obavili posao. Ru-kovalac i ja prenijeli smo stroj natrag u stanicu. Razvio je film na sreu,
nismo vidjeli nita osim avala. Popodne se par koji smo snimali vratio u Buenos Aires, ne odajui ni jednim
znakom dolaze li i ostali na konferenciju. Bio je to vrlo kratak, tih posjet; nai su monitori zabiljeili jedan ili
dva nova trika. U svojem izvjetaju predloit u za BIDAFFY-i poseban dodatak na njegovo matovito
izvjetavanje.
Predavanje izvjetaja i lista s imenima za provjeru policijskim snagama sigurnosti oduzimalo je u ovom
razdoblju posljednjih priprema znatno vie vremena. Sada smo poeli organizirati postupak za Johnsonovu si-
gurnost na aerodromu u Montevideu i za let helikopterom u Puntu del Este. Sef stanice, John Horton,* bit e u
avionu postavljenom pokraj zgrade terminala, zajedno s agentima Tajne slube. Deset ostalih oficira CIA na
strateki vanim tokama u samoj zgradi. Svaki od nas bit e zaduen da motri na pojedine prozore koji se ne
smiju otvarati. Moje mjesto bit e na krovu zgrade, neposredno ispod kontrolnog tornja. Svatko e biti voki-
tokijem povezan s ostalima, a ja u imati jo jedan jai voki-toki kojim u o svakom detalju izvjetavati stanicu.
Na osnovi mojih zapaanja, stanica e slati hitne izvjetaje u Washington istog trenutka kada ugledam Johnsonov
avion, u trenutku slijetanja, zaustavljanja, Johnsonova silaska iz aviona i pozdrava, njegova ukrcavanja u
helikopter, uzletanja, sve dok helikopter ne nestane iz vida. Izvjetaje e zatim predavati oficiri iz kola na auto-
putu prema Punti del Este - Johnsonov helikopter nee biti ni sekunde izvan kontrole oficira CIA, od sputanja
na aerodrom u Montevideu, pa do ateriranja u Punti del Este, udaljenoj sedamdeset milja. Kada Johnson stigne u
Puntu del Este, sigurnost e predstavljati manji problem, s obzirom na to da postoji ogranienost kretanja u toj
zoni, ljudi na dunosti nose specijalne znake, a poduzete su i druge mjere opreza. Johnson je meu posljednjim
predsjednicima to dolaze, pa emo se moi izvjebati na njegovim kolegama koji e pristizati dva dana prije
njega.MONTEVIDEO 14. travnja 1967.
I u vrijeme Johnsonova dolaska, prije tri dana, i prigodom njegova odlaska sve je teklo u najboljem redu. Na
primanju u stanici, po zavrenom poslu, Horton mi je uruio kablogram iz centrale kojim me obavjetavaju da se
hitno vratim kako bih se pripremio za zadatak na olimpijadi u Mexico Cityju. Veeras u pokuati nai mjesto u
teretnom avionu ratnog zrakoplovstva koji se vraa u Washington.
Rezultati konferencije? Konano su odbacili prvotnu brigu Saveza za progres o zemljinoj reformi, preraspodjeli
dohotka i socijalnom i ekonomskom ujedinjenju. I tako, mislim, ni jedna vlada nije bila ozbiljno zainteresirana
da raspravlja c tim problemima. Sada je naglasak na regionalnom ekonomskom razvoju. Ekonomski razvoj,
moe se pretpostaviti, bit e usmjeren na zapostavljenu veinu i reformu e, u svakom sluaju, biti lake
prihvatiti ako je ona proirena - to znai da e povlateni moi izbjei da se podreu njihova krila. Pomo iz
inozemstva bit e usmjerena u naelu na obrazovanje i poljoprivredu, to - u odsutnosti zemljine reforme - znai
razvitak visoko produktivnih farmi. Ti e se suvremeni sektori ponovno ujediniti, jer e njihov sve vei dio
narodnoga dohotka i dalje rasti. Zaboravite reforme - zahvaljujui uguivanju pobuna, pritisak je nepotreban.
WASHINGTON 30. travnja 1967.
Dok sam boravio u Montevideu, doneseno je - i u Agenciji, i u State Departmentu - nekoliko odluka o nadziranju
olimpijade. Sef odsjeka zapadne hemisfere Bili Broe mlako je primio odluku da ja odem onamo. Bio je ef
stanice Tokio za olimpijskih igara 1964. i vjeruje da e politiki pristup na jednom kulturnom dogaaju kakav je
ovaj zapravo sprijeiti regrutiranja. Jedino ako u stanici Mexico City ostanem i poslije igara, Broe misli da u
moi opravdati vrijeme utroeno odsad do kraja naredne godine. S druge strane ef odsjeka za sovjetski blok,
Dave Murphv, vjeruje da e mi blaga politika atmosfera pomoi da se kreem u krugovima koji bi inae bili
zatvoreni slubenom predstavniku amerike vlade. Osim toga stanica Mexico City nema operativnih kontakata
izmeu oficira stanice i sovjetskih obavjetajaca. Kako me Sovjeti ve znaju iz Montevidea, moi u razviti
osobne kontakte s njima i obavjetajnim oficirima ostalih komunistikih zemalja, koji u svojim ambasadama
obavljaju poslove vezane uz olimpijadu. Murphvjevo miljenje dijelila je i stanica Mexico City, koja takoer eli
iskoristiti posao oko olimpijade da razvije svoje agente za mete projekta LICOBRA: PRI i meksiku vladu.
43*Razlike u miljenjima rijeene su u moju korist. No iskrsnuo je drugi problem. Ambasador je uvjetovao moj
zadatak time da latinskoamerikim funkcionerima nikad nisam bio poznat kao ovjek CIA. Sef grupacije za
Meksiko - Kaufman - rijeio je to tako da mi je rekao neka napiem biljeku koju e Broe uputiti State
Departmentu, o tome da nisam poznat ni jednoj policiji. Kaufman kae da istinu moemo malo i zaobii kada je
potrebno, jer ako me i neki policijski oficir poznaje kao agenta CIA, onda je on u prvom redu plaeni
obavjetajni agent, a tek poslije toga policajac.
Ohrabruje da ambasador sada eli dva ataea za olimpijadu - drugi e biti Dave Carrasco, bivi koarkaki trener
na jednom amerikom sveuilitu, a sada ef sportskog programa Korpusa mira u Ekvadoru. Prividno, ja u biti
njegov pomonik, to e mi znaajno pomoi, jer on ima sve prave sportske preporuke. Dapae, roen je na
meksikoj granici i ve godinama ima prijatelje u meksikim sportskim krugovima. Narednog mjeseca Carrasco
e doi u Washington radi sastanka u State Departmentu, zatim s Kaufmanom i sa mnom. Imajui na umu i
druga mogua odgaanja, slubu ambasade za olimpijske igre otvorit emo u lipnju.
Luis Vargas, moj stari direktor slube za useljavanje iz Montevidea, ovdje je na putovanju sa svojom enom.
Putovanje financira stanica. To je nagrada za koju sam ga bio preporuio prole godine zbog njegova doprinosa
protjerivanju i drugim akcijama protiv Sovjeta, Istonih Nijemaca, ehoslovaka i Sjevernokorejaca. Kao
kontrolni slubenik centrale za posjete, odveo sam ga na razgovor u kabinet senatora Montove, zatim u kuu
Ravmonda Warrena* na koktel - on je ef grupacije zapadne hemisfere u kojoj je i Urugvaj - zatim u Bijelu kuu
na posebni obilazak za prijatelje Tajne slube. Juer smo u New Yorku promatrali paradu u ast Dana
zahvalnosti. Vargas je bio impresioniran velianstvenou podrke naporima u vijetnamskom ratu. Bio sam i ja.
Kada bi sudionici mara znali uinke borbe protiv ustanka u Latinskoj Americi!
WASHINGTON 5. lipnja 1967.
Odluili smo da Dave Carrasco doputuje u Mexico City tjedan ili dva prije mene. Tako sam se, dok on sreuje
svoje osobne poslove, vratio prevrtanju papira u grupi za Meksiko. Upravo sam zavrio teaj sovjetskih
operacija, dvotjedni program koji je prividno pod nadzorom Slube za obuku, a zapravo ga vodi odsjek za
sovjetski blok. Trebalo je da taj teaj pohaam prole godine, ali sam ga uspio izbjei zbog nedostatka osoblja u
grupi za Meksiko. Ovaj put isprike nije bilo.
Odsjek za sovjetski blok imao je zapaen uspjeh u svojim teajevima -oni su, u stvari, postigli da DDP proglasi
te teajeve obaveznim za sve efove i zamjenike efova stanica koji su na zadacima u zemljama u ko-
18 CIA
433jima postoje sovjetske misije, kao pomo operativnim oficirima koji su angairam u sovjetskim operacijama.
Kako u ja vjerojatno razvijati osobne odnose sa sovjetskim obavjetajnim oficirima, nije bilo naina da
mimoiem teaj. Imao sam, meutim, sree, jer se Jim Noland, moj bivi ef stanice u Quitu, vratio ovamo s
jednog kratkog putovanja u Santi-ago, ile, i takoer pohaa teaj - prije nego to preuzme slubu u odsjeku za
sovjetski blok, koja usklauje sovjetska pitanja s odsjekom zapadne hemisfere.
Teaj sovjetskih operacija posljednja je rije Agencije o regrutiranju i dezertiranju Sovjeta. Temelji se uglavnom
na miljenjima i teoriji Davea Murphvja, efa odsjeka za sovjetski blok. Teaj je prilino kontroverzan zbog
dogmatskog pristupa Murphyja i njegovih potinjenih te zbog nedostatka uspjeha. Veina oficira na teaju dolazi
iz odsjeka koji pokrivaju druga podruja. Dobar dio oficira jednostavno se uzdrava od javnog komentiranja.
Znamo da e odsjek za sovjetski blok zabiljeiti takve disidente, dati tome svoju teinu unutar DDP-a, pa bi nam
se takva hereza prije ili kasnije vratila.
Zanimljivo je da na teaju nema predavanja o Marxu, Lenjinu i drugim komunistikim teoretiarima i vodama,
iako su teajci dobili debelu knjigu o povijesti Rusije (depni format). Teaj se bavi stvarnou suvremene
Rusije i kako da se te realnosti iskoriste kao nae prednosti - kako da Sovjeti izdaju svoju zemlju i ponu je
pijunirati.
No kako doi do tih Sovjeta? Jer oni za koje smo zainteresirani lanovi su KPSS. Najlake je doi do onih, a i
najranjiviji su, koji rade u ustanovama i tvornicama u zapadnom svijetu - ima ih vie od 25 ooo. A jo je vie
onih koji putuju u inozemstvo po specijalnim zadacima. Obino su oni kojima se moe pristupiti lanovi
diplomatskih slubi, misija za tehniku pomo, trgovinskih misija, ukljuujui tu i vojno osoblje. No od posebne
su vanosti sovjetski uenjaci koji prisustvuju konferencijama i kongresima u inozemstvu. Od Sovjeta koji u
misijama u inozemstvu ostaju po nekoliko godina najlake je pristupiti diplomatima i obavjetajnim oficirima.
Izmeu njih, osim ambasadora, najpoeljnije je regrutirati oficira koji radi za GRU - zbog njegovih vojnih veza.
Sljedei je na listi elja oficir KGB-a, jer on poznaje organizaciju dravne sigurnosti.
arite teaja sovjetskih operacija, dakle, uzimajui u obzir neprocjenjivu vrijednost regrutiranja nekoga tko je
spreman da se vrati u Sovjetski Savez, usredotouje se na sovjetske zajednice u nekomunistikim zemljama te na
operativne programe CIA o tome kako da se otkriju njihove slabe toke i nedostaci. Teorija je da pritisak na
Sovjete da se u inozemstvu ponaaju strogo konformistiki, uglavnom iz razloga unutarnje sigurnosti, stvara u
njih prirodno nezadovoljstvo i pretpostavlja priklanjanje suprotnosti, relativno veoj slobodi miljenja, pokreta i
udruivanja nego to su navikli. Postoje, nadovezuje teorija, Sovjeti koji ve idu ka dezertiranju, a cilj je CIA da
ih pronae i navede na konanu odluku. Sto se due takvu osobu moe uvjeriti da i dalje radi (prije nego to
nestane
434i pojavi se u SAD-u), najbolje je ako se vrati u Sovjetski Savez, vee su mogunosti da se ona iskoristi. No
najvanije je pronai kandidate.
Veinu teorija i doktrina za operacije protiv Sovjeta stvorili su sami dezerteri onako kako su opisali svoje osobne
ispovijesti i snage koje su ih navele na dezertiranje. Prouavali smo vrlo podrobno slubeno opisanu organizaciju
profesionalnih i slobodnih aktivnosti lanova sovjetskih misija. Obino nema velikih razlika. Tu je otvorena
diplomatska i administrativna zadaa misije, kojoj je na elu ambasador, sa sekcijama posveenim politikim,
ekonomskim i kulturnim poslovima - uobiajenim u svakom pogledu. Administrativnu sekciju, na elu sa
zavhozom (ef) i komandantima (pomonicima), predstavlja zbor uvara kue. Zadatak joj je da obavlja poslove
prijema posjetilaca ambasade i druge zadae na polju sigurnosti. Trgovinska sluba ukljuuje predstavnike
sovjetskih poduzea koja promiu knjige, filmove, strojeve i drugu robu i pripremaju uvoz proizvoda iz zemlje
domaina.
Vanija je druga razina zadaa - iskoritavanje tog javnog poloaja kao pokria obavjetajnog osoblja KGB-a i
GRU-a. Razmatrali smo razliite tehnike prepoznavanja rezidenta (efa obavjetajne slube) i njegovih
potinjenih u svakoj od slubi. Vrlo je zanimljiva i lokacija podruja na koje je ogranien pristup, gdje se uvaju
svi klasificirani dokumenti i obavlja kriptografiranje i radio-veze. Otkrivanje osoba te sekcije oito je meu
najvanijim zadacima. Sa stanovita operacija regrutiranja, izgledi su ogranieni, jer samo odreene osobe u
sovjetskoj misiji mogu imati osobne odnose sa strancima, posebno onima koji nisu komunisti. O svakom susretu
s takvim ljudima zahtijeva se pismeni izvjetaj. Obino su dozvole za takve odnose ograniene samo na oficire
obavjetajnih operacija, diplomate i jo neke, na primjer na zavhoza koji mora raditi s ljudima izvana.
Ogranienja u dodiru s ljudima izvana za veinu lanova sovjetskih misija zahtijeva vrlo strogu unutarnju
organizaciju. Komsomol, komunistika omladinska organizacija, obino djeluje u obliku sportskih klubova,
dok KPSS radi pod firmom sindikalnih organizacija. Prave sindikalne organizacije nazivaju se mestkomima,
lokalnim komitetima. SK, oficir sigurnosti njihove zajednice, odgovoran je za sigurnost osoblja u svakoj misiji.
Osim toga svaka misija ima svoj klub s programom zabave, filmovima, politikom nastavom, predavanjima i
drutvenim aktivnostima. Sve se odvija u odreenoj klupskoj prostoriji. Sudjelovanje u aktivnostima kluba
odreeno je i obavezno; tako se cijela grupa dri na okupu i izbjegava mogunost da se zapadne u iskuenje u
dekadentnoj buroaskoj okolici. Osobni sukobi, svae, ljubomore, klevetanja - normalne su posljedice takve
mentalne i emocionalne zatvorenosti, pa se raa nunost, prema doktrini SB-a, da sve to zajedno probije.
Svrha je veine operacija CIA protiv sovjetskih zajednica u inozemstvu da se osigura to cjelovitije znanje o
sovjetskoj prisutnosti u odreenoj zemlji. Glavni je naglasak na sistematinoj organizaciji, tako da se i najiri
zahtjevi mogu djelotvorno ispunjavati. Standardne su operacije u ne-
4J5komunistikom svijetu na primjer onakve kakve imamo u Meksiku i Urugvaju: kontrola odlazaka i dolazaka
putnika, biografski podaci putnika i fotografiranje putnih isprava, analiza odnosa unutar zajednice, pomo
ekipama za praenje, praenje u svrhu otkrivanja tajnih i otvorenih aktivnosti, snimanje telefonskih razgovora
radi analize odnosa i opih informacija, prislukivanje radi dobivanja opih i tajnih informacija.
Sto uspjenije agent za pristup gaji tijesne odnose sa Sovjetom, to bolje stanica moe procijeniti njegove slabe
toke. Najbolji su agenti za pristup slubenici u misijama sovjetskih saveznika koji rade u istom gradu esto
se daju regrutirati da slue protiv Sovjeta iz nacionalistikih motiva. Zatim diplomati treih zemalja, lokalni
politiari i vladini funkcio-neri te osobe koje imaju iste hobije koje imaju i Sovjeti. Dvostruki agenti, u prvom
redu ubaeni da otkriju sovjetske zahtjeve za obavjetajnim informacijama i modus operandi te da im to vie
ogranie vrijeme, te-koer nam otkrivaju identitet obavjetajnih oficira i osiguravaju podatke
0 njihovoj profesionalnoj spremnosti i karakteru.
Programi agenata za pristup odreeni su da osiguraju razoaranim Sovjetima kanale za dezertiranje - mostove
na drugu stranu - koje mogu, malo-pomalo, graditi, ve kako mijenjaju miljenja i donose odluku. Agenti za
pristup jesu ljudi kojima se Sovjet moe povjeravati, podrazumijevajui da unutarnji pritisak kojem su izloeni
zahtijeva takvu potrebu. Nakon izvjesnog vremena, nekoliko sati, pa mjeseci, moda i godina, agent za pristup
moe poeti politike rasprave. Prvo pravilo u igri jest da se nikad ne poniava Rusija i stvari u vezi s tom
zemljom. Klju je da se u nainu miljenja mete na koju smjeramo razdvaja Rusija kao domovina i Rusija kao
teritorija KPSS-a - da se razdvaja vlada od naroda
1 zemlje. Kako se za veinu sovjetskih administrativnih ljudi smatra da skrivaju malo cinizma prema partijskoj
administraciji, dobar agent pristupa moe uspostaviti ravnoteu izmeu rodoljublja i usaivanja sumnji prema
partiji. Obino je djelotvorna metoda da se kombinira pohvala ruskim kulturnim tradicijama s nezadovoljstvom
nainom na koji se tretiraju disidentski pisci i umjetnici.
Operacije tajne akcije protiv Sovjeta takoer su razliite. Agencija je duboko umijeana u samizdat, sistem
tajnog objavljivanja disidentske literature iz Sovjetskog Saveza i objavljivanja i rasturivanja knjiga autora
odbaenih u SSSR-u. Vaan se naglasak stavlja i na isticanje sovjetskih subverzivnih aktivnosti u inozemstvu i
kruenje antisovjetske propagande kako bi se izazvao otpor i neraspoloenje lokalnih zajednica. Neprekidno se
tei protjerivanjima kako bi se dokazalo da se Sovjeti bave subverzijama.
U teaj je takoer ukljueno razmatranje postupka kako da se komitet za dezertere u amerikim misijama stalno
dri u spremnosti, kao i pravila za rukovoenje dezerterima: najprije nastojanja da se Sovjeta navede da nastavi
svojim poslom ako se nita ne dogodi, kako bi postavljao prislune ureaje i pripremao dosjee; prethodno
planiranje tajnih mjesta
43na kojima emo ga sakrivati prije odlaska u SAD; predvianja estokih reakcija sovjetske misije s optubom
da je' dezerter ukrao kasu s gotovinom; predvianje postupka da se dezerteru dozvoli da ga ispituju funk-cioneri
sovjetske misije; zahtjevi za poetnim odavanjem podataka; postupak za evakuaciju vojnim avionom.
Veina od nas uputila se na teaj sa stanovitom skepsom, jer predavai SB-a odbijaju da navedu broj Sovjeta koji
su uhvaeni nakon takvih golemih napora. Sigurno, stara je istina da- nitko ne regrutira Sovjete -ako oni sami ne
regrutiraju sebe, a to mogu uiniti i bez kanala, mostova, ekipa za praenje, fotografija s putnica i dosadnih
agenata za pristup.
A to se dogaa kada snivani agent zaista doe? Nije li mogue da Sovjet kompromitira njihovu sigurnost na taj
nain da se KPSS smatra obaveznom da poduzme ozbiljnu akciju? Predavai odsjeka za sovjetski blok
izbjegavaju objanjenja o tome kako je regrutiranje pukovnika Olega Tenkovskog* moda bilo u vezi s
kubanskom raketnom krizom. Ovdje je bio ovjek razoaran rukovodstvom KPSS-a, predao nam je vrlo vrijedne
informacije o sovjetskim projektilima: broju, smjetaju, suvremenosti, me-gatonama, faktorima gotovosti.
Agencija je dobila vrijedne obavjetajne podatke. Penkovski je strijeljan - no jesu li Sovjeti poslali projektile na
Kubu zato to im je oajniki trebala ravnotea zbog tete priinjene tim probojem u njihovim obavjetajnim
operacijama? Moda je listopad 1962,. bio cijena uspjeha to smo ga imali na obavjetajnom planu.
Da sam poten, povukao bih se sa zadatka na olimpijadi i zatraio da me puste da naem novi posao. No radei u
slubi olimpijade s Carra-skom, moi u izbjei otru kontrolu stanice i usmjeriti se na posao koji radim. U isto
vrijeme razmotrit u prilike za zapoljavanje nakon olimpijade - za otprilike godinu i pol, a dotad moe se tota
dogoditi. A i Meksiko je previe privlaan da se ponuda odbije. Odvest u se tamo prvog tjedna u srpnju.
MEXICO CITY 15. srpnja 1967.
Posao oko olimpijade je izvanredan. Dave i ja obilazili smo efove razliitih organizacija koje djeluju u
pripremama za olimpijadu: Organizacijski komitet, Meksiki olimpijski komitet i golemi novi stadion za trening
meksikih takmiara, Meksiku sportsku konfederaciju i nekoliko federacija pojedinih sportova. ini se da svaka
od tih organizacija ima neke specijalne zahtjeve koje sluba za olimpijske igre amerike ambasade moe
potpomoi da se ispune. Organizacijski komitet eli kojetarije o sportskim dogaajima i glavnu pomo u
pripremama za ameriko sudjelovanje u olimpijskom kulturnom programu. Meksiki olimpijski komitet,
odgovoran za pripreme meksikih ekipa, treba pomo jo nekolicine tre-
437nera te dodatna specijalna odobrenja State Departmenta za amerike trenere koji ve borave ovdje. Tek sam
pet dana na poslu, a ve sam susreo irok krug razliitih ljudi.
Oficiri u stanici, od Wina Scotta nadalje, zadovoljni su to im moj dolazak na olimpijadu moe biti od pomoi u
njihovim posebnim podrujima za koja su odgovorni. Scott mi je rekao da se najprije koncentriram na susrete sa
to vie ljudi i da uvrstim svoju djelatnost pod okriljem olimpijade. U sekciji sovjetskih operacija, gdje sam
dobio stol i pisai stroj, glavni je interes za pronalaenje i odabiranje novih agenata za pristup te na mojem
uspostavljanju izravnih kontakata sa Sovjetima i obavjetajnim oficirima zemalja sovjetskih saveznika koji
obavljaju poslove vezane uz limpi-jadu. Sekcija za komunistike partije eli da odaberem koga bi se moglo
regrutirati za ubacivanje u revolucionarne organizacije, dok sekcija za tajne akcije eli podatke za procjenu o
slubenicima za tampu u Organizacijskom komitetu, kako bi odabrala agente za plasman propagande. Sekcija
povezanih operacija eli informacije o ataeima Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika za olimpijadu koje se
mogu proslijediti meksikim slubama. Sekcija LICOBRA eli da utvrdim mogue agente za ubacivanje u PRI i
meksiku vladu. Sekcija kubanskih operacija, koja raspolae vjerojatno najmanjim brojem agenata, eli osobne
podatke o kubanskom olimpijskom ataeu, o ljeviarima u miljeu olimpijade koji bi mogli eventualno putovati
na Kubu te o svakome tko bi mogao biti zanimljiv za kubanske poslove. Svi ti oficiri vide moju dunost na
olimpijadi kao obeanje za svoje operativne ciljeve.
Nema naina da se porekne kako e taj posao biti vrijedan za stanicu. Uobiajena je praksa da se s novim
poznanicima na olimpijadi izmjenjuju posjetnice. O velikom broju ljudi koje sam dosad susreo postoje znaajni
izvjetaji u dosjeima stanice. Poeo sam voditi vlastiti dosje posjetnica, piem kratke biljeke o ljudima koje sam
susreo. Moda, ako pripremam biljeke koje e kruiti u razliitim sekcijama, mogu izbjei bilo kakva
regrutiranja za dogledno vrijeme - moda sve do olimpijade. Nema problema da se u stanicu diskretno ue iz
slube za olimpijadu, na drugom katu, jer je ulaz upravo na strani dizala u stranjem dijelu ambasade, a na gornji
kat ne ide ba mnogo ljudi.
NEW YORK 13. prosinca 1967.
Posljednjih su mjeseci dogaaji krenuli neoekivanim tokom. Dave je preuzeo odgovornost za pomo ambasade
kulturnom programu olimpijade, za koji se Meksikanci nadaju da e imati razmjerno istu vanost kao i sportski
programi. Gledite je Organizacijskog komiteta da e Meksiko,
458usprkos golemim naporima posljednjih godina da pripremi svoje momadi, biti na donjem dijelu liste
osvojenih medalja. Da bi to nadoknadio, a nadmaio na drugim podrujima, Organizacijski komitet priprema im-
presivan jednogodinji program od dvadeset dogaaja koji odgovaraju programu dvadeset sportskih dogaaja -
iako ne u natjecateljskom smislu. Organizacijski je komitet slubeno pozvao sve nacionalne olimpijske komitete
da sudjeluju u kulturnom programu, no mnogi od njih, ukljuujui i ameriki, nisu spremni za tako opsenu
kulturnu aktivnost. Odgovori su bili rijetki, pa se Organizacijski komitet obratio ambasadama u Me-xico Citvju
da trai slubenu pomo.
Kulturna sekcija nae ambasade pokazala je vie nego povran interes za kulturni program, pa je Organizacijski
komitet imenovao jednog svojeg predstavnika da sa mnom i Daveom radi na veem sudjelovanju SAD-a,
posebno amerike vlade, u kulturnom programu. Nikad nisam mislio da u obavljati posao kulturnog ataea, ali
Dave je zatraio da preuzmem brigu za kulturni program. Otada pokuavam razviti interes u Washing-tonu i
drugdje da se poalju sudionici za razliite priredbe, kao to su: susret pjesnika, kazaline predstave, festival
narodne umjetnosti, izloba maraka, izloba monumentalne skulpture, filmski festival, omladinsko logorovanje,
izlobe o atomskoj energiji i istraivanju svemira, festival djejih likovnih radova, izloba rukotvorina i slino.
Nije mi se svidio Daveov zahtjev da radim i na kulturnom programu, jer taj posao moe oduzeti zaista mnogo
vremena. No nakon to sam u dosjeima stanice provjerio imena slubenika kulturnog programa, odmah sam
vidio prednosti: kulturna sekcija Organizacijskog komiteta puna je ljudi vrstih lijevih uvjerenja, koje e jedan
ameriki funkcioner vrlo teko obraivati a da to ne pobudi sumnju. No u olimpijskoj atmosferi mira i bratstva,
imajui na umu da Organizacijski komitet moli pomo amerike vlade, sada imam otvorena vrata do mnogih
ljudi za koje su zainteresirane razliite sekcije u stanici. Dapae, ti e mi novi poslovi, kojima valja posvetiti
mnogo vremena, omoguiti sve isprike potrebne da se ne uputam u regrutiranja. Stanica je i dosad vrlo
zadovoljna, jer sam se redovito susretao s Provorovom i Belovom, sovjetskim oficirima nadlenim za olimpijadu
(pripadaju GRU-u i KGB-u), kao i sa ehoslovakim, poljskim i jugoslavenskim olimpijskim oficirima. Jedini
mi je problem da umaknem korejskom oficiru CIA, DNNEBULA-i,* koji takoer obavlja zadatke u vezi s
olimpijadom i susree me na svakom sastanku. Openito, nastojim da se samo pojavljujem u stanici, jer nemam
interesa da razvijam operacije. Drugi je neoekivani dogaaj ozbiljan. Ulazim u sve dublji odnos sa enom koju
sam susreo u Organizacijskom komitetu. Jednom sam joj prilikom rekao da sam ranije radio za CIA. No usprkos
svojoj otroj reakciji, pristala je da se i dalje viamo. Jedna je od mnogih ljeviara u kulturnom programu i
vjeruje, s mnogo gorine - kao i mnogi drugi -da je Agencija odgovorna za smaknue Che Guevare.
439
<J.
i
MEXICO CITY 20. lipnja 1968.
Jo se jedna karijera u CIA blii svome kraju. Neto ranije nego to sara oekivao. Ali Paul Dillon pozvao me
juer na kavu i rekao kako ga je Scott zamolio da neto predloi. Kae kako je stanica vrlo zadovoljna mojim
poslom i da bi me Scott elio nakon olimpijade prebaciti u politiku sekciju stanice. Tako da bih u naredne dvije
ili tri godine vodio regrutiranja i sudjelovao u drugim operacijama stanice za koje sam se bio pripremao otkako
sam prole godine doao ovamo. Posebno oekuju od mene da regrutiram neke administrativce u PRI koje sam
susretao, na primjer Alejandra Ortegu San Vicentea, generalnog sekretara Olimpijskog organizacijskog komiteta
i biveg efa vladina odsjeka za politika i socijalna istraivanja, slube koja je zaista centar informacija ljudima
PRI. Scott kae da e urediti da dobijem jo jedno unapreenje i da je ambasador odobrio takav plan.
Rekao sam Dillonu kako cijenim ponudu, ali da sam predvidio da nakon olimpijade dadem ostavku, da se
ponovno oenim i da ostanem u Meksiku. Bio je iznenaen, naravno, jer nikome u stanici to nisam jo
spomenuo. Kasnije sam razgovarao sa Scottom i napisao biljeku centrali iznosei svoje namjere. Bio sam
paljiv u formuliranju svojih osobnih razloga kao jednih motiva svoje odluke, kako ne bih doveo u pitanje
sigurnost.
Osjeaj olakanja vrlo je snaan sada kada sam i slubeno objavio svoju namjeru da se povuem. Moda sam to
trebao uiniti jo nakon povratka iz Montevidea, jer sam se osjeao vrlo napetim otkako sam doao u Meksiko
kao da sam bio nepoten u neasnoj situaciji, ali u takvim prilikama dva negativna rezultata ne daju jedan
pozitivan. Istina je da je Bili Broe imao pravo: olimpijske igre ne daju se podvesti pod politiku hladnog rata. Rad
u kulturnom programu izazvao je jo jedan klin izmeu miljenja o borbi protiv pobuna i stvarnosti posljedica te
borbe. Nije to samo oni i mi nego svi mi zajedno.
Rad na kulturnom podruju podie mnoge mostove: iako sam radio na organizacijskim poslovima vie nego na
stvaralakim, nakupilo se dosta iskustva da olaka spoznaju o sve veoj izolaciji, osjeaju prijevare, izdvajanju.
Tko zna da li bih bez toga napustio sigurnost i pogodnosti daljnjeg rada u CIA. Centrala i stanice pune su, kao
to svi znamo, oficira koji su odavno prestali vjerovati u ono to ine - nastavljaju do penzije kao cinici, ogoreni
ljudi kojima je stalo samo do toga da izbjegnu odgovornosti i napore. Neu im se pridruiti, ma to da se
dogodilo.
440MEXICO CITY i. kolovoza 1968.
Prolog tjedna dolo je do iznenadnog sudara izmeu studenata i sveuilinih voda i vlade. Poelo je nekom
zbrkom, 26. srpnja, kada su se demonstranti, slavei godinjicu kubanske revolucije, sudarili s protude-
monstrantima i stali prosvjedovati protiv meksike vlade. Dva dana kasnije policija je upala u zgrade
Nacionalnog sveuilita Meksika (UNAM). Sutradan je dolo do ulinih sukoba na ulicama. Policija je poduzela
okrutne represivne mjere. Prije tri dana dolo je do estokih okraja na ulicama, a juer su se neredi proirili i na
sveuiline centre u unutranjosti, Villahermosu i Jalapu. U protestnom maru mira danas je u Mexico Citvju
sudjelovalo najmanje 50 ooo ljudi, a mar je predvodio rektor UNAM-a.
Prvotni razlozi proirili su se na mnogo temeljitije politike zahtjeve, koje je meu studentima vodio nacionalni
trajkaki komitet pod utjecajem bivih voa Pokreta za nacionalno osloboenje (MLN) i Nacionalnog centra
demokratskih studenata (CNED) - na koje utjee i Komunistika partija Meksika. ak i takav, pokret je spontana
narodna demonstracija protiv policijskog nasilja s jasnom tendencijom protesta protiv monopola PRI na mo i
tradicionalno sluenje privilegiranima. Zahtjeve koje je formulirao trajkaki komitet vlada ne moe prihvatiti,
ali su vrlo popularni: ostavke efova policije, ukidanje policijskih snaga za suzbijanje pobuna, ukidanje optube
za socijalno rasulo i nadoknade ranjenicima i obiteljima poginulih - od 26. srpnja ubijeno je najmanje osam
studenata, 400 ih je ranjeno i vie od tisuu uhapeno. Nekoliko puta, kada policijske snage nisu bile sposobne
da djeluju same, vlada je pozvala u pomo vojsku.
Prolog mjeseca putovao sam u Washington i New York da bih sredio posljednje pripreme o sudjelovanju u
kulturnom programu pod pokroviteljstvom State Departmenta. U Washingtonu ne samo da se Janet nije sloila
da povedem djeake na olimpijadu nego je uinila sve da ih gotovo i ne vidim. Odluio sam da ih svakako
povedem. Trebalo je da moj advokat telefonira kad mi ve krenemo. Uslijedio je mete izmeu centrale i State
Departmenta i izmeu ambasadora i Scotta - svi su mi naredili da djecu poaljem natrag, jer da Janet prijeti kako
e odati da sam oficir CIA. Odbio sam i rekao da me mogu ustrijeliti ako hoe, ali da vjerujem kako imam pravo
da djeca budu u mojoj kui, bilo u Mexico Citvju ili gdje drugdje. Siguran sam da je prijetnja da e me Janet
odati - obian blef.
441
J
>MEKICO CITY i. rujna 1968.
Vei dio kolovoza vlada se prilino miroljubivo odnosila prema masovnim demonstracijama. Dne zy. kolovoza
dolo je do jakih demonstracija, zoo ooo ljudi protestiralo je zbog trokova olimpijade u Meksiku, koji e iznositi
najmanje 175 milijuna dolara. Vlada je uzvratila udarac sutradan ujutro razbijajui silom veliku skupinu
demonstranata koji su se zadrali na glavnom gradskom trgu. Dne Z9. kolovoza pojavilo se jo 3000
demonstranata, no i oni su bili svladani. Danas je Diaz Ordaz, u svojoj godinjoj poruci naciji, rekao da e
upotrijebiti oruane snage da osigura odravanje igara. No obeao je da e se razmotriti ukidanje optube za
socijalno rasulo. trajkaki je komitet svojim zahtjevima dodao jo jedan - oslobaanje svih politikih
zatvorenika. U tom govoru Diaz Ordaz je, na nesreu, tvrdio da u Meksiku politikih zatvorenika nema - tvrdnja
za koju je oito da je lana i smijena.
Sekcija CP u stanici vrlo je zaposlena. Prima informacije o planovima trajkakog komiteta i o pozicijama koje
zauzimaju komunisti i druge grupe krajnje ljevice.
MEXICO CITY 17. rujna 1968.
Jedna znaajnija demonstracija ovog mjeseca bio je tihi protestni mar onog dana kada je Diaz Ordaz otvorio
nove terene za olimpijska natjecanja. Demonstranti sve otvorenije tvrde da je policija spalila tijela studenata
ubijenih u represivnoj akciji i da je obiteljima studenata nareeno da ute. Studentske delegacije svakodnevno
odlaze u tvornice, urede i stanove objanjavajui poloaj studenata. I to ine vrlo uspjeno. Prole noi, kao
rezultat takve aktivnosti, vlada je naredila upad na nacionalno sveuilite, naruavajui tradicionalnu autonomiju
sveuilita.
U zauzimanju sveuilita angairane su tisue vojnika s tenkovima i bornim kolima. Iako je na stotine ljudi
uhapeno, studentski trajkaki voe uspjeli su pobjei. Studentske brigade, koje su isticale vladinu politiku
sluenja interesima manjine, otvorile su svoju centralu na politehni-kom institutu, gdje se sada bije bitka
izmeu policije i studenata.
Zbog nasilja odgoene su dvije velike izlobe olimpijskog kulturnog programa. Na nacionalnom sveuilitu bili
smo predvidjeli izlobu o istraivanju Svemira, ali smo veliku raketu Jupiter morali skloniti prije nego to je
demonstranti obore. Organizacijski komitet sada trai nov prostor gdje e je postaviti. Slino je prola i izloba o
atomskoj energiji na poli-tehnikom institutu. Morala je biti otkazana dok se ne pronae sigurnije
44*mjesto. Izlobu o istraivanju Svemira trebao je juer otvoriti Michael Col-lins, astronaut ratnog
zrakoplovstva, no bio sam primoran otkazati velik dio njegova programa.
MEXICO CITY 25. rujna 1969.
Otkako je izvrena invazija na UNAM, nasilje je svakodnevna pojava. Ubijeno je deset, moda i dvadeset
studenata, vie od 100 ih je ranjeno u sukobima to su izbijali u razliitim dijelovima Mexico Citvja. Sada do
sukoba najee dolazi na Trgu triju kultura, gdje je smjetena jedna od glavnih kola u sastavu politehnikog
instituta. Juer je dvanaest sati trajala borba palicama; studenti su branili politehniki institut i kolu na trgu, ali
su ih policija i vojska ipak uspjele okupirati. Sve uline demonstracije suzbijaju se sve jaim mjerama nasilja.
Nakon to je prije nekoliko tjedana PRI poveo kampanju protiv rektora UNAM-a, ovaj je podnio ostavku. No
vijee profesora izglasalo je da e, ako se prihvati njegova ostavka, i oni predati dunosti. Danas je upravno
vijee UNAM-a odbilo ostavku, pa se oekuje da e je rektor povui. Sve su jai prosvjedi zbog trokova
olimpijskih igara. Roditelji i nastavnici pridruili su se studentima, deurne jedinice pod vladinom kontrolom
prepadaju nou kole i uznemiruju studente.
MEXICOCITY 3. listopada 1968.
U divljoj pucnjavi na Trgu triju kultura vlada je rastjerala protestni pokret i vjerojatno prekinula nekoliko stotina
ivota. Jueranji masakr doao je kao iznenaenje, jer su gotovo prije tjedan dana i vlada i trajkaki komitet
odbacili konfrontaciju i gotovo je svatko bio povjerovao da kriza prolazi. ak je i armija bila evakuirana iz
UNAM-a, a rektor povukao svoju ostavku.
No juer oko pet sari popodne 3000 ljudi studenata, nastavnika, roditelja, pa i radnika i seljaka - skupilo se na
Trgu triju kultura na protestni mar protiv nastavljene okupacije politehnikog instituta i nekoliko kola.
Prvi govornik na skupu otkazao je mar, jer se du puta bilo koncentriralo 1000 vojnika s bojnim kolima i
mitraljezima. Skup je nastavljen mirnim tonom, ali vojne jedinice okruile su trg. Oko est sati vojska je otvorila
vatru na okupljene ljude i okolne zgrade, vjerujui da su se onamo sklonili simpatizeri demonstranata. Pucali su
vie od sata. Slu-
443M"
i ,-j 2*
*
beno je objavljeno da je dvadeset i osam Jjudi ubijeno, 2.00 ranjeno. No najvjerojatnije je ubijeno nekoliko
stotina ljudi, dok je broj ranjenih puno vei. Vie od 1500 ljudi odvedeno je u zatvor. Danas tisue roditelja i
roaka trai tijela - ve uklonjena s trga - onih koje nisu mogli pronai u bolnicama ili zatvorima.
Meunarodni olimpijski komitet, pod predsjedanjem Avervja Brun-dagea, odrao je jutros tajni izvanredni
sastanak o tome da li da igre otkae ili ne. Prema izjavi jednog amerikog lana olimpijskog komiteta, manjkao
je samo jedan glas da se igre otkazu. Naposljetku je Brundage izjavio da se igre nastavljaju kako je predvieno i
da lokalni studentski problemi nemaju veze s olimpijadom.
MEXICO CITY 28. listopada 1968.
Iznenada sve je gotovo - pravim poarom boja i zvukova, moda najspektakularnijim vatrometom u povijesti. Od
danas svi ponovno moemo odmjeravati je li taj dvotjedni cirkus bio vrijedan krvoprolia i je li Meksiko vie
izgubio ubijajui demonstrante ili je vie dobio organizirajui igre.
Moja ostavka stupit e na snagu naredne godine, iako svi praktini zadaci u mojoj slubi u Agenciji istiu ve
sada. Moda sam glupo uinio to sam sve ovo vrijeme posljednjih mjeseci bio posvetio olimpijadi umjesto da se
upustim u potragu za novim poslom. No imam uteevine koja e mi dotei dok naem posao, iako nee biti
lako uzdravati dvije obitelji. Moji sinovi zatraili su da ive ovdje, sa mnom, umjesto da se vrate u Washington,
to me nije iznenadilo. Zakonske mjere koje sam poduzeo bile su uspjene. Cijela svaa ambasadora i Scotta s
centralom bila je nepotrebna, jer je Janetina prijetnja da e odati moje pravo zanimanje bila obian trik.
Pokuavam da to ne pokaem, no osjeam se nesigurnim hou li pronai zadovoljavajui posao unutar istog
sistema koji sam odavno odbacio, jo kao student na sveuilitu. Teko je priznati, ali postao sam sluga ka-
pitalizma koji sam odbacio. Postao sam jedan od tajnih policajaca. CIA, napokon, i nije nita drugo nego tajna
policija amerikog kapitalizma, bu-ei dan i no rupe u politikim nasipima kako bi djelitelji zarada amerikih
kompanija koje djeluju u siromanim zemljama mogli neprekidno uivati u ubiranju tih zarada. Klju uspjeha
CIA je onih z ili 3 posto stanovnitva u siromanim zemljama koji uzimaju najvei dio kolaa - u veini zemalja
ak vie danas nego 1960. godine. A 50, 60 pa i 70 posto stanovnitva gurnutog u stranu prima sve manje.
Ima proturjenosti u onome to radim. Ali nemam mnogo izbora za plan koji sam pripremio i za nae potrebe za
novcem. Valja biti realan:
444da biste ispunili odgovornosti i obaveze, valja se pomiriti sa sistemom, znajui da sistem nije dobar za
svakoga. To znai da svatko dobiva ono to moe unutar podnoljivih okvira - koji se mogu i probiti kada je po-
trebno da ovjek osigura sebi malo vie sigurnosti. Sada moram nai sebe u okviru sistema i zaboraviti da sam
ikada radio za CIA. Ne, nema koristi da se mijenja sistem. Ono to se zbilo na Trgu triju kultura dogaa se svuda
u svijetu kada ljudi pokuavaju promijeniti sistem. ivot je pre-kratak, a toliko je mnogo uivanja koja bi se
mogla propustiti. U trideset treoj preostaje mi jo polovica ivota.
PETI DIO

MEXICO CITY
sijeanj 1970.
Poinjem iznova, nakon godine duboka razoaranja i osjeaja propasti. Moje nade u nov poetak i budunost u
Meksiku zamagljene su slomom mojih planova o braku. Nisam siguran kojim u putem. Razlozi lee u nizu
pogreaka, moda ak i nerealnim nadama od samog poetka. No posljedice su takve da ih ne mogu prebroditi.
Nastojim skupiti komadie i ponovno ih sloiti u okvir.
Nisam siguran u posao koji sam odabrao, iako sam imao sree da se pridruim novoj kompaniji koju je osnovao
prijatelj to sam ga bio sreo na olimpijadi. Ako je rije o novcu, izdatke moram znaajno smanjiti. Neugodno, ali
tu ne mogu nita uiniti. Izgledi nove kompanije, koja proizvodi i prodaje sasvim nov proizvod, ohrabruju.
Dobio sam priliku da kupim dionice. Moji su odnosi s vlasnicima i upraviteljem, koji je moj dobar prijatelj,
izvrsni.
Rad u trgovini ipak me ne ispunja zadovoljstvom, kao ni godinama ranije. Odluio sam da na nacionalnom
sveuilitu u Meksiku pokuam dobiti diplomu. Moda u se vratiti u SAD kao nastavnik. Za boinih i
novogodinjih praznika poeo sam raditi i na prvom konceptu knjige o CIA. To ne bi bilo mogue da su moji
planovi uspjeli. No put je sada ist i moe vrlo lako dovesti do toga da prisilno napustim Meksiko.
Knjiga koja bi opisala operacije CIA mogla bi pomoi u ilustriranju naela vanjske politike koja nas je gurnula u
Vijetnam, a moe nas uvesti i u sline nove situacije. Tajne operacije CIA ine neviene napore da uzdignu na
povrinu nepravedne, nenarodne, manjinske vlade, uvijek s nadom da otvorena vojna intervencija (kao u
Vijetnamu ili u Dominikanskoj Republici) nee biti neophodna. Sto su operacije CIA uspjenije, to otvorene
intervencije postaju slabije - a sve nejasnije postaju i reforme. Cijela Latinska Amerika o-tih godina govori u
prilog tome.
Knjiga o CIA mogla bi takoer ilustrirati kako interesi povlatenih manjina u siromanim zemljama vuku natrag.
Poklapaju se s interesima bogatih i monih koji vladaju SAD-om. Doktrina borbe protiv ustanaka pokuava
okaljati meunarodnu klasnu povezanost, alei se protiv na-
19 CIA
44?cionalizma i patriotizma, falsificirajui pokrete, pripisujui im da se bore protiv kapitalistikih manjina, a za
sovjetski ekspanzionizam. No ono to borba protiv ustanaka zaista postie jest zatita kapitalizma u Americi,
njegove imovine i privilegija. Amerika nacionalna sigurnost, kako je nazivaju ameriki voe, sigurnost je
kapitalistike klase u SAD-u, ali ne i sigurnost za ostale ljude - a sigurno ne i sigurnost za siromane, osim ako
se ne radi o guranju u jo veu bijedu. Klasni su interesi u SAD-u da nai programi borbe protiv ustanaka budu
uspjeni, kao i najtemeljniji princip amerike vanjske politike: svaka vlada, ma koliko loa bila, bolja je od
komunistike vlade, vlade radnika, seljaka i obinih ljudi. Pomo nae vlade korupciji i nepravdi u Latinskoj
Americi izvire izravno iz odlunosti bogatih i monih u SAD-u, kapitalista, da zadre i proire svoja bogatstva i
moi.
Moram biti oprezan da ne govorim mnogo o svojim idejama za knjigu. Jim Noland zamijenio je Wina Scotta na
dunosti efa ovdanje stanice kada je Scott u rujnu umirovljen. Scott je otvorio kancelariju - po svojoj pravoj
profesiji on je strunjak za osiguranje. Pretpostavljam, meutim, da i dalje radi za Agenciju, sada pod ugovorom.
Jer njegovo poznavanje i iskustvo o Meksiku te irok krug prijatelja i previe su vrijedni, a da se izgube. Ovo
nije vrijeme da Agencija naui neto od mojih namjera.
MEXICO CITY lipanj 1970.
Jo jedan neuspjeh koji je teko objasniti. Prolog tjedna govorio sam s etvoricom izdavaa u New Yorku
nadajui se da u sklopiti ugovor o izdavanju knjige i dobiti akontaciju kako bih knjigu mogao zavriti. Na
nesreu, izdavai su najvie eljeli senzacionalistiki prilaz stvari - odvojen od teih politikih i ekonomskih
realnosti koje daju smisao operacijama.
Nisam siguran to da sada inim, osim da ponem iznova, odluujui se za drukiji raspored grae i pokuaj da
piem to jasnije. Moda da pokuam skromno, magazinskim ili novinskim lankom o naim operacijama da
sprijeimo Allendea na izborima za predsjednika ilea 1964. godine -on sada opet nastupa i moda bi mu
otkrivanje operacija iz 1964. pomoglo. Nevolja je da mi ljudi moda nee vjerovati - u New Yorku sam sreo
izdavae koji nisu bili sasvim uvjereni jesam li zaista onaj za kojega se izdajem.
Loa je strana putovanja u New York i ta to sam tamo ostavio kopije materijala i, usprkos uvjeravanju izdavaa,
bojim se da bi Agencija mogla saznati za moje planove o knjizi. Jedna rije stanice meksikoj slubi - i nai u
se na putu bez povratka, u Tolucu - osim ako me (jer je to dug put) ne proguta mrak u kojem kanjonu. Za
nekoliko tjedana poinje nastava na nacionalnom sveuilitu i preostaje mi nada da
450nitko o meni nee nita otkriti - ni Agencija, ni ljudi iz UNAM-a. Obeshrabruje me osamljenost. No
obnovljena bombardiranja u Sjevernom Vijetnamu, nesposobnost Nixonove administracije da prizna poraz,
invazija na Kambodu - sve je to ojaalo moju odluku da ponem iznova. Ubojstva u Kentu i Jacksonu jasno
pokazuju da e nae metode borbe protiv ustanaka uskoro valjati primijeniti i kod kue.
MEXICO CITY
sijeanj 1971.
Protekli su mjeseci urodili vanim odlukama; moda sam konano naao pravi put. Nastavlja se rat u Vijetnamu i
program vijetnamizacije. Sada bi, vie nego ikada, iznoenje metoda CIA moglo pridonijeti da se ameriki narod
zainteresira kako smo uli u Vijetnam i kako, gdje god CIA radi, klijaju novi Vijetnami.
Napustio sam kompaniju svoga prijatelja. Sinovi su mi opet u Wa-shingtonu - iako ja nastavljam kolovanje na
sveuilitu. Poslao sam djecu da Boi provedu s Janet, ali se pribojavam da ih nee vratiti, usprkos obeanju.
Tako je i uinila, ba kako sam i predviao. Bez mnogo premiljanja. U svakom sluaju, djeca e imati bolje
kolovanje i, za promjenu, uit e engleski. I ja bih mogao napustiti Meksiko ako naem financijsku pomo, jer
moj novi plan za knjigu podrazumijeva pronalaenje grae koje ovdje nema.
Odluio sam da objavim sva imena i organizacije povezane s operacijama CIA i da to vjernije rekonstruiram
operacije i dogaaje u kojima sam sudjelovao. Nema vie sakrivanja iza teorije i hipotetinih sluajeva da bi se
zatitila sredstva CIA avantura. No problem e biti u dokumentaciji. Odluio sam da potraim naine kako da
korisne informacije o CIA predam revolucionarnim organizacijama da bi se ove mogle uspjenije braniti.
Klju za usvajanje sve radikalnijih pogleda bilo je moje puno shvaanje klasnih podjela u kapitalistikom
drutvu, koje se zasniva na vlasnitvu ili neimatini. Naravno, podjele postoje uvijek. No dosad nisam shvaao
njihovo znaenje i posljedice: suprotnosti u odnosima, izrabljivanje, rad kao trina roba itd. Ali nastupiti s
liberalnim konceptom drutva, konceptom koji pokuava pomiriti nepomirljive klasne suprotnosti, nije rjeenje.
Mislim da sam shvatio zato programi liberalnih reformi u Latinskoj Americi nisu uspjeli. U isti mah mnogo sam
jasnije prepoznao jednake interese klasa u Latinskoj Americi (i drugim nerazvijenim podrujima) s
odgovarajuim klasama u SAD-u (i drugim razvijenim podrujima).
Rezultat te klasne koncepcije, videi da identitet klasa dolazi prije nacionalne nezavisnosti, vodi k odbacivanju
liberalne reforme kao procesa koji se neprekidno obnavlja i korak po korak vodi u bolje drutvo. Re-

forma zaista moe predstavljati poboljanja, ali je ona u temeljnom smislu manevar vladajue klase u
kapitalistikom drutvu - kapitalista - koji doputa da se eksploatacija nastavi, da se dade malo kako se ne bi
izgubilo sve. Savez za progres bio je ba takva vrst prijevare - iako proglaavan Marshallovim planom Latinske
Amerike koji e omoguiti, ohrabriti latinskoameriki New Deal da prostruji kroz to podruje nakon vladavine
liberala Betancourta, Haya de la Torrea, Kubicheka i Munoza Marina.
Savez za progres nije uspio kao program socijalnog preobraaja i nije uspio stimulirati dovoljan ekonomski
razvitak per capita. Dijelom zbog porasta stanovnitva, a dijelom i zbog sporog rasta vrijednosti izvoza s toga
podruja. Ta dva inioca, povezana sa sve veom potronjom gornjih i srednjih klasa, stvarala su sve manje
mogunosti za investiranja, na kojima se mora temeljiti razvitak.
Rezultat? Podjela u latinskoamerikom drutvu na jezgru manjine, ovisnu uglavnom o vanjskom sektoru, i
potisnutu veinu. Godine 1969. vie od polovice ljudi na tritu rada bilo je nezaposleno ili na putu da to
postane. Obrazovanje, zdravstvena zatita i stambena izgradnja razvijali su se samo u gradskim drutvenim
jezgrama. Nezaposleno seosko stanovnitvo bjei u gradove, nesposobne da ih primi i zaposli. Zaarani krug
malih unutarnjih trita i nedostatak pokretnih unutarnjih sila razvoja postoji i dalje.
Osobito u zemljama kakav je Brazil, gdje ekonomika brzo raste, bogatstvo i dohodak pokazuju znake jo jae
koncentracije. Posljednji podaci Ekonomske komisije UN za Latinsku Ameriku (ECLA) pokazuju da
najsiromanijih zo posto latinskoamerikog stanovnitva prima sada samo 3,1 posto ukupnog dohotka, a da svih
donjih 50 posto prima samo 13,4 posto ukupnog dohotka. Gornjih pet posto skupljaa dohotka prima 33,4 posto
ukupnog narodnoga dohotka. Kontrast izmeu gornjih 5 posto i donjih 50 posto stanovnitva, prema podacima
ECLA, poiva na prevlasti poduzetnike1 klase kapitalista u gornjih 5 posto. Njihov izvanredno velik
dohodak potjee uglavnom iz distribucije profita, koji umjesto da se troi, moe se ponovno investirati. U
Meksiku, na primjer, 60 posto dohotka gornjih pet posto stanovnitva jesu dividendi, u Salva-doru 80 posto, a u
Argentini 85 posto. Najvanije, dohodak gornjih 5 posto raste bre nego onaj srednje i nie klase. Time se jo
vie naruava neravnomjernost dohotka. Tvrdnja da e ekonomski razvitak u uvjetima Saveza za progres
rezultirati viim ivotnim standardom siromanije polovice stanovnitva pokazala se pogrenom.
Propali su i programi zemljine reforme. ezdesetih godina gotovo je svaka junoamerika zemlja poela
reformirati ograniene, nestalne i ne-ekonomine sisteme uivanja posjeda - dugo smatrane najozbiljnijim struk-
turalnim izvorima debalansa u bogatstvu i dohotku. No uz iznimku Kube, Perua i ilea, ti su impulsi bili
izgubljeni i postignut je vrlo slab napredak tamo gdje lee velike mogunosti proizvodnje i dohotka.
Koncentracija se
45 znastavlja: gornjih 1,8 posto skale seoskog dohotka dri vie od 50 posto velikoposjednika, dok sitni vlasnici,
koji ine 25 posto ukupnog poljoprivrednog stanovnitva, dobivaju samo 2,4 posto prihoda.
Proteklih deset godina, dok latinskoamerike zemlje nisu uspijevale uspostaviti pravedniju raspodjelu zemlje,
bogatstva i dohotka, prilian se uspjeh mogao postii pozivanjem na uguivanje pobuna - ukljuujui pro-
pagandu da se ljudi odvuku od kubanskog rjeenja, kao i mjere represije. Kao dio kampanje za suzbijanje pobuna
Savez za progres na kratko je zaista podigao nade i privukao mnoge koji su razmiljali o mirnim rjeenjima koje
nee temeljito ugroziti mo vladajuih kapitalistikih manjina i njihova sistema. No od 1960. godine, otkako su
psiholoke molbe za mirnim reformama ustuknule, sve su vie bile potrebne mjere izravnavanja: represija i
posebni programi, npr. u sindikatima, da rascijepe rtve i onemogue njihove voe. Te mjere sastoje se od etiri
najvanija programa borbe protiv ustanaka, posredstvom kojih amerika vlada osnauje vladajue manjine u
Latinskoj Americi: operacije CIA, vojna pomo i misije za obuku, programi javne pomoi AID za pomaganje
policije i sindikalne operacije posredstvom ORIT-a,* Meunarodnih strukovnih sindikata* i AIFLD-a* - a sve ih
velikim dijelom nadzire CIA. To su potpornji koje ameriki vladajui kapitalizam daje svojim latinskoamerikim
dvojnicima kako bi osigurao uzajamnu podrku protiv prijetnji amerikom kapitalizmu. No te napomene ne
znae ba mnogo to je dobro za kapitalista u Latinskoj Americi, dobro je i za kapitalista u SAD-u.
Program liberalne reforme, kakav je Savez za progres, znai sigurnosni ventil za kapitalistiku nepravdu i
eksploataciju - kao to je granica sluila za osloboenje i bijeg od ugnjetavanja u amerikim gradovima u
prolom stoljeu. Takav je program jedino to e vladajua klasa dopustiti u svrhu preraspodjele ako je itav
sistem u opasnosti - neto to je protiv struje i uroenog poziva prema koncentriranju bogatstva i politike moi
u jo manji broj ruku. Kada jednom osjeaj hitnosti i opasnosti mine pa oslabi i pritisak na sigurnosnim
ventilima, a prirodne se snage akumulacije oporave, ubrzo nestaju relativne prednosti koje su izrabljivani stekli
reformama. Reforme su privremene i djelomine mjere koje nikad ne mogu odstraniti eksploatorske odnose na
kojima poiva kapitalizam.
Osim toga, kako ugnjetavani u kapitalistikom drutvu sve vie razotkrivaju mit o liberalnoj reformi, vladajue
manjine nemaju drugog izbora nego da pojaaju mjere represije i tako sprijee socijalistiku revoluciju. Da se
odstrane stanice CIA, amerike vojne misije, misije javne pomoi AID, programi slobodnih sindikata i ove
vladajue manjine bi nestale - bre nego to bi i sami mogli zamisliti.
Moja situacija glede sigurnosti i dalje ista, iako me zbunjuje da CIA nije otkrila da piem knjigu. A ako znaju,
zato me nitko nije posjetio? John Horton je novi ef stanice. Tu su i neki drugi s kojima sam radio, ali ne
pokazuju zanimanja za mene. Posredstvom jednog prijatelja poslao sam u Pariz kopije nove skice - moda,
napokon, dobijem neko ohrabrenje.
<
i
453MEXICO CITY
oujak 1971.
Hitno putovanje u Montreal na razgovor s predstavnikom izdavaa koji mi je ulio novu nadu da e me podrati i
u financijama, i u istraivalakom radu. Iako su moje skice i dosad napisani materijali prihvatljivi, ostaje
problem gdje da pronaem materijale potrebne da rekonstruiram dogaaje u kojima sam sudjelovao kako bih
precizno pokazao Agencijino djelovanje. Raspravljali smo da to bude Pariz ili Bruellxes, nakon to smo se sloili
da bi, iz razloga sigurnosti, bilo loe ii bilo kamo u SAD. Raspravljali smo i o Kubi, gdje bi se vjerojatno
mogao nai istraivaki materijal, pa ak urediti i pomona istraivanja.
Rekao sam da se bojim ii na Kubu iz nekoliko razloga: moj bivi posao protiv Kube i komunizma, mogui
sovjetski pritisak, moje oklijevanje da se angairam u sastancima u kontraobavjetajnim zavjerama, naknadni
problemi s CIA. No najvie me plai da e CIA, ako otkrije da sam na Kubi, otpoeti kampanju da me ponizi i
proglasi izdajnikom. Kako se nadam da u se nakon objavljivanja knjige to bre vratiti u SAD, odlaskom na
Kubu poveao bih anse da me osude zbog otkrivanja tajni.
Ipak, postoje stanovite prednosti odlaska onamo. Prvo sigurnost prema CIA bit e bolja. Ako su istraivaki
materijali slobodni, mogao bih raditi u veoj tiini i bre. Dapae, u Havani bih mogao urediti da predam
informacije o CIA zainteresiranim latinskoamerikim revolucionarnim organizacijama posredstvom njihovih
predstavnika - djelotvorno i sigurno. Imao bih priliku da iz prve ruke vidim to je kubanska revolucija znaila
narodu i kakvi su njihovi problemi. Mislio sam da e takvo putovanje biti mogue tek kada zavrim knjigu.
Nakon to sam prespavao ideju, odluio sam, ako se takvo putovanje moe urediti, da poem na Kubu. Uz
pretpostavku da e knjiga biti politiki prihvatljiva, a kubanski istraivaki materijal slobodan. Ako ne poem na
Kubu, otii u u Pariz da dovrim posao, pa e moja sigurnost u svakom sluaju biti bolja. Zasad ne govorim
nita i nadam se da CIA nije nanjuila te planove.
PARIZ kolovoz 1971.
Velik napredak, ali ostaje jo mnogo posla. U svibnju u krenuti u Havanu da bih raspravio o neophodnom
istraivakom materijalu. Sloili su se da pomognu onim to imaju - ini se, da e to biti dobar posao. Pozvali su
me da budem tamo dok ne dovrim glavninu posla, to sam
454prihvatio. Meutim kako sam morao posjetiti svoje sinove u Washing-tonu, vratio sam se u Pariz na razgovor
s izdavaem i tada poao u SAD da dva tjedna provedem s djeacima. Vratio sam se da provjerim jesu li
istraivaki materijali slobodni. Uskoro odlazim u Havanu.
Za boravka na Kubi putovao sam nekoliko tjedana po otoku, posjeujui razliite razvojne projekte u
poljoprivredi, stoarstvu, stambenoj izgradnji, zdravstvu i kolstvu. Osjeaj ponosa i svrhovitosti u Kubanaca
zaista impresionira. Moje brige o odlasku na Kubu bile su neosnovane. Vie ih je zamijenio strah od povratka u
SAD da vidim svoje sinove. Ne bih se smio vratiti, jer sam na Kubu putovao javno - no, udno, mora da sam na
neki nain zaobiao kontrolu putnika - ili me jednostavno nisu prepoznali na vrijeme. Pitam se hoe li ta srea
navesti Kubance da postanu sumnjiavi.
HAVANA listopad 1971.
Poeo sam se pitati je li pisanje ove knjige zaista bilo dobra zamisao. Naao sam mnogo materijala da osvjeim
svoja sjeanja i rekonstruiram dogaaje. Dosad sam ve napisao prilian broj stranica rukopisa. Neprilika je da
previe zalazim u stvari koje su periferne za moj posao u CIA. U isti mah materijal koji ovdje nalazim ogranien
je vie nego to sam mislio. Preostaje mi da riskiram povratak u Meksiko ili Junu Ameriku da nastavim
istraivanja. U svakom sluaju, narednog se mjeseca vraam u Pariz. Jo uvijek mi se cijeli materijal ne ini
dobro rasporeenim. Mislim da sam jo uvijek daleko od konane verzije knjige. Dogaaji koje elim opisati
svakim su danom sve vie povijest - a svakim je danom osjeaj kako hitno moram zavriti knjigu sve jai.
Osim specifinih informacija za rekonstrukciju dogaaja, ovdje sam pronaao i prilian broj izvrsnih
ekonomskih izvjetaja i eseja o latinsko-amerikim problemima i njihovim korijenima u amerikoj eksploataciji
toga podruja. U jednom izvjetaju Organizacije amerikih drava jasno se opisuje kako je Savez za progres
donosio vee prednosti amerikoj ekonomici nego latinskoamerikim zemljama. U tom se izvjetaju1 priznaje
neuspjeh da se ostvare poeci zemljine reforme i preraspodjela dohotka -slino neuspjehu inozemne pomoi i
privatnih investicija, koje su trebale stimulirati ubrzani ekonomski rast, koji je, prema izvjetaju, klju za uje-
dinjenje masa.
Djelovanje eksternih sektora latinskoamerikih ekonomika (izuzev Venezuele kao zasebnog sluaja) u tih deset
godina pokazuje kako su te
1 Analiza ekonomskog i socijalnog razvoja Latinske Amerike od poetka djelovanja Saveza za progres,
Washington, 3. kolovoza 1971.
455ekonomike podravale ivotni standard SAD-a nautrb latinskoamerikih naroda. Mi Amerikanci, drugim
rijeima, moemo zahvaliti latinskoame-rikim radnicima da su nam omoguili nae lagodnosti. Eksterni sektor
je taj koji optuuje, jer izvoz i inozemna pomo odluuju koliko se strojeva moe uvesti za ekonomski rast. A u
proteklih deset godina eksterni sektori latinskoamerikih ekonomija nisu uspjeli postii odgovarajui razvitak.
Od 1961. do 1970. Latinska je Amerika isplatila ostalim podrujima, uglavnom Sjedinjenim Dravama, neto
vie od zo milijardi dolara (praktiki sve u obliku najamnina, kamata i repatriranih kredita inozemnog kapitala).
Oko 30 posto tog potencijalnog deficita pokriveno je izvoznim vikovima, a ostalih 70 posto isplaeno novim
zaduenjima, novim privatnim inozemnim investicijama i drugim nainima ulaska kapitala. Nova zaduenja,
koja su se predstavljala kao da su nove cijene financijskih usluga, poveala su jo vie iznos eksportnih zarada
potrebnih za repa-triranje najamnina, kamata i profita strancima, uglavnom Amerikancima, tako da su svote,
slobodne za investicije, padale.
U tih deset godina privatni inozemni kapital osigurao je za nove investicije 5,5 milijardi dolara, a izvukao zo
milijardi. Lavovski dio otiao je amerikim investitorima, ije su investicije, u prosjenoj vrijednosti od iz
milijardi dolara, vratile Americi oko 13 milijardi. Bez kredita i davanja iz SAD-a u okviru Saveza za progres,
Latinska Amerika morala bi odvojiti za financijske usluge oko 10 posto sredstava vie iz svojih zarada od izvoza
da bi uredno vraanje investicija bilo zadovoljeno. U suprotnom, bio bi potreban moratorij ili neka druga
krajnja mjera - jedva da bi i posluila novim kreditima i investicijama.
Savez za progres bio je zapravo potpora programu amerikih izvoznika i privatnih investitora, u mnogim
sluajevima - istih kompanija. Za Latinsku Ameriku to je znailo deficit u eksternom sektoru oko 6 milijardi
dolara, koje su ograniile uvoz opreme i tehnologije potrebne za bri ekonomski razvitak. Deficit - kompenziran
novim zaduenjem. Za Sjedinjene Drave to je znailo da se privatnim investitorima vraa oko pet dolara na
svaki dolar poslan u tom razdoblju iz SAD-a u Latinsku Ameriku; zatim povoljnu trgovinsku bilancu, pa
milijarde dolara zajmova kojima se zarauju kamate i koji e jednog dana biti plaeni. Drugim rijeima, Latinska
Amerika, posredstvom Saveza za progres, pridonijela je ekonomskom razvoju Sjedinjenih Drava i zbog toga
zapala u dugove. Ne treba se uditi to spaavamo te vlade i potiskujemo ustanike.
U sukobu s mitom o Savezu za progres, koji osigurava da jaz izmeu SAD-a i latinskoamerikih privreda i dalje
raste, jedna zanimljiva alternativa ne podrazumijeva da je ekonomski razvitak odluan za ujedinjavanje
zapostavljene veine. Osnovana na razlici izmeu ekonomskog rasta i socijalnog razvitka, revolucionarna
rjeenja poinju od ujedinjavanja. Kubanski izvjetaj za ovogodinje zasjedanje ECLA, pod naslovom Latinska
Amerika i druga dekada razvoja Ujedinjenih naroda, razmatra socijalnu integraciju kroz strukturalne promjene
u institucijama revolucio-
456narne promjene prije nego reforme - kao uvje. razvitka. Ekonomski rast po sebi, s beneficijama
nagomilanim u manjinski j suvremenoj jezgri, ne moe se smatrati nacionalnim razvojem, jer u njemu ne
sudjeluje cijelo drutvo. Institucionalne promjene, socijalna integracija i ekonomski rast revolucionarni su
prioriteti vie nego ekonomski rast, reforma i eventualno proirenje olakica potisnutima - malo-pomalo tako da
se ne oteti bogate.
Institucionalne promjene: sistem davanja zemlje u najam mora se promijeniti kako bi se slomila nepravda i niska
produktivnost, to je posljedica odnosa lati-fundija i minifundija. Drugo, inozemna privredna poduzea moraju
se nacionalizirati, tako da se proizvodi rada mogu upotrijebiti za nacionalni razvoj umjesto da se, posredstvom
onih koji ubiru svoj dio profita, prelijevaju u visoko razvijene zemlje koje izvoze kapital. Tree, najvanije
nacionalne privredne aktivnosti moraju doi pod kontrolu drave i imati svoje mjesto u svim razvojnim
planovima, s novim vrednovanjem marketinga, ekspanzije i opih operacija. etvrto, osobni se dohodak mora
preraspodijeliti kako bi omoguio kupovnu mo i onima koji je dosad nisu imali. Peto, istinsko aktivno jedinstvo
izmeu vlade i naroda mora biti gajeno tako da se mogu podnijeti rtve ako vode jaanju nacionalnog jedinstva.
U razdoblju tih promjena, dostignutih samo uz nekoliko izuzetaka, s kubanskog gledita iskrsava kroz oruanu
borbu osnovni problem prioriteta: hitan razvoj socijalnih projekata u zdravstvu i kolstvu, proirenje mogunosti
potronje za one koji je nisu imali te ulaganja u infrastrukturu. Preraspodjela dohotka, nove cijene socijalnih
projekata i poveana unutarnja potronja ostavljaju ak manje proizvodnih kapaciteta za rein-vestiranje nego
ranije. Visoki zahtjevi izazivaju inflatorne pritiske i crna trita, dok je racionalizacija potrebna da osigura
pravednost u raspodjeli.
Jedini izvor olakica za rjeavanje investicijskih deficita, prema Kubancima, jest pomo izvana. Na probleme
razvoja djeluje oteavajue bijeg menadera i profesionalnih strunjaka, koji se pridruuju zbaenim
posjednicima i gornjoj srednjoj klasi. U potrazi kako da izbjegnu udio u nacionalnom razvoju bjee u slobodne
zemlje. Drugi je izvor smanjivanju investicija oita neophodnost da se zadre prekomjerne vojne snage koje
imaju zadau da pobjeuju domae i strane kontrarevolucionare.
Romantino razdoblje revolucije zavrava kada realnosti duge borbe za nacionalni razvitak stanu putati
korijenje. U zemlji revolucija zahtijeva sve veu proizvodnju, osobito za izvozne potrebe, tako da se zavisnost od
inozemnog financiranja moe odravati na najmanjoj moguoj razini. No godine e proi prije nego to e
ekonomski rast dosegnuti toku opadanja zavisnosti od inozemne pomoi. rtvovanja i sve vei napori su po-
treba dana i nitko ne moe oekivati rezultate ako proizvoai - radnici, seljaci i drugi - propuste da nau sebe u
najtjenjem jedinstvu s revolucionarnim vodstvom zemlje. Grijeit e se, kao to svaki Kubanac brzo priznaje,
ali ne moe biti sumnje da se nacionalni razvitak ubrzava.
457Na Kubi ljudi imaju obrazovanje, zdravstvenu zatitu i odgovarajuu prehranu; krupnim se koracima grabi i
u stambenoj izgradnji. Kada netko shvati da je vie od polovice stanovnitva Latinske Amerike, vie od 150
milijuna ljudi, jo uvijek otueno od uea u tim minimalnim dobrobitima moderne kulture i tehnologije,
postaje jasno da je jedina zemlja koja je uistinu postigla socijalne ciljeve Saveza za progres zapravo - Kuba.
Jo uvijek nema nagovjetaja da je CIA saznala da piem knjigu ili da sam otiao na Kubu. Posljednjih sam
mjeseci pokuavao slijediti razvitak Frente Amplija u Urugvaju u pripremama za dravne izbore narednog
mjeseca. Situacija je tako spremna za izborne operacije u stanici Mon-tevideo da nisam odolio pritisku a da to
javno ne iznesem. Napisao sam pismo listu Marcha u Montevideu opisujui neke od uobiajenih operacija
tajne akcije i sugerirao da bi stanica mogla biti duboko umijeana u operacije protiv Frentea i u podrci
kandidatima tradicionalnih partija. Ako Marcha objavi ak i dio toga pisma, svaka sumnja o mojim in-
tencijama prema CIA mora ieznuti.
PARIZ
sijeanj 1972..
Pismo Marchi bila je pogreka. Nekoliko dana poslije Boia, odmarajui se zajedno sa sinovima prije veere
- doli su ovamo na praznike - netko je pokucao na vrata. Bio je to Keith Gardiner,* moj stari kolega iz JOT-a i
OCS-a koji je 6o-tih godina neko vrijeme proveo u Brazilu. Nisam bio pripremljen za takav posjet iz CIA. Sloio
sam se, jer moja djeca stanuju blizu njega i igraju se s njegovom djecom, da odemo na veeru. Izlazei iz hotela,
nestao je na nekoliko trenutaka kako bi, rekao mi je, oslobodio svog prijatelja to je stajao vani za sluaj da ga ne
primim prijateljski.
Nakon veere prihvatio sam da s njime razgovaram privatno. Iznenadio me kopijom dijela mojeg pisma koje je
objavila Marcha, dodajui da Mr. Helms* eli znati mislim li ja to radim. Ne znajui do tog trenutka da je
Marcha objavila moje pismo, odluio sam da blefiram i tako, moda, uvjerim Agenciju da ne moe uiniti
nita to bi sprijeilo objavljivanje knjige. Rekao sam Keithu da sam zavrio prvu, vrlo opirnu, verziju te da
sada objavljujem proiden tekst knjige - a istina je da sam zavrio manje od treine istraivanja.
Gardiner je priznao da me stanica Pariz (Dave Murphv, bivi ef odsjeka za sovjetski blok, sada je ovdje ef
stanice) pronala uz pomo povezanih slubi. Jasno sugerirajui da, posredstvom mojeg izdavaa, sa mnom
manipuliraju Sovjeti, rekao je da je ef Agencije zainteresiran da zna to sam tono otkrio u materijalu koji sam
ve dovrio ili o kojemu sam raspravljao - na to sam odbio odgovor. Uvjeravao sam Keitha da
458neu priiniti nikakvih opasnih otkria te da u konaan tekst podnijeti na odobrenje prije objavljivanja. U
vezi s pismom koje je objavila Mar-cha, on je zanijekao da je stanica Montevideo angairana u bilo kakvoj
izbornoj operaciji, ali je rekao da Bordaberrv za svoju kampanju (Bordaberrv, bivi ruralistiki voa, pobijedio
nastupajui kao kolorados) prima velike injekcije novca iz Brazila. Uloga brazilske vojne diktature, kao surogata
amerikog imperijalizma u Junoj Americi, vidjela se i u desniarkom vojnom udaru u Boliviji prije nekoliko
mjeseci.
Gardiner mi je rekao da e u rujnu poi na sveuilite Wisconsin kako bi stekao doktorsku titulu za
latinskoamerike studije - to je prvi put da je jedan oficir DDP-a poslan na vie studije.
Tada me naglaeno zapitao hou li spominjati njegovo ime i tako ga otkriti na^ sveuilitu. Uvjerio sam ga da to
neu uiniti i rekao mu da za vrijeme studija ima na umu mogunost da se pridrui borbi protiv CIA i amerikog
imperijalizma. Na koncu, zato da bude tajni policajac amerikih kapitalista kada taj sistem sam po sebi nestaje?
Ne znajui to e francuska policija sve poduzeti da bi udovoljila Agenciji, pribojavao sam se, nakon susreta s
Keithom, da bih mogao biti deportiran pod bilo kakvim izgovorom na avion koji e sletjeti tek u New Yorku.
Sutradan sam poveo djeake u panjolsku da tamo provedu posljednji tjedan prije nego to ponovno krenu u
kolu. Ja nastavljam ovdje, ali moram biti paljiv da izbjegavam provokacije dok ne dovrim posao. Ne znam
hoe li moj trik upaliti i hoe li francuska policija ili Agencija poduzeti akciju protiv mene. Nisam trebao napisati
pismo Marchi.
PARIZ kolovoz 1972.
Dogaaji u protekla tri mjeseca krenuli su neeljenim tokom. Bojim se da se CIA pribliava. Novac mi je
istekao, ivim od malih prijateljskih darovnica. Ulino praenje primorava me da se skrivani, istraivanja koja
sam morao obaviti na Kubi otkazana su. Jo uvijek ne mogu pribaviti sve informacije koje su mi potrebne. A
ljudi koji su se prema meni dosad ophodili prijateljski i od kojih zavisim polako poinju pokazivati znakove da
se ele infiltrirati.
U svibnju sam boravio ponovno u Havani radi rasprave o istraivanjima koja sam trebao obaviti jo prole
godine te o dodatnim zahtjevima to su od tada iskrsli. Iz razloga koje nisam shvatio postoji pomanjkanje
povjerenja u moje intencije to se tie politikog sadraja knjige. Istraivanja koja sam trebao obaviti lani jo
nisu dovrena - a to je isto to i raskid ako elim da do njih doem sam. Razoarajue, iako razumljivo - Kubanci
ne ele da budu u neprilici zbog politiki neprihvatljive
459knjige. A politiki je sadraj stvar koja mora doi na kraju, nakon to se obave istraivanja.
U lipnju je istekla akontacija koju mi je bio dao izdava. Da bih dobio drugu, morat u potpisati ugovor prema
kojem knjiga najprije izlazi u Francuskoj. Moda je to ovinizam, no s obzirom na to da ozbiljno kritiziram
amerike institucije, uvjeren sam da se knjiga prvo treba pojaviti tamo, ili barem istodobno kada i u drugim
zemljama. Ne mogu prihvatiti takav ispravak u ugovoru i stoga ovisim o nekolicini prijatelja koji ^ne
uzdravaju.
Nekoliko dana nakon povratka s Kube iznenada sam poeo prepoznavati svoje pratioce na parikim ulicama.
Pretpostavljam da su pripadnici francuske slube a prate me moda na zahtjev CIA. No kako nisam bio
siguran pod ijim me pokroviteljstvom prate i to je svrha toga praenja, odluio sam da tajno ivim u studiju
svoje prijateljice Catherine, koja se sloila s tim da ostanem kod nje dok se cijeli problem ne rijei.
Istodobno kada je poela pratnja sprijateljio sam se s nekolicinom Amerikanaca, od kojih dvojica pokazuju takvo
zanimanje i druge nagovjetaje da sam odmah pomislio da su iz CIA te da pokuavaju biti sa mnom to prisniji.
Jedan od njih, pretpostavljam slobodni novinar, zove se al Fer-rera,* tvrdi da pie za College Press Service,
Alternative Features Service i druge podzemne organizacije u SAD-u. S namjerom da izvuem neki novac,
pristao sam na intervju sa Salom o mojem radu u CIA, koji e on pokuati skupo prodati. U meuvremenu
daje mi male pozajmice i pokuava saznati gdje ivim.
U Salovu drutvu susreo sam Leslie Donegan,* koja za sebe tvrdi da ima nasljedstvo u Venezueli, da je
diplomirala na bostonskom sveuilitu i da sada studira na sveuilitu u Zenevi. Na Salov prijedlog, raspravljao
sam o knjizi i o svojoj financijskoj situaciji s Leslie i dopustio joj da preko vikenda proita kopije. Sloila se da
me financira dok ne zavrim posao - urim se da dovrim to sam pripremio kako bih to pokazao jednom
amerikom izdavau, koji e ovdje boraviti na poetku listopada. I al mi pomae osigurao mi je pisai stroj
kada sam morao vratiti svoj, koji sam bio iznajmio uz polog/udno, odbio je da mi kae gdje je nabavio stroj -
jedino da ga je posudio i da u ga moda morati ubrzo vratiti kada se vlasnik vrati iz Londona.
Nisam trebao dopustiti Leslie da ita rukopis, niti u se druiti s njom i sa Salom. No trebam pozajmice, daju
mi toliko da preivim dok ne dobijem ugovor s amerikim izdavaem u listopadu. Ako zaista rade za CIA, teta
e biti relativno malena, jer e ih zbuniti kriptonimi i pseudonimi koje sam upotrijebio. Obeao sam im da ne
namjeravam iznositi istinita imena - kao to sam rekao i Gardineru. Sakrio sam i kopije i osigurao svoje biljeke,
tako da bi eventualno nezavreni dio mogao dovriti netko umjesto mene.
Leslie me pokuala uvjeriti da je pratim u panjolsku, ali sam se izgovorio poslom s Theresom prijateljicom
koja mi prepisuje rukopis za
460amerikog izdavaa. Prijepis plaa Leslie. Sasvim je sigurno da neu prihvatiti njezin poziv. Ako radi za
CIA, moda su isplanirali da me smire uz pomo panjolske policije i stave nekoliko godina na led. panjolsko
zakonodavstvo vjerojatno ne doputa zatvorenicima da piu knjige. Ako se moje sumnje u to dvoje ikada
potvrde, bit e ironija da me CIA, pokuavajui slijediti me dok piem i navesti me u stupicu, zapravo financira u
mojem najteem razdoblju.
Od svih tih problema najtea je to nemani novaca za djeake da dou ovamo da provedu ljeto. Do Boia, kada
ponovno imaju praznike, godina e proi a da ih neu vidjeti. No siguran sam da u u listopadu dobiti financijsku
pomo, tako da momci mogu doi u prosincu. Nipoto se neu vratiti u SAD dok ne dovrim knjigu. Nakon to
se susretnem u listopadu s izdavaem, poi u u London da obavim konana istraivanja u novinskoj itaonici
British Museuma oni posjeduju sve novine iz Quita, Montevidea i Mexico Cityja iz vremena kada sam tamo
boravio u stanicama, pa u moi tono rekonstruirati najvanije operativne epizode.
Dolaze crni tjedni. Bojim se da se tota moe dogoditi.
PARIZ
6. listopada 1972.
Kako je to mogue? Ne vjerujem da iz pet ili est stotina stranica koje sam napisao taj izdava ne vidi knjigu. Ili
moda misli da sa mnom ne vrijedi riskirati. On eli dramu, romantiku i slavljenje onoga to sam radio. Kada je
prije dva dana odlazio na Orly, jedva da je jo bio zainteresiran.
ovjek se moe tu i tamo prisiliti na upornost, ali promaiti nakon tri godine, to ipak ostavlja trag. Bez obzira na
to, ja nastavljam. Juer sam poeo snimati na vrpce sve vanije informacije kojih se mogu sjetiti i koje e ostati u
knjizi u novoj verziji. To su opisi operacija za koje sam znao ili sam u njima sudjelovao i koje e posluiti kao
ilustracije. To je, moda, najvaniji dio i sadravat e osamdeset do devedeset epizoda, koje u rekonstruirati iz
novinskih izvjetaja u Londonu dodajui im nau ulogu. Potkraj narednog tjedna vrpce e biti gotove i spremit
u ih na sigurno. Onda putujem u Bruxelles, gdje u se sastati s ocem na proputo-vanju, a zatim u u London.
CIA je prolih mjeseci bila aktivna pokuavajui s pritiskom. U rujnu je generalni savjetnik posjetio mojega oca
na Floridi, kao i Janet, da im izrazi Helmsovu zabrinutost zbog knjige i mojih putovanja na Kubu. Ostavio im je
kopije nedavne sudske odluke, po kojoj su bivi namjetenici CIA obavezani na tajnost i moraju podnijeti na
odobrenje rukopis
461prije objavljivanja. Zao mi je, ali nacionalna je sigurnost za mene u socijalizmu, a ne u zatiti operacija i
agenata CIA.
Neposredno nakon to je generalni savjetnik posjetio Janet, primio sam pismo od starijeg sina - sada mu je
gotovo jedanaesta - koji me obavjetava o posjetu:
Zdravo!
elim ti rei da je doao ovjek iz vlade da s mamom razgovara o tebi, no ona mu nije rekla nita osim tvoje
adrese. Rekao joj je da ti ele dati novac ako prekine i da e ti ponuditi drugi posao (ne znam kakav).
Otiao sam da telefoniram iz zgrade sveuilita, odakle svatko moe zvati, a da ne plaa. Sin mi je rekao da je
sakriven sluao razgovor nakon to su mu rekli da ode. Adresa nije vana, alova je - on jo od svibnja prima
potu za mene, tako da Catherinin studio ne moram nikome odavati.
Da bih sauvao novac to sam ga bio dobio od Sala i Leslie za ove posljednje tjedne, predloio sam im da svi
zajedno krenemo u London. Sloili su se da me prate - al e prepisivati vrpce, a Leslie e pomoi u traganju po
novinama u British Museumu. Ako dobijem pomo u Londonu, potpuno u prekinuti s njima. No u
meuvremenu njihova mi je pomo neophodna. Leslie mi je donijela pisai stroj koji je kupila samo nekoliko
minuta prije nego to sam vratio onaj koji mi je al bio posudio u srpnju. Vlasnik posuenog stroja nazvao je
Sala i ljutite zahtijevao da mu se odmah vrati njegov stroj. Morao sam pouriti u Catherinin studio po posueni
stroj i vratio ga Salu. Nije potrebno da mi Leslie kupuje stroj jer sve snimam, pa sam stroj ostavio u Theresinu
stanu, u Latinskoj etvrti.
Neke sitnice u vezi sa Salom i Leslie pobuuju sumnju. esto na unaprijed dogovorenim sastancima opaam da
me netko prati, a njih dvoje pokuava saznati gdje stanujem. Moram pouriti s dovrenjem vrpci. Situacija se
sada moe poboljati.
PARIZ
14. listopada 1972.
Moje sumnje oko Sala i Leslie danas su rijeene - u sluaju Leslie potpuno, a u sluaju Sala gotovo potpuno.
Poelo je prije dva dana kada smo jeli pizzu. Leslie mi je dala novac za put u Bruxelles i London. Kada me pitala
svia li mi se pisai stroj koji mi je kupila, odgovorio sam joj da ga ne upotrebljavam jer da sve snimam -
dodajui da sam ga ostavio u Theresinu stanu. inilo se da je pozlijeena to sam ga ostavio tamo, osobito stoga
to Theresa nikada ne zakljuava stan. Kada smo, napokon, al i ja ostali sami, rekao mi je da je Leslie bijesna
zbog toga to sam
461pisai stroj ostavio kod Therese i da e me, ako stroj nestane (u Theresin je stan izvreno nekoliko provala),
prestati financirati.
Ne obraajui svu potrebnu panju, uzeo sam pisai stroj iz There-sina stana i prenio ga u Catherinin studio, iako
sam, kao i obino, kontrolirao da li me tko prati. Smjestio sam ga ispod stola za kojim radim. Kada sam toga
popodneva zavrio posljednju vrpcu, poao sam da kupim bocu piva. Na povratku sam zamijetio mukarca i
enu kako stoje ispred Catherininih vrata. Odavali su dojam kao da su upravo zakucali. Kada sam se pribliio
vratima odmaknuli su se i poeli grliti. Pokucao sam, Catherine je otvorila i poela se smijati kada je opazila
dvoje kako se grle u tamnom hodniku.
Osvrnuo sam se i vidio par u kaputima i s velikim putnim torbama. Iznenada sam shvatio to se dogaa. Zatvorio
sam vrata i odveo sam Catherine na stranu. Proaptao sam joj da su mukarac i ena vjerojatno ozvuili vrata
kako bi otkrili gdje ivim. Rekla je da je na mukarevu uhu zamijetila slualicu, to me ponukalo da zakljuim
kako su smetnje na mojem radiju u protekla dva dana zapravo signali koji pokazuju da me netko snima.
Catherine je slijedila to dvoje niza stube da vidi kuda e krenuti, no oni su u opoj zbrci sili u prizemlje, gdje su
vrata gotovo uvijek zakljuana. Ta zgrada, udaljena samo jedan blok od Seine, ima uobiajen ulaz s rijeke - to
odgovara treem ili etvrtom katu od prizemlja, kamo su se prislukivai bili zaputili. Kako nisu imali klju,
zastali su na trenutak, i ponovno se poeli grliti. Catherine je prola ne rekavi ni rijei, uskoro se vratila. Neko
vrijeme ih je motrila iz prostorije u kojoj se odlae smee. Vratila se u studio i rekla kako joj se ini da ispod
kaputa imaju male radio-stanice.
Sada je jasno. Otkako sam donio pisai stroj koji je Leslie kupila za mene u Catherinin studio, sluao sam
isprekidane zvukove na mojem prijenosnom radiju. Pridavao sam tome malu panju, zbog blizine ORTF-a i
drugih estih smetnji. Izvukao sam pisai stroj ispod stola i otkrio u kutiji mali aparat. Kada sam ga ukljuio,
poeo je raditi. Kada sam ga pojaao, zvukovi na mojem radiju postajali su sve jai. Catherine je iznijela radio iz
zgrade i zvuk je nestao. Kada se vratila, poelo je ponovno. Otvorio sam unutarnji pokrov i pronaao tranzistore,
baterije, strujne krugove, ice i antene i siuni mikrofon. Predmeti su bili maleni, svaki jedva do etvrtine
ina, kako bi tono odgovarali veliini prostora u kov-eiu. Ne samo da je trebalo otkriti gdje stanujem nego
su eljeli snimati i razgovore.
Za tri dana otputovat u u Bruxelles, a Catherine e poi na nekoliko dana u unutranjost njoj sigurno nee
nita uiniti. Prije nego to krenem boravit u u nekom jeftinom hotelu na Montmartreu, svakog jutra odlaziti u
drugi hotel kako me policija ne bi otkrila u registrima gostiju. Iz Londona javit u se Salu i Leslie i rei im da od
sada nastavljam raditi sam - mogu nai neki izvor pomoi za dva ili tri mjeseca, koliko mi trebada dovrim
posao. Leslie je pijun. Sto se Sala tie, saznat u kada ga pitam gdje je nabavio prvi pisai stroj. Oito, prvi je
stroj trebao posluiti dok se ne priredi ovaj ozvueni. Srdba koju je Leslie pokazala kada sam joj rekao da je
stroj u Theresinu stanu bio je nain da me primora da stroj prenesem u stan u kojemu ivim.
teta nije mogla biti velika, no ispao sam budala. Neu im pruiti drugu priliku.
LONDON
24. listopada 1972.
Danas, u utorak, stigao sam u London vlakom iz Pariza. Da ne bih nosio rukopis i druge materijale za sobom iz
Bruxellesa - gdje bi CIA mogla pokuati da razgovara sa mnom u prisutnosti mojega oca vratio sam se u Pariz
da ih odatle ponesem. Na stanici Gare du Nord jutros me saekao prijatelj da mi kae kako je Theresa u petak
uhapena i odvedena na istragu u Ministarstvo unutarnje sigurnosti. Ispitivali su je nekoliko sati o meni i o knjizi
- oni znaju za moj historijat u CIA i rekli su joj da me amerika vlada smatra dravnim neprijateljem. Silno su
eljeli otkriti gdje stanujem u Parizu, ali Theresa to nije znala, pa im nije niti mogla rei. Izigravala je glupu
gusku, pa su je na kraju i pustili. Sutra u je nazvati da je ohrabrim i pokuam saznati vie detalja.
Hapenje je zanimljivo jer pokazuje da Francuzi nastavljaju pomagati CIA moju potu koja stie na Sala
vjerojatno su otvarali Francuzi. Meutim u petak - dan kada je Theresa uhapena - CIA je ve cijeli tjedan znala
gdje ivim. Ako francuska sluba nije znala, onda je to zato to im stanica nije rekla - vjerojatno da bi izbjegla
priznanje da sam uhvatio par koji me snimao i otkrio ureaj u koveiu za pisai stroj. Nakon to je pomogla
stanici, francuska sluba moda ne bi htjela da i dalje traga za mnom danima kada CIA ve zna gdje sam
stanovao.
Veeras me i al telefonom obavijestio o Theresinu hapenju, dodajui da je Leslie u panici i da je u subotu
otila u panjolsku. Izigravao sam da sam zabrinut to nije dola ovamo kako je bilo dogovoreno, ali je al rekao
da i on ide u panjolsku - moda sutra - dok se stvar ne ohladi. Nisam ih jo htio obavijestiti da prekidam s
njima, pa sam ustrajao da al mora doi ovamo da mi pomogne, kako je bilo i predvieno. Inzistirao je da ja
doem u panjolsku kako bih pozvao Leslie da doe u London, a on e nazvati kasnije u toku tjedna kad se vidi
s njom.
Britanska je sluba bila dobro pripremljena za moj dolazak. Moje ime bilo je na kontrolnoj listi, na brodu to
prelazi Kanal. Imao sam dug razgovor, a nakon toga jo sam neko vrijeme ekao. Ne mogu dopustiti da se moj
status ovdje narui. Sutra moram krenuti u potragu za pomoi, jer imam novaca samo za nekoliko dana.
464LONDON
7. prosinca 1962.
Konano olakanje. Nakon to sam nazvao Meunarodnu komisiju za mir i razoruanje, grupu koja usmjerava
proteste protiv amerikih zloina u Vijetnamu, poslan sam na nekoliko mjesta za pomo, najzad jednom iz-
davau koji e mi pomoi da zavrim posao. Sada imam ugovor da knjigu objavim ovdje te akontaciju dovoljnu
da dovrim posao, zatim slubu za prijepis i drugu vanu pomo.
U British Museumu poeo sam pregledavati novine i otkrio da je to up zlata koji sam bio traio tri godine. U
manje od tjedan dana otkrio sam toliko dogaaja u kojima smo sudjelovali, da sam odluio itati sve novine od
dana kada sam poao u Ekvador, pa dok se nisam iz Urugvaja vratio u Washington. Papiri iz Mexico Citvja bit e
takoer vani za izbor dogaaja. Izdava e prihvatiti dodatno zakanjenje - izmjene e zahtijevati nekoliko
mjeseci do godine dana, a moda I vie ali trud e se isplatiti. Ponekad osjeam kao da itam dosjee CIA.
Toliko se toga to Agencija radi odraava u dnevnim dogaajima. Mogao bih, u stvari, sve te komadie sabrati u
obliku dnevnika kako bi se operacije mogle lake pratiti.
Pokuao sam najprije ivjeti pod tuim imenom, manje ili vie tajno, kao to sam to inio u Parizu. No svake
noi kada odlazim iz muzeja osjeam da me prate. Moju potu ponovno otvaraju, vrlo esto. Na sastancima koje
ugovaram telefonom takoer me prate. Ponekad se pitam da li me prate samo zbog toga da me uznemiravaju,
kada su ve tako indiskretni. No ako britanska sluba ne ini nita ozbiljno, mogao bih posao zavriti u miru.
U telefonskim razgovorima sa Salom i Leslie, u panjolskoj, ona me ponovno pokuavala uvjeriti da doem
onamo. Odbila je da mi alje novac. al ponekad dolazi u London da bi me i dalje pomagao - ne znajui, moda,
da sam novanu pomo dobio no prilikom naeg prvog sastanka odbio sam novac dok mi ne oda stanovite
informacije. Rekao sam mu da mislim da je Leslie pijun, ne otkrivajui kako sam do toga doao. Postavio sam
Salu seriju pitanja o njegovu studiju na sveuilitu i njegovim vezama s podzemnom tampom u SAD-u. Najzad
smo zaobilazno doli do prvog pisaeg stroja koji mi je bio posudio. Kada je i dalje odbijao da mi kae tko mu
ga je dao (kao to je odbijao i u srpnju), rekao sam mu da tako dalje ne moemo. Mogu jedino zakljuiti da CIA
nije priredila odgovarajui zatitu za prvi stroj, jer al ne moe objasniti odakle mu taj stroj niti zato odbija da
to objasni. Mogue je da je al rtva sluajnosti, no ne mogu dalje s njim.
Usprkos nedavnim dobrim vijestima, ima i tamnijih strana. im sam postigao usmeni sporazum o ugovoru,
telefonirao sam djeacima i rekao im da imam novac i da mogu doi za Boi. Na moje razoaranje, Janet je
rekla da im nee dopustiti da odu, zahtijevajui da ja doem tamo ako
30 CIA
465ih elim vidjeti. Ona savreno zna da ne mogu riskirati putovanje u SAD sve dok ne zavrim knjigu. Mora,
dakle, da surauje s CIA, sigurna da u u svome oaju da vidim djecu riskirati i to putovanje. No vara se.
LONDON listopad 1973.
Hitam da zavrim, sada sve vie uvjeren da u zaista taj projekt okonati. Udar u ileu, uasan kakav jest, ini se
samo uvodom u dogaaje koji e se jo bre odvijati. Znaci priprema za udar ve su odavno bili jasni. Dok je
ekonomska pomo ileu bivala sve manja otkako je Allende izabran, vojna je pomo nastavljena. Godine 1972..
vojna pomo ileanskim generalima i admiralima bila je vea nego ikojoj zemlji Latinske Amerike; rast stanice
CIA od 1970. pod efom Rayem Warrenom*; ubojstvo generala Schneidera; militantnost dobro naoruanih
patriotskih organizacija, kao to je Patria y Libertad; ekonomske sabotae; trajk vozaa kamiona I97Z.
zajedno s onim glasovitim dolar po danu kako bi se trajkae odvraalo od posla; trajk vozaa kamiona u
lipnju - oba je vjerojatno financirala CIA, moda posredstvom Meunarodne federacije transportnih radnika*
(ITF) ili posredstvom AIFLD-a, koji je ve bio uvjebao oko 9000 ileanskih radnika. Moda posredstvom
Brazila. Toliko je naina. Konano, plan Z: toliko slinosti s Floresovim dokumentom u Quitu, naom
evidencijom protiv Sovjeta u Montevideu, tako tipino za falsificirane dokumente CIA. Da li je u ministrov ured
plan stavio agent kojega imamo u ministarstvu? Vjerojatnije je da su ileanski generali jednostavno zamolili
stanicu da napie plan Z, kao to su nas nai urugvajski povezani kolaboratori zatraili da im napiemo scenarij
za dokaz sovjetskog mijeanja u sindikate 1965. i 1966. godine.
Udio Brazila u pripremama za coup i represija to je uslijedila jasno ukazuje na brazilsku potinjenu, ali kljunu,
ulogu u odlunosti amerike vlade da zadri kapitalistiku hegemoniju u Latinskoj Americi. Brazilske izbjeglice
uhapeni u ileu prepoznavaju svoje bive muitelje iz brazilskih zatvora, jer su opet iznajmljeni da izvre sline
uase. Ono to danas gledamo u ileu jo je jedan dokaz da faizam u Brazilu cvate.
Jo samo nekoliko mjeseci i proi e deset godina otkako je, 31. oujka, u stanicu Montevideo stigao kablogram
s izvjetajem da je Goulart zbaen. Takva radost i olakanje! Takav smo reim mi stvorili. Ne samo posredstvom
organizacije CIA i uvjebavanjem obavjetajnih oficira vojnog reima; ne samo vojnim pomonim programima -
lako za 165 milijuna dolara u poklonima, kupovini na kredit i dodatnoj opremi, od 1964, te posebnim obukama
tisua ljudi u SAD-u; ne samo posredstvom AID-programa pomoi policiji, vrijednih 8 milijuna dolara, i uvje-
bavanjem vie od 100 ooo brazilskih policajaca; ne samo amerikim pro-
466gramima ekonomske pomoi - u vrijednosti od 300 milijuna dolara samo u 1972. i vie od 4 milijarde dolara
u posljednjih dvadeset i pet godina. Ne samo programima multilateralne vojne pomoi, gdje je ameriki utjecaj
snaan vrijednim vie od z,5 milijarde dolara odobrenih od 1946, i vie od 700 milijuna dolara samo u 1972,.
Najvanije je da je svaki od milijuna privatnih amerikih dolara uloenih u Brazil - dolar podrke faizmu.
Sve to da se pomogne reimu u kojem potisnuta, zanemarena polovica stanovnitva - gotovo pedeset milijuna
ljudi - postaje sve siromanijom, a mala vladajua elita i njihove vojne marionete grabe vei dio. Sve to da se
pomogne reimu u kojem prvih 5 posto na skali dohotka sada uzima gotovo 40 posto ukupnog dohotka, dok se
polovica stanovnitva bori da preivi s 15 posto ukupnog dohotka. Sve to da se stvori fasada ekonomskog
uda, dohodak po stanovniku jo je uvijek 450 dolara godinje -iza Nikaragve, Perua i jo devet
latinskoamerikih zemalja. ak i Ekonomska komisija UN za Latinsku Ameriku izvjetava da ekonomsko
udo ne koristi golemoj veini stanovnitva. Sve to za reim koji buno zahtijeva izvozna trita, jer bi
stvaranje unutarnjih trita moglo ukljuiti reforme, kao to je preraspodjela dohotka i slabljenje represije -
moda ak i slabljenje diktature. Sve to za podrku reimu koji je poznat u cijelom svijetu po barbarskoj torturi i
nehumanim odnosima, koje smatra uobiajenim, prema tisuama politikih zatvorenika - ukljuujui i sveenike,
asne sestre i mnoge nemarksiste - mnogi od njih nisu preivljeli zatvore ili su jednostavno pobijeni. Represija u
Brazilu poznaje ak i muenje djece pred oima roditelja, kako bi se oca ili majku navelo da odaju informacije.
To su CIA, pomo policiji, vojna obuka i programi ekonomske pomoi donijeli brazilskom narodu. A brazilski se
reim iri: Bolivija 1971, Urugvaj u veljai ove godine, sada ile.
I Ekvador su, otkako sam otiao, zadesili znaajni dogaaji. Program reforme, koji je zapoela vojna hunta 1963,
doveo je najzad do pada same hunte 1966. godine - preuranjenom olakanju vladajue klase zbog hun-tina
pritiska na ljevicu slijedila je izbuna nad ekonomskim reformama i, konano, udruena opozicija ljevice i
desnice, slino snagama koje su 1961. zbacile Velasca. Poslije nekoliko mjeseci privremene vlade sastala se
ustavotvorna skuptina da osnuje vladu i napie novi ustav - sedamnaesti u Ekvadoru - koji je bio objavljen
1967. Izbori 1968, koji su tekli po novom ustavu, razvili su se u novu borbu izmeu amila Poncea na desnici i,
da, Velasca na ... no, dobro, svejedno gdje. Velasco je po peti put izabran za predsjednika, uglavnom zbog toga
to ga je podravao Car-los Julio Arosemena, koji je nakon svog pada uspio okupiti prilian broj pristalica.
Velaskovo peto predsjednitvo poelo je obiteljskom pucnjavom vladinih namjetenika da bi se napravilo mjesto
vlastitim pristaama. Godine 1970. zatvorio je kongres i preuzeo diktatorsku vlast. Ekvadorski sedamnaesti ustav
bio je kratka vijeka, iako je Velasco obeao da e se izbori
30'
467odrati kako je i zakazano, 1972.. godine. Nevolja je bila u tome to je svatko znao da e pobijediti
predsjedniki kandidat Asaad Bucaram. Bio je isuvie poten i poznat po naklonosti obinim ljudima. (Carlos
Arizaga Vega* bio je vodei kandidat konzervativne partije. Kako Velascu nije uspjelo primorati Bucarama da
ostane u egzilu i kako u izbornoj kampanji nije uspio dokazati da Bucaram zapravo nije roen u Ekvadoru (obje
su kampanje samo ojaale Bucarama), sve tradicionalne partije i ekonomske elite - pa i sam osamdesetogodinji
Velasco - sloili su se da izazovu kaos i jo jednu vojnu intervenciju. U veljai 1972,, nekoliko mjeseci prije iz-
bora, ekvadorski vojni voe preuzeli su vlast. Velasco je, u svojih pet predsjednikovanja, zbaen po etvrti put. U
godinama nakon moga odlaska nije bilo reformi koje bi olakale krajnje nepravde to su prevladavale i kada sam
prvi put doao onamo 1960. godine.
Nakon sve te tragikomedije i pritiska na narodne mase, Ekvador je iznenada dospio u sredite meunarodne
panje. Petrolej! Ove godine Ekvador postaje glavni izvoznik petroleja zahvaljujui otkriima u amazonskim
dunglama, sjeverno od Anda. Nisu to nedavna otkria. Poznato je da je petrolej bio otkrio kartel u
istraivanjima to su poela 1910, ali se tajna sauvala da se ne bi stvarala prevelika ponuda na svjetskom tritu.
Do 1949. petrolejske su kompanije tako uspjeno uvale tajnu da je Galo Plaa, tadanji ekvadorski predsjednik i
donekle varalica, uspio odvui panju zemlje od istonog podruja opisujui tradicionalna oekivanja za
petrolejem ili drugim resursima na istoku kao velike mitove. Istodobno, pod Plazinim vodstvom, Ekvador je
postao banana republika - emu se ne treba uditi jer je Plaa radio za United Fruit koji je zajedno sa
Standard Fruitom postao vodea snaga u proizvodnji i prodaji ekvadorskih banana. U meuvremenu su naftne
kompanije zaradile milijune uvozei petrolej.
U oujku 1964. naposredno nakon to sam napustio Ekvador, vojna je hunta ugovorila nova istraivanja s
konzorcijem Texaco Gulf, pa su uslijedili ugovori s ostalim vladama. No otkria iz kasnih 6o-tih godina
nisu se mogla zadravati u tajnosti kao prijanja, pa su uskoro ekvadorske rezerve opisane jednakima, ako ne i
veima, od venezuelanskih. Godine 1971. cijelo istono podruje i sve obalne i priobalne zone dole su pod
ugovore za istraivanja i eksploataciju - u gotovo svim sluajevima uz uvjete izvanredno tetne za Ekvador, ali s
nesumnjivim koristima za vladine funkcionere. Svih sedam velikih zainteresiranih kompanija dobile su ugovore,
kao i dio manjih kompanija, pa ak i japanski koncerni. Sredinom 1972. bio je zavren cjevovod iz istonog
bazena preko Anda do pacifike luke Esmeraldas, i petrolej je procurio - nekoliko mjeseci nakon to je vojska
opet zbacila Velasca. Ove godine ekvadorski dohodak od izvoza petroleja pribliava se vrijednosti cjelokupnog
izvoza zemlje 1971. godine, kada je jo uvijek vladala banana, kava i kakao. Perspektive poveane proizvodnje i
zarade (800 ooo do i ooo ooo barela dnevno) gotovo se ne mogu niti zamisliti.
468Prve naznake nove vojne vlade stvorile su nadu da e lijevi nacionalizam peruanskog tipa moda usmjeriti
koristi od izvoza petroleja prema siromanim masama kojima je pomo nuna. Govorilo se ak o zemljinoj
reformi, socijalnoj pravdi i ravnopravnosti udomaenim temama. Uskoro je, meutim, frakcija brazilske linije
unutar vojnog rukovodstva poela rasti. Razvio se sukob izmeu tih reakcionarnih snaga i progresista koji su
podravali peruanski model. Ipak, poduzeti su dosta znaajni koraci da se uspostavi kontrola nad petrolejskom
industrijom i otkazu sramotni ugovori o prodaji, koje je 1964. sklopila vojna hunta i vlade nakon nje.
Nekoliko bivih vladinih funkcionera bilo je ak optueno zbog sudjelovanja u velikoj korupciji povezanoj s
petrolejskim ugovorima izmeu 1964. i I97Z.
Meutim dosad su reakcionarne snage u ekvadorskoj vladi bile u stanju izbjei agrarnu reformu, dok su vojne
institucije zadrale polovicu dohotka od petroleja - druga polovica uloena je u elektrifikaciju. Koristi od
petroleja najbolje je opisao AID: U poetku se sve koristi od petroleja najvie osjeaju u bogatijim sektorima
ekvadorskoga drutva, dok siromanija polovica stanovnitva ostaje ivotno izolirana od glavne struje ekono-
mike. Seoska i gradska sirotinja, s prosjenim godinjim dohotkom po stanovniku manjim od osamdeset dolara,
ne stvara odgovarajue trite za poticanje rasta suvremenog sektora.
S razdaljine, jedva se moe i zamisliti borba izmeu ljevice i desnice koja se sada vodi u kontekstu ekvadorskog
nacionalizma. Neke snage koje u njoj sudjeluju ipak se vide. Brazilska podrka reakcionarima dio je velikih
napora da se ue u aktivnu eksploataciju ekvadorskog petroleja - to ne iznenauje, jer Brazil mora uvoziti za
pokrie 80 posto svojih potreba. Na amerikoj je strani, dok je vojna pomo bila zaustavljena zbog rata oko tuna,
program Javne pomoi nastavljen - u vrijednosti od oko etiri milijuna dolara - u organizaciji, uvjebavanju i
opremi. Godine 1972.. projekt Javne pomoi za Ekvador opisuje se u namjeni programa: Da se pomogne vladi
Ekvadora da razvije i odri atmosfera pogodna za porast domaih i stranih investicija, te zakon i red potreban za
stabilno demokratsko drutvo, posredstvom dravne policije. Nastrana logika: vojna vlada objavila je svoju
namjeru da zadri vlast na neodreeno vrijeme. Dravna policija pojaava vojnu vlast. Stoga, jaanje dravne
policije dovest e do stabilnog, demokratskog drutva.
Nastavlja i stanica CIA - sada vea nego ikada, s najmanje sedamnaest operativnih oficira pod zatitom
ambasade u Quitu (Paul Harvvood* je novi ef stanice), te etiri operativna oficira u konzulatu u Guayaquilu
(Keith Schoefield* je ef baze). Do ove godine AIFLD uvjebao je gotovo 20 ooo ekvadorskih radnika, dok
CEOSL* nastavlja s provalama protiv prevlasti CTE-a u sindikalnom pokretu. Godine 1971. CEOSL i Meuna-
rodna federacija radnika petrolejske i kemijske industrije osnovale su Nacionalnu federaciju radnika petrolejske i
kemijske industrije* ni s kim dru-
i
t'..gim nego starim agentom Matiasom Ulloa Coppianom kao jednim od glavnih organizatora. Vanost
ekvadorskih petrolejskih radnika sada uope nije sporna.
Moda e se vojna vlada narednih mjeseci, koristei se dohotkom od petroleja, obavezati na pravedniju
raspodjelu dohotka i na programe koji e donijeti koristi masama. Reforme - agrarna, ekonomska i admi-
nistrativna - valja tek ostvariti. Bez sumnje, anse da e progresivne snage prevagnuti tvore pozadinu podrke
Komunistike partije Ekvadora sadanjoj vojnoj vladi. Moda e vlada pasti pod utjecaj svoje brazilske frakcije.
Moda e nastaviti bez jasnog odreenja ne podravajui ve bogatu klasu dozvoljavajui da dobrobit, dola s
petrolejem, zaustavi ekstreme inflacije i iskrivljeni ekonomski razvitak, kako se dogodilo u Venezueli. No ako
krene stazom napretka, trebat e prebroditi ne samo pristae Brazila u svojim redovima nego i programe
amerike vlade, od kojih nisu najmanji oni koje postavlja CIA, ukljuujui i AIFLD, CEOSL i druge
reakcionarne organizacije. U svakom sluaju, otkako sam otiao, neprekidno se oituje trijumf onih
revolucionarnih ideja koje smo tako eljeli unititi. Danas je Ekvador neizmjerno blie neizbjenim revolucio-
narnim strukturalnim promjenama nego to je bio u trenutku kada sam stigao onamo.
Dogaaji u Urugvaju 1966. nisu bili manje zanimljivi nego u Ekvadoru, otkrivajui znatno vie spremnost
brazilskog vojnog reima da ispuni svoju ulogu subimperijalistike sile u Junoj Americi i podri ameriku
hegemoniju.
U uujku 1967. Urugvaj se vratio izvrnoj vlasti s jednom osobom na elu, kako se pokazalo na izborima u
studenom 1966. No devet mjeseci kasnije, predsjednik - umjereni kolorados - umro je i na njegovo je mjesto
doao desniarski potpredsjednik Jorge Pacheco Areco. etiri Pache-cove godine znae nastavak inflacije,
korupciju banaka i vlade, odsutnost reformi i neuspjeh da se represivno djeluje protiv tupamarosa, usprkos
proirenoj torturi, desniarskim graanskim teroristikim organizacijama (sline vrste kakve je stanica
Montevideo financirala u poetku 6o-tih godina) i policijskim odredima smrti po dobro poznatom brazilskom
modelu. Pun procvat tupamaroskog pokreta u razdoblju Pachecova predsjednikovanja urodio je dugim
razdobljima opsadnog stanja i spreavanja ustavnih sloboda, ali bez veeg uspjeha. Brazilska slubena politika
jaanja konzervativnih utjecaja u Urugvaju zapoeta 1964. s Manuelom Pi-jom Correom - odrazila se u
osnivanju frakcija brazilske linije za Pachecova predsjednitva i u vojnim institucijama te u tradicionalnim
politikim partijama.
U studenome 1971. Pacheco je potuen u svome pokuaju ponovnog izbora, ali pobjednik je Juan Mana
Bordaberrv, Pachecov tienik. Vladalo je uvjerenje da e glavni blankistiki takmac ishoditi tijesnu pobjedu, no
prijevarom je predsjednitvo dopalo Bordaberrvja - dokazanog advokata solucija brazilskoga stila i istaknutog
zemljovlasnika. (Na poetku
4706o-tih godina Bordaberrv je bio voa Federalne lige za akciju ruralista, kojom je vladao Benito Nardone.
Godine 1965. dao je ostavku na svoje mjesto u senatu i 1971. nastupio kao kolorados.)
Rezultati izbora 1971. pokazuju znaajan porast lijevih opredjeljenja prolih godina. Godine 1958. izborna fronta
Komunistike partije Urugvaja dobila je z.,6 posto (27 ooo) od ukupnog broja glasova, godine i<?6z. imala je
3,5 posto (41 ooo) i 1966. ve 5,7 (70 ooo), a 1971. godine ojaana drugim grupacijama u Frente Amplio 18,4
posto (304 ooo). CIA procjenjuje da je lanstvo u PCU (objavljeno u World Strength of Com-munist
Organizations, izdanje State Departmenta) raslo u odgovarajuem razmjeru od 3000 lanova 1962. godine na
6000 1964. te na 2.0 ooo godine 1969. Sa svim tim lanstvom, kao i s tupamarosima, moe se neto uiniti.
Preuzimajui dunost u oujku 1972. godine, Bordaberrv je pojaao torturu nad zatvorenicima tupamarosima,
koja je zajedno s grekama koje su inili sami tupamarosi dovela do estokih udaraca pokretu. U rujnu 1972.
tupamarosi su bili prisiljeni da provedu reorganizaciju. Uspjesi protiv tupamarosa stvorili su, meutim, veu
svijest meu urugvajskom vojskom o nepravdama i korupcijama, protiv kojih su se tupamarosi bili borili. Istrage
nad tupamarosima navele su vojnike da otkriju snaniju korupciju nego ikada, i trag je vodio unatrag do
Pachecova reima i Pacheca samoga, kao i Bordaberrvja, tada jednog od njegovih ministara. Istraga je dovela do
hapenja osamdeset poslovnih ljudi potkraj 1972. godine i do pojaane tendencije za vojnom intervencijom u
civilnoj vladi.
U veljai 1973. vojska je konano preuzela vlast, ali je ostavila Bordaberrvja kao efa izvrne vlasti,
uspostavljajui vijee nacionalne sigurnosti kao slubu za kontrolu vlade.
Urugvajska vojna sila opravdala je intervenciju kao neophodnu da bi iupala korijene korupcije i ubrzala
zemljinu reformu te reformu poreza i kredita. Borba protiv marksizma-lenjinizma bilo je drugo opravdanje voj-
ske, koja je bila podijeljena na one pod brazilskim utjecajem, na one koji su bili skloni lijevom nacionalizmu
peruanskog tipa te na one koji su prieljkivali tjenje odnose s Argentinom kako bi zatitili svoju nezavisnost od
Brazila. U lipnju je rasputen kongres, a vojni voe, pristae brazilske linije, drali su uzde u svojim rukama.
S prevagom brazilskog utjecaja u Urugvaju za vojnih vlada Pacheca i Bordaberrvja, represije protiv ljevice
dostigle su prethodno teko zamislive razmjere. Lijeve su partije bile zabranjene, Nacionalna konvencija radnika
stavljena izvan zakona, zatvori pretrpani politikim zatvorenicima, sloboda tampe ukinuta, a pristae lijevog
krila iskljueni iz obrazovnog sistema. Zbog toga to su pisali o udaru u ileu, tri su dnevnika i jedna radio-
stanica zatvoreni. Sveuilite je zatvoreno, a rektor i dekani svih fakulteta izvedeni su pred vojni sud. Muenje
politikih zatvorenika, razvijeno ve za Pacheca, ini se da se pribliava razmjerima poput onih u Brazilu.
47*
winU meuvremenu, otkako sam napustio Urugvaj 1966. godine, ekonomska se kriza jo vie produbila.
Privredni rast po stanovniku, izmeu 1960. i 1971, bio je na nitici. Inflacija je, prema vladinim podaicma,
iznosila 47 posto 1971. godine, 96 posto 1972,, a ove e godine dostii 100 posto. Za razdoblje od 1962-72
inflacija iznosi blizu 6500 posto. Pezos je, od 1970. kada sam otiao do danas, pao na 750 za dolar, slubeno, a
na crnoj burzi stoji vie od 900. Kupovna mo obinog Urugvajca u proteklih je est godina opala za 60 do 80
posto. Najnoviji podaci, to ne treba uditi, pokazuju da bi 40 posto stanovnika emigriralo kad bi imalo kamo. U
oujku ove godine otkriveno je da je Bordaberrv tajno prodao 20 posto zlatnih rezervi zemlje da bi isplatio
inozemne kreditore. Nastavlja zagovarati ekonomske ciljeve integracije s brazilskom ekonomikom.
Pomo amerike vlade Pachecu i Bordaberrvju nije uzmanjkala ni vojnom reimu. Vojna pomo Urugvaju od
1967. do 1971. (bespovratno, dodaci za opremu i kreditna prodaja) iznosila je ukupno 10,3 milijuna dolara a za
financijsku godinu 1972. vie od 4 milijuna dolara - gotovo jedan i pol dolar za svakog Urugvajca. Uvjebavanje
urugvajske vojske i dalje se nastavlja. Od 1950. oko 2000 vojnih funkcionera zavrilo je obuku. Ekonomska
pomo Urugvaju posredstvom AID-a i drugih slubenih amerikih agencija porasla je sa 6,5 milijuna u 1971. na
10 milijuna dolara prole godine. Nastavlja se i program Javne pomoi - vrijedan 225 ooo dolara prole godine, a
otkako je zapoet, za vrijeme Neda Holmana* 1964. godine - ukupno 2,5 milijuna dolara. Oko 120 urugvajskih
policajaca zavrilo je obuku u SAD-u, a vie od 700 u Urugvaju, i to za kontrolu pobuna, veze i istrane
postupke.
Pomo CIA? Broj oficira stanice Montevideo pod zatitom ambasade od est iz 1966. porastao je na osam 1973,
a da se ne spominje porast broja onih koji nisu pod slubenom zatitom ili djeluju u okviru misije Javne pomoi.
Znaajno, ef stanice od poetka ove godine, Gardner Hathaway,* sluio je u stanici Rio de Janeiro od 1962. do
1965, kada je oboren Goulart, a vojna vlada uvrstila svoju mo. Slino, zamjenik efa stanice, Fisher Ames,*
sluio je u Dominikanskoj Republici za represije koja je uslijedila nakon amerike vojne invazije. Meu voama
Borda-berrvjeve vojne vlade istie se i Juan Jose Gary,* stari ruralist, agent politike akcije, jedan od glavnih
oponenata reformi koji je dosad spominjan, ali ga vojni prvaci jo nisu naeli. Vaan je i Mario Aguerrondo,*
blizak povezani suradnik stanice kada je bio ef policije u Montevideu od 1958. do 1962. Sada je umirovljeni
vojni general. Bio je voa vojnog udara u veljai.
Napredak se zapaa i u radniko-sindikalnim operacijama stanice. Otkad je 1963. zapoela operacija AIFLD-a u
Urugvaju, vie od 7000 radnika bilo je obueno za odgovarajue zadatke. Taj program omoguuje stanici da
osnuje novu sindikalnu konfederaciju koja e zamijeniti Konfederaciju urugvajskih sindikata (CSU), to se
raspala 1967. Nova organizacija, nazvana Urugvajskom konfederacijom radnika* (UT), osnovana
472je 1970. i sigurno je smjetena pod krilo ORIT-a, ICFTU-a i ITS-a. UT je gotovo kopija CEOSL-a u
Ekvadoru.
Za sada vlast imaju reakcionarni elementi, pristae brazilske linije u urugvajskoj vojsci. Kao i u Ekvadoru,
postoje anse da e oni vojni oficiri koji su skloniji nacionalistikim i progresivnijim rjeenjima konano
trijumfirati, tako da se mogu provoditi neke drastino potrebne reforme. No kao i u ileu i u samom Brazilu, ta
uasna represija samo pojaava narodnu svijest o nepravdama i jedino moe ubrzati dan revolucionarnih
strukturalnih transformacija.
Dogaaji u Meksiku bili su manje spektakularni nego u Ekvadoru i Urugvaju - jednopartijska diktatura kojoj
nisu bili potrebni udari i politike slobode za sve - no nije manje znaajna zbog porasta revolucionarne svijesti.
Dok zemlja ima veliku stopu ekonomskog rasta (prosjeno poveanje 3,2, posto godinjeg porasta od 1960. do
1971.) koji je dostigao 800 dolara prole godine, dobrobiti i dalje uiva malen broj ljudi. Siromanija polovica
stanovnitva dobiva samo 15 posto ukupnog dohotka. Prema podacima meksike banke, polovica ekonomski
aktivnog stanovnitva nema sigurnog posla i zarauje manje od 80 dolara mjeseno. Jedna studija nacionalnog
sveuilita pokazuje da je od 24 milijuna Meksikanaca u radnoj dobi njih 9,6 milijuna (40 posto) nezaposleno.
Kao i u sluaju Brazila, nedostatak unutarnjih trita u Meksiku prisilio je zemlju da se okrene prema izvoznim
tritima da bi nastavila svoj ekonomski rast i da bi mogla isplatiti goleme inozemne dugove ugovorene za
razvojne projekte.
Iznenaenje i alarm irio se meksikom bogatom elitom kada se Luis Echeverria ukljuio u kampanju za
predsjednika 1970. godine programom preraspodjele dohotka kako bi radnici i seljaci primali poteniji dio. Nje-
gova intenzivna kampanja u zemlji oznaila ga je kandidatom koji se bori u neravnopravnoj borbi s
nadmonijom opozicijom - to nije sasvim netono jer je opoziciju predstavljala apatija ljudi vie nego drugi
kandidati. Njegovoj reformistikoj politici otro su se suprotstavili meksiki poslovni krugovi i industrijski
interesi. Njegov pokuaj da uvede demokratske procedure u PRI pojaao je podjelu unutar partije. Iako su radi
vee unutarnj demokracije usvojeni novi statuti na konvenciji PRI godine 19 72, Echeverria je zabiljeio
neznatan uspjeh u pokuaju da se izbori za drukiju raspodjelu dohotka. Strahovanja unutar povlatene manjine
da bi reforme mogle opasno oslabiti snagu cijele strukture PRI, zajedno s otporom ekonomskim efektima
preraspodjele, djelotvorno su sprijeili reforme ve na poetku.
Suoeni s izgledima da se nastave nepravde i propadnu reforme, Meksikanci se sve vie okreu revolucionarnoj
akciji i kako revolucionarna svijest i akcija rastu, tako raste i represija. Gerilski pokret u planinama Guerero
nie uspjehe protiv diskreditirane meksike armije, usprkos smrti svoga glavnog voe Genara Rojasa.
Izvlaenje banaka, strijeljanja, otmice i druge izravne akcije sve su ee kako se pojavljuju gerilski pokreti u
glavnim meksikim gradovima.
47 JI studentski pokret razvija novu snagu, usprkos redovitim sukobima lijevih i desnih krila. Dva mjeseca prije
nego to sam napustio Meksiko dogodilo se jo jedan masakr u Tlatelolco-stilu kada je miran studentski mar, u
kojem je sudjelovalo 8000 studenata, napalo oko 500 polupolica-jaca u civilnim odijelima, naoruanih
automatima, pitoljima, palicama i drugim orujem. Broj ubijenih drao se u tajnosti. Redovitim policijskim
snagama nije bilo doputeno da interveniraju, ak ni kada su razbojnici upali u bolnice kako bi sprijeili lijeenje
povrijeenih studenata - napadajui lijenike i prekidajui operacije. Reagiranja na taj briljivo planiran i
slubeno odobren napad imalo je za posljedicu ostavku efa policije i gradonaelnika Mexico Citvja. Echeverria
je obeao istragu, ali ona je zavrila bez uspjeha jer nije otkriven odgovorni krivac.
Samo godinu dana kasnije, u lipnju 1972,, deseci su studenata povrijeeni kada je policija napala demonstrante
koji su komemorirali svojim kolegama ubijenim u masakru Corpus Christi. Otada su represivne akcije protiv
studentskog pokreta poduzimale naizmjenino redovite policijske snage i desniarski teroristiki odredi pod
pokroviteljstvom vlade. Ubojstva studenata zabiljeena su u kolovozu 1972., veljai, svibnju i kolovozu ove
godine. Prije dva mjeseca novi desniarski rektor nacionalnog sveuilita u Mexico Citvju pozvao je policiju da
zauzme kolu kako bi proturio svoj program da depolitizira sveuilite. Ponovljeni studentski zahtjevi za
pravdom izazvali su sukobe i u drugim sveuilinim gradovima.
U meuvremenu, slubena amerika podrka meksikoj vladi i vojsci nastavlja se i dalje. Stanica CIA u Meksiku
ostaje najvea u Latinskoj Americi. udno da- je Jim Noland bio jedva godinu dana na dunosti efa stanice, a
John Horton samo dvije - zamijenio ga je Richard Samp-son* (koji je 1968. zamijenio Hortona u Montevideu i
zatim je, nedugo nakon strijeljanja Mitrionea, premjeten natrag u Washington). ORIT* i dalje djeluje sa svojom
centralom u Mexico Citvju te preko interamerikog sindikalnog kolegija u Cuernavaci. Nastavljaju se i programi
AIFLD-a u Meksiku, pa valja razumjeti da je podrka stanice meksikoj slubi sigurnosti jaa nego ikada.
Jaz izmeu bogatih i siromanih produbljuje se i u bogatim, i u siromanim zemljama, kao i izmeu razvijenih i
nerazvijenih zemalja. Znaajan dio prosperiteta razvijenog svijeta poiva na plaanju najniih moguih cijena za
primarne proizvode siromanih zemalja te izvozu skupog kapitala i gotovih proizvoda u te zemlje. Nastavljanje
takve vrste prosperiteta zahtijeva da se i dalje iri relativan jaz izmeu razvijenih i nerazvijenih zemalja - to
znai da siromani i dalje ostaju siromani. Unutar nerazvijenih zemalja neracionalan rast ovisan o zahtjevima i
hirovima vanjskih trita spreava nacionalnu integraciju. Mase se sve vie potiskuju. ak i pojaani
nacionalizam u zemljama kao to su Peru, Venezuela i Meksiko doputa samo nejasne programe za oslobaanje
zavisnih ekonomija, ime se privilegiranim manjinama omoguuje da se odre.
474Osiromaene mase sve vie shvaaju da se prosperitet razvijenih zemalja i povlatenih manjina njihovih
zemalja temelji upravo na njihovu siromatvu. To razumijevanje raa jo veom odlunou da se poduzimaju
revolucionarne akcije i obnavljaju revolucionarni pokreti tamo (na primjer u ileu) gdje su se porazi ve
dogodili. Siromane i ugnjetavane manjine u razvijenim zemljama, posebno u SAD-u, sve vie priznaju
istovjetnost vlastite borbe s borbom potisnutih masa u siromanim zemljama.
Porazi amerike vlade u Vijetnamu i na Kubi nadahnjuju izrabljivane narode na oslobodilake akcije. Ne moe
CIA, uvjebavanje policije, vojna pomo, demokratski sindikati, ak ni izravna vojna intervencija odgoditi
revolucionarne strukturalne promjene koje e znaiti kraj kapitalistikog imperijalizma i izgraivanje
socijalistikog drutva. Moda je to razlog zato stvaraoci politike u SAD-u i njihove marionete u Latinskoj
Americi ne ele provesti programe reformi. Oni shvaaju da bi reforme mogle ubrzati revolucionarnu svijest i
akciju i njihova je jedina mogunost eskalacija represije i poveanje nepravdi. Njihovo se vrijeme, meutim,
blii kraju.
LONDON
sijeanj 1974.
est mjeseci da dovrim istraivanja i est mjeseci da napiem ovaj dnevnik. Ako se pokae uspjenim, moda e
pomoi drugim - sadanjim i bivim - namjetenicima CIA koji ele opisati svoja iskustva i otvoriti prozore
svojih aktivnosti. Moraju se napisati jo mnogi dnevnici CIA, i ja ulaem svoju pomo i iskustvo da se to ostvari.
Da sam na poetku naiao na pomo i podrku koja mi je bila neophodna, zavrio bih ovaj dnevnik za dvije, a ne
za etiri godine. Izbjegli bi se mnogi problemi.
CIA se jo uvijek nada da e me dobiti u SAD prije nego to dnevnik izae. Sada znam da je moja oajnika
elja da vidim djecu zaista ono ime su me mislili primorati da se vratim. Janet sada priznaje da je Agencija
odavno bila zatraila od nje da mi'ne puta djeake kako bih ja doao onamo da ih vidim. Iako je odbila' da
surauje i poslala djecu prologa ljeta, odbila je da ih poalje za boine praznike predlaui mi da se vratim.
Moda tek kada djeca vie ne budu djeca CIA nee imati nita protiv toga da ih vidim.
Onima koji nisu svjesni tajnih sredstava vanjske politike amerike vlade ovaj dnevnik moe pomoi da nau
odgovore na neka pitanja o amerikim unutarnjim motivacijama i praksi to se razvija nakon prvih hapenja u
aferi Watergate. U CIA opravdavamo naa ubacivanja, raskole i sabotae u ljevici Latinske Amerike - i u cijelom
svijetu - jer osjeamo da se prilikom prijelaza dravnih granica moralnost mijenja. O primjeni takvih metoda u
vlastitoj zemlji zacijelo bismo razmiljali. Sada, meutim, vidimo da FBI upotrebljava takve metode u borbi
protiv ljevice u SAD-u,
475u planiranim, usklaenim programima izazivanja rascjepa, sabotaa i represije nad lijevim politikim
organizacijama. Ubojstva u Kentu i Jack-sonu, unutarnje aktivnosti amerike vojne obavjetajne slube, sada i
predsjednikov vlastiti obavjetajni plan s instalaterima - sve to jednostavno pokazuje da su metode CIA
unesene i u vlastitu kuu. Prvotna uzdravanja od primjene tih metoda protiv opozicije, koju je toboe valjalo
respektirati, potpuno su izostala. Godine 1960, kada se CIA preselila u novu centralu u Virginiji, votergejtske
metode stekle su konaan institucionalni status.
Kako dobro pogoeno! U blizini starih privremenih zdanja CIA u Washingtonu uzdie se nova, zvana
Watergate.
Kada se suenja u vezi s Watergateom zavre i cijela epizoda stane blijedjeti, doi e do pokreta za nacionalnu
obnovu, za reformu izborne prakse, moda ak za reformu FBI i CIA. No povratak naim ugodnim tradicijama
nee namamiti nikoga da povjeruje kako su problemi nestali. Reforme napadaju simptome prije nego bolesti. Uz
vijetnamski rat i Wa-tergate nikakav dokaz nije potreban, da se pokae da je bolest u pitanju ekonomski sistem i
njegovi pokretaki uzorci.
Taj problem ne mogu rijeiti reforme FBI i CIA, ak ni predsjednikova ostavka. Ameriki kapitalizam, koji se
zasniva na eksploataciji siromanih, sa svojim temeljnom motivacijom u osobnoj poudi jednostavno ne moe
preivjeti bez sile - bez tajne policijske sile. Protivnik je kapitalizam i kapitalizmu se, i sa CIA, FBI i drugim
slubama sigurnosti za koje se razumije da su neophodne manifestacije odlunosti vladajue klase da zadri mo
i povlastice, valja suprotstaviti.
Vie nego ita drugo, sada je ravnodunost prema nepravdi kod kue i vani nemogua. Sada, jasnije nego ikada,
krajnosti siromatva i bogatstva pokazuju nepomirljivost klasnih sukoba koje moe rijeiti samo socijalistika
revolucija. Sada je, vie nego ikada, svaki od nas prinuen da svjesno odabere hoe li podravati sistem
udobnosti i privilegija manjine sa svim aparatima sigurnosti i represije, ili e se boriti za istinsku ravnopravnost i
potenu raspodjelu dobara u drutvu, kako u vlastitoj zemlji, tako i na meunarodnom planu. Sada je tee ne
vidjeti da postoje dvije strane, tee je ne razumjeti i jednu i drugu, i nije teko prepoznati da, htjeli mi to ili ne, iz
dana u dan suraujemo ili na jednoj, ili na drugoj strani.
476DODATAK i
Abecedni i brojani popis namjetenika CIA, agenata, kolaboratora i organizacija koje CIA nadzire, financira i
na njih utjee
ACOSTA VELASCO, JORGE. Neak ekvadorskog predsjednika Josea Marije
Velasca. Ministar financija i premijer. Informator i agent politike akcije
stanice u Quitu. AGENCIA ORBE LATINOAMERICANO. Sluba featuresa i vijesti u veini
latinskoamerikih zemalja. Financira je i nadzire CIA posredstvom stanice
u Santiagu, ile. AGRIBUSINESS DEVELOPMENT INC. (LAAD). Osiguravala pokrie oficiru
CIA Bruceu Berckmansu, prema potrebi. AGUERRONDO, MARIO. Pukovnik urugvajske armije, bivi ef
policije u
Montevideu. Bliski vezni kolaborator stanice. AIR AMERICA. Avionska kompanija, vlasnitvo CIA, za
paravojne operacije.
Preteno na Dalekom istoku. ALARCON, ALBERTO. Poslovni ovjek u Guayaquilu i aktivist liberalne par-
tije. Glavni agent u studentskim operacijama CIA u Ekvadoru. Kriptonim:
ECLOSE. ALBORNOZ, ALFREDO. Ekvadorski premijer (odgovoran za unutarnju sigur-
nost). Bliski kolaborator stanice Quito. ALLEN, JOHN. Operativni oficir CIA u bazi za obuku u Camp Pearvju.
Ranije
na zadatku na Bliskom istoku. ALLIANCE FOR ANTI-TOTALITARIAN EDUCATION. Propagandna sluba
stanice Montevideo. ALMEIDA, WILSON. Izdava i urednik Voz Universitaria, novina sveuili-
nih studenata. Propagandni agent stanice Quito, prema potrebi. ALONZO OLIVE, RAUL. Kubanski ininjer u
industriji eera. lan trgovinske
delegacije koja je posjetila Brazil i Urugvaj. Regrutirala ga CIA u Monte-
videu prije njegova povratka na Kubu. AMADOR MARQUEZ, ENRIQUE. Agent za radniko-sindikalne
operacije i
operacije politike akcije u bazi Guayaquil. Ministar privrede. AMAVA QUINTANA, ENRIQUE. Voa
Pokreta peruanske revolucionarne
ljevice (MIR), regrutiran u Guayaquilu kao ubaeni agent. CIA ga premje-
stila u Meksiko. AMERICAN FEDERATION OF STATE, COUNTV AND MUNICIPAL EM-
PLOVEES, Amerika lanica Meunarodnih javnih slubi (PSI) (prema po-
477trebi), meunarodnog strukovnog sekretarijata za vladine namjetenike. CIA je iskoritavala PSI
posredstvom AFSCME.
AMERICAN INSTITUTE FOR FREE LABOR DEVELOPMENT (AIFLD). Rad-niko-sindikalni centar koji
CIA financira i nadzire posredstvom AID-a. Programi obrazovanja odraslih i socijalni projekti slue kao zatita
za aktivnost u organiziranju sindikata. Predsjednik George Meanv, prema potrebi.
AMERICAN NEWSPAPER GUILD. Sluba zatite za financiranje Interamerike federacije zaposlenih novinara
(IFWN), prema potrebi.
AMES, FISHER. Zamjenik efa stanice CIA u Urugvaju.
AMMUG-1. Prvi znaajan dezerter kubanske obavjetajne slube (DGI). Pravo ime: Vladimir Rodriguez La
Hera.
AMPIF-1. Tast Alda Rodrigueza, kubanskog otpravnika poslova u Montevideu. Agent CIA u operaciji
regrutiranja Rodriguezove obitelji. Posljednje ime: Chinea.
ANDERSON, JAMES. E. Operativni oficir CIA nadlean za ekipe za praenje. U Mexico Citvju.
ANDINO, JORGE. Upravitelj hotela u Quitu, pomoni agent stanice Quito.
ANTI-COMMUNIST CHRISTIAN FRONT. Organizacija za politiku akciju i propagandu u Cuenci, Ekvador.
Financira je i nadzire stanica Quito posredstvom Rafaela Arizage, po potrebi.
ANTI-COMMUNIST FRONT. Organizacija koja djeluje u Ambatu, Ekvador. Financira je stanica Quito
posredstvom Jorgea Gortaira, po potrebi.
ANTI-COMMUNIST LIBERATION MOVEMENT. Sluba za propagandu, kojom upravlja stanica Montevideo.
ANTI-TOTALITARIAN BOARD OF SOLIDARITV WITH THE PEOPLE OF VIETNAM. Propagandna sluba
stanice Montevideo.
ANTI-TOTALITARIAN YOUTH MOVEMENT. Propagandna sluba stanice Montevideo.
ARCE, JOSE ANTONIO. Ambasador Bolivije u Montevideu, bivi ministar unutarnje sigurnosti. Bliski suradnik
stanice La Paz, s kojom je stanica Montevideo uspostavila uobiajene kontakte.
ARCHENHOLD, STANLEV. Oficir u centrali CIA odgovoran za operacije tajne akcije protiv Kube. Nosilac
medalje za obavjetajnu djelatnost.
ARELLANDO GALLEGOS, JORGE. Agent stanice Quito ubaen u Komunistiku partiju Ekvadora.
ARGENTINE FEDERAL POLICE. Glavna vezna sluba stanice Buenos Aires, koritena za prislukivanje
telefona i druge zdruene operacije. Kriptonim: BIOGENESIS.
ARIZAGA VEGA, CARLOS. Poslanik Konzervativne partije iz Cuence. Agent politike akcije stanice Quito.
ARIZAGA, RAFAEL. Voa Konzervativne partije u Cuenci. Agent politike akcije stanice Quito, po potrebi.
Otac Carlosa Arizage Vege.
ASSOCIATION OF FRIENDS OF VENEZUELA. Propagandna sluba stanice Montevideo.
ASSOCIATION OF PREPARATORV STUDENTS. Organizacija uenika srednjih kola u Montevideu, kojom se
stanica koristi u studentskim operacijama.
AUSTIN, JUDD. Ameriki graanin. Advokat u Mexico Citvju u tvrtki Goodrich, Dalton, Little and
Riquelme. Agent stanice Mexico City, odgovoran za
478dokumente za useljavanje operativnih oficira koji nisu pod slubenom zatitom.
AVAILABLE-1. Voza trgovinske sekcije sovjetske ambasade u Montevideu. Regrutirala ga stanica Montevideo.
Pravo ime i kriptonim zaboravljeni.
AVANDANA. Glavni agent stanice Montevideo u operaciji tajne kontrole pisama. Pravo ime zaboravljeno.
AVBANDV-1. Major urugvajske armije, radi za stanicu Montevideo kao ef ekipe za praenje AVBANDY,
odgovorne za kretanje Sovjeta i njihovih veza. Pravo ime nepoznato.
AVBANDV-4. lan ekipe za praenje AVBANDV u Montevideu. Otac efa ekipe. Upotrebljavan za operacije
regrutiranja. Pravo ime zaboravljeno.
AVBARON-1. Voza kubanske ambasade u Montevideu. Agent stanice Montevideo. Ime: Warner. Sluio kao
ubaen agent u Komunistikoj pratiji Urugvaja.
AVBLIMP-1 i 2. Brani par koji radi na promatrakom mjestu protiv sovjetske ambasade u Montevideu. Prava
imena nepoznata.
AVBLINKER-1 i 2. Amerikanac (poslovni ovjek) i njegova ena. ive u Montevideu, u promatrakom mjestu
koje djeluje protiv kubanske ambasade. Prava imena i kriptonimi zaboravljeni.
AVBUSY-1. Listonoa u Montevideu. Agent CIA za tajnu kontrolu pisama upuivanih kubanskom
obavjetajnom agentu. Pravo ime zaboravljeno.
AVBUZZ-1. Glavni agent stanice Montevideo za propagandne operacije. Pravo ime zaboravljeno.
AVCASK-1. Ubaeni agent stanice Montevideo protiv zajednice paragvajskih ljeviara izbjeglica. Pravo ime
zaboravljeno.
AVCASK-2. Ubaeni agent stanice Montevideo, protiv Paragvajskog ujedinjenog fronta za nacionalno
osloboenje (FULNA). Pravo ime zaboravljeno.
AVCASK-3. Agent stanice Montevideo ubaen u Komunistiku partiju Paragvaja. Pravo ime zaboravljeno.
AVCAVE-1. Agent stanice Montevideo ubaen u Komunistiku partiju Urugvaja. Pravo ime zaboravljeno.
AVANDY-1. Agent stanice Montevideo u urugvajskom Ministarstvu vanjskih poslova. Pravo ime i kriptonim
zaboravljeni.
AVENGEFUL-5. Prepisiva u operaciji prislukivanja telefona AVENGEFUL, stanice Montevideo. Sestra ene
Tomasa Zafiriadisa. Ime zaboravljeno.
AVENGEFUL-7. ena agenta AVANDANA. Prema potrebi agent stanice Montevideo, upravlja promatrakim
mjestom protiv kubanske ambasade. Amerika graanka, radi za Ured za strategijske slube. Pravo ime
zaboravljeno.
AVENGEFUL-9. Prepisiva u operaciji prislukivanja telefona u Montevideu. Prvo ime: Hana. Adresa gdje je
obavljala prepisivanje (pod zatitom trgovinskog ureda): Calle Mini 821.
AVERT-1. Pomoni agent stanice Montevideo, tobonji vlasnik zgrade uz sovjetsku ambasadu i konzulat. Pravi
vlasnik stanica. Pravo ime i kriptonim zaboravljeni.
AVIDITV-9. Namjetenik pote u Montevideu. Agent CIA u tajnoj operaciji kontrole pisama. Pravo ime
zaboravljeno.
AVIDITY-16. Namjetenik pote u Montevideu. Agent CIA u tajnoj operaciji kontrole pisama. Pravo ime
zaboravljeno.
479AVOIDANCE. Kurir stanice Montevideo u operaciji prislukivanja telefona. Pravo ime zaboravljeno.
AVOIDANCE-9. Agent stanice Montevideo ubaen u Komunistiku partiju Urugvaja. Pravo ime zaboravljeno.
AYALA CABEDA, ZULFIK. Ministar savjetnik u urugvajskoj ambasadi u Havani. Takoer otpravnik poslova.
Agent CIA usmjeren protiv kubanske vlade.
BACON, JOHN. Oficir za izvjetaje u stanici Quito. Odgovoran za agente ubaene u Komunistiku partiju i za
propagandne operacije.
BAGLEY, TENNANT (PETE). Zamjenik efa odsjeka za sovjetski blok. Kasnije ef stanice u Bruxellesu.
BAIRD, COLONEL MATT. Direktor za obuku u CIA.
BANK OF BOSTON. Sluba CIA za financiranje.
BANKS, TITO. Trgovac vunom iz Montevidea, pomoni agent stanice Montevideo.
BAQUERO DE LA CALLE, JOSE. Desniarski velaskistiki voa. Ministar rada i socijalnog staranja. Agent
stanice Quito za obavjetajne i politike akcije.
BARBE, MARIO. Potpukovnik urugvajske armije, ef republikanske garde (konjica) u policiji u Montevideu.
Povezani kolaborator stanice Montevideo.
BASANTES LARREA, ATAHUAIPA. Agent stanice Quito ubaen u Komunistiku partiju Ekvadora.
Kriptonim: ECFONE-3.
BEIRNE, JOSEPH. Predsjednik Sindikata radnika veza Amerike (CCA). Direktor Amerikog instituta za razvoj
slobodnih sindikata. Vaan kolaborator u rad-niko-sindikalnim operacijama CIA, posredstvom AIFLD-a i
Meunarodnog sindikata radnika pota, telegrafa i telefona (PTTI), prema potrebi.
BENEFIELD, ALVIN. Strunjak CIA u operacijama otkrivanja inozemnih diplomatskih ifara.
BERCKMANS, BRUCE. Operativni oficir CIA u Mexico Cityju. Nema slubenu zatitu. Radi kao direktor
Estudios Economicos y Promociones Indu-striales, S. A., i kao latinskoameriki predstavnik Agribusiness
Development Ine, prema potrebi.
BERGER, MICHAEL. Operativni oficir CIA u Montevideu.
BESABER. Agent stanice Mexico City usmjeren protiv poljskih obavjetajnih oficira, s diplomatskim statusom.
Vlasnik tvornice keramike i agencije za tranzit turista u Cuernavaci. Podrijetlom Poljak. Ime zaboravljeno.
BIDAFFY-1. Agent stanice Buenos Aires ubaen u revolucionarnu grupu Johna Williama Cooka. Pravo ime i
kriptonim zaboravljeni.
BRAGA, JUAN JOSE. Zamjenik efa odsjeka za istrage policije u Montevideu. Bliski povezani kolaborator
stanice Montevideo. Muitelj.
BRAZILIAN INSTITUTE FOR DEMOCRATIC ACTION (IBAD). Antikomunistika organizacija politike
akcije pri stanici Rio de Janeiro. Sluila za financiranje i nadzor nad politiarima.
BRESLIN, ED. Major amerike vojske i obavjetajni savjetnik ekvadorske armije. Bliski kolaborator stanice
Quito.
BROE, WILLIAM V. Sef odsjeka zapadne hemisfere. Bivi ef stanice Tokio.
BROWN, BILL. Operativni oficir taba CIA, strunjak za radniko-sindikalne operacije, na zadatku u stanici
Panama u Fort Amadoru u zoni Kanala.
480BROWN, IRVING. Evropski predstavnik Amerike federacije rada i glavni agent CIA za kontrolu
Meunarodne konfederacije slobodnih sindikata (ICFTU), prema potrebi.
BUCHELI, RAFAEL. Ininjer u telefonskoj kompaniji, zaduen za veze u Quitu. Agent stanice Quito zaduen
za uspostavljanje telefonskih veza. Krip-tonim: ECWHEAT-1.
BURBANO DE LARA, MIGUEL (MIKE). Sef ureda na aerodromu kompanije Pan American-Grace Airways.
Radi za stanicu Quito kao posrednik do Luisa Vargasa, prema potrebi. Kriptonim: ECACCENT.
BURKE, JOHN. Oficir stanice Quito, pod zatitom Javne pomoi AID.
BURNS, PAUL. Operativni oficir CIA u Montevideu. Specijaliziran za operacije ubacivanja u komunistike
partije.
BUSTOS, CHARLOTTE. Oficir CIA, odgovorna za podrku centrale povezanim i pomonim operacijama u
Mexico Citvju.
CABEZA DE VACA, MARIO. Proizvoa mlijeka u Quitu. Radi kao agent stanice Quito. Posrednik do Marija
Cardenasa, prema potrebi. Kasnije koriten u financiranju i nadziranju Centra za studije ekonomskih i socijalnih
reformi (CERES), prema potrebi.
CAMACHO, EDGAR. Posinak Oswalda Luga, pukovnika ekvadorske dravne policije. Agent stanice Quito kao
posrednik do Luga. Kasnije prepisiva u operacijama prislukivanja telefona.
CAMARA SENA, -. Pukovnik brazilske vojske, poslan u brazilsku ambasadu u Montevideu za vojnog ataea.
Agent CIA.
CANTRELL, WILLIAM. Operativni oficir CIA u Montevideu, pod zatitom Ureda za javnu pomo AID.
CARDENAS, MARIO. Agent stanice Quito ubaen u Komunistiku partiju Ekvadora. Kriptonim: ECSIGIL-1.
CAR V A JAL, -. Pukovnik urugvajske vojske i naelnik obavjetajne vojne slube. Agent stanice Montevideo za
povezane operacije.
CASSIDV, JOHN. Zamjenik efa stanice Montevideo.
CASTRO, JUANA. Sestra Fidela Castra i propagandni agent CIA.
CATHOLIC LABOR CENTER (CEDOC). Radniko-sindikalna organizacija u Ekvadoru, koju pomae stanica
Quito. Vidi: JOSE BAQUERO DE LA CALLE, AURELIO DAVILA CAJAS i ISABEL ROBALINO BOLLO.
CATHOLIC UNIVERSITV VOUTH ORGANIZATION. Grupa za propagandu, posredstvom Aurelija Davile
Cajasa, prema potrebi.
CENTER FOR ECONOMIC AND SOCIAL REFORM STUDIES (CERES). Reformistika organizacija
poslovnih ljudi, koju financira i nadzire stanica Quito. CIA je kontrolira kao i sline organizacije u Latinskoj
Americi, na primjer Centar za studije i socijalnu akciju (CEAS) u Bogoti.
CENTER OF STUDIES AND SOCIAL ACTION (CEAS). Reformistika organizacija koju financtza ; nadzire
stanica Bogota.
CHIRIBOf.A, OSWALDO. Velaskistiki politiki voa koji je regrutirao Ata-hualpu Basantesa sluei se
tehnikom pogrenog signala. Kriptonim: ECFONfc. Kasnije ekvadorski otpravnik poslova u Haagu.
CIVIL AIR TRANSPORT (CAT). Avionska kompanija pod kontrolom CIA, angairana u paravojnim
operacijama, uglavnom na Dalekom istoku.
31 CIA
481CLERICI DE NARDONE, OLGA. ena urugvajskog predsjednika Benita Nar-donea. Nakon Nardoneove
smrti voda Federalne lige za ruralistiku akciju. Bliski politiki kolaborator stanice Montevideo.
COMBATE. Studentska publikacija stanice Montevideo, financira se i nadzire posredstvom Alberta Roe, prema
potrebi.
COMMITTEE FOR LIBERTV OF PEOPLES. Organizacija kojom se stanica u Quitu koristi za propagandu.
COMMUNICATIONS WORKERS OF AMERICA (CWA). Ameriki sindikat kojim se CIA koristi za nadzor
nad Meunarodnim sindikatom radnika pota, telegrafa i telefona (PTTI), prema potrebi.
CONOLLY, RICHARD L. mladi. Operativni oficir CIA. Specijaliziran za sovjetske operacije.
CONTRERAS ZUNIGA, VICTOR. Agent radniko-sindikalnih operacija i politike akcije u bazi Guayaquil.
Prvi predsjednik Ekvadorske konfederacije slobodnih sindikalnih organizacija (CEOSL), prema potrebi.
COORDINATING COMMITTEE OF FREE TRADE UNIONISTS OF ECUA-DOR. Pripremno djelo koje je
konano dovelo do osnivanja Ekvadorske konfederacije slobodnih sindikalnih organizacija (CEOSL), koju je
financirala i nadzirala stanica Quito. Komitet je osnovao radniko-sindikalni odsjek ICA uz pomo ORIT-a.
COORDINATING SECRETARIAT OF NATIONAL UNIONS OF STUDENTS (COSEC), kasnije poznat pod
nazivom INTERNATIONAL STUDENT CON-FERENCE. Meunarodni studentski front koji financira i nadzire
CIA da se suprotstavlja Meunarodnoj studentskoj uniji. Sjedite u Leydenu.
COPELLO, GUILLERMO. Naelnik istranog odjela policije u Montevideu. Bliski vezni kolaborator stanice
Montevideo.
CORDOVA GALARZA, MANUEL. Voda Radikalne liberalne partije i podse-kretar ekvadorske vlade
(odgovoran za unutarnju sigurnost). Bliski kolaborator stanice Quito.
COURAGE, BURT. Nastavnik obrazovnih programa CIA, strunjak za judo, karate i borbu golim rukama.
CUBAN REVOLUTIONARV COUNCIL (CRC). Izbjeglika organizacija, pod kontrolom CIA, koju u
Montevideu predstavlja Hada Rosette, prema potrebi.
DAVALOS, -. Agent stanice Quito za propagandne i politike akcije u Rio-bambi. Financiran iz projekta
ECACTOR.
DAVALOS, ERNESTO. Namjetenik ekvadorske vlade i agent stanice Quito.
DAVILA AJ AS, AURELIO. Voda Konzervativne partije. Predsjednik Narodne skuptine. Obavjetajac i agent
politike akcije stanice Quito. Kriptonim: ECACTOR.
DAVI, ROBERT. Sef stanice Lima.
DE AND A, JACOBO. Strunjak koji je radio na operaciji prislukivanja telefona AVENGEFUL za stanicu
Montevideo.
DEAN, WARREN L. Zamjenik efa stanice Mexico City. Sef stanice Quito. Sef stanice Oslo.
DEL HIERRO, JAIME. Nacionalni direktor Radikalne liberalne partije i premijer ekvadorske vlade (unutarnja
sigurnost). Bliski kolaborator stanice Quito.
DE LOS REYES, PACIFICO. Major ekvadorske dravne policije. Sef obavjetajne slube policije, a kasnije
naelnik za kriminalne istrage za provinciju Pichincha (Quito). Agent stanice Quito.
482.DEMOCRATIC REVOLUTIONARY FRONT (FRD). Kubanska izbjeglika organizacija koju financira i
kontrolira CIA.
DERIABIN, PETER. Dezerter KGB-a ipso-tih godina koji je postao ameriki graanin i namjetenik CIA.
DIAZ SILVEIRA, FRANK. Agent stanice Miami koji je vodio ekspediciju kubanskih izbjeglica u napadu na
kubansku ambasadu u Limi. Potvrdio da su lani dokumenti koji su prouzroili raskid odnosa s Kubom, od
strane peruanske vlade, bili toboe istiniti.
DILLON, PAUL. Oficir CIA u sovjetskoj sekciji stanice u Mexico Citvju.
DMHAMMER-1. Funkcioner jugoslavenske vlade koji je dezertirao i kasnije pokuao regrutirati svoje bive
kolege prema uputama CIA. Pravo ime i krip-tonim zaboravljeni.
DNNEBULA-1 Predstavnik korejske CIA u Mexico Citvju. Pod zatitom korejske ambasade. Pravo ime
zaboravljeno. Povezani kolaborator stanice Mexico City.
DOHERTY, WILLIAM. Interameriki predstavnik Meunarodnog sindikata radnika pota, telegrafa i telefona
(PTTI), prema potrebi, i agent CIA u rad-niko-sindikalnim operacijama. Izvrni direktor Amerikog instituta za
razvoj slobodnih sindikata (AIFLD).
DONEGAN, LESLIE. Agent CIA koja je u Parizu dala novac autoru ovog dnevnika da se vrati po rukopis.
DRISCOL, BOB. Operativni oficir CIA koji je nastavio raditi nakon umirovljenja na osnovi ugovora sa stanicom
Mexico City.
DROLLER, JERRY. ef slube tajnih akcija u odsjeku zapadne hemisfere.
DUFFIN, C. HARLOW. Sef slube za Venezuelu u odsjeku zapadne hemisfere. Specijalist za Brazil.
DULLES, ALLEN. Direktor CIA.
ECALIBY-1. Voza kubanske ambasade u Quitu. Agent stanice Quito. Pravo ime i stvarni kriptonim
zaboravljeni.
ACBLISS-l. Sef ureda kompanije Braniff Airvvavs u Guayaquilu i pomoni agent baze Guayaquil. Ime i
istiniti kriptonim zaboravljeni.
ECCLES, DR. Naelnik programa obuke mladih oficira.
ECELDER. Tajna tiskara za propagandne operacije stanice Quito. Vidi: JORGE, PATRICIO, MARCELO,
RODRIGO i RAMIRO R1VADENEIRA. Pravi kriptonim zaboravljen.
ECHINOCARUS-i. Agent baze Guayaquil ubaen u Komunistiku partiju Ekvadora. Pravo ime nepoznato.
ECJOB. Voa ekipe agenata stanice Quito za rasturanje politikih letaka koje je tiskala stanica te za ispisivanje
parola po zidovima. Pravo ime nepoznato.
ECLAT. Penzionirani oficir ekvadorske vojske i voa ekipe za praenje i istrage baze Guayaquil. Pravo ime
zaboravljeno.
ECOLIVE-1. Agent stanice Quito ubaen u Uniju revolucionarne omladine Ekvadora. Ime zaboravljeno.
Predvieno da bude ubaen u Komunistiku partiju Ekvadora.
ECOTTER-1 i ECOTTER-2. Agenti stanice Quito za kontrolu putnika. Prava imena zaboravljena.
ECSIGH-1. Ljubavnica Ricarda Vazqueza Diaza i glavni stenograf ekvadorske vojne hunte. Regrutirala ju je
stanica Quito za politike obavjetajne akcije
* 483protiv hunte posredstvom Vazqueza.
Pravo ime i pravi kriptonim zaboravljeni.
ECSTACV-1 i ECSTACY-2. Agenti stanice Quito koji su osigurali kontrolu pisama. Prava imena i kriptonimi
zaboravljeni.
ECUADOREAN ANTI-COMMUNIST ACTION. Naziv nepostojee organizacije koja je sluila kao tobonji
sponsor propagande stanice Quito.
ECUADOREAN ANTI-COMMUNIST FRONT. Naziv prividnog sponsora propagande stanice Quito.
ECUADOREAN CONFEDERATION OF FREE TRADE UNION ORGANIZA-TIONS (CEOSL). Nacionalna
organizacija sindikata, koju je osnovala i nadzire stanica Quito.
EDITORS PRESS SERVICE. Propagandni izvor pod nadzorom CIA sa sjeditem u New Vorku. Materijali
plasirani posredstvom propagandnih agenata CIA u Latinskoj Americi.
EGAS, JOSE MARIA. Voa pokreta kranskih socijalista. Agent stanice Quito.
ELSO, WILSON. Urugvajski poslanik. Voda Federalne lige ruralistike akcije. Stanica Montevideo obraivala
ga kao mogueg agenta politike akcije.
ENSAYOS. Znanstveni asopis koji je financirala i nadzirala stanica Quito posredstvom Carlosa Valleja Baeza i
Juana Yepeza del Poza starijeg, prema potrebi.
ESTERLINE, JAKE. Zamjenik efa odsjeka zapadne hemisfere.
ESTRADA ICAZA, EMILIO. Direktor najvee ekvadorske banke, skuplja nalaza predhispanske umjetnosti.
Agent politike akcije baze Guayaquil.
EUROPEAN ASSEMBLV OF CAPTIVE NATIONS. Propagandna operacija CIA.
FANNIN (ili FANNON), LESS. Ispitiva na poligrafu. Godine 1960. uhvatila ga u Singapuru tamonja policija.
CIA ga pokuala osloboditi, ali je singapurski premijer odbio molbu.
FEDERATION OF FREE WORKERS OF GUAVAS (FETLIG). Provincijska lanica Ekvadorske konfederacije
slobodnih sindikalnih organizacija (CEOSL), pod nadzorom stanice Quito.
FELDMANN, ROBERT. Oficir stanice Mexico City, bavio se operacijama ubacivanja u Institucionalnu
revolucionarnu partiju (PRI) i u Ministarstvo vanjskih poslova Meksika.
FENETEL. Nacionalna federacija ekvadorskih radnika veza, lanica PTTI, podravala je stanica Quito.
FERGUSON, JIM. Nastavnik programa obuke mladih oficira CIA (JOTP), kasnije nazvan programom obuke za
slubenike od karijere.
FERNANDEZ CHAVEZ, A. Dopisnik agencije Orbe Latinoamericano iz Mon-revidea, prema potrebi, i
talijanske agencija ANSA. Propagandni agent stanice Montevideo.
FERNANDEZ, GONZALO. Umirovljeni pukovnik ekvadorskog zrakoplovstva i bivi atae u Londonu. Agent
stanice Quito kao posrednik do agenta ubaenog u komunistiku partiju.
FERRERA, AL. Vjeruje se da je agent CIA, umijean u nastojanja da u Parizu odvrati autora od pisanja ovog
dnevnika. Podzemni ameriki novinar.
FIGUERES, JOSE. Predsjednik Kostarike. Zatitnik operacija CIA, kakve su Ameriki institut za slobodan
razvoj sindikata i Institut za politiko obrazovanje.
484FIRST NATIONAL CITY BANK. CIA se njome sluila kao tajnom slubom za financiranje i kupovinu
valuta drugih zemalja.
FISHER, JOSI AH (JOE). Zamjenik efa meksike grupe u odsjeku zapadne hemisfere.
FITZGERALD, DESMOND. Sef odsjeka zapadne hemisfere, kasnije zamjenik direktora za planove.
FLORES, TOM. Sef stanice Montevideo. Sef kubanske grupe u centrali.
FONTANA, PABLO. Potkomesar policije u Montevideu i povezani kolaborator stanice Montevideo.
FONTOURA, LYLE. Prvi sekretar brazilske ambasade u Montevideu. Agent CIA.
FREE AFRICA ORGANIZATION OF COLORED PEOPLE. Propagandna sluba stanice Montevideo.
FUSONI, RAFAEL. Pomonik direktora za odnose s javnou Organizacijskog komiteta olimpijskih igara u
Mexico Cityju. Agent CIA.
GANDARA, MARCOS. Pukovnik ekvadorske vojske i lan vladajue vojne hunte. Bliski kolaborator stanice
Quito.
GARDINER, KEITH. Operativni oficir CIA.
GARI, JUAN JOSE. Voa Federalne lige ruralistike akcije i politiki savjetnik Benita Nardonea. Agent
politike akcije stanice Montevideo.
GARZA, EMILIO. Predstavnik Amerikog instituta za razvoj slobodnih sindikata (AIFLD) u Bogoti. Agent CIA
za radniko-sindikalne operacije.
GIL, FELIPE. Urugvajski ministar unutarnje sigurnosti. Bliski suradnik stanice Montevideo.
GILSTRAP, COMER (WILEY). Zamjenik efa stanice Montevideo. Sef stanice u San Salvadoru.
GOMEZ, RUDOLPH. Zamjenik efa odsjeka zapadne hemisfere; i<?6o-tih godina ef stanice Santiago, ile.
Kasnije ef stanice Lisabon.
GONCALVES, HAMLET. Prvi sekretar urugvajske ambasade u Havani. Agent CIA usmjeren da djeluje protiv
kubanske vlade.
GOODPASTURE, ANNIE. Operativni oficir stanice Mexico City i pomonik efa stanice za povezane operacije.
GOODWYN, JACK. Direktor urugvajskog instituta za obrazovanje sindikata (IUES) i predstavnik Amerikog
instituta za razvoj slobodnih sindikata (AIFLD), prema potrebi. Agent CIA pod ugovorom.
GORTAIRE, FREDERICO. Potpukovnik ekvadorske vojske. Regrutirala ga, posredstvom njegova brata Jorgea
Gortaira, stanica Quito.
GORTAIRE, JORGE. Penzionirani pukovnik ekvadorske vojske. Savjetnik biveg predsjednika Poncea i bivi
ekvadorski predstavnik u Vijeu interamerike obrane u Washingtonu. Agent stanice Quito za politike akcije i
obavjetajnu djelatnost u Ambatu.
GRACE, J. PETER. Predsjednik W. R. Grace and Co, multinacionalne kompanije s velikim investicijama u
Latinskoj Americi. Predsjednik vijea Amerikog instituta za razvoj slobodnih sindikata (AIFLD). Zatitnik
radniko-sindikal-nih operacija CIA.
GUAYAS WORKERS CONFEDERATION (COG). Radniko-sindikalna organizacija kojom se sluila baza
Guayaquil, ali je od toga odustala kada je osnovana nova organizacija (CROCLE).
485GUS. Oficir CIA za regrutiranje, radio u Uredu za osoblje. Grkog podrijetla, ali prezime zaboravljeno.
Regrutirao je autora ovog dnevnika.
HANKE, JOHN. Operativni oficir CIA nadlean za pomo centrale u organizaciji sigurnosti u Punti del Este
travnja 1967.
HART, JOHN. Sef operacija protiv Kube u centrali CIA. Bivi ef stanice Rabat.
HARWOOD, PAUL. Sef stanice CIA u Quitu.
HASKINS, LLOYD. Izvrni sekretar Meunarodne federacije radnika naftne i kemijske industrije (IFPCW).
Prema potrebi agent CIA u tom sindikatu.
HATRY, RALPH. Operativni oficir CIA pod ugovorom u Montevideu, bez slubene zatite, u ikakoj marketing
agenciji Thomas H. Miner and Associates.
HAUSMAN, CVNTHIA. Operativni oficir CIA u sekciji za Sovjete i istonoevropske zemlje u stanici Mexico
City.
HELMS, RICHARD. Zamjenik direktora CIA za planove. Kasnije direktor.
HENNESSV, JACK. Pomonik efa filijale First National City Bank u Montevideu. Osiguravao inozemne valute
za operacije CIA.
HERBERT, RAY. Zamjenik efa odsjeka zapadne hemisfere.
HISTADRUT. Izraelska radniko-sindikalna konfederacija kojom se CIA slui u svojim radniko-sindikalnim
operacijama.
HOLMAN, NED P. Sef stanice Montevideo. Kasnije ef stanice u Guatemala Citvju.
HOOD, WILLIAM J. Sef operacija u odsjeku zapadne hemisfere.
HORTON, JOHN. Sef stanice Montevideo. Kasnije ef stanice Mexico City.
HOUSER, FRED. Agent CIA ameriko-argentinskog dravljanstva, zaposlen u stanici Buenos Aires, ali
angairan i u prislukivanju ambasade UAR-a u Montevideu.
HUMPHRIES, JOAN. Strunjak CIA za preruavanje. Mu joj je strunjak za ope tehnike operacije,
dodijeljen stanici Mexicy City.
INSTITUTE OF POLITICAL EDUCATION. Politika kola za mlade potencijalne reformatore u Latinskoj
Americi, koju vodi stanica San Jose. Vidi: SACHA VOLMAN. Vidi: JOSE FIGUERES.
INTER-AMERICAN FEDERATION OF WORKING NEWSPAPERMEN (IFWN). Novinarski sindikat koji
CIA nadzire i financira posredstvom AMERICAN NEWSPAPER GUILD.
INTER-AMERICAN LABOR COLLEGE. Institucija za obuku Interamerike regionalne sindikalne organizacije
(ORIT) u Cuernavaci, Meksiko. Financira je i nadzire CIA.
INTER-AMERICAN POLICE ACADEMY. kola za obrazovanje policajaca u Fort Davisu, u zoni Kanala,
osnovala ju je stanica Panama. Premjetena u Washington DC (District of Columbia), gdje je ime promijenjeno u
International Police Academv. Financira je AID, ali kontrolira CIA.
THE INTER-AMERICAN REGIONAL LABOR ORGANIZATION (ORIT). Regionalna organizacija ICFTU za
zapadnu hemisferu, s centralom u Mexico Citvju. Financira je Serafino Romualdi i glavna je sluba za radniko-
sindi-kalne operacije CIA u Latinskoj Americi.
INTERNATIONAL CATHOLIC YOUTH FEDERATION. Omladinska organizacija katolike Crkve.koju CIA
upotrebljava u omladinskim i studentskim operacijama.
486INTERNATIONAL COMMISSION OF JURISTS (ICJ). Meunarodno udruenje pravnika. Osnovala i
nadzire CIA. Slui njezinim propagandnim operacijama. Koristi se u borbi protiv International Association of
Democratic Lawyers. Sjedite: Geneva.
THE INTERNATIONAL CONFEDERATION OF FREE TRADE UNIONS (ICFTU). Radniki centar pod
kontrolom CIA, nasuprot Svjetskoj federaciji sindikata (World Federation of Trade Unions - WFTU). Centrala u
Bruxel-lesu.
THE INTERNATIONAL FEDERATION OF CHRISTIAN TRADE UNIONS (ICFTU, kasnije THE WORLD
CONFEDERATION OF LABOR). Meunarodna katolika sindikalna organizacija koja slui kao sluba CIA za
rad-niko-sindikalne operacije.
THE INTERNATIONAL FEDERATION OF CLERICAL AND TECHNICAL EMPLOVEES (IFCTE). ITS za
kancelarijske slubenike. CIA se njome koristi u radniko-sindikalnim operacijama.
INTERNATIONAL FEDERATION OF JOURNALISTS. Organizacija pod utjecajem CIA. Slui u
propagandnim operacijama. Centrala u Bruxellesu. Osnovana da se suprotstavlja Meunarodnoj organizaciji
novinara (International Organization of Journalists).
INTERNATIONAL FEDERATION OF PETROLEUM AND CHEMICAL WORKERS (IFPCW). ITS za tu
industriju prvobitno je osnovala CIA posredstvom US Oil Workers International Union.
INTERNATIONAL FEDERATION OF PLANTATION, AGRICULTURAL AND ALLIED WORKERS
(IFPAAW). Meunarodni sindikat poljoprivrednih radnika. CIA se njime slui u radniko-sindikalnim
operacijama.
INTERNATIONAL FEDERATION OF WOMEN LAWYERS. Organizacija kojom se CIA koristi u radniko-
sindikalnim operaq'ama.
INTERNATIONAL POLICE ACADEMV. kola za obrazovanje policajaca, pod kontrolom CIA, pod zatitom
AID. Akademija je u Washingtonu, DC. Biva interamerika policijska akademija osnovana je u Panami.
Osnovala ju je stanica CIA.
INTERNATIONAL POLICE SERVICES SCHOOL. kola CIA za obuku policije, u Washingtonu. Nije pod
slubenom zatitom.
INTERNATIONAL STUDENT CONFERENCE. Vidi: COORDINATING SE-CRETARIAT OF NATIONAL
UNIONS OF STUDENTS (COSEC).
INTERNATIONAL TRADE SECRETARIATS. Opi opis meunarodnih sindikalnih organizacija koje kao
lanice imaju nacionalne sindikate radnika pojedinih industrija. Postoji 15-2.0 ITS-a, od kojih CIA veinu
upotrebljava u svojim radniko-sindikalnim operacijama. Neki ITS-i imaju svoje centrale u Evropi, drugi u
SAD-u, no zadravaju tijesnu suradnju s ICFTUom u Bruxellesu.
INTERNATIONAL TRANSPORT WORKERS FEDERATION (ITF). Meunarodna federacija transportnih
radnika. Slui za radniko-sindikalne operacije CIA. Vidi: JOAQUIN (JACK) OTERO.
JACOME, FRANCINE. Amerikanka udata za Ekvadorca. Agent u Quitu, pie zatitna pisma Luisu Toroelli,
prema potrebi, i slui kao prepisiva i kurir u operaciji prislukivanja telefona. Kriptonim: ECDOXY.
JARAMILLO, JAIME. Velaskistiki voa i agent za ubacivanje stanice Quito.
487JAUREGUI, ARTURO. Generalni sekretar Interamerike regionalne sindikalne organizacije (ORU), prema
potrebi, u Mexico Cityju. Agent CIA.
JAUREGUIZA. Komesar policije u Montevideu, nadlean za pokrete doseljenika. Povezani kolaborator stanice
Montevideo.
JONES, DEREK. Agent stanice Montevideo u operaciji otkrivanja sistema ifara ambasade Ujedinjene Arapske
Republike (Egipat).
KARAMESSINES, THOMAS. Pomonik zamjenika direktora za planove, a kasnije zamjenik direktora za
planove.
KAUFMAN, WALTER J. Sef meksike grupe u odsjeku zapadne hemisfere.
KINDSCHI, JACK. Operativni oficir CIA u Stockholmu. Slui se zatitom agencije za propagandu Robert
Mullen Co. u Washingtonu. Poslan na zadatak u Mexico Citv pod istom zatitom.
KING, COLONEL, J. C. ef odsjeka zapadne hemisfere unutar DDP-a.
KLADENSKY, OTTO. Trgovac Oldsmobilea u Quitu. Agent stanice za obavjetajne operacije o
ehoslovakoj diplomatskoj misiji. Posrednik do Reinalda Varee Donosa, potpredsjednika Ekvadora. Kriptonim:
ECTOSOME, kasnije DICTOSOME.
LABOR COMMITTEE FOR DEMOCRATIC ACTION. Propagandna sluba stanice Montevideo.
LADD, RAYMOND. Administrativni slubenik stanice Quito nadlean i za stanovite operacije.
LADENBURG, ARTHUR. Operativni oficir CIA u Mexico Cityju. Nema slubenu zatitu. Kasnije premjeten u
Santiago, ile.
LLBIDINAL. Operacija kontrole pisama u stanici Mexico City. Pravi kriptonim i prava imena agenata
nepoznati.
LICALLA. Jedno od triju promatrakih mjesta prema sovjetskoj ambasadi u Mexico Cirvju. Imena agenata
zaboravljena.
LICOBRA. Kriptonim za operacije stanice Mexico Ciry protiv Institucionalne revolucionarne partije (PRI),
meksikog Ministarstva vanjskih poslova i meksike vlade.
LICOWL-1. Vlasnik malene prodavaonice povra u blizini sovjetske ambasade u Mexico Citvju. Agent CIA.
Pravo ime zaboravljeno.
LICOZY-1. Dvostruki agent stanice Mexico City protiv KGB-a. Pravo ime zago-ravljeno.
LICOZY-3. Dvostruki agent stanice Mexico City protiv KGB-a. Pravo ime zaboravljeno.
IJCOZY-5. Dvostruki agent stanice Mexico City protiv KGB-a. Pravo ime zaboravljeno.
LIDENY. Unilateralna operacija prislukivanja telefona u stanici Mexico City. Pravi kriptonim i prava imena
agenata nepoznata.
LIEMBRACE. Ekipa za praenje stanice Mexico City. Imena lanova ekipe nepoznata.
LJENVOY. Zdruena operacija prislukivanja telefona izmeu stanice Mexico City i meksike slube sigurnosti.
Imena agenata nepoznata.
LIFIRE. Ekipa za kontrolu putnika i ope istrage stanice Mexico City. Prava imena nepoznata.
LILINK. Operacija u Mexico Cityju sa svrhom da se osigura neslubena zatita oficirima CIA u ambasadi. Pravo
ime kompanije koja je osiguravala zatitu zaboravljeno.
488LIO VAL-1. Uitelj engleskog jezika u Mexico Cityju. \mericki graanin. Pravo ime zaboravljeno.
LIRICE. Ekipa za praenje stanice Mexico City. Prava imena lanova nepoznata.
LISAMPAN. Operacija prislukivanja stanice Mexico City protiv kubanske ambasade.
LONE STAR CEMENT CORPORATION. Amerika kompanija, podrunica koje u Urugvaju osigurava zatitu
operativnim oficirima CIA u Montevi-deu.
LOPEZ MICHELSON, ALFONSO. Voa Revolucionarne liberalne partije Kolumbije, koju podrava stanica
Bogota. Godine 1974. izabran za predsjednika Kolumbije.
LOVESTONE, JAY. Sef za inozemne poslove AFL-a i glavni agent CIA za meunarodne radniko-sindikalne
operacije.
LOWE, GABE. Operativni oficir stanice Quito.
LUGO WILFREDO OSWALDO. Pukovnik ekvadorske dravne policije. Sef osoblja. Naelnik junog podruja
(Cuenca) i naelnik priobalnog podruja. Agent stanice Quito.
MALDONALDO, PABLO. Direktor ekvadorske 'slube za iseljavanje. Agent stanice Quito za kontrolu
putovanja i za politike akcije.
MANJARREZ, KATHERINE. Sekretar udruenja strane tampe u Mexico Ci-tyju. Agent stanice Mexico City.
MARTIN, CARLOS. Pukovnik urugvajske armije i zamjenik naelnika policije u Montevideu. Bliski povezani
suradnik stanice Montevideo.
MARTIN, LARRY. Strunjak CIA za tehnike operacije, poglavito prislukivanje. Stacioniran u pomonoj
tehnikoj bazi u Fort Amadoru, u zoni Panamskog kanala.
MARTINEZ MARQUEZ, GUILLERMO. Kubanski izbjeglica. Pie za Editore Press Service, prema potrebi.
Propagandni agent CIA.
MCCABE, WILLIAM. Meunarodni zastupnik Meunarodnog sindikata javnih slubi (PSI), prema potrebi.
Agent CIA u radniko-sindikalnim operacijama.
MCCLELLAN, ANDREW. Interameriki predstavnik AFL-CIO i bliski kolabo-rator u radniko-sindikalnim
operacijama CIA.
MCCONE, JOHN. Direktor CIA.
MCKAY, CHARLES. Operativni oficir CIA.
MCLEAN, DAVE. Specijalni pomonik pukovnika J. C. Kinga, efa odsjeka CIA za zapadnu hemisferu. Vrilac
dunosti efa stanice Quito.
MEAKINS, GENE. Jedan od glavnih agenata u radniko-sindikalnim operacijama u Britanskoj Gvajani, 1963-
64, koje su urodile zbacivanjem premijera Cheddija Jagana, marksista. Vidi: PUBLIC SERVICE
INTERNATIONAL (PSI).
MEANY, GEORGE. Predsjednik Amerike federacije rada (AFL). Glavni agent kolaborator CIA u pokretu
amerikih sindikata, djelovao u meunarodnim radniko-sindikalnim operacijama' CIA.
MEDINA, ENRIQUE. Voa Revolucionarne unije ekvadorske omladine (URJE) i ubaeni agent baze
Guayaquil.
MENDEZ FLEITAS, EPIFANIO. Izgnani voa paragvajske liberalne partije. Agent CIA.
489MERCADER, ANIBAL. Agent stanice Montevideo, ubaen u Urugvajski revolucionarni pokret (MRO).
MEXICAN WORKERS CONFEDERATION (CTM). Radniko-sindikalni sektor vladajue Institucionalne
revolucionarne partije (PRI) i sudionik u rad-niko-sindikalnim operacijama CIA.
MEVER, CORD. Operativni oficir CIA, na dunosti u odsjeku za meunarodne organizacije. Godine 1974. ef
stanice London.
MINER AND ASSOCIATES, THOMAS H. Marketing agencija sa sjeditem u Chicagu, koja osigurava zatitu
oficirima CIA u inozemstvu.
MIRANDA GIRON, ADALBERTO. Agent politike akcije i radniko-sindikal-nih operacija u bazi Guayaquil.
Senator.
MIRO CARDONA, JOSE. Kubanski voa u egzilu. Agent stanice Miami.
MOELLER, JUAN. Agent stanice Quito za nadzor i podrku ekvadorskoj lanici Svjetske omladinske asambleje
(WAY), prema potrebi.
MOFFET, BLAIRE. Sef baze Guayaquil. Centrala mu povjerila operaciju koja je dovela do porazu Pedra Saada,
generalnog sekretara Komunistike partije Ekvadora, na izborima za radniko-sindikalnog senatora priobalnog
podruja.
MOGROVEJO, CRISTOBAL. Agent stanice Quito u Loji.
MOLESTINA, JOSE. Poslovoa servisne stanice i trgovac rabljenim automobilima u Quitu. Pomoni agent
stanice Quito.
MOLINA, ENRIQUE. Voa omladinske organizacije konzervativne partije u Trkanu, Ekvador. Agent stanice
Quito za propagandu i politiku akciju.
MORA BOWEN, LUIS AUGUSTIN. Pukovnik ekvadorske armije i bliski vezni koloborator stanice Quito.
Ministar (unutranja sigurnost).
MOREHOUSE, FRED. ef ekipe za radio-praenje u stanici Montevideo.
MOVEMENT FOR INTEGRAL UNIVERSITV ACTION. Propagandna sluba stanice Montevideo.
MULLEN CO, ROBERT. Propagandna agencija sa sjeditem u Washingtonu koja daje zatitu oficirima CIA u
prekomorskim zemljama.
MURPHY, DAVID E. Sef odsjeka za sovjetski blok. Kasnije ef stanice u Parizu.
MUSSO, ROBERTO (TITO). Sef ekipe za praenje AVENIN u Montevideu. Kriptonim: AVENIN-7.
NARANJO, AURELIO. Pukovnik ekvadorske armije i ministar obrane. Bliski povezani suradnik stanice Quito.
Pridonio raskidu diplom'atskih odnosa izmeu Ekvadora i Kube.
NARANJO, MANUEL. Generalni sekretar Socijalistike partije Ekvadora; ministar financija; ambasador
Ekvadora u Ujedinjenim narodima. Agent politike akcije stanice Quito.
NARODNE, BENITO. Predsjednik Urugvaja. Bliski kolaborator stanice Montevideo.
NATIONAL BOARD FOR DEFENSE OF SOVEREIGNTY AND CONTINENTAL SOLIDARITT.
Propagandna sluba stanice Montevideo.
NATIONAL CATHOLIC ACTION BOARD. Ekvadorska katolika organizacija pod utjecajem stanice Quito
posredstvom Aurelija Davile Cajasa, prema potrebi.
NATIONAL DEFENSE FRONT. Organizacija za politiku akciju protiv komunista. Financira je i nadzire
stanica Quito posredstvom Aurelija Davile Cajasa (prema potrebi) i Renata Pereze Droueta (prema potrebi).
490NATIONAL FEDERATION OF PETROLEUM AND CHEMICAL WORKERS. Ekvadorski sindikat to ga
je organizirao agent CIA Matias Ulloa Coppiano. Prema potrebi.
NATIONAL FEMINIST MOVEMENT FOR THE DEFENSE OF LIBERTT. Propagandna sluba stanice
Montevideo.
NATIONAL STUDENTS ASSOCIATION (NSA). Amerika nacionalna studentska unija, posredstvom koje je
CIA kontrolirala i utjecala na COSEC i ISC. Centrala u Washingtonu.
NATIONAL JNION OF JOURNALISTS. Udruenje ekvadorske tampe kojim se CIA sluila u propagandnim
operacijama.
NATIONAL YOUTH COUNCIL. Ekvadorska lanica Svjetske omladinske asambleje (WAY), prema potrebi.
NOLAND, JAMES B. Sef stanice Quito (Ekvador); Santiago (ile) i stanice Mexico City. Sef brazilske grupe u
odsjeku zapadne hemisfere.
NORIEGA, JUAN. Operativni oficir CIA u Managui, kasnije u Montevideu.
O'GRADV, GERALD. Zamjenik efa stanice Montevideo.
THE OIL WORKERS INTERNATIONAL UNION. Ameriki sindikat petrolejske industrije, posredstvom
kojega je CIA osnovala Meunarodnu federaciju radnika petrolejske i kemijske industrije (IFPCW) na
meunarodnoj razini.
OTERO, ALEJANDRO. Komesar policije u Montevideu i naelnik policijske obavjetajne slube. Agent stanice
Montevideo.
OTERO, JOAQUIN (JACK). Interameriki predstavnik Meunarodne federacije transportnih radnika (ITF),
prema potrebi. Agent CIA u radniko-sindikal-nim operacijama. Ameriki graanin.
OVALLE, DR FELIPE. Osobni lijenik predsjednika Velasca i agent stanice Quito za obavjetavanje o Velascu.
Takoer posrednik do Atahualpe Ba-santesa. Kriptonim: ECCENTRIC.
PALADINO, MORRIS. Glavni agent CIA za nadzor nad Interamerikom organizacijom regionalnih sindikata
(ORIT), prema potrebi. Direktor obrazovnog programa ORIT-a, direktor organizacije i pomonik generalnog
sekretara. Od srpnja 1964. zamjenik izvrnog direktora Amerikog instituta za razvoj slobodnih sindikata
(AIFLD).
PALMER, MORTON (PETE). Operativni oficir stanice Quito.
PAREDES, ROGER. Potpukovnik ekvadorske armije i naelnik obavjetajne slube ekvadorske vojske. Agent
stanice Quito. Napustio armiju da bi osnovao odred za praenje i druge slube prikupljanja obavjetajnih
informacija.
PARKER, FRED. Ameriki graanin sa stalnim boravkom u Quitu. Proizvoa namjetaja. Pomoni agent
stanice Quito.
PAK ROMANA. Meunarodna omladinska organizacija katolike Crkve. CIA se njome sluila u studentskim i
omladinskim operacijama.
PELLECER, CARLOS MANUEL. Agent CIA ubaen u Komunistiku partiju Guatemale (PGT) i u
komunistike i sline pokrete u Mexico Cityju. Otkriven nakon to je godinama sluio kao ovjek koji je
raskinuo s komunizmom. Kriptonim: LINLUCK.
PENKOVSKIJ, OLEG. Pukovnik sovjetske armije. pijunirao za CIA i britansku obavjetajnu slubu.
PEREZ DROUET, RENATO. Putniki agent u Quitu. Generalni sekretar Pon-ceove administracije. Voa pokreta
kranskih socijalista. Obavjetajni agent i agent politike akcije stanice Quito. Sudionik u projektu ECACTOR.
l-
49*PEREZ FREEMAN, EARLE. Sef kubanske obavjetajne slube u Montevideu. Odluio da dezertira u
Mexico City, zatim promijenio miljenje.
PERRY, ALEX (ili ALEC). Direktor Uruguayan Portland Cement Co. (podrunica Lone Star Cement
Corporation) u Montevideu. Uredio da operativni oficiri CIA djeluju pod zatitom njegove kompanije.
PHIPPS, RUSSELL. Operativni oficir stanice Montevideo, odgovoran za sovjetske operacije.
PICCOLO, JOSEPH. Oficir CIA, odgovoran za operacije protiv Kube u stanici Mexico City.
PILGRIM, VIRGINIA. Prijateljica autorove obitelji koja je preporuila autora da ga CIA zaposli. Namjetenik
CIA.
PIO CORREA, MANUEL. Brazilski ambasador u Meksiku i Urugvaju. Kasnije podsekretar vanjskih poslova.
Agent CIA.
PIRIZ CASTAGNET, ANTONIO. Inspektor policije u Montevideu. Agent stanice Montevideo. Kriptonim:
AVALANCHE-6.
PLENARV OF DEMOCRATIC CIVIC ORGANIZATIONS OF URUGUAY. Propagandna sluba stanice
Montevideo.
POLGAR, TOM. Naelnik taba za inozemnu obavjetajnu djelatnost u odsjeku zapadne hemisfere. Kasnije
premjeten na dunost efa stanice Buenos Aires, a zatim za efa stanice u Sajgonu.
PONCE YEPEZ, JAIME. Prodava kompanije Shell u Quitu. Agent stanice Quito za kontrolu i financiranje
Centra za studije ekonomskih i socijalnih reformi (CERES), prema potrebi.
PONCE, MODESTO. Ministar pota Ekvadora i agent stanice Quito za operaciju tajne kontrole pisama.
PONCE, PATRICIO. Agent stanice Quito u operaciji kontrole putovanja.
POPULAR DEMOCRATIC ACTION (ADEP). Sluba stanice Rio de Janeiro za politike akcije i za izborne
operacije.
THE POPULAR REVOLUTIONARY LIBERAL PARTY (PLPR). Ljeviarski ogranak omladinskog krila
Radikalne liberalne partije. Pod kontrolu stanice Quito doveli je agenti stanice, medu kojima Juan Yepez del
Pozo.
POST, TELEGRAPH AND TELEPHONE WORKERS INTERNATIONAL (PTTI). Meunarodno udruenje
radnika pote, telegrafa i telefona. CIA se njime sluila u radniko-sindikalnim operacijama. Glavni agenti u
PTTI: Joseph Beirne, predsjednik sindikata PTT-radnika Amerike, i William Do-herty, prema potrebi.
PRANTL, AMAURY. Potpukovnik urugvajske vojske i povezani kalaborator stanice Montevideo. Sef Guardia
Metropolitana (jedinice za uguivanje pobuna), koja djeluje u okviru policije u Montevideu.
PUBLIC SERVICE INTERNATIONAL (PSI). Meunarodno udruenje vladinih namjetenika, kojim se s CIA
slui u radniko-sindikalnim operacijama. (Vidi AMERICAN FEDERATION OF STATE, COUNTY AND
MUNICIPAL EMPLOYEES).
QUAGLIOTTI AMEGLIO, JUAN CARLOS. Imuni urugvajski pravnik i ran-er. Faistiki orijentiran. Bliski
politiki kolaborator stanice Montevideo.
RADIO FREE EUROPE (RFE). Propagandna operacija CIA namijenjena Istonoj Evropi.
RADIO LIBERTY. Propagandna operacija CIA namijenjena Sovjetskom Savezu.
492RAMIREZ, BEN. Operativni oficir stanice Mexico City, odgovoran za operacije ubacivanja u komunistiku
partiju. RAMIREZ, EZEQUIEL. Nastavnik za obuku u CIA, strunjak za obrazovanje
ekipa za praenje.
RAMIREZ, ROBERTO. Pukovnik urugvajske vojske i ef Guardia Metropoli-tana (jedinice za suzbijanje
pobuna) pri policiji u Montevideu. Bliski povezani kolaborator stanice Montevideo. RAVINES, EUDOCIO.
Peruanski komunist koji je napustio komunizam da bi
objavio knjigu. Agent CIA. READ, BROOKS. Ugovorni operativni oficir stanice Montevideo, nema slubenu
zatitu. REED, AL. Ameriki graanin, poslovni ovjek u Guayaquilu. Obavjetajni
agent baze Guayaquil.
REGIONAL CONFEDERATION OF ECUADOREAN COASTAL TRADE UNI-ONS (CROCLE). Radniko-
sindikalna organizacija koju je osnovala i nadzire baza u Guayaquilu.
RENDON CHIRIBOGA, CARLOS. Osobni sekretar Juana Seville, ekvadorskog ministra financija. Suradnik u
vanim politikim akcijama stanice Quito.
RETAIL CLERKS INTERNATIONAL ASSOCIATION. Amerika lanica Meunarodne federacije
administrativnih i tehnikih slubenika, ima status ITS-a. U pomo te organizacije provode se operacije CIA
meu administrativnim slubenicima.
REVOLUTIONARV DEMOCRATIC FRONT (FRD). Izbjeglika kubanska politika organizacija koju nadzire
stanica Miami.
REVOLUTIONARV LIBERAL MOVEMENT (MLR). Reformistiki ogranak Liberalne partije Kolumbije, koji
vodi Alfonso Lopez Michelson. Podrava je stanica Bogota.
REVOLUTIONARV STUDENT DIRECTORATE IN EXILE (DRE). Izbjeglika kubanska studentska
organizacija, zastupljena u razliitim latinskoamerikim zemljama. Nadzire je i financira stanica Miami. RIEFE,
ROBERT. Operativni oficir CIA u stanici Montevideo. Strunjak za
operacije ubacivanja u komunistike partije. RIVADENEIRA, JORGE. Agent stanice Quito u operaciji tajne
tiskare. Takoer
suradnik lista El Comercio. Povremeno sluio za plasiranje propagande. RIVADENEIRA, MARCELO. Agent
stanice Quito u operaciji tajne tiskare. RIVADENEIRA, PATRICIO. Agent stanice Quito u operaciji tajne tiskare.
RIVADENEIRA, RAMIRO. Agent stanice Quito u operaciji tajne tiskare. RIVADENEIRA, RODRIGO. Agent
stanice Quito u operaciji tajne tiskare. Takoer sluio kao prepisiva u operaciji prislukivanja telefona.
ROBALINO BOLLO, ISABEL. Agent stanice Quito u radniko-sindikalnim operacijama Centra katolikih
sindikata (CEDOC) i u propagandnim operacijama posredstvom Komiteta za slobodu naroda. ROCA,
ALBERTO. Propagandni agent stanice Montevideo i izdava asopisa
Combate, publikacije namijenjene studentima sveuilita. RODRIGUEZ, ALFONSO. Ininjer u telefonskoj
kompaniji, odgovoran za mreu telefonskih linija u Quitu. Agent stanice Quito u operaciji prislukivanja
telefona. Kriptonim: ECWHEAT-2.
493RODRIGUEZ, VENTURA. Pukovnik urugvajske armije i naelnik policije u Montevideu. Bliski povezani
kolaborator stanice Montevideo.
ROGGIERO, CARLOS. Umirovljeni-kapetan ekvadorske vojske i voda pokreta kranskih socijalista. Agent
stanice Quito. Brine o odredima za militantne akcije.
ROMUALDI, SERAFINO. Predstavnik AFL-a za Latinsku Ameriku. Glavni agent za CIA radniko-sindikalne
operacije u Latinskoj Americi.
ROOSEN, GERMAN. Drugi sekretar urugvajske ambasade u Havani. Agent CIA usmjeren protiv kubanske
vlade.
ROSETE, HADA. Voda kubanske izbjeglike zajednice u Montevideu i agent stanice Montevideo.
ROYAL BANK OF CANADA. Sluba za financiranje koja radi za CIA.
SALGADO, GUSTAVO. Ekvadorski novinar. Glavni propagandni agent stanice Quito. Stalni uvodniar lista El
Comercio i novina ekvadorskih provincija. Pravi kriptonim zaboravljen, ali odgovara i ECURGE.
SALGUERO, CARLOS. ef kompanije Philip Morris u Latinskoj Americi. Regrutirala ga stanica Montevideo
za pristup do stana efa KGB-a kako bi provela operaciju ozvuenja. Sluio i kao agent za pristup efu KGB-a.
SAMPSON, RICHARD. Sef stanice CIA u Mexico Citvju.
SANDOVAL, LUIS. Porunik ekvadorske dravne policije i glavni tehniki strunjak policijske obavjetajne
slube. Agent stanice Quito.
SANTANA, ROLANDO. Kubanski diplomat u Montevideu. Dezertirao u CIA.
SAUDADE, GIL. Zamjenik efa stanice Quito.
SCHOFIELD, KEITH. Sef baze CIA u Guayaquilu.
SCHROEDER, DONALD. Operativni oficir CIA, strunjak u operacijama otkrivanja ifara inozemnih
diplomatskih slubi.
SCOTT, WINSTON. Sef stanice Mexico City.
SEEHAFER, RALPH. Sef baze Guayaquil.
SENTINELS OF LIBERTV. Propagandna sluba stanice Montevideo.
SEVILLA, JUAN. Ekvadorski ministar rada, kasnije ministar financija. Ambasador u Saveznoj Republici
Njemakoj. Agent stanice Quito za politike akcije i propagandu.
SHANNON, TED. Sef stanice Panama. Kasnije preao u programe CIA za obuku policije.
SHAW, ROBERT. Operativni oficir CIA.
SHERNO, FRANK. Strunjak za tehnike operacije CIA, specijalist za operacije ozvuavanja. Dodijeljen stanici
Buenos Aires.
SHERRV, FRANCIS. Oficir CIA u stanici Mexico City, odgovoran za operacije protiv Kubanaca.
SIERO PEREZ, ISABEL. Kubanka. Izbjeglica. Voda Meunarodne federacije ena pravnika (IFWL).
Propagandni agent CIA.
SIMMONS, CLARK. Zamjenik efa stanice Lima.
SINCLAIR, WILLIAM. Interameriki predstavnik Meunarodnih javnih slubi (PSI). Agent CIA za radniko-
sindikalne operacije.
SMITH, WILLIAM L. (LEE). Operativni oficir CIA u stanici Montevideo.
SNVDER, JOHN. Pomonik interamerikog predstavnika PTTI. Agent stanice Quito za radniko-sindikalne
operacije.
STEELE, ROBERT. Operativni oficir CIA u sekciji za Sovjete i njihove saveznike u stanici Mexico City.
494STORACE, NICOLAS. Ministar unutarnje sigurnosti Urugvaja i bliski kolabo-rator stanice Montevideo.
STUART, FRANK. Direktor AID-a u Montevideu. Osigurao pristup u svoj ured radi ozvuenja telefonske
centrale ambasade UAR-a na katu iznad prostorija AID-a.
STUDENT MOVEMENT FOR DEMOCRATIC ACTION. Propagandna sluba stanice Montevideo.
SVEGLE, BARBARA. Sekretarica-daktilografkinja u stanici Quito na poetku 6o-tih godina. Sluila kao kurir
do Aurelija Davile Cajasa.
TEJERA, ADOLFO. Urugvajski ministar unutarnje sigurnosti. Bliski povezani kolaborator stanice Montevideo.
TERREL, EDWIN. Naelnik bolivarske grupe (grupa tzv. bolivarskih zemalja, prim. pr.) u odsjeku zapadne
hemisfere.
THOMAS, WADE. Operativni oficir CIA, strunjak za operacije ubacivanja u komunistike partije.
THORON, CHRISTOPHER. Od 1960. do 1965. operativni oficir CIA pod zatitom State Departmenta u
Ujedinjenim narodima. Ostao pod zatitom State Departmenta dp 1969, kada je imenovan predsjednikom
amerikog sveuilita u Kairu, to je vjerojatno institucija iza koje se krije CIA.
TORO, MEDARDO. Veleskistiki politiki plaenik. Agent stanice Quito poslan u Buenos Aires da motri na
planove biveg predsjednika Velasca.
TOROELLA, LUIS. Kubanac, uhapen i ubijen zbog pokuaja atentata na Fidela Castra. Agent operativne baze
Miami u korist CIA i u operaciji pisanja nevidljivih poruka za stanicu Quito. Kriptonim po sjeanju:
AMBLOOD-1.
TORRES, JUAN. Kurir i pomoni tehniar prislunog mjesta u operaciji prislukivanja telefona AVENGEFUL.
UBACH, ROGELIO. Pukovnik urugvajske vojske i naelnik policije u Montevideu. Bliski vezni kolaborator
stanice.
ULLOA COPPIANO, ANTONIO. Agent politike akcije stanice Quito i voa Narodne revolucionarne liberalne
partije. Kitoki dopisnik Agencije Orbe Latinoamericano, meunarodne propagandne operacije koju vodi
stanica Santiago, ile.
ULLOA COPPIANO, MATIAS. Agent za radniko-sindikalne operacije stanice Quito. Generalni sekretar
Ekvadorske konfederacije slobodnih sindikata (CEOSL).
URUGUAVAN COMMITTEE FOR FREE DETERMINATION OF PEOPLES. Propagandna sluba stanice
Montevideo.
URUGUAVAN COMMITTEE FOR THE LIBERATION OF GUBA. Propagandna sluba stanice Montevideo.
URUGUAVAN CONFEDERATION OF WORKERS (UT). Nacionalna konfederacija sindikata, osnovana
1970. u okviru ORIT-a, ICFTU-a i ITS-a - organizacija koje nadzire CIA.
URUGUAVAN INSTITUTE OF TRADE UNION EDUCATION (IUES). Odjeljak Amerikog instituta za razvoj
slobodnih sindikata (AIFLD) u Montevideu. Pod nadzorom stanice Montevideo u svrhu radniko-sindikalnih
operacija.
URUGUAVAN LABOR CONFEDERATION (CSU). Nacionalna sindikalna radnika organizacija koju financira
i nadzire stanica Montevideo.
lURUGUAVAN PORTLAND CEMENT CO. Podrunica Lone Star Cement Corporation. Osigurava zatitu
operativnim oficirima CIA u Montevideu.
VALLEJO BAEZ, CARLOS. Pravnik i pisa. Stanica Quito uposlila ga u propagandnim i radniko-sindikalnim
operacijama.
VEREA DONOSO, REINALDO. Penzionirani potpukovnik ekvadorske vojske i plaeni agent stanice Quito.
Senator i potpredsjednik. Kriptonim: ECOX-BOW-1.
VARGAS GARMENDIA, LUIS. Direktor urugvajske slube za iseljavanje u druge zemlje i povezani
kolaborator stanice Montevideo.
VARGAS, LUIS. Agent stanice Quito ubaen'u Komunistiku partiju Ekvadora. Kriptonim: ECSIGIL-2.
VARGAS VACACELA, JOSE. Kapetan ekvadorske dravne policije i ef policijske obavjetajne slube. Plaeni
agent stanice Quito za prikupljanje obavjetajnih podataka i za represivne akcije. Kriptonim: ECOMOROUS-2.
VARONA, MANUEL DE. Kubanski voda u egzilu. Agent stanice Miami.
VAZQUEZ DIAZ, RICARDO. Agent stanice Quito za radnicko-sindikalne operacije i voa ekvadorskog
odjeljka Amerikog instituta za razvoj slobodnih sindikata (AIFLD).
VELEZ MORAN, PEDRO. Potpukovnik ekvadorske vojske i vezni agent baze Guavagil.
VILLACRES, ALFREDO. Posrednik izmeu baze Guayaquil i jednog agenta ubaenog u PCE.
VOGEL, DONALD. Operativni oficir CIA u sekciji za Sovjete i njihove saveznike u stanici Mexico City.
VOLMAN, SACHA. Ugovorni operativni oficir CIA koji je organizirao Institit za politiko obrazovanje za
stanicu San Jos u Kostariki.
VOURVOULIAS, LEANDER. Grki konzul i doajen konzularnog zbora u Me-xico Citvju. Agent CIA.
VOZ UNIVERSITARIA. Propagandni organ stanice Quito namijenjen studentima sveuilita.
WALL, JIM. Operativni oficir stanice Quito, ranije radio kao student u San-tiagu, ile.
WALSH, LOREN (BEN). Zamjenik efa stanice Quito.
WARREN, RAYMOND. Sef grupe za praenje u odsjeku zapadne hemisfere. Kasnije, za Allendeove
administracije, ef stanice Santiago.
WATSON, STANLEY. Oficir nadlean za operacije tajne akcije u stanici Me-xico City. Kasnije zamjenik efa te
stanice.
WEATHERWAX, ROBERT. Operativni oficir CIA pod zatitom Javne sigurnosti ICA (predasnik AID) u Quitu.
WHEELER, RICHARD. Sef baze Guayaquil.
WICHTRICH, AL. Izvrni potpredsjednik Amerike trgovinske komore u Me-xico Citvju. Agent CIA.
WORLD ASSEMBLY OF YOUTH (WAY). Meunarodni omladinski front, financira i nadzire CIA. Osnovan s
ciljem da se suprotstavi Svjetskoj federaciji demokratske omladine (WFDY), Centrala u Bruxellesu.
WORLD CONFEDERATION OF LABOR. Vidi: International Federation of Christian Trade Unions (IFCTU).
YEPEZ DEL POZO, mladi, JUAN. Agent politike akcije stanice Quito i voa Narodne revolucionarne liberalne
partije.
496YEPEZ DEL POZO, stariji, JUAN. Propagandni agent i agent politike akcije stanice Quito. Voa Narodne
revolucionarne liberalne partije (PLPR) i ekvadorske lanice Meunarodne komisije pravnika (ICJ).
YOUNG MENYS CHRISTIAN ASSOCIATION (YMCA). Osnovana u Quitu na poetku ezdesetih godina.
Stanici CIA u Quitu sluilo za proirenje kon-takata i okupljanje potencijalnih agenata. Agenti stanice Quito su u
vijeu direktora.
ZAFIRIADIS ga TOMAS. Prepisiva, zajedno sa svojom sestrom, u operacijama prislukivanja telefona, koje
je provodila stanica Montevideo. Mu zaposlen u amerikoj ambasadi i radio kao kurir.
ZAFIRIADIS, TOMAS. Slubenik trgovinske sekcije amerike ambasade u Mon-tevideu. Radio kao kurir u
operaciji prislukivanja telefona AVENGEFUL.
ZAMBIANCO, JULIAN. Ameriki graanin. Agent regrutiran na Kubi. Nakon invazije u Zaljevu svinja
pobjegao ribarskim brodom. Dodijeljen bazi Gua-yaquil kao operativni oficir bez slubene zatite. Prebaen u
Mexico Citv.
ZEFFER, ALEXANDER. Operativni oficir stanice Montevideo odgovoran za radniko-sindikalne operacije.
ZIPITRIA, -. Potpukovnik urugvajske vojske i agent stanice Montevideo za povezane operacije. Kriptonim:
AVBALSA-10.
31
497DODATAK 2
Abecedni indeks skraenica. Zvjezdicom je oznaeno kako se CIA sluila organizacijama opisanim u
DODATKU l.
* Ai E tab za procjene i vrednovanja Ureda za obuku ACGMC Amerika komunistika grupa u
Mexico Citvju ADEP Narodna demokratska akcija
AEC Komisija za atomsku energiju
AF Odsjek za Afriku
AFL Amerika federacija rada
AID Agencija za meunarodni razvoj
* AIFLD Ameriki institut za razvoj slobodnih sindikata
ANCAP Dravna administracija industrija petroleja, alkohola i cementa
ANSA Talijanska novinska agencija
ARNE Ekvadorska nacionalistika revolucionarna akcija
A Tajna akcija
CCI Konfederacija nezavisnih kampesinosa
* CEAS Centar za studije i socijalnu akciju
* CEDOC Centar katolikih sindikata
* CEOSL Konfederacija slobodnih sindikalnih organizacija Ekvadora
* CERES Centar za studije ekonomskih i socijalnih reformi CFP Okupljene narodne snage
Cl Kontrapijunaa
CIA Centralna obavjetajna agencija
CI/ICD Kontraobavjetajna sluba u odsjeku za meunarodni komunizam
CI/OA Kontraobavjetajna sluba u grupi za odobravanje operacija
CIO Kongres industrijskih organizacija
CNC Nacionalna konfederacija kampesinosa
CNED Nacionalni centar demokratskih studenata
CNOP Nacionalna konfederacija narodnih organizacija
CNT Nacionalna konvencija radnika
* COG Konfederacija radnika Guayasa COS Sef (naelnik) stanice
* COSEC Koordinacijski sekretarijat nacionalnih unija studenata CPSU Komunistika partija
Sovjetskog Saveza
CP Komunistika partija
* CROCLE Konfederacija ekvadorskih regionalnih sindikata priobalnog podruja CS Tajne
slube (isto kao Direktorat za planiranje-DDP)
* CSU Urugvajska konfederacija rada
CT Program obuke oficira CIA od karijereCTAL Konfederacija latinskoamerikih
sindikata
CTE Konfederacija radnika Ekvadora
* CTM Konfederacija radnika Meksika CTU Konfederacija radnika Urugvaja
* UT Urugvajska konfederacija radnika CWA Sindikat radnika veza Amerike
* DCI Direktor Centralne obavjetajne agencije DCID Upravni direktor Centralne
obavjetajne slube DDC Direktorat za koordinaciju
DDI Direktorat za obavjetajnu djelatnost
DDP Direktorat za planove (isto kao i Tajne slube-CS)
DDS Direktorat za pomone operacije
DDS and T Direktorat za znanost i tehnologiju
DOD Odsjek unutarnjih operacija
DRE Direktorat revolucionarnih studenata u egzilu
ECLA Ekonomska komisija Ujedinjenih naroda za Latinsku Ameriku
EE Odsjek za Istonu Evropu
FBI Federalni istrani biro
FBIS Radio-informativna sluba za inozemstvo
FE Odsjek za Daleki istok
FENETEL Federacija ekvadorskih radnika na telekomunikacijama
FEP Narodni izborni front
FETLIG Federacija slobodnih radnika obale Guavasa
FEU Federacija sveuilinih studenata
* FEUE Ekvadorska federacija sveuilinih studenata FEUU Federacija sveuilinih studenata
Urugvaja FI Obavjetajna djelatnost u inozemstvu FIDEL Ljeviarski oslobodilaki front
FIR Izvjetaj o informacijama s nekog podruja
FNET Nacionalna federacija studenata tehnike
* FRD Revolucionarna demokratska fronta F and S Zigosanje
FULNA Ujedinjena fronta za nacionalno osloboenje
GRU Direktorat za obavjetajnu djelatnost sovjetskog glavnog taba (sovjetske vojne obavjetajne
organizacije)
IAC Savjetodavni komitet za obavjetajnu djelatnost
IADL Meunarodno udruenje demokratskih pravnika
* IBAD Brazilski institut za demokratsku akciju
ICA Administracija za meunarodnu suradnju (predasnik Agencije za meunarodni razvoj)
* ICFTU Meunarodna konfederacija slobodnih sindikata
* ICJ Meunarodna komisija pravnika
I and E Odsjek za obavjetajnu djelatnost i veze policije u Montevideu
* ICFTU Meunarodna federacija kranskih sindikata
* IFJ Meunarodna federacija novinara
* IFPCW Meunarodna federacija radnika petrolejske i kemijske industrije
* IFWN Interamerika federacija zaposlenih novinara IMF Meunarodni monetarni fond
INR Biro State Departmenta za obavjetajnu djelatnost i istraivanja
IO Odsjek za meunarodne organizacije
IOJ Meunarodna organizacija novinara
* ISC Meunarodna studentska konferencija
* ITF Meunarodna federacija transportnih radnika
* ITS Meunarodna struna udruenja
499IUS Meunarodna studentska unija
JCE Komunistika omladina Ekvadora
JCS Zdrueni tab
JOT Obuka mladih oficira
KGB Komitet za dravnu sigurnost (Sovjetska sluba za obavjetajnu djelatnost i sigurnost)
LP Prisluno mjesto
MAAG Savjetodavna grupa za vojnu podrku
MIR Revolucionarni pokret lijevih snaga
MLN Pokret za nacionalno osloboenje
MRO Urugvajski revolucionarni pokret
MRP Narodni revolucionarni pokret
NCG Nacionalno vladino vijee
NCNA Novinska agencija Nova Kina (Hsinhua)
NE Odsjek za Bliski istok
NIS Dravni izvjetaj o obavjetajnoj djelatnosti
NPIC Dravni centar za fotografiju
NSA Agencija za nacionalnu sigurnost
* NSA Nacionalno udruenje studenata (SAD)
NSC Vijee za nacionalnu sigurnost
NSC1D Obavjetajna uprava Vijea za nacionalnu sigurnost
NSD Direktorat nacionalne sigurnosti
OA Operaciono odobrenje
OAS Organizacija amerikih drava
OBI Ured za osnovnu obavjetajnu djelatnost
OC Ured za veze (u DDS-u)
OCB Odbor za koordinaciju operacija
OI Ured za redovitu obavjetajnu djelatnost
OCR Sredinja dokumentacija
OCS kola za oficire kandidate
OF Slubenik za financije (u DDS-u)
OL Ured za prouavanje pokreta i opskrbu jedinica (u DDS-u)
ONE Ured za dravni budet
OO Ured za operacije
OP Ured za osoblje (Direktorata za pomone operacije)
ORIT Interamerika organizacija regionalnih sindikata u ICFTU
ORR Ured za istraivanja i izvjetaje
ORTF Francuska radio-televizija
OS Ured za sigurnost (u DDS-u)
OSI Ured za obavjetajnu djelatnost u znanosti
OSS Ured za strateke slube
OTR Ured za obuku (u DDS-u)
OWYL Jednosmjerna veza (radio-komunikacije)
PCBM Boljevika komunistika partija Meksika
PCE Komunistika partija Ekvadora
PCM Komunistika partija Meksika
PCP Komunistika partija Paragvaja
PCU Komunistika partija Urugvaja
* PLR Revolucionarna liberalna partija (Kolumbije)
* PLPR Narodna revolucionarna liberalna partija POA Privremeno odobrenje za operacije
POR Revolucionarna radnika partija
PP Psiholoke i paravojne operacije
PPS Narodna socijalistika partija
PRI Institucionalna revolucionarna partija
500PRQ Upitnik o osobnim podacima
PSE Socijalistika partija Ekvadora
PSI Meunarodne javne slube
PSR Revolucionarna socijalistika partija (Ekvadora)
PSU Socijalistika partija Urugvaja
* PTTI Meunarodni sindikat radnika pota, telegrafa i telefona
* RFE Radio-stanica Slobodna Evropa RF Radio-frekvencija
RI Odsjek za koordinaciju podataka
RMD Uprava srodnih misija
SAS Skandinavska zrana kompanija
SATT Ekipa za analizu stratekih ciljeva
SB Odsjek za sovjetski blok
SCWL Popis za kontrolu sumnjivih osoba
SIME Ekvadorska vojna obavjetajna sluba
SK Oficir sigurnosti u sovjetskoj diplomatskoj koloniji
SNET Nacionalna unija obrazovnih radnika
SPR Podsjetnik o sovjetskom osoblju
.SR Odsjek za sovjetsku Rusiju
SW Tehnika nevidljivog pisanja
TASS Sovjetska novinska agencija
TSD Odsjek tehnikih slubi
TUC Vijee tredjuniona (u Vel. Britaniji)
UAR Ujedinjena Arapska Republika (Egipat)
UGOCM Generalna unija radnika i seljaka
UNAM Nacionalno autonomno sveuilite u Meksiku
UNESCO Organizacija za obrazovanje, znanost i kulturu Ujedinjenih naroda
UPI United Press International (amerika novinska agencija)
URJE Revolucionarna unija ekvadorske omladine
USIA Informativna agencija Sjedinjenih Drava
USIS Informativna sluba SAD-a (uredi USIA u prekomorskim zemljama)
USOC Olimpijski komitet SAD-a
USOM Operativna misija SAD-a (u ICA)
* WAY Svjetska omladinska asambleja WE Odsjek za Zapadnu Evropu
WFDY Svjetska federacija demokratske omladine
WFTU Svjetska sindikalna federacija
WH Odsjek za zapadnu hemisferu
WPC Svjetsko mirovno vijee
YMCA Udruenje mladih krana
501DODATAK 3
Sheme administrativne strukture CIAVijee nacionalne sigurnosti (NSC) Predsjednik Potpredsjednik Sekretar za
vanjske poslove
Sekretar za obranu
Direktor, Sluba za mobilizaciju graana za obranu (naziv kasnije promijenjen Ured za izvanredne planove)
Predsjednik zdruenog taba (promatra) Direktor Centralne obavjetajne agencije
(promatra) Ad hoc pozvani
Odbor za planiranje Vijea nacionalne sigurnosti (NSCPB)
Savjetodavni komitet za obavjetajnu djelatnost (IAC) (kasnije nazvan Odborom SAD-a za obavjetajnu
djelatnost (USIB)
Direktor Centralne obavjetajne agencije (predsjednik) Naelnici obavjetajnih slubi armije, mornarice,
zrakoplovstva, zdruenog taba, State Departmenta i direktor Agencije za
nacionalnu sigurnost
Ad hoc lanovi, naelnici obavjetajnih slubi FBI i Komisije za atomsku energiju (poetkom 60-tih godina
direktor Obavjetajne agencije za obranu (DIA) zamijenio je naelnike obavjetajnih slubi armije, mornarice,
zrakoplovstva i JCS, a 1971. naelnik obavjetajne slube Ministarstva financija pridodan je sastavu USIB-a)
Odbor za koordinaciju
operacije (OCB)
(kasnije nazvan Grupa
54-12, Specijalna grupa,
Grupa 303, Komitet
etrdesetorice) Direktor Centralne obavjetajne agencije Podsekretar za vanjske
poslove Zamjenik sekretara za
obranu Ad hoc lanovi
Shema I. Organizacija nacionalne sigurnosti 1959. godines.
Direktor Centralne obavjetajne agencije
Sekretarijat za poruke Generalni inspektor Kontrolor Generalni savjetnik

Zamjenik direktora Centralne obavjetajne agencije

Zamjenik direktora za
obavjetajnu djelatnost
(DDI)
Zamjenik direktora
za planove
(DDP)
Zamjenik direktora
za pomone operacije
(DDS)
Zamjenik direktora
za koordinaciju
(DDC)
Shema II. Organizacija CIA 1959. godineZamjenik direktora za obavjetajnu djelatnost (DDI)
Vijee za nacionalnu sigurnost
Savjetodavni komitet za obavjetajnu
djelatnost (IAC)

Promatraki
komitet

Nacionalni centar za Odbor za nacionalni Nacionalni komitet za

informacije budet prouavanje obavjetajne
djelatnosti (NIS)
l __ _ _ _
Shema III. Organizacija DDI 1959. godine l odnosi prema potkomitetima IACZamjenik direktora za planove
(DDP)
Sluba obavjetajnih
operacija u inozemstvu
(Fl)
Ured za redovitu obavjetajnu
djelatnost Centar za operacije
Odgovorni oficir tajnih slubi (CSDO)
Sluba za kontrapijunau (Cl)
Sluba za psiholoko ratovanje paravojne operacije (PP)
i 1 1
Odsjek za Odsjek za Odsjek za Odsjek za Odsjek za Odsjek za Odsjek za Odsjek za Odsjek Odsjek za Od-

Zapadnu Istonu sovjetsku Bliski Daleki Afriku zapadnu meu- tehnikih koordi- sjek
Evropu Evropu Rusiju istok istok (AF) hemisferu narodne slubi niranje D
(WE) (EE) (SR) (NE) (FE) (WH) organi- (TSD) podataka
zacije (RI)
(10)

Shema IV. Organizacija DDP (Tajne slube) 1959. godineZamjenik direktora za pomone operacije (DDS)
Ured za
osoblje
(OP)
Ured za
sigurnost
(OS)
Ured za obuku (OTR)
Ured za veze (OC)
Ured za
prouavanje
pokreta
i opskrbu
jedinica
(OL)
Ured za
financije
(OF)
Shema V. Organizacija DDS 1959. godineo
oo
Zamjenik direktora za planove (DDP)
Sluba obavjetajnih
operacija u inozemstvu
(Fl)
Ured za redovitu obavjetajnu
djelatnost Centar za operacije
Odgovorni oficir tajnih slubi (CSDO)
Sluba za kontrapijunau (Fl)
Sluba za tajne operacije (A)
Odsjek za
Zapadnu
Evropu
(WE)
Odsjek za sovjetski
blok
(SE)
Odsjek za Bliski istok (NE)
Odsjek za
Daleki
istok
(FE)
Odsjek za
Afriku
(AF)
Odsjek za
zapadnu
hemisferu
(WH)
Odsjek
tehnikih
slubi
(TSD)
Odsjek za koordiniranje
podataka (RI)
Odsjek D
Odsjek za
unutarnje
operacije
(DOD)
Shema VI. Organizacija DDP (Tajne slube) od 1964. do 1968. godineZAHVALE
Mnogi su ljudi pomogli u istraivanju i provjeravanju injenica, neophodnih da se rekonstruiraju dogaaji u
sklopu kojih su tekle opisane operacije C/A. Cesto nisu bili svjesni prave svrhe pomoi koju su davali. Drugi su
pomogli moralnim ohrabrenjem i politikim usmjeravanjem. elim zahvaliti svima njima, a neke posebno
spominjem.
Knjinice Universidad Nacional Autonoma de Mexico i Colegio de Me-xico, obje u Mexico Citjju, znaajno su
pomogle u odabiranju puta kojim u krenuti i omoguile mi uvid u povijesne dokumente. U tom su me razdoblju
moji profesori u Centro de Estudios Latinoamericanos L/NAM poticali na posao i tako pridonijeli da ve u
poetku ne napustim ideju o pisanju ove knjige. Ohrabrenje i novana pomo mojega oca u to mi je vrijeme
takoer bila izvanredno znaajna.
U tom razdoblju priprema Francois Maspero pomogao mi je da shvatim kako u morati napustiti Meksiko elim
li pronai potrebne dokumente i studije za istraivanja. Posebno vani bijahu njegovi savjeti o tome to valja
zadrati u aritu knjige, preporuio mi je da je bolji potanji opis pojedinih operacija od tipova takvih operacija.
U Havani su mi Biblioteca Nacional Jose Marte te asa de los Ame-ricas posebno pomogle u traganju i
otkrivanju injenica koje su se mogle utvrditi samo u vladinim arhivama, l predstavnici Komunistike partije
Kube znaajno su me hrabrili u vrijeme kada sam posumnjao da u uope pronai sva potrebna obavjetenja.
Uz pomo nekoliko centara* za dokumentaciju u Parizu omoguen mi je pristup vrijednom istraivakom
materijalu. To su: Bibliotheque natio-nale, Benjamin Franklin Library i American Library, kao i Institute d'hau-
tes etudes de l'amerique latine, te Bibliotheque de documentation Internationale contemporaire Universite de
Pari, Nanterre.
U Londonu mi je knjinica za asopise Britanskog muzeja omoguila da doem do neprocjenjivo vrijednih
dokumenata. Ostalu grau prikupio sam u Hispanic and Luso Brazilian Councilu, Canning House.
Od ljudi ija pomo bijae osobita elim spomenuti Robina Black-burna i njegove kolege iz New Left Review
u Londonu. Neil Middle-
509ton, iz izdavake kue Penguin Books, pruio mi je pomo i upute potrebne da dogotovim rukopis. A
Laurence Bright imao je teku zadau da gotovo joo jedinica dnevnika, s ukupno 300 ooo rijei, svede na opseg
ove knjige. Moda je jo uvijek preopsena, ali je neusporedivo vrednija nego to je to bila u prvotnom obliku.
John Gerassi, Nicki Szulc i Michael Locker iz North American Congress for Latin America (NACLA) osigurali
su mi materijale od presudnog znaenja u Neu> Yorku i Washingtonu. Konano, elim zahvaliti Catherini
Beaumont koja mi je pomagala u vrlo tekom razdoblju mojega boravka u Parizu.
Da nije bilo takvih ljudi i ustanova, ovaj bi dnevnik bio znatno manje sadrajan i cjelovit nego to je u sadanjem
svome obliku. A moda nikada ne bi bio ni napisan.PLAVA BIBLIOTEKA
Philip Agee