FUNKCIJA KONTROLE U

ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA

kolska godina 2014/2015

Cjelina 7

Kljuna pitanja

Zato je kontrola znaajna za menadere

zdravstvenih ustanova?

Kako su povezani kontrola i planiranje rada?

Koje interne provjere rada postoje u

zdravstvenim ustanovama?

Kojim eksternim provjerama rada su
izloene zdravstvene ustanove?

1
 Osnovna literatura:

Mai, B. ed. (2010). Menadment: Principi,

koncepti i procesi. etvrto izdanje. Beograd:
Univerzitet Singidunum.

Vaei propisi i standardi

Dodatna literatura:

Miovi, P. (2008). Zdravstveni menadment:
Menadment zdravstvenog sistema i
zdravstvenih ustanova. Beograd: Komora
zdravstvenih ustanova Srbije i Fakultet za
menadment Zajear.

Baro, . (2008). Osnovi menadmenta.
Banjaluka: Panevropski univerzitet Apeiron.

2
Terminologija

Kontrola

Inspekcija

Supervizija Koje su

Evaluacija razlike?

Nadzor

Praenje rada

Koraci u procesu menaderske

kontrole

3
 Utroak vremena menadera

Menaderska kontrola i
profesionalna autonomija

Glavni tehniari imaju dvije suprotstavljene uloge. Moraju
balansirati izmeu svojih menaderskih odgovornosti (u koje
spada i kontrola rada saradnika) i tenje da obezbijede
profesionalnu autonomiju u radu osoblja (podstiui osoblje da
samostalno donosi odluke u svojoj praksi).

Ovakav konflikt izmeu principa profesije i menaderskih
odgovornosti je za menadere u zdravstvu jedan od
potencijalnih izvora stresa:

Ako menaderi prvenstveno tee da uvae profesionalnu autonomiju
u radu svojih saradnika i odlue se da na najmanju moguu mjeru
smanje svoje aktivnosti kontrole, onda mogu imati problem sa
zanemarivanjem jedne od svojih menaderskih uloga.

Ako se opredijele da vre stalno praenje i striktnu kontrolu rada
svih svojih saradnika, onda potencijalno zadiru u njihovo pravo i
slobodu da samostalno donose profesionalne odluke u
svakodnevnom radu.

4
Nivoi pokazatelja u
zdravstvenim ustanovama

Adekvatnost nivoa kontrole?

Kontrola, kao funkcija menadera, mora postojati u svim
zdravstvenim ustanovama.

Bez postojanja kontrole se dovode u pitanje napori koji su uloeni u
ostvarivanje drugih menaderskih funkcija.

Kontrola je jedini nain da se utvrdi da li su ciljevi ispunjeni i, ukoliko
nisu, da se ustanove razlozi zbog kojih nisu.

Neophodnost kontrole raste sa poveanjem sloenosti organizacije
ustanove.

to je vei broj klinika, slubi ili odjeljenja, to je vei broj sloenih
veza meu njima, te raste potreba prenoenja ovlaenja na
menadere niih nivoa i potreba stalne kontrole njihovog rada od
strane onih koji su im nadreeni.

Ne postoji optimalan standardni nivo kontrole koji bi mogao biti
reper za svaku ustanovu.

Idealno je kada je obim kontrole na neophodnom minimumu, koji
osigurava izbjegavanje neprijatnih iznenaenja i ostvarivanje
postavljenih radnih ciljeva.

5
 Devet principa kontrole

kontrola mora biti bazirana na ciljevima, planovima, politikama, strategijama i
procedurama, ime se obezbjeuju standardi prema kojima se mogu mjeriti
ostvareni rezultati;

kontrola mora biti postavljena na stratekim takama, jer nije mogue
kontrolisati sve aktivnosti i procese rada;

kontrola mora biti tana i objektivna (izmjerene vrijednosti trebaju odgovarati
realnim vrijednostima);

kontrola mora davati razumljive rezultate, na osnovu koji se mogu uoiti i
otkloniti neusaglaenosti u radu;

kontrola mora biti pravovremena (omoguavati da se blagovremeno primjene
korektivne mjere);

kontrola mora biti fleksibilna (pristup kontroli se mora prilagoavati promjenama
okruenja);

kontrola mora biti ekonomina (njeni trokovi trebaju biti nii od ekonomske
koristi koja se njome ostvaruje);

kontrola mora biti vezana za menaderske pozicije u organizaciji, jer razliiti
nivoi menadera imaju razliite potrebe i zahtjeve za kontrolom;

kontrola mora biti prilagoena postojeem modelu organizacije rada.

Primjeri internih provjera rada

u zdravstvenim ustanovama

Interna revizija (Zakon o internoj reviziji u

javnom sektoru Republike Srpske)

Interna provjera sistema upravljanja kvalitetom
(meunarodni ISO standardi)

Nadzor na radom osoblja u laboratorijama
(standard ISO 15189)

Nadzor nad mjerama kontrole infekcija
(Standardi za sertifikaciju domova zdravlja)

6
Eksterne provjere rada zdravstvenih
ustanova u Republici Srpskoj (1)
1. Zakon o zdravstvenoj zatiti (struni nadzor
od strane Ministarstva zdravlja i socijalne
zatite)
2. Pravilnik o nainu i postupku kontrole
provoenja ugovora (kontrola sprovoenja
ugovora zakljuenih sa Fondom zdravstvenog
osiguranja)
3. Pravilnik o postupku sertifikacije
zdravstvene ustanova i sadraju registra
sertifikovanih ustanova (sertifikacija od
strane ASKVA-e)

Eksterne provjere rada zdravstvenih

ustanova u Republici Srpskoj (2)
4. Zakon o inspekcijama u Republici Srpskoj
(zdravstvene inspekcija, urbanistiko-
graevinska i ekoloka inspekcija, inspekcija
rada, inspekcija za hranu, tehnika inspekcija,
saobraajna inspekcija, inspekcija zatite od
poara)
5. Zakon o zatiti linih podataka u BiH
(inspekcija od strane Agencije za zatitu linih
podataka)
6. Zakon o reviziji javnog sektora Republike
Srpske (revizija javnih ustanova od strane
Glavne slube za reviziju javnog sektora)

7
Eksterne provjere rada zdravstvenih
ustanova u Republici Srpskoj (3)
7. Zakon o radijacijskoj i nuklearnoj sigurnosti
u BiH (inspekcija od strane Dravne
regulatorne agencije za radijacionu i nuklearnu
bezbjednost)
8. Zakon o poreskom postupku Republike
Srpske (kontrola zakonitosti i pravilnosti
primjene poreskih propisa od strane Poreske
uprave)
9. Zakon o fiskalnim kasama (kontrola
registrovanja prometa preko fiskalne kase od
strane Poreske uprave)

Kljuna pitanja

Zato je kontrola znaajna za menadere

zdravstvenih ustanova?

Kako su povezani kontrola i planiranje rada?

Koje interne provjere rada postoje u

zdravstvenim ustanovama?

Kojim eksternim provjerama rada su
izloene zdravstvene ustanove?

8
 Sljedea tema

UPRAVLJANJE LJUDSKIM
RESURSIMA U
ZDRAVSTVENIM
USTANOVAMA