Professional Documents
Culture Documents
23 Zakon o Rudarstvu FBiH (26-10)
23 Zakon o Rudarstvu FBiH (26-10)
473
UKAZ
Broj 01-02-224/10
29. aprila 2010. godine
Sarajevo
Predsjednica
Borjana Krito, s. r.
ZAKON
I. OPE ODREDBE
lan 1.
Predmet Zakona
Ovim zakonom ureuje se: pravni status rudnog blaga, odnosno mineralnih sirovina,
nain i uvjeti upravljanja mineralnim sirovinama, zatita, izvoenje rudarskih radova,
mjere zatite na radu, obustava izvoenja i trajni prekid rudarskih radova, tehnika
dokumentacija i projektovanje, rudarska mjerenja i rudarski planovi, inspekcijski nadzor,
zatita i ureenje prostora, kaznene odredbe i druga pitanja vezana uz upravljanje
mineralnim sirovinama na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu:
Federacija).
lan 2.
Znaenje izraza
10. vaenje obuhvata sve potrebne radnje da se doe do mineralne sirovine u leitu -
otvaranje, priprema za otkopavanje, otkopavanje i doprema na obogaivanje i /ili
skladitenje;
12. prerada ili oplemenjivanje mineralnih sirovina, prema ovom zakonu, jeste
odabiranje, sortiranje, odrobljenje, mljevenje i suenje mineralne sirovine, odvajanje
korisnog minerala od pratee jalovine, te odvajanje pojedinih mineralnih komponenata,
kao i odstranjivanje neistoa i vode iz nafte i prirodnog gasa kada su navedene radnje u
tehnolokoj vezi sa eksploatacijom;
15. eksploataciono polje je dio zemljine povrine ogranieno pravim linijama, prirodnim
ili vjetakim granicama koje se prostiru do odreene dubine zemlje izmeu vertikalnih
ravni poloenih kroz te granice, sa oznaenim takama i definiranim koordinatama;
17. geotermalni energetski izvor je izvor toplote uvjetovan zemljinom toplotom koja se
odraava kroz termalne fluide i toplotni efekt stijena;
18. sigurnosni stub je zatitno podruje gdje nije dozvoljeno otkopavanje mineralnih
sirovina, kojim se zatiuju podzemni i povrinski objekti i dobra od opeg interesa;
19. metoda otkopavanja je niz tehnikih postupaka, mjera, procesa i redoslijeda radnji
kod otkopavanja mineralnih sirovina sa rudarskim radovima u okviru konstrukcijski
odreenih elemenata otkopnog polja ili otkopnog radilita;
21. postrojenje je skup ureaja i instalacija povezanih u funkcionalnu cjelinu kod kojih
zajednika funkcija slui istom zajednikom cilju;
22. otkopno polje ili revir je ogranieno podruje za otkopavanje sa zasebnim ulaznim i
izlaznim komunikacijskim putevima i putevima za zranu struju sa specifinim
konstrukciono odreenim elementima, koje se moe podijeliti na blokove, etae,
horizonte i pojedinana radilita;
23. otkopno radilite je dio otkopnog polja gdje se izvode radovi. Radilita imaju svoj
naziv;
24. klasifikacija i kategorizacija mineralnih sirovina je postupak kojim se mineralne
sirovine razvrstavaju u klase i kategorije prema osobinama, mogunostima primjene,
izdanostima, stepenu istraenosti i ekonomske opravdanosti;
26. pojave mineralnih sirovina su mineralne sirovine koje nisu dovoljno istraene ili
izdane za ekonominu eksploataciju;
27. rudno blago su sve mineralne sirovine iz lana 7. ovog zakona koje se eksploatiu
pod uvjetima i na nain propisan ovim zakonom;
32. rudarska metoda rada je metoda kod koje se primjenjuje tehnologija odreena
tehnikim propisima i propisima iz oblasti zatite na radu u rudarstvu;
33. jedinica mjere mineralne sirovine u vrstom stanju je kubni metar mineralne
sirovine u leitu;
34. vrsto stanje mineralne sirovine podrazumijeva primarno stanje mineralne sirovine
u leitu;
37. izvoa je privredno drutvo koje ima odobrenje nadlenog organa za izvoenje
rudarskih radova ili pojedinih tehnolokih cjelina;
38. izvoa rudarskih i drugih radova je privredno drutvo koje je upisano u sudski
registar i koje je organu nadlenom za inspekcijski nadzor dostavilo obavjetenje o
poetku obavljanja djelatnosti i ispunjavanju uvjeta tehnike opremljenosti, zatite na
radu, zatite i unapreenja ivotne sredine i drugih uvjeta propisanih za obavljanje te ili
tih djelatnosti;
39. rudnike vode su vode koje se nalaze na prostoru gdje se vri ili je zavrena
eksploatacija mineralnih sirovina, odlagalitima iskopanog zemljanog materijala,
jalovitima i koje se dreniraju u susjedna vodna tijela ukljuujui povrinske vodne
tokove, podzemne vode, jezera, movare i more.
lan 3.
Svrha Zakona
lan 4.
Upravljanje mineralnim sirovinama
lan 5.
Primjena Zakona
lan 6.
Rudarska djelatnost
lan 7.
Mineralne sirovine
Upravljanje mineralnim sirovinama iz lana 7. stav 1. ta. 1,. 2. i 3. ovog zakona vri
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije (u daljnjem tekstu: Federalno
ministarstvo).
Upravljanje mineralnim sirovinama iz lana 7. stav 1. ta. 4,. 5. i 6. ovog zakona vre
kantonalna ministarstva nadlena za rudarstvo.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) ima pravo
donijeti odluku za eksploataciju mineralne sirovine od posebnog interesa za Federaciju.
lan 8.
Rudarski radovi
4. sve vrste miniranja na povrini i/ili ispod zemlje, primarna i sekundarna miniranja i
sva masovna miniranja kod otkopnih i drugih rudarskih radova;
5. odlaganje otkrivke i drugih materijala koji nastaju pri izvoenju rudarskih istranih
radova i eksploataciji mineralnih sirovina;
10. izrada tunela, galerija i drugih podzemnih prostorija, nasipa, usjeka, deponija,
odlagalita, etanih puteva, odvodnih kanala i graevinskih objekata rudarskim
metodama rada na povrini i/ili ispod zemlje, jamskih iskopa kao i podgraivanja u toku
izvoenja rudarskih istranih radova i eksploatacije mineralnih sirovina i etanih i drugih
puteva u eksploatacionom polju;
14. crpljenje podzemnih voda - buotinska eksploatacija iz lana 2. taka 11. ovog
zakona, kao i crpljenje podzemnih i povrinskih voda, te regulacija vodotoka na povrini
koji se nalaze unutar leita u cilju stvaranja uvjeta za eksploataciju predmetnog leita;
lan 9.
Rudarski objekti i postrojenja
lan 10.
Pravo na eksploataciju mineralnih sirovina
Pravo iz stava 1. ovog lana moe se prenijeti na drugo pravno lice uz saglasnost organa
koji je to pravo dodijelilo.
Pravo eksploatacije mineralnih sirovina moe stei domae i strano pravno lice pod
uvjetima i na nain propisan ovim zakonom.
lana 11.
Eksploataciono polje
lan 12.
Zabrana eksploatacije mineralnih sirovina pri izvoenju graevinskih radova
Privredno drutvo, odnosno izvoa rudarskih radova kada prilikom iskopa temelja za
graevinski objekat naie na pojavu bilo koje mineralne sirovine iz lana 7. ovog Zakona
mora o tome obavijestiti Federalno ministarstvo, odnosno kantonalno ministarstvo
nadleno za rudarstvo koje e donijeti odluku o daljnjnim aktivnostima.
lan 13.
Strategija upravljanja mineralnim sirovinama
Strategiju upravljanja mineralnim sirovinama priprema Federalno ministarstvo.
lan 14.
Plan upravljanja mineralnim sirovinama
lan 15.
Plan upravljanja mineralnim sirovinama i prostorno planiranje
lan 16.
Uvjeti za izvoenje radova
Rudarsku djelatnost moe obavljati privredno drutvo upisano u registar drutava, koje
je organu nadlenom za inspekcijski nadzor dostavilo obavjetenje o poetku obavljanja
djelatnosti i ispunjavanju uvjeta tehnike opremljenosti, zatite na radu, zatite i
unapreenja ivotne sredine i drugih uvjeta propisanih za obavljanje te ili tih djelatnosti.
Kada privredno drutvo izvoenje radova povjerava drugom privrednom drutvu tada je
obavezno zakljuiti odgovarajui ugovor sa izvoaem radova koji ispunjava propisane
uvjete iz stava 1. ovog lana.
lan 17.
Nain izvoenja rudarskih radova
Pri obavljanju rudarske djelatnosti privredno drutvo, odnosno izvoa rudarskih radova
mora potovati tehnike propise i normative u rudarstvu (u daljnjem tekstu: tehniki
propisi), propise o zatiti na radu, zatiti okolia, uvjete utvrene u urbanistikoj
saglasnosti i druge propise, osigurati lina zatitna sredstva zaposlenicima i provoditi
propise o zatiti ljudi i imovine.
lan 18.
Vie izvoaa rudarskih radova
Kada u istom rudnikom prostoru radove izvode dva ili vie izvoaa rudarskih radova
privredno drutvo gdje se izvode radovi duno je osigurati provoenje svih mjera zatite
na radu i zatite zdravlja zaposlenika.
Zaposlenici izvoaa rudarskih radova iz stava 1. ovog lana moraju biti upoznati sa
propisima i mjerama zatite na radu, te opasnostima koje mogu nastati tokom izvoenja
radova.
Prije poetka izvoenja rudarskih radova privredno drutvo gdje se izvode rudarski radovi
i izvoa rudarskih radova meusobne obaveze i odgovornosti u provoenju mjera zatite
na radu i zatite zdravlja zaposlenika regulirat e pisanim ugovorom.
lan 19.
Propisi pri izvoenju rudarskih radova
Za provoenje tehnikih mjera i mjera zatite pri izvoenju rudarskih radova federalni
ministar donosi propise za radove iz sljedeih oblasti:
4. radovi na povrini i/ili ispod zemlje koji nisu vezani uz radove eksploatacije
mineralnih sirovina;
Dodatne posebnosti za izvoenje radova iz stava 1. ovog lana mogu se utvrditi opim
aktom izvoaa rudarskih radova uz primjenu propisa iz stava 1. ovog lana, kao i drugih
propisa koji se primjenjuju kod izvoenja rudarskih radova.
Ako se rudarskim radovima izrauju podzemni objekti kojima nije namjena eksploatacija
mineralnih sirovina, prilikom njihovog izvoenja, pored propisa iz stava 1. ovog lana,
moraju se primjenjivati tehniki i drugi propisi o graenju tih objekata.
Poslije izvrenih radova iskopa i osnovnog podgraivanja iz stava 3. ovog lana vri se
tehniki pregled izvrenog iskopa, odnosno osnovnog podgraivanja i o tome izdaje
odgovarajua saglasnost.
Saglasnost za mineralne sirovine iz lana 7. stav 1. ta. 1., 2. i 3. izdaje Federalno
ministarstvo, a za mineralne sirovine iz lana 7. stav 1. ta. 4,. 5. i 6. izdaju kantonalna
ministarstva nadlena za rudarstvo.
Propise koji ureuju zatitu na radu i zatitu zdravlja zaposlenika u rudarstvu iz stava 1.
ovog lana donosi federalni ministar, uz saglasnost sa federalnim ministrima nadlenim
za rad i zdravstvo.
lan 20.
Sluba spaavanja, vatrogasna sluba i sluba prve pomoi
Privredno drutvo duno je organizirati vatrogasnu slubu i slubu prve pomoi ili
zakljuiti ugovor sa odgovarajuim slubama u mjestu gdje se nalazi privredno drutvo.
lan 21.
Postupak kod pojava iznenadnih opasnosti
O svim pojavama opasnosti iz stava 1. ovog lana odgovorno lice privrednog drutva
duno je odmah obavijestiti nadlenu rudarsku inspekciju.
U sluaju pojave opasnosti kada je ugroena sigurnost zaposlenih, objekata i opreme pri
izvoenju rudarskih radova, akciju spaavanja vodi odgovorno lice odreeno opim
aktom privrednog drutva.
Ako rudarski inspektor utvrdi da voenje akcije spaavanja nije dovoljno struno i
efikasno, usmeno e odrediti odgovarajuu upravnu mjeru.
Privredno drutvo duno je u sluaju rudarske nesree u drugom privrednom drutvu
pruiti odgovarajuu pomo, kao i na poziv rudarskog inspektora, odnosno ugroenog
privrednog drutva.
lan 22.
Provoenje strunih poslova u oblasti zatite na radu i zdravlja zaposlenika na radu
Privredno drutvo, odnosno izvoai rudarskih radova moraju provoditi i osigurati nadzor
nad primjenom tehnikih propisa i propisa iz podruja zatite na radu i zatite zdravlja
zaposlenika.
7. obavljanje i drugih poslova i ovlatenja koja su joj data opim aktom privrednog
drutva.
Zadatke slube zatite na radu obavlja potreban broj lica visoke strune spreme
odgovarajue struke koja imaju najmanje dvije godine radnog iskustva steenog nakon
poloenog strunog ispita.
Izuzetno, poslove neposredne kontrole provoenja mjera zatite na radu mogu obavljati i
lica koja imaju viu ili srednju strunu spremu odgovarajueg smjera i pet godina radnog
iskustva steenog nakon poloenog strunog ispita.
Rukovodilac slube zatite na radu kod podzemnog naina eksploatacije mineralnih
sirovina moe biti lice sa visokom strunom spremom, rudarski fakultet i fakultet
sigurnosti i pomoi, i koje ima najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima
tehnikog rukovoenja u jami.
Privredno drutvo, odnosno izvoa rudarskih radova mora prije poetka izvoenja
radova izraditi uputstva koja e sadravati nain izvoenja radova i mjere zatite koje se
moraju provoditi pri izvoenju radova u cilju zatite ivota i zdravlja zaposlenika.
Uputstva se moraju pravovremeno usklaivati sa nastalim promjenama uvjeta rada.
lan 23.
Rukovodea lica u rudarstvu
Poslove i zadatke strunog rukovoenja pri izvoenju rudarskih radova, izradi i reviziji
rudarskih projekata, vrenju nadzora, samostalnom obavljanju rudarskih mjerenja i
druge poslove pri eksploataciji mineralnih sirovina mogu obavljati zaposlenici koji
ispunjavaju propisane uvjete strune spreme i radnog iskustva i koji su poloili struni
ispit.
Privredno drutvo duno je svojim opim aktom utvrditi obavezu strunog usavravanja i
provjeru strune osposobljenosti za zaposlenike koji rade na poslovima za koje je, prema
odredbama ovog zakona, propisana struna sprema i radno iskustvo.
Poslove iz stava 1. ovog lana u jamama ugroenim metanom i/ili opasnom ugljenom
prainom mogu obavljati samo lica koja, pored ovih zakonom propisanih uvjeta u
pogledu strune spreme, radnog iskustva i strunog ispita, imaju najmanje tri godine
radnog iskustva od ega najmanje dvije godine radnog iskustva steenog nakon
poloenog strunog ispita u ovakvim jamama.
Izuzetno, poslove iz stava 1. ovog lana mogu obavljati i zaposlenici koji su radili
najmanje etiri godine u jamama od ega najmanje dvije godine u jamama ugroenim
metanom i opasnom ugljenom prainom.
lan 24.
Glavno tehniko rukovoenje u jamskoj i povrinskoj eksploataciji
lan 26.
Tehniko rukovoenje
lan 27.
Rudarska mjerenja
lan 28.
Nadzornik u rudarskim objektima
Poslove nadzornika u rudarskim objektima moe obavljati zaposlenik koji ima najmanje
srednju strunu spremu odgovarajueg smjera i dvije godine radnog iskustva steenog
nakon poloenog strunog ispita.
lan 29.
Poslovoa u rudarskim objektima
Poslove poslovoe u rudarskim objektima moe obavljati zaposlenik koji ima najmanje tri
godine radnog iskustva na poslovima nadzornika u odgovarajuem objektu.
lan 30.
Samostalno rukovanje eksplozivnim sredstvima
lan 31.
Struna sprema
Pod kolama i fakultetima odgovarajue struke za obavljanje poslova iz l. od 24. do 30.
ovog zakona podrazumijevaju se za poslove:
10. tehniko rukovoenje eksploatacijom nafte i gasa - rudarski, geoloki ili rudarsko-
naftni fakultet;
15. rudarsko mjerenje - geodetska ili rudarska tehnika kola odnosno geodetski ili
rudarski fakultet;
lan 32.
Struni ispit
Struni ispit za tehniko rukovoenje, nadzor nad rudarskim radovima i samostalno
obavljanje rudarskih mjerenja polau kandidati koji imaju strunu spremu propisanu
ovim zakonom i najmanje jednu godinu radnog iskustva u oblasti rudarstva nakon
sticanja strune spreme.
lan 33.
Polaganje strunog ispita
Struni ispit iz lana 32. polae se pred komisijom koju imenuje federalni ministar.
lan 34.
Radno iskustvo
Pod radnim iskustvom u smislu odredbi l. od 23. do 30. ovog zakona smatra se iskustvo
na odgovarajuim poslovima u rudarstvu steeno nakon sticanja strune spreme koja je
uvjet za rad na odreenom radnom mjestu, odnosno iskustvo steeno nakon poloenog
strunog ispita u sluajevima propisanim ovim zakonom.
lan 35.
Izvoenje i nadzor rudarskih radova
Privredno drutvo, odnosno izvoa rudarskih radova mora osigurati izvoenje radova
prema tehnikoj dokumentaciji, tehnikim propisima i propisima o zatiti ivota i zdravlja
zaposlenika, a pri graenju drugih objekata i odredbe koje vae za graenje tih
objekata.
Privredno drutvo, odnosno izvoa rudarskih radova obavezan je osigurati stalni nadzor
nad svim rudarskim radovima, postrojenjima i ureajima i instalacijama u svim
smjenama od strunih lica ili posredstvom ureaja za kontrolu i daljinsko upravljanje.
lan 36.
Knjiga rudarskog nadzora
Privredno drutvo duno je voditi knjigu rudarskog nadzora u koju se unose nareenja
nadlenog rudarskog inspektora izdata na licu mjesta pri vrenju nadzora u rudarskim
objektima u sluaju neposredne opasnosti po ivot i zdravlje ljudi i materijalnih dobara.
lan 37.
Dozvole
Za izvoenje rudarskih radova iz lana 8. ovog zakona, koji se odnose neposredno na
eksploataciju mineralnih sirovina potrebno je od Federalnog ministarstva, odnosno
kantonalnog ministarstva nadlenog za rudarstvo pribaviti sljedee dozvole:
1. dozvola za eksploataciju;
Dozvole iz stava 1.ovog lana ta. 1., 2., 3., 4., 6. i 7. za mineralne sirovine iz lana 7.
stav 1. ta. 1., 2. i 3. ovog zakona izdaje Federalno ministarstvo.
Dozvole iz stava 1. ovog lana ta. 1., 2., 3., 4., 6. i 7. za mineralne sirovine iz lana 7.
stav 1. ta. 4., 5. i 6. ovog zakona izdaju kantonalna ministarstva nadlena za
rudarstvo.
Dozvole iz stava 3. ovog lana za mineralne sirovine ije se eksploataciono polje protee
na vie kantona izdaje Federalno ministarstvo.
lan 38.
Zahtjev za izdavanje dozvole i sadraj dozvole za eksploataciju
1. ugovor o koncesiji;
lan 39.
Ukidanje dozvole za eksploataciju
lan 40.
Prestanak vaenja dozvole za eksploataciju
1. vaeu dozvolu;
lan 42.
Dozvola za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije
1. ugovor o koncesiji;
3. urbanistiku saglasnost;
4. okolinsku dozvolu;
9. roku obustave.
lan 43.
Dozvola za izvoenje radova prema rudarskom projektu
Uz zahtjev za dobivanje dozvole iz stava 1. ovog lana privredno drutvo ili izvoa
rudarskih radova mora priloiti:
1. ugovor o koncesiji;
8. vodnu saglasnost.
1. naziv privrednog drutva ili izvoaa rudarskih radova kojem je izdata dozvola za
izvoenje radova;
b. urbanistiku saglasnost i
d. ko je revident.
lan 44.
Privremena dozvola za izvoenje rudarskih radova
Za uvoenje nove otkopne metode kod eksploatacije mine- ralnih sirovina, Federalno
ministarstvo, odnosno kantonalno ministarstvo nadleno za rudarstvo moe izdati
privremenu dozvolu za izvoenje rudarskih radova u trajanju od najdue dvije godine.
Uz zahtjev za izdavanje dozvole iz st. 1. i 2. ovog lana privredno drutvo mora priloiti
sljedee dokumente:
lan 45.
Konana dozvola
Konanu dozvolu kojom se odreuju zatitne mjere kod upotrebe otkopne metode,
tehnologije ili postrojenja iz lana 44. ovog zakona, privrednom drutvu izdaje Federalno
ministarstvo, odnosno kantonalno ministarstvo nadleno za rudarstvo poslije predoenja
dokaza o ispravnosti otkopne metode, tehnologije i postrojenja.
lan 46.
Poetak izvoenja rudarskih radova
Privredno drutvo ili izvoa rudarskih radova kojem je izdata dozvola iz lana 37. stav 1.
taka 3. ovog zakona mora, najkasnije 15 dana prije poetka izvoenja rudarskih radova,
nadlenoj rudarskoj inspekciji prijaviti poetak izvoenja rudarskih radova i lica koja e
obavljati poslove tehnikog i glavnog tehnikog rukovoenja rudarskim radovima, kao i
lica koja e obavljati poslove tehnikog nadzora, ako se rudarskim radovima grade
objekti.
Privredno drutvo ili izvoa rudarskih radova mora rudarskoj inspekciji prijaviti
prestanak rudarskih radova, ako prijavom poetka radova nije odreen rok trajanja i
okonanja radova.
lan 47.
Dozvola za upotrebu rudarskih objekata, postrojenja,
ureaja i instalacija
Upotrebna dozvola
U radu strune komisije iz stava 5. ovog lana uestvuju i predstavnici organa koji je
izdao urbanistiku saglasnost i okolinsku dozvolu.
4. spisak kadrova;
6. vodnu dozvolu.
5. konstataciju da:
lan 48.
Dozvola za obavljanje periodinih pregleda orua za rad i ureaja i ispitivanje fizikih,
hemijskih i biolokih uticaja i izdavanje odgovarajuih isprava u rudarstvu
2. nosioce poslova iz take 1. ovog stava koji moraju ispunjavati uvjete propisane l.
od 72. do 81. ovog zakona;
4. odgovarajui prostor i
lan 49.
Okolinska dozvola i urbanistika saglasnost
Okolinska dozvola je upravni akt koji izdaje nadleni organ u skladu sa propisom koji
ureuje zatitu okolia u Federaciji.
Urbanistika saglasnost je upravni akt koji izdaje nadleni organ u skladu sa propisom
koji ureuje prostorno planiranje i koritenje zemljita u Federaciji.
lan 50.
Obaveze u provoenju mjera
lan 51.
Poduzimanje mjera za zatitu ivota graana i osiguranje imovine
Pri izvoenju rudarskih radova privredno drutvo, odnosno izvoa rudarskih radova
duan je poduzeti mjere potrebne za zatitu ivota i zdravlja graana kao i osiguranje
imovine prema vaeim propisima.
Vlasnici i korisnici zemljita i objekata na eksploatacionom polju, kao i ostali graani pri
kretanju ili radu duni su se pridravati mjera zatite koje je propisalo privredno drutvo,
odnosno izvoa rudarskih radova.
lan 52.
Upoznavanje sa propisima
Svaki zaposlenik koji zasnuje radni odnos u privrednom drutvu mora se prije
rasporeivanja na poslove, odnosno zadatke upoznati sa poslom koji e obavljati,
propisima i mjerama zatite na radu i mjerama zatite od poara, sa opasnostima koje
mogu nastati u poslu, kao i sa organiziranjem i provoenjem zatite na radu u
privrednom drutvu.
lan 53.
Uvoenje u posao
Zaposlenik koji se prvi put rasporeuje na rudarske poslove mora se najmanje 15 dana u
smjeni u kojoj je rasporeen uvoditi u posao pod neposrednim nadzorom instruktora
kojeg odredi ovlateno odgovorno lice u privrednom drutvu i u tom periodu zaposlenik
ne moe biti rasporeen na stalne poslove i zadatke.
Zaposlenik je duan u toku rada stalno upotpunjavati i usavravati svoja znanja iz oblasti
zatite na radu.
Uvoenje zaposlenika u rudarski posao mora biti regulirano internim aktom privrednog
drutva.
lan 54.
Poznavanje propisa iz oblasti zatite na radu
Privredno drutvo, odnosno izvoa rudarskih radova duan je putem strune komisije
najmanje jedanput godinje vriti provjeru poznavanja propisa o tehnikim mjerama i o
zatiti na radu, kao i plana odbrane i akcije spaavanja u sluajevima iznenadnih udesa,
nadzornog i tehnikog osoblja, palioca mina, visokokvalifikovanih i kvalifikovanih
zaposlenika iji je rad neposredno vezan uz rudarske radove.
lan 55.
Sankcije za nepoznavanje propisa
Zaposlenici koji ne pokau zadovoljavajue poznavanje propisa o tehnikim mjerama i o
mjerama zatite na radu, a naroito o provoenju plana odbrane i akcije spaavanja ne
mogu obavljati poslove dok se ponovnom provjerom ne utvrdi da su ovladali tim
znanjima.
lan 56.
Privremeno udaljavanje zaposlenika sa posla
lan 57.
Privremena obustava
Privremenu planiranu obustavu radova privredno drutvo ili izvoa rudarskih radova
mora prijaviti Federalnom ministar- stvu, odnosno kantonalnom ministarstvu nadlenom
za rudarstvo i nadlenoj rudarskoj inspekciji najmanje osam dana prije obustave radova.
Postupak je isti kod ponovnog poetka radova.
Ako je obustava iz stava 3. ovog lana oekivana i traje due od 30 dana, privredno
drutvo ili izvoa rudarskih radova duan je:
Privremeni prekid izvoenja rudarskih radova je prekid koji ne traje due od jedne
godine.
lan 58.
Potpuna i trajna obustava rudarskih radova
U sluaju da privredno drutvo iz bilo kojeg razloga odlui potpuno i trajno obustaviti
izvoenje rudarskih radova na eksploataciji mineralnih sirovina na svim objektima ili na
samo jednom objektu na kojem se izvode rudarski radovi, mora pri tome potovati
odredbe ovog zakona.
Potpunu ili trajnu obustavu izvoenja rudarskih radova eksploatacije mineralnih sirovina
privredno drutvo mora prijaviti Federalnom ministarstvu, odnosno kantonalnom
ministarstvu nadlenom za rudarstvo i nadlenoj rudarskoj inspekciji u roku od 15 dana
prije poetka obustave radova.
lan 59.
Sanacija i rekultivacija posljedica rudarskih radova na okoli
Poslije dobijanja dozvole za obustavu eksploatacije mineralne sirovine iz lana 37. taka
2. ovog zakona, privredno drutvo mora izvriti konanu sanaciju zemljita i rekultivaciju
okolia i otkloniti posljedice nastale pri izvoenju rudarskih radova, a na osnovu projekta
sanacije i rekultivacije.
Privredno drutvo duno je, prema projektu izvoenja rudarskih radova, u kontinuitetu
vriti sanaciju zemljita i tehniku rekultivaciju devastiranih povrina nastalih usljed
rudarskih radova.
Prije obavljanja konane sanacije privredno drutvo duno je provesti mjere osiguranja
kako bi se trajno iskljuile opasnosti po ivot i zdravlje ljudi i imovine i mogui uzronici
zagaenja okolia, odnosno tete na objektima i okoliu.
O izvrenim radnjama iz st. 1., 2. i 3. ovog lana privredno drutvo duno je obavijestiti
Federalno ministarstvo, odnosno kantonalno ministarstvo nadleno za rudarstvo,
nadlenu rudarsku inspekciju i federalnu, odnosno kantonalnu inspekciju za okoli.
lan 60.
Prestanak prava i obaveza
Prava i obaveze iz dozvola reguliranih lanom 37. stav 1. ta. od 1. do 7. ovog zakona
prestaju sa odlukom koju izdaje isti organ koji je izdao navedene dozvole.
Prestankom ugovora o koncesiji prava iz dozvola reguliranih lanom 37. stav 1. ta. 3.,
4., 6. i 7. ovog Zakona prestaju sa odlukom koju izdaje isti organ koji je izdao navedene
dozvole.
lan 61.
Otklanjanje posljedica rudarskih radova
Privredno drutvo pokriva sve trokove za otklanjanje teta nastalih kao posljedica
rudarskih radova.
lan 62.
lan 63.
Tehnika dokumentacija
1. rudarski projekti;
lan 64.
Usklaenost tehnike dokumentacije
Tehnika dokumentacija iz lana 63. ovog zakona mora biti usklaena sa:
lan 65.
Vrste rudarskih projekata
Sadraj, redoslijed izrade, sastavne dijelove i nain izrade rudarskih projekata propisuje
federalni ministar.
lan 66.
Glavni rudarski projekt
Projekt iz stava 1. ovog lana izrauje se na osnovu bilansnih rezervi mineralnih sirovina
A, B i C 1 kategorije, sadranih na prostoru koji je obuhvaen projektom.
Dio bilansnih rezervi A + B mora biti najmanje 60% od ega rezerve kategorije A ne
mogu biti manje od 10%.
lan 67.
Dopunski rudarski projekt
Dopunski rudarski projekt radi se kao dopuna glavnom rudarskom projektu za izvoenje
rudarskih radova, gradnju objekata i postrojenja u postojeim rudnicima, za rudarske
radove na otvaranju i eksploataciji novih horizonata, revira, otkopnih polja ili dijela sloja i
rudnih tijela, dijelova tenih i gasovitih leita, izgradnju i rekonstrukciju rudarskih
objekata direktno vezanih uz eksploataciju mineralnih sirovina, izgradnju skladita
eksplozivnih sredstava, otkopnu metodu i izmjenu otkopne metode, tehnologije i
postrojenja i dodatna rjeenja u okviru rudnike sigurnosti i kolektivne zatite, djeliminu
ili potpunu eksploataciju zatitnih stubova i tehniku rekultivaciju.
lan 68.
Pojednostavljeni rudarski projekt
lan 70.
Ponovna eksploatacija
lan 71.
Izrada elaborata i kategorizacija jama i jamskih prostorija
lan 72.
Izrada rudarskih projekata
Izradu rudarskih projekata moe vriti privredno drutvo registrirano za obavljanje tih
poslova koje pored opih ispunjava i uvjet da u radnom odnosu ima najmanje tri
zaposlenika od ega najmanje jednog zaposlenika one struke za koju se radi projekt
(geoloka, rudarska, elektrotehnika, geodetska, rudarsko- mjeraka, mainska i
graevinska).
lan 73.
Osposobljenost lica za izradu rudarskih projekata
U privrednom drutvu iz lana 72. ovog Zakona rudarski projekt moe izraivati
projektant - diplomirani inenjer odnosne struke, koji ima poloen struni ispit i najmanje
pet godina radnog iskustva, od ega najmanje tri godine u privrednom drutvu na
poslovima one vrste za koje se izrauje projekt (rudarski, geoloki, geodetski, rudarsko-
mjeraki, elektrotehniki, mainski, graevinski i dr.).
Kada u izradi rudarskog projekta uestvuje vie projektanata mora se odrediti glavni
projektant.
Projektantski nadzor nad izvoenjem rudarskih radova moe vriti lice koje ispunjava
uvjete odreene za projektanta.
lan 74.
Ovlatena lica
Ovlateno lice privrednog drutva mora uz rudarski projekt priloiti dokaz da projektant i
glavni projektant rudarskog projekta ispunjavaju uvjete iz lana 73. stav 1. ovog
Zakona.
lan 75.
Pisana izjava
Projektant koji je izradio rudarski projekt ili dio rudarskog projekta i glavni projektant
rudarskog projekta pisanom izjavom potvruju da su u projektu primijenjeni uvjeti iz
lana 63. ovog zakona.
Privredno drutvo u kojem je izraen projekt ili dio rudarskog projekta duno je pisanu
izjavu iz stava 1. ovog lana priloiti uz izraeni rudarski projekt, odnosno dio rudarskog
projekta kao poseban akt.
lan 76.
Revizija rudarskog projekta
Rudarski projekti iz lana 65. ovog Zakona podlijeu reviziji u pogledu primjene odredbi
l. 64. i 75. ovog zakona.
lan 77.
Pravo revizije
Reviziju rudarskog projekta vri privredno drutvo za svoje potrebe ili drugo privredno
drutvo koje je registrirano i ima odobrenje za obavljanje poslova revizije rudarskih
projekata.
Revizija rudarskog projekta vri se putem revidenta koji ima strunu spremu i radno
iskustvo iz lana 73. ovog zakona i zakljuen ugovor o radu na neodreeno vrijeme sa
privrednim drutvom u kojem se vri revizija rudarskog projekta.
Reviziju rudarskog projekta ne moe vriti zaposlenik organa uprave, lice koje je
uestvovalo u izradi projekta i privredno drutvo, odnosno zaposlenik u privrednom
drutvu u kojem je izraen projekt.
lan 78.
Zadatak revidenta
lan 79.
Reviziona klauzula
Uz revidirani projekt privredno drutvo iz stava 1. ovog lana prilae izvod o upisu u
sudski registar i odobrenje nadlenog organa za obavljanje poslova revizije rudarskih
projekata i dokaze da revidenti rudarskog projekta ispunjavaju uvjete iz lana 72. ovog
zakona kao i izvjetaj revidenata o izvrenoj reviziji.
lan 80.
Izmjene u projektu za izvoenje radova
Novi projekti iz st. 1. i 2. ovog lana odobravaju se na nain utvren u l. 37. i 43. ovog
Zakona.
lan 81.
Planovi i karte
lan 82.
Dostava i izrada planova i karata
Kopije rudarskih planova i karata iz lana 81. ovog zakona moraju se dostaviti
Federalnom ministarstvu, odnosno kantonalnom ministarstvu nadlenom za rudarstvo na
njegov zahtjev.
Nain i uvjete za izvoenje rudarskih mjerenja, izradu rudarskih planova i karata, njihova
razmjera, izbor sistema koordinata i voenje rudarsko-mjerake i druge dokumentacije
koja se upotrebljava pri izradi rudarske tehnike dokumentacije, propisuje federalni
ministar.
lan 83.
Obavezni planovi i karte
9. planove tektonike i
Planovi iz stava 1. ta. 4., 5., 6., 7. i 8. ovog lana moraju se dopunjavati svakog
mjeseca prema napredovanju rudarskih radova.
Ako se jamski radovi izvode u blizini starih radova ili naputenih dijelova jame ili prema
geolokim rasjedima, dopunjavanje planova vri se po potrebi u kraim rokovima.
lan 84.
Obavezni planovi i karte pri eksploataciji gasovitih i tekuih leita
lan 85.
Prikljuivanje rudarskih mjerenja
O svim izvrenim mjerenjima privredno drutvo duno je voditi mjerake knjige koje se
ovjeravaju prema propisima o ovjeri poslovnih knjiga.
lan 87.
Lica za obavljanje rudarskih mjerenja
Rudarska mjerenja vre i planove izrauju, odnosno dopunjavaju samo lica koja za ove
poslove imaju strunu kvalifikaciju (rudarski mjerai i geodeti).
Kod izrade novih rudarskih planova u njih se moraju prenijeti i svi detalji iz starih
rudarskih planova, kao to su stari jamski otvori, stari radovi i rasjedi, visinske kote i dr.
lan 88.
Koritenje zemljita za premjer
lan 89.
Dostavljanje planova
Kopije planova iz lana 83. ta. od 1. do 7. ovog zakona privredno drutvo duno je
dostaviti na zahtjev Federalnog ministarstva, odnosno kantonalnog ministarstva
nadlenog za rudarstvo.
Ako privredno drutvo ne izvri izmjene i dopune rudarskih planova svakih est mjeseci
federalni ministar, odnosno kantonalni ministar nadlean za rudarstvo odredit e izvoaa
koji e izmjene i dopune izvriti na troak privrednog drutva.
lan 90.
Plan eksploatacije mineralnih sirovina
lan 91.
Usklaenost rudarskih projekata sa propisima koji reguliraju zatitu okolia
Privredno drutvo ili izvoa rudarskih radova duan je rudarske projekte i nadzor o
uticaju svoje djelatnosti na okoli uskladiti sa propisima koji reguliraju zatitu okolia.
VIII. NADZOR
lan 92.
Nadzor
Nadzor nad provedbom ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona (iz
nadlenosti Federacije) vri Federalno ministarstvo.
Inspekcijski nadzor vri Federalna uprava za inspekcijske poslove na osnovu ovog zakona
i Zakona o inspekcijama u Federaciji BiH ("Slubene novine Federacije BiH", broj69/05).
lan 93.
Rudarska inspekcija
Inspekcijski nadzor nad provoenjem ovog Zakona i na osnovu njega donesenih propisa,
tehnikih propisa, propisa o zatiti od poara pri izvoenju rudarskih radova, propisa o
tehnikim normativima o zatiti na radu i zatite zdravlja zaposlenika i drugih propisa pri
eksploataciji mineralnih sirovina, te izvoenju drugih radova vri nadlena rudarska
inspekcija (u daljnjem tekstu: inspekcija) prema ovom zakonu i Zakonu o inspekcijama u
Federaciji BiH.
lan 94.
Rudarski inspektor
Poslove rudarskog inspektora (u daljnjem tekstu: inspektor) moe obavljati lice koje ima
visoku strunu spremu rudarskog, mainskog ili elektrotehnikog smjera, najmanje tri
godine radnog iskustva na poslovima tehnikog rukovoenja u privrednim drutvima koja
se bave eksploatacijom mineralnih sirovina, poloen struni ispit za tehniko rukovoenje
u rudarstvu i koje ispunjava uvjete iz lana 54. Zakona o inspekcijama u Federaciji BiH.
lan 95.
Nadlenost inspekcije
Inspekcija vri inspekcijski nadzor nad provoenjem zakona i propisa koji se odnose na:
7. izvoae radova;
lan 96.
Ovlatenja inspektora
Pri vrenju inspekcijskog nadzora inspektor ima ovlatenja:
7. uzeti potrebne podatke ili osnovne uzorke mineralnih sirovina ili drugog materijala;
Inspektor u svom radu primjenjuje i prava utvrena u l. 68. i 69. Zakona o inspekcijama
u Federaciji BiH.
lan 97.
Dunosti inspektora
Inspektor mora odmah na licu mjesta otpoeti sa istragom okolnosti pod kojima je dolo
do smrtnih sluajeva ili grupnih nesrea, odrediti mjere i na zahtjev nadlenog organa
izdati pisano miljenje o uzrocima nesree.
Inspektor mora najmanje jednom u est mjeseci izvriti nadzor nad izvoenjem rudarskih
radova u objektima koje ugroava metan, drugi gasovi, prodori vode, mulja i blata,
opasna ugljena praina, silikatna praina, ivina para, kao i prostor sa opasnim
radioaktivnim zraenjem i u sluajevima poveanog rizika od nastanka opasnosti.
Nadziranje rudarskih radova koji nisu obuhvaeni u stavu 2. ovog lana inspektor mora
vriti najmanje jednom godinje.
lan 98.
Dunosti privrednog drutva, odnosno izvoaa rudarskih radova
Privredno drutvo, odnosno izvoa rudarskih radova duan je omoguiti uvid u svu
dokumentaciju drutva, a na traenje inspektora odrediti jedno ili vie lica koja e
sudjelovati u utvrivanju injeninog stanja pri obavljanju inspekcijskog pregleda.
lan 99.
Zapisnik o inspekcijskom pregledu
Zapisnik osim navoda propisanih u Zakonu o upravnom postupku, sadri i navode koje je
neophodno navesti u obavljanju inspekcijskog pregleda.
Zapisnik o inspekcijskom pregledu je javna isprava osim onih dijelova zapisnika na koje
je subjekt nadzora dao primjedbu da nije pravilno sastavljen.
lan 100.
Upravne mjere
Kad inspektor utvrdi da privredno drutvo, odnosno izvoa rudarskih radova ne postupa
ili nepotpuno postupa prema obavezama koje su mu odreene propisima, duan je
prema utvrenom injeninom stanju u zapisniku o obavljenom inspekcijskom pregledu
naloiti odgovarajue upravne mjere i to:
10. ako se nedostaci i propusti odnose na mjere zatite na radu ili mjere za zatitu
ivota i zdravlja graana usljed kojih moe nastati neposredna opasnost po ivot i
zdravlje zaposlenika i drugih graana, inspektor e zabraniti rad u pogonu ili na
odreenim poslovima dok se postojei nedostaci ne otklone;
lan 101.
Privremena zabrana izvoenja rudarskih radova
3. pri koritenju sredstava rada, primjeni radnih postupaka, koritenju radnog prostora
koji nije zatien prijeti opasnost od povreda, ugroavanja zdravlja zaposlenika
privrednog drutva, odnosno izvoaa rudarskih radova i ako se zaposlenici ne
pridravaju odgovarajuih uputa za rad;
lan 102.
Zabrana izvoenja rudarskih radova
1. privredno drutvo, odnosno izvoa rudarskih radova izvodi rudarske radove bez
dozvole za izvoenje radova ili se rudarski radovi ne izvode prema odobrenoj projektnoj i
tehnikoj dokumentaciji, ili se rudarski radovi izvode suprotno tehnikim propisima,
propisima iz oblasti zatite na radu i zdravlja radnika i drugim propisima koji se odnose
na rudarske radove i opim aktima izvoaa rudarskih radova, to moe ugroziti ivote i
zdravlje zaposlenika, sigurnost saobraaja i susjednih objekata i uzrokovati nastanak
vee materijalne tete;
2. kod privrednog drutva, odnosno izvoaa rudarskih radova zaposlena su lica koja
ne ispunjavaju uvjete o strunoj osposobljenosti prema odredbama ovog Zakona;
3. privredno drutvo, odnosno izvoa rudarskih radova ili njegovo odgovorno lice i
pored usmenog nareenja inspektora ponovno kri odredbe tehnikih propisa, propisa iz
oblasti zatite na radu i zatite zdravlja radnika i drugih propisa koji se odnose na
rudarske radove, te opih akata izvoaa rudarskih radova prema ovom Zakonu;
5. privredno drutvo, odnosno izvoa rudarskih radova pri izvoenju radova zahvata i
podruje van prostora odreenog dozvolom za eksploataciju prema ovom zakonu.
lan 103.
Zabrana obavljanja djelatnosti
3. ako izradu i reviziju tehnike dokumentacije obavljaju lica koja ne ispunjavaju uvjete
prema ovom Zakonu.
Treim licima (pravnim i fizikim) inspektor e utvrditi upravnu mjeru ukoliko obavljaju
djelatnost u suprotnosti sa odredbama ovog zakona.
lan 104.
Usmeno odreivanje upravne mjere
Sadraj usmene upravne mjere inspektor upisuje u knjigu rudarskog nadzora i u zapisnik
o inspekcijskom nadzoru.
lan 105.
Rok za donoenje rjeenja
lan 106.
Izvrenje rjeenja
Izvrenje rjeenja inspektor utvruje kontrolnim pregledom ili drugim pisanim dokazom.
Izvrenje rjeenja inspektor moe produiti do 30 dana osim rjeenja kojim su upravne
mjere usmeno utvrene.
lan 107.
alba na rjeenje
alba na rjeenje o naloenim upravnim mjerama iz l. 100., 101. i 102. moe se izjaviti
u roku od osam dana od dana prijema rjeenja.
lan 108.
Rok za rjeavanje albe
lan 109.
Ugroavanje okolia
lan 110.
Saglasnost za graenje u eksploatacionom polju
Za novu gradnju u granicama ekspoloatacionog polja, prije izdavanja urbanistike
saglasnosti, potrebno je prethodno pribaviti miljenje rudarskog preduzea.
Saglasnost iz stava 1. ovog lana moe se izdati i kada prema miljenju privrednog
drutva koje vri eksploataciju, postoji opasnost od oteenja, ali samo ako ne postoji
opasnost po ivot i zdravlje ljudi i ako se investitor pismeno odrekne prava na naknadu
tete koja bi mogla nastati kao posljedica izvoenja rudarskih radova.
lan 111.
Graenje u prostoru za eksploataciju
Ako javni interes zahtijeva na povrini eksploataconog polja mogu se graditi javni putevi,
eljeznike pruge, kanali i druge saobraajnice, elektrovodovi visokog napona, vodovodi,
naftovodi, sonovodi i gasovodi, ako se osiguraju zatitni stubovi kojima e se sprijeiti
ugroavanje ivota ljudi i izgraenih objekata.
Prije nego se uradi projektna dokumentacija za objekte iz stava 1. ovog lana, investitor
mora od privrednog drutva traiti miljenje o tome koji bi pravac i poloaj tih objekata u
eksploatacionom polju bio najprimjereniji.
U skladu sa vaeim propisima privredno drutvo ima pravo na naknadu stvarne tete
nastale izgradnjom objekata iz stava 1. ovog lana.
X. KAZNENE ODREDBE
lan 112.
Prekraji
koje vri eksploataciju mineralnih sirovina bez dozvole nadlenog organa (l. 10. i
39.);
koje izvodi rudarske radove bez dozvole za izvoenje rudarskih radova prema
projektu (lan 43.);
koje stavi u redovnu upotrebu objekte, postrojenja i ureaje prije dobivanja
dozvole za upotrebu (lan 47.);
ako vre eksploataciju mineralnih sirovina van odobrenog eksploatacionog polja
(lan 11. stav 1.);
ako ne provede propisane mjere zatite na radu i mjere za sigurnost graana i
imovine (l. 17., 50. i lan 51. stav 1.);
ako na osnovu mjerenja ne izrade ili redovno ne dopunjavaju planove iz kojih se
moe utvrditi stanje rudarskih radova i njihov meusobni poloaj i poloaj u
odnosu na stare rudarske radove i objekte i vode na povrini, ili ne izrade
dugoroni program, odnosno godinji plan eksploatacije ili ako te planove ili kopije
planova iz lana 83. ta. od 1. do 7. ovog zakona na zahtjev ne dostave
nadlenom ministarstvu za rudarstvo, ili ne vre rudarska mjerenja ili ne vode
knjigu rudarskog nadzora (l. 36., 80., 83., 84., 86. i 90.);
ako u odreenom roku rudarskom inspektoru ne prijave poetak rudarskih radova
ili ga ne obavijeste o licima koja e obavljati poslove tehnikog i glavnog
tehnikog rukovoenja i tehnikog nadzora, ili ako ne prijave prestanak rudarskih
radova (lan 46.);
ako obavljaju poslove periodinih pregleda, mjerenja i ispitivanja, a ne
ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom (lan 48.);
koje obavlja poslove na izradi tehnike dokumentacije, a ne ispunjava uvjete
propisane ovim Zakonom (lan 72.);
ako u izvoenju rudarskih i drugih radova i pri postavljanju postrojenja odstupe
od odobrenih projekata bez saglasnosti nadlenog organa (lan 80.);
ako nakon zavretka ili trajne obustave rudarskih radova na eksploataciji u
propisanom roku ne obavijeste nadleno ministarstvo za rudarstvo i nadlenu
rudarsku inspekciju i inspekciju za okoli o provedenim mjerama osiguranja,
sanacije i rekultivacije (lan 59. st. od 1. do 4.);
koje povjeri izradu tehnike dokumentacije ili reviziju projekta ili vrenje
periodinih pregleda, mjerenja i ispitivanja ili izvoenja rudarskih radova
privrednom drutvu ili drugom pravnom licu koje ne ispunjava uvjete propisane
ovim Zakonom (l. 48., 72. i 77.);
ako nakon zavretka ili trajne obustave rudarskih radova u roku utvrenom u
projektu ne izvre konanu sanaciju devastiranog zemljita i rekultivaciju
devastiranih povrina i okolia nastalih uticajem rudarskih radova i ne otklone
posljedice rudarskih radova ili ne poduzmu potrebne mjere osiguranja za zatitu
ivota i zdravlja ljudi i imovine, ili ako u toku izvoenja rudarskih radova
kontiunrano ne vre sanaciju i rekultivaciju devastiranog zemljita (lan 59.);
ako ne posjeduju propisanu tehniku dokumentaciju (lan 63.);
ako ne organiziraju slubu zatite na radu (lan 22.);
ako ne organiziraju slubu za spaavanje ili je ne snabdiju potrebnom opremom,
ili ne organiziraju vatrogasnu slubu ili slubu prve pomoi (lan 20.);
ako odmah ne obavijeste nadleno ministarstvo za rudarstvo, organ nadlean za
unutranje poslove i nadlenog rudarskog inspektora o svakom smrtnom sluaju,
grupnoj povredi, teoj povredi na radu u privrednom drutvu (lan 21. stav 3.);
ako nadlenom ministarstvu za rudarstvo i rudarskoj inspekciji u propisanim
rokovima ne prijave svaku privremenu obustavu rudarskih radova ili sluaj pojave
opasnosti po ivote i zdravlje radnika ili ponovni poetak rudarskih radova (lan
57.);
ako ne osiguraju izvoenje rudarskih radova prema odobrenoj tehnikoj
dokumentaciji i propisima, kao i stalni nadzor svih rudarskih radova, postrojenja i
ureaja (lan 35.);
ako u jamama ugroenim metanom ili eksplozivnom prainom ne osiguraju stalni
nadzor nad provjetravanjem (lan 35. stav 2.);
ako na poslove vrenja nadzora i tehnikog rukovoenja rudarskim radovima
rasporede lice koje ne ispunjava propisane uvjete (l. od 23. do 30.).
zatitna mjera oduzimanja predmeta koji su uptrijebljeni ili su bili namijenjeni ili
za izvrenje prekraja ili su nastali izvrenjem prekraja ili kada postoji opasnost
da e se takvi predmeti ponovno upotrijebiti za poinjenje prekraja, bez obzira
na to da li su u vlasnitvu poinitelja i
mjera oduzimanja imovinske koristi pribavljene izvrenjem prekraja.
Za prekraje iz lana 111. ovog lana moe se izrei zabrana odgovornom licu da obavlja
odreenu dunost u trajanju od jednog do est mjeseci.
lan 113.
Prekraji
Novanom kaznom od 5.000,00 KM do 10.000,00 KM bit e kanjeno za prekraj
privredno drutvo i drugo pravno lice ako:
lan 114.
Prekraji
izraen projekat, ako u njemu nisu rijeena sva pitanja sigurnosti pogona i ljudi,
podzemnih, povrinskih i susjednih objekata, ako nisu ili su nepravilno
primijenjeni propisi o zatiti na radu, normativi i obavezni standardi (lan 64.);
izvrena revizija projekta i nije provjerena primjena lana 64. ovog zakona u
projektu ili ako je revizija nemarno i nekvalitetno izvrena (lan 76.) i
izraen projekt ili dio rudarskog projekta, ako uz izraeni projekt ne priloi pisanu
izjavu prema odredbama lana 75. ovog zakona kao poseban akt kojom potvruje
da su u projektu primijenjeni uvjeti iz lana 64. ovog zakona ili dokaz da
projektant i glavni projektant rudarskog projekta ispunjavaju uvjete iz lana 73.
ovog Zakona (l. 73. i 75.).
projektant, ako pri izradi projekta ne primjeni ili nepravilno primjeni propisane
mjere i normative zatite na radu i obavezne standarde (lan 64.) i
revident, ako nemarno i nekvalitetno izvri reviziju rudarskog projekta u pogledu
primjene propisanih mjera i normativa zatite na radu i obaveznih standarda (lan
76.).
lan 115.
Postojei zaposlenici
lan 116.
Postupci koji su poeli prije stupanja na snagu ovog zakona
Postupci za dobijanje dozvola iz lana 37. ovog zakona, koji do dana stupanja na snagu
ovog Zakona nisu okonani, zavrit e se prema propisima koji su bili na snazi na dan
predaje zahtjeva.
lan 117.
Propisi Vlade Federacije
Vlada Federacije u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijet
e strategiju iz lana 13. ovog Zakona.
lan 118.
Propisi federalnog ministra
Federalni ministar donijet e propise iz l. 13., 14., 16., 20., 30,. 33., 45., 62., 65., 71. i
82. ovog Zakona u roku od dvije godine, a propise iz lana 19. ovog Zakona u roku od
pet godina od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
lan 119.
Primjena postojeih propisa
2. Zakon o prijevozu opasnih materija ("Slubeni list SFRJ", br. 27/90 i 45/90);
16. Pravilnik o tehnikim normativima pri prijevozu ljudi i materijala oknima rudnika
("Slubeni list SFRJ", br. 4/80, 12/85,35/87 i 51/88);
28. Pravilnik o tehnikim mjerama i zatiti na radu pri rudarskim podzemnim radovima
("Slubeni list SFRJ", br. 11/67, 35/67, 60/70, 9/71, 3/73 i 5/73);
29. Naredba o obaveznom atestiranju uadi za izvozna postrojenja u rudarstvu
("Slubeni list SFRJ", br. 27/80 i 67/80);
30. Pravilnik o nainu prijevoza opasnih tvari u cestovnom saobraaju ("Slubeni list
SFRJ", br. 82/90);
34. Pravilnik o tehnikim normativima za dizalice ("Slubeni list SFRJ", br. 65/91);
35. Pravilnik o sredstvima line zatite na radu i linoj zatitnoj opremi ("Slubeni list
SFRJ", br. 35/69);
36. Pravilnik o tehnikim normativima za skijake liftove ("Slubeni list SFRJ", br. 2/85
i 11/85);
42. Pravilnik o tehnikim normativima za stabilne posude pod pritiskom ("Slubeni list
SFRJ", br. 16/83);
43. Pravilnik o tehnikim normativima za osobne iare ("Slubeni list SFRJ", br.
29/86);
48. Pravilnik o tehnikim mjerama za liftove ("Slubeni list SFRJ", br. 51/78, 16/88 i
28/89);
53. Pravilnik o tehnikim propisima o gromobranima ("Slubeni list SFRJ", br. 13/68);
67. Pravilnik o zatiti na radu pri izradi eksploziva i baruta i manipuliranja eksplozivima
i barutima ("Slubeni list SFRJ", br. 55/69);
69. Pravilnik o tehnikim normativima za visee skele na elektrini pogon ("Slubeni list
SFRJ", br. 19/86);
75. Pravilnik o nainu i programu polaganja strunog ispita radnika geoloke struke
("Slubeni list RBiH", br. 16/93);
76. Pravilnik o ispiranju plemenitih metala iz rijenih nanosa ("Slubeni list SRBiH", br.
1/75);
83. Pravilnik o zatiti na radu pri koritenju elektrine struje ("Slubeni list SRBiH", br.
34/88).
lan 120.
Primjena postojeih standarda i normativa
lan 121.
Prestanak vaenja Zakona
Stupanjem na snagu ovog Zakona prestaje primjena Zakona o rudarstvu ("Slubeni list
RBiH", br. 24/93 i 13/94).
lan 122.
Kantonalni propisi
Kantoni su duni u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti
kantonalni zakon o rudarstvu usklaen sa ovim Zakonom, odnosno doneseni zakon
uskladiti sa odredbama ovog Zakona.
lan 123.
Stupanje Zakona na snagu
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenim novinama
Federacije BiH".
Predsjedavajui
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Stjepan Krei, s. r.
Predsjedavajui
Predstavnikog doma
Parlamenta Federacije BiH
Safet Softi, s. r.