-EKOLOKO INOENJERSTVO - nastoji primjenom znanstvenih metoda i

primjenom suvremenih ehnolokih postupaka i procesa umanjiti i rjeavati

problematiku ouvanja i zatite okolia,
-problematiku okolia nastoji rjeavati interdisciplinarno,
cjelovito, dugorono i sl.
Mogua tehnoloka rjeenja:
- ekoloke tehnologije
- istija proizvodnja zeleni inenjering
- povrat i recikliranje
DEFINICIJE I POJMOVI :

-OKOLI sveukupnost djelovanja kemijske, fizikalne i bioloke prirode, kojima

je organizam izloen i na koje on djeluje.
-Danas se okoli promatra interdisciplinarno kao jedinstvo prirodnog okolia,
socijalnog okolia iokolia kao rezultata ovjekovog rada.

ONEIIVANJE (zagaivanje ) okolia nepoeljne promjene stanja okolia

koje tetno djeluju na ive organizme, njihove uvjete ivota, kulturno povjesne
spomenike i dr.

ONEIIVALO (zagaivalo) je tetna tvar ili tetni oblik energije koji,

isputeni u okoli, izazivaju degradaciju okolia.

ONEIIVA (zagaiva) fizika ili pravna osoba (industrija, transport,

domainstva, poljoprivreda) koji isputaju tetne tvari ili tetne oblike
energije u okoli.

EMISIJA proces isputanja tetnih tvari ili tetni oblika energije u okoli.

IMISIJA pojavnost, nagomilavanje, koncentriranje tetnih tvari u okoliu

TRANSMISIJA - proces difuzije t.j. irenja tetnih tvari u okoliu.

MONITORING praenje stanja okolia, t.j. sistemsko mjerenje emisija, imisija,

praenje kakvoe okolia i svih promjena stanja okolia

ZATITA OKOLIA (gospodarenje okoliem,upravljanje okoliem) - proces koji

obuhvaa sveukupnost mjera, postupaka, propisa i normi, kojima
se sprijeava oneiivanje okolia, te se poboljava kakvoa okolia.

Cilj: odravanje okolia u stanju koje ne ugroava opstanak ovjeka na nekom

prostoru i u nekom vremenu

Usklaivanje odnosa ovjeka sa okoliem

-kvalitetna ekoloka edukacija i ekoloko
opismenjavanje,
-poznavanje ekoloke problematike (problemi
zagaivanja okolia, ekoloke posljedice i zatita
okolia),

-kvalitetno ekoloko informisanje,

-formiranje i prihvatanje pozitivnog stava prema

okoliu (izgradnja ekoloke svijesti i kulture).

IVOTNA SREDINA KAO SISTEM

-Pod ivotnom sredinom u najirem smislu rijei podrazumijeva se geobiosfera,
koja obuhvata itav ivi svijet i u njemu naseljeni prostor na Zemlji.
-U irem smislu ivotna sredina je ekosfera, koja obuhvata sav mozaik
ekosistema Zemlje.
-Ekosfera je izgraena od meusobno povezanihsubsfera: atmosfere, pedosfere,
litosfere, hidrosfere, kriosfere i biosfere.

ATMOSFERA
(zemlje, nebeskog tijela, ambijenta ili ugoaja, jedinica za
pritisak i sl.)
-Zemljina atmosfera je sloj plinovakoji okruuju planetu Zemlju i koji
zadrava Zemljina gravitacija.

-Sadri oko etiri petine azota ijednu petinu kisika, dok su koliine ostalih plinova
neznatne ili u tragovima.

-Atmosfera titi ivot na Zemlji apsorbirajui UV sunevo zraenje i smanjujui

temperaturne ekstreme izmeu dana i noi.

HIDROSFERA
-Hidrosfera je diskontinuirani sloj vode na, ili blizu povrine Zemlje.

-ine je sve vode u tenom i zaleenom agregatnom stanju, dubinske vode i

atmosferska vodena para.

-Voda je najrasprostranjenija supstanca na Zemlji. Oko 1,4 milijarde kubnih

kilometara vode u te vrstom agregatnom stanju ine okeane, jezera, rijeke,
sante leda i podzemne vode (hidrosfera).

LITOSFERA
-Litosfera (gr. "kamenit" - sfera) predstavljavrsti omota planete Zemlje.

-Litosferu ini kora i najvii dio mantla (debela ljuska sastavljena od gustih
stijena, koja okruuje spoljnje teno jezgro).

PEDOSFERA
-Pedosfera je tanki, rahli sloj smjeten napovrini Zemlje izmeu atmosfere i
litosfere.
Pedosfera je integrator: atmosfere, litosfere, hidrosfere i biosfere, zato ivot na
Zemlji ovisi o tlu kao:
- izvoru hrane i sirovina
- zoni kretanja pitke vode
- sredini za gradnju.

BIOSFERA
-Pod ovim pojmom podrazumijevamo itavu oblast na Zemlji naseljenu ivim
svijetom.

-Biosfera predstavlja jedinstvo ive i neive prirode.

-Biosfera je osnovni transformator energije na Zemlji, koji procesom fotosinteze

pretvara zranu energiju sunca u aktivnu kemijsku energiju.

-Prua se od oceanskih dubina od 11.034 m dovisina od 7.000 m u atosferi.

-Biosfera ne ukljuuje samo Zemljinu povrinu, nego i zrak, vodu, gornji sloj tla i
sve ive organizme na naoj planeti.

-Ako bismo mogli zamisliti nau planetu kao jabuku, usporedili bi biosferu s
korom od jabuke. Moemo je podijeliti na hidrosferu, atmosferu, litosferu i
pedosferu.

-Sastoji se od velikih koliina nekoliko elemenata (MAKROELEMENTI): ugljika,

duika, sumpora, kisika, vodika i fosfora.

-Ostali elementi su takoer esencijalni za ivot ali su prisutni u manjim koliinama

(MIKROELEMENTI): (kalcij, kalij, eljezo, bakar, jod...).

-Na nivou ekosistema i biosfere govori se o stalnom recikliranju ovih

elemenata koji prelaze izmeu mineralnog i organskog stanja.

IVOTNA SREDINA ILI ENVIRONMENT

-predstavlja definisani prostor u funkciji vremena na kojem vladaju abiotiki i
biotiki faktori i koji omoguavaju egzistenciju organizma ili grupe organizama.

-obuhvata skup ekolokih faktora kojima su organizmi izloeni i na ija dejstva

reaguju mijenjajui pri tome njene uslove.

-obuhvata prirodnu sredinu ili biogeosferu i vjetaku

sredinu ili tehnosferu, koja je nastala radom ovjeka.

-Pod ivotnom sredinom se podrazumijeva kompleks svih uticaja van odreenog

organizma, koji dolaze kako od neive prirode, odnosno fizikalno-kemijskih
uslova sredine, tako i od drugih ivih bia, te skupno djeluju na dati organizam,
na onom mjestu na kojem taj organizam ivi.
-Prema tome, za svaki pojedinani organizam ivotna sredina je i neiva priroda,
odreena uslovima (temperatura, vlanost, pH zemljita) i raspoloivim
resursima (energija, voda, mineralni elementi), kao i iva priroda, koju ine
druga iva bia sa kojima je u neposrednom ili posrednom kontaktu.

-Pod ivotnom sredinom organizama podrazumijeva se skup raznovrsnih

ekolokih faktora (fizikih, hemijskih ili biolokih) u odgovarajuem prostornom
okviru, koji neprekidno djeluju na organizme i za koje su organizmi vezani svojim
ivotnim potrebama (Savi, 1994).

-ivotna sredina organizama obuhvata sve ono toih okruuje i to neposredno ili
posredno djeluje na njihovo stanje, razvie, rast, duinu ivota, ponaanje,
brojnost itd.

-ivotna sredina je cjelokupno okruenje: fiziko i bioloko, ivo i neivo, prirodno

i vjetako,ambijentalno i socijalno-politiko, kulturno i estetsko, koje je
vremenski odreeno u prolosti i budunosti.

-To je prostor gdje organizmi ive i sa kojim vre razmjene materije i energije,
zadovoljavaju ivotne potrebe.

-ivotna sredina je jedinstven funkcionalni sistem sastavljen iz dva dijela: neive i

ive prirode (akvatorija i teritorija).

-Prema rjeniku Amerike agencije za zatitu okolia pojam environment se

odreuje kao zbir eksternih uslova koji utiu na ivot, razvoj i preivljavanje
organizama.

Istovremeno pojam ecology se koristi da bioznaio odnos ivih bia meusobno

(koakcije) i prema okruenju (akcije i reakcije) ili prouavanje takvih odnosa.

-ovjekova ivotna sredina je dio ope ivotne sredine (dio geobiosfere) u kojoj
ivi ovjek sa ostalim ivim biima i sa kojom je povezan sloenim meusobnim
odnosima.

-ovjekova okolina prostor koji okruuje ovjeka sa kojim ovjek stupa u

sloene meusobne odnose.

-ovekova okolina predstavlja sve ono to nas okruuje, odnosno sve ono sa
ime je direktno ili indirektno povezana ovekova ivotna i proizvodna aktivnost.

OKOLI ILI ENVIRONMENT

-Okoli (eng. environment) je pojam za cjelokupnostprirodne i po ovjeku
stvorene (antropogene) okoline, tj. skup biotikih faktora (iva priroda: biljke,
ivotinje,
ljudi) i abiotikih faktora (neiva priroda: stijene, tlo, voda, zrak) te njihov odnos.

-Iz toga slijedi pojam zatita okolia (dio toga je izatita prirode), koja je
struno pitanje ali i masovni pokret (ekoloki pokret), a u posljednje vrijeme i vrlo
profitabilna djelatnost.

-Okoli: prirodno okruenje ukljuujui i kulturnu batinu.

-Okolina: prirodno i od ovjeka stvoreno okruenje,

-Okolica: geografski pojam.

-Globalni okoli (eng. global environment) je planetarni prostor u kojem se

zbivaju utjecaji izmeu prirode i svjetskog stanovnitva, kaocjelokupnost svih
njihovih meusobnih prostorno-vremenskih utjecaja.

-Ekosistem (eng. ecosystem) je dio okolia potreban za odravanje ivota i

ivotnih zajednica. esto se izraz upotrebljava u obliku globalni ekosistem, ime
se misli na cjelokupnost ivota na Zemlji.

-Okoli je okruenje zraka, tla, vode, biosfere, kao iizgraenog (vjetakog)

okolia koji je nastao kao rezultat aktivnosti ljudskog faktora i koji je uz to i
sastavni dio okolia (komponente okolia), kao i odreeni sistemi, procesi i
struktura okolia (Zakon o zatiti okolia).

-Okoli je okruenje u kome neka organizacija radi ukljuujui zrak, vodu, tlo,
prirodne resurse, biljni i ivotinjski svijet, ljude i njihove meusobne odnose
(ISO 14000).

-Okolina se moe tumaiti u uem i u irem smislu.

-U prvom sluaju ona predstavlja nesporednu sredinu u koju ulaze individue i

neiva
priroda koja je neposredno vezana za njih.

-U irem smislu okolina se moe promatrati kao globalni sistem.

Utjecaj ovjeka na okoli

Uzronici oneiivanja okolia
Prirodni uzronici:

-klimatski uvjeti
-potresi
- vulkani
-poplave
- poari
- uragani
- erozije tla

Antropogeni uzronici:

- stanovnitvo
- urbanizacija (megalopolisi)
- troenje prirodnih resursa
- industrija
- promet
- poljoprivredna proizvodnja

Pregled nekih najvanijih opasnosti vezano uz zatitu

okolia:

- globalno zatopljenje i klimatske promjene ,

- oteenje ozonskog omotaa,
- gubitak bioraznolikosti,
- opasni otpad (prijevoz i skladitenje),
- nuklearne nesree,
- nuklearni otpad,
- nedostatak opskrbe vodom,
-rizici biotehnologije,
-otapanje polarnog leda, podizanje razine mora,
-erozije tla,
-buka,
-osiromaivanje zaliha prirodnih materijalnih i
energetskih resursa,
-needuciranost i nezainteresiranost ljudi,
-rast i migracije stanovnitva

Oneiivanje biosfere
ONEIIVAI hidrosfere :
-industrija
-poljoprivreda
-promet
-domainstva

ONEIIVALA hidrosfere:
- tvari (otpad) organskog porijekla
- industrijski otpad
- industrijske otpadne vode
(fenoli,kiseline,luine, toplina)
- teki metali; Cr, Hg, Pb, Cd, Sn
- N, P, (deterenti, gnojiva)
- pesticidi
- toplina
- radioaktivnost

MJERE ZATITE hidrosfere:

-izgradnja UREAJA ZA PROIIVANJE voda
-pravilan IZBOR graevinskih LOKACIJA
-sistemska i kvalitetna ZATITA izvorita vode
-primjena SAVREMENIH TEHNOLOKIH REENJA u
zatiti voda
-primjena nacionalnih i meunarodnih NORMI i
PROPISA vezanih za zatitu voda

ATMOSFERA

- plinoviti omota koji obavija Zemlju

-nii slojevi ( do 100 km)ZRAK
- atmosfera titi ivot na Zemlji apsorbirajui tetno UV zraeenje

Atmosferu je mogue dijeliti:

-Troposfera - do visine od 10-15 km,

- najgui sloj atmosfere u kojem krui sva atmosferska voda
- temperatura i do -60 C

Stratosfera na visini od 15 50 km,

- tu je smjeten ozonski omota koji titi Zemlju od tetnog zraenja
Sunca.

ONEIIVAI atmosfere:

- prirodne pojave (vulkani, klimatske promjene, prirodne katastrofe i slino)

-ovjekovo djelovanje (promet, termoelektrane, industrija,
kuanstva, farme)
PRIMARNA ONEIIVALA atmosfere :

-CO2, SOx, NOX, CO

- ugljikovodici ( HC )
- freoni, haloni
-smog,
- praina
- toplina
- radioaktivna zraenja
MJERE ZATITE atmosfere:
mjere za spreavanje oneienja :

- ispravno biranje energenata, sirovina, procesa,

transportnih i prometnih sredstava, lokacija za izgradnju
proizvodnih pogona, ispravno planiranje prometnica i
regulacije prometa u naseljina, pravno regulisanje,
monitoring i sl.)

-Tehnike mjere - ugradnja filtera, uvoenje istih tehnologija, koritenje

kvalitetnijih, prijateljskijih energenata,

-Kontrolne mjere stalni monitoring stanja atmosfere na odreenom podruju,

stalno praenje emisija poznatih oneiivaa, uvoenje ekolokih slubi i
inspekcija,

-Upravne mjere propisi za nadzor i provedbu zatite atmosfere, primjene

propisanih zakona i normi,

-Ekonomsko financijske mjere poticaji, porezne olakice,

EKOLOKE TEHNOLOGIJE
(Ekogene i malootpadne tehnologije)
Kroz povijesni tehnoloki razvoj, ovjek je koristio
znanost, tehniku i tehnologiju jednosmjerno:
sirovina ---- proizvod ----- otpad,
i time naruio ravnoteu prirodnih ciklikih biokemijskih
procesa.

-Posljedice su sveukupno oneiivanje okolia (voda, tla,

zraka).

-Tako nastala protuslovlja okolia, rjeavaju se danas

aditivnom zatitom okolia.

Ekogene i malootpadne tehnologije

ADITIVNA zatita okolia:

-tetne emisije nastale u proizvodnom pocesu otklanjaju

se tek nakon nastajanja (na kraju procesa End of the Pipe),
-primjenjuju se odgovarajua tehnoloka rjeenja,
-primjenjuju se odgovarajui, za odreeni sluaj
specifini, ureaji za proiavanje otpadnih emisija,
-takva zatita, znaajno zastupljena u dananjoj
tehnolokoj praksi, predstavlja tek djelominu zatitu okolia.
INTEGRALNA zatita okolia:
-nastajanje otpada i tetnih emisija onemoguuje se ve
na poetku proizvodnog procesa (Begin of the Pipe),
-primjenjuju se savremena proizvodno-tehnoloka
rjeenja s viom razinom iskoristivosti sirovinskih i energetskih resursa,
-koriste se odgovarajue (prijateljske) sirovine i energenati,
-umanjena koliina otpada nastalog u procesu
proizvodnje vraa se u proizvodni proces procesom recikliranja.

Primjenom integralne zatite okolia titi se okoli i time se omoguuje

racionalnije koritenje tj. tednja materijalnih i energetskih prirodnih resursa.

Savremena tehnoloka rjeenja, u okviru intrgralne zatite okolia, ukljuuju i

primjenu ekogenih tj. istijih (malootpadnih) tehnologija, te primjenu principa
istije proizvodnje.

EKOLOKE ILI EKOGENE TEHNOLOGIJE

-Ekoloke ili ekogene ili istije ili zelene tehnologije su one kod kojih za
vrijeme proizvodnje nastaju potencijalno tetne materije i materijali, ali za
vrijeme
normalnih okolnosti se njihov uticaj eliminie usmjerenom aktivnou oveka.

-Ekoloka tehnologija oznaava, na primjer, naprave, opremu, tehnike i

tehnoloke postupke za spreavanje ili smanjivanje emisija i produkciju otpada.

Ekoloke tehnologije su znaajne sa vie aspekata, a njihovo uvoenje i primena

doprinosi prije svega pozitivnom uticaju na okoli, smanjenju zagaivanja i
produkcije otpada.

-Ekoloke ili ekogene ili istije ili zelene tehnologije su one kod kojih za
vrijeme proizvodnje nastaju potencijalno tetne materije i materijali, ali za
vrijeme
normalnih okolnosti se njihov uticaj eliminie usmjerenom aktivnou oveka.

-Ekoloka tehnologija oznaava, na primjer, naprave,

opremu, tehnike i tehnoloke postupke za spreavanje
ili smanjivanje emisija i produkciju otpada.
-Ekoloke tehnologije su znaajne sa vie aspekata, anjihovo uvoenje i primena
doprinosi prije svega pozitivnom uticaju na okoli, smanjenju zagaivanja i
produkcije otpada.

-Kao ekoloki tehnoloki (proizvodni) sistem moemo oznaiti takav sistem kod
kojeg su svi ulazi, procesi i izlazi ekoloki odgovarajui.

-To znai, da u proces ne ulaze materije i materijalikoji ugroavaju ekosistem u

najirem smislu. Ni za vreme proizvodnog procesa takve materije nenastaju, a
onda ni izlazi (proizvodi) ne naruavaju ivotnu sredinu.

-Ekoloke tehnologije su one kod kojih za vrijeme proizvodnje nastaju

potencijalno tetne materije i materijali, ali za vrijeme normalnih okolnosti se
njihov uticaj eliminie usmjerenom aktivnou oveka.
-Ekoloke tehnologije su znaajne sa nekoliko aspekata, a na njihovo uvoenje i
primenu doprinosi prije svega pozitivni uticaj na ivotnu sredinu,smanjenje
zagaenja i koliine nastalih otpada.

-Ekogene (malootpadne, istije, zelene, ekoloke)tehnologije: su savremene

proizvodne tehnologije koje u usporedbi sa klasinim proizvodnim tehnologijama
karakterizira:

-primjena savremenih tehnolokih procesa i rjeenja,

-umanjeno oneiivanje okolia,
-umanjeno koritenje materijalnih i energetskih resursa,
-umanjeno nastajanje otpada i negativnih emisija.

-Savremeni tehnoloki procesi omoguuju racionalnije koritenje (tednju)

materijalnih i energetskih resursa na ulazu u proizvodni sistem.

ISTIJA PROIZVODNJA (TEHNOLOGIJA)

-istija proizvodnja ili tehnologija kontinuirana primjenaintegralne strategije za
prevenciju zagaivanja, koja se primjenjuje na industrijske procese, proizvode i
usluge s ciljem poboljanja ukupne poslovne efikasnosti i smanjenja rizika po
okoli i ljudsko zdravlje.

-istija proizvodnja podrazumijeva spreavanjezagaivanja na mjestu nastanka i

minimizaciju nastanka otpada, to su alternative koje imaju za cilj izbjegavanje
nastanka zagaenja kao mnogo bolje strateke opcije od tretmana na karaju
procesa.

-istija proizvodnja je u pogledu proizvodnih procesauteda sirovina i energije, te

smanjenje emisija i otpada.

-istija proizvodnja je u pogledu smanjivanje svih uticaja koje proizvod moe

imati tokom svog ivotnog ciklusa, od trenutka iskopavanja sirovine do trenutka
njegovog
konanog odlaganja.

istija proizvodnja zahtjeva promjenu naina ponaanja, odgovoran okolini

menadment i razvijanje tehnolokih mogunosti prikladnih za okoli (Okolini
program UN UNEP).

-Koncept istije tehnologije (proizvodnje) se razlikuje od

end-of-pipe koncepta.

-Tehnologija end-of-pipe ukljuuje upotrebu raznih tehnologija i proizvoda

(kemijskih ) za preiavanje vrstog, tekueg i plinovitog otpada.

-Tehnologija end-of-pipe moe smanjiti koliinu otpadai emisija, ali u sutini ona
zagaenje pretvara u drugi medij (npr. zagaenje zraka se pretvara u otpadnu
vodu, isputena otpadna voda se pretvara u vrsti otpad i sl.).

Prednosti uvoenja istije proizvodnje:

-unapreenje proizvoda i proizvodnih procesa,
-tednja materijala i energije,
- via razina zatite okolia,
-poboljanje uvjeta rada i sigurnosti zaposlenika,
-poveanje produktivnosti proizvodnje,
-poveanje konkurentnosti kompanije,
- smanjenje trokova proizvodnje i sl.

Bezotpadne i malootpadne tehnologije

-Bezotpadna i malootpadna industrijska proizvodnja je zasnovana na
kompleksnom iskorienju primarnih sirovina, na potpunoj recirkulaciji vode i
korienju nastalih otpada.

-Malootpadne i bezotpadne tehnologije se odnose ne samo na proizvodne

procese ve i na iskoritenje proizvoda okarakterisanih produenim vijekom
trajanja i mogunou jednostavne popravke, a koji se mogu nakon potronje
reciklirati ili neutralisati na ekoloki pogodan nain.

-Jedan od osnovnih uslova efektivnosti u oblastirazvoja i uvoenja malootpadnih

tehnologija je smanjenje optereenja ivotne sredine primjenom
osnovnih naela:

1.Racionalizacija-manje okupirane zivotne sredine od strane proizvodnih

objekata,minimalizicaja potronje materijala uvoenjem novih tedljivih i
efektivnijih tehnologija i tehnolokih postupaka,kao i minimiziranje koliine
nastalog tetnog otpada.

1. Uteda ili racionalizacija

-korienje i potronja elemenata antropogene sredine se moe organizovati
tako da tekui otpadi budu smanjeni, a da se razviju nove tehnologije koje e
omoguiti da se dobiju sirovine od ve primenjenog preraenog prirodnog
materijala (npr. reciklaa i sl.)

2. Reciklaa -preradaenergije i otpada tako da se mogu iskoristiti kao

ulazne energije ili materijali za dalju proizvodnju.

3. Kvantitativnoublaavanje delovanja otpada i tetnih emisija na ivotnu

sredinu -smanjenje proizvodnih objekata, izmena i uvoenje tedljivijih
tehnologija.

4. Kvalitativnoublaavanje uticaja otpada i tetnih emisija na ivotnu

sredinu skladitenjei reciklaa otpada okrenuta ka smanjenju uticaja na ivotnu
sredinu.

Reciklane tehnologije:
-Reciklanom tehnologijom se naziva skup meusobno povezanih postupaka i
operacija, koje vode promeni otpada u sekundarnu sirovinu i druge proizvode.

-U optem sluaju reciklaa se moe okarakterisati kao korienje proizvodnih,

preradljivih i potronih otpada, materijala i energije u izvornom ili promenljivom
obliku, bez obzira na mesto ili vreme nastanka otpada i njegovu primenu.

Kao karakteristika reciklae se pre svega naglaava aspekat dvostrukog

smanjenja optereenja ivotne sredine:

1.na strani ulaza u proizvodni proces,se korienjem otpada tede prirodni izvori
primarnih sirovina i energije,

2.na strani izlaza iz proizvodnog procesa se smanjuje koliina tetnih materija

koje se emituju u ivotnu sredinu na taj nain to se otpadi ponovo iskoriste.

Reciklane tehnologije:

Ograniiti i kontrolisati produkciju otpada i izvoranjihove produkcije,

Obezbediti ponovno korienje, reciklau i vrednovanje otpada
Kontrolisati skladitenje otpada
4.U ili na zemljite odlagati samo viak otpada koje nije mogue preraditi
5.Odgovornost za zdravu ivotnu sredinu za budunost
6.Informisati ljude o zatiti ivotne sredine

-Prema ponaanju radnog predmeta moemo reciklane tehnoloke procese

podijeliti na:
1.Mehanike
2.Kemijske
3.Bioloke
4.Kombinovane tehnoloke procese.

-Ukoliko se u toku reciklanog procesa radni predmet ponaa pasivno i treba na

njega delovati spoljanjim silama (mehaniki) da bi postigli promjene, govorimo
o mehanikim reciklanim tehnologijama.

-U sluaju da se radni predmet ponaa aktivno, toznai da nakon stvaranja

pogodnih spoljanjih uslova materije ulaze u reakciju i aktivno tu uestvuju,
ovjek se u ovom sluaju koncentrie na stvaranje optimalnih uslova reakcije.
Tada govorimo o kemijskim ili biolokim reciklanim tehnologijama.

IZVORI ZAGAIVANJA ZRAKA

-Prema vremenu trajanja zagaivanja:

1.izvori trajnog zagaivanja zraka (visoke pei, termoenergane,

cementare i dr),
2.izvori povremenog zagaivanja zraka (cinaone, drobilice
kamena itd).

-Podjela izvora u zavisnosti od vrste emitovanih

materija (polutanata):

-izvori koji emituju estice,

-izvori koji emituju plinove,
-izvori koji emituju estice i plinove.

ZATITA OKOLIA

Ciljevi zatite okolia jesu:

-spreavanje zagaivanja okolia, poboljavanje i
obnova oteenog okolia,
-zatita ljudskog zdravlja i poboljavanje uvjeta
okolia za kvalitet ivota,
-zatita prirodnih resursa i njihovo racionalno
koritenje,
-uee javnosti u aktivnostima u vezi zatite okolia,
-postizanje odrivog razvoja,
-uspostava i razvoj institucija za zatitu okolia itd.

Opti i posebni problemi i zadaci u zatiti okolia:

-Zatita okolia regulie ograniavanje uticaja pogona i djelatnosti na okolinu i
odnosi se na podruja namijenjena urbanizaciji, industriji, saobraaju,
poljoprivredi i drugeovjekove aktivnosti.
-Prema tome, zatita okolia je kompromis izmeu zahtjeva za ekonomskim
razvojem i zahtjeva zaouvanjem kvaliteta okolia.
-To se postie, izmeu ostalog, osiguravanjem i uvoenjem okolinske
komponente u strateki menadment firmi/organizacija.

Prevencija zagaenja emisija vrstih estica:

-Ventilacija razreivanjem
- Odsisne haube
-Ventilatori i injektori

POSTUPCI ODSUMPORAVANJA DIMNIH GASOVA

-Svi postojei postupci za smanjenje emisije SO2 dimnih gasova mogu se
podeliti u tri osnovne grupe:
1.Postupci prije procesa sagorijevanja (desulfurizacija
goriva),
2. Postupci za vrijeme sagorijevanja,
3. Postupci poslije procesa sagorevanja (odsumporavanje dimnih gasova,
ODG).

Postupci ODG su najefikasniji nain smanjenja emisije oksida sumpora.

Metode preiavanja otpadnih voda
-Mogua je klasifikacija metoda za preiavanje prema
prirodi procesa na:
1. Fizike: reetke, taloenje, flotacija, filtracija,
membranski procesi i sl.
2. Kemijske: koagulacija, aeracija, dezinfekcija, adsorpcija
i sl.
3. Bioloke metode: aerobne, anaerobne.

Nain ienja i metod tehnologije preiavanja zavisi od

sastava otpadnih voda.

TRETMAN INDUSTRIJSKIH OTPADNIH VODA

Tretman industrijskih otpadnih voda vri se:

-Fizikim metodama: sedimentacija, destilacija-provjetravanje sa ciljem

odstranjenja primjesa.
-Fiziko-kemijskim metodama. adsorpcija, na jonoizmenjivaima, ekstrakcija i
slino.
-Kemijskim metodama: neutralizacija, koagulacija,oksidacija,redukcija i sl.

Sistemi za tretman industrijskih otpadni voda se prave za dva proizvodna

procesa:

1.Diskontinualni proizvodni proces: ienje sa najmanje dvije reaktivne posude.

2. Kontinualni proizvodni proces: protono ienje.Proces ienja zavisi od
pojedinanog sastava voda.

NAJBOLJE RASPOLOIVE TEHNIKE

(Best Available Technyques - BAT)
Set tehnika, aktivnosti, procesa i radnih metoda razvijenih i testiranih na
industrijskoj osnovi i dizajniranih za upotrebu u specifinom industrijskom
kontekstu u uvjetima koji su ekonomski odrivi za kompaniju i provedenih u cilju
uklanjanja, ili tamo gdje to nije ostvarljivo, smanjenja nastanka emisija i otpada
na minimum.

Direktiva Savjeta 96/61/EC od 24. 09. 1996,

Integralno sprjeavanje i kontrola zagaenja IPPC,l.2

BAT tehnike:
-TEHNIKE: koriene tehnologije i nain na koje je postrojenje projektovano i
izgraeno, odravano i nain na koji funkcionie i stavlja se van pogona.

-DOSTUPNE: tehnike koje su razvijene do stepena koji omoguava primjenu u

relevantnom sektoru industrije, u datim uslovima.

-NAJBOLJE : najefikasniji nain u postizanju visokog opteg nivoa zatite

ivotne sredine, kao cjeline
ODRIVI RAZVOJ
-Odrivi razvoj je razvoj kojim se ispunjavaju potrebe sadanjih generacija bez
uskraivanja mogunosti buduim generacijma da zadovolje svoje potrebe.

-Odrivi razvoj predstavlja generalno usmerenje itenju da se stvori bolji svijet sa

izbalansiranim socijalnim, ekonomskim i ekolokim faktorima.

-Odrivi razvoj se moe definisati kao razvoj koji svim stanovnicima neke
zajednice prua osnovne ekoloke, drutvene i ekonomske usluge bez
ugroavanja prirodnih, izgraenih i drutvenih sistema.

-Koncept odrivog razvoja je prihvaen naKonferenciji UN o okoliu i razvoju

odranoj u Rio de eneiru (Brazil), juna 1992. godine, a regulisan jekroz
Deklaraciju o odrivom razvoju i zatiti okolia (Rio deklaracija).

-Cilj Rio deklaracije jeste povezivanje privrednog razvoja sa zatitom okolia, to

se smatra jedinim putem prema dugotrajnom drutvenom napretku.

-Na konferenciji UN u Riu usvojeno je jo nekoliko

vanih dokumenata, kao to su:
-Konvencija o promjeni klime,
-Konvencija o biolokoj raznolikosti,
-Akcioni plan odrivog razvoja za 21. vijek, nazvan Agenda 21 (to to treba
uiniti) itd.

-Pojam ODRIVI RAZVOJ postaje okosnica novemeunarodne globalne

(ekoloke) politike, odravanjem UN Konferencije o okoliu i razvoju (UNCED) u
Riu 1992. god
-Agendu 21 prihvatilo je i potpisalo 179 drava.

Pravni aspekti upravljanja okoliem

-Zakonom o zatiti okolia/ivotne sredine,
-Zakonom o zatiti zraka/vazduha,
-Zakonom o vodama,
-Zakonom o zatiti prirode,
-Zakonom o upravljanju otpadom i
nizom podzakonskih akata koji obezbjeujuprovoenje navedenih zakona.

Pri koritenju okolia moraju se ispotovati

naela zatite okolia kao to su:
-naelo odrivog razvoja,
-naelo predostronosti i prevencije,
-naelo integralnog pristupa,
-naelo supstitucije,
-naelo zagaiva plaa,
-uee javnosti i pristup informacijama itd.

Politika zatite okolia

Pod politikom zatite okolia razumijeva se sveukupnost mjera i postupaka za
zatitu okolia s ciljem:

-odrivi razvoj gospodarstva i drutva u cijelosti,

-smanjenja oneiivanja okolia ,
-ouvanja prirodnih ( neobnovljivih ) resursa,
- osiguranja primjene i uvoenje principa odrivog razvoja
-kontinuirano usavravanje mjera zatite i kontinuirano
podizanje razine kakvoe okolia,
-stalni razvoj ekoloke svijesti.

Danas se politika okolia razumijeva kao javno upravljanje

okoliem i obuhvata:

-spreavanje daljnjeg oneiavanja okolia,

-javninadzor nad izvorima oneienja okolia,
- racionalno koritenje prirodnih materijalnih i
energetskih resursa,
- usmjeravanje proizvodnih procesa, proizvoda i usluga
prema ekogenim tehnologijama i prema istijoj
proizvodnji.

Jedno od osnovnih naela politike zatite okolia danas,

temelji se na 4 R principu:

-REDUCE - smanji (otpad, nepoeljne emisije),

-REUSE - ponovno upotrijebi (povratnu ambalau),
-RECICLE - vrati u ponovnu preradu (recikliraj),
-REPLACE - zamijeni (agresivne tvari, energiju, procese)

PRISTUP INFORMACIJAMA O OKOLIU

-Arhuska konvencija o pristupu informacijama, ueujavnosti u donoenju
odluka i pristupu pravosuu u oblastima koje se odnose na okoli, usvojena
1998. a stupila na snagu 30. oktobra 2001. godine.

-Cilj ove konvencije je da se doprinese zatiti pravasvakog pojedinca, sadanjih i

buduih generacija da ive u ivotnoj sredini adekvatnoj za njihovo zdravlje i
blagostanje.

Arhuska konvencija je instrument zatite

okolia i ona sadri:

-pristup informacijama,
-pravo javnosti da uestvuje u donoenju odluka o okoliu i
-saradnju sa pravosudnim organima u sluaju kada
su prethodna dva prava povrijeena.
PROCJENA UTICAJA NA OKOLI (PUO)
-Procjena uticaja na okoli - PUO (Environmental ImpactAssessment
EIA)predstavlja proces sistematske identifikacije i ocjene potencijalnih uticaja
(efekata) projekata, planova, programa i aktivnosti na okoli ili njegove pojedine
sastavnice (komponente).

-Procjena uticaja na okoli (PUO) je postupak ocjenjivanja prihvatljivosti zahvata,

s obzirom na okoli, kao i odreivanje potrebnih mjera zatite okolia, kako bi
se negativni uticaji sveli na najmanju moguu mjeru, te postigao visok nivo
zatite okolia (FMOIT).

-PUO je identifikacija, opis i odgovarajua procjena u odnosu na svaki

pojedinani zahvat ili aktivnost u skladu sa odredbama propisa koji ureuju ovu
oblast.

-Procjena uticaja na okoli (PUO) obuhvata identifikaciju,opis, procjenu, direktan

ili indirektan uticaj projekta ili aktivnosti na okoli ili njegove pojedine sastavnice:
- ljude, biljni i ivotinjski svijet,
- vodu, zrak, tlo, prostor, klimu, krajolik i sl.,
- materijalna dobra i kulturno naslijee,
- meudjelovanja navedenih faktora.

Procedura PUO definisana je:

-Zakonom o zatiti okolia (l. 53-64), Sl. novine FBiH br.
33/03).
-Pravilnikom o pogonima i postrojenjima za koja je
obavezna procjena uticaja na okoli i pogonima i
postrojenjima koji mogu biti izgradeni i puteni u rad
samo ako imaju okolinsku dozvolu (Sl. novine FBiH br.
19/04).
-Pravilnikom o uvjetima za podnoenje zahtjeva zaizdavanje okolinske dozvole
za pogone i postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu
Zakona o
zatiti okolia.

Internacionalni propisi o PUO

-IPPC direktiva 96/61/EZ od 24.09.1996.

-SEVEZO II direktiva
-EIA direktiva 85/337/EEZ dopunjena
direktivom 97/11/EZ
-Konvencija o procjeni uticaja na okoli preko
dravnih granica (ESPOO, Finska 1991.)

IPPC DIRECTIVA 96/61/EC

(Integralno spreavanje i kontrola zagaenja)

-Procedura PUO definisana je IPPC direktivom EU.

-IPPC je stupila na snagu u zemljama lanicama,
oktobra 1999.
-Primenjuje se za sve nove aktivnosti od oktobra 1999.
-Postojee aktivnosti treba da se prilagode do 2007.
-IPPC je pravni instrument koji postavlja ciljeve kojitreba postii i pristup kojeg se
treba drati, ali dozvoljava svakoj zemlji lanici da sama odabere administrativni
aranman koji zadovoljava njene uslove.
-Implementacija Direktive je pod nadzorom organa EU.

Svrha PUO je:

-Osnovna svrha je integriranje okolinskih aspekata uprocese planiranja i

donoenje odluka, to na kraju treba da rezultira akcijama koje su okolinski
prihvatljive. (PUO je
proces i alat za planiranje projekta i donoenje odluka).
-Osigurati da se okolinski i socio-ekonomski trokovi, te koristi od projekata, koji
donose ekonomski razvoj, uzmu u obzir na pravi nain.
-Osigurati da se neobjanjivi negativni uticaji izbjegnu ili umanje u ranoj fazi
procesa planiranja.
-Osigurati da donosioci odluka imaju sve podatke o koristima projekta i
okolinskim trokovima.
-Osigurati da sve zainteresovane strane (organi vlasti,investitor, lokalna
zajednica javno mnijenje, NVO, mediji itd.) uestvuju u procesu analize i
odluivanja o
projektu ili aktivnosti.
-Uspostaviti sistem za ublaavanje negativnih uticaja projekta i aktivnosti na
okoli i monitoring.
-Osigurati zatitu zdravlja ljudi i njihovih ivotnih zajednica, te poljoprivrednog
zemljita i sl.
-Ouvatiti socijalne, kulturno-historijske i materijalne
vrijednosti.

Procjena uticaja na okoli odgovara, u

osnovi, na etiri kljuna pitanja:

1. Kakav bi okoli bio kada ne bi bilo zahvata?

(Utvrivanje nultoga stanja).
Ovime e se utvrditi i opisati trenutno stanje prirodnih resursa i znaajki okolia
na koje bi zahvat mogao uticati, te smjer njihovog razvoja kada zahvata ne bi
bilo.

2. to e se dogoditi okoliu kao posljedica zahvata?

(Predvianje).
Ovim se postupkom opisuju i, koliko je mogue, kvantificiraju posljedice nekog
zahvata za okoli u smislu okolinih resursa ili ljudi (primatelja) na koje zahvat
utie,
svojstva i raspon izazvanih promjena, njihove prostorne rasprostranjenosti i
trajanje.

3. Je li to bitno? (Procjena - vrednovanje)

- Predvianje uticaja nije dovoljno.
- Veina donositelja odluka (a sigurno i veina slubenika
nadlenih ministarstava i vanjskih sudionika) ne posjeduje
struna znanja koja bi im omoguila shvaanje pravog
znaenja tehnikih nalaza predvienih uticaja.
-Potrebne su im i informacije pomou kojih mogu procijenit koliko je odreeni
uticaj vaan (znaajan), kako bi ga pri donoenju odluke mogli usporediti s
drugim trokovima i koristima zahvata, odnosno kako bi odluili treba li dopustiti
da se sa zahvatom nastavi.

4. Ako je bitno, moemo li u tom smislu neto uiniti?

(Mjere zatite okolia)
-Na kraju, vano je shvatiti moe li se, ako je uticaj doistaznaajan, uiniti neto
da ga se izbjegne, smanji (ublai), sanira ili nadomjesti odgovarajuom
vrijednou.
- Nositelj zahvata moe tada takve mjere ukljuiti u svoj projekt, a nadleno
ministarstvo moe propisati odgovarajue uvjete okolinom dozvolom.
- Kako bi nadleno ministarstvo i vanjski sudionici mogli odluiti moe li se
odreeni zahvat odobriti, kljuno je da informacije vezane za okoli koje nositelj
zahvata navodi u dokumentu o PUO daju jasne odgovore na navedena etiri
pitanja.

Okolinsko dijagnosticiranje i definiranje mogunosti

za smanjenje zagaivanja okolia (MOED)
MOED je procjena uticaja pogona i postrojenja ili aktivnosti na okoli u cilju
pronalaenja mogunosti za spreavanje nastanka emisija (zagaenja) i njihovo
smanjenje na izvoru, te za pruanje podataka privrednim drutvima u cilju
orijentiranja politike prema istijim procesima i tehnologijama koje su tehniki i
ekonomski odrive.

MOED moe dijagnosticirati cjelokupna industrijskapostrojenja ili samo jedan

njihov dio (pojedine pogone, proizvodne linije, tehnoloke cjeline, postrojenja itd).

Provoenjem MOED-a kompanija ima tzv. viestruke koristi:

-uteda sirovina, energije i vode,

-poboljanje kvaliteta proizvoda,
-mogunost plasiranja proizvoda na nova trita,
-ojaani imid,
-poveanje nivoa obuenosti i zadovoljstva zaposlenika,
-poveanje konkurentnosti,
-smanjenje rizika od nesrea na poslu,
-vea prilagodljivost na promjene zakonodavstva,
-bolja komunikacija i odnosi sa vlastima, kupcima i javnim mnijenjem, itd.