Professional Documents
Culture Documents
Transportni Sistemi-Seminarski Rad
Transportni Sistemi-Seminarski Rad
1.0 Uvod..................................................................................................................... 4
2.0 Ambalairanje robe.............................................................................................. 6
2.1 Vrste i pakovanje robe....................................................................................... 6
2.1.1 Pakovanje robe............................................................................................... 6
2.1.1.1 Zatitna funkcija.......................................................................................... 7
2.1.1.2 Proizvodna funkcija..................................................................................... 7
2.1.1.3 Marketinka funkcija.................................................................................... 7
2.1.1.4 Logistika funkcija....................................................................................... 8
2.1.2 Vrsta robe..................................................................................................... 10
2.1.2.1 Komadna roba........................................................................................... 10
2.1.2.3 Rasuta roba............................................................................................... 11
2.1.2.3 Tena roba................................................................................................. 12
2.1.2.4 Gasovita roba............................................................................................ 12
2.2 Ambalaa robe............................................................................................... 13
2.2.1 Papirna ambalaa......................................................................................... 13
2.2.2 Plastina ambalaa....................................................................................... 13
2.2.3 Metalna ambalaa........................................................................................ 13
2.2.4 Staklena ambalaa....................................................................................... 14
2.2.5 Tekstilna ambalaa....................................................................................... 14
2.2.6 Drvena, pletena ili puna ambalaa...............................................................14
2.2.7 Ambalaa za posebne namene.....................................................................14
2.2.8 Pojedinana pakovanja.................................................................................14
2.2.9 Kombinovana ambalaa...............................................................................14
2.3 Moduli.............................................................................................................. 15
3.0 Osnove paletizacije............................................................................................ 16
3.1 Palete bez nadogradnje ( ravne palete)...........................................................18
3.2 Palete sa nadogradnjom (stubne ili boks palete)............................................21
3.2.1 Boks palete za rasute terete i sitnije komade..............................................22
3.3 0prema za manipulisanje proizvoda u paletnom sistemu................................22
3.3.1 Motorni viljukari.......................................................................................... 22
3.3.2 Runi viljukari............................................................................................. 23
2
3.4 Formiranje i oblikovanje paletne jedinice........................................................23
3.4.1 Formiranje paletne jedinice..........................................................................23
3.4.2 Oblikovanje paletne jedinice........................................................................24
3.5 Znaaj paletizacije........................................................................................... 25
3.5.1 Rukovanje paletama..................................................................................... 25
3.5.2 Skladitenje i prvoz paleta........................................................................... 27
3.5.3 Osnovne prednosti skladitenja i prevoza na paletama..............................28
3.6 Standardizacija palete..................................................................................... 29
3.6.1 ISO standard................................................................................................. 29
3.6.2 Jugoslovenski standardi...............................................................................30
4.0 Kontejnerizacija-kontejneri................................................................................. 30
4.1 Podela kontejnera............................................................................................ 31
4.1.1 Mali kontejneri podela I namena..................................................................35
4.1.2 Srednji kontejneri, podela i namena............................................................35
4.1.3 Veliki kontejneri, podela i namena................................................................36
4.2 Mere kontejnera.............................................................................................. 38
4.3 Manipilisanje kontejnerima.............................................................................. 40
4.3.1 Punjenje kontejnera...................................................................................... 40
4.3.2 Oprema za manipulisanje............................................................................. 41
4.3.3 Rukovanje kontejnerima...............................................................................44
4.3.4 Istovar i slaganje kontejnera.......................................................................46
4.4 Kontejneri, znaaj i efekti................................................................................ 46
5.0 Skladitenje robe................................................................................................ 49
5.1 Kretanje robe u skladitu.................................................................................50
5.2 Pretovar materijala.......................................................................................... 52
5.3 Skladitne funkcije.......................................................................................... 53
5.4 Vlasnitvo nad skladitem...............................................................................53
5.5 Projektovanje skladita.................................................................................... 54
6.0 Pakovanje robe................................................................................................... 56
6.1 Pojam pakovanja robe..................................................................................... 56
6.2 Maine i sredstva za pakovanje.......................................................................56
6.3 Zavrno pakovanje stre folijom......................................................................58
6.4 Mainsko pakovanje stre folijom....................................................................60
3
6.4.1 Problem uvoenja maine za obmotavanja strea paletom.........................62
6.5 Zavrno pakovanje kartonskim kutijama i lepljivim trakama...........................66
6.6 Zavrno pakovanje plastinim i elinim trakama...........................................66
7.0 Zakljuak............................................................................................................ 67
8.0 Literatura............................................................................................................ 68
4
1.0 Uvod
Da bi se proizvod zatitio to jest sigurno transportovao, skladitio i dostavio do krajnjeg
potroaa on mora da se stavi u odreeni sud, omot... tj. Ambalau. Amabalaa
titiproizvod od raznih mehaniko fizikih uticaja, hemijskih i mikrobiolokih,
klimatolokih,raznih manipulacija... ali isto tako ambalaa titi i spoljanju sredinu
odnosno ljude od tetnih uticaja proizvoda.
Poslednjih godina sve se vie istie znaaj pakovanja kao jednog od bitnih inilaca,ne
samo kod transporta robe, ve i kod prodaje proizvoda na zahtevnim stranim
tritima.Prema istraivanjima, u jednoj minuti prosean kupac u supermarketu prodje
pored ak300 proizvoda. Tipian supermarket inae ima asortimanan od 15.000 do
17.000 proizvoda, a vie od 60% kupovine obavlja se impulsivno, a ne planski.
Najee jepakovanje poslednja ili jedina ansa da utiete na kupca. ta je toliko vano
i magino u ambalai? Ambalaa igra veoma znaajnu ulogu u privlaenju
panjepotroaa, pruanju informacija o proizvodu, a vrlo esto utie i na donoenje
odluke okupovini. Ambalaa danas predstavlja neodvojivi deo proizvoda te je
neophodno da bude prilagodjena potrebama i zahtevima potroaa. Zbog toga i
promene u ambalai morajubiti programirane i uskladjene sa promenama proizvoda i
preferencija potroaa na odredjenom stranom trzistu.
5
2.0 Ambalairanje robe
Ambalairanje robe razvrstavamo u sledee kategorije:
Ovaj primer se odnosi na vreme s poetka '90 godina prolog veka. U meu vremenu
se mnogo uradilo na snia vanju trokova manipulacije, kao i trokova koji nastaju usled
oteenja robe tokom transporta, tako da su te vrednosti sada znaajno smanjene (u
razvijenim zemljama, dok podatak za nauzemlju ne postoji).
Primer odlino ilustruje koliko neka poiljka ima mogunosti za oteenje, poto svaka
manipulacija sa sobom nosi i odreenu verovatnou oteenja. Oigledno je da svaka
poiljka mora imati kvalitetno pakovanje koje e je zatititi od oteenja tokom
transporta. Ali, pakovanju nije jedina funkcija da zatiti robu od oteenja prilikom
transporta.
zastitna funkcija,
prozvodna funkcija,
marketing funkcija,
logistika funkcija.
6
2.1.1.1 Zatitna funkcija
Zatitna funkcija se ogleda u zatiti materijala, robe i proizvoda od spoljnih mehanikih
uticaja u vidu ogrebotina, lomova, ulegnua, klimatskih uticaja, u vidukorozije, promene
boje, i unutranjih hemijskih reakcija i biohemijskih procesa.
7
2.1.1.4 Logistika funkcija pakovanja se ogleda u sledeim zadacima
pakovanja:
8
Proizvodi mogu biti pakovani u standardizovana pakovanja koja se izradjuju,od razliitih
vrsta materijala.
Najee se koristi:
9
uslovima kojima je proizvod izloen,
naina manipulacije,
naina transporta i skladitenja.
komadna roba,
rasuta roba,
tena roba,
gasovita roba.
10
otpornost na spoljane uticaje (otporna, delimino otporna, neotporna),
hemijski sastav (vrlo raznolika, sa aspekta skladita homogena i nehomogena).
11
2.1.2.3 Tena roba
12
2.2 Ambalaa robe
Ambalaa moe biti:
Tipini oblici ambalae mogu biti: sanduci, bale, burad, vree, kese, boce, staklene
(tegle), konzerve, tube....
13
2.2.4 Staklena ambalaa
Staklena ambalaa se proizvodi u obliku staklenih boca, ampula, tegli, balona, sa
odgovarajuom zatitom od jute, kartona, plastinih materijala ili drveta. Staklo ima
iroku primenu u izradi potroake i komercijalne ambalae. Ima veliku hemijsku
otpornost, ne stvara toksine proizvode, ne daje miris, otporno je na atmosferske uticaje
i nepropustivljo je za mikroorganizme, gasove i tenosti. Osnovni nedostatak je laka
lomljivost, relativno velika teina i slaba zatita od uticaja suneve svetlosti.
14
dimenzija transportnih vozila
trokovi formiranja transportnih jedinica
2.3 Moduli
Modularni sistem pakovanja je nastao iz jednostavne potrebe da se bolje iskoristi
prostor, bilo da se radi o skladinom prostoru ili o prost oru u transportnom
sredstvu.Meutim, da bi modularni sistem zaiveo, bilo je potrebno prvo odrediti
jedinstvenu (optimalnu ili idealnu) veliinu jednog modula, kao i veliinu pakovanja u
koje treba sloziti takve module, a zatim i standardizovati te veliine, odnosno, nametnuti
privrednimorganizacijama obavezu korienja tih veliina. Analizom se dolo do
podatka da je optimalna osnovica modula 400 x 600 mm, dok visina modula zavisi od
konkretnih,potreba. Sa ovom osnovicom modula je mogue popuniti bilo koju
standardnu paletu,koja se danas koristi (800 x 1200mm; 800 x 1000mm i 1000 x
1200mm). Za visinu palete zajedno sa robom, preporuuje se 1050 mm ili 1600 do 1950
mm (ovo zavisi od robe koja se pakuje na paletu). I jedna i druga preporuka ukljuuje
visinu palete od 100 mm.
Slika 3 Moduli3
15
sa dimenzijama sredstva za manipulaciju, transport i skladitenje i da budeprilagoena
grupnom pakovanju. Obrazovanje modula ima za cilj poveanje koliinetransportovanog
materijala u jednom ciklusu, bolje iskorienje transportnog prostora vozila iskladitnog
prostora.
vrsti robe,
kvalitetu i koliini upakovanog materijala,
informacije o proizvoau,
nainu rukovanja,
uslovima transporta,
uslovima skladitenja.
za jednokratnu upotrebu,
viestruku upotrebu (povratne),
interni ili razmenjive palete.
16
injenica da su pojedine palete razmenjve, svrstava ih u red paleta sa
najrasprostranjenijom primenom, a u tu grupu spada i ravna drvena EUR paleta-
evropska paleta, koja se razmenjuje na osnovu Ugovora o razmeni izmedu clanica
paletnog pula. Radi zatite kvaliteta izrade palete, ovlacena kontrolna organizacija
Agencija za sertifikaciju EUR paleta Spekta iz Beograda obavlja sertifikaciju
proizvodaca EUR drvenih paleta prema vaecem Medunarodnom propisu UIC 435-2,
izdaje tehniku dokumentaciju za proizvodnju paleta i vodi jedinstveni registar
proizvoaa.
debljina daske,
ekser koji omoguava propisnu vrtou spoka,
odreena vlanost drveta (22%).
17
Podelu paleta moemo izvriti na puno nacina. Najee se vri u odnosu na: oblik
palete, dimenziju, namenu, vrstu materijala od kojeg su izraene, konstrukcijske
osobine i dr.
Ako se posmatra namena s obzirom na vek trajanja ili uestalost korienja, tada se
palete mogu svrstati ujednokratne i viekratne.
Jednokratne su poznate pod nazivom nepovratne. Viekratne su one koje se vie puta
koriste ili razmenjuju.
Veina evropskih zemalja, kao i sprpske eleznice (JUS D.F. 8020) i Jugoslovenski
zavod za standarizaciju (JUS Z.M.I. 020), usvojili su paletu 800 x 1200 (Slika 5).
18
Slika 5- Delovi palete5
Mere u mm
19
Osim drvenih ravnih paleta 800 x 1200 mm, u eksplataciji se nalaze i ostale dimenzije
drvenih ravnih paleta:
20
Slika 6- Dvoulazna paleta6
etvoroulazna paleta, kod koje je prilaenje mogue sa sve etri strane, nastala je od
dvoulazne, prikazana je na slici 7, sva tri nosaa imaju udublljenja koja omoguuju
ulazak viljuaka viljukara.
21
3.2.1 Boks palete za rasute terete i sitnije komade
22
Viljukari se dele u dve grupe:
motorni viljukari,
runi viljukari.
23
3.4 Formiranje i oblikovanje paletne jedinice
24
3.4.2 Oblikovanje paletne jedinice
25
3.5 Znaaj paletizacije
26
27
3.5.2 Skladitenje i prvoz paleta
28
3.5.3 Osnovne prednosti skladitenja i prevoza na paletama
29
3.6 Standardizacija palete
30
3.6.2 Jugoslovenski standardi
4.0 Kontejnerizacija-kontejneri
31
4.1 Podela kontejnera
32
33
34
35
4.1.1 Mali kontejneri podela I namena
Mali obini kontejneri su zatvorenog tipa i primenjuju se za prevoz svih vrsta robe.
36
4.1.3 Veliki kontejneri, podela i namena
37
38
4.2 Mere kontejnera
39
40
4.3 Manipilisanje kontejnerima
41
4.3.2 Oprema za manipulisanje
42
43
44
4.3.3 Rukovanje kontejnerima
45
46
4.3.4 Istovar i slaganje kontejnera
47
48
49
5.0 Skladitenje robe
50
Skladitenje je ona funkcija koja obavlja uvanje robe (proizvoda, poluproizvoda) u,ili
izmeu, mesta nastanka i mesta potronje. Ova funkcija je nuna poto je
nemogueuskladiti intenzitet potronje (konzumiranja) nekog proizvoda sa dinamikom
njegoveproizvodnje, niti je mogue uskladiti pojedine proizvodne operacije meusobno.
Stoga seproizvodni proces najee odvija na sledei nain: definisanje proizvodnog
plana-nabavka potrebnih dobara _ skladitenje nabavljenih dobara do trenutka
otpoinjanja proizvodnje-transport robe iz skladita u proizvodni pogon - obrada na
prvoj maini(prva operacija)-skladitenje izmeu dve operacije-transport do druge
maine-obrada na drugoj maini-skladitenje do sledee operacije ... obrada na
poslednjoj maini (poslednja operacija)-transport do skladita-isporuka na trite. Iz
ovoga jevidljivo da se praktino u svakom trenutku, neki proizvod nalazi ili na nekoj
maini gde seobavlja neka obrada ili se nalazi u fazi uskladitenja, bilo da se radi o
kratkotrajnom skladitenju izmeu dve operacije (moze trajati i samo nekoliko minuta) ili
da se radi oskladitenju u trajanju od nekoliko dana, pa ak i meseci.U praksi se esto
zamene pojmovi skladita i distributivnih centara. Mada na prvi pogled ova dva pojma
mogu biti zamenjena, kada se analizira njihova sutina postajeoigledno da se radi o
greci. Naime, osnovna namena distributivnog centra jekonsolidacija zaliha, formiranje
paketa koji je potrebno transportovati na njegovo odredite i zatim sledi slanje na to
odredite u najkraem moguem roku. Oigledno je da je jedan od osnovnih zadataka
distributivnog centra, to krae vreme boravka robe udistributivnom centru. Osnovni
zadatak skladitenja je uvanje robe i sirovina sve do trenutka korienja tih roba,
odnosno sirovina u procesu proizvodnje, odnosno, do trenutka njihovog slanja na
trite, imaju i uvek u vidu minimizaciju trokova koji nastaju tokom procesa
skladitenja.
deli na:
Prijem (istovar)
Transfer (prenos)
Selekcija (razvrstavanje)
Pretovar (odlaganje- skladitenje)
Prijem materijala
51
Zalihe stiu u skladite na razne naine. Prva faza je istovar, po pravilu
manuelni(mogua je primena mehanizovanih i automatizovanih sistema) . Zatim sledi
prenos materijala, pri emu se, u samom skladitu dogode obino dva ili tri
kretanja/premetanja materijala:
Osnovne aktivnosti koje se javljaju u skladitu tokom prijema i obrade neke robe su:
Prijem robe- skladite prima robu koja je dopremljena spoljnim transportom ili je
preuzeta od fabrike i prihvata odgovornost za nju.
Identifikuje robu. Odgovarajue jedinice robe koje se dre na zalihama moraju
biti evidentirane i prikupljeni podaci o broju za svaki primljeni artikal. Moe biti
potrebno dase artikal oznai fizikom ifrom, priveskom itd. Artikal se moe
identifikovati pomou ifre na artiklu, ifre na ambalazi ili kontejneru ili fizikim
osobinama.
Sortiranje robe.Roba moze biti sortirana prema odgovarajuim podrujima
zasmetaj ili prema zahtevima budueg proizvodnog procesa.
Otprema robe do mesta gde e se smestiti. Roba moe biti odlozena na mesto
gde se kasnije moe na i kada bude potrebna, pri emu je neophodno da ta
lokacija ima svoju oznaku koja se zapisuje na odgovarajue mesto, kako bi, kada
zatreba, taj podatak bio proitan i upotrebljen sa ciljem najbreg nalaenja te
robe.
Dranje robe.Roba se dri na skladitu, pod odgovarajuom zatitom sve dok je
potrebno.
Opoziv, selekcija ili odabiranje robe. Artikli koji su naznaeni od kupaca
potroaa moraju biti opozvani sa mesta gde su smeteni i grupisani na nain
koji je koristan za sledei korak u izvravanju narudzbine.
Slaganje za isporuku Nekoliko artikala koji ine jednu poiljku treba da se
sastave i kontroliu zbog kompletnosti ili zbog propusta koji su doputeni i moraju
se pripremiti podaci o narudbini ili, ako je nuno, modifikovati.
Otprema poiljke. Konsolidovana narudbina mora biti na odgovarajui nainu
pakovana i upuena na adekvatno transportno sredstvo. Moraju se primeniti
nunaotpremna i raunovodstvena dokumenta.
52
Osnovni merljivi inioci koji opredeljuju znaaj funkcije skladitenja jesu:
Ovo, na alost, nisu jedini sluajevi kada se javlja potreba za pretovarom robe. Ta
potreba se javlja i kada je potrebno robu iz skladita preneti do proizvodnog pogona,
kako bi se ta roba upotrebila u proizvodnom procesu. Nekada je transportno sredstvo
koje je upotrebljeno za uzimanje robe iz skladita, dovoljno za prenos do proizvodnog
pogona, ali nekada se mora upotrebiti neko drugo transportno sredstvo, tako da se i u
ovom sluaju javlja aktivnost pretovara, sa svim rizicima koji mogu dovesti do oteenja
robe.Potreba za pretovarom se javlja i u distribucionim skladitima, kada je potrebno
nekurobu iz jednog kamiona preneti u drugi kamion. Poto kamioni nisu opremljeni
(osim specijalnih kamiona), dizalicom za pretovar, potrebno je upotrebiti neko drugo
sredstvo(dizalica, viljukar...) kako bi se aktivnost pretovara robe izvrila.
53
5.3 Skladitne funkcije
Privremeno skladitenje
Trajno skladitenje
Mogua su skladitenja
Sezonskih roba
Specijalni tretmani (aircondition)
Javna skladita,
Privatna (fabrika itd.)
Kombinovana.
Sopstvena
Iznajmljena
54
5.5 Projektovanje skladita
Skladini prostor
Skladini prostor mora biti prilagoen svim aktivnostima koje se odvijaju u tomprostoru i
nikako ne sme negativno uticati na bilo koju aktivnost. Na alost, prostor koji se koristi
kao skladite,esto je samo prilagoen postoje i prostor i u tom sluaju nije mogue
udovoljiti potrebama svake aktivnosti. Prilikom projektovanja skladita, potrebno je
predvideti prostor za svaku od aktivnosti, a to znai, pored prostora za smetanje
uskladitene robe i prostora za kretanje opreme koja se koristi u skladinom poslovanju-
opreme za unutranji transport, obezbediti sledei prostor u skladitu:
55
Slika 9-Izbor opreme (faktori)9
56
6.0 Pakovanje robe
6.1 Pojam pakovanja robe
Ambalairanje i pakovanje finalnog proizvoda omoguava da se zatiti finalni proizvod
ida proizvod u stanju u kome je proizveden i upakovan stigne do kupaca.
Kao rezultat proizvodnog procesa dobija se gotov proizvod. Nakon kontrole kvaliteta
gotov proizvod moe dase stavlja u promet, odnosno isporuuje se potroau. Ni
vrhunska tehnologija proizvodnje, niti najvii kvalitet proizvoda nee dovesti do prodaje
proizvoda ukoliko njegova svojstva nisu dobro ouvana. U modernom poslovanju ne
sme se dozvoliti da se npr. proizvod pokvari ili polomi utoku transporta. I obrnuto, dobro
dizajnirano i funkcionalno pakovanje prodae i lo proizvod.Pakovanje mora da
omogui i lako korienje i upotrebu proizvoda. Pri oslobaanju proizvoda iz ambalae
vrlo je vana mogunost lakog, brzog i jednostavnog otvaranja proizvoda. Pakovanje
utie i na prodaju proizvoda. Pakovanje mora sve vie da igra ulogu privlaenja panje
potroaana proizvod, da informie potencijalng kupca i utie na odluku o
kupovini proizvoda.Neophodno je da pakovanje bude prilagoeno zahtevima i
potrebama potroaa.
57
U savremenoj proizvodnji postoji veoma mnogo maina za pakovanje i neprekidno se
usavravaju i umnoavaju, pa je teko sistematizovati ih. Ipak, ini se da je
najprihvatljivijasledea, globalna podela:
a. Kompletne linije za pakovanje uz kori enje maina specifine namene pri emu
se postie visok stepen automatizacije i radnog uinka
b. Podesive maine za razne materijale i veliine ambalae koje omoguavaju i
manjim proizvoaima mehanizaciju pakovanja
58
Slika 11- Ureaj za vaganje, punjenje i ivenje papirnih vreica 11
59
postigao oekivani rezultat tj. najnii troak po paleti za zahtevani kvalitet streovanja.
Ovaj koncept postao je dominantan i u oblasti runog streovanja, gde je pristup
najnia cena po kg zamenjen sa najnia cena po metru. Runa stre folija debljine 7-
8 my ijom upotrebom je mogue postii znaajne utede, postala je najbolji izbor za
ovu vrstu pakovanja.
60
6.4 Mainsko pakovanje stre folijom
61
Slika 13-Poluautomatska maina robot PR502 Economy13
Maina ima otvore sa zadnje strane koji omogucavaju njenu manipulaciju pomou
viljukara.
Soft start + Soft stop u istoj poziciji + podeiva brzina kretanja maine.
62
Slika 14- Poluautomatska maina PR 202 sa promenljivim predistezanjem 14
63
Kontrola vertikalnog kretanja mehanizma za noenje rolne vrsi se frekventnim
regulatorom pomocu kaia i motor-reduktorske grupe - Promenjljiva brzina kretanja.
64
koliki su trokovi prilagoavanja novom nainu pakovanja.
65
odluka o kupovini maine, razmatran je problem lokacije maine za obmotavanje paleta
stre folijom koja mora da bude takva da ne remeti postojeu organizaciju prihvata
vrea,slaganja vrea na palete i manipulaciju paletama. Doneta je odluka da bi u ovom
momentu bilo najbolje da se maina za obmotavanje paleta stre folijom postavi u deo
skladi ta finalnihproizvoda koji slui za odleavanje gotovih proizvoda pre
isporuke i to iz vie razloga:proizvodnja zahteva da se prvih pet dana vri pakovanje
neodleanog brana, nee se remetiti postojea organizacija posla pakovanja i
razmetaja proizvoda u skladitu, proizvodi koji se pakuju za novog kupca e se na
paletama dovoziti u deo za odleavanje proizvoda i tu se vritiobmotavanje stre
folijom, pa odlaganje i to tako to e se palete slagati od vrata ka unutranjosti
skladinog prostora ime e se obezbediti laki prilaz paletama i utovar. Ovakvim
nainom razmetaja robe u skladitu omoguie se laka isporuka robe kupcu, jer e
biti neophodno organizovati utovar celokupne proizvedene i uskladitene robe za novog
kupca u toku jednog dana. Time je utvreno da postoje mogunosti da se izvri
isporuka brana na paletama.
66
Opis slike
3. prolazi za viljukare
4. nadstrenica za utovar
6. Vrata
U poslednje vreme sve je vie izraen trend zamene solvent lepljivih traka (lepak na
bazi prirodnog kauuka) lepljivim trakama iji je lepak na bazi sintetikog kauuka ili
specijalno modifikovanog akrilata. Ekonomski i ekoloki razlozi (solvent lepljive trake su
uobiajeno 20% skuplje) motivisali su mnoge kupce da testiraju druge vrste lepljivih
traka i uvere se u njihov kvalitet.Maine za zatvaranje kartonskih kutija lepljivim trakama
doivele su ekspanziju usled mnogobrojnih benefita koje nude:
67
zatvaranjem podie se kvalitet lepljenja kartonskih kutija, zbog boljeg kontakta koji se
ostvaruje izmeu selotejpa i kartona.
Zamena elinih traka sa PET (poliester) trakama je trend koji traje poslednjih deset
godina. Postoji vie razloga za ovu promenu: PET traka je jeftinija po metru, nije
podlona koroziji, bezbednija je za upotrebu i laki je proces njenog odlaganja i
reciklae. U poslednje vreme, prisutan je i trend zamene PP (polipropilen) traka sa PET
trakama manjih dimenzija, naroito u drvno-preraivakoj i industriji proizvodnje
graevinskih materijala. Ovaj trend je nastao zahvaljujui znatno boljoj otpornosti PET
trake na ekstremne uslove skladitenja (otporna na UV zraenje, temperaturna
stabilnost -400C do +1000C, zadrava i do 80% prvobitne sile zatezanja tokom
stajanja). U svakom sluaju neohodno je periodino analizirati postojee materijale,
opremu i metode pakovanja plastinim i elinim trakama, s obzirom na neprestani
razvoj novih tehnologija koje otvaraju vrata utedama i optimizaciji. Prilikom analize,
posebno treba obratiti panju na: teinu i oblik proizvoda koji se pakuje, nain
manipulacije i transporta, nain i metodu vezivanja trake i efikasnost takovog spoja.
7.0 Zakljuak
Predmeti koji su vie osetljivi pakuju se unutar sanduka i mogu biti zatitno obloeni
saastim i plastinim folijama, pliem, kartonplastom, sundjerastom folijom ili
polietilenskom (nesagorevajucom) folijom.
68
Pre nego to se roba dostavi krajnjem potroau ona se kroz proces transporta mora
vie puta skladititi. Skladini ureaji osim usko specijalizovanih sredstava mogu biti
isredstva koja imaju funkciju ouvanja pretpostavljene jedinice prevoza. Klasian
primerkada se deo ili celo transportno sredstvo moe smatrati skladinim ureajem
jeste onaj kad se na primer sanduk prikolica, polu prikolica ili prikolica pa i celo vozilo
stavi u funkciju tereta, ali ne samo sa osnovnim zadatkom prevoza tereta nego i
ouvanja integriteta tereta. To dolazi do izraaja naroito u multimodalnim prevozima.
8.0 Literatura
Dr Milivoje uilovi,Transportni sistemi skripta, Tehniki fakultet aak 2006, internet
strana:http://www.ftn.kg.ac.rs/konferencije/tio2010/PDF/RADOVI/536%20Blagojevic
%20%20QEDOC%20moduli%20za%20adaptivno%20ucenje%20i%20test%20znanja
%20u%20predmetu%20Transportni%20sistemi.pdf
Skripta, motorna vozila i integralni transport, Saobraajni fakultet Banja Luka 2004,
internetstrana:https://www.motorna -vozila.com/download/Skripta%20Integralni
%20Transport.pdf
https://www.google.rs/
69
https://sh.wikipedia.org
70