Professional Documents
Culture Documents
Elaborat Mjera Zastite Od Pozara Idejni Tekst
Elaborat Mjera Zastite Od Pozara Idejni Tekst
Grad Trogir
Popovi r:
T.D. 004P-2013
Z.O.P 539/13
Graevin
Djeji vrti Maslaak
a:
MAPA 8
PROSTOR ZA OVJERU
Z.O.P.: /13
SADRAJ:
1. Opi dio:
2. Struni dio
2.1. Tekstualni dio
2.2. Grafiki prilozi
Ured ovlatenog arhitekta Zoran Investito
Grad Trogir
Popovi r:
T.D. 004P-2013
Z.O.P 539/13
Graevin
Djeji vrti Maslaak
a:
1. OPI DIO
sadraj
Na temelju Zakona o prostornom ureenju i gradnji ( NN RH br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11,
50/12, 55/12 Ured ovlatenog arhitekta Zoran Popovi kojeg zastupa direktor Zoran Popovi imenuje za
projektanta elaborata zatite od poara Martinu Barani d.i.s. za graevinu:
Ured ovlatenog arhitekta Zoran Investito
Grad Trogir
Popovi r:
T.D. 004P-2013
Z.O.P 539/13
Graevin
Djeji vrti Maslaak
a:
Z.O.P.: 443/12
Obrazloenje
Martina Barani d.i.s. je ovlatena osoba za izradu elaborata zatite od poara, upisni broj 59, sa ovlatenjem
koje vrijedi do 1. lipnja 2017. godine, to se dokazuje priloenom fotokopijom Rjeenja o ovlatenju.
Direktor:
Zoran Popovi
Z.O.P.: 443/12
O B R A Z L O E N J E
Imenovani ima pravo obavljanja poslova projektiranja kao ovlateni inenjer u skladu sa
odredbama lanka 179. Zakona o prostornom ureenju i gradnji, to se dokazuje priloenom
fotokopijom rjeenja o upisu u Imenik ovlatenih inenjera.
Prema odredbi lanka 179. Zakona o prostornom ureenju i gradnji projektant je odgovoran
da projekti koje izrauje zadovoljavaju uvjete iz navedenog Zakona i posebnih zakona i
drugih propisa.
Projektant je odgovoran za ispravnost i potpunost pojedinog projekta u smislu ispravnosti
tehnikih rjeenja, raunske tonosti, meusobne usklaenosti pojedinih dijelova tehnike
dokumentacije i njenu potpunost, u projektnom zadatku opisanom u dispozitivu ovog
rjeenja.
GLAVNI PROJEKTANT:
Damir Lasinovi,
Ured ovlatenog arhitekta Zoran Investito
Grad Trogir
Popovi r:
T.D. 004P-2013
Z.O.P 539/13
Graevin
Djeji vrti Maslaak
a:
2. STRUNI DIO
Sadraj:
lokacija
Rekonstrukcija i nadogradnja postojeeg vrtia Maslaak u Trogiru u zoni javne i drutvene namjene.
Postojea graevna estica k.. 3284 i 3285 k.o. Trogir je nepravilnog oblika ukupne povrine 1344 m2.
Duljina parcele je cca 30.00 m, a irine cca 50.0 m.
S istone strane je omeena ulicom Kneza Trpimira, a sa june, zapadne i sjeverne privatnim izgraenim
zemljitem. Na junoj strani na susjednoj parceli osiguran je parking za susjednu zgradu koji je na samoj
granici s predmetnom parcelom.Prema projektu na istonoj strani dio parcele je prenamijenje u parking s
9 PM za odgojno-obrazovno osoblje.Ulaz na predmetnu graevnu esticu je s postojee prometnice s
istone ceste irine kolnika cca 4.0 -5,8 m
Smjetaj graevine na graevnoj estici prikazan je na situacionom nacrtu u mjerilu 1:100, graevina je
samostojea.
Predmetna graevina je prikljuena na postojei kanalizacijski, vodoopskrbni i elektroopskrbni sustav te
telekomunikacijsku mreu.
Udaljenost graevine je minimalno 3 m od susjednih parcela sa sjeverne i zapadne strane dok je s
istone udaljena max 12 m do ceste (estica3202), ulicom Kneza Trpimira, koja e se koristiti kao
povrina za operativni rad vatrogasnih vozila i s koje je pristup do graevine, te cca 4 m s june strane
do parcele 3282.
Prema pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe ( NN 35/94,55/94,143/03) lanku 1a, stavku 1
vatrogasni pristupi ne moraju biti osigurani za graevinu u sluaju rekonstrukcije graevina kod kojih
visina poda najvie etae predviene za boravak ljudi od razine okolnog terena s kojeg e se obavljati
evakuacija i gaenje u sluaju poara nije vea od 4m.
Rekonstruirana graevine e imati visinu poda do 4 m od razine okolnog terena.
U ovom je sluaju osiguran pristup s jedne strane graevine i to s istone strane du graevine to
zadovoljava Pravilnik.
opis graevine
Katnost je prizemlje plus kat.Graevina je samostojea.
Maximalna visina poda gornje etae graevine iznad okolnog terena 4 m a visina vijenca graevine 8,25
m.
U prizemlju se preko trijema i vjetrobrana ulazi u prostor PVN-a koji se protee na kroz dvije etae.
Gabariti postojeeg objekta u prizemlju su zadrani, samo je ulazni prostor i dio sa stubitem
doprojektiran. U junom dijelu su smjetena dvije skupne sobe koje su namijenjene djeci manje starosne
dobi - od 3 godine starosti.
U sjevernom krilu se nalazi gospodarski dio i prostorije za odgojno - obrazovne djelatnike, te lift koji je
namijenjen osobama s posebnim potrebama i za dostavu hrane jedinicama na katu.
Na prvom katu su predviene etiri skupne sobe za djecu vee starosne dobi od 4 godine do djece
predkolskog uzrasta. Na istonom dijelu su soba administracije i ravnatelja vrtia.
Lift je u voznom oknu od armiranog betona na sjevernoj fasadi objekta i slui ra evakuaciju invalidnih
osoba.
Evakuacijsko stubite nalazi se takoer na sjevernoj fasadi.
Nosiva konstrukcija postojeeg objekta e se ojaati ubacivanjem ab stupova i zidova u prizemlju kao
novih nosivih elemenata za nadograeni dio prvog kata. Zidovi postojeeg objekta su od opeke ili
betonskih blokova deb .cca 25 cm. Postojei pregradni zidovi raeni su u cigli deb. 10cm.
Novi konstruktivni sustav je a-b skelet sa stupovima 25/25 cm. Vanjski zidovi e biti definirani prema
statikom projektu. Prema idejnom rjeenju raen je zid deb. 25 cm, sa toplinskom izolacijom od 10 cm.
Pregradni zidovi izvode se kao gipskartonski ili zidani..
Ured ovlatenog arhitekta Zoran Investito
Grad Trogir
Popovi r:
T.D. 004P-2013
Z.O.P 539/13
Graevin
Djeji vrti Maslaak
a:
Krov se izvodi kao ravni. Imat e sve potrebne krovne slojeve prema tekuim graevinskim normama i
standardima, na koji se zbog odravanja moe pristupiti preko penjalica sa prvog kata. Konstrukcija
ravnog neprohodnog krova izvedena je sa punom armiranobetonskom ploom debljine 20.00 cm.
Nain i uvjeti prikljuenja graevine na javno prometnu povrinu i komunalnu infrastrukturu ,udaljenost
vatrogasne postrojbe i vatrogasni pristupi graevinama
Na udaljenosti 2,3 km od graevine stacionirano je DVD Trogir, vatrogasna postrojba koja ima
organizirano stalno deurstvo od 00 do 24 sata.
Pristup na predmetnu graevnu esticu je s postojee prometnice s istone ceste ,( Ulica Kneza
Trpimira ), irine kolnika cca 4.0 -5,8 m.
U ovom je sluaju osiguran pristup s jedne strane graevine i to s istone strane du graevine to
zadovoljava Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe ( NN 35/94,55/94,143/03) , koji u lanku 1a,
stavku 1 vatrogasni pristupi ne moraju biti osigurani za graevinu u sluaju rekonstrukcije graevina kod
kojih visina poda najvie etae predviene za boravak ljudi od razine okolnog terena s kojeg e se
obavljati evakuacija i gaenje u sluaju poara nije vea od 4m.
Rekonstruirana graevine e imati visinu poda do 4 m od razine okolnog terena.
Da bi se vatrogasni pristup mogao koristiti u svrhu kojoj je namjenjen bit e vidljivo oznaen
oznakama sukladno hrvatskim normama ili pravilima tehnike prakse, stalno prohodan u svojoj
punoj irini.
Uzdu vanjskih zidova graevina su predvieni otvori za moguu intervenciju vatrogasaca. Nosivost
vatrogasnih pristupa je > od 100 kN. Sve povrine predviene za vatrogasne pristupe predviene su da
budu stalno slobodne i prohodne. Vatrogasni prilazi su propisne irine 3 m. Nijedan uspon ili pad u
vatrogasnom prilazu ne prelazi 12 % nagiba.
Povrina za operativni rad vatrogasnog vozila osigurana je dijelom na javnoj prometnici a dijelom na
parceli 3285 . Sadraji na katu su takoer pristupani sa povrina koje se nalaze izmeu povrine za
operativni rad i objekta, odnosno isti imaju otvore ( prozore ) orjentirane prema povrinama za operativni
rad.
Povrine za operativni rad vatrogasnog vozila su minimalne veliine 5,5 x 11,0 m1, sa zavrnom obradom
asfatnim zastorom, nagib povrina je manji od doputenih 10 %, te su povrine predviena za operativni
rad u jednom horizontalnom nivou.
Nosivost prometnih povrina, te povrina za operativni rad projektirat e se na nain da zadovoljavju 100
KN za osovinsko optereenje.
Udaljenost povrine za operativni rad od objekta je < 12 m,
Izmeu podnoja objekta i povrine za rad vatrogasnog vozila nee biti zapreka, ime je osigurano
nesmetano postavljanje vatrogasnih vozila prilikom akcije gaenja.
Svi vatrogasni prilazi i povrine za operativni rad su prikladni sa svojim dimenzijama veliinom,
nagibom i udaljenou od graevine - (vidi grafiki prilog).
Oekivana zaposjednutost
Ured ovlatenog arhitekta Zoran Investito
Grad Trogir
Popovi r:
T.D. 004P-2013
Z.O.P 539/13
Graevin
Djeji vrti Maslaak
a:
Sukladno navedenom,
- ukupan broj osoba koji e se u razini prizemlja evakuirati preko planiranih komunikacija iznositi e 40
osoba
- ukupan broj osoba koje e se sa prvog kata evakuirati preko planiranih komunikacija iznosit e 109
osoba
- invalidne osobe s prvog kata evakuirat e se liftom u prizemlje objekta a zatim kroz hodnik na vanjski
prostor.
Poarno otereenje nastaje od gorivih materijala od kojih je izraena graevina i od gorivih materijala
koji se nalaze u graevini uslijed namjene. Ukupno poarno optereenje (Q) ini sumu imobilnog (qi) i
mobilnog (qm) poarnog optereenja:
Q = qi + qm ( MJ/m2)
Imobilno i mobilno poarno otereenje ovisi o tipu i namjeni graevine, a odreeno je iz austrijskih
tehnikih smjernica za preventivnu zatitu od poara TRVB 100 (imobilno) i TRVB 126 (mobilno) i za
predmetnu zgradu iznosi:
Prema normi HRN U.J1.030 navedeno poarno optereenje pripada u skupinu niskog poarnog optereenja
(manje od 1GJ)
Poarnim sektorima smatramo prostorije ili skupine prostorija koje su u poarnom smislu odvojene od
okoline, tako da e u sluaju poara irenje plamena i dima u okolne sektore biti zaustavljeno.
- s obzirom na katnost i povrinu , prostor vrtia je jedan poarni sektor ukupne povrine 900 m2.
-lift sa hodnikom u prizemlju koji je od materijala vatrootpornosti F90 je poseban poarni sektor
- stubite za evakuaciju s izlaznim podestom je poseban poarni sektor
- ormar vatrodojavne centrale je zaseban poarni sektor ;
- spremite didaktike opreme ispod tribina je zaseban poarni sektor F90
- horizontalna prekidna udaljenost izmeu dva poarna sektora iznositi e min. 2 m;
- vrata na granicama poarnih sektora izvesti e se u odgovarajuoj vatrootpornosti (T90);
- na granicama prolaza izmeu poarnih sektora cjevovodi koji su izgraeni od gorivih
materijala, obloiti e se obujmicama odgovarajue vatrootpornosti (R 90, R120);
Ured ovlatenog arhitekta Zoran Investito
Grad Trogir
Popovi r:
T.D. 004P-2013
Z.O.P 539/13
Graevin
Djeji vrti Maslaak
a:
Kao rezultat provedene numerike analize poarne ugroenosti za poarni sektor PS1 proizlazi:
TVRB 100, 126 Lista za izraun
E A P Q [MJ/m 2] C R K 6m
ispod razine
kategorije kategorije +/- +/- zemlje
1 1 400 IV - -
E * A * P * Q * C * R * K * H = B
1,3 * 1,2 * 1,4 * 1,1 * 1,2 * 1 * 1 * 1 = 2,88
I (G+k1) * B/k2= 0,3645 *10^5 + 4,42*10^5) * 2,88 / (6,25*10^5) = =S*F
2,2
=
II (G+k1) * B/k2= *10^5 + 6,03*10^5) * / (8,33*10^5) =
Ocjena rezultata:
F - Klasa vatrootpornosti 0 30 60 90
X
Rezultat
: S-1 S-2 S-3 S-4 S-5
X
Napomena: Projektant:
Martina Barani
Koeficijenti uzeti za djelatnost r.br. 66 iz tablice - djeji vrti
Nosiva konstrukcija graevine e biti izvedena kao visoko vatrootporni graevni dijelovi F60 od
negorivih materijala skupine A, te negorivih stropova skupine A.
Pregradni zidovi e biti izvedeni u vatrootpornosti F 30, dok zidovi uz puteve za evakuaciju vatrootporni
F 90.
Na vanjskim zidovima izmeu otvora razliitih poarnih sektora izvedena je prekidna udaljenost od 2 m u
istoj klasi vatrootpornosti kao i granica sektora F90.
Nosiva konstrukcija postojeeg objekta e se ojaati ubacivanjem ab stupova i zidova u prizemlju kao
novih nosivih elinih stupova za nadograeni dio prvog kata. Zidovi postojeeg objekta su od opeke ili
betonskih blokova deb .cca 25 cm. Postojei pregradni zidovi raeni su u cigli deb. 10cm.
Novi konstruktivni sustav je skelet sa betonskim stupovima 25/25 cm I elinim stupovima u vanjskom
prostoru. Vanjski zidovi e biti definirani prema statikom projektu. Prema idejnom rjeenju raen je zid
deb. 25 cm, sa toplinskom izolacijom od 10 cm.
Pregradni zidovi izvode se kao gipskartonski ili zidani..
Krov se izvodi kao ravni. Imat e sve potrebne krovne slojeve prema tekuim graevinskim normama i
standardima, na koji se zbog odravanja moe pristupiti preko penjalica sa prvog kata. Konstrukcija
ravnog neprohodnog krova izvedena je sa punom armiranobetonskom ploom debljine 20.00 cm.
Unutarnji podovi jedinica, PVN-a, garderobe i sanitarnih prostorija su rijeeni kao bojani epoksidni
podovi. Klase B1.
U gospodarskim prostorijama e se postaviti keramike ploice, a u prostorijama za odgojno-obrazovne
djelatnike e se postaviti parket.
Na osnovu svih navedenih zahtjeva, za sve sadraje odreena je otpornost graevnih konstrukcija prema
poaru, te su na nacrtima naznaene minimalne zahtjevane otpornosti graevnih konstrukcija prema
poaru.
Na granicama poarnih sektora graevine postaviti e se protupoarna vrata (T90) koja e biti u skladu
sa normom HRN DIN 4102 dio 5.
Sva krilna vrata vatrootpornosti T90 imati e ugraeni mehaniki ureaj (zatvara) koji e vratna krila
vraati u zatvoreni poloaj da bi se postiglo stalno protupoarno odvajanje. Sva vatrootporna vrata imati
e bravu koja e biti izraena u skladu sa normom HRN DIN EN 1125.
Vrata u prizemlju koja funkcioniraju u normalnim okolnostima kao klizna, u sluaju panike se automatski
zatvaraju i omoguavaju evakuaciju pomou zaokretnog otvaranja istih krila i njihovo automatsko
zatvaranje nakon izvrenog bijega. Takoer su izvedbe T90.
Poloaj vatrootpornih vrata je prikazan je u grafikom prilogu elaborata.
Sukladno navedenom,
- ukupan broj osoba koji e se u razini prizemlja evakuirati preko planiranih komunikacija iznositi e 40
osoba
Ured ovlatenog arhitekta Zoran Investito
Grad Trogir
Popovi r:
T.D. 004P-2013
Z.O.P 539/13
Graevin
Djeji vrti Maslaak
a:
- ukupan broj osoba koje e se sa prvog kata evakuirati preko planiranih komunikacija iznosit e 109
osoba
- invalidne osobe s prvog kata evakuirat e se ili stubitem ili liftom u prizemlje objekta a zatim kroz
hodnik na vanjski prostor.
Kapacitet izlaza za objekte odgojne namjene u prizemlju je 100 osoba po jedinici irine (jedinica irine
predviena je s minimalno 0,8 cm/osobi za horizontalne izlaze i 0,5 cm/osobi za stepenita).
Kapacitet izlaza u prizemlju zadovoljava proraun . U prizemlju se djeca evakuiraju direktno iz soba na
okolni teren. Ostatak osoblja se evakuira kroz ulazna vrata direktno na teren.
Evakuacijsko stubite ima irinu 1,2 m i kapacitet 240 osoba. Zauzetost kata iznosi 109 osoba. Ovo je
stubite zajedno sa hodnikom koji vodi do izlaza projektirano kao zaseban poarni sektor.
Niti jedna toka prvog kata nije udaljena od evakuacijskog stubita vie od 30 m po svojoj stvarnoj
duini puta za hodanje, sukladno Pravilniku o zatiti na radu za radne i pomone prostorije i prostore
(N.N. 6/84, 113/06).
Ovdje treba napomenuti da se vrata vanjskog dvorita na prvom katu automatski otvaraju u sluaju
panike tako da se omogui evakuacija najbliim putem.
Evakuacija s kata e se odvijati i glavnim stubitem (pored tribina)
Sva vrata koja se nalaze na putevima evakuacije, a nedvojbeno vode na vanjski sigurni prostor imaju na
sebi brave u smjeru otvaranja koje moraju biti tako napravljene da omogue otvaranje vrata s unutarnje
strane pritiskom bilo kojeg dijela tijela ovjeka na dio vrata u visini brave bez upotrebe alata ili kljua.
Brava je izraena u skladu sa normom HRN DIN EN 1125. Vrata su opremlejna panik okovom push
bar-om i odgovarajue minimalne svijetle irine. Otvaranje svih zaokretnih evakuacijskih vrata je u
smjeru izlaenja.
Svi izlazi i putovi evakuacije oznaiti e se obavijesnim znacima za spaavanje ija veliina i boja
zadovoljava propisne norme HRN ISO 6309. Oznake koje oznaavaju izlaz biti e osvijetljene.
Iz gore navedenog i uzimajui u obzir da su svi putevi evakuacije (udaljenosti, dimenzije, broj izlaza,
ugraeni materijali sl.) pravilno dimenzionirani sukladno primijenjenim propisima moe se pretpostaviti
da su u sluaju poara osigurani svi uvjeti za sigurnu evakuaciju djece kao i zaposlenih osoba.
Svjetlosna kupola izraene od 2-strukog akrilnog stakla nalazi se na vrhu evakuacijskog stubita.
Dimenzija kupole N= 116x116 cm, graevinski otvor K=120x120cm. Kupola se montira na izolirani
poliesterski vijenac V= 30 cm.
Kupola se otvara pomou ugraenog elektromotora za poarno otvaranje, sa mogunosti otvaranja do
140, S1 24V 650N 0,80A koji se spaja na vatrodojavnu centralu sa konstantnim napajanjem.
Odvod dima i topline u liftu vri se sa reetkom montiranim na vrhu zidova lifta koja je minimalne
povrine 2,5% od tlocrtne povrine voznog okna, ali ne manja od 0,1 m2.
Prema Pravilniku o vatrogasnim aparatima (N.N. 101/11) potreban broj vatrogasnih aparata S-9 ovisi
o povrini poarnog sektora i poarnom optereenju.
Iz ta dva elementa odabrani broj vatrogasnih aparata S9 je:
Ured ovlatenog arhitekta Zoran Investito
Grad Trogir
Popovi r:
T.D. 004P-2013
Z.O.P 539/13
Graevin
Djeji vrti Maslaak
a:
POARNO APARATI ZA
OPTEREENJE. GAENJE
POARNI SEKTOR m2
qm = MJ/m S9
Prizemlje, kat (radni I
PS1 900 nisko 6xS9
pomoni prostori)
PS2 Stubite za evakuaciju 50 nisko 2xS9
PS3 Lift I evakuacijski hodnik 26 nisko 2 x S9
Spremite didaktike
PS4 30 nisko 2 x S9
opreme
UKUPNO: 12 x S9
Vatrogasni aparati postavit e se na uoljivim i lako dostupnim mjestima, na nain da je ruka za noenje
aparata na visini maksimalno 1,5 metara od zavrne kote poda.
U prostorijama povrine > 50 m2 mjesto postavljanja vatrogasnih aparata oznait e se naljepnicom
sukladno hrvatskoj normi HRN ISO 6309. Naljepnica mora biti obojena preteito bojom RAL 3000, i
mora biti postavljena dovoljno visoko da njenu uoljivost ne ometa sadraj prostora.
Raspored vatrogasnih aparata u graevini prikazan je u grafikom prilogu
Strojarske instalacije
U sluaju potrebe prolaza ventilacijskih kanala kroz poarne sektore postavljaju se protupoarne
zaklopke u iste to je u skladu sa l. 53. Pravilnikom o tehnikim normativima za ventilacijske ili
klimatizacijske sisteme (Sl. list br. 38/89 i NN 69/97) ili e se kanali oblagati vatrootpornim materijalom.
Kod prolaza kanala iz glavnog ventilacijskog kanala u ostale dijelove graevine ili prilikom prolaza
kanala kroz poarne sektore kanali e biti opskrbljeni protupoarnim klapnama sa elektromotornim
pogonom vatrootpornosti 90 minuta (K90). U sluaju poara, vatrodojavna centrala e iskljui sustave
ventilacija iz pogona, a takoer elektromotorni okida e automatski iskljuiti klapnu (klapna padne)
to je u skladu sa tokom 14.2 TRVB N138/2000. Dodatno na mjestu poloaja vatrodojavne centrale
ventilacijsko klimatizacijski sistemi moi e se iskljuiti preko glavnog prekidaa to je u skladu sa
tokom 14.3 TRVB N138/2000.
Klapne e se ugraditi na prije navedena mjesta tako da je do istih mogu pristup i nesmetano rukovanje.
Sve klapne e biti standardne sa naponom od 220V, dimenzija prema dimenziji kanala. Kod ponovnog
ukljuenja strujnog kruga, zaklopka e se vratiti u otvoreni poloaj dovoenjem struje u elektromotorni
pogon.
Svi prodori kanala i zaklopki kroz konstrukcijske elemente biti e izolirani i brtvljeni materijalima iste
klase opasnosti kao i graevinska konstrukcija.
Detaljno opisana u idejnom projektu elektrotehnikih instalacija izraenom od Gilan d.o.o. Split , TD-E
110/12-ID od rujna 2012.
Razdjelnik GRO je glavni ormar podijeljen na dvije sekcije: mrea i agregat. Sa sekcije agregat, prije
glavne sklopke vri se napajanje sigurnosnih sustava. Svaki sigurnosni sustav napaja se preko zasebnog
osiguraa, posebno oznaen te se osigurava sluajno iskljuivanje. Sigurnosni sustavi koji nemaju vlastito
sigurnosno rezervno napajanje (aku baterije) bit e kablirani vatrootprnim kabelima tipa NHXH E90, a to
je u ovom objektu sigurnosno dizalo za evakuaciju invalidnih osoba.
U objektu od sigurnosnih sustava predvieno je jo:
-sustav za dojavu poara
-sustav za otvaranje kupole za odimljavanje stubita
-sigurnosna panik rasvjeta
Navedeni sustavi su opremljeni vlastitim aku baterijama koji im osiguravaju funkcioniranje u mrenom
beznaponskom stanju u vremenima zadanim pravilnicima i normama. Stoga se ti sustavi kabliraju
standardnim kabelima tipa PPY sa sekcije sigurnosnih sustava .
SIGURNOSNA RASVJETA
Sigurnosna rasvjeta (panik rasvjeta) je rasvjeta kojoj je osigurano rezervno napajanje preko
akumulatorskih baterija iz sigurnosnih razloga. Sigurnosna rasvjeta se sastoji se od sigurnosne rasvjete za
osvjetljavanje evakuacijskih putova min. intenzitetom u min. zadanom vremenu, te sigurnosnih (panik)
svjetiljki s piktogramima za oznaavanje najkraih evakuacijskih putova. Ova rasvjeta se automatski
ukljuuje za vrijeme smetnji ili prekida u napajanju elektrinom energijom ope rasvjete u vremenskom
roku od 0,5 s. Svi frekventniji prostori i evakuacijski putovi pokriveni su u sluaju nestanka elektrine
energije sigurnosnim svjetiljkama. Minimalna rasvijetljenost koje osiguravaju ove svjetiljke iznosi 1 lux
na podu.
Sigurnosna rasvjeta moe biti napajana:
- vlastitim akumulatorom (lokalna baterija)
- sustavom centralne baterije
U ovom objektu primjenjuju se svjetiljke s vlastitim akumulatorom.
Za oznaavanje izlaza i osiguravanje rasvjetljenosti evakuacijskih koridora u ovoj graevini
predviene su panik svjetiljke sa piktogramima, a opremljene su baterijama koje omoguuju autonomni
rada min. 3h od nestanka mrenog napona..
Prilikom nestanka mrenog napona osnovna rasvjeta je van funkcije, a ukljuuje se sigurnosna rasvjeta do
prorade diesel-agregatskog postrojenja koje napaja pomonu rasvjetu (1/3 ope rasvjete).
Za sigurnosno rezervno napajanje predvien je diesel elektrini agregat, koji u sluaju nestanka
mrenog napona osigurava el. energiju za pomone i sigurnosne sustave.
Odabrani tip elektroenergetskog postrojenja u sluaju nestanka mrenog napona osigurava napajanje
agregatskih potroaa unutar vremena od 15s.
TEHNIKE KARAKTERISTIKE
Pri nestanku mrenog napona iskljuuje se mreni sklopnik u komandnom ormaru agregata , te komandni
ormar agregata daje signal za uklop agregata. Vrijeme u kojem se prebacivanje sa mrenog napajanja
prebacuje na agregatsko iznosi max. 15 sekundi.
Elektroagregat se sastoji od generatorske grupe, komandne ploe sa mikroprocesorskim upravljanjem te
osnovne pratee opreme. Pogon elektroagregata je diesel motor, koji je prirubno povezan sa sinkronim
generatorom. Motor i generator su preko gumenih amortizera privreni na elino postolje na koje je
direktno privren spremnik goriva, akumulatorska baterija i pokrov sa ugraenim elementima za
redukciju buke.
Osnovni dijelovi elektroagregata su:
Pogonski motor: diesel motor, 4-taktni, trocilindrini
Sinhroni generator
Komandni ormar:
Punja baterija: ugraen u komandni ormar
Spremnik goriva: smjeten u postolju elektroagregata kapaciteteta 300l, za autonomiju rada
4,9 sat optereen punom snagom ili 10,8 sati pod 75% optereenjem.
Akumulatorska baterija
Postolje: izraeno od elinog lima, sa ugraenim spremnikom goriva
Pokrov: izraen od elinog lima, sa elementima za nivo buke 68 dB/7m
Pratea oprema: runa pumpa za gorivo, alat, dokumentacija
Elektroagregat e se smjestiti u na krovu objekta.
Vatrodojavna instalacija
Detaljno opisana u idejnom projektu elektrotehnikih instalacija izraenom od Gilan d.o.o. Split , TD-E
110/12-ID od rujna 2012.
Dojava poara predviena je na nain da se svaka eventualna pojava poara otkrije u samom zaetku. Pojava
poara signalizirati e se zvunim i svjetlosnim signalom, te radi lake lokacije mjesta izbijanja poara, na
Ukupno nadzirano podruje su svi prostori izuzev sanitarnih prostora. Osim automatskih javljaa
predviena je mogunost alarmiranja od strane osoblja (runi javljai poara).
Put od prilaznog mjesta vatrogasne tehnike do centrale za dojavu poara mora biti oznaen
putokazima D1 i D2 prema normi HRN DIN 4066.
Planirani sustav za dojavu poara je sukladan odredbama l. 17., 25., 30., 37., i 40. Pravilnika o
sustavima za dojavu poara (NN 56/99); baziran na inteligentnim programibilnim mikroprocesorski
upravljanoj centrali za dojavu poara s mogunou programiranja, kontinuiranog nadgledanja, provjere i
obrade povratne informacije svakog javljaa u sustavu i adekvatnim programom s razraenim scenarijima
potrebnih akcija (uzbunjivanje, dojava, davanje komandi, provjera i indikacija statusa prikljuenih
javljaa, ureaja, vatrodojavnih petlji i sl.).
Napajanje energijom glavne centrale sustava za dojavu poara je iz dva neovisna izvora napajanja (mrea
i agregat), a rezervno akumulatorsko napajanje omoguuje rad sustava vatrodojave i u sluaju prestanka
mrenog napajanja i to 72 sata u pripravnosti i 0,5 sata u alarmu, a sve u skladu l.16. Pravilnik o
sustavima za dojavu poara (N.N. 56/99).
- izlazno/ulaznih modula
- alarmnih sirena s bljeskalicom bljeskalice
- Programskog paketa za vizualizaciju vatrodojavnog sustava
definiran kroz Glavni projekt) sa mogunou proirenja od kojih svaka petlja podrava ukupno do 127
adresa.
Od neovlatenog pristupa podacima centrala e biti su zatiena kodom te se jedino unoenjem ispravnog
koda moe pristupiti radu s centralom. Podaci i dogaaji se spremati e se u neizbrisivu memoriju i ne gube
se nestankom napajanja.
Mikroprocesor u centrali odrava dnevnik dogaaja ili aktivnosti koje nastaju u sustavu. Svi alarmi, kvarovi i
Osim automatskih javljaa poara odnosno senzora, ugraena je mogunost alarmiranja putem runih
javljaa. Sustav dojavljuje kvar (prekid linije, kratki spoj i sl.) vatrodojavnog sustava internim svjetlosnim
i zvunim signalom, to znai da su definirane dojavne grupe putem kojih se dojavljuju eventualni
pokuaji sabotae.
- visina prostora
- okolni uvjeti
- eventualni izvori lanih alarma.
Optiki javlja poara reagira na pojavu vidljivog dima. Praenje rada i cikliko ispitivanje je s kontrolne
jedinice. Optiki javljai poara su postavljeni u dovoljnoj koliini i na odgovarajuim prostorima, a
odabrani su prema odgovarajuem riziku od poara odnosno oekivanim poarnim veliinama. Javljai su
ugraeni tako da poarna veliina u vrlo kratkom vremenu postie vrijednost na koju javlja moe
odgovoriti. Na svakom javljau ili u njegovoj neposrednoj blizini nalazi se pripadajua oznaka dojavne
grupe - zone i rednog broja unutar grupe.
Na osnovi namjene tienog prostora oekuje se tinjajui zaetak poara, dakle veliki razvoj dima uz
malu pojavu topline. Zbog toga su odabrani optiki javljai poara.
Visina pozicija javljaa je cca 3-5 m, te e koncentracija dima biti relativno jednolika to je jo jedan
razlog primjeni navedenih javljaa.
Maksimalna povrina koju jedan dimni javlja uz minimalne zahtjeve moe nadzirati u ovakvoj situaciji je
110 m2, a najvei razmak izmeu javljaa je cca 12 m.
Termodiferencijalni javlja
Termodiferencijalni javlja poara reagira na oiti porast temperature. Praenje rada i cikliko ispitivanje
je s kontrolne jedinice.
Prednost ovih javljaa u odnosu na optike je u neosjetljivosti na lane alarme uzrokovane neistoama u
zraku, vodenim parama i sl.
Ulazno/izlazni modul
Modul posjeduje relejni ulaza i relejni izlaza. Na ulaze je mogue prikljuiti konvencionalne automatske i
rune javljae poara.
Alarmni plan
ALARM OD
ALARM OD RUNIH
AUTOMATSKIH VRIJEME IZVIANJA
JAVLJAA
JAVLJAA
ALARMNA
ORGANIZACIJA
DAN
ALARMNA
ORGANIZACIJA
NO
POAR
DA NE
UKLJUUJE SE SIRENA
GAENJE POARA
RESET
Reim Dan
Proradom jednog javljaa centralni ureaj se dovodi u predalarmno stanje. U predalarmnom stanju
pokreu se sljedee programirane akcije:
Vatrodojavni sustav biti e organiziran tako da u sluaju predalarma provede sljedee automatske
radnje:
Nakon isteka vremena predvienog za izvianje ili potvrde poara pritiskom na runi javlja ili proradom
vie javljaa centralni ureaj ulazi u alarmno stanje koje se manifestira na sljedei nain:
Reim No
U reimu no proradom jednog ili via javljaa poara centralni ureaj odmah prelazi u alarmno stanje.
gromobran
Detaljno opisana u idejnom projektu elektrotehnikih instalacija izraenom od Gilan d.o.o. Split , TD-E
110/12-ID od rujna 2012.
Vanjska i unutarnja hidrantska mrea biti e projektirane u skladu sa odredbama Pravilnika o hidrantskoj
mrei za gaenje poara (NN 8/06).
Prema tablici 2. Pravilnika o hidrantskoj mrei za gaenje poara (NN 8/06), potrebna koliina vode za
vanjsku hidrantsku mreu odreena je u skladu sa lankom 6. Pravilnika o hidrantskoj mrei za gaenje
poara za najugroenije poarne sektore kako je prikazano tablicom:
Potrebna koliina
Poarni Specifino poarno
Redni Povrina vode za gaenje
sektor Namjena prostora optereenje
broj (m2) kod 0,25 MPa
(MJ/m2)
(l/min)
Prizemlje I kat
1. PS1 900 400 600
vrti
Potrebna koliina vode za vanjsku hidrantsku mreu od 600 l/min pri minimalnom tlaku od 0,25 MPa
koja e se postii iz dva nadzemna hidranta koji e biti locirani na udaljenosti vie od 5 m, a manje od 80
m od graevine, to znai da e tako postavljeni zadovoljiti odredbe lanka 15. Pravilnika o hidrantskoj
mrei za gaenje poara (NN 8/06). Najmanji tlak na izlazu iz bilo kojeg hidranta vanjske hidrantske
mree za gaenje poara nee biti manji od 0,25 MPa. Hidranti e biti lako uoljivi i takoer lako
dostupni. Na udaljenosti ne veoj od 10 m od svakog hidranta namijenjenog za izravno gaenje poara
nalaziti e se ormari s vatrogasnim cijevima potrebne duine, mlaznicama i ostalim potrebnim
vatrogasnim armaturama (prijelaznice, razdjelnice) koje e omoguiti efikasno gaenje poara.
Prema tablici 1. Pravilnika o hidrantskoj mrei za gaenje poara (NN 8/06), potrebna koliina vode za
unutarnju hidrantsku mreu odreena je u skladu sa lankom 6. Pravilnika o hidrantskoj mrei za gaenje
poara za najugroenije poarne sektore kako je prikazano tablicom:
Potrebna koliina
Poarni Specifino poarno
Redni Povrina vode za gaenje
sektor Namjena prostora optereenje
broj (m2) kod 0,25 MPa
(MJ/m2)
(l/min)
1. PS1 prostor prizemlja 325 400 30
2. Ps1 prostor prvog kata 555 400 30
3. PS3 stubite 50 400
30
Unutarnji zidni hidranti biti e tipski sa hidrantskim ventilima DN 50, opremljeni sa tipiziranom
propisanom prijenosnom opremom i to sa:
- jedno trevira gumeno vatrogasno crijevo duine 20 m profila 52 mm ;
- jedna mlaznica sa zasunom i s usnikom 12 mm.
Ured ovlatenog arhitekta Zoran Investito
Grad Trogir
Popovi r:
T.D. 004P-2013
Z.O.P 539/13
Graevin
Djeji vrti Maslaak
a:
Ventil u ormariu postaviti e se na visini od 1,50 m od poda, a crveno obojeni ormari e se oznaiti
simbolom u skladu sa normom HRN ISO 6309.
Parametri tlaka i koliine vode biti e u skladu sa propisanim, to je dokazano hidraulikim proraunom
koji je sastavni dio projekta vodovoda i kanalizacije.
Razmjetaj vanjskih i unutarnjih hidranata prikazan je u grafikom prilogu.
11. Pravilnik o tehnikim i drugim uvjetima koje moraju ispunjavati pravne osobe ovlatene za ocjenu
ispravnosti i podobnosti proizvoda za zatitu od poara (Narodne novine broj 119/11)
12. Pravilnik o ovlatenjima za izradu elaborata zatite od poara (Narodne novine broj 141/11)
13Pravilnik o revidentima iz zatite od poara (Narodne novine broj 141/11)
TEHNIKI PROPISI
1. Tehniki propis o sustavima ventilacije, djelomine klimatizacije i klimatizacije zgrada (NN
03/07),
2. Tehniki propis za zidane konstrukcije (NN 01/07),
3. Tehniki propis za prozore i vrata (NN 69/06),
4. Tehniki propis za betonske konstrukcije (NN 139/09, 14/10 i 125/10),
5. Tehniki propis za cement za betonske konstrukcije (NN 64/05 i 74/06),
6. Tehniki propis za sustave zatite od djelovanja munje na graevinama (NN 87/08 i 33/10),
7. Tehniki propis o sustavima grijanja i hlaenja zgrada (NN 110/08),
8. Tehniki propis za niskonaponske elektrine instalacije (NN 05/10),
9. Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u graevinama (NN 110/08 i
89/09),
10. Tehniki propis o graevnim proizvodima (NN 33/10, 87/10 i 146/10),
11. Tehniki propis za spregnute konstrukcije od elika i betona (NN 119/09 i 125/10),
12. Tehniki propis za eline konstrukcije (NN 112/08 i 125/10).
PREUZETI PRAVILNICI
(prema Zakonu o zatiti od poara (NN 92/10) vrijede do ulaska Hrvatske i EU
Pravilnik o tehnikim normativima za ureaje za automatsko zatvaranje vrata ili vatrootpornih
zaklopaca (Slubeni list, broj 35/80.),
Pravilnik o tehnikim normativima za sustave za odvoenje dima i topline pri poaru (Slubeni list, broj
45/83.),
Naredba o obveznom atestiranju runih i prijevoznih ureaja za gaenje poara (Slubeni list, broj
16/83. i Narodne novine, br. 1/01.).
NORME
1. HRN U.J1.001 - Nomenklatura podruja zatite od poara,
2. HRN U.J1.010 - Definicija pojmova zatite od poara,
3. HRN U.J1.030 - Poarno optereenje i poarni zahtjev,
4. HRN U.J1.070 - Razvoj poara u ispitnim peima za konstrukcije,
5. HRN U.J1.090 - Ispitivanje otpornosti zidova protiv poara,
6. HRN U.J1.100 - Ispitivanje otpornosti stupova protiv poara,
7. HRN U.J1.110 - Ispitivanje otpornosti meukatnih konstrukcija protiv poara,
Ured ovlatenog arhitekta Zoran Investito
Grad Trogir
Popovi r:
T.D. 004P-2013
Z.O.P 539/13
Graevin
Djeji vrti Maslaak
a:
32. HRN IEC 60364-7-701:1991 Elektrine instalacije zgrada- 7. dio: Zahtjevi za posebne
instalacije ili prostore-701. odjeljak: Prostori s kadom i tu kadom (IEC 60364-7-
701:1984)
33. HRN IEC 61024-1-1:1997 Zatita objekata od munje-1. dio: Opa naela-1. odjeljak:
Upute A-Odabir razine zatite sustava zatite od munje (IEC 61024-1-1:1993)
34. HRN IEC 61024-1-2:2003 Zatita objekata od munje- 2 dio: Opa naela- Upute B-
Projektiranje, postavljanje, odravanje i pregled sustava zatite od munje (IEC 61024-
1-2:1998)
35. HRN EN 61543, Prvo izdanje, prosinac 1997. - Zatitni ureaji koji rade pod
djelovanjem preostale struje (RCD) za kuanstvo i slinu uporabu Elektromagnetska
kompatibilnost (IEC 61543:1995; EN 61543:1995)
36. HRN EN 61543/A2, ICS:29.020; 29.120.50 Prvo izdanje, prosinac 2007. Strujne
zatitne sklopke (RCD-i) za kuanstvo i slinu uporabu Elektromagnetska snoljivost
(IEC 61543:1995/am2:2005; EN 61543:1995/A2:2006)
37. HRN EN 61543/A11, ICS:29.020; 29.120.50 Prvo izdanje, prosinac 2007. Strujne
zatitne sklopke (RCD-i) za kuanstvo i slinu uporabu Elektromagnetska snoljivost
(EN 61543:1995/A11:2003+AC:2004)
38. HRN EN 61543/A12, ICS:29.020; 29.120.50 Prvo izdanje, prosinac 2007. Strujne
zatitne sklopke (RCD-i) za kuanstvo i slinu uporabu Elektromagnetska snoljivost
(EN 61543:1995/A12:2005)
39. HRN IEC/TS 61312-1 Prvo izdanje, rujan 2003. ICS: 29.020 91.120.40 Zatita od
elektromagnetskog impulsa munje (LEMP) 1. dio: Opa naela (IEC 61312-1:1995)
40. HRN IEC/TS 61312-2 Prvo izdanje, rujan 2003. ICS: 29.020 91.120.40 Zatita od
elektromagnetskog impulsa munje (LEMP) 2. dio: Oklapanje objekata, povezivanje u
objektu i uzemljivanje (IEC/TS 61312-2:1999)
41. HRN IEC/TS 61312-3 Prvo izdanje, rujan 2003. ICS: 91.120.40 29.020 Zatita od
elektromagnetskog impulsa munje (LEMP) 3. dio: Uvjeti za ureaje prenaponske
zatite (SPD) (IEC/TS 61312-3:2000)
42. HRN IEC/TS 60479-2 Prvo izdanje, prosinac 2007. Zamjenjuje: HRN IEC/TR 60479-
2:1999. Uinci struje na ljude i domae ivotinje 2. dio: Posebna gledita (IEC/TS
60479-2:2007).
43. HRN EN 1125-Brava na evakuacijskim vratima.
OSTALA REGULATIVA
1. TRVB 100/87 i 126/87 - Austrijske tehnike smjernice za preventivnu zatitu od poara,
2. TRVB 108/91 Graevinska zatita od poara, Odreivanje poarnih sektora,
3. Naputak o postupku ispitivanja i o klasama otpornosti prema poaru zaklopki za zatitu od
poara u ventilacijskim i klimatizacijskim kanalima (NN 10/94),
4. NFPA 101 life safty code : Chapter 14 New Educational Occupancies
LEGENDA
- 1. SITUACIJA MJ. 1: 200
- 2 TLOCRT PRIZEMLJA MJ. 1: 100
- 3 TLOCRT PRVOG KATA MJ. 1: 100