1.Nastavnik u nastavi portreti, projekcije, film, radio, 7.Metoda racionalnog uenja?

historije? crtei, eme, flanelograf, Nabroj 4 faze

dijagram, grafikon, tablice, lenta
Poznavanje historije vremena, tv, historijski kalendar, 1.faza: vjerno prepriati; 2.faza:
omoguava ueniku da historijski i geografski atlas. saeto prepriati; 3.faza: otkriti
bolje prosuuje o glavnu misao; 4. faza: povezano
prolosti. Bolje se 3.Metoda demonstracije? prepriati cjelini na osnovu glavnih
znalazi u sadanjosti, misli.
Ta metoda ima irok dijapazon
mogu prosuivati u
oblika, jer se odnosi na
buudnosti. Zadatak je u
demostraciju razliitih
svakoj nastavnoj jedinici
predmeta, pojava, moe ih
ili temi zainteresirati
demonstrirati nastavnkik ili
uenika,probuidti
uenik, ili neko trei.
njihovu
radozlanost,psiholoki ih 8.Znaaj pripreme za rad?
4.Tipovi nastavnog sata?
popraviti za ono to e
se obraivati., da bi a) uvodni sat-ima zadatak uvesti Nastavnik na svaki sat historije
obrada nastavnog uenike u obradu novog mora doi sa nastavnom
sadraja imala za sadraja. pripremom. Pripremajui se za
uenike puni smisao i da nastavi sat nastavnik mora
e oni glede njega imati b) sat obrade novog gradiva odrediti ciljeve, tip sata.
aktivan odnos. Temeljito struno i didaktiko
Nastavnik mora u c) sat ponavljanja-ima zadatak pripremanje za nastavu historije
nastavi historije voditi upamtiti, utvrditi, sistematizirati stvara sigurnost i nastavniku
uenike tao da im ili primjeniti znanje. osigurava uspjeh u neposrednom
pomgnoe pronalaziti i radu.
d) sat vjebanja-ima zadatak
otkrivati odnose i sveze
stjecanja vjetine i navika. 9.Logika nadogradnja?
meu povijesnim
dogaajima u razna
e) sat provjeravanja-ima zadatak 10.Osnovni elementi
vremena i u raznim
da provjeri kvantitet i kvalitet vrednovanja ocjena?
podrujima, zatim otkriti
znanja, vjetina i navika,
sveze i meusobne
odnosno da se provjeri a) usvojenost osnovnih podataka
odnose
realizacija obrazovnih,
ekonomskih,politikih,dr
funkcionalnih i odgojnih b) uoavanje uzrono
utveni i duhvnih pojava
zadataka nastave. posjljedinih veza
u procesu, zatim
uspostavljati sveze f) sat sistematiziranja-ima c) praenje pojava i procesa
meu srodnim zadau stavit u novu strukturu
zbivanjima u raziitim nastavne sadraje obraene u d) snalaenje u vremenu i
zemljama, to sve skupa veem kvantumu. prostoru
znai u raznim
manifestacijama 5.Odgojni zadaci nastave? 11.Intelektualne mjere?
povijensih pojava
otkrivati zajedniko i Odnose se na odgoj linosti
bitno s jedne strane, a uenika u najirem smislu. Tu
specifino sa druge- mislimo prije svega na strane 12. Ponavljanje ima dvojaku
otkriti dakle i drutvene odgoja kao to su: intelektualni, ulogu u jednom sluaju slui kao
zakonitosti ali i moralni i estetski. sredstvo zapamivanja a u drugom
posebnosti. pomae zadrati zapameno.
6.Kombinirana metoda u nastavi
Sistematiziranje je ntelektualna
2.Nastavna sredstva? historije?
aktivnost kojom ovjek snagom
Ona po kojoj itamo i svoga intelekta sreuje, tj
U nastavi historije vano je
objanjavamo gradivo u cjelini, i struktuira,rasporeuje, svrstava i
upotrebiti to vie audiovizuelnih
potom prouavamo vee ili grupira stanovite nastavne sadraje
nastavnih sredstava da bi
manje zaokruene dijelove i radi stvaranja preglednog sustaa.
uenike pribliili historijskim
napokon povezujemo dijelove u Njime se otkriva red, logiki i
dogaajima. Ta sredstva su :
cjelinu. vremenski slijed dogaaja.
historijski objekti, slike i

13. Tri osnovne metode uenja
koje se odnose na podjelu
gradiva pri uenju , a to su
globalna, fragmentarna
kombinirana metoda uenja.
Globalnom se naziva ona po kojoj
se gradivo ui u cjelini. Ona se
koristi jer se u cjelini lake nego u
dijelovija uoava smisao grae
koju uimo. Fragmentarnu metodu
uenja prmjenjujemo onda kada
gradivo rastavljamo na dijelove i
uimo dio po dio. Kombinirana
metoda je ona po kojoj itamo
objanjavamo gradivo u cjelini,a
potom pruavamo vee li manje
zaokruene dijelove i napokon
povezujemo dijelove u cjelinu.
14. NASTAVNE METODE
DIJELIMO NA: metodu
usmenog izlaganja ( misli se na
oblike usmenog izlaganja
nastavnika i uenika). Metoda
razgovora misli se na oblike
meusobnodg dijaloga izmeu
nastavnika i uenika. Metoda rada
sa udbeniom i drugim tisanim
tekstom odnosi se na upotrebu svi
hvrsta tekstova u nastav. Metoda
pismenih i ilustrativnih radova
uzima u obzir najraziitije oblike
pisanih i ilustriranih radova bez
obzira na to ko pie ili ilustrira.
Metoda demonstracije odnosi se
na demonstraciju razliitih
predmeta,pojava,moe ih
i demonstrirati nastavni uenik ili
neko trei.
15. AKTIVNOST UENIKA :
dijelimo je na intelektualno
aktivnost i emotivnu aktivnost.
Intelektualna aktivnost
intelektualni problemi se rjeavaju
samo intelektualnim aktivnostima
uenika. I ako poemo od
pretpostavke da je nastava
zajednika aktivnost uenika i
nastavnika onda mroamo traiti da
i uenici i nastavnik budu
maksimalno intelektualnoa aktivni,
tj da ntelektualno reagiraju u
procesu uenja. Emotivna
aktivnost- ma sadraja u nastavi
gdje ne dolazi tolko da ozraaja
intelektualna aktivnost. To su oni
sadraji koji imaju zadatak da kod
uenika izazovu izvjesne osjeaje.
Ako smo se uvjerili da uenici
zaista doivljavaju,onda moemo
rei da su bili emotivno aktivni.