4.

Mnoenje i dijeljenje u skupu prirodnih brojeva s nulom

MNOENJE KAO UZASTOPNO ZBRAJANJE ISTIH PRIBROJNIKA

Ovim pristupom se koristimo kada prvi puta uvodimo mnoenje u nastavi

matematike. Ovaj pristup najbolje je ilustrirati sljedeim primjerom: Ivo,
Ana, Mira, Stipe i Frane skupljaju stare novie. Svatko do njih ima po tri
novia. Koliko novia imaju zajedno? Nakon primjera najbolje je
skupovnim modelom prikazati problem.

Budui su ve ranije savladali zbrajanje djeci se logino namee rjeenje

problema kao zbroj 3 + 3 + 3 + 3 + 3 = 15 . Usmeno ponavljamo : Pet
puta smo zbrojili broj tri , to krae piemo 5 3 = 15. Pri emu nam prvi
broj govori koliko puta zbrajamo isti pribrojnik, a drugi broj nam govori
koji to pribrojnik jest. Takav pristup nudi nam sljedeu definiciju mnoenja
prirodnih brojeva.

DEFINICIJA
Mnoenje u skupu prirodnih brojeva s nulom
Neka su a i b dva broja iz skupa N 0 , gdje je a 0.
Tada je
ab=b+b++b

a puta
Ako je a = 1 tada je a b = 1 b = b; i 0 b = 0 sa sve b
N

Broj a b (itamo: a puta b) nazivamo umnoak ili produkt, a brojeve a i

b faktori.
Kod ovog pristupa treba voditi rauna da nije zorno niti oito da je 5 3 =3
5, na to su svi oni koji su savladali tablicu mnoenja navikli. Da je to
jednako govori nam svojstvo mnoenja koje se zove komutativnost, no do
toga treba postepeno doi i zorno. Idui pristup omoguava zorno uvoenje
komutativnosti.

PRAVOKUTNI PRISTUP

Ovaj pristup bazira se samo na zornom prikazu problema , kojeg

karakterizira prikazivanje nekog skupa u pravokutnom obliku. Tako
prethodni primjer moemo ilustrirati na sljedei nain:

Koristei ovakvo prikazivanje postupno i zorno navodimo djecu na

komutativnost. Prije same prie o komutativnosti zadrati emo se kratko na
definiciji mnoenja preko Kartezijevog produkta koristei pojam skupa.

ALTERNATIVNA DEFINICIJA
Mnoenje u skupu prirodnih brojeva s nulom
Neka su a i b dva broja iz skupa N 0 , tako da je a =
k(A) i b = k(B) tada je
a b = k(AxB)

Npr. da bi izraunali 23 uzmimo dva skupa iji su kardinalni brojevi 2 i 3,

tj. 2=n({a, b}) i 3=({x, y, z}). Tada je 23 kardinalni broj skupa ureenih
parova u {a, b} x {x, y, z} . Budui je {a, b} x {x, y, z} = {(a,x) , (a,y),
(a,z), (b,x), (b,y), (b,z)}, to je 6 ureenih parova, pa zakljuujemo da je 23
= 6.

SVOJSTVA MNOENJA PRIRODNIH BROJEVA

Slino kao i kod zbrajanja prirodnih brojeva nabrojati emo i ilustrirati
svojstva mnoenja prirodnih brojeva. Kao i kod zbrajanja za mnoenje u
skupu prirodnih brojeva s nulom vrijedi svojstvo zatvorenosti.

SVOJSTVO
Zatvorenost skupa N0 u odnosu na mnoenje
Umnoak bilo koja dva broja iz skupa N0, je
takoer iz N0.

Ispitajte zatvorenost skupa parnih brojeva u odnosu na mnoenje i skupa

neparnih brojeva u odnosu na mnoenje! Prisjetite se zatvorenosti tih
skupova u odnosu na zbrajanje. Sljedee vano svojstvo spomenuli smo
ranije i svojstvo dobro poznato svima, komutativnost.

SVOJSTVO
Komutativnost mnoenja u skupu N0
Neka su a i b elementi skupa N0. Tada je a b = b
a.

Kao to je ve ranije spomenuto, komutativnost ne slijedi direktno i nije

intuitivno jasno svojstvo, kada mu se pristupa kao zbroju jednakih
pribrojnika. Radi iznimne vanosti svojstva komutacije, potrebno je uenike
s time to prije upoznati, a za prikaz tog svojstva vano je izabrati to
prigodniji problem. Npr. Tina i Ana slau kockice. Tina je slagala po 3
kockice u 5 redova. Ana je slagala po 5 kockica u 3 reda. Koja je
upotrijebila vie kockica?

Iz ovakvog pravokutnog pristupa i prigodnog zadatka vidljivo je

jednostavnom transformacijom da je 5 3 = 3 5.
Sljedee svojstvo govori nam o tome kako faktore moemo po volji
grupirati. Ne toliko primjenjivo kao komutativnost, no svakako korisno u
mnogo sluajeva u matematici, svojstvo asocijativnosti.

SVOJSTVO
Asocijativnost mnoenja u skupu N0
Neka su a, b i c elementi skupa N0. Tada je (a b)
c = a ( b c).
Ovo svojstvo moemo ilustrirati takoer pomou kockica, iako na njemu ne
inzistiramo u redovitoj nastavi drugog razreda, ali oekujemo od boljih
uenika da e ga uspjeno primjenjivati.

2 (3 4) = ( 2 3) 4

Idue svojstvo direktna je posljedica definicije mnoenja u skupu prirodnih

brojeva.

SVOJSTVO
Neutralni element za mnoenje u skupu N0
Postoji jedinstveni broj , jedan 1, takav da za svaki
broj a iz skupa N0. vrijedi
a1=a=1a

Idue svojstvo kombinira mnoenje i zbrajanje, a vano je kod uvoenja

mnoenja i dijeljenja izvan tablice mnoenja.

SVOJSTVO
Distributivnost mnoenja u odnosu na zbrajanje
Neka su a, b i c bilo koji brojevi iz skupa N0. Tada
vrijedi
 a (b + c) = a b + a c
To svojstvo moemo ilustrirati na sljedei nain, pravokutnim pristupom.

3 (2 + 4) = 3 2 + 3 4

Analogno se definira i distributivnost mnoenja prema oduzimanju.

SVOJSTVO
Distributivnost mnoenja u odnosu na oduzimanje
Neka su a, b i c bilo koji brojevi iz skupa N0. takvi da
je b c. Tada vrijedi
a (b - c) = a b - a c

Da to vrijedi moe pokazati preko veze zbrajanja i oduzimanja.

Neka je bc=n

Tada je b=n+c veza zbrajanja i oduzimanja

a b = a (n + c) mnoenje sa a

a b = a n + a c distributivnost mnoenja prema zbrajanju

ab-ac=an veza zbrajanja i oduzimanja

a budui je b c = n, uvrstimo umjesto n b c dobivamo:

a (b - c) = a b - a c

MISAONE STRATEGIJE KOD UENJA TABLICE MNOENJA

Kao i kod zbrajanja brojeva do 10 tako i tablicu mnoenja brojeva do 10

djeca trebaju savladati do automatizma. Nakon to prou materijalno
 usvajanje radnje i govorno usvajanje radnje, dolazi do zapamivanja, gdje se
djeca vie ne smiju oslanjati na materijalnu radnju i pozivati se na zbrajanje,
ve ue vrijednosti iz tablice mnoenja napamet, a pritom mogu koristiti
odreene strategije ili trikove za lake zapamivanje rezultata.

1. Komutativnost je prva strategija koja naravno rjeava odmah pola posla.

Kao to smo ve rekli kada dijete naui da je 2 3 = 6 znati e i da je 3 2 =
6. To je ve 55 injenica manje za upamtiti. Osjenajmo u tablici rezultate
koje dobivamo komutativnou.

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 1
0
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1
0

2. Mnoenje nule kao to je omiljeno kod zbrajanja jo omiljenije je kod

mnoenja, jer za svaki prirodni broj pomnoen nulom dobivamo nulu. Time
je popunjen prvi stupac u tablici mnoenja

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 1
0
0 0
1 0
2 0
3 0
4 0
5 0
6 0
7 0
8 0
9 0
1 0
0
3. Mnoenje s jedan je takoer drago djeci jer prema ranije navedenom
svojstvu, kada broj mnoimo s jedan on se ne mijenja .

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 1
0
0 0
1 0 1
2 0 2
3 0 3
4 0 4
5 0 5
6 0 6
7 0 7
8 0 8
9 0 9
1 0 1
0 0

4. Mnoenje s dva je prenoenje dvostrukih brojeva iz tablice zbrajanja, pa

se i to lako ui.

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 1
0
0 0
1 0 1
2 0 2 4
3 0 3 6
4 0 4 8
5 0 5 10
6 0 6 12
7 0 7 14
8 0 8 16
9 0 9 18
1 0 1 2
0 0 0

5. Mnoenje s devet ima mali trik i zbog toga ga djeca esto lako pamte.
Pogledajmo redom viekratnike broja 9 :

9, 18, 27, 36, 45, 54, 63, 72, 81, 9 i uoimo simetriju brojeva,
kao da smo stavili zrcalo izmeu 45 i 54. Znamenke desetica se poveavaju
za jedan, dok se istovremeno znamenke jedinica smanjuju za jedan, a zbroj
znamenke desetica i jedinica je uvijek 9.

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 1
0
 0 0
1 0 1
2 0 2 4
3 0 3 6
4 0 4 8
5 0 5 1
0
6 0 6 1
2
7 0 7 1
4
8 0 8 1
6
9 0 9 1 2 3 4 5 6 7 8
8 7 6 5 4 3 2 1
1 0 1 2 9
0 0 0 0

6. Mnoenje s 10 jo jednostavnije od mnoenja s 9. Samo dopisujemo nulu

s desna broju kojeg mnoimo s 10.

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 1
0
0 0
1 0 1
2 0 2 4
3 0 3 6
4 0 4 8
5 0 5 1
0
6 0 6 1
2
7 0 7 1
4
8 0 8 1
6
9 0 9 1 2 3 4 5 6 7 8
8 7 6 5 4 3 2 1
1 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 1
0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
0

7. Mnoenje s 5 se takoer lako ui. Viekratnici broja 5 zavravaju

naizmjence na 0 ili 5.

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 1
0
0 0
1 0 1
2 0 2 4
3 0 3 6
4 0 4 8
 5 0 5 1 1 2 2
0 5 0 5
6 0 6 1 3
2 0
7 0 7 1 3
4 5
8 0 8 1 4
6 0
9 0 9 1 2 3 4 5 6 7 8
8 7 6 5 4 3 2 1
1 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 1
0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
0

Nakon ovog ostaje jo samo 15 injenica za upamtiti, najtee se pamte

kombinacije brojeva 6,7 i 8, no njih je samo 6.

Iako rijetko uitelji i udbenici koje oni koriste prate ove strategije u
pouavanju tablice mnoenja, dobro bi bilo ovim postupkom, nakon
cjelokupne obrade popuniti tablicu mnoenja.

DIJELJENJE U SKUPU PRIRODNIH BROJEVA S NULOM

Analogno oduzimanju i kod dijeljenja koristimo dva razliita pristupa. Prvi

pristup koristimo kod upoznavanja djece s pojmom dijeljenja kao raunske
radnje, a drugi koristimo kada elimo da djeca naue dijeliti u okviru tablice
mnoenja, naravno do automatizma. Slino kao kod oduzimanja prvi pristup
nazovimo podijeli, jer se bazira na svakodnevnom pojmu dijeljenja, a
drugi pristup faktor koji nedostaje.

PRISTUP PODIJELI

Pristup podijeli bazira se na tzv. pravednoj podijeli, gdje odreeni skup

dijelimo na odgovarajui broj podskupa tako da u svakom bude jednako
mnogo elemenata. Vana znaajka tog pristupa je upoznavanje uloge
djeljenika, djelitelja i kolinika, za danu raunsku radnju dijeljenja. Ovaj
pristup omoguava i zorno predstavljanje dijeljenja kao uzastopnog
oduzimanja istih brojeva. Ilustrirajmo to sljedeim primjerom: Majka je
na poklon dobila bombonjeru koja ima 12 bombona. Majka eli
podijeliti bombone svojoj djeci Ivanu, Ani i Slavku ,tako da svako
dijete dobije jednaki broj bombona. Koliko e bombona dobiti svako
dijete ? Uitelj takav problem mora i zorno prikazati, to znai uzeti 12
bombona i pozvati troje djece kojima e dijeliti bombone. Od skupine 12
bombona uitelj uzima tri bombona ( za troje djece) i daje svakom po jedan
bombon. Takav postupak zapisuje na plou kao

12 3 = 9.

Postupak dijeljenja se ponavlja, pa se iz skupine od 9 bombona oduzima jo

tri bombona i dijeli se svakom djetetu po jedan bombon, to zapisujemo

9 3 = 6.

Postupak se ponavlja i zapisuje se redom

63=3

i u konanici

3 3 = 0,

kada se dijeljenje zavrava jer smo poetni skup iscrpili.

Ovakvo oduzimanje zapisuje se i pomou raunske radnje dijeljenja kao:

12 : 3 = 4,

Pri emu se broj 12 naziva djeljenik (dividend) , broj 3 djelitelj (divizor) i

broj 4 kolinik (kvocijent). Ovaj pristup je materijalno izvoenje radnje, a
cilj nastave matematike u tom periodu ( drugo polugodite 2. razreda)
naravno je misaono izvoenje radnje i znanje dijeljenja do automatizma. Za
postizanje i usvajanje takvog znanja sluimo se pristupom faktor koji
nedostaje

PRISTUP FAKTOR KOJI NEDOSTAJE

Ovaj pristup poznat je i pod nazivom veza mnoenja i dijeljenja, koja se

bazira na sljedeoj definiciji:

DEFINICIJA
Dijeljenje u skupu prirodnih brojeva s nulom
 Neka su a i b dva broja iz skupa N 0 , gdje je b 0.
Tada je
a : b = c onda i samo onda ako je a = b c
za neki broj c iz skupa N0.

Dakle, ako dijete pitamo koliko je 12 : 3 , ne oekujemo da e ono

uzastopno oduzimati broj tri i pritom pamtiti koliko je puta oduzimalo, ve
e znati da je to 4 , jer je 4 3 = 12.

Upravo na taj nain djeca e znati dijeliti, naravno ako su prvotno dobro
savladala tablicu mnoenja. Znajui da je 5 4 = 20 dijete zna jo tri
injenice, da je 4 5 = 20, da je 20 : 5 = 4 i 20 : 4 = 5. Ove etiri injenice su
povezane, pa ih u obrazovnim sustavima nekih zemlja nazivaju i njenina
obitelj ili four facts family da bi istakli njihovu povezanost. U hrvatskoj
obrazovnoj tradiciji ne postoji naziv za ovakvu etvorku, iako neki uitelji
svjesni ove poveznice kod djece naglaavaju njihovu vanost.

MODELI DIJELJENJA

U problemskim zadatcima ije rjeenje traimo pomou raunske radnje

dijeljenja razlikujemo dva tipa zadataka koji se baziraju na razliitim
konceptualnim nainima gledanja na dijeljenje. Takvi konceptualno razliiti
pogledi na dijeljenje nazivaju se modeli dijeljenja. Razlikuju se partitivni
model dijeljenja (partitive division) i mjerni model dijeljenja (mesurment
division ili quotition division). Podledajmo na primjerima razliku izmeu ta
dva modela dijeljenja:
1. U razredu ima 20 uenika. Uenike treba podijeliti u 4 grupe tako da u
svakoj grupi bude jednak broj uenika. Koliko e uenika biti u svakoj
grupi?

2. U razredu ima 20 uenika. Uenike treba podijeliti u grupe tako da u

svakoj grupi bude po 4 uenika. Koliko e biti grupa u tom razredu?

Openiti opis prvog problema je dijeljenje elemenata poetnog skupa na

odreeni broj grupa tako da u svakoj grupi bude jednak broj elemenata.
Openiti zapis drugog modela dijeljenja je kada se odreeni broj elemenata
grupe dijeli na nepoznati broj skupina.

DIJELJENJE S NULOM

Vano je upamtiti da s nulom ne dijelimo. Dijeljenje sa nulom moemo

promatrati kroz niz kvocijenata kojima djelitelj tei k nuli.

1 : 1 = 1

1 : 0, 1 = 10

1 : 0,01 = 100

1 : 0,001 = 1000

1 : 0,0001 = 10000

1 : 0,00001 = 100000
 0

Moemo rei da je granina vrijednost kvocjenta 1: n kada n tei

1
lim
nuli beskonana , tj. n0 n . Matematiki egzaktno se to moe

i dokazati .

DEFINICIJA
Djeljivost u skupu prirodnih brojeva i nule
Ako su a i b bilo koja dva prirodna broja, takva da
je b 0, tada postoje jedinstveni brojevi q i r takvi
da je

a = bd + r, gdje je 0 r< b .

b nazivamo dijelitelj, q kvocjent i r ostatak.

ZADATAK:

1. Popunite tablicu mnoenja brojeva u bazi 5 i na osnovu veze mnoenja i

dijeljenja rijeite sljedee zadatke:

a. 115 : 35 = ___ jer je ________________

b. 225 : 45 = ___ jer je ________________

c. 135 : 25 = ___ jer je ________________

2. Klasificirajte zadatke prema modelima dijeljenja:

a. Avion se podie u zrak prelazei 300 m u sekundi. Koliko e

trebati avionu da se popne na visinu od 2700 m, ako se uvijek
penje tom brzinom?
 b. 15 prijatelja osvojilo je na lutriji 1 987 005 kuna. Koliko e dobiti
svaki prijtelj, ako e svaki dobiti jednako mnogo novca?

c. Sanja je spekla 54 kolaia za svoje prijatelje. Ako svatko od

njezinih prijatelja dobije 6 kolaia, koliko prijatelja ima Sanja?

3. Odredit kvocjent i ostatak za sljedee zadatke:

a. 57 : 9 b. 44 : 13 c. 96 : 8

4. Koji od sljedeih skupova su zatvoreni u odnosu na mnoenje:

{ 2, 4 } ; {0, 2, 4, 6, } ; {0, 3 } ; { 0,1 } ; { 1 } ; { 0 } ; { 5,7, 9, } ; { 0,7, 14,21, } ;

{ 0, 1,2, 4, 8, } ;

5. Odredi koje svojstvo je prikazano u sljedeim primjerima:

a. 4 5 = 5 4

b. 6 (3 + 2) = (3 + 2) 6

c. 5 (2 + 9) = 5 2 + 5 9

d. 1 (x + y) = x + y

6. Primjenite svojstvo distributivnosti u sljedeim zadatcima:

a. 4 (60 + 37)

b. (21 + 35) 6

c. 37 (60 22)

d. 5x + 2x

e. 5(a + 1) 3(a +1)

7. Svojstvo distributivnosti pomae nam za efikasnije misaono raunanje.

Npr. 13 12=13 ( 10+2 )=13 10+13 2=130+26=156

Kako bi primjenili svojstvo distributivnosti na sljedee zadatke s ciljem

efikasnijeg misaonog raunanja:

a. 45 11 b. 39 102 c. 23 21 d. 97 101

8. Izraunaj koristei misaone strategije za mnoenje:

9. Popuni tablicu mnoenja za brojeve u bazi 5.

10. Koristei se tablicom mnoenja iz prethodnog zadatka popuni raune koji

se povezuju s napisanim:

a. 25 35 = 115 ____________ _____________ ______________

b. _________ ___________ 225 : 35 = 45 _______________

c. _________ ____________ _____________ 135 : 25 = 45

11. Zapii jedan zadatak rijeima koji u svom rjeenju ima raun dijeljenja
partitivnog modela za 15 : 3.

12. Zapii jedan zadatak rijeima koji u svom rjeenju ima raun dijeljenja
mjernog modela za 15 : 3.